close

Enter

Log in using OpenID

- Udruga Roma

embedDownload
R mano
čaćipe
Broji / Broj 39 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb februâri / veljača 2011.
Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil
IZBORI 2011.
KOME DATI GLAS?
UMJESTO UVODNIKA
U
kupno je 32 pravnika na nivou 9 županija i 9
gradova, uključujući i Zagreb, zastupalo Rome
koje je Vlada RH i Ministarstvo pravosuđa odo­
brilo za stjecanje prava te pomaganje Romima u os­
tvarivanju hrvatskog državljanstva. No, na žalost, to
je prekinuto, a ne zna se zbog čega. Nama Romima
koji smo članovi povjerenstava nije objašnjeno zbog
čega su pravnici prije skoro dvije godine ukinuti.
Povreda ljudskih prava, pogotovo Roma nije samo
posljedica državljanstva već ona nosi naknadno puno
veće posljedice, a to su: pravo na državljanstvo, pra­
vo na obrazovanje, pravo na zapošljavanje, pravo na
zdravstvo i pravo na socijalnu skrb. Te su posljedice
ključne u pitanju života Roma i njihovih prava. Ne
znam koja je politika prevladala kada je ukinuto pra­
vobraniteljstvo za stjecanje državljanstva Roma u
RH, jesu li to bile udruge ili stranke koje imaju svoje
obrazovane pravnike, tzv. lidere, a na štetu Roma?
Žalosno je što je ukinut projekt od 32 pravnika za
pomaganje Romima, jer ni jedna romska udruga
nije pravnik niti ima diplomirane pravnike u svojoj
romskoj populaciji. Što se tiče pučkog pravobrani­
teljstva, pohvalio bih njihovu suradnju s nama i
brigu za romska prava, no još uvijek su daleko man­
je učinkoviti od pravobraniteljstva koje smo imali.
UNHCR surađuje s pučkim brani­teljstvom i
ALIJA MEŠIĆ,
predsjednik URZZŽ-a
i član povjerenstva Vlade za
nacionalni plan za Rome,
te član u mobilnom timu
svih pet ministarstava
g. Veljkom Kajtazijem, ali mi još ne vidimo nikakav
učinak od te suradnje, osim dobrodošle promidžbe
za sljedeće izbore i dobre dnevnice uz putne troškove
koje plaća UNHCR i pučko pravobrani­teljstvo. Na
drugoj pak strani, mi Romi u povjerenstvu Vlade i
svih pet ministarstava RH radimo volonterski već
drugi mandat. To nas jako čudi kao i sva podobnost
te tzv. „tolika briga“ za Rome i njihova prava. Zakon
o stjecanju zakonskih prava o državljanstvu – Zakon
o stjecanju državljanstva RH od 1991. god. za Rome
je problematičan.
Članak 8. je poguban za Rome u RH uključujući
stjeca­nje statusa i hrvatskog državljanstva. Zašto se
nama Romima ne da status kao u članku 10. o stje­
canju prava državljanstva
pa bi Romi puno lakše
došli do svojih prava?
Isto tako bitno je na­
pomenuti da više od
1.160 Roma čeka hr­
vatsko državljanstvo,
a dobro znamo da su
i Romi sudjelovali u
obrani hrvatske države
za vrijeme Domovin­
skog rata.
Putujuća romska
skupina iz Mađarske
Sadržaj
Umjesto uvodnika--------------------------------------------------------------- 2
Marš solidarnosti---------------------------------------------------------------- 4
Udruga Roma dragovoljaca I invalida domovinskog rata----------------- 6
Muzej romske kulture---------------------------------------------------------- 7
Romska civilizacija na balkanu -------------------------------------------- 9
Romi nisu došli do riječi -------------------------------------------------- 10
Okrugli stol – Westina ---------------------------------------------------- 14
Amnesty International ----------------------------------------------------- 15
Kome dati glas i povjerenje ---------------------------------------------- 16
Vaš glas je bitan ----------------------------------------------------------- 18
Predmet Oršuš -------------------------------------------------------------- 20
Financiranje obrazovnih projekata --------------------------------------- 22
Kome smetaju Romi u Zemuniku donjem ------------------------------ 25
“Zapošljavanje Romkinja” -------------------------------------------------- 26
Pusta obećanja -------------------------------------------------------------- 28
Dan sječanja na Holokaust ----------------------------------------------- 29
Napredak u obrazovanju diskriminacija u zapošljavanju ------------- 30
Radio Deutsche Welle gasi program na romskom jeziku ------------ 32
Tko su građani drugog reda u BiH? ------------------------------------ 34
Većina Romskih obitelji živi bez osnovnih uslova --------------------- 38
“Bojimo se da će nam susjedi Romi ukrasti djecu I pobjeći” ------ 40
Muzej prekinutih veza ----------------------------------------------------- 41
Romi u regiji diskriminirani i zanemareni ----------------------------- 42
Kako je nastao naziv Rom koji znači čovjek --------------------------- 43
Povijest Roma u Hrvatskoj ------------------------------------------------ 44
Pjesme – Šemso Avdić ---------------------------------------------------- 46
Narodne nošnje od esencijlanog su značaja za
svako kulturno umjetničko društvo, te samim
time i za Romske udruge koje njeguju romsku
kulturu. Narodne nošnje nažalost ne mogu biti
kupljene na policama shopping centara, niti
se proizvode u Kini – riječ je o ručnom radu,
koji se izrađuje po narudžbi i po određenoj
cijeni koja je u veća od uobičajenih odjevnih
predmeta. Jedan od problema s kojim se romske udruge koje se bave očuvanjem romskog
kulturnog nasljeđa (40 – 50 KUD-ova u RH)
susreću jest da su im dodjeljena sredstva za
narodne nošnje i rekvizite (muzička pomagala i
glazbala) na godišnjem nivou od 180.000,00 do
220.000,00 kuna. Jasno je kako se tom svotom
i brojem KUD-ova, nije moguće niti održavati,
a kamoli nadopunjavati potrebne narodne
nošnje i rekvizite. Druge manjine u Republici
Hrvatskoj, koje su brojčano manje, raspolažu i
po nekoliko puta većim sredstvima iz državnog
proračuna za potrebe njegovanja kulture.
Također velik je problem kontinuirano stanje
u kojem romske udruge moraju vježbati u
svojim kućama i stanovima, jer unatoč dijalogu
koji smo započeli 1993. a tiče se realizacije
Centralnog Kulturnog Centra Roma u RH sa
lokalnim kulturnim klubovima po županijama,
nikako da Romi dobiju prostor u kojem mogu
vježbati i njegovati svoju kulturu. Druge manjine naravno imaju takve kulturne centre.
Djelomično je olakšana situacija razvojem tehnologije, pa se danas umjesto harmonike može
koristiti elektronski snimak koji se sintetizira i
reproducira putem synthesizera. Međutim, primjena istoga također je nemoguća. Konkretno,
cijena kvalitetne harmonike je oko 30.000,00
Kuna, a sintisajzera oko 7.000,00 Kuna.
Međutim kod financiranja KUD-ova, institucije
uporno zahtijevaju da se kupi harmonika iako
za istu ne dodjele potrebna sredstva. Kada se
zbog nedostatnih sredstava kupi synthesizer
kao kompromisno rješenje, od romskih se
KUD-ova traži povrat sredstava.
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke
županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija
Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana
Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom
Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza •
Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
4
IZBORI 2011.
MARŠ SOLIDARNOSTI 2010.
Zagreb se bar na jedan dan sjetio Roma
Poštovani mladi, dame i gospodo,
dragi naši prijatelji!
Današnji Marš solidarnosti pod
sloganom "Protiv diskriminacije
Roma" najbolji je znak socijalne zre­
losti našega društva. U vremenima
ekonomske krize posebice su Romi,
najugroženija skupina u društvu
koji na vlastitoj koži osjećaju frus­
tracije društva. U konačnici, suživot
među ljudima ne samo da je moguć,
nego je i potreban. Proteklih godi­
na, naporima romskih lidera te
odlučnošću hrvatskih institucija i
Vlade, učinjeni su kvalitetni poma­
ci u smjeru socijalizacije Roma. Re­
publika Hrvatska sudjeluje u eu­
ropskom projektu pod nazivom
Dekada Roma 2005.-2015. čiji je cilj,
na nivou Europe, poboljšati uvjete
života kako bi se romska manjina
bolje uključila u tokove društva.
Istovremeno, medijska izvješća,
izvješća europskih i međunarodnih
organizacija koje se bave pitanjem
ljudskih prava ukazuju na činjenicu
da su rasizam i diskriminacija
ponovno u porastu.
Situacija Roma je i dalje vrlo teška
te posebno možemo spomenuti
27. studenog u centru grada održan je treći po redu Marš solidarnosti u organizaciji
Mladih antifašista. Slogan ovogodišnjeg
marša bio je "Protiv diskriminacije Roma", a
Romano Čačipe u cijelosti Vam prenosi održani govor
tri područja u kojima je moguće i
potrebno učiniti pomake nabolje:
dječji vrtići moraju omogućiti da
romska djeca budu prihvaćena.
Segregacija u osnovnim
školama
Diljem hrvatske imamo slučajeve
gdje u nedostatku pristupa državnim
dječjim vrtićima, romske udruge
moraju improvizirati i organizirati
dječje vrtiće bez pedagoškog nadzora
i sadržaja. Radne navike, higijena i so­
cijalni suživot se uče od ranih dana,
romska djeca pripadaju u dječje vrtiće
kao i sva druga djeca u Lijepoj Našoj.
Mnogi Romi roditelji imaju izuzet­
nih socijalnih i materijalnih prob­
lema kako bi uopće mogli školovati
svoju djecu. U slučajevima kao što je
primjer u Međimurju, gdje se romski
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
osnovnoškolci upućuju u isključivo
romske razrede onemogućava
se normalni razvoj te djece te se
ponovno povećava jaz u društvu, jer
su djeca doslovno isključena iz nor­
malnih tokova društva i suživota.
Školovanje gdje god je to moguće,
mora biti stimulirano. Siromašnim
roditeljima bez obzira na nacio­
nalnu i manjinsku pripadnost treba
pomoć društva kako bi se sva djeca
školovala po istim standardima, bez
segregacije i rasizma.
Diskriminacija pri
zapošljavanju
Naporima romskih nedržavnih
udruga u proteklih pet godina bit­
no je povećan broj mladih Rom­
kinja i Roma koji su osposobljeni u
skladu s potrebama tržišta rada te
JEZIK ROMA
- PROTIV DISKRIMINACIJE ROMA
Komentar
Romano Čačipe
Mnogi su pružili potporu Romima u ostvarivanju njihovih prava
Ulicama Zagreba prošla je povorka
podrške Romima
Uz romsku zastavu mnogi su svojim
prisustvom podržali Rome
u potpunosti zadovoljavaju kriteri­
je znanja i svjedodžbi potrebnih pri
zapošljavanju. Nažalost, u proce­
su traženja zaposlenja, prečesto se
ponavlja situacija u kojoj Romi bi­
vaju pozvani na razgovor o zapos­
lenju putem telefona, ali kada dođu
na sam razgovor te je vidljivo da je
riječ o Romkinji ili Romu, odjednom
tog istog posla više nema. Jedno od
početnih rješenja koje bi pomo­
glo razbijanju stereotipova, jest da
javna poduzeća počnu zapošljavati
Romkinje i Rome koji su sposobni
i kvalificirani za radne zadatke te
ujedno i žele raditi. Nevjerojatno
je da se u poduzećima koja se bave
javnom čistoćom ili naplatom par­
kinga ne može otvoriti radnih mjesta
koja prihvaćaju i Rome. Unatrag 20
godina Romima se stalno obećava
zapošljavanje, ali u stvarnosti, ta
obećanja ne bivaju ispu­njena. Dis­
kriminacija jest rak-rana svakog
društva. Stoga, još jednom zah­
valjujemo svima prisutnima koji su
svojim dolaskom na današnji Marš
solidarnosti pokazali svoje razumi­
jevanje i interes za razvoj demokrat­
skog, civilnog društva.
HVALA NA VAŠEM DOLASKU I
PAŽNJI.
ROMANO čaćipe
Dana 27. 11. s početkom u 12
sati na Trgu kralja Tomislava
organiziran je treći po redu
Marš solidarnosti. Ovogodišnji marš je bio organiziran
pod sloganom “Protiv diskriminacije Roma”.
Mladi Romi članovi Udruge
Roma Zagreb i Zagrebačke
županije, te Udruge mladeži Roma Hrvatske, nažalost,
nisu mogli sudjelovati u ovom
događaju, jer je prilikom okupljanja ustanovljeno kako
mladi nemaju zimsku obuću i odjeću, a toga je dana u
Zagrebu pao snijeg. Stoga je
sudjelovanje u ovom primjetnom događaju, na našu veliku
žalost moralo biti otkazano.
Na žalost, materijalna ograničenja ujedno predstavljaju
socijalna ograničenja u svakom smislu.
romska ISTINA
5
6
DOGAĐAJI
UDRUGA ROMA DRAGOVOLJACA I INVALIDA
Poštovani,
ovim putem u ime Udruge Roma drago­
voljaca i invalida Domovinskog rata
želimo izraziti veliku žalost temeljem
svega što se događa u našoj Republici
Hrvatskoj. U ime svoje udruge, a i u svoje
osobno ime želim izraziti nezadvoljstvo
za medijski prostor koji nam se daje.
Naime, jako mali broj naših građana, a
pogotovo naših Roma zna koliko je Roma
sudjelovalo u Domovinskom ratu. Sma­
tram kako nije neznatna brojka od cca
2700 romskih boraca koji su sudjelovali
u obrani i stjecanju suvereniteta Repub­
like Hrvatske. Osim žrtava onih koji su
sudjelovali u ratu, dosta naših romskih
obitelji je pomoglo i u financijskim sred­
stvima. S obzirom na to da su osnovni
ciljevi Udruge očuvanje digniteta Do­
movinskog rata i spomen na naše brani­
telje koji su dali živote za samostalnost
i suverenitet Republike Hrvatske sma­
tramo da i mi kao Romi zaslužujemo
medij­ski prostor koji nam se oduzima.
Smatramo da ne tražimo puno, samo
želimo da se i naš romski glas čuje, te da
se i naše žrtve priznaju.
Stoga, dragi Romi, budite ponosni na sve
što smo dali za obranu i suverenitet Re­
publike Hrvatske!
Predsjednik udruge
Agan Beganović
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
DOGAĐAJI
Muzej
romske
kulture
DOMOVINSKOG RATA
Muzej romske
kulture dobio
rješenje za
obavljanje muzejske
djelatnosti
Srpski ministar kulture Nebojša Bradić,
uručio je direktoru Muzeja romske kul­
ture Dragoljubu Ackoviću, Rješenje o is­
punjenju uvjeta za obavljanje mu­zejske
djelatnosti. Na taj način svaki od eks­
ponata izložen u ovom, nedavno ot­
vorenom muzeju, postaje opće kulturno
dobro, čime je učinjen veliki korak u afir­
maciji kulture Roma na ovim prostori­
ma. Svečanost se održala u Ministarstvu
kulture 29. prosinca prošle godine u Be­
ogradu, Vlajkovićeva br. 3 u 11.00 sati.
Muzei romana
kulturako lela
Dokumenti vaš
keribe muzejenge
aktivnostja
Ministri kulturako Nebojša Bradić, ka
dol tahara e direktoreske Muzei roma­
na kulturako Dragoljub Acković, Doku­
menti kotar pheribe čhinadipe vaš ker­
ibe muzejesko aktivnostja.
Ano odola forme sakova eksponati savo
ano akava nadur putrdo Muzeji, ka ovol
sajekh kulturako barvalipe, kasa kerdo
baro badžako ani afirmacia kultura e
Romengi ano akala thana.
Festuibe ka adikarolpe tahara ano Minis­
tribe kulturako ano Beogradi, Vlajkovićevo
drom gendo 3 ano 11 sahatja. ROMANO čaćipe
romska ISTINA
7
8
DOGAĐAJI
Drage kolegice i kolege!
Centar E8 otvara natječaj za radno mjesto romskog asistenta na
programu “Rodna ravnopravnost”, konkretnije na projektu “Inicijativa mladica za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja”.
Molimo Vas da nam pomognete u širenju ove informacije i proslijedite je ljudima za koje mislite da bi se mogli priključiti E8 timu.
Hvala unaprijed,
Stefan Novakovic | Program coordinator
[email protected]
Dragi prijatelji,
Muzej romske kulture u
Beogradu, 6. svibnja ove
godine, organizirao je druge
po redu međunarodne “Đurđevdanske susrete”. Glavna
tema ovogodišnjeg okruglog
stola bila je “Uloga romani
Krisa u romskoj zajednici”,
kao centralni segement
višegodišnjeg istraživanja na
temu “Običajno pravo kod
Roma”.
Svi zainteresirani i, naravno,
oni koji nešto više znaju o
ovoj temi, trebali bi se prijaviti do kraja veljače 2011.
godine, na adresu: office@
romamuseum.rs ili na moju
adresu [email protected] Također smo vrlo zinteresirani da preko romske
mreže započnemo diskusiju
na temu "Običajno pravo
Roma", jer, kao što znate
to je potpuno neistraženo
područje.
Svaka vaša sugestija, prijedlog ili ideja, je dragocijena.
Zato, učinimo nešto za
istraživanje duhovne kulture
svoga naroda.
Ovim Vas putem molimo da
svim Romima i neromima
koji su zainteresirani za ovu
temu proslijedite ovu informaciju.
Dragoljub Acković,
direktor Muzeja romske
kulture
Sukar amalalen,
Dragoljub Ačković, direktor Muzeja romske
kulture
Muzeji romana kulturako
ano Beogradi, 6. majea
akale berseste, organizuinela dujto maskarthemutno
“Herdelezesko khedipe”.
Centralno tema ano akava
Trujalutno astali ka ovol
“Rola romani Kriseski ani
romani khupatna”, sar centralno segmenti nekoborbersenge rodipasko pi tema
“Adetjengo hakaj ko Roma”.
Sa odola save siton interesuime thaj diso pobut dzanena
kotar akaja tema, manglape
te registruinenpe dzi agor e
februaresko 2011. berseste,
ani adresa [email protected] jase ani miri adresa
[email protected] Adjahar siam but interesuime prekal romano khedipe
te la diskusia pi tema Adetjengo hakaj Romengo, soske,
sar dzanena akava umal
nane rodimo.
Sakoja tumari sugestia,
bahami jase ideja, sito sukar
alo. Odoleske, manglape
diso te kera vas odjeski kultura amare themeski.
Akaja informacia bichaleni
sa Romenge thaj naromenge
save siton interesuime vas
akaja tema.
Direktori Muzej romana
kulturako
Dragoljub Ackovic
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
DOGAĐAJI
ROMSKA CIVILIZACIJA NA BALKANU I U
SVIJETU - IDENTITET, RITUALI I JEZIK ROMA
Poštovani!
Obavještavamo Vas da krajnji rok prijavljivanja refe­
rata za Prvi međunarodni znanstveni romski kongres
na temu: ROMSKA CIVILIZACIJA NA BALKANU
I U SVIJETU - Identitet, rituali i jezik Roma je do 5.
veljače 2011. Vrijeme održavanja 1. romskoga kon­
gresa: ROMSKA CIVILIZACIJA NA BALKANU I
U SVIJETU - IDENTITET, RITUALI I JEZIK ROMA
je od 21. do 24. rujna 2011. godine u Beogradu. Or­
ganizator Romskoga kongresa je Centar za edukaciju,
istraživanje i socijalne brige Roma “Romani emanci­
pacija” iz Beograda u suradnji s Nacionalnim savjetom
romske nacionalne manjine Srbije - Beograd. Kon­
gres će se organizirati pod pokroviteljstvom Borisa
Tadića, predsjednika Republike Srbije. Sljedeći kon­
gresi, koji će uslijediti svake godine, održavat će se u
glavnom gradu neke balkanske države za koji se odluči
organizacijski odbor, a koji će se također održavati pod
pokroviteljstvom predsjednika tih država. Na kongre­
su će biti predstavljeni, s interdisciplinarnim i multi­
kulturalnim pristupom, znanstveni radovi iz oblasti:
povijesti, antropologije, etnologije, etnomuzikologije,
folklora, sociologije, lingvistike, politike, obrazovan­
ROMANO čaćipe
ja i dr. Kongres će biti prilika za razmjenu informac­
ija koje će poboljšati napredak u istraživanju, preda­
vanju i izdavaštvu u ovoj oblasti, kao i unapređenje
međunarodne akademske i kulturne suradnje. Očekuje
se kako će podneseni refe­rati, na ovome Kongresu, pri­
donijeti promoviranju studije iz oblasti romske civiliza­
cije i za bolje međusobno upoznavanje identiteta Roma
na Balkanu i u svijetu. Službeni jezici na kongresu su:
srpski, romski i engleski. Pripremljeni radovi (referati)
bit će objavljeni u posebnom višejezičnom zborniku.
Rokovi za pripremu i dostavljanje referata (radova) su
sljedeći:
- dostavljanje apstrakta s naslovom referata do 31. svib­
nja 2011. godine
- dostavljanje radova - gotovih referata do 1. ožujka
2011.
Apstrakte predloženih radova (oko 200 riječi), kao i
kratke biografske podatke treba dostaviti Centru za edu­
kaciju “Romani emancipacija” Beograd: centarzaedukac­
[email protected] do 5. veljače 2011. godine.Očekujemo
pozitivan odgovor za Vaše sudjelovanje na Kongresu.
Organizacioni odbor:
PREDSJEDNIK KONGRESA
Prof. dr. Trajko Petrovski, romski ekspert
romska ISTINA
9
10
komentar
Romi nisu došli do riječi –
Romano Čaćipe u cijelosti prenosi komentar sjednice
održane 2. prosinca 2010. Tekst je odaslan i na sljedeće adrese: Ured za nacionalne manjine RH g. Branko
Sočanac, predstojnik Ureda za nacionalne manjine,
Savjet za nacionalne manjine RH g. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Hrvatski sabor g. Nazif Memedi, saborski zastupnik
Poštovana gospodo!
Bilo nam je zadovoljstvo sudjelovati
na sjednici prilikom koje smo mo­
gli saznati razvoj raznih budućih al­
tivnosti koje su od značaja za rom­
sku manjinu. Posebice nam je drago
da su u sjednici sudjelovali pred­
stavnici različitih ministarstava, koje
svatko na svoj način ima određenu
jurisdikciju nad pitanjima koja se
odnose na romsku manjinu. Nešto
ma­nje smo oduševljeni činjenicom
da unatoč popriličnom sudjelova­nju
predstavnika Roma, tijekom sjed­
nice, Romi i nisu došli do riječi. Dak­
le, ponovno već poznati način rada, u
kojem svi drugi odlučuju o Romima.
Stoga, u ozračju pozitivnog razvoja
događanja, želim istaknuti nekoliko
komentara:
1. Kriteriji financiranja iz raznih
izvora sredstava za socijalne i ine
potrebe romske manjine
Apsolutno je neprihvatljivo za Rome
da se sredstva koja se spomi­nju u
milijunskim iznosima u eurima, koja
dolaze od raznih međunarodnih
fondacija, procesuiraju na načine
koji odgovaraju bilo kojim domaćim
institucijama a da se same Rome ne
pita ne samo za mišljenje nego i sug­
lasnost. Iz iskustva nam je poznato,
da ukoliko se svede na lokalnu zajed­
nicu, dakle na njihova promišljanja
što je dobro i potrebno za Rome,
niti 10% sredstava koja stižu iz
međunarodnih izvora, ne dospi­
jevaju do Roma kojima su ta sred­
stva i namijenjena. Živimo u doba
bezgraničnih komunikacija, Inter­
neta, te je RH ako ništa drugo, nom­
inalno krenula putevima razvoja
civilnog društva i demokracije. U
slučaju da se praksa koja je po­stojala
i prije, ponovno uvede, dakle:
Pravila financiranja o kojima odlučuju
ministarstva su takva da niti jedan
projekt romskih udruga automatski
nije prihvaćen, pravila su rasne dis­
kriminacije. Dovoljno je spomenuti
da smo prije par godina imali sufi­
nanciranje aktivnosti školovanja mla­
dih Romki­nja i Roma po načelima
ECDL programa, u organizaciji
udruge Roma Zagreba i Zagrebačke
županije. Ista, vrlo uspješna ak­
tivnost nikada ni ne bi zaživjela da
nije bilo kon­kretne podrške velepo­
slanstava Velike Britanije, Švicarske,
Norveške i Njemačke. Tek nakon što
smo uz direktnu podršku inozemnih
demokratskih socijalnih partnera us­
pjeli pokrenuti aktivnost, tek tada
se u program uključilo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa. Rezul­
tati nisu izostali, u roku od nekoliko
godina smo uspjeli prekva­lificirati i
smisleno osposobiti više od 150 mla­
dih Romkinja i Roma. Uključivo s
upisom novog zvanja (koje je ujed­
no i traženo na tržištu rada) u radne
knjižice. Međutim, isti program nije
dobio daljnju podršku Ministarst­
va znanosti, obrazova­nja i športa.
Mišljenja smo da je riječ o rasnoj
diskrimina­ciji koja se uvijek može
sakriti pod tepih nekakvih kriteri­
ja. Dakle, sredstva koja dolaze u Re­
publiku Hrvatsku od međunarodne
zajednice, a namije­njena su romskoj
manjini, očigledno su ponovno pred­
met manipulacije. Dakle, Romi­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ma možda minijaturni postotak od
svega, a ostatak će na sebe potrošiti
državna administra­cija. Nikako se
ne možemo složiti, niti potvrditi, niti
podržati ovakav pristup tematici.
Domaće ustanove, naravno, mogu
raditi što ih je volja, a mi pak nema­
mo drugoga izbora do da o istome
prozborimo na međunarodnom
nivou. Manipulacija Romima jest
ponovno postojana praksa, te nije
dovoljno prikazivati kozmetičke
zahvate o zastupljeno­sti Roma u
Hrvatskom saboru, već je potrebno
da se kriteriji financiranja romskih
programa dovedu na normalne, ap­
likativne i razumne nivoe – ili, u
suprotnom, potrebno je vratiti ta
sredstva međunarodnim fondac­
ijama jer ne dospijevaju do onih
kojima su i namijenjena.
2. Izvještavanje o radu romskih nedržavnih udruga u RH
Apsolutno je potrebno da se sve rom­
ske nedržavne udruge drže pravi­
la ponašanja. Podnašanje godišnjih
izvještaja o radu je apsolutna
nužnost. Broj romskih udruga je tije­
kom zadnjih godina povećan, dio tih
udruga ne služi ničemu do osobnim
ciljevima osnivača, što istovremeno
stvara poteškoće za ustanove koje su
nadležne za do­djelu sredstava. Bilo je
dovoljno slučajeva gdje se automatiz­
mom provodila ravnomjerna podjela
sredstava na sve udruge koje su pod­
nijele programe, čime bi se zakinulo
one udruge koje doslovno rade i im­
aju aktivne programe i rezultate, a
nagradilo bi se fiktivne udruge koje
nemaju programe, niti iskustva, niti
reference. Apsolutno se slažemo da
sve udruge moraju podnašati izvješća
o svom radu, te treba promisliti o
sankcioniranju onih koji to ne čine.
3. Pitanje stipendija za romske
učenike u suprotnosti sa smislenošću socijalne pomoći
Ukoliko smo dobro shvatili određene
prijedloge i viđenja na tematiku sti­
pendija i socijalne pomoći, mo­
KOMENTAR
svi drugi odlučuju o Romima
ramo uložiti prigovor. Ukoliko je
razmišljanje da se stipendija za
učenike odbija od socijalne pomoći
koju neka obitelj prima, onda se istim
obiteljima oduzima osnova materi­
jalnog preživljavanja. Nije moguće
da se birokratskim postupcima ig­
norira stvarno stanje. Kontinuirano
se ignorira stvarno stanje siromaštva
te se pronalaze modaliteti kojima bi
se jednaka sredstva preraspodijeli­
la na način da se ostvare statistički
uspjesi, koji koriste birokraciji, a na
štetu Roma. Ukoliko je ideja da se
djeci daje stipendija koja se oduzi­
ma od socijalne pomoći obiteljima,
onda nije riječ o stipendiji.
4. Pitanje procjenjivanja socijalnomaterijalnog stanja romskih obitelji
Uočili smo pitanje i razmišljanje po
kojem se romskim obiteljima koje
raspolažu televizorom tankog ekra­
na – riječ je o aktualnoj tehnologiji,
dakle, televizori s katodnom cijevi se
više ne proizvode, da bi se romskim
obiteljima koje, dakle, posjeduju
televizor trebala smanjiti ili ukinuti
ili dovesti u pitanje socijalna pomoć.
Televizor u Europi 21. stoljeća spa­
da u osnovna kućanska pomagala,
riječ je o osnovnom alatu informi­
ranja, bez televizora, romske obitelji
ne mogu pratiti nadasve vrijedna i
poučna izlaganja niti primati infor­
macije koje im putem tele­vizije daju
njjihovi demokratskim putem iza­
brani vladari. Smatramo da je riječ
– ponovno – o još jednom izgov­
oru, kako bi se diskvalificirale rom­
ske obitelji od prima­nja socijalne
pomoći. Predlažemo da tko god
je krenuo s takvim razmišljanjem,
prouči zakone i praksu u zemljama
s kojima smo susjedi, dakle i zem­
ljama EU, te će biti primjetno da
posjedovanje tele­vizora, priključka
električne ene­r­gije, perilice za veš,
pegle, kao niti osnovnog namještaja,
nisu razlozi na osnovi kojih se može
nekoga diskvalificirati od prava da
prima socijalnu pomoć.
5. Pitanje kulturnog centra Roma
u Gradu Zagrebu
Ovo je posebno smiješna tema, jer o
njoj raspravljamo od 1995. godi­ne. Da
se podsjetimo, od 1995. godine kada
su Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka
županija lansirale konceptualnu ide­
ju da se u glavnom gradu omogući
centralni kulturni centar za Rome,
a po županijama omoguće kultur­
ni klubovi za Rome, u nevjerojatno
opsežnom broju razgovora i pre­
govora, nije postignuto ništa. Osim
što se razni, nazovimo to „samozva­
ni predstavnici Roma“ koji se dosel­
javaju sa prostora izvan RH u Lijepu
Našu, redovno hvataju tematike Kul­
turnog centra za Rome. Aplikativno,
pregovori i razgovori na svim nivoi­
ma vezani uz ovu tematiku pokazuju
da domaćim akterima uopće nije u
interesu da se Romima pomogne u
izgradnji centralnog kulturnog cen­
tra za Rome u Zagrebu.
6. Pitanje zapošljavanja Roma
Također već tradicionalna te­matika.
Ponavljamo, sezonsko zapošljavanje
Roma pretežito tijekom ljet­
nih mjeseci nije zapošljavanje te
isključivo služi svrsi prikazivanja
statističkih uspjeha koji u stvarnos­
ti nemaju veze sa zapošljavanjem.
Zapošljavanje znači redoviti i stal­
ni izvor prihoda. Naše pitanje je
sljedeće – tijekom zadnjih 5 godi­
na smo na području Grada Zagre­
ba, smisleno i kvalitetno osposo­
bili 150 mladih Romkinja i Roma,
koji su s uspjehom položili ECDL
(www.ecdl.hr) tečajeve iz informa­
tike i uredskog poslovanja, uključivo
s upisom zvanja u radnu knjižicu. 1.
pitanje jest: zašto se tim mladim lju­
dima ne pomogne pri zapošljavanju.
2. pitanje jest: zašto se u tvrtkama
koje su u javnom vlasništvu, dakle
njima upravlja država, ne omogući
zapošljavanje u stalni radni odnos
barem malog broja Romkinja i
Roma? U konačnici sva ova navede­
na pitanja se mogu svesti na najbitn­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ije pitanje:
7. Transparentnost trošenja sredstava namijenjenih Romima, a pristiglih iz izvora međunarodnih fondacija i međunarodne zajednice
Uz puno poštovanje, bit će izuzetno
teško usuglasiti se s procesom u ko­
jem neromi, ili „politički podobni
Romi“ daju blagoslov spram utroška
sredstava namijenjenih Romima. Svi
jako dobro znamo da nam lokalna
zajednica nije na­klonjena, prema
tome, uvijek se nađe novi kriterij,
novi razlog da se Romima uskra­
ti pomoć, tj. da netko tko uopće ne
vlada materijom, dakle ne shvaća
problematiku Roma, njima nabacuje
rješenja koja nisu ostvariva. Kumula­
tivno, ukoliko je namjera da se sred­
stva namijenjena Romima većinski
troše na birokraciju R , ta birokra­
cija neće biti u stanju ušutkati pred­
stavnike Roma koji će izvorima fi­
nanciranja postavljati pitanje „gdje
su nestala sredstva koja ste poslali,
a nikada do Roma nisu došla u ne­
kom smislenijem iznosu“. Domaća
birokracija će morati posegnuti za
mjerama koje su ustaljene u diktat­
urama, kako bi prisilila Rome da i
dalje budu alibi na osnovi kojega se
dobivaju sred­stva koja se ne troše na
Rome, već se kroz statističke prika­
ze i igrokaze opravdava trošenje tih
sredstava na domaću birokraciju.
Molimo spomenute da razmotre ove
navode te da u općem interesu smis­
lene suradnje učine nužne korake
da se nađe smisleno i operativno
rješenje koje zadovoljava sve soci­
jalne partnere, dakle, domaću bi­
rokraciju, domaće Rome ali i izvore
financiranja koji su međunarodni.
Hvala na Vašem vremenu i pažnji.
S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka
županija www.umrh.hr, te član pov­
jerenstva Vlade RH za praćenje
provedbe nacionalnog programa za
Rome u RH
11
12
KOMENTAR
Comment regarding the meetings
held 02 december 2010
Honorable gentleman,
It was a pleasure to participate at the
yesterday meeting where we could
learn about the development of vari­
ous thoughts and future activities of
importance for the Roma minority.
We are especially pleased that the
representatives of various ministries
attended this meeting, since each of
them has some jurisdiction over the
issues that concern and affect the
Roma. We are a bit less thriled with
the fact that thou the meeting was
attended by a significant number of
Roma representatives, they could
not voice their opinnion. Thus we
are regressing into the known and
established modes of operation,
where everybody decides about the
fate of the Roma, except the Roma
themselves. Therefore, in accord
with this positive atmosphere, I wish
to address several isssues.
1. Financing cryteria regarding the
funding for the Roma from various
sources of financing
For the Roma, it is absolutely unac­
ceptable that the funding mentioned
in millions of Euros which come from
international foundations are being
processed in ways that exclusively
serve the local institutions, without
even asking the Roma for their opin­
nion or even approval. Out of expe­
rience, we know that if the decision
making is left to the local and mu­
nicipal levels, thus they decide what
is good for the Roma, not even 10%
of the projected funds will ever reach
the Roma. We live in the age of end­
less communications and the Inter­
net, and if nothing else, the Repub­
lic of Croatia has nominaly opted for
the development of a democratic and
civil society. In the case that the pre­
vious ways of handling the Roma are
re-introduced, meaning;
Cryteria set by various local minis­
teries are such that no Roma project
qualifies, then these are the rules of
racial discimination. It suffices to
mention that a few years ago we had
a co-finanincing of the education of
young Roma of both genders, based
upon the European ECDL program
(www.ecdl.com) organized by the
Roma Association Zagreb and Za­
greb county. This very successful
activity got established through the
help of the UK, Swiss, German and
Norwegian embassies in Zagreb,
Only after the activity became a suc­
cess, did the Ministry of science, ed­
ucation and sports project its sup­
port for this activity. The results were
achieved, we managed to train and
provide with educational certificates
and skills more than 150 young Roma
of both genders. However, later this
program did not receive any further
support by the Ministry of science,
education,and sports – we consider
this to be a clear case of racial dis­
crimination which is easily hidden
behind some cryteria. Meaning, the
funding comes to Croatia, from in­
ternational sources and aimed at the
Roma minority, but, the Roma are
again being manipulated. Meaning,
the Roma may receive a miniature %
of these grants, and the rest will be
spent by the buerocracy. We cannot
agree with this and thus, we will not
support such an approach.
The local institutions are of course
free to do whatever they want, and
we have no other choice but to voice
our opinnion at the international
levels. The manipulation of Roma
is a known fact and it does not suf­
fice to show some cosmetic chang­
es, such as Roma representation in
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
the Parliament. What is required is
to bring the cryteria for financing of
roma projects to normal, applicable
and reasonable levels – or otherwise
thiss funding should be returned to
the international fundations since
the funds do not reach those for
whom they are meant.
2. Annual reporting of the Roma
Non-Governmental-Organisations
It is absolutely necessary that all
Roma NGOs comply with the rules.
Submisssion of annual reports of
NGO activity is an absolute neces­
sity. The number of Roma NGOs
has increased in the past years, and
part of these NGOs serve no other
purpose but the personal interests
of their founders. This creates addi­
tional problems for the institutions
that are tasked with the distribution
of funding. There were sufficient
cases where the institutions simply
spread out the funding on all NGOs,
which would lead to lack of funding
for those who actually have results,
and would reward the do nothings.
We absolutely agree that the NGOs
have to submit annual reports of
their activities, and one should think
about sanctioning those who do not
do this (reporting).
3. The question of scholarships for
Roma pupils in conflict with the
meaning of social aid
If we understood some of the por­
posals and views regarding the
scholarship of Roma pupils and so­
cial aid correctly, then we have to
object these. If the thought is that
the scholarship for Roma pupils
should be deducted from social aid
that goes to the Roma families, then
these very families are left without
any meaningfull survival means. It
is not possible to use buerocratic
KOMENTAR
procedures in the order to ignorre
the actual situation. Abject poverty
is continiously ignored and modes
of procedures are constanlty found
that would re-distribute the funding
in ways to achieve statistical suc­
cess, all at the expense of the Roma.
If the ideation is that the roma chil­
dren are provided with scholarships
which is deducted from the social
aid for the Roma families, then this
is not scholarship. It is our opin­
nion that if this is really the way of
thinking, there shall be no positive
results out of it.
4. The question of evaluating the
social and financial state of affairs
of Roma families
We also noticed that there are
thoughts that every Roma family
which owns a TV set, a modern flat
screen TV set – which is the actual
technology, Cathode Ray tube TVs
are no longer manufactured, should
have their social aid lowered or can­
celled. In europe of the 21st centu­
ry, owning a TV set is not a luxury it
is part of the basic household appli­
ances, since without a TV the Roma
could not follow the absolutely en­
lightening lectures nor could they
follow up with the flow of informa­
tion which are aired to them via the
TV by their democratically elected
representatives. We consider this
to be another excuse in the order
to disqualify Roma families from
receiving social aid. We propose
that the thinking should be orient­
ed at our neigbors, meaning the EU
countries, and then it will be noted
that owning a TV set, connection
to the lectrical power grid, washing
machine, iron bord and basic fur­
niture are not reasons based upon
which one would disqualify some­
one from receiving social aid.
5. The question of the central Roma
cultural center in the capitol
This is an especially funny topic,
since we discuss about it since 1995.
let us remember, in 1995 it was the
Roma Association Zagreb and Za­
greb county that has launched the
conceptual idea that the Capitol Za­
greb receives a central Roma cultur­
al center and the counties would re­
ceive a Roma cultural club. We had
an immense number of talks and
negotiations based upon this topic.
We achieved nothing. Except that
various individuals who emmigrate
to Croatia and claim to be Roma,
use this topic as a platform for own
agendas. In applicable terms, the
negotiations, talks and discussions
on all levels regarding this particu­
lar topic show that the local powers
that be have no interest to help the
Roma in buidling a central cultural
center for Roma in Zagreb.
6. The question of Roma employment
This is also already a traditional
topic. We repeat, seasonal employ­
ment of Roma, mostly during sum­
mer months, is not employment and
it exclusively serves the purpose of
creating statistical success stories
which in reality have nothing to
do with employment. Employment
understands regular incomes. Our
question is as follows – in the past
5 years we have suiccessfuly trained
in the Zagreb area, more than 150
young Roma of both genders, who
have successfuly mastered the Eu­
ropean educational process ECDL
(www.ecdl.com) in computer lit­
eracy and office work. These new
skills have also been introduced in
their qualifications. The question
is, why do these young people find
no work and receive no help in em­
ployment. The second question is,
why do companies that are state
owned, meaning, they are run by
the government, why do such com­
panies do not open their doors for
at least a small number of Roma of
both genders?
Finally, all these raised questions can
be summarized to the most basic of
questions;
7. Transparent spending of funds
meant for the Roma minority that
are projected from international
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
fondations and the international
community
With full respect and understand­
ing of the needs of administrative
processes, it will be very hard to
agree with a process in which nonRoma or „politicaly suitable Roma“
provide blessings for the expendi­
ture of funds aimed for the Roma
minority. We are all well aware that
the local community is not on our
side thus there are always some new
cryteria that are used to refure aid
to the Roma, it est, someone who
has no knowledge about the Roma
issues is forcing upon the Roma
some solutions that are not doable.
Cumulatively, if the intent is that the
funds projected for the needs of the
Roma are spent on the local buero­
cracy, the same buerocracy will not
be able to silence the Roma which
will ask about „what has happened
with these funds designated for the
Roma and arrived in some mean­
ingful ammounts“. The local buer­
ocracy will have to resort to some
dictatorial measures and practices
in the order to force the Roma to
maintain to be an alibi based upon
which funds can be spent but not
on the Roma, whereby statistical
manipulations and plays will hide
the fact that these funds have been
spent on the domestic buerocracy.
We kindly ask the above stated re­
cipients to review these statements
in view of the objective of finding
reasonable ways of co-operation and
to find meaningful ways that will
satisfy all involved parties, meaning
the local buerocracy, the local Roma
but as well the sources of financing,
which are International.
Thank you for your time and atten­
tion.
Resypectfully,
Alija Mešić, president
Roma Association Zagreb and
Zagreb County www.umrh.hr
and member of the Governmental
Comitee for the supervision of the
national program for Roma
13
REAGIRANJA
14
OKRUGLI STOL – HOTEL WESTIN
»Besplatna pravna pomoć
Romima u reguliranju pravnog
statusa u Hrvatskoj
– dostignuća i izazovi«
U
organizaciji Ureda pučkog pra­
vobranitelja RH, Ureda za na­
cionalne manjine Vlade RH i
Ureda visokog povjerenika UN-a
za izbjeglice (UNHCR) 17. prosin­
ca 2010. u hotelu Westin održan je
okrugli stol pod nazivom "Besplatna
pravna pomoć Romima u regulira­
nju pravnog statusa u Hrvatskoj –
dostignuća i izazovi".
Svrha okruglog stola bila je raspraviti
saznanja uočena tijekom provođenja
projekta, te otvoriti put budućoj
suradnji u tom području. Prema na­
cionalnom programu za Rome, neki
Romi koji žive u Hrvatskoj još uvijek
nemaju riješeno pitanje državljanstva,
iako u Hrvatskoj žive godinama.
Igor Lekić, predstavnik pučkog pra­
vobranitelja, rekao je kako, prema
istraživanju njegova mobilnog tima,
41 osoba traži državljanstvo. Žarko
Katić iz Ministarstva unutarnjih
poslova i Višnja Stanić dodali su da
oko 70 Roma čeka državljanstvo, a
neki od njih ne mogu ga dobiti jer
su krivično kažnjavani te im se sto­
ga brani stjecanje prava na hrvatsko
državljanstvo.
Mnogi Romi suočavaju se s poteškoćama u ostvarivanju svojih temeljnih
ljudskih prava upravo zbog toga što
nemaju osobne isprave. Unatoč sve­
obuhvatnom Nacionalnom progra­
mu za Rome kojemu je cilj pomoći
Romima, te značajnom napretku
koji je do sada ostvaren, pitanje
nereguliranog statusa Roma ostaje
pro­blem. Savjetnica u uredu pot­
predsjednika Vlade Slobodana Uzel­
ca, Ana Balaban napomenula je kako
je za poboljšanje uvjeta Roma bitna i
lokalna zajednica.
Jasna Baretić, viša pravna savjetni­
ca UNHCR-a, spomenula je kako
se besplatna pravna pomoć UNH­
CR-a financira projektima stranih
institucija u sklopu mobilnog tima
UNHCR-a. Projekt Besplatna prav­
na pomoć Romima u rješavanju
pravnog statusa u Hrvatskoj dio je
regionoalnog UNHCR-ova projekta
koji se sufinancira iz pretpristupnih
projekata Europske unije.
Alija Mešić, predsjednik URZZŽ-a
i član povjerenstva Vlade za nacio­
nalni plan za Rome te član u mo­
bilnom timu svih pet ministarstava
izjavio je kako je ukupno 32 pravni­
ka na nivou 9 županija i 9 grado­
va uključujući i Zagreb zastupalo
Rome koje je Vlada RH i Ministar­
stvo pravosuđa odobrila za stjecanje
prava te pomaganje Romima za os­
tvarivanje hrvatskog državljanstva,
no nažalost to je prekinuto, a ne zna
zbog čega. Nama Romima koji smo
članovi povjerenstava nije do danas
objašnjeno zbog čega su ukinuli te
pravnike, a već su prošle gotovo dvi­je
godine od prekida. Povreda ljudskih
prava, pogotovo Roma, nije samo
posljedica državljanstva već ona nosi
naknadno puno veće posljedice, a to
su: pravo na državljanstvo, pravo na
obrazovanje, pravo na zapošljavanje,
pravo na zdravstvo i pravo na soci­
jalnu skrb. Te su posljedice ključne u
pitanju života Roma i njihovih prava.
Ne znam koja je politika prevladala
kada je ukinuto pravobraniteljstvo
za stjecanje državljanstva Roma
u RH, da li su to bile udruge
ili stranke koje imaju svoje
obrazovane pravnike, tzv.
lidere, a na štetu Roma?
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Žalosno je što se ukinuo taj pro­
jekt od 32 pravnika za pomaga­nje
Roma, jer ni jedna Romska udruga
nije pravnik, niti ima diplomirane
pravnike u svojoj romskoj populaciji.
Što se tiče pučkog pravobraniteljst­
va, pohvalio bih njihovu suradnju i
brigu za romska prava, no još uvijek
su daleko manje učinkoviti od pravo­
braniteljstva koje smo imali. UNH­
CR surađuje s pučkim braniteljstvom
i g. Veljkom Kajtazijem, no mi još
ne vidimo nikakav učinak te surad­
nje, osim dobrodošle promidžbe za
sljedeće izbore, i dobre dnevnice uz
putne troškove koje plaća UNHCR i
pučko pravobraniteljstvo. Na drugoj
pak strani, mi Romi u povjeren­stvu
Vlade i svih pet ministarstava RH
radimo volonterski već drugi man­
dat. To nas jako čudi kao i sva podob­
nost te tzv. „tolika briga“ za Rome i
njihova prava. Zakon o stjecanju za­
konskih prava o državljanstvu – Za­
kon o stjecanju državljanstva RH od
1991. god. za Rome je problematičan,
Članak 8. je poguban za Rome u RH
uključujući stjecanje statusa i hrvat­
skog državljanstva. Zašto se nama
Romima ne da status kao u članku
10. o stjecanju prava državljanstva
pa bi Romi puno lakše došli do svojih
prava? Isto tako bitno je napomenuti
da je više od 1.160 Roma čeka ostvari­
vanje hrvatskog državljanstva, a do­
bro znamo da su i Romi sudjelovali
u obrani hrvatske države za vrijeme
Domovinskog rata.
Jasna Butorac, viša savjetnica u Mini­
starstvu pravosuđa je na pita­nje g.
Alije Mešića vezano uz ukidanje 32
pravnika za zastupanje Roma i nji­
hovog pomaganja u stjecanju hr­
vatskog državljanstva izjavila kako
ne zna zbog čega je taj plan
prekinut.
REAGIRANJA
UNATOČ PRESUDAMA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA,
ROMSKA DJECA I DALJE SU ŽRTVE SEGREGACIJE U OBRAZOVANJU
Amnesty International poziva vlade
europskih zemalja da zaustava segregaciju
romske djece u školama
N
a sastanku Vijeća Europe,
20. listopada 2010. done­
sena je „Strasburška de­
klaracija o Romima“ koja
poziva zemlje članice da „stro­
go poštuju relevantne presude
Europskog suda za ljudska
prava… u razradi svoje politike
prema Romima (Strasburška
deklaracija o Romima dos­
tupna je u cijelosti na www.
coe.int). Segregacija određene
etničke skupine u sferi obra­
zovanja u 21. stoljeću ne bi se
smjela tolerirati. Ipak, rom­
ska djeca diljem Europe i dalje
trpe diskriminaciju u školama i
pristupu obrazovanju. Takva je
diskriminacija duboko ukori­
jenjena u mnogim obrazovnim
sustavima i rezultat je politike
i prakse (često usađene u povi­
jesnoj i društvenoj diskrimi­
naciji Roma) koje su isključile
tisuće romske djece iz pris­
tupa obrazovanju. Istraživanje
Amnesty Internationala u
Slovačkoj pokazalo je kako su
tisuće romske djece zatočene u
ispodprosječnom obrazovanju.
Prema istraživanju provede­
nom 2009. godine u regijama s
visokim brojem romske popu­
lacije, najmanje troje od četvero
djece koja pohađaju posebne
škole (za djecu s poteškoćama
u učenju i/ili posebnim
potrebama) su Romi; diljem
te zemlje Romi čine 85% djece
koji pohađaju posebne razrede.
Međutim, oni čine manje od
10% ukupnog stanovništva
Slovačke. U nekim školama
koje je posjetio Amnesty Inter­
national romska djeca su bila
doslovno zaključana u posebne
razrede, hodnike ili zgrade
kako bi se spriječilo njihovo
miješanje s neromskom dje­
com. Ideja da odvojeno obra­
zovanje može istovremeno biti
i ravnopravno, odavno je dis­
kreditirana. Europske vlade ne
smiju nastaviti osporavati rom­
skoj djeci pravo na jednak tret­
man i pristup obrazovanju bez
diskriminacije. Neuspjesi vlada
da usvoje i provedu promjene
koje bi ukinule diskriminaciju i
segregaciju utjecat će na živote
tisuća romske djece. Od 30.
ROMANO čaćipe
studenog 2010. Odbor minis­
tara Vijeća Europe ocjenjivat
će napredak hrvatske, češke i
grčke vlade u provedbi presu­
da Europskog suda za ljudska
prava, koji je zaključio da su
spomenute vlade kršile prava
romske djece na obrazova­
nje lišeno diskriminacije. Pre­
sude nisu bitne samo za ove tri
države, nego i za druge vlade u
Europi koje toleriraju i provode
diskriminatorne mjere u obra­
zovanju romske djece. 13. stu­
denog 2007. Veliko vijeće Eu­
ropskog suda za ljudska prava
donijelo je značajnu presudu
u slučaju 18-ero romske djece
protiv Republike Češke. U pre­
sudi u slučaju D. H. i drugi pro­
tiv Republike Češke, Sud je
zaključio da je smještanje rom­
ske djece u specijalne škole za
učenike s „blagim mentalnim
poteškoćama“ na temelju nji­
hova etničkog porijekla pro­
tivno obvezi vlade da djeci osi­
gura pristup obrazovanju bez
diskriminacije. U Republici
Češkoj potrebno je poduzeti
pojedinačne mjere „kako bi
se stalo na kraj kršenjima
koja je ustvrdio Sud, te da bi
se u najvećoj mjeri ublažile
posljedice tih kršenja“. Sud
je podsjetio vladu na njezine
obaveze prema Europskoj kon­
venciji za zaštitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda u zaustav­
ljanju takve prakse i ispravlja­
nju njezinih posljedica.
romska ISTINA
15
IZBORI 2011
16
Kome dati glas
i povjerenje?
K
rajem ove kalendarske go­
dine, 2011. građani Repub­
like Hrvatske izaći će na iz­
bore u kojima će moći birati
između ponuđenih političkih
stranaka i pojedinaca onu opciju
za koju smatraju ili vjeruju da će
između ostaloga zastupati i interese
građana, dakle interese onih koji su
svojim glasom izabrali nekoga da ih
zastupa.
Politički sustav koji je aktualan u
Republici Hrvatskoj od nezavisnos­
ti, 1991. godine je demokracija te je
osnovna karakteristika demokra­
cije upravo činjenica da postoji
više nego jedna politička stranka,
te samim time postoji mogućnost
da građani biraju između različitih
opcija koje su im ponuđene.
Dakle, kod nas je na snazi sustav
u kojem postoji, ako ništa drugo,
teore­tska odgovornost ili obaveza
onih koje su građani odabrali da
učine barem nešto za te iste građane
koji su glasali.
Romska nacionalna manjina je u
usporedbi s drugim skupinama u
ovoj zemlji u nešto boljem položaju
kada razmišljamo o glasanju, oda­
biru nekoga tko će nas zastupati
pa i o našoj, romskoj kontroli da li
taj netko koga smo odabrali, dakle
poklonili mu povjerenje, uistinu i
nešto čini za tu romsku zajednicu
koja ga je birala.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Konkretno, u skladu sa zakonima,
manjine imaju pravo birati sabor­
skog zastupnika koji će zastupati
sve manjine, pa time i romsku ma­
njinu. Na prošlim izborima je tako
u Sabor Republike Hrvatske ušao i
prvi romski zastupnik, na poziciji
zastupanja nacionalnih manjina.
Drugi saborski zastupnici su mo­rali
dobiti daleko veći broj glasova kako
bi bili u Saboru nego zastupnik koji
predstavlja manjine. Kon­kretno,
riječ je o niti 600 glasova koji su
odredili da Rom bude u Saboru Re­
publike Hrvatske.
Četiri godine kasnije, izbori su
ponovno pred nama i na nama Ro­
mima je da razmislimo jesmo li za­
IZBORI 2011
dovoljni dosadašnjim zastupanjem
manjina te Roma u Saboru, ili nis­
mo.
Očekivali smo malo više pažnje
spram pitanja Roma, i to ne na dek­
larativnoj razini, znači da imamo
predstavnika koji nas zastupa i sjedi
u ime romske manjine na zatvore­
nim sastancima.
Očekivali smo da barem jednom
mjesečno, ili jednom u 3 mjeseca,
kada na televiziji promatramo za­
sjedanje Sabora, vidimo i čujemo
našeg zastupnika kako govori o
pitanjima koja se tiču naše manjine.
Očekivali smo i da se naš sabor­
ski zastupnik konkretno zauzme
za određena pitanja od značaja,
ne da ponavlja već rečeno te da se
oportunistički uključi u svakod­
nevne tokove saborskih radnji, već
da bude inovativan, dakle da se
savjetuje sa svojom izbornom ba­
zom te da, ako ništa drugo, pokuša
za Rome izboriti ono nešto više od
mogućega.
Kada kažemo nešto više od mogućega, smatramo da svaka osoba,
time i skupina, pa time i manjina,
ima pravo na nadu. I naša je nada
oduvijek bila da ćemo naći načina za
bolji život, način kojim ćemo moći
spojiti naš mentalitet i narodne
običaje sa svakodnevnim pravili­
ma društva, te u konačnici, pronaći
način za bolju socijalizaciju.
Govorimo o pitanju zašto, primjerice,
na jednostav­nim poslovima pri
komunal­nim službama koje su u
vlasništvu države, nema Roma. To
je tako jednostavno pitanje, jed­
nostavno ga je i riješiti, jer pona­
vljamo, država je vlasnik i država
odlučuje o tim komunalnim jav­
nim poduzećima. Ako postoje raz­
ni državni programi namijenjeni
Romima, onda je očigledno da je
jedan od najjednostavnijih načina
da se Romima pomogne u socija­
lizaciji – davanje radnih mjesta u
sektorima privrede za koja se Romi
mogu kvalificirati.
Naravno, ima još puno drugih pita­
nja i prijedloga o kojima možemo
razmišljati kada govorimo o teor­
etskim nastojanjima na boljitku
Roma.
Primjerice, osim zapošljavanja, Ro­
mima je bitno i pitanje mogućnosti
njegovanja vlastite kulture. U tom
smislu, odavno, od 1993. je priprem­
ljena platforma za ostva­renje jedin­
stvenog kulturnog centra Roma u
Zagrebu kao centralnog mjesta za
kulturne događaje sa županijskim
klubovima Roma. Kada je 20-ak
romskih udruga podržalo sadašnjeg
zastupnika manjina u Saboru RH,
između ostalih ciljeva, bio je i taj
da izabrani romski zastupnik učini
sve što je moguće da se konačno os­
tvari pitanje jedinstvenog romskog
kulturnog centra.
Međutim, osim pojedinačnih pozi­
va predstavnicima Roma na „kavu
u Saboru“, unatrag zadnje tri go­
dine nikada nije bilo dogovorenih
konzultacija s tim romskim udruga­
ma koje su omogućile da Rom bude
zastupnik u Saboru RH.
Općenito, u zadnje tri godine, sada
u 4. godini, naš zastupnik nikada
nije imao vremena da se ozbiljno
posveti onima koji su ga izabrali i
omogućili mu da uživa u privilegi­
ranom statusu.
Romima su potrebna rješenja,
pomaci u pravom smjeru. Za­
stupljenost u Saboru sama po sebi
ništa nam ne znači ukoliko ta za­
stupljenost ne odgovara našim
potrebama. A naše potrebe su da
kroz demokratski sustav i političku
zbilju, imamo zastupnika – zastup­
nicu, koja promovira i bori se za
naše, a ne za osobne ciljeve.
Određeni uspjesi koji su se do­
godili proteklih godina, a tiču se
Roma, nisu rezultat rada našeg sa­
borskog zastupnika, već su rezul­
tat dugogodišnjeg rada domaće ad­
ministracije i predstavnika romskih
udruga kroz razna radna tijela, a što
je uključeno i definirano u nacio­
nalnom programu za Rome u Re­
publici Hrvatskoj.
Problemi hrvatskog društva su pre­
neseni i na Rome, dakle sukob in­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
teresa koji je vidljiv na previše mjes­
ta u javnom životu, nije mimoišao
ni Rome. Sukob interesa jest kada
netko koristi službenu poziciju kako
bi promovirao vlastite inte­rese ili in­
terese svoje rodbine. To je stvarna
rak-rana društva u kojem živimo.
Svjedoci smo zastupljenosti u ko­
joj oni koji nas zastupaju isključivo
misle na sebe i na svoje interese, a
na nas su mislili samo onda kada je
bilo potrebno da im damo glas kako
bi ih izabrali da nas zastupaju.
Prednost demokracije i sustava
slobodnih izbora svake četiri go­
dine jest mogućnost da sljedeći put
ne poklonimo povjerenje nekome
tko to povjerenje u prošlom man­
datu nije iskoristio i nije se na djelu
dokazao.
Stoga, na izborima koji slijede,
pozivamo Rome da dobro promisle
kome daju svoj glas, te da sa svojim
odabranim predstavnikom ili pred­
stavnicom naprave javno-bilježnički
ugovor kako bi odabranog zastup­
nika redovito mogli podsjetiti na iz­
borna obećanja.
Pitanje je treba li pokloniti povje­
renje Romu starosjediocu, nekome
tko pozna i stalo mu je do pitanja
hrvatskih Roma, ili pokloniti povje­
renje nekome tko nije Rom, ali ima
životopis koji ukazuje na mogućnost
da se takvoj osobi vjeruje.
U svakom slučaju, s obzirom na ovo
iskustvo, po kojem smo kao Romi
zastupljeni u najvišem političkom
tijelu države moramo bolje promis­
liti koga biramo na predstojećim iz­
borima, te svakako, koga god odab­
rali, nužno je da imamo ugovor s
našim zastupnikom ili zastupni­
com, o ciljevima i razlozima zašto
nas netko uopće zastupa.
Alija Mešić,
predsjednik
Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka
županija
www.umrh.hr
te član povjerenstva Vlade RH za
praćenje provedbe nacionalnog
programa za Rome u RH
17
18
IZBORI 2011
VAŠ GLAS JE
D
Prema
Ustavu
Republike
Hrvatske, Romi imaju status
nacionalne
manjine,
samim
time
imaju
rage Romkinje i Romi, u
cilju poboljšanja opće so­
cijalne situacije romske
nacionalne manjine u Re­
publici Hrvatskoj, bitno je
da i Romi učine svoj dio građanske
dužnosti. Konkretno, potreb­
no je da se na predstojećem
popisu stanovništva, jasno iz­
jasnite da ste pripadnici rom­
ske nacionalne manjine.
Rom. Tim putem je moguće da
nacionalna manjina, u ovom
slučaju Romi, direktno bira
svog predstavnika koji
će zastupati njihove
interese
i
prava
Zašto je bitno izjasniti se
kao Rom?
Zato jer u skladu sa zakonima
postoji omjer između broja
stanovnika koji pripadaju nekoj
manjini te praktičnih prava kao i
njihove zastupljenosti u društvu
te u tijelima državne uprave.
Ukoliko se pri popisu stanovništva
ne izjasnite kao pripadnik romske
manjine, time umanjujete izglede
za same Rome da poboljšaju svoju
situaciju u skladu sa zakonom. A
samim time otežavate i vlastite
izglede za boljitak.
Postoje li razlozi za
neizražavanje pripadnosti
romskoj manjini?
Riječ je o predrasudama. Živimo
u
demokratskom
sustavu,
Republika Hrvatska ulaže velike
napore da bi postala članicom
Europske unije, stoga je potpuno
normalno i bez negativnih
posljedica po Vas da se pri
sljedećem popisu stanovništva
izjasnite kao Romkinja ili Rom.
Što zakon kaže o pravima
Roma u Republici Hrvatskoj?
p r i
najvišim
državnim
tijelima RH. Odrejednak a
đene procjene govo-re
prava kao
o činjenici da u Republici
i svi drugi
Hrvatskoj živi 6 puta više Roma
građani ove zemlje, ali s
nego što je Roma zabilježeno pri
obzirom na status nacionalne zadnjem popisu stanovništva.
manjine, Romima pripadaju i
određena posebna prava. Da bi Izjasnite se kao Rom i
se koristila ta posebna prava koja birajte svoje predstavnike na
pripadaju Romima, potrebno sljedećim izborima!
je da se Romi sami potrude u
ostvarivanju tih prava, a prvi Kao deklarirani pripadnik romske
korak jest da se pri predstojećem nacionalne manjine u Republici
popisu stanovništva izjasnite kao Hrvatskoj birajte predstavnike
pripadnik romske nacionalne iz svoje nacionalne manjine za
koje znate da su oduvijek žitelji
manjine.
Republike Hrvatske, te samim
Zašto je bitno deklarirati se kao time osobe koje poznajete i osobe
Rom, a s obzirom na predstojeće za koje znate da će im je interes
romske zajednice bitan. Nužno je
izbore?
da hrvatski Romi sami odlučuju
Da biste mogli glasati na o svojim interesima u skladu
predstojećim izborima za Roma ili sa zakonskim mogućnostima
Romkinju kao Vašeg predstavnika, koje su povoljne. Nepotrebno
osim osobne iskaznice, potrebno je da osobe koje se deklariraju
je i da ste se prilikom popisa kao Romi, a potječu iz drugih
stanovništva deklarirali kao zemalja zastupaju Vaše interese.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
IZBORI 2011
BITAN!
Učinite to sami, izjasnite se kao
pripadnici romske nacionalne
manjine na predstojećem popisu
stanovništva te potom birajte
Roma starosjedioca da Vas
zastupa!
ako ste se deklarirali
kao rom birajte da
biste bili birani!
Srdačan pozdrav,
Alija Mešić, predsjednik,
Udruga Roma Zagreb i
Zagrebačka županija
(www.umrh.hr) i član
povjerenstva Vlade RH
za praćenje provedbe
nacionalnog
programa za
Rome
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
19
REAGIRANJA
20
Mjere za izvršenje presude Europskog
suda za ljudska prava u predmetu
Oršuš i dr. protiv Hrvatske
N
akon sastanka u Ministar­
stvu znanosti, obrazova­nja
i športa 18. svibnja 2010.
povodom izvršenja presude Eu­
ropskog suda za ljudska prava u
predmetu Oršuš i dr. protiv Hr­
vatske, 30. lipnja 2010. donesene
su mjere za izvršenje presude te
su putem Ministarstva pravosuđa
dostavljene odgovarajućem ti­
jelu Vijeća Europe. Mjere su
usklađene s temeljnim strategij­
skim dokumentima Vlade RH
kao što su Nacionalni program za
Rome i Akcijski plan Desetljeća za
uključivanje Roma 2005.-2015.
MJERE IZVRŠENJA PRESUDE
Mjera 1.: Poboljšanja
zakono­davnog okvira koji
se odnosi na učenike pripadnike romske populacije
integracije i socijalizacije i boljega
školskog uspjeha.
Mjera 2.: Kreiranje modela
obrazovanja djece/učenika
pripadnika romske nacio­
nalne manjine radi uspješnog
učenja hrvatskog jezika,
školske i izvanškolske socija­
lizacije i integracije
Donošenje Nacionalnoga okvir­
nog kurikuluma za predškolski
odgoj, opće i strukovno obra­
zovanje
osigurava
primjenu
načela inkluzije, integracije i flek­
sibilne organizacije nastavnog i
školskog rada, što dosadašnji Nas­
tavni plan i program za osnovnu
školu (2006.) ne osigurava u do­
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOV
ANJA I ŠPORTA
Izmjenom Zakona o odgo­
ju i obrazovanju u osnovnoj
i sred­njoj školi dopunit će se
članak 43. kojim će se osigura­
ti učenicima državljanima RH,
koji ne znaju ili nedostatno zna­
ju hrvatski jezik, učenje hrvat­
skog jezika. Izmjenom i dopu­
nom Državnoga pedagoškog
standarda te Pravilnika o ustro­
ju razrednih odjela osigurat će
se primjereno formiranje odje­
la prema učenikovim sposob­
nostima. Izmjenom Pravilnika
o psihofizičkim sposobnosti­
ma učenika osigurat će se stručna
provjera iz znanja hrvatskog jezi­
ka i kreirati najprimjereniji model
obrazovanja za pojedince ili sku­
pine učenika radi učenja hrvat­
skog jezika, postizanja uspješne
Mjere za izvršenje presude Europskog
suda za ljudska prava u predmetu
Oršuš i dr.
protiv Hrvatske
Nakon sastanka u Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i športa 18. svibnja
povodom izvršenja presude Europskog
2010.
suda za ljudska prava u predmetu Oršuš
Hrvatske, 30. lipnja 2010. donesene
i dr. protiv
su mjere za izvršenje presude te su
putem Ministarstva
pravosuÿa dostavljene odgovarajuüem
tijelu Vijeüu Europe.
Mjere su usklaÿene s temeljnim strategijski
m
dokumentima Vlade RH kao što su
Nacionalni program za Rome i Akcijski
plan Desetljeüa za ukljuþivanje Roma
2005.-2015.
1
voljnoj mjeri. Nacionalni okvirni
kurikulum će omogućiti posebno
kreiranje školskog kurikuluma za
djecu koja ne znaju ili nedostat­
no znaju hrvatski jezik; omogućit
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
će fleksibilniji način organizaci­
je razrednih odjela i individualno
praćenje učenikovih postignuća.
Osim toga, izrada školskih kuriku­
luma odnosi se na kreiranje fakul­
tativne nastave i izvannastavnih
aktivnosti, dopunske i dodatne
nastave primjerene učenicima pri­
padnicima romske populacije, kao
i svim drugim učenicima. Orga­
niziranje dopunske nastave, izvan­
nastavnih aktivnosti i slobodnih
aktivnosti u osnovnim školama
za učenike pripadnike romske na­
cionalne manjine treba pridonijeti
smanjenju izostanaka, neredovi­
tog pohađanja nastave, napuštanja
osnovnoškolskog obrazovanja i
smanjenju broja ponavljača. Na­
cionalni okvirni kurikulum će
omogućiti donošenje posebnih
priručnika za učitelje, stručne
suradnike, roditelje, urede
državne uprave, tijela lokalne/
regionalne samouprave, kao i
poseban angažman Agencije
za odgoj i obrazovanje u smis­
lu specifičnih potreba praćenja,
nadzora i savjetovanja svih
odgoj­no-obrazovnih čimbenika.
Osposobljavanje suradnika, tzv.
romskih pomagača, za učinkovitiji
rad s romskom djecom osigurat će
stalan i dosljedan rad te stjecanje
radnih navika u djece i učenika
romske pripadnosti.
Mjera 3.: Vanjsko vrednovanje odgoja i obrazovanja
Roma
Provođenje vanjskog vrednovanja
obrazovanja Roma u RH je zatražio
MZOŠ od Nacionalnog centra za
vanjsko vrednovanje obrazovanja
govoreći otvoreno
Mjera 5.: Razvoj infrastruk-
ture potrebne za efikasno
obrazovanje, odrastanje i
socija­lizaciju djece/učenika
pripadnika romske populacije
radi znanstvenog i stručnog pris­
tupa osmišljavanju, poboljšanju
i
unapređenju
obrazovanja
djece/učenika romske popula­
cije i njihova bržeg i uspješnijeg
prilagođavanja
u
životnom
okruženju, boljih postignuća
u školi i napredovanja u odgo­
ju i obrazovanju. Pokazalo se da
statistički podaci pretežno poka­
zuju stanje, a ne usmjeravaju obra­
zovnu politiku na dublje promjene
u odgoju i obrazovanju. Prezen­
tacija rezultata vanjskog vredno­
vanja poslužit će kao znanstveni
i stručni argument pripadnicima
Roma i stanovnicima s kojima su
u suživotu kao uvjerljivi poziv za
promjene, a sve radi unapređenja
školovanja, obrazovanja i ukupne
kvalitete življenja.
Mjera 4.: Uključivanje
posrednih i neposrednih
čimbenika u odgoj i obrazovanje djece/učenika pripadnika romske populacije
Angažman osnivača odgojnoobrazovnih ustanova potrebno je
učiniti proaktivnim u smislu što
učestalijeg organiziranja različitih
aktivnosti koje će: a) romsku popu­
laciju afirmirati kulturno, s poseb­
nim specifičnostima, zna­njem i
umijećima, b) pridonijeti većoj pov­
ezanosti i zajedničkim aktivnos­
tima s neromskom po­pulacijom u
životnom okruženju, c) povećanim
cirkuliranjem poznatih i značajnih
osoba iz drugih dijelova RH i in­
ozemstva koji će svojim gostovan­
jem biti snažan primjer i uzor za
ostva­renje ciljeva djelotvornog
suživota u zajednici i poticaj na efi­
kasnije poučavanje i učenje.
Iste i slične programe potrebno
je provoditi u školi, što je moguće
ostvariti tijekom prigodnih
blagdana i raznih obilježavanja
značajnih događaja i gostovanja
popularnih osoba.
U rad s roditeljima, ali i svim
građanima Međimurske županije,
potrebno je uvrstiti znanje o kon­
vencijama i njihovu primjenu,
ustrajavati na poučavanju o vri­
jednostima znanja, odgovornos­
ti, tolerancije, solidarnosti.
Rad s ravnateljima je potreban
u smislu specifičnih problema
u Međimurskoj županiji, kako
bi im se pomoglo u rješavanju
problema pravodobno jer njihovi
problemi zahtijevaju efikasnije
vođenje i upravljanje školom, in­
tenzivniju suradnju s roditeljima
romske pripadnosti i roditeljima
neromske pripadnosti.
ROMANO čaćipe
S obzirom na to da se često
spotičemo o različite statističke
podatke, potrebno je izraditi je­
dinstvenu metodologiju priku­
pljanja podataka, koja će služiti
svim čimbenicima u obrazova­
nju, socijalnoj politici i drugim
čimbenicima. Obiteljski centar u
Međimurskoj županiji pridonijet
će izjednačavanju županije s dru­
gim županijama. Obiteljski cen­
tar će služiti provođenju odgo­
jno-obrazovnih,
savjetodavnih
i preventivnih aktivnosti, real­
izaciji ciklusa predavanja i radi­
onica za djecu, učenike, obitelji,
odrasle. Rad na profesionalnom
informiranju i orijentaciji važan je
zbog otkrivanja afiniteta učenika
romske pripadnosti i boljeg up­
oznavanja s tržišnim ponudama i
mogućnostima zapošljavanja izvan
tradicionalnih romskih zanimanja.
Mjera 6.: Provedba Nacio­
nalnog programa za Rome i
Akcijskog plana Desetljeća
za uključivanje Roma 2005.
- 2015.
Ostvarenje mjere će biti efikasnije
ako svi nositelji mjera učestalije
prate
realizaciju
aktivnos­
ti i međusobno koordiniraju
izvještavanje o svome radu. Stal­
na uključenost stručnoga mobil­
nog tima u odgojno-obrazovnim
ustanovama i tima koji će obav­
ljati nadzor realizacije aktivnosti
u dječjim vrtićima i školama pri­
donijet će pravodobnom korigi­
ranju odgojno-obrazovnog rada
i interveniranju radi poboljšanja
toga rada.
romska ISTINA
21
22
govoreći otvoreno
Financiranje obrazovnih projekata
Predmet: Natječaj za financi­j­
ske potpore projektima udruga u
području izvaninstitucionalnoga
odgoja i obrazovanja djece i mla­
dih u školskoj godini 2010./2011.
– upit
Poštovani gospodine ministre,
molimo Vas za malo Vaše pažnje
po predmetu nedavno završenog
natječaja (u naslovu).
Konkretno, unatrag više od 10 godi­
na kao udruga održavamo za kraj­nje
korisnike besplatnu izvanškolsku
potporu za osnovnoškolce u surad­
nji sa OŠ Augusta Cesarca, Peščenica
– Zagreb, a od 2005. korištenjem
iste
infrastrukture
(učionica,
moderna računalna mreža sa 15
računala te svom pratećom peri­
ferijom i programima) organizira­
li smo i provodili ECDL (www.
ecdl.hr) tečajeve za mlade. Riječ je
o dokazanim i vrijednim projekti­
ma, posebno iz razloga što u slučaju
osnovnoškolaca, po navodima i po­
dacima lokalne OŠ, ta aktivnost
povećava broj romske djece koja
polazi nastavu za cca 30% te otpri­
like za jednaki postotak, cca 30%
poboljšava njihov uspjeh u školi.
U slučaju ECDL tečajeva koji se
održavaju vikendima za romsku
mladež riječ je i o dodatnom os­
posobljavanju za tržište rada, te
ujedno, nekima od polaznika, to je
zadnja alternativna šansa mnogim
mladim Romkinjama i Romima.
Dnevni sadržaj za osnovnoškolce
polazi sveukupno 70-ero djece, od
čega u prosjeku dnevno te besplatne
sadržaje koristi njih 30-ak.
Od 2005. godine s uspjehom smo
pomogli u dodatnom osposobljava­
nju više od 150 Romkinja i Roma u
dobnoj grupi od 17 do 25 godina, po
načelima ECDL programa. Isti edu­
Romano Čaćipe Vam
u potpunosti prenosi odgovor na dopis
iz Ministarstva znanosti obrazovanja i
športa od 10. prosinca 2010. Odgovor je
poslan g. Radovanu
Fuchu
kativni sadržaji se uvijek provode
na način da mi kao Udruga dajemo
svu infrastrukturu (uza sve spome­
nuto, riječ je i o užinama, režijskim
troškovima, troškovima održavanja
opreme, itd.), nalazimo donatore,
a donatori direktno plaćaju uslu­
ge profesionalnim, autoriziranim
tvrtkama s područja Grada Zagreba
koje su ovlaštene i stručne da daju
ECDL edukaciju.
Željeli bismo napomenuti kako ove
aktivnosti nisu nastale uz podršku
domaćih ustanova, već da su
započele, razvile se i nastavljaju sa
svojom vrijednom aktivnošću tako
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
što su uspjele privući interes i ra­
zumijevanje šire grupe donatora. U
smislu vjerodostojnosti i ozbiljno­
sti, navodimo neke od donatora
koji su direktno potpomogli razvo­
ju ovih aktivnosti: Microsoft Inter­
national i Microsoft Hrvatska (sav
operativni i aplikativni software),
domaći privatni sektor (Učilica 1
do 8), Veleposlanstvo Velike Brita­
nije u RH (u 2 navrata), Veleposlan­
stvo Republike Njemačke, Velepo­
slanstvo Švicarske, Veleposlanstvo
Kraljevine Norveške, RTL Fonda­
cija „Darujmo djeci“.
Tek nakon što je aktivnost, pogo­
tovo ECDL program zaživio, počeo
davati konkretne rezultate, dobio
i adekvatnu medijsku praćenost,
dakle nakon što je sve postavljeno u
kvalitetni operativni okvir te je ak­
tivnost dokazana, imali smo sretnu
okolnost da i Vaše štovano Mini­
starstvo znanosti, obrazovanja i
športa izađe u susret potrebama
mladih Romkinja i Roma, te smo
dobili potporu, za po jedan seme­
star (15 polaznika ECDL tečajeva)
godišnje, u godinama 2007. – 2008.
– 2009.
U svakom slučaju, aktivnost je kao
takva usmjerena socijalno zapos­
tavljenoj skupini, te su svi detalji
uvijek odrađeni profesionalno.
Potrebe mladih Roma se una­
trag par godina nisu promijenile.
Dapače, ove aktivnosti su u pravom
smislu riječi potaknule nadu, dale
primjer da se učenje isplati, podigle
nivo samopouzdanja i volje u mla­
dih Romkinja i Roma za obrazova­
nje, te vjeru da postoje načini da se
poboljša njihova situacija u društvu
općenito.
Interesantno je da je određeni broj
polaznika ovih ECDL tečajeva uis­
tinu našao prvo zaposlenje, ili da
su napredovali u sklopu postojećeg
radnog mjesta.
govoreći otvoreno
Aktivnost Udruge Roma Zagreb i
Zagrebačka županija, te samim time
i ovih aktivnosti, je u potpunom
skladu, koordinirano napravljena
sa: Nacionalni programom Vlade
Republike Hrvatske za Rome u RH
Dekada Roma 2005.-2015., Pan-Eu­
ropski projekt u kojem sudjeluje i
RH. Preporuke stručnih pedagoga i
poznavatelja tržišta rada.
Aktivnost je apsolutno u skladu sa
realnostima u kojoj živi daleko veći
broj Roma u Gradu Zagrebu nego
što, primjerice, živi Roma u drugim
dijelovima RH, dakle sve je u skladu
sa preporukama i konceptima raz­
voja civilnog društva.
U prilogu Vam dostavljamo na uvid
obavijest Vašeg štovanog minis­
tarstva, od dne 10. prosinca 2010.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
(Klasa 007-02/10-04-00101, UR­
BROJ 533-12—10-0002) u kojem
nas se obavještava da:
„Projekt koji ste prijavili na Natječaj
za financijske potpore projektima
udruga u području izvaninstituci­
onalnog odgoja i obrazovanja djece i
mladih u školskoj godini 2010./2011.
udovoljio je formalnim i adminis­
trativnim uvjetima Natječaja.“
Ujedno možemo iščitati iz istog dop­
isa da je odabrano 187 projekata u
iznosu financiranja od 7.050.000,00
kuna. Uvid u odabrane projekte,
dalje dopis kaže, moguć je putem
web portala www.mzos.hr.
Na web portalu uspijevamo
zaključiti da nismo odabrani, te da
je ujedno, s danom 8. prosinca 2010.
odabrano 189 projekata u iznosu fi­
nanciranja od 7.140.000,00 kuna.
Apsolutno smo sigurni da svi odab­
rani projekti imaju vrijednost za
lokalnu zajednicu, za razvoj civil­
nog društva te da svaki projekt čini
dobro te daje konkretne rezultate.
S obzirom na to da je vidljivo da
10. prosinca 2010. se govori o 187
projekata i 7,05 milijuna kuna, a u
izvješću o odabranim programima
s datumom 8. prosinca 2010. se go­
vori o 189 projekata u iznosu od
7,14 milijuna kuna, što je dispro­
porcionalno službenim izjavama
štovanog ministarstva, mišljenja
smo da je moguće došlo do admini­
strativne pogreške u proceduri.
S obzirom na velik broj zahtjeva,
zasigurno je velik teret na komi­
siji koja bira projekte, stoga smo
mišljenja da s obzirom da je vidljivo
da je relativan točan broj projekata
kao i relativan finalni iznos finan­
ciranja (što proizlazi iz službenih
dopisa ministarstva) moguće je
da osim što se naše aktivnosti jesu
kvalificirale i odgovaraju kriteriji­
ma natječaja, te osim što je riječ o
provjerenim aktivnostima koje su
donijele rezultate, moguće je da je
došlo do administrativne pogreške.
Konkretno, molili bismo za potvrdu
da nismo odabrani, tj. potvrdu da
možda jesmo odabrani, ali da nismo
23
24
navedeni, ili da nismo odabrani, ali
bismo molili i stručno obrazloženje
koje je u skladu s logičnim i smis­
lenim razlozima. Dne 16. prosin­
ca 2010. smo u skladu s rokom za
podnošenje žalbe, podnijeli spram
Vašeg štovanog ministarstva upit sa
zamolbom za objašnjenje.
Dalje, u skladu s programima Vlade
Republike Hrvatske, dakle, pro­
gramom za Rome u RH, vrlo je teško
zaključiti o interesu određenih in­
stitucija da učine barem male po­
make za Rome, jer čistom mate­
matikom, dva programa za Rome
koja su u listi odobrena, ne iznose
ni 1% cjelokupnih sredstava koja
su dodijeljena. To nije u skladu ni
sa jednom deklarativnom izjavom
dužnosnika Vlade RH koji su se
bavili ili se bave tematikom Roma.
Ista tema je ujedno interesantna jer
predstavlja jedan od mnogih detalja
unutar koncepta ulaska u Europsku
uniju.
Vama, štovanom ministru, već smo
se obratili pismenim putem s tema­
tikom problema školovanja Roma,
no shvaćamo da kao ministar imate
puno obaveza te ne stignete odgo­
voriti na svaki dopis.
S obzirom na to da u zadnjoj godi­
ni svog saborskog mandata, „naš“
saborski zastupnik u skladu sa pre­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
thodne 3 godine svog rada, osim
deklarativnih izjava, nije našao vre­
mena da se konkretnije bavi pita­
njima od značaja za Rome koji su ga
i izabrali na tu poziciju, te s obzirom
na to da pregledom raznih programa
uključivo EU IPA je vidljivo da pos­
toji očigledan slučaj „sukoba inte­
resa“, jer u stvarnoj demokraciji, nije
dopustivo da dužnosnici istovre­
meno lobiraju za udruge kojima su
na čelu ili da su nepotistički pove­
zani uz bilo koje nedržavne udruge
koje se financiraju iz proračuna,
ne možemo računati na pomoć u
pitanjima koja se tiču obrazovanja
romske djece i mladeži.
No, u ne tako davnom sjećanju nam
je ostalo da u RH ima dužnosnika
koji razumiju navedenu problema­
tiku te su uvijek pokazali, kako razu­
mijevanje, tako i interes da se nađu
rješenja, nekada i mala rješenja,
koja u konačnici vode ka cilju, soci­
jalizacije romske manjine u RH.
Ne vidimo razlog po kojem ono što
radimo preko 10 godina ne ulazi
upravo u tu domenu.
Nadamo se da je unatoč sveobuh­
vatnim odgovornostima, mnogim
obavezama i terminima, i pozici­
ja ministra znanosti, obrazovanja i
športa jedna od takvih dužnosničkih
pozicija koja prepoznaje male ko­
rake koji vode ka kvalitetnoj ve­
likoj slici, sve u skladu sa deklara­
tivnim ciljevima, primjerice, i ovog
natječaja o kojem govorimo.
Zahvaljujemo na Vašoj pažnji i vre­
menu te se nadamo Vašem odgo­
voru. S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka
županija
www.umrh.hr
CC.
Gđa Jadranka Kosor, dipl. iur. pred­
sjednica
Povjerenstvo Vlade RH za praćenje
nacionalnog programa za Rome u
Republici Hrvatskoj
Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb
25
Kome smetaju Romi u
Zemuniku Donjem?
I
zaslanstvo Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog
programa za Rome, Ureda za nacionalne manjine Vlade Re­
publike Hrvatske posjetilo je 11. listopada 2010. godine Zemu­
nik Donji, s ciljem uvida u situaciju i pronalaženja rješenja be­
spravno naseljenih Roma.
Uz predstavnike Vladina ureda za nacionalne manjine i sabor­
skog zastupnika g. Nazifa Memedija, Zemunik Donji posjetilo je
desetak članova navedenog izaslanstva, među njima i predsjed­
nik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije te stalni član
Povjerenstva za praćenje programa provedbe Nacionalnog pro­
grama za Rome g. Alija Mešić koji je tom prilikom upitao: Kome
smetaju Romi u Zemuniku? Ne kradu, ne prose, žive ispod svakog
nivoa ljudskog dostojanstva. Preživljavaju sakupljajući sekunda­
rnu sirovinu. Zašto su takvi Romi nepoželjni Zemuniku i Zadru
ili ministru Kalmeti? Odgovor na postavljeno pitanje nije dobio.
Izaslanstvo Vlade u posjetu bespravno
naseljenim Romima
Zajedno do pronalaženja rješenja bespravno naseljenih Roma u Zemuniku Donjem
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
26
S
astanak su vodile predstavnice
Zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Zagreb, pod
vodstvom gospođe Marije Halić,
voditeljice. Sastanku su bili nazočni
predstavnici nekoliko romskih
nedržavnih udruga, Udruga Roma
Zagreb i Zagrebačka županija, Bo­
lja budućnost, Kali sara, KUD Rom­
sko srce, Centar kulture i europske
integracije Roma.
Prilikom izlaganja gospođe Halić,
saznali smo da je iz međunarodnih
donacijskih izvora (EU IPA) dos­
tupno 157.206,00 eura za pomoć pri
zapošljavanju žena Romkinja. Isti je
iznos planiran za trošenje na način
da se ponovno organizira aktivnost
koja je već u prošlosti dokazala da
nema rezlutata. Ujedno, aktivnost
uživa podršku Grada Zagreba, koji
daje na raspolaganje prostor od
100 m2 koji se sada obnavlja. Kon­
kretno, riječ je o sljedećoj zamisli:
150 žena Romki­nja koje su dugoročno
nezaposlene i u registru su Zavoda
za zapošljavanje, područni ured Za­
greb, bit će testirano na kva­lifikacije,
te će ih biti odabrano 30 žena koje će
proći predviđeni program.
S kojim sredstvima
pokrenuti obrt
Program kao takav predviđa da
se određeni broj žena Romkinja
kratkoročno zaposli u navedenoj
aktivnosti s ciljem da pomažu dru­
gim ženama Romkinjama u pisanju
životopisa i komunikacijama s po­
tencijalnim poslodavcima. Ostale
žene koje nisu odabrane će u proce­
su odabira dobiti užinu, a žene koje
su odabrane za projekt, će tijekom
sudjelovanja u istome dobivati
dnevnicu od 70 kuna.
Okvirni cilj aktivnosti je ispitati
mogućnosti i stimulirati žene Rom­
kinje na otvaranje kućne radino­sti
ili obrta, s obzirom na to da su sve
te žene dugoročno nezaposlene, ne
shvaćamo iz kojih izvora sredstava
bi one našle sredstva koja su, nar­
avno, potrebna za otvaranje bilo
»Zapošljavanje«
Marija Halić, voditeljica Odsjeka posredovanja i pripreme zapošljavanja pri
Zavodu za zapošljavanje prilikom dodjele ECDL diploma polaznicima romske
nacionalnosti u prostorijama Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija
Pri Zavodu za zapošljavanje 9. prosinca 2010. održan je sastanak na
temu "Zapošljavanje žena pripadnica
romske nacionalne
manjine koje su
registrirane pri Zavodu za zapošljavanje kao dugoročno
nezaposlene"
kakve kućne radinosti ili obrta.
Riječ je o ponovnom, po tko zna
koji put, administrativnom falsi­
fikatu. Dakle, na osnovi, u ovom
slučaju, međunarodnih donacija za
koje shvaćamo da su iz Njemačke,
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
domaći birokrati koji do sada nisu
pokazali uspjeha u rješavanju prob­
lema zapošljavanja, ponovno će biti
u prilici da kao prvo naplate svoje
vlastito radno vrijeme, sebi za svoj
rad isplate dnevnice, te da se stvore,
ponovno, po tko zna koji put,
statistički podaci kojima se tobože
pokazuje velika skrb i trud uložen u
problematiku nezaposlenih Roma u
ovom konkretnom slučaju, žena.
Riječ je o ponavljanju uvijek neuspješnog procesa okruglih stolova,
seminara i prezentacija, a moguće
je krajnji cilj da se osobe nagovori
da se počnu baviti nekom kućnom
radinošću, za koju, naravno, nemaju
financijska sredstva koja su za njih
potrebna, niti raspolažu konkretnim
tržištem. Postoji jasna opasnost da
se te žene udalji iz sustava socijalne
skrbi.
Dalje, vidljivo je da u procesu
ponovno sudjeluje neka podo­
bna romska nedržavna udruga,
koja će za svoje sudjelovanje biti
REAGIRANJA
Romkinja
i plaćena. Ovom bismo prilikom
željeli napomenuti i ponoviti koja
je to zapravo praksa Zavoda za
zapošljavanje kada pozivaju rom­
ske udruge, tobože u smislu brige i
skrbi o problemima Roma, da sud­
jeluju u projektu, bez naknade, na
način da pružaju podatke i konk­
retne ideje.
Krađa projekata
Da se podsjetimo, u razdoblju od
2005. do 2010. Udruga Roma Za­
greb i Zagrebačka županija je uz
nesebičnu materijalnu donaci­
ju Veleposlanstva Velike Britan­
ije,
Veleposlanstva
Norveške,
Veleposlanstva Švicarske i Vele­
poslanstva Njemačke, nadogradi­
la postojeće aktivnosti edukacije
osnovnoškolaca u znanjima rada
na računalima s pan-europskim
projektom ECDL (www.ecdl.com)
koji je bio namijenjen mladim
Romkinjama i Romima. Ista ak­
tivnost je, naravno, bila uspješna te
je sveukupno 150 polaznica i po­
laznika u dobnim skupinama od 18
do 30 godina, s uspjehom položilo
tečajeve koje je provodila profesio­
nalna ovlaštena tvrtka (ovlaštena
od strane ECDL-a), u prostorija­
ma i na infrasturkturi (moderna
računalna mreža od 15 računala
sa svom perife­rijom te kompletno
opremljena učionica) Udruge Roma
Zagreb i Zagrebačka županija. Tek
nakon što je aktivnost zaživjela te
dobila dodatnu podršku od privat­
nog sektora, primjerice Microsofta
International i Microsofta Hrvat­
ska, tada na scenu stupa Ministar­
stvo znanosti, obrazovanja i športa,
koje daje financij­sku podršku za
po jedan semestar godišnje, dakle
za 15-ak polaznika ECDL tečajeva
godišnje, tri godine za redom.
U konačnici, na scenu stupa Za­
vod za zapošljavanje, područni
ured Zagreb, koji pod vodstvom
ravnateljice Ankice Paun Jarallah, te
Voditeljice Odsjeka posredova­nja i
pripreme zapošljavanja, Zavoda za
zapošljavanje, područnog Ureda
Zagreb, gospođe Marije Halić.
Da se podsjetimo, gospođa Halić
je redovno dolazila na dodjele
ECDL diploma koje su polazni­
ci romske manjine dobivali pri­
likom cere­monija u Udruzi Roma
Zagreb i Zagrebačka županija.
Ista aktivnost je organizirana i
osmišljena od strane Udruge Roma
Zagreb i Zagrebačka županija, te
je nedržavna udruga bila ta koja
je osiguravala potrebna sredstva
raznih donatora, kojima bi se di­
rektno plaćale profesio­nalne usluge
predavača, primjerice, Zagrebačkog
informatičkog centra.
Kada se Zavod za zapošljavanje
uvjerio da princip funkcionira, tada
je Zavod za zapošljavanje jednos­
tavno preuzeo ideju, direktno ušao
u poslovni odnos sa Zagrebačkim
informatičkim centrom, te stimu­
lirao mlade Rome i Romkinje sa
dodatnim materijalnim sredstvima
da polaze ECDL nastavu, konk­
retno, polaznicima se dodjeljivala
konkretna novčana pomoć kako bi
vlastitim izborom odabrali za njih
povoljniju opciju, dakle, da polaze
školovanje u organizaciji Zavoda za
zapošljavanje, jer dobivaju novac,
Ankica Paun Jarallah, ravnateljica
Zavoda za zapošljavanje
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
koji ako polaze isto školovanje u or­
ganizaciji nedržavne udruge, ne do­
bivaju.
Istovremeno, u prethodnim godi­
nama, Zavod za zapošljavanje nije
davao nikakvu podršku Udruzi
Roma, apsolutno nikakvu.
Dakle, kada Zavod za zapošljavanje
govori o suradnji sa nedržavnim
udrugama, posebice kada se govori
o kvalitetnoj suradnji, ona se svodi
na dvije funkcije:
a) Definiranje i pronalaženje po­
dobne romske udruge koja će ak­
tivnosti dati alibi, s obzirom na to
da neka romska udruga mora sud­
jelovati u projektima.
b) Romske udruge koje su kreirale
programe te dokazale vrijednost
programa, te ujedno raspolažu s
konkretnim radnim rezultatima,
bivaju iscijeđene za ideje, konkretna
iskustva, te onda bivaju odbačene.
I ne samo odbačene, nego se u
kasnijem slijedu može primijeti­
ti da se tim udrugama konkretno
sprječava bilo koja daljnja podrška
od strane Zavoda za zapošljavanje.
U konačnici, tako oteti projek­
ti se dodjeljuju drugim romskim
nedržavnim udrugama koje su
očigledno politički podobne.
Na naše istraživačke upite, us­
pjeli smo saznati da ovakve ak­
tivnosti koje se jednostavno mogu
opisati kao krađa projekata te kre­
iranje statističkih alibi projekata,
provode pod direktnom naredbom
ravnateljice Zavoda za zapošljavanje,
gospođe Ankice Paun Jarallah.
Sada smo svjedoci kako se sredstva
Europske unije također namjerava­
ju trošiti na promašene aktivnos­
ti koje se skrivaju pod vrlo lijepim
rečenicama o tobožnjem stvara­
nju vrijednosti, osposobljavanju i
stimulaciji Romkinja. Bitno je da se
stvaraju statistički podaci koji u svi­
jetu birokracije opravdaju sredstva
koja se troše u konačnici, na same
birokrate.
27
28
Pusta obećanja
U
zgradi Gradske uprave 21.
rujna održao se sastanak s
udrugama romske nacio­
nalne manjine. Na sastanku se
raspravljalo o tome kako una­
prijediti rad Gradske uprave s
udrugama romske nacionalne
manjine, te kako poboljšati sta­
tus i standard romske nacio­
nalne manjine u Zagrebu. Osim
predstavnika 30 romskih udru­
ga, na sastanku je sudjelovao i
gradonačelnik grada Zagreba
Milan Bandić.
Tom prilikom zaključeno je kako
će se u roku od sedam dana sasta­
ti radna skupina na čelu s Alijom
Mešićem predsjednikom Udruge
Roma Zagreba i Zagrebačke
županije, kako bi se poboljšao sta­
tus Roma i uvjeti njihova stano­
vanja. Iako je sastanak održan
prije četiri mjeseca, iz Gradske
uprave šute. Još uvijek nije stigao
nikakav dopis, poziv ili izvještaj
vezan uz navedeni sastanak iako
je na sastanku bilo rečeno kako
će se isti održati u roku od se­
dam dana. Kao i u posljednjih
15 godina Romima se serviraju
samo pusta obećanja. Pitamo se
dokad?
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
29
Dan sjećanja na Holokaust, 27. siječnja 2011.
D
an komemoracije za žrtve Holokausta u
Drugom svjetskom ratu je 27. siječnja. Nažalost, diljem Europe se izbjegava spominjanje činjenice da su Romi bili drugi po zastupljenosti među žrtvama Holokausta.
Na 2. implementacijskom sastanku za toleranciju, u organizaciji OSCE-a (Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi) održanom u Dubrovniku, 23. i 24. listopada 2006., predsjednik
Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija
Alija Mešić uspio je uz pomoć prevoditelja u nakani da se u završnom dokumentu tog skupa
navede da su Romi druga po brojnosti skupina
koja je bila žrtva Holokausta.
ROMANO čaćipe
Po tadašnjem naputku OSCE-a koji je bitna
međunarodna organizacija, države bi trebale
uklopiti u svoje edukativne aktivnosti podatke
o žrtvama Holokausta te drugih zločina baziranih na netoleranciji, posebice spram Roma I
drugih ranjivih skupina.
Kao što je slučaj s mnogim temama koje se tiču
Roma, još nismo primijetili da su udžbenici promijenjeni te da se Romi s punim pravom navode
kao druga po brojnosti skupina, koja je bila žrtva Holokausta u Drugom svjetskom ratu.
Zapisnik dne 22. listopada 2006. dijela koji se tiče
suradnje s nedržavnim udrugama vodio je g. Tin
Gazivoda, predsjednik Centra za ljudska prava.
romska ISTINA
REAGIRANJA
30
Napredak u obrazovanju,
diskriminacija u zapošljavanju
Tekst: Ankica Barbir-Mladinović
M
ilena Kalanjoš, 21-godišnja
Romkinja iz okolice Čakovca,
završila je ugostiteljsku školu
za kuharicu. Uspjela se samo prošlo
ljeto sezonski zaposliti, na dva
mjeseca u Poreču, a sve ostalo vri­
jeme uzaludno šalje molbe.
„Slala sam molbe na razna mjesta
i zvala sam. Uvijek je bio neki ra­
zlog da me ne prime. Već unapri­
jed sam osjećala da ne žele da imaju
kod sebe zaposlenog Roma. Mis­
lim da je u tome problem. Mi Romi
možemo raditi samo kao čistačice,
neke nižerazredne poslove“, kaže
Kalanjoš.
Predsjednica udruge Romkinja
„Bolja budućnost“, Ramiza Meme­
di, potvrđuje da se u zapošljavanju
Roma najmanje napredovalo.
„Najveći je problem u zapošljavanju.
Svi kažu da Romi nisu obrazovani,
ali se s tim ne slažem. Ni svi Hrva­
ti koji rade po raznim ustanovama
nemaju fakultet, ima ih i sa srednjom
školom. Romi se nigdje ne mogu za­
posliti sa srednjom školom, pogo­
tovo ne u državne i javne institucije.
Nema niti jednog zaposlenog Roma u
državnim institucijama – od mjesne
samouprave do predsjedničkog ure­
da“, kaže Memedi.
Alija Mešić iz Udruge Roma grada
Zagreba s ponosom ističe da su u
Zagrebačkom holdingu, točnije
gradskoj Čistoći, ipak zaposlena
dva Roma, ali puno više ih radi u
riječkoj Čistoći. Inače, Romi u Hr­
vatskoj uglavnom žive od skuplja­
nja i prodaje sekundarnog otpada i
socijalne pomoći jer:
„Imam četiri mlada Roma koji su
školovani pekari i mesari. Traže
posao. Pošalju molbu, ali uvijek
traže neki razlog da ih ne zaposle“,
Hrvatska je prije sedam godina usvojila Nacionalni program za Rome, ali sami
Romi još ne osjećaju da se stvari bitnije
mijenjaju. Priznaju da je napredak učinjen
u obrazovanju i pripremi djece za školu, ali
što se tiče stambenih uvjeta i zapošljavanja
- i dalje su diskriminirani, na što u izvještajima, o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj,
konstantno upozoravaju i međunarodne
institucije. Kako živi, prema neslužbenim
podacima, oko 40.000 Roma u Hrvatskoj?
tvrdi Mešić. Hrvatska Vlada je u
2010. godini, osigurala iz budžeta
4,9 milijuna kuna (oko 700.000) za
zapošljavanje Roma, tri milijuna
kuna za javne radove, a 1,9 milijuna
institucijama koje bi primile Rome
na besplatno stažiranje, kako bi
stekli radno iskustvo. Ali, naglašava
predsjednik Međimurske udruge
Roma Josip Balog, sami Romi
moraju postupno promijeniti svoje
navike i odnos prema radu.
„Ne žele svoju djecu socijalizira­
ti, ne žele djecu školovati. Ako mi
želimo živjeti kao i drugi ljudi na
kugli zemaljskoj, moramo prihvatiti
i neke obaveze“, navodi Balog.
Bez struje sa štakorima...
Saborski zastupnik romske manjine,
Nazif Memedi, tvrdi da je položaj
Roma u Hrvatskoj među najboljima
u Europi, te da se zadnjih godina
najviše napravilo na obrazovanju.
„Nekada je bilo malo učenika u os­
novnoj školi – 930, a sada ih je 4.800.
U srednjoj školi je bilo 19 učenika,
a sada ih ima preko 480. Oni imaju
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
stipendije po 5.000 kuna godišnje.
Imamo preko 27 studenata, koji do­
bivaju po 10.000 kuna“, kaže Me­
medi. No uvjeti u kojima Romi u
Hrvatskoj žive i dalje su, uglavnom,
katastrofalni. Jedino, ponegdje, kaže
ironično Alija Mešić, kao u Rujevici
iznad Rijeke, uživaju u čistom zraku
i veličanstvenom pogledu na cijeli
Kvarner, pa nije ni čudno da je neki
privatnik poželio baš taj teren. Romi
su spremni otići, ali samo ako im se
osigura odgovarajući smještaj.
„S tog brda je najljepši pogled i
zato je to dobar položaj za kupca.
Tu Romi žive godinama, ali kao da
su u srednjem vijeku. Jedva su nam
odobrili i doveli struju i vodu“, tvrdi
Mešić.
Podsjeća da samo u Zagrebu ima 13
romskih naselja. Počelo se, konačno,
ulagati u infrastrukturu, dobiva­
ju vodu, a zbog atraktivne lokacije
bolju sudbinu će konačno dočekati
i 25 očajnih romskih obitelji u Pli­
narskom naselju u samom središtu
Zagreba:
„Mi nismo iz Srbije, Rumunjske ili iz
Makedonije, nego smo Zagrepčani.
govoreći otvoreno
Pas ima bolju kuću nego mi. Imam
četvero djece i po čitavu noć ne
spavaju zbog štakora. Molimo ne­
koga da dođe, da nas negdje pre­
bace. Gdje je onaj stan koji su nam
obećali prije pet godina? Ja sam
plućni i srčani bolesnik.“
„Radimo s otpadom da bismo
preživjeli jer sa socijalnom pomoći
jedva izađemo na kraj.“
„Djecu školujemo, ali bez struje
smo, okruženi štakorima. Djeca se
nemaju gdje kupati.“
„Nemamo struje već dva-tri mjese­
ca.“
„Učimo uz svijeću, nekada vani.“
U 16 romskih naselja, od Banije do
Baranje, izgrađena je cjelokupna
infrastruktura, između ostalog, i u
zagrebačkom naselju Treće struge:
„Dobili smo vodu i asfaltirali su
naselje, ali kuće su ostale netaknute
već 58 godina.“
Prema popisu stanovništva iz 2001.
godine, u Hrvatskoj je upisano
9.463 Roma, ali sve procjene go­vore
da ih ima oko 40.000, a možda i više.
Odnedavno su, u hrvatskom Usta­
vu, među 22 nacionalne ma­njine, i
Romi, a prije nekoliko godina us­
vojena su i dva važna dokumen­
ta za poboljšanje položaja Roma
u Hrvatskoj i njihovu uspješniju
socija­lizaciju – ističe pomoćnica
predstoj­nika vladina Ureda za na­
cionalne manjine, Bahrija Sejfić.
Trebat će još dugo da se
prevladaju predrasude
„Tu je nacionalni program za Rome,
koji je donesen 2003. godine i akcij­
ski plan desetljeća od 2005. – 2015.
godine, da se učini napredak u
svim područjima, a osobito u obra­
zovnom sustavu.
I dalje se poduzimaju kontinuirane
mjere za legali­zaciju bespravnih
romskih naselja, gdje god je to
moguće. Zdravstvena zaštita se
ostvaruje za sve osigurane osobe
putem Zavoda za osigura­nje. Su­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
stavno se radi na poboljšanju rom­
ske dojenčadi i djece“, kaže Bahrija
Sejfić.
No, dugo će još trebati, kaže Mile­
na Kalanjoš, da se prevladaju i pre­
drasude prema Romima, koje i
sama osjeća, a najviše ih je doživjela
u osnovnoj školi: „Jedva sam čekala
završiti osnovnu školu jer me dru­
garice iz razreda nisu ni pozdrav­
ljale, kao da se nikada nismo vidjeli.
Sada, kada se vidim sa prijateljicama
iz škole, sve je kako treba. Zovu me
i dopisujemo se SMS-ovima. Kada
sam se upisala u srednju školu, bo­
jala sam se kako će na mene gledati.
Bojala sam se, ali su bili prema meni
stvarno odlični. Iznenađena sam
bila jer sam našla prave prijatelje.
U osnovnoj sam primijetila da ne
vole biti sa mnom, da me ne žele u
društvu, da se stide da ih neko vidi
sa mnom. Učitelji su im govorili da
ne smiju praviti nikakvu razliku,
ali su je pravili“, zaključuje Milena
Kalanjoš.
31
32
Radio Deutsche Welle gasi program na romskom
jeziku
R
omi su najveća europska ma­
njina od dvanaest milijuna lju­
di. Kako ćemo se s njima nositi,
govori nešto o našoj demokraciji.
To je nedavno rekao EU komesar
za ljudska prava Thomas Ham­
marberg. Dok Savjet Europe orga­
nizira razne međunarodne konfe­
rencije za bolju integraciju Roma i
Sinta, na kojima sudjeluju zvaničnici
europskih zemalja i međunarodnih
organizacija, a europski diplomati
podsjećaju na pricip nediskrimi­
nacije i građanskih prava, dok iz
mnogih europskih zemalja de­
portiraju Rome, pale kuće Roma,
a u nekima ih i ubijaju, maltretira­
ju i stavljaju pečat na njihovu kožu,
dok se uveliko govori i radi na raz­
nim strategijama za Rome i njihovu
bolju integraciju.
Radio Deutsche Welle od 1. 1. 2011.
gasi jedini romski program na rom­
skom jeziku u čitavoj Njemačkoj i,
može se slobodno reći, jedinu rom­
sku emisiju koju se moglo slušati
širom Europe. Program na rom­
skom jeziku na Radio Deutsche
Welle „progovorio“ je u siječnju
2003. godine. Program na romskom
jeziku bio je namijenjen ne samo
Romima u Njemačkoj, već Romi­
ma u cijelom svijetu - prije svega u
Europi. Program se emitira putem
satelita, ali i u sklopu partnerskih
lokalnih radiostanica. Emisija je na
početku krenula od nule, i nije se
o njoj ništa znalo i za ovih godina
sam uspio doći do zavidnog broja slušatelja.
Ova emisija imala je samo jednog
čovjeka koji je radio sve, od saku­
pljanja materijala, do prijevoda,
do čitanja, montiranja... Sve to
sam radio sam. A za sve to imao
sam najniži honorar u cijeloj Ra­
dio kući DW? Hoću reći da je moja
emisija koštala manje od svih osta­
lih redakcija.
Sinti i Romi u Njemačkoj žive 600
godina. Spominju se još u povi­
jesnim dokumentima iz 14. i 15.
stoljeća. Za vrijeme nacizma, bili su
žrtve rasizma.
Cilj nacionalsocijalističke politike
bio je uništenje cigana - kako su ih
tada službeno, pogrdno zvali. Go­
dine 1982. njemačka vlada je Sin­
tima i Romima službeno priznala
status žrtve nacionalsocijalizma, a
od 90-ih su dobili status naciona­
lne manjine. Danas u Njemačkoj
živi između 70.000 i 100.000 Sinta
i Roma s njemačkom putovnicom.
Pored njih ima i 50.000 izbjeglica iz
bivše Jugoslavije, najčešće samo sa
statusom privremenog boravka.
To je žalosno i tragično, u ovom
vremenu, kad romski narod po
prvi put u svojoj povijesti, od kada
su krenuli iz svoje kolijevke In­
dije prije tisuću godina, krenuli
da se organiziraju, kako bi se spa­
sili, da se bude, da se osvješćuju, da
bi izašli iz mraka, iz geta, da bi se
izdigli na neki svoj bolji i viši nivo
života. Romi vole i rade na tome da
se izdignu na putu edukacije, inte­
gracije, da pokažu drugim narodi­
ma, da oni imaju svoju kulturu, svo­
ju povijest, svoj jezik, i na kraju:
DW UKIDA JEDINU ROMSKU
EMISIJU U NJEMAČKOJ.
S druge strane, sad kad romski na­
rod ima toliko problema u Europi
s diskriminacijom, s rasizmom,
gde se mržnja prema Romima širi
sve više u Europi, oni UKIDA­
JU EMISIJU NA ROMSKOM JE­
ZIKU. Sad kad po prvi put u rom­
skoj povijesti europske institucije
i svjetski političari govore i traže
da se poboljša situacija Roma, da
se pomogne romskom narodu,
Romima i njihovom životu, da bi
se što više i brže integrirali, DW
UKI­DA EMISIJU NA ROMSKOM
JEZIKU.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Šta znači sve ovo? Je li sve što go­
vore europske institucije laž? Je li
laž što govore političari? Je li to for­
mula integracije? Je li dovoljan ra­
zlog to što treba štedjeti i zato treba
UKIDATI ROMSKI PROGRAM?
Zašto se štedi tamo gde je najma­
nje, tamo gde je najniže, tamo gde
je najtanje, tamo gde najviše boli,
tamo gde je siromaštvo, tamo treba
udarati.
Zbog svega ovoga, dragi moji
slušatelji, dragi moji prijatelji, dra­
gi moji Romi, vi koji se bavite rom­
skim medijim,a radijima i vi, dragi
Romi, koji ste na raznim funkcija­
ma u raznim institucijama koji ste
zaduženi za romska prava i za rom­
sku kulturu učinite ili dajte neku in­
cijativu ili reakciju dajte svoj glas
da se romska integracija ne može
provesti s ukidanjima i izbaciva­
njima i sklanjanjima.
Ova poruka i molba je za sve one
koji se osjećaju kao Romi, Sinti ili
Cigani.
Neđo Osman
Urednik i voditelj Radio Deutsche
Welle - Program Romanes
Mobil +49 (0) 171413442
[email protected]
Radio Deutsche
Welle od 1. 1.
2011. gasi jedini
romski program
na romskom jeziku u čitavoj Njemačkoj i, može
se slobodno reći,
jedinu romsku
emisiju koja se
mogla slušati
širom Europe.
33
The German public radio station Deutsche Welle
turns off the only existing radio show in romanesc
T
he largest minority in Europe
with 12 million people are the
Roma people. According to re­
cent statements by the EU Com­
missioner for Human Rights, Tho­
mas Hammarberg, the behavior of a
country against this people, is a mir­
ror of the democracy of this country.
While the European Union plans to
improve the integration of Sinti and
Roma, forges, all participating coun­
tries as leaders of European policy,
while large European diplomats all
of cooperation, civil rights and in­
tegration advocate, while Roma ex­
pelled from several countries, de­
ported are stigmatized, their houses
burned, and even killed, while many
attempts for integration are done,
the only over Germany in Romanes
spoken radio program as part of the
Deutsche Welle is deleted from the
program.
Here, the program serves as a win­
dow to the world of local Sinti and
Roma, but at the same time as a
window for the European Roma
and Sinti population, also because
it is known and liked out­
side of Germa­
ny.
The program or rather Deutsche
Welle talked in 2003 for the first
time to the Romany world. The
broadcast is received via VHF
channels and since a couple of
years also has DVB-S. This program
started from a zero point, because
there was nothing similar like this
before. It was not made a lot of at­
tention of it because it should only
exist, but I’ve, N. Osman, made it
with love and patience, I built up
the program and now I am proud
to say Deutsche Welle can not com­
plain to too little listeners of ro­
man show. I produced the show
through the years, alone, from re­
search, presentation, music selec­
tion to editing. My fee, however,
is the lowest in the radio industry.
Therefore, I do not understand the
politics behind this so-called aus­
terity measures because the show is
a weekly, 30 minute program, with
minimum financial costs.
The radio program in Romanes is
stopped from 01.01.2011. This is
sad, especially now that this peo­
ple for the first time in their histo­
ry these people seem to wake up - at
last to join themself to realize that
they need to be out of the darkness
and find new ways to
bring the bright
spot in their life
without hatred.
On the other
side, you just
find more and
more oppo­
sition from
the
Euro­
pean Com­
munity,
and must
f i g h t
against
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
discrimination and even moral hate.
(evtl. auch raus)
What happened? The Deutsche
Welle takes the only window to the
world they have and will turn off the
program in Romanes. For the first
time in the history of Roma, world
leaders of the European Community
discuss ways for better living stand­
ards and integration of the Roma
population. What does this mean?
How can I understand? Is there a
double-dealing between part of the
European institutions on issues of
Sinti and Roma? Is all this because
what we hear from the world’s lead­
ers only “hot air” and a lie? Is called
a new integration formula?
Does the Deutsche Welle have
enough arguments to turn off the
Romany language program? Why
always the way with the least resist­
ance is taken? Why is saved exactly
where it is to save at least? Why do
they dig there, where it is thinnest
and deepest? Why is there a ten­
dency, where poverty prevails to
make it even poorer?
Because of all this, my friends,
my listeners and my Roma, you,
no matter where you are, perhaps
working in the media or in poli­
tics, where decisions are made, per­
haps you work also in institutions
for civil rights, or perhaps for rights
of minorities, all of you can help me
and launch initiatives in order to
reply to these actions of the “Deut­
sche Welle”.
I address this announcement to all
who feel as Sinti, Roma or Gypsies, and all who sympathize with us.
Nedjo Osman
Leiter der Radio Deutsche Welle Program Romanes
Mobil +49 (0) 171413442
INTERVJU
34
Tko su građani
drugog reda u
BiH?
Tekst: Omer Karabeg
S
ugovornici su bili Jakob Finci,
predstavnik židovske, i Der­
vo Sejdić, predstavnik rom­
ske zajednice, koji su cijeli
slučaj pokrenuli pred Europ­
skim sudom za ljudska prava. Bilo
je riječi o tome tko je odgovoran
što obavezujuća presuda još nije
provedena, tko pruža najveći otpor,
da li pripadnike manjinskih naroda
u Bosni i Hercegovini vrijeđa termin
“ostali”, kako su oni definirani u Us­
tavu, da li se u Bosni i Hercegovini,
onakvoj kakva je ona definirana u
Daytonskom sporazumu, može os­
tvariti puna ravnopravnost građana,
zašto su pripadnici konstitutivnih
naroda, ukoliko žive u drugom enti­
tetu, građani drugog reda, kao i o
tome kakve će posljedice imati Bos­
na i Hercegovina ukoliko ne spovede
odluku suda u Strasbourgu.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Omer Karabeg: Europski sud za ljud­
ska prava je prije godinu zatražio da
se iz Ustava Bosne i Hercegovine uk­
loni diskriminacijska odredba koja
pripadnicima nacionalnih manjina
ne dozvoljava da se kandidiraju na
najviše funkcije. Iako je ta presuda
obavezujuća, državni organi Bosne i
Hercegovine nisu je proveli. Tko je
za to odgovoran?
Jakob Finci: Sigurno je da su odgov­
orni oni koji upravljaju Bosnom i
INTERVJU
Bosni i Hercegovini ni godinu
dana nakon donošenja nije sprovedena presuda
Europskog suda
za ljudska prava
kojom se traži
ukidanje diskriminaciske odredbe ustava koja
pripadnicima nacionalnih manjina onemogućava
kandidaturu za
najviše državne
funkcije.
Dervo Sejdić
Hercegovinom, to jest njeni politički
lideri i njen parlament. Međutim,
moram reći da ova sudska odlu­
ka nije ništa. Svi politički faktori u
BiH - i lideri političkih stranaka, i
članovi parlamenta, i članovi Us­
tavnopravne komisije - znaju da su
naš ustav i izborni zakon u supro­
tnosti s Europskom konvencijom,
ali do sada nisu ni pokušali nešto
učiniti da se to promijeni. Zato što
je Bosna i Hercegovina još 2002.
godine, povodom prijema u Vijeće
Europe, potpisala obavezu da će u
roku od godinu dana svoje norma­
tivne akte i zakone, uključujući i
Ustav, usuglasiti s Europskom kon­
vencijom o ljudskim pravima. Bos­
na i Hercegovina se na to obaveza­
la još jednom 2008. godine kada je
potpisala Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju.
Gdje prestaje logika
počinje BiH
Dervo Sejdić: Svakako da su naj­
odgovorniji lideri pet-šest političkih
stranaka koje su stalno na vlasti. Da
je bilo političke volje unutar tog
bloka, presuda bi bila provedena.
Međutim, tu presudu svatko tumači
na svoj način. Jedni je tumače kao
obavezu da se rekonstruira kom­
pletan Ustav, pa čak zagovaraju i
Dayton 2, a drugi bi samo onako
“ušminkali“ Ustav tek da se kaže da
su izvršili svoju obavezu. S obzirom
da su stavovi političara iz Republike
Srpske i onih iz Federacije o reformi
Ustava kilometrima udaljeni jedni
od drugih, jasno je da onda nema
ni suglasnosti
oko provođenja
presude Europ­
skog suda za
ljudska prava.
Omer
Karabeg: Možemo
li iz­dvojiti ne­
koga tko najviše
koči?
Jakob
Finci:
Vrlo je teško
reći da bilo tko pojedinačno koči
implementaciju ove odluke jer ni­
jedan političar, nijedan partijski
lider nikada nije rekao da ovu pre­
sudu ne treba implementirati. Cijeli
apsurd oko ove presude potvrda je
one teze da tamo gdje prestaje logi­
ka, počinje Bosna i Hercegovina. Svi
se slažu da presudu treba provesti,
samo se nitko ne slaže s onim dru­
gim na koji način i u kojem obu­
jmu to uraditi. Svatko pokušava iz
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
odluke Europskog suda za ljudska
prava izvući ono što njemu odgo­
vara i da, pozivajući se na presudu,
spovede ono za što se zalaže - od
kompletne promjene Ustava i teri­
torijalnog ustrojstva Bosne i Herce­
govine do izmjene dvija rečenica u
Ustavu. Ono što se ustvari događa
je tihi otpor. To potvrđuje i činjenica
da komisija za implementaciju pre­
sude, koju je formirao parlament,
od ukupno dvanaest sjednica, pet
puta nije imala kvorum. I još nešto.
Nitko se nije sjetio da u tu komisiju
pozove i predstavnike onih o čijoj
se koži radi, a to su, kako se to kod
nas kaže, “ostali“. To nisu samo pri­
padnici nacionalnih manjina nego
i svi oni koji ne osjećaju da pri­
padaju konstitutivnim narodima, a
to su, recimo, i oni koji su se ranije
izjašnjavali kao Jugoslaveni, a danas
kao Bošnjaci.
Dervo Sejdić: Točna je konstacija
kolege Fincija da je riječ o tihom ot­
poru. Nigdje i nikada nisam čuo ne­
kog političara da se izjasnio protiv
provedbe ove presude. U isto vri­
jeme simptomatično je da se ignor­
iraju prijedlozi koji dolaze od pred­
stavnika manjina. Recimo, Vijeće
nacionalnih manjina pri parlamen­
tu Bosne i Hercegovine napravilo
je prijedlog amandmana na Ustav
oslanjajući se na presudu Europskog
suda za ljudska prava, međutim, taj
prijedlog je završio u ladici nekog
člana Ustavno-pravne komisije koja
nikada nije ni pomislila da o njemu
raspravlja. Zar to nije tiha opstruk­
cija? Na žalost, opet se ponavlja ono
što se događalo prilikom rasprave o
aprilskom, a kasnije i o butmirskom
paketu ustavnih promjena - da o
tome raspravljaju samo predstavni­
ci konstitutivnih naroda bez pred­
stavnika “ostalih“.
Omer Karabeg: U Bosni i Hercego­
vini se svi oni koji nisu pripadnici
konstitutivnih naroda zovu “osta­
li“. Znači, imamo one glavne - to su
Srbi, Bošnjaci i Hrvati, a svi oni koji
im ne pripadaju su “ostali“, što mi
nekako pejorativno zvuči. Gospodi­
35
36
INTERVJU
ne Finci, i gospodine Sejdiću,
vrijeđa li vas, kao pripadnike man­
jina, pomalo taj izraz?
Ostali u Ustavu nemaju prava
Jakob Finci: Ne znam što bih vam
rekao, ali činjenica je da Ustav
Bosne i Hercegovine 54 puta spo­
minje narode, a samo jednom ostale
i građane. Znači, uvijek je naglasak
na nacionalnom kolektivu, a nikad
na pravima čovjeka. A ljudska prava
su, ne zaboravimo, prvenstveno in­
dividualna prava. Međutim, Us­
tav Bosne i Hercegovine tjera ljude
da se svrstavaju u torove, u stada
koja će na sebi imati firmu jednoga
od tri konstitutivna naroda. Nitko
ne može biti čovjek, ne može biti
građanin, a još je Francuska revolu­
cija davne 1789. godine proklamira­
la da su najvažnija prava građanina
pojedinca, a ne prava grupa. Us­
tav Bosne i Hercegovine priznaje
prije svega kolektiv­
na prava, pa je većina
funkcija
dostupna
samo pripadnicima
konstitutivnih naro­
da. Događaju se ap­
surdne situacije. Bilo
je slučajeva da se lju­
di koji su se na jednim
izborima pojavljivali,
recimo, kao Hrvati, na
sljedećima deklarirali
kao nešto drugo, jer
je veća šansa da dobi­
ju stolicu kao pripad­
nici drugog naroda. To
je naša praksa koja već poprilično
dugo traje, tako da je taj koncept
postao već pomalo smiješan.
Omer Karabeg: Gospodine Sejdiću,
vrijeđa li vas izraz “ostali“?
Dervo Sejdić: Kako da ne. Čim
niste isti, onda ste u podređenom
položaju, onda ste građanin dru­
gog reda, onda ste čovjek koji ne
pripada ovoj sredini, a rodili ste se
tu i tu su živjeli vaši preci. Poseb­
no mi smeta što se u Ustavu nijed­
nom jedinom rečenicom ne kaže
koja su prava tih “ostalih“. Svag­
dje imate samo predstavnike kon­
stitutivnih naroda, ne samo kad je
riječ o Predsjedništvu i parlamentu,
nego i kada se biraju ombudsmani
jer to mogu biti samo Srbin, Hrvat
i Bošnjak, a tako je i s drugim funk­
cijama. Sve se dijeli po etničkom
principu i to sve više uzima maha.
Čim pripadate takozvanim “ostali­
ma“, vi ste u podređenom položaju
i, na­ravno, da to vrijeđa. Ta neprav­
da me je i ponukala da podnesem
tužbu Europskom sudu za ljudska
prava. Ako ne mogu normalnim
putem ostvariti svoja ljudska prava,
onda sam, evo, sudskim putem
postigao da budem ravnopravan sa
svakim drugim koji živi u Bosni i
Hercegovini.
Omer Karabeg: Može li se u Bos­
ni i Hercegovini, onakvoj kakva
je koncipirana Daytonskim spo­
razumom, ostvariti puna ravno­
pravnost građana? I predstavnici
konstitutivnih naroda su, ukoliko
žive u drugom enti­
tetu, građani dru­
gog reda - Bošnjaci
i Hrvati u Republi­
ci Srpskoj, a Srbi u
Federaciji BiH.
Jakob Finci: Prava
pripadnika konsti­
tutivnih naroda za­
vise od toga u ko­
jem dijelu Bosne i
Hercegovine žive.
Dok smo mi, koji
pripadamo toj nes­
retnoj grupi “osta­
lih“, neravnopravni
bez obzira u kom smo entitetu, pri­
padnici konstitutivnih naroda su
neravnopravni ako ne žive u, da tako
kažem, svom entitetu. Istina, oni
imaju mogućnost preseljenja. Takav
slučaj smo imali prije osam godina
kada je gospodin Tihić promijenio
entitet kako bi se mogao kandidi­
rati za člana Predsjedništva Bosne i
Hercegovine. Međutim, ako ste pri­
padnik “ostalih“, onda se ne možete
kandidirati bez obzira na to gdje
živite. Da se razumijemo, ni gospo­
din Sejdić, ni ja nismo naivni. Cijeli
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
život živimo u Bosni i Hercegovini
i znamo da se ne može očekivati
da, recimo, na nekom od sljedećih
izbora netko tko se deklarira kao
Rom, Židov, Talijan, Mađar ili Po­
ljak, bude izabran u Predsjedništvo.
Međutim, smatramo da nam nitko
ne može uskratiti pravo na kandi­
daturu. Ako plaćamo porez kao i
pripadnici konstitutivnih naroda,
ako smo donedavno mogli zajedno
služiti vojsku, ispunjavati sve ono
što država od nas traži, onda valj­
da imamo pravo na sve ono što pri­
pada svim državljanima. Nigdje u
svijetu ne postoje državljani prvog
i drugog reda, odnosno da su jedni
konstitutivni, a drugi postoje samo
kao puka brojka.
Omer Karabeg: Gospodine Sejdiću,
vi ste, koliko znam, prije dva mjese­
ca ponovno tužili Bosnu i Herce­
govinu?
Dervo Sejdić: Jesam. I prije neko­
liko dana dobio sam odgovor suda u
Strasbourgu o zaprimanju predme­
ta. Naravno, sud radi kronološkim
redom, pa će sigurno proći godi­
nu i pol, dvije, dok ovaj predmet
ne dođe na red. Tužio sam Bosnu
i Hercegovinu po drugi put jer na
taj način želim izvršiti pritisak na
bosanskohercegovačke političare
da provedu odluku suda. Predložio
sam sankcioniranje, ne Bosne i
Hercegovine, nego lidera političkih
stranaka jer su oni direktno odgo­
vorni. U prvom redu mislim na
Sulejmana Tihića, Milorada Dodika,
Mladena Ivanića, Harisa Silajdžića,
pa i Zlatka Lagumdžiju, koji je, is­
tina, bio u opoziciji, ali je i kao opo­
zicija mogao vršiti pritisak.
Prevladava politika mrkve
Omer Karabeg: Gospodine Fin­
ci, hoćete li se vi pridružiti ovoj
drugoj,
ponovnoj,
protestnoj,
upozoravajućoj tužbi gospodina
Sejdića?
Jakob Finci: Mi ni prvi put nismo
zajedno ustali svojim zahtjevom,
nego je to bilo paralelno, takoreći
ne znajući jedan za drugoga. Tek
INTERVJU
je sud ta dva predmeta ujedinio
i tako je postao predmet “SejdićFinci“. Sud u Strasbourgu nema
mogućnosti natjerati Bosnu i Her­
cegovinu da izvrši njegovu presudu.
Postoji mogućnost da Vijeće Europe
svojim mjerama na određeni način
sankcionira Bosnu i Hercegovinu
zbog toga što nije izvršila ono što
joj je taj sud naložio, pa da se, reci­
mo, agremani naše nove dele­gacije
u Parlamentarnoj skupštini Vijeća
Europe ne prihvate. Ono čega se
ja bojim jest da će naše natezanje
oko toga treba li temeljito mijenja­
ti kompletan ustavnopravni sustav
Bosne i Hercegovine ili samo im­
plementirati ovu odluku potrajati
još jako dugo jer duh sporazumi­
jevanja, na žalost, ne vlada Bosnom
i Hercegovinom. Čini se da našim
političarima nije jasno da neim­
plementacijom ove odluke dovode
Bosnu i Hercegovinu u vrlo težak i,
rekao bih, vrlo opasan položaj jer se
može dogoditi da, čak i ako članice
Europske unije ratificiraju Spora­
zum o stabilizaciji i pridruživanju sa
Bosnom i Hercegovinom, on bude
odmah suspendiran zbog toga što se
ne pridržavamo europskih standar­
da i što nismo implementirali pre­
sudu suda u Strasbourgu. A najgore
bi bilo da Vijeće Europe, organiza­
cija u koju smo uspjeli ući 2002. go­
dine, suspendira naše članstvo ili
nas natjera da se sami povučemo.
Do sada Vijeće Europe nije nikada
nikoga isključilo iz svog članstva,
a kad je postojala takva opasnost,
onda se zemlja sama povlačila da ne
bi bila isključena, kao što je uradila
Bjelorusija prije nekoliko godina.
Omer Karabeg: Ne čini li vam se da
Bruxelles, na izvjestan način, gleda
malo kroz prste političkim liderima
u Bosni i Hercegovini, jer, evo, za
godinu dana ništa nije poduzeo da
ih natjera da realiziraju tu presudu?
Dervo Sejdić: Da ima konkretnih
poteza od strane međunarodne za­
jednice, vjerujem da bi i ovdje bilo
pomaka. Ni Bruxelles, a ni Vijeće
Europe nisu izvršili dodatni pritisak
na bosanskohercegovačke političare,
osim organiziranja nekakvih kon­
ferencija i okruglih stolova po Bosni
i Hercegovini, što se sve više pret­
vara u biznis. Organiziraju se javne
tri­bine, pozovu tri-četiri eks­perta,
plate im se dnevnice i honorari i
na tome se sve završava. Nije bilo
nikakve koristi od tih okruglih stolo­
va, poslije njih nije bilo nikakvog
pomaka u provedbi presude Europ­
skog suda za ljudska prava.
Jakob Finci: Međunarodna zajed­
nica već 15 godina primjenjuje u
Bosni i Hercegovini politiku mrkve
i štapa. Rekao bih da smo u posljed­
nje vrijeme pod politikom mrkve.
Znači, mnogo toga nam se gleda
kroz prste u očekivanju da će na­
kon nedavnih izbora nova vlast biti
u stanju nešto uraditi. No, ako tako
i ne bude, ako se obistini ona šala da
će prije u Hercegovini roditi trešnje,
nego što će se u Sarajevu formirati
nova vlast, ne bih volio da taj štap
osjetimo na svojim leđima, pogo­
tovo ne bih volio da razlog tome
bude neprovođenje presude Eu­
ropskog suda. Ne bih volio da tome
budu krivi Romi i Židovi, mada se
često dogodi da smo mi i bez kri­
vice krivi.
Omer Karabeg: I na kraju, vjeru­
jete li da će se presuda Europskog
suda za ljudska prava ipak provesti
ili će proći još jedna godina u nate­
zanju oko toga kako primijeniti tu
odluku?
Dervo Sejdić: Vidite, 22. prosinca
2009. godine, nakon čitanja presude
u Strasbourgu, izašao sam iz sudnice
kao čovjek koji se ponovno rodio,
zadovoljan, sretan, optimističan.
Danas više nisam takav. Vrlo, vrlo
teško je nadati se da će to uskoro
biti provedeno.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Jakob Finci: Siguran sam da će ova
presuda biti implementirana jed­
nog dana, ali nisam spreman proci­
jeniti kada će taj dan doći. Što se pr­
ije implementira, to bolje za Bosnu i
Hercegovinu. Ne samo za nas, tako­
zvane ostale, nego i za sve građane
ove zemlje. Ovo je država koja ima
14 vlada, 14 parlamenata i preko 80
političkih stranaka. Imamo, dak­
le, jako puno političara, ali malo
državnika, gotovo nijednog koji
vodi računa o državi kao cjelini, a ne
samo o svom narodu, svom entitetu
i svojoj stranci. Upravo taj nedosta­
tak državničke mudrosti doveo nas
je u situaciju da niti godinu dana
nakon sasvim jasne presude suda u
Strasbourgu u kom smislu treba iz­
mijeniti Ustav Bosne i Hercegovine
da bude u skladu s Europskom kon­
vencijom o ljudskim pravima - ništa
nismo uradili.
Cijeli apsurd oko ove presude
potvrda je one teze da tamo gdje
prestaje logika, počinje Bosna i
Hercegovina. Svi se slažu da pre­
sudu treba provesti, samo se nitko
ne slaže s onim drugim na koji
način i u kojem obujmu to uraditi.
Tužio sam BiH po drugi put jer na
taj način želim izvršiti pritisak na
bosanskohercegovačke političare
da provedu odluku suda.
Predložio sam sankcioniranje, ne
BiH, nego lidera političkih parti­
ja jer su oni direktno odgovorni.
37
ROMI U bih
38
Većina romskih obitelji
živi bez osnovnih uvjeta
Tekst: Selma Boračić
I
ntegriranje romske populacije u
društvo je moguće, ali uz mnogo
napora, pa i pretrpljenih uvreda.
Učiteljica, po pravom ‘pedagoškom
pristupu’ predstavljajući romsku
djevojčicu odjeljenju, na primjer, kaže:
„Ovo je vaša nova drugarica Rom­
kinja i ona je ljudsko biće.“ Sredinom
prošle godine, 29-godišnji Dalibor
Tanić, zamijenio je rodni Niš za Sara­
jevo, gdje je sada student sociologije
na sarajevskom Fakultetu političkih
znanosti. Samo zbog toga što je Rom,
Daliboru su mnogi putevi bili trnovi­
tiji, a većina vrata zatvorena.
„Pripadniku romske nacionalne
manjine, nije baš lako doći do nekog
mjesta. Najveći problem je diskri­
minacija. S druge strane, tu postoji
i problem takozvane autodiskrimi­
nacije, koju sami pripadnici rom­
ske manjine rade prema sebi. Kada
traže neki posao, ili kada konkurira­
ju za bilo što, možda pretpostavljaju
da će naići na neku prepreku, pa već
u nekoj ranoj fazi odustaju od svega
toga“, kaže Dalibor.
Iako većina građana
u Bosni i Hercegovini živi na rubu egzistencije, podaci nevladinih organizacija,
koje se bave pitanjima Roma, pokazuju
da je stopa siromaštva među ovom populacijom 13,5 puta
viša nego među ostalima u Bosni i Hercegovini. A Romi su
najbrojnija nacionalna manjina koja, kao
i u Hrvatskoj, broji
oko 40.000 ljudi.
Dalibor danas radi kao novinar u
magazinu Žurnal. Kaže kako nije bio
žrtva diskriminacije, ali da je trebalo
vremena da ga društvo prihvati.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
„Nisam nailazio na diskriminaciju
iz jednostavnog razloga što sam u
nekim kontaktima s okolinom govo­
rio da sam Rom. Nikada se nisam
stidio reći da sam Rom. Na taj način
sam pokazao ljudima s kojima sam
u kontaktu, koji su u mojoj okolini,
da sam sasvim normalan. Kada lju­
di vide neku potpuno drugačiju sliku
o tebi, onda će promeniti mišljenje“,
navodi Tanić.
Priču sličnu Daliborovoj ima i
tridesetogodišnja Sanela Bešić.
Kaže kako je i ona, kao i većina rom­
ske djece, bila diskriminirana još u
prvom razredu osnovne škole.
„Mene je učiteljica izvela pred ci­
jeli razred i rekla da sam Romkin­
ja, ali i ljudsko biće kao i oni. To je
traumatično za dijete. Traumatično
je za svu romsku djecu kada vas
strpaju u zadnju klupu i ne vode
računa o tome pratite li nastavu.
Tako prolazite iz razreda u razred i
na kraju osmog razreda se ne znate
ni potpisati, ni čitati“, kaže Sanela.
Danas je Sanela koordinatorica
Romskog informativnog centra
Bosne i Hercegovine i kaže da su
brojni problemi s kojima se suočava
najbrojnija nacionalna manjina u
Bosni i Hercegovini, koja broji oko
40.000 osoba.
„Problema ima više - od zapošljavanja
do zdravstva. Ljudi imaju lijep stam­
beni prostor, ali nemaju novaca
da plate struju vodi i sve što treba.
Kada ste jako siromašni i kada niste
zaposleni, onda nemate novaca da
platite sve ono što treba platiti“, na­
vodi Sanela.
Obrazovanje jedan od
najurgentnijih problema
Da većina romskih obitelji živi jako
loše, u siromaštvu, i bez osnovnih
uvjeta, potvrđuje i primjer višečlane
obitelji iz Sarajeva, koja nije željela
da im otkrijemo identitet. Otac de­
vetero djece sam zarađuje za život:
„Skupljam staro željezo i alminij.
Radim čitav dan da bih zaradio 1020 maraka. Stanarinu, struju ili vodu
ROMI U BiH
Izbjegličke i romske organizacije upozoravaju:
Pritisak na balkanske zemlje potiču rasizam protiv Roma
nemamo od čega platiti. Teško je.“
„Teško je i onome tko radi, a kamoli
ovako.“
Iako većina građana Bosne i Herce­
govine živi na rubu egzistencije, po­
daci nevladinih organizacija, koje se
bave pitanjima Roma, pokazuju da je
stopa siromaštva među ovom popu­
lacijom 13,5 puta viša nego među
ostalima. Predstavnik sarajevskog
Udruženja „Budi moj prijatelj”, Boris
Pupić, kaže kako je položaj Roma u
Bosni i Hercegovini ponižavajući.
„Njihova naselja su uglavnom izmještena izvan naselja. Njihova djeca
počinju polako ići u školu, ali ne u bro­
ju u kojem treba. Nemaju zdravstveno
osiguranje. Manje od jedan posto
romske populacije je zaposleno u Bos­
ni i Hercegovini, tako da je situacija
stvarno poprilično loša“, kaže Pupić.
Ministarstvo za ljudska prava i iz­
bjeglice Bosne i Hercegovine, najviše
radi na stambenom zbrinjavanju
Roma, kaže pomoćnica ministra,
Saliha Đuderija: „Za prošlu godinu
je uloženo samo 600 milijuna KM
na stambenom zbrinjavanju preko
215 obitelji, koje će dobiti adekvatne
stambene uvjete. Ove godine idemo
s novim krugom, plasirajući nova
dva milijuna, uz traženje dodatnih
donacija“, navodi Đuderija.
Obrazovanje romske djece predstav­
lja jedan od najurgentnijih problema
za Rome u Bosni i Hercegovini. Sve­
ga 15% ove populacije upisano je u
osnovnim i srednjim školama. Iako
postoji već šest godina, Plan akci­
je o obrazovnim potrebama Roma i
pripadnika ostalih nacionalnih ma­
njina u Bosni i Hercegovini iz 2004.
godine, i dalje se ne provodi - malo
zbog nedostatka novca, ali i nejasne
raspodjele odgovornosti.
Romi u Srbiji i Makedoniji imaju
pravo kada se žale na neljudske
uvjete života
I
zbjeglički savjeti, PRO ASYL,
Chachipe i druge romske organ­
izacije pozdravljaju ukidanje viza
za zemlje Schengena građanima
Bosne i Hercegovine i Albani­
je, koji je stupio na snagu 15. pro­
sinca 2010. Ovo je početni korak
u približavanju tih zemalja Europ­
skoj uniji. Iz tih razloga, mi smo još
više zabrinuti zbog rezervacija koje
je Savjet Europske unije priopćio
povodom svoje odluke, 8. prosinca.
Kao reakcija na povećanje bro­
ja izbjeglica u nekoliko zema­lja
članica EU, koja se odnosi uglav­
nom na povećanje zahtjeva za azil
koji su podnijeli srpski i make­
donski državljani, predstavnici
Komisije i predstavnici belgijskog
predsjedništva EU posjetili su bal­
kanske zemlje u proteklih nekoliko
mjeseci i tražili od vlada da osigu­
raju građanima ovih zemalja da ne
koriste ukidanje viza za traženje
azila u inozemstvu. Vlade su hitro
okrivile Rome i ostale etničke ma­
njine za povećanje broja izbjegli­
ca i obećale da će stati na kraj na­
vodnoj zloupotrebi prava na azil
uvođenjem dalje kontrole.
Željeli bismo podsjetiti kako je EU
već uvjetovala ukidanje viza readmis­
ijom neželjenih izbjeglica. (Readmis­
ija je postupak vraćanja i prihvaćanje
osoba koje ne ispu­njavaju ili više ne
ispunjavaju uvjete za ulazak ili bo­
ravak na terito­riju druge države.
Postupak readmisije provodi se na
osnovi potpisanih sporazuma o re­
admisiji između država). Zahtjev
da zemlje eventualno spriječe svoje
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
građane da napuštaju zemlju je za­
htjev za kršenjem međunarodnog
prava. Ideja da bi građani mogli
biti spriječeni napustiti svoje zem­
lje zbog svoje etničke pripadnosti je
nepodnošljiva u okviru njemačke i
europske povijesti.
Prema Europskoj komisiji, etničke
manjine i dalje će biti diskriminirane
u Srbiji i Makedoniji, i nisu u prili­
ci uživati svoja puna prava. Mi smo
jako zabrinuti da trenutna inicijati­
va Europske unije može izazvati ot­
voreni i latentni rasizam protiv Roma
u tim zemljama, kao što i vlada i
stanovništvo tih zemalja vjeruju da su
Romi nepoželjni u zapadnoj Europi
i da su odgovorni za ograničenja
libera­lizacije viznog režima.
S obzirom na javno klevetanje Roma
i drugih nacionalnih ma­njina s Bal­
kana, koje su optuženeza, zloupotre­
bljavanje sustava azila, željeli bismo
podsjetiti kako je nedavni porast
broja zahtjeva za azil od strane srp­
skih i makedonskih građana uzrok­
ovan uglavnom groznim uvjeti­
ma života nacionalnih manjina i
činjenicom da problem izbjeglica u
tim zemljama još uvijek nije riješen.
Oko pola milijuna ljudi i dalje žive
kao takozvana interno raseljena lica
(IRL) u regiji, ponekad u strašnim
uvjetima. To je naročito slučaj za ko­
sovske Rome, za koje trajno rješenje
još nije pronađeno, jedanaest godi­
na nakon završetka rata. Pozivamo
EU da pridonese traj­nom rješenju
izbjegličkog pitanja i podršci države
integraciji raseljenih osoba i zaštiti
manjinskih prava.
39
sa svih strana
40
“Bojimo se da će nam susjedi Romi
ukrasti djecu i pobjeći”
Iz Ministarstva znanosti na naš upit što
će poduzeti jer petero romske djece zbog
straha ne ide u školu, birokratski hladno su
nam uzvratili da je odgovor u potpunosti u
nadležnosti MUP-a i PU varaždinske
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
O
bitelji Horvat i Fischer ni danas
neće svojih petero djece poslati
u školu zbog straha da će nji­
hovi sunarodnjaci Romi, koji su im
proteklih dana kamenovali kuću,
ostvariti svoje prijetnje - djecu im
strpati u prtljažnik i ukrasti!
Iz Ministarstva znanosti, obrazova­
nja i športa na naš upit što će poduzeti
jer petero romske djece zbog straha
ne ide u školu, birokratski hladno su
nam uzvratili da je odgovor na naše
pitanje u potpunosti u nadležnosti
MUP-a i PU varaždinske. Drugim
riječima, poručili su da ih se pro­
blem romske djece koja ne idu u
školu ne tiče.
Možda će problem uspjeti riješiti
predstavnici Grada Varaždina, ravnatelji škola koju djeca pohađaju te
policija, koji bi se, prema riječima
gradonačelnika dr. Ivana Čehoka,
trebali sastati danas i razgovarati o
tome.
– Bojimo se da će ostvariti svoj
naum i ukrasti nam djecu čak i u
školi. To su profesionalci pa učitelji
neće ni primijetiti kada uđu u školu
i odvedu ih – kaže Ratko Horvat.
Horvati i Fischeri nakon dvije ne­
prospavane noći koje su proveli kod
prijatelja, ipak su noć s petka na
subotu bili u svojoj kući na Štoosovu
trgu u Varaždinu, ali uz cjelonoćnu
Ratkovu stražu koji je bio budan
kako bi drugi članovi obitelji mog­
li napokon malo odspavati.
– Oko 23.30 netko je došao do ulaz­
nih vrata i pokušao ih otvoriti. No,
napadači su shvatili da nekoga ima u
kući, pa kada sam sa strahom otvo­
rio vrata, nekoliko ih je potrčalo
prema ranču uz dravski kanal. Bo­
jao sam se krenuti za njima pa ih
nisam prepoznao, no si­guran sam
da su to bili naši napadači Romi
koji su nas dvije noći prije ozli­
jedili i kamenovali – kaže Ratko.
Nakon što su nasilnici otišli, opet
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
su doživjeli kamenovanje. Netko je,
kazao je Ratko, u više navrata bacao
kamenje na njihovo krovište. Auto
je sklonio da mu ga ne oštete, ali se
nije usudio izlaziti, a ni zvati poli­
ciju jer im, kaže, nakon što policija
ode bude još gore.
Maltretiranja svojih sunarodnjaka
Roma koji su se odasvud doselili i
devastirali obližnju dravsku parkšumu, u kojoj su se divlje nastanili,
zapravo traje već nekoliko godina,
od njihova dolaska. Napominje da
se najviše boje da im ne bace bombu
na kuću, jer uvjeren je da oni imaju
bombe, pištolje i automatske puške
u svom divljem naselju. Često pu­
caju iz oružja, ali ga policija dosad
nije pronašla.
Kad policija ode, nama bude gore
jer se napadači osvećuju.
– Kad zovemo policiju oni dođu,
upozore ih da se smire i odu. Posli­
je toga nama je još gore, jer su puni
bijesa i žele nam se osvetiti zato što
smo zvali policiju. Ne znam dokle
ćemo moći ovako izdržati u strahu.
Bojimo se. Kada bi nam barem grad
Varaždin mogao privremeno riješiti
smještaj dok se ne snađemo za neki
stan ili kupimo neku zemljicu na
kojoj bismo izgradili kućicu – kaže
Ratko Horvat. Dodaje da je noć sa
subote na nedjelju bila mirna. No,
sumnja da će tako ostati, štoviše
misli da je to zapravo zatišje pred
novu buru.
MUZEJ PREKINUTIH VEZA
muzej prekinutih veza
Cana se oprostio
od ljubavi sa
Sanaderom portretom!
‘Memedija sam ja gurnuo
HDZ-u’, prigovara Kasum Cana
sjećajući se dana kada je još bio
u harmoničnim odnosima sa
Sanaderom. Danas je romski
umjetnik darovatelj novog eks­
ponata Muzeju prekinutih veza
– portreta bivšeg premijera.
Izvor: Danas.hr
R
omski slikar i jedan od autora hrvatsko-romskog
rječnika, Kasum Cana predao je portret bivšeg
premijera Ive Sanadera Muzeju prekinutih veza,
u kojem građani mogu darovati svoje uspomene na
bivše ljubavnike i partnere.
“Ovo je slučaj emotivne veze između mene, kao
predsjednika Foruma Roma Hrvatske, i nekadašnjeg
predsjednika Vlade gospodina Ive Sanadera. Za
prekid ima više od 200 tisuća razloga, što sve traje
od 2008. godine do 6. studenoga 2010. kada se dano
obećanje nije u potpunosti ostvarilo”, navodi Cana
u opisu darovanog eksponata. Što se tiče tisuća razloga, pojasnio je tjedniku Globus, radi se, dakako,
o novcu. Sanader je, naime, Cani za organizaciju VII.
svjetskog kongresa Roma održanog u hotelu I u Zagrebu 24. listopada 2008. godine dao “samo” 200.000
kuna. Portret je u znak zahvale za sredstva darovana kongresu naslikala Vera Jadanec, dopredsjednica
Roma Art Centra. Iako mu je i Grad Zagreb povje­
rio još 320 tisuća, ostalo je 254 tisuće nepodmirenih
kuna zbog kojih hotel tuži Canu.
Kada ga je prošloga tjedna po tom pitanju “proslijedio” premijerki Jadranki Kosor, Cana se razočarao,
pogotovo zato što se smatra zaslužnim za koalira­
nje zastupnika romske manjine Nazifa Memedija s
HDZ-om nakon izbora 2007. godine. Sanaderovom
je portretu dao pusu na rastanku te ga ostavio na
raspolaganje Olinki Vištici i Draženu Grubišiću,
utemeljiteljima muzeja.
Inače, ovo nije prvi slučaj nestašluka s Kasumom
Canom,
političarima na visokim razinama i
umjetninama u prvome
planu. Naime, Cana je
prije nekoliko godina bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću
poklonio sliku umjetnice Slavice Međeri.
Ispostavilo se da je
ukradena.
KOMENTAR ROMANO ČAČIPE
Gospodin Cana je manipulator
koji provodi politiku koja se
može opisati u tri riječi “Pričam ti priču”, a sve kako bi na
romskim jadima ostvario svoj
interes. Prava istina o Romima
u Hrvatskoj dotičnog gospodina
ne zanima. Jedino što je u njegovom interesu su financijska
sredstva kao i oni neromi koji
mu sliče i koji ga u tome podržavaju. Što se tiče Roma, on bi ih
da može već danas poslao u Ja-
senovac. Da je on Rom, kao sam
Rom gledao bi spašavati Rome
na Kosovu, a on na Kosovu nije
bio Rom, već Albanac. U Hrvatskoj je očito da želi biti lider i
to lider koji poklanja ukradene
stvari, od predsjednika pa nadalje do nekih institucija.
Smatramo da se nije trebao
miješati za Kongres jer, na svu
žalost, a na njegovu sreću Kongres nije uspio, jer mu je dobro
došlo izvlačenje novaca iz fon-
ROMANO čaćipe
da Državnog
proračuna i fonda Grada
Zagreba, za koji sam priznaje
da ga je dobio.
Eto nam našeg “Lidera” koji
gleda kako na svaki način osobno za svoj interes pobrati novce.
Da može, prodao bi i mrtvog čovjeka, ako bi imao od toga koristi. Nadovezali bi se još samo na
jedno, a to je da smatramo kako
Cana nije nikakav umjetnik iako
se tako sam naziva te da nije u
romska ISTINA
41
ROMI U REGIJI
42
Romi u regiji
diskriminirani i zanemareni
Tekst: Biljana Jovićević
P
ojedini analitičari procjenjuju
da ako EU ne preuzme odgo­
vornost i nastavi balansirati
između različitih lobija, odbijajući
vidjeti koliko je kriza s Romima
akutna, situacija bi mogla izazvati
veliki konflikt unutar EU.
Procjenjuje se da je oko sedam do
osam milijuna Roma iz pet do deset
centralno-europskih zemalja ušlo u
EU u razdoblju od 2004. do 2007.
godine. Smatra se da se od 1990. go­
dine, samo u Njemačku, s područja
bivše Jugoslavije, odselilo oko 50.000
Roma. Mnoge od njih, Njemačka je
vratila kući, ili će ih vratiti.
Socijalni položaj Roma na Balkanu
tragičan je jer su u svim sredinama,
po svim osnovama, žrtve mnogih
predrasuda i diskriminacije. I tih se
predrasuda teško oslobađamo, iako
smo uglavnom manje-više svi ljubi­
telji romske glazbe, Šabana i Esme,
a među omiljenim filmskim junaci­
ma su nam Beli Bora iz Skupljača
perja, Perhan ili Ljubica iz Doma za
vješanje.
Trenutno, preko 11.700 Roma s Ko­
sova živi u Njemačkoj, a oni će biti
prisiljeni uskoro se vratiti na Kosovo.
Vlada Kosova izrazila je odlučnost
da nastavi potpisivati Sporazume o
repatrijaciji i reintegraciji povratnika
Kosovara, koji žive u Europskoj uniji.
Do sada, Kosovo je potpisalo takve
sporazume s Njemačkom, Danskom,
Švicarskom, Francuskom, Belgijom i
Albanijom, dok se tijekom narednih
tjedana očekuje potpisivanje spora­
zuma s još šest ostalih država.
Međutim, kosovske izvršne vlasti
i dalje su kritizirane od lokalnih i
međunarodnih organizacija za ljud­
ska prava, kada je u pitanju repatr­
ijacija i reintegracija Roma na Ko­
sovu.
Pitanje Roma u Europi ovih je dana u
centru medijske pozornosti. Predsjednik Francuske, Nicolas Sarkozy, jedne od
vodećih zemalja Europske unije, izazvao
je bijes europskih
institucija, zaštitnika
ljudskih prava i NGO
organizacija, zbog
odluke da protjera Rome i vrati ih u
matične zemlje - Rumunjsku i Bugarsku
Prema službenom popisu 108.000
Roma živi u Srbiji, ali neslužbene
procjene govore da ih je oko 450.000.
Nadležni za rješavanje njihovih
problema ipak tvrde da im je bolje
nego bilo gdje drugdje u Europi,
a sami Romi kažu da čekaju svog
Čegevaru.
Životni uvjeti Roma u Srbiji su eks­
tremno neadekvatni. U Beogradu
postoji više desetina neformalnih i
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
nehigijenskih naselja. Žive na peri­
feriji grada u kartonskim kutijama,
bez struje i vode. Nerijetko su žrtve
trgovine ljudima, ali i ekstremnih
grupa, piše Radovan Borović.
Upravo u vrijeme eskaliranja
situa­cije sa protjerivanjem Roma
iz Francuske, i u Crnoj Gori je
to pitanje iznenada pokrenuto.
Naime, općina Podgorica najavi­
la je iseljavanje 300 obitelji Roma i
Egipćana, ili 2.400 raseljenih s Ko­
sova, koji u izbjegličkom naselju na
Koniku žive već 12 godina. Najave
su, doduše, bile neslužbene, ali su
izazvale zabrinutost i reakcije.
Vlada je u međuvremenu, u okviru
projekta Dekada romske inkluzi­
je od 2005. - 2010. godine, usvojila
strateški dokument kojim se obave­
zuje na unapređenje položaja rom­
ske zajednice, odnosno, uključivanje
u suvremene društvene tijekove,
navodi se u tekstu Esada Krcića.
Prema popisu stanovništva iz 2001.
godine, u Hrvatskoj je upisano 9.463
Roma, ali sve procjene govore da ih
ima oko 40.000, a možda i više.
Odnedavno su, u hrvatskom Ustavu,
među 22 nacionalne manjine, i Romi,
a prije nekoliko godina usvojena su i
dva važna dokumenta za poboljšanje
položaja Roma u Hrvatskoj i njihovu
uspješniju socijalizaciju, no uvjeti u
kojima Romi u Hrvatskoj žive i dalje
su, uglavnom, katastrofalni, piše An­
kica Barbir-Mladinović.
Prema podacima nevladinih orga­
nizacija, koje se bave pitanji­
ma Roma, pokazuju da je stopa
siromaštva među ovom populaci­
jom u BiH 13,5 puta viša nego među
ostalima u Bosni i Hercegovini.
Obrazovanje romske djece predstav­
lja jedan od najurgentnijih problema
za Rome u Bosni i Hercegovini. Sve­
ga 15% ove populacije upisano je u
osnovnim i srednjim školama.
ROMSKA BAŠTINA
Kako je
nastao
naziv
Rom,
koji
znači
čovjek?
P
rva i do danas jedina pouzdana
tvrdnja o nastajanju riječi „Cigan“
za pripadnike „određene“ sku­
pine ljudi, potiče iz 1068. godine.
Tada je Gruzijski monah Sv. Georg
Antonski iz manastira Iviron (grčka)
u svojim zapisima zabilježio kako je
na goru Atos u periodu 1001. – 1026.
stigla skupina „Athiganosa“.
Riječ „Athiganos“, tj. „Acinkan“ na
grčkom bi značila „nedodirljiv“. Raz­
ni oblici te riječi koriste se kasnije
kao nazivi za „taj“ narod po Europi.
U latinskom jeziku je to „Cinga­
rus“, a zatim po raznim državama
susrećemo ove oblike: Turska –
Cingeneler, Francuska – Tsiganes,
Njemačka – Zinger, Rusija – Cjganji,
Mađarska – Cigajiok, Italija – Zin­
gari, Španjolska – Gitanos.
U Hrvatskoj je bio uobičajen naziv
„Cigani“ a u Dubrovačkoj Republici
„Jedupi“ ili „Egipćani“. Naziv Egipćani
vjerojatno su u Dubrovnik prenijeli
Talijani (Grčka je u to vri­jeme bila
pod Venecijanskom vlašću gdje se
uz prijašnji naziv Jeđupi, za Cigane
počeo koristiti i naziv Egipćani).
Vjerojatno zato što su mnogi Cigani
došli u Europu preko Egipta.
U Londonu je 8. travnja 1971. održan
prvi svjetski kongres Cigana. Na
njemu su donijete odluke o izgledu
i usvajanju zastave Roma, službene
himne i službenog jezika Roma.
Odlučeno je da zastava sadrži ­dvije
osnovne boje koje simboliziraju
vječno lutanje Roma. To su zelena
kao simbol neograničenog prirod­
nog prostranstva te slobode kre­
tanja i plava kao simbol nebeskog
prostranstva, a u sredini zastave
je kotač koji označava vječno pu­
tovanje Roma.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Službenom himnom proglašena
je poznata romska pjesma – "Ge­
lem, Gelem", a kao službeni jezik je
prihvaćen jezik Roma Lovara.
Ujedno je kao jedinstveni svjet­
ski naziv za Cigane usvojen naziv
„Htom“, što na cigansko-lovarskom
jeziku znači čovjek. Glas ht ne
postoji u grafijskom sustavu pa se
zbog lakšeg pisanja primjenjuje
oblik izgovora tog glasa kao glas
r. Tako umjesto riječi Htom, zbog
nemogućnosti pisanja dvoglasa ht,
nastaje riječ Rom.
Taj je naziv i danas usvojen u
Hrvatskoj. Romi se ne bi trebali
osjećati poniženi ili omalovažavani
niti nazivom Cigani, ako je taj na­
ziv izgovoren ispravnom intona­
cijom, što znači, za mušku osobu
– Ciganin, a za žensku osobu –
Ciganka.
43
ROMSKA BAŠTINA
44
Povijest
N
ekoliko podataka o povijesti
Roma na ovim područjima:
Bez obzira na to jesu li
dubrovački Cigani trgova­
li u samom Dubrovniku ili
izvan njega, te u bližem ili daljem
području grada sve ukazuje na nji­
hovo uključivanje u trgovinu Du­
brovnika. Prvi brod s Romima trgov­
cima te zanatlijama (izrada nakita)
stigao je u Dubrovnik 1362. godine.
U Zagrebu su prvi put zabilježeni
1432. godine, nakon čega se spo­
minju u ostalim krajevima hrvat­
ske. Trgovina je upravo ono što je
ponukalo dubrovačke Rome na
migraciju, seobe i raseljavanje po
Hrvatskoj, najviše u tadašnju „Sla­
voniju“ koja je 1743. godine sjedi­
njena s ostalim dijelovima Hrvat­
ske. Romi Lovari tako uspijevaju
doći sve do velikih gradskih sjedišta
– Varaždina i Zagreba.
Podaci o Romima u „Slavoni­
ji“ nalaze se u izvještaju od 1698.
– 1702. godine o oporezivanju
stanovništva. Varaždin je od 1756.
do 1776. godine bio glavni grad Hr­
vatske. To najslavnije doba preki­
da požar 1776. godine i grad gubi
značaj, a tamošnji Romi nakon
toga prelaze u područja gdje su već
živjeli u većem broju Romi trgovci
– današnja Bilogora, Moslavina i
Podravina. Ovdje ih zadržava teri­
torij bogat konjima i stokom, koji su
osnova njihove trgovine.
Romi trgovci stoljećima su trgo­
vali stokom, najviše konjima, a kao
trgovci su poznati i danas.
Prema „Conscriptio Zingarorum“ iz
1781. godine u svim županijama Sla­
vonije je bilo 1326 Cigana (Roma) a
u Vojnoj krajini upisanih je bilo 1982
Cigana (Vukanović, Tatotmir…).
Poznate naredbe carice Marije Te­
rezije i cara Josipa II. o uređenju
života Cigana imale su veliki utjecaj
na asimilaciju i naseljavanje Cigana
(Roma) u Vojnoj krajini.
Takvi propisi i naredbe bile su
na snazi sve do 1783. godine, a u
potpunosti su se zaboravile na­
kon 6. srpnja 1871. godine kada je
„kraljevskim rješenjem“ ukinuta
vlast vojne uprave u krajini i uvede­
na građanska uprava prema kojoj se
Cigane ostavilo da žive „kao što im
krv nalaže“. To je većinom bilo na
kraju sela, u kućama od zemlje ili
drveta, kao trgovce konjima, glaz­
benike i konjokradice.
Radi velike mogućnosti trgovanja u
tim općinama, najgušće naseljene
Romima bile su tadašnje općine:
Kapela, Veliki Grđevac, Pitomača,
Severin, Ivanić-Kloštar, Novigrad,
Virje, Ivanska, Sokolovac i Popovača
(Izvještaj županije Bjel. Križ za 1887.
godinu, izdano 15. veljače 1886).
Pojava doseljavanja Roma iz Ugar­
ske u kotar Koprivnica i kotar
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Đurđevac, i to najčešće u općinama
Pitomača, Novigrad i Virje te nji­
hovo miješanje s već naseljenim
„domaćim Ciganima“, zabilježeno
je u matičnim knjigama župe
Pitomača od 1768. do 1857. godine,
Arhiv Hrvatske, Zagreb, a 1904. go­
dine prvi put je upisan u matičnim
knjigama naziv „domaći Cigan“.
Zanimljivo je da su pridošli Romi
bili specifični po svjetlijoj puti te
plavoj ili zelenoj boji očiju, što je
bila suprotnost ovdašnjim Romi­
ma koji su bili izrazito tamne puti
i većinom smeđe boje očiju.
Prema navodima, godine 1909. iz
Mađarske, bježeći od novouvede­
nog propisa „žigosanja Roma“,
dolazi još jedan veći dio RomaKalderaša prezimena: Goman,
Lakatoš te Romi Bajaši – Horvat i
Bogdan. Romi Bajaši u principu ne
znaju romski jezik, niti su zapravo
Romi, već je rijeć o ruralnim Ru­
munjima. Oni se također naseljava­
ju na navedenom području uz au­
tohtone hrvatske Rome i prethodno
pristigle sunarodnjake, mađarske
Rome iz Srbije.
Zbog dolaska novih skupina Roma
u Hrvatsku, koji su se od Roma
starosjedilaca razlikovali po kulturi,
vjeri, ali i po razlikama u romskom
jeziku, posebice jezik Roma Bajaša
koji govore starorumunjskim je­
zikom, dijalektom Ljimba d bajaš,
jezik s područja Dacije, teško je
bilo znati koliko ih je ukupno bilo,
što pokazuje statistički godišnjak
Kraljevine Hrvatske i Slavonije za
razdoblje 1906. – 1910.
Isto tako, nema ničega na osnovi
čega bi se moglo zaključiti u koju su
kategoriju stanovništva Romi tada
bili svrstani, da li prema nacional­
noj pripadnosti sredine u kojoj žive
ili su jednostavno upisani u rubrike
„ostalo“ i „nepoznato“. Kao okvirni
broj romskog stanovništva uzima
ROMSKA BAŠTINA
Roma u Hrvatskoj
se podatak iz popisa stanovništva
Kraljevine Jugoslavije od 31. ožujka
1931. Popis je izveden na osnovi
vjeroispovijesti i materinjeg jezika.
Prema njemu se 64.909 stanovni­
ka izjasnilo da im je materinji je­
zik „ciganski“. Precizniji je podatak
iz „Godišnjaka banske vlasti Bano­
vine Hrvatske od 16. 8. 1940. god­
ine, da „ciganskim“ kao materinjim
jezikom govori 14.879 ili 0,37 posto
stanovništva.
Prema ondašnjem broju Roma u
Hrvatskoj, koje sačinjavaju uz au­
tohtone hrvatske Rome – Lovare,
Romi došljaci, možemo zaključiti
kako je svim romskim skupinama
tadašnji zakon, naklonost nerom­
skog stanovništva i područje u
kome žive u potpunosti odgovara­
lo. To je bio poticaj da to područje
„pri­hvate kao obećanu zemlju“ u
kojoj ih nitko neće proganjati i u
kojoj će se trajno nastaniti.
Promatrajući stvarne povijesne za­
pise, te sukladno zaključcima rom­
skih znanstvenika u 20. stoljeću,
bespredmetno je da se u današnjoj
Hrvatskoj izdaju nekakvi rječnici
romskog jezika, kada je isti odavno
definiran, kao Romano ćib, druga je
činjenica da određene skupine koje
u biti ni nisu Romi, niti vladaju rom­
skim narječjima, te njihovi pred­
stavnici koji zlouporabljaju dostup­
na sredstva namijenjena udrugama
u Republici Hrvatskoj, promovi­
raju tobože, univerzalne romske
rječnike. Jednako tako, himna Roma
usvojena na prvom međunarodnom
kongresu Roma 1971, godine u
Londonu nije bila u izvedbi Esme
Redžepove, već legendarnog i sada
već pokojnog, Šabana Bajramovića.
Na istom, prvom međunarodnom
kongresu Roma je prije 29 godina
usvojena i zastava. Ujedno je u tom
vremenu kada se dešava preporod
Roma, riješeno pitanje romskog
jezika. Poznati istraživači romskog
jezika, gospoda Šaip Jusuf te Ohran
Galjuš, zaključili su da u stvarnosti
nije moguće standardizirati romski
jezik na nivou bivše federacije Jugo­
slavije, a kamoli na nivou Europe.
Kao najprepoznatljiviji romski jezi­
ci su čergaški i kaldaraški, što se tiče
područja bivše Jugoslavije.
Stoga, bitno je poznavati povijest
Roma, jer je puno toga odavno
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
shvaćeno i definirano, te nema ra­
zloga, izuzev osobne koristi, poti­
cati projekte i omalovažavati doka­
zane rezultate dugogodišnjeg rada
prethodnih generacija Roma.
Daljnjom analizom stvarnog sta­
nja, danas, u Republici Hrvatskoj
su Romima priznata prava manjine.
Nažalost, ljudi koji nisu Romi, već
su doseljenici iz Rumunjske, Bugar­
ske, Makedonije te Kosova, dolaze
u Republiku Hrvatsku, te se ov­dje
predstavljaju kao Romi, jer je to
oportuno, omogućava udruživanje
i registraciju nedržavnih udruga,
te omogućava da osobe koje u svo­
joj stvarnoj domovini (Rumunjskoj,
Bugarskoj, Makedoniji, Kosovu)
nisu zapamćeni kao Romi, u Re­
publici Hrvatskoj stvaraju političke
karijere na račun poreznih obvezni­
ka Republike Hrvatske. Još jasn­
ije, osobe koje su se u Makedoniji
službeno izjašnjavale kao Albanci u
Republici Hrvatskoj su se deklarira­
li kao Romi, jer biti Rom u Republi­
ci Hrvatskoj nekima koji nisu Romi,
može biti odlično plaćen posao,
od kojega se onda grade benzinske
crpke na Kosovu.
Povijest Roma i neroma koji se
izdaju Romima u ime financijskih
prednosti daje mogućnost da se svi
likovi prepoznaju u svom stvarnom
svjetlu.
45
46
poezija
Šemso Avdić (rođen 2.11.1950 godine u Banjoj Luci) objavio je pet knjiga poezije na romskom i bosanskom jeziku koje su prevedene i na njemački, engleski, francuski, španjolski i talijanski jezik. Zbirka poezije koja je 1986. god. u Messini na
Festivalu pisaca na jezicima manjinskih naroda osvojila treće mjesto u Europi je
“Zingari”(Cigani). Pored ove, Šemso je objavio i sljedeće zbirke: “Zingari Tra
Passato e Presente” (Cigani između prošlosti i budućnosti), “Krvari cigansko
srce”,”Romi od rođenja do smrti” i „Cigani danas i jučer“ (Zingare ieri e oggi),
koju je izdao „Centro studio zingari“ u Bolzanu, u Italiji 1993. godine. Ova
peta po redu zbirka je napisana u koautorstvu s poznatim romskim pjesnicima
Rajkom Đurićem, Martom Badyovom i Leksom Manušem. Šemso Avdić trenutno živi u Švedskoj i radi u tamošnjem Kulturnom-romskom centru. KALIPE XAL E
XOMENGO Đ
I
Mo rat pijolo tr
ajo, trajo Roman
o
al mo đi krista
lno sasto ačhila
trago trajoko, če
rda bore pe me
čhama
ilijeha tataren
ma e jakha
jakha me kale
xomnjaće.
ROMI OD ROĐENJA DO SMRTI
Kutak čađave čerge obasja
dokrajčena voštana svijeća
dok sam napuštao utrobu majke.
Pusta me raskršća učvrstiše,
okovaše ciganskom sudbinom,
i takvu mi dušu podariše.
Mudardi hi i e
paluni jag,
xom ka phabol
sar paluno žaro
i le nidikhen sa
ra avere,
pa i leće an koli
n, marol o iljo,
nići
Mo rat pi, sar o
Rom ka merav
odumut maren
amari romani
rasa,
sa hi amare ph
ral, a amari ba
x peraven
i e rač nakhavo
l o Romano đi.
Sin sam vjetra dima i tuge
uze
majka me iz hladne vode, u naručje
e
jant
bril
i
e
sve mi uzeti mogu i smaragd
e.
suz
e
al’, ne mogu čergu, sudbinu, ni moj
om obasjan
Tamo gdje je tabor blagosloveni vatr
,
sebe
i
nać
pro
uz plač violine samo mogu
za tebe Banja Luko ljepotice moja
Romima i smrt bi slatka bila
Samo da postanu dio tebe.
Šemso Avdić
ROMANO čaćipe
o bax.
Šemso Avdić
A KOR
ROBUJR
EČ
KOXE P
E
paj
jezersko
n
a
,
r
a
b
an o
Te čhudij len te širinpe
a
anol
e krugujr na i e Romni bij emirimpe.
a
zn
ik
gadija h
e len te u
x
o
v
a
h
č
ee
ande lat
aren len
roma iđ
d
m
e
h
li jak,
t
Po sasto e lungo, rovol ka a anglal
ip
ujr
pala phir e den len, bazen đi.
t
a
no
dvorcujr n o korkoxipe, a
le
l
o
r
ipe,
muda
n an dur
e
h
ik
d
o
en, sun
a phand oblako e čar
n
a
k
a
h
Jak
ra,
nđe, cah
eće
sovli hi le bujra korkoxe p l.
ro
ve
Xoma hi ar ando suno so
d
n
le
vdić
sa i jek
Šemso A
romska ISTINA
ROBOVI SOPSTVENE SLOBODE
Ako baciš kamenčić u jezersku vodu,
koncentrični krugovi počnu da se šire
,
isto se dogodi kad ciganka rodi,
i njoj tako djeca maštu uznemire.
Po cijelom svijetu putevi ih vode,
za lutanjima dugim, plače crno oko,
dvore kad ima daju, bazene pred njim
a
ubija ih nostalgija u duši duboko.
Oči kada sklope sanjaju daljine;
zakletva je njima čerga, nebo, trava
Cigani su robovi sopstvene slobode;
i u svakom od njih sanjalica spava.
Šemso Avdić
D
AR BIJAN
OM KAT
R
ER
IPE ĐI M
IPE
da
zasjajisar
o
k
š
o
č
o
An cahra ći memeli,
sko
e cikni vo bijandama
ej
kana mi d i xomeko dijama.
đ
o
v
a
the gas
veko
, the e thu
o
k
a
lj
a
v
h
sem ba
li lijama
Čhavoxo
nde anga r,
a
j,
a
p
o
r
o šud
manda
šaj te len
sva.
goleće sa
a te me a
r
h
a
c
i
m
a nahi
habol
hre nek p
a
c
e
r
a
k
š
jag ma
akhav
Okoring e
e šaj te ar n mo ternipe
m
n
a
m
kote
tu sa
e tute.
o šukarije
avav and
te
,
la
o
v
Banjaluk
a
i
e pharo n
dić
ni o merip
Šemso Av
MRAK PROŽDIRE CIGA
NIM A DUŠE
Kr v mi ispi živote, živote
ciganski
od svega mi duša kristalno
čista ostade,
trag života ureza mi dubo
ko bore na lice,
al’ još samo iskreno i top
lo griju me oči,
oči moje tamnopute cigan
čice.
Ugašena je i posljednja va
tra,
Ciganin će buknuti kao po
sljednji plamen,
zar i on postade ljudska
mora
i njemu u grudima bije src
e, a ne kamen.
Kr v mi ispi al’ kao Ciganin
umrijeću
odavno sudbina šiba tu
ljudsku rasu ;
svi su nam braća al’ sreću
nam ruše.
Mrak proždire Ciganima
duše.
Šemso Avdić
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ISSN 1845-6413
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
3 803 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content