close

Enter

Log in using OpenID

- Udruga Roma

embedDownload
R mano
čaćipe
Broji / Broj 40 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb grastomaj / ožujak 2011.
Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil
Zaposleno troje mladih Roma
IZAĐITE NA IZBORE!
OBAVIJEST
SVIM ROMIMA GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
IZAĐITE NA IZBORE!
Bitno je da na iste izbore izađete
u što većem broju kako bi birali i da bi bili birani, pogotovo se
to odnosi na mlade Romkinje i
Rome, jer moramo biti aktivni
sa ciljem postizanja svojih prava
i poboljšanja uvjeta života, a isto
se najbolje postiže na način da Vi
kao Romkinje i Romi sudjelujete
u cjelokupnom procesu.
Z
adnji izbori za predstavnike Vijeća nacionalnih
manjina Grada Zagreba održani su u lipnju 2007.,
te su pred nama sljedeći izbori ove godine, 17. lipnja 2011.
Bitno je da na iste izbore izađete u što većem broju
kako bi birali i da bi bili birani, pogotovo se to odnosi
na mlade Romkinje i Rome, jer moramo biti aktivni
sa ciljem postizanja svojih prava i poboljšanja uvjeta
života, a isto se najbolje postiže na način da Vi kao
Romkinje i Romi sudjelujete u cjelokupnom procesu.
Prethodna generacija Roma koja se zalaže i radi na
pitanjima od značaja za Romsku manjinu poziva Vas
da se aktivno uključite u tokove društva!
Budite aktivni i izađite na predstojeće izbore.
Ujedno apeliramo da se deklarirate kao Romi, jer
nema razloga za predrasude, a kao deklarirani Romi
imate određena prava.
Ukoliko se pri predstojećem popisu stanovništva dovoljan broj Roma ujedno deklarira kao Romi onda su
nam šanse da imamo čak i dva zastupnika u Saboru,
povećane.
Jednako tako u Vijeću nacionalnih manjina Grada
Zagreba potrebni su mladi Romi koji će biti aktivni i
svojim radom i zalaganjem pridonijeti boljitku romske manjine u Gradu Zagrebu.
Još jednom apeliram ovim pozivom na Vas mlade
kao i na sve građane romske nacionalnosti, dajemo
Vam na znanje o predstojećim izborima te Vas pozivamo da aktivno sudjelujete. Romi koji nisu deklarirani kao Romi neka se izjasne kao Romi, kako bi
postigli brojnost.
Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe
nacionalnog programa za Rome u RH
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Sadržaj
Novozaposleni mladi Romi: Mario
Babarić, Jasmina Bajić i Jasmin Kakrić
Izađite na izbore ----------------------------------------------------------Prigovor ---------------------------------------------------------------------Kriza, socijalna prava, i smanjenje socijalnih troškova --------------Okrugli stol – Položaj Roma u Hrvatskoj ----------------------------Inicijativa mladića ---------------------------------------------------------Radni sastanak MUP-a s romskom zajednicom -----------------------Dan suradnje s udrugama -----------------------------------------------Do kada će nam RH uskraćivati sredstva? ----------------------------Studija ERRC-a – Stanovanje Roma ------------------------------------Pomozi sirotu na svoju sramotu ----------------------------------------Sastanak IRU delegacije --------------------------------------------------EP traži standarde za Rome --------------------------------------------IAR ukidanje rasne diskriminacije --------------------------------------Najvažnija stvar je dijalog -----------------------------------------------U Srbiji oko 450.000 Roma ---------------------------------------------Spomenik Šabanu Bajramoviću ------------------------------------------Milijun dolara za obrazovanje Roma -----------------------------------Stanje Roma u Sloveniji sve teže ---------------------------------------Integracija Roma po ugledu na Vojvodinu -----------------------------Život na semaforu ---------------------------------------------------------“Rolling” se kotrlja još jednom -----------------------------------------Romi u BiH ----------------------------------------------------------------Romano Čhon --------------------------------------------------------------O Romima ------------------------------------------------------------------Šemso Avdić – pjesme ---------------------------------------------------Đuriću Europska nagrada ------------------------------------------------Udruga Roma dragovoljaca ----------------------------------------------Zašto su Romi napustili Indiju ------------------------------------------Zaposleno troje mladih Roma --------------------------------------------
2
4
6
8
10
12
13
14
16
17
18
20
24
26
28
30
31
32
33
34
36
37
40
41
42
44
45
46
47
Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke
županije, od ožujka ove godine zaposlila je troje mladih Roma na poslovima administratora u kompjutorskoj
radionici udruge. "Ovo troje mladih i
ambicioznih ljudi svakodnevno podučava mlade naraštaje kako se koristiti
kompjutorskim alatima, paze da svaki
polaznik kompjutorske radionice dobije sve potrebne informacije i nauči se
koristiti računalom i internetom. Nadamo se da će im ova praksa pomoći i u
budućim poslovima", ističe predsjednik
udruge Alija Mešić.
Zahvala donatorima
Ovim putem želimo zahvaliti
tvrtkama koje su i ove godine
svojim proizvodima razveselile
naše mališane budući da su i oni
dobili poklon za Božić i Novu godinu.
Zahvaljujemo:
Krašu
Plivi
Badelu 1862
Zvijezdi
Jamnici
Također zahvaljujemo hep-u na
sufinanciranju programa “Informatičko osposobljavanje djece i
mladeži romske nacionalne manjine”.
Romano čaćipe
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke
županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija
Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana
Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom
Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza •
Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
4
IZBORI 2011.
SAVJETU ZA NACIONALNE MANJINE,
g. Aleksandru Tolnaueru
SABORSKOM ZASTUPNIKU ZA ROME ,
g. Nazifu Memediju
I DRUGIH NACIONALNIH MANJINA
r
o
v
o
N
g
i
r
p ovor
g
i
r
p
Prigovor na odluku vezanu uz popisnicu na romskom jeziku donesenu na sastanku u hotelu
International dana 22. 2. 2011.
a sastanku održanom u hotelu INTERNATIONAL dana 22. 2. 2011. koji je sazvao cijenjeni
zastupnik romskih nacionalnih manjina g. Nazif Memedi te na kojem se prezentirao program o
sudjelovanju Roma u popisu stanovništva, jedna od
tema bila je i sporna popisnica na romskom jeziku.
Naime, od 40 prisutnih predstavnika romskih udruga, njih 39 bilo je protiv upitnika upisnice napisane
na romskom jer je nerazumljiva. Osobno sam razumio nekih 5 do 10 stavaka iste, pa je upitno koliko
će kvalitetno biti obrađeni podaci koji trebaju biti
upisani.
Po mom mišljenju koje sam jasno iznio i njime
izrazio negodovanje kao i ostali prisutni na istom
sastanku od kojih se izjasnilo i Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, te poduprlo moje
nastojanje da se treba priznati samo 10% popisnica na romskom jeziku, a 90% na hrvatskom jeziku
prema glasovanju. Postavlja se pitanje, tko će obraditi podatke popisa stanovništva na romskom jeziku, ako i sami Romi ne razumiju napisani upitnik,
te koliko će ti podaci biti točni? Da li je to podobnost nekih na većem položaju unatoč protivnim
glasovima ostalih sudionika na sastanku?
Naime, upitno je koliko će sami podaci i upisnice
biti dobro odrađeni te ukoliko dođe do pogrešaka
koliko će se to odraziti na daljnje sudjelovanje i zapošljavanje romskih nacionalnih manjina pri sljedećem popisu stanovništva? Samim tim ograđujemo se mi koji smo bili protiv 50% priznatih na
romskom i 50% na hrvatskom koji je predložio poštovani g. Nazif Memedi unatoč samo jednom glasu ZA, a 39 protiv, pa neka rizik i posljedice idu
njemu na dušu. Iako smo mišljenja da bi najbolje
bilo da sve popisnice budu na hrvatskom jeziku, jer
živimo u Hrvatskoj pa se kao takav priznaje književni hrvatski jezik.
Alija Mešić
član povjerenstva Vlade za Nacionalni program za
Rome RH
U Zagrebu, 23. 2. 2011.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
IZBORI 2011.
Povjerenstvo za praćenje nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj
Na pažnju: gđa Jadranka Kosor, dipl. iur, predsjednica povjerenstva
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Hrvatski sabor
Na pažnju: gosp. Furio Radin, dr. sc. predsjednik
Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske
Na pažnju: gosp. Luka Mađerić, predstojnik
Vlada Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine
Na pažnju: gosp. Aleksandar Tolnauer, predsjednik savjeta
Omogućavanje pripadnicima romske nacionalne manjine
da se deklariraju kao pripadnici romske nacionalne manjine
prema mjestu prebivališta
Poštovane dame i gospodo,
U skladu s opredjeljenjem Vlade Republike Hrvatske te uz isto, svih vezanih radnih tijela i institucija, da se
pripadnicima nacionalnih manjina omoguće njihova zakonom zajamčena prava, molimo gornje naslove za
trenutak pozornosti te pomoć u rješavanju ovog slučaja.
Konkretno, u svibnju su u Gradu Zagrebu izbori za predstavnike vijeća nacionalnih manjina, te su u skladu
s odlukama Vlade RH pred nama parlamentarni izbori. U smislu ostvarenja građanskih prava, sve veći broj
pripadnika romske nacionalne manjine želi sebe upisati u registar, tj. deklarirati se kao pripadnici nacionalne manjine – Roma. Isto je od značaja jer omogućava funkcioniranje zakonom reguliranih procesa namijenjenih nacionalnim manjinama, te ujedno i romima, kao najugroženijoj skupini.
U praksi, međutim, uviđamo da se svi Romi s područja Grada Zagreba moraju i jedino mogu deklarirati kao
Romi pri Općini Trešnjevka. Isto nikako nije smisleno niti jasno samim romima, s obzirom na to da bi logično bilo da se stanovnici deklariraju po pitanju pripadnosti bilo kojoj nacionalnoj manjini u skladu sa stvarnim
prebivalištem, dakle i općinom u kojoj prebivaju. Ovakvom praksom u nemogućnosti smo ostvarenja naših
prava.
O navedenoj temi smo višekratno zborili sa saborskim zastupnikom za nacionalne manjine, gosp. Nazifom
Memediem, nažalost, kao i u većini drugih slučajeva, od iste štovane osobe nema nikakve konkretne pomoći niti konkretnog zalaganja po pitanjima prava nacionalnih manjina.
Stoga molimo štovane gornje naslove da pomognu u rješavanju ove problematike, s obzirom na predstojeće izbore kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Željeli bismo vidjeti da se pripadnicima romske nacionalne manjine moguće izjasniti kao pripadnicima romske nacionalne manjine u skladu sa stvarnim mjestom prebivališta, dakle i same Općine gdje građani žive. Nelogičnost trenutnog sustava po kojem je jedino
moguće se izjasniti pripadnikom romske nacionalne manjine pri Općini Trešnjevka, nama ne daje osjećaj
trans­parentnosti, te ujedno, osim nelogičnosti, stvara i logističke poteškoće.
Molimo gornje naslove da pomognu u rješavanju ovog, za nas bitnog pitanja.
Zahvaljujemo na Vašoj pažnji i vremenu.
S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za
Rome u Republici Hrvatskoj
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija
Čemernička 17, 10000 Zagreb
www.umrh.hr
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
5
DOGAĐAJI
6
IZVJEŠTAJ sa sudjelovanja u raspravi na temu:
C
iljevi rasprave bili su potaknuti
argumentiranu raspravu o hrvatskoj socijalnoj državi u doba
krize imajući u vidu europski, nacionalni i lokalni kontekst te pridonijeti kognitivnoj europeizaciji socijalne politike. Ukazati na rastuće
socijalne rizike za koje ne postoje
odgovarajući programi, stavljajući na dnevni red temu održivosti,
učinkovitosti i modernizacije zagrebačkog socijalnog programa.
Kriza, socijalna
prava i smanjenje
socijalnih troškova
Nezaposlenost najveći problem
Osvrt je dan na sljedeće teme: Europske socijalne države i sustave socijalnih država koji potrebuju temeljitu prilagodbu na novi ekonomski
i socijalni kontekst; Kontekst je masovna nezaposlenost, niska stopa
zaposlenosti, visoka cijena rada i
novi socijalni rizici; Manji broj ljudi
radi i plaća više kako bi osigurali socijalne potrebe te pomoć neaktivnima; Strategije reformi europskih
socijalnih država, uključivo rekonstrukciju socijalne države (promjene, reforme, smanjenje troškova,
smanjenje socijalnih prava); Dualizacija društva i socijalne politike;
Glavni socijalni ciljevi strategije Europa 2020; Obilježja hrvatske socijalne države u doba krize; Socijalni
programi na lokalnoj razini; Zagrebački socijalni program; Razvojni
izazovi socijalnog programa Grada
Zagreba.
Sudionici rasprave su aktivno sudjelovali u raspravi, uz napomenu
da je Grad Zagreb bio zastupljen
predstavnicima svih mjerodavnih
resora, te su svi dali svoje viđenje i
doprinose na ovu tematiku.
Predsjednik Udruge Roma Zagreb
i Zagrebačke županije Alija Mešić dobio je priliku za osvrt na tematiku te kao zadnji govornik dao
je sljedeći osvrt: pozdravio je sve
mjere i inicijative koje se na području Grada Zagreba provode u
U organizaciji Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Socijalnog vijeća Grada
Zagreba, 24. veljače 2011. godine, u zagrebačkoj starogradskoj vijećnici održana je
rasprava na temu "Kriza, socijalna prava i
smanjenje socijalnih troškova"
smislu poboljšanja uvjeta Roma na
području Grada Zagreba; dao je
osvrt na pitanja distribucije sredstava koja u Republiku Hrvatsku
stižu od strane Europske unije kao
i drugih međunarodnih fondacija,
a namijenjena su Romima; primijetio je da nedostaje podrška lokalne zajednice i tijela lokalne uprave
s obzirom na to da romske udruge
ne mogu same realizirati programe,
već po pravilima koja prate međuROMANO čaćipe
romska ISTINA
narodnu pomoć, nužna je suradnja
romskih udruga s lokalnom zajednicom, a isto izostaje na području
Grada Zagreba; kao pozitivan primjer naveo je Međimursku županiju, gdje je doista došlo do pozitivnih pomaka kako za Rome tako i za
lokalnu zajednicu, ali je isto vezano
uz činjenicu da projekte u Međimurskoj županiji podržava i lokalna
uprava, od nivoa gradonačelnika do
župana. Isti slučaj bi trebao biti i u
DOGAĐAJI
drugim županijama kao i u Gradu
Zagrebu, pa bi se suradnjom mogla
aktivirati sredstva koja bi smisleno
bila projicirana na rješavanje nekih
socijalnih pitanja romske manjine, te bi istovremeno bilo smanjeno opterećenje državnog proračuna. Ujedno bi se time pomoglo u
poboljšanju uvjeta života romskih
obitelji pa bi i ostala pitanja socijalizacije bila lakše rješiva; pohvalio
je Grad Zagreb na inicijativi dodjele 33 stana romskim obiteljima, ali
je također napomenuo da nedostaje
konkretna suradnja i realizacija na
nizu drugih otvorenih pitanja. Primjerice, od 1993. godine, kada su
Udruga Roma Zagreb i zagrebačka
županija podnijele prijedloge i zamolbe Vladi RH i Gradu Zagrebu
za pomoć u realizaciji Jedinstvenog
kulturnog centra Roma u Zagrebu,
te je za istu inicijativu nekoliko puta
postojala privola raznih međunarodnih, ali i domaćih donatora, do
danas, 2011. godine, osim obećanja
ništa nije realizirano. A moglo se riješiti ili na način dodjele zemljišta
s priključcima ili dodjele derutnog
objekta, koji bi onda romske udruge
zajedno s donatorima mogli dovesti
u funkciju. Ako u 16 godina nismo
u stanju pomaknuti ovako jednostavno pitanje, onda je upitno što u
biti možemo realizirati zajedničkim
radom; primijetio je da, primjerice,
Zavod za zapošljavanje zna vraćati
sredstva koja su namijenjena zapošljavanju Roma, iz razloga što osim
sezonskih zapošljavanja nisu uspjeli riješiti pitanje stvarnog zapošlja-
vanja roma. Riječ je o tragediji, jer
ima jako puno Roma koji traže bilo
kakav posao, samo da je redovan,
a s druge strane, birokracija vraća
sredstva namijenjena upravo tim,
socijalno ugroženim i nezaposlenim Romima.
Ignoriranje problema
Ignoriranje romskih socijalnih problema, nerealizacija programa za
koja postoje sredstva, ali se ne realiziraju jer je riječ o Romima, sigurno
neće smanjiti probleme Roma, već
će ih povećati.
Primjera za to ima dovoljno, primjerice, kroz programe Udruge
Roma Zagreb i Zagrebačke županije
te uz pomoć raznih međunarodnih
i domaćih donatora, osposobljeno
je preko 150-ero mladih romkinja i
roma da rade na raznim poslovima,
ali, nažalost, svega četvero je dobilo
priliku za zaposlenje. Znači, upitno
je koliko sadašnji sustav želi pomoći
Romima da ne budu socijalni slučajevi već aktivni članovi društva koji
kroz rad skrbe o sebi i svojim obiteljima te ujedno plaćaju doprinose
socijalnoj državi.
Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
7
DOGAĐAJI
8
Okrugli stol - položaj Roma u Hrvatskoj
H
rvatski ured za nacionalne manjine
i Vijeće Europe 17. veljače u hotelu
Westin organiziralo je okrugli stol
o Romima u Hrvatskoj, njihovoj integraciji u hrvatsko društvo i promicanje
kampanje Vijeća Europe da se zaustavi
diskriminacija Roma u Europi, pod nazivom “Dosta“.
Na čelu hrvatske Vlade ureda za manjine, Branko Sočanec je rekao kako hrvatska Vlada pridaje veliku pozornost
naporima kako bi se osiguralo da članovi romske zajednice ostvaruju svoja prava u skladu s Ustavom i zakonima. Nacionalni program za Rome, koji
je vlada pokrenula 2003. godine, intenzivno se od tada provodi, dodao je.
Knjiga “Romi u Europi”, Jeana-Pierrea
Liégeoisoa predstavljena je tijekom događaja.
Sočanec je govorio o evidentnom napretku u pružanju javne zdravstvene zaštite
za ovu etničku manjinu, u obrazovanju
njihove djece i legalizaciji njihovih naselja gdje god je to moguće. Predstavnik
Vijeća Europe Michael Guet istaknuo
je napore koje Hrvatska poduzima za
poboljšanje položaja Roma. Pohvalio je
Hrvatsku za ulazak u Vijeće Europe te
kampanju “Dosta”. Čelnik hrvatske manjine, Aleksandar Tolnauer rekao je da
se Romi prvi put spominju u Hrvatskoj u
12. stoljeću.
Prema službenim statistikama,
sada je 10.000
pripadnika te
etničke skupine u Hrvatskoj.
Međutim, nevladine organizacije
stavljaju taj broj
između 30.00040.000. Tolnauer je pozvao pripadnike romske
etničke skupine
da se identificiraju kao Romi na
sljedećem popisu
stanovništva u Hrvatskoj, koje je zakazano u travnju.
Poštovane/i,
zahvaljujemo svim sudionicima okruglog stola Pomoć Romima
pri reguliranju pravnog statusa u Republici Hrvatskoj – dostignuća i izazovi, održanom 17. prosinca 2010. godine u hotelu
Westin u Zagrebu na sudjelovanju, kao i onima koji zbog drugih
obaveza nisu mogli doći, ali su svojim radom posvećeni rješavanju problema koji su bili tema ovog okruglog stola. Vjerujemo
da je diskusija ukazala na ono što je postignuto u ovom području
kao i na preostale probleme koje treba riješiti, ali i da je stvorila
prostor za buduću suradnju i razmjenu iskustava na području
reguliranja pravnog statusa Roma u Republici Hrvatskoj.
U prilogu Vam šaljemo zaključke s okruglog stola u dogovoru sa suorganizatorima – Uredom
pučkog pravobranitelja Republike
Hrvatske i Uredom za nacionalne
manjine Vlade Republike Hrvatske.
Srdačan pozdrav,
Ured Visokog povjerenika UN-a za
izbjeglice
Predstavništvo u Republici
Hrvatskoj
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
DOGAĐAJI
Round table discussion held on position of Roma in Croatia
T
he Croatian office for national minorities and the Council
of Europe on Thursday organised a round table discussion on
the Roma in Croatia, their integration into Croatian society and
the promotion of the Council of
Europe campaign to stop discrimination against the Roma in
Europe, called “Dosta”. The head
of the Croatian government’s office for minorities, Branko Socanec, said that the Croatian government had been giving great
attention to efforts to ensure that
members of the Roma community exercise their rights in accordance with the Constitution
and laws. A national programme
for Roma, which the government
launched in 2003, has been intensively conducted since then, he
added. A book “Roma in Europe”
by Jean-Pierre Liegeois was presented during the event.
Socanec spoke about evident
headway in providing public
health care for this ethnic minority, in educating their children, and legalising their settlements where this was possible.
Council of Europe representative
Michael Guet pointed out the efforts which Croatia was making
to improve the position of Roma.
He praised Croatia for joining in
the Council of Europe campaign
“Dosta”. The head of the Croatian
minorities’ council, Aleksandar
Tolnauer, said the Roma were
first mentioned in Croatia in the
12th century.
According to official statistics,
there are now shortly below 10,000
members of this ethnic group in
Croatia. However, nongovernmental organisations put this
number at between 30,000-40,000.
Tolnauer called on members of
this ethnic group to identify themselves as Roma at the next census
in Croatia, scheduled for April.
Dear Colleagues,
UNHCR would like to thank you for your participation, and also those who due to other obligations, were unable to attend but who we
know are committed to the issues discussed at the Roundtable Legal
Assistance to Roma in Civil Registration in Croatia - Achievements and
Challenges held on 17th December 2010, Zagreb in the Westin Hotel,
organised in conjunction with the Office of the Ombudsman and the
Government Office for National Minorities. We hope you enjoyed the
fruitful discussion, and that it has opened a space for future cooperation and experience sharing in the field of the regulation of the legal
status of Roma in Croatia.
Please find attached the conclusions developed by the co-organisers,
which we hope will serve as guidelines for future activities in this area.
Best regards, UNHCR
Representation in the Republic of Croatia
REPUBLIKA HRVATSKA
Puki pravobranitelj
VLADA REPUBLIKE
HRVATSKE
Ured za nacionalne manjine
UNHCR
Predstavništvo u Republici
Hrvatskoj
Pomo Romima pri reguliranju pravn
og statusa
u Republici Hrvatskoj
- dostignua i izazovi Petak, 17. prosinca 2010. godine, Hotel
Westin, Izidora Kršnjavoga 1, Zagre
b
Zakljuci
1. Potrebno je preispitati odgovaraju
e pretpostavke koje se odnose na pozna
vanje
hrvatskog jezika/latininog pisma
i kulture u postupku stjecanja hrvats
kog
državljanstva sukladno Zakonu
o hrvatskom državljanstvu, u odnos
u na
pripadnike romske manjine i ostale
osobe porijeklom iz bivše Jugoslavije
koje su
boravile u Republici Hrvatskoj 8. listop
ada 1991. godine, te koje ve godin
ama
borave u Republici Hrvatskoj.
2. Nastaviti s kampanjom podizanja
svijesti Roma o potrebi prijavljivan
ja i upisa
roenja djeteta i ostalih injenica
u državne matice, te mogunosti
dobivanja
besplatne pravne pomoi sukladno
Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi
s ciljem
reguliranja njihovog pravnog statusa.
3. Oformiti nekoliko mobilnih timov
a koji e davati informacije i pruža
ti pravne
savjete Romima radi reguliranja njihov
og pravnog statusa.
Aktivnosti UNHCR-a na podruju socijalne
ROMANO čaćipe
ukljuenosti na zapadnom Balkanu sufinanc
ira Europska unija.
romska ISTINA
9
DOGAĐAJI
10
M
ladići iz zemalja bivše Jugoslavije: Bosne i Hercegovine, Hrva­tske i Srbije suočavaju se, u ovom post-konfliktnom
tranzicij­skom vremenu, sa specifičnim izazovima. Visoka stopa rodnog i vršnjačkog nasilja zabilježena je u cijeloj regiji tijekom i nakon
konflikta. Krute društvene norme
doprinose rodno neravno­pravnim
stavovima i ponašanju, rizičnim
stilovima života i to­leranciji nasilja među adolescentima. Posljedice
nasilja u obitelji i zajednici ozbiljno utječu na razvoj i zdravlje mladih muškaraca i žena. Adolescencija je kritičan period u kojem mladi
ljudi ra­zvijaju i demonstriraju svoje
stavove vezane za rod, spol i nasilje.
Istraživači i osobe koje rade s mladima prepoznali su važnost svog
rada s mladićima na njegovanju
rodno ravnopravnih stavova i ponašanja, a sve u cilju smanjenja nasilja
i promoviranja pozi­tivnih utjecaja
na mlade.
Što znači biti muškarac na Balkanu,
to pitanje postavlja veliko opterećenje za mladiće u razvoju. Potreba da se bude neustrašiv, agresivan,
potreba za potiskivanjem emocija
destruktivno utječe na mladiće, a
norme koje su postavljene kao reper muškosti mnogi ne mogu dosegnuti. Nedostatak ispravnog uzora
za mladiće i javna debata o odrastanju ostavile su veliku prazninu kod
mnogih mladih ljudi u regiji. Patrijarhalni koncept muškosti ne ostavlja prostora drugačijim ponašanjima ili nekim pravim uzorima na
koje bi mladići mogli reagirati. Potrebno je da se svi uključimo u
debatu o ovim temama s mladićima te da ih potičemo da preispitaju stav prema muškosti i osobnom
razvoju. Demonizacija mladića i karakteriziranje cijele grupe kao nasilne nas nikako neće dovesti do korijena problema. Mi, kao društvo,
moramo započeti otkrivanje slojeva
društvenog i kulturološkog okruženja koji omogućuju prostor za nasilje i agresivno ponašanje koje se
Inicijativa mladića
Promoviranje rodne jednakosti, slobodnih
veza bez nasilja i zdravog razvoja mladića
adolescenata na zapadnom Balkanu
vanja (PLA metodologija) tražilo
je odgovor na sljedeća pitanja: Na
koji su način trenutna društvena
shvaćanja i iskustva o maskulinitetu za mladiće na zapadnom Balkanu vezana sa nasilnom upotrebom
moći kod mladića? Koji su faktori utjecaja za mladiće koji ne koriste nasilje? I koje mogućnosti stoje na raspolaganju u podršci više
rodno pravičnoj konstrukciji muškosti (maskuliniteta), a posebno
koje su to alternative nasilnog korištenja moći? Projekt je zasnovan
na hipotezi da s razumijevanjem
konstrukcije maskuliniteta i nasilja, organizacije mladih mogu bolje
adresirati osobne stavove o rodnoj/
spolnoj pravičnosti i široj definiciji
seksualnosti za mladiće i da podržava promjene u rodnim normama
koje direktno doprinose nasilnom
ponašanju.
Partneri na projektu
očekuje od mladića. Gradovi u kojima se implementira projekt su Banja Luka, Beograd, Prokuplje, Sarajevo i Zagreb.
Cilj projekta: Mladići u dobi od 13
- 19 godina usvojili su stavove i ponašanja koja podržavaju rodno ravnopravnije društvene norme i obe­
s­­hrabruju nasilno ponašanje prema
ženama i vršnjacima.
Maskulinitet i nasilje na zapadnom Balkanu – projektno
istraživanje
Istraživanje provedeno metodologijom zajedničkog učenja i djeloROMANO čaćipe
romska ISTINA
Rezultati istraživanja: PLA istraživanje ističe nekoliko važnih konteksta gdje mladići zaključuju o
kontekstima maskuliniteta i nasilne
upotrebe moći. Jedan kontekst koji
mladići identificiraju je rasprostranjena borbenost i nasilnost među
vršnjacima koje započinje u osnovnoj školi gdje se nasilje smatra obaveznim. Osim toga, mladići su izvijestili da većina očeva očekuje od
sinova i nagovara ih da koriste nasilje u tučama. Drugi su mladići
identificirali sljedeće uspješne strategije izbjegavanja upotrebe nasilja:
(1) svoje vlastite unutrašnje rezerve kao sposobnost opiranju marginalizaciji i vrijednostima u poje-
DOGAĐAJI
PRAVI MUŠKARAC JE...
dinim individualnim težnjama kao
što su čitanje ili glazba; (2) pronalaženje drugih vršnjaka koji odbijaju
upotrebu nasilja; i (3) biti uključen
u sportske timove gdje treneri promoviraju suradnju i timski rad.
Izgradnja jakog lokalnog partnerstva i osobenosti jest ključna strategija CARE Internationala. CARE
je usmjeren na izgradnju kapaciteta
6 ključnih organizacija mladih koje
rade s mladim ljudima. Osim toga,
drugi lokalni eksperti su također angažirani na projektu, uključujući eksperte za razvoj kampanja zdravog
stila života, treninge i istraživanja.
Budi muško
Dr. Natko Gereš iz nevladine organizacije Status M, 26. veljače predstavio je kampanju „Budi muško” u
prostorima Udruge Roma Zagreba
i Zagrebačke županije. Na predavanju je sudjelovalo 10-ak mladih
Roma koji su nakon predavanja zaključili kako je bitno takve kampanje provoditi što češće kako bi se
razbili stereotipi.
Kampanja je usmjerena na rješavanje štetnih stereotipa i poveznica
o nasilju i muževnosti među srednjoškolcima, a uključivala je oko
2500 mladića iz 9 srednjih škola u
Hrvatskoj. Glavna ideja vodilja bila
je promicati imidž mladih muškaraca kao promicatelja nenasilnog,
zdravog stila života koji zagovara
ravnopravnost među spolovima.
Status M pokrenula je 2010. grupa
profesionalnih radnika za mlade,
studenata medicine, liječnika i volontera. Prepoznali su veliki nedostatak posebno u radu s mladima iz
okolina i okruženja koja zahtijevaju
posebnu skrb.
BUDI MUŠKO KLUBOVI su osnovani kao klubovi srednjoškolaca
koji žele da se na kreativan način
angažiraju na promoviranju životnih vrijednosti odgovornih i zrelih
mladića.
Prvi klubovi osnovani su u ukupno
pet škola u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji:
STŠ „Faust Vrančić“ (Zagreb), Vazduhoplovna akademija (Beograd),
Poljoprivredna škola (Prokuplje),
Elektrotehnička škola „Nikola Tesla“ (Banja Luka), Saobraćajna škola
(Sarajevo).
Članovi ovih klubova provode mnoge zanimljive aktivnosti kojima animiraju svoje vršnjake da shvate kako
pravi muškarac nije nasilan, poštuje
djevojke i odgovoran je u seksu.
Pored edukativnih i kreativnih radionica koje su pohađali u svojim
gradovima, tinejdžeri su stekli priliku da putuju, druže se i razmjenjuju iskustva sa svojim vršnjacima
iz regije (članovima drugih BUDI
MUŠKO KLUBOVA) i Irske. Rad
ovih klubova podržale su mnoge
javne osobe iz regije: Milan Kalinić,
Edo Majka, Marko Jovanović (ex De
Fence), Enis Bešlagić, Edin Džeko,
Bulend Biščević-Buki.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
šarmantan, odgojen, opušten,
komunikativan, inteligentan,
vrijedan, pažljiv, tolerantan,
inovativan, razuman, odlučan,
pravedan, samouvjeren, hrabar, pošten, osviješten, duhovit,
socijalan, kulturan, otvoren,
osjećajan, druželjubiv, iskren,
odgovoran, inicijativan, mudar,
umjeren, obrazovan, pouzdan,
opušten, bez kompleksa, nasmijan, strejt, savjetodavan, osjećajan, rodno tolerantan...Također,
on (uvijek): ima ispravne stavove,
relativno je dobar u školi, govori
strani jezik, bavi se sportom, bavi
se izvanškolskom aktivnošću,
uvijek iskulira problem, šali se
na svoj račun više nego na tuđi,
tu je da pomogne, stoji iza svojih
stavova, sluša, poštuje sebe, voli
koga on želi, zaštitnik je porodice i djevojke, iskreno se odnosi
prema ljudima, pošten je prema
prijateljima, odgovoran je prema
ljudima i stvarima, trenira nešto
ili svira, u dobrom je društvu, ne
ostaje dužan, zna kako, gdje i što,
ima strpljenja, ima granicu, daje
dami prednost, sipa piće dami
pa sebi, prima kritike i savjete
od boljeg, ima plan, prihvaća sve
ljude, nema predrasude, zna riječ
oprosti, obziran je prema drugima, pazi na svoje prijatelje, ne
dozvoljava da netko vrijeđa njega
ili njegove prijatelje, vodi računa
o svom obrazovanju, pazi na svoj
ugled, ima svoje ja, ne dovodi
druge u neugodne situacije, stoji
iza onoga što kaže, cijeni ljubav,
vodi računa o svom seksualnom
životu, nosi kondom i ide na
testove spolnih i ostalih bolesti,
spreman je pomoći, ne srami se
pokazati osjećaje, ponaša se kao
zrela osoba, siguran je u sebe i
svoje argumente, čuva druge od
sebe, čuva druge od trećih, čuva
sebe od drugih, kavalir je prema
suprotnom spolu, ljubazan je
prema starijima.
11
DOGAĐAJI
12
Radni sastanak MUP-a s romskom zajednicom
U
srijedu 12. siječnja u Policijskoj upravi varaždinskoj
održan je Radni sastanak
MUP-a, Ravnateljstva policije, saborskog zastupnika Nazifa
Memedija, predstavnika PU varaždinske i međimurske te Centra za socijalnu skrb u Varaždinu
s predstavnicima romske zajednice u Hrvatskoj. Tema sastanka
bila je analiza sigurnosti na području PU varaždinske i međimurske s osvrtom na problematiku i udio djece i maloljetnika,
te suradnja policijskih uprava s
lokalnom romskom zajednicom.
Sudionici sastanka iznijeli su
brojne slojevite probleme, izložili
svoje spoznaje i iskustva o načinima rješavanja problema romske
nacionalne manjine te upozorili
na nedostatne resurse u području društvenog uključivanja Roma.
U raspravi su dominirale teškoće koje pogađaju dio romske po-
pulacije, a odnose se na obrazovanje, obiteljsko-pravnu zaštitu i
adekvatnu skrb o djeci, a dotak­
nuto je i pitanje uloge romskih
udruga u radu s članovima romske zajednice.
– Mnoga djeca pripadnika romske nacionalne manjine svakodnevno se susreću s preprekama
koje im otežavaju kvalitetno integriranje u širu društvenu zajednicu – rekao je Bajro Bajrić,
predsjednik hrvatske udruge
Romi za Rome. Stoga je cilj sastanka bio detektirati teškoće
koje stoje na putu ostvarivanja
njihove sveobuhvatne zaštite te
predložiti aktivnosti kojima bi
se poboljšao njihov položaj u
društvu.
– Kako bismo polučili dobre rezultate, u našem radu trebamo
biti operativni. Stoga moramo
početi razmišljati o prevenciji –
naglasio je Josip Pavliček, načel-
nik Odjela za prevenciju Ravnateljstva policije. Dodao je da je
tijekom prošle godine u okviru
Ravnateljstva policije osnovana specijalistička organizacijska
struktura koja se bavi prevencijom kriminaliteta, ali i ostalih oblika delinkventnog i devijantnog ponašanja, a u svakoj
se Policijskoj upravi nalaze specijalizirani policijski službenici
za pitanja prevencije. Jedan od
zaključaka Radnog sastanka je
da se osnuje multidisciplinarni
tim koji će sačinjavati predstavnici policije, Centra za socijalnu
skrb, predstavnici obrazovnih
ustanova te nevladinih udruga i organizacija. Navedeni tim
izradit će preventivni program
u kojem će se odrediti prioriteti u rješavanju problema, a sam
proces pokrenut će predstavnici Policijske uprave varaždinske
i međimurske.
Poštovani,
Putem lista Romano čaćipe želim obavijestiti te ujedno
našoj romskoj populaciji predstaviti mali dio onoga čime se
bavi Udruga za stare i nemoćne Rome.
Udruga za stare i nemoćne Rome djeluje od 2005. godine na području grada Zagreba pa i šire. Osim dijeljenja
humanitarne pomoći, glavni ciljevi i zadaci Udruge za stare
i nemoćne Rome su: skrb o starim i nemoćnim Romima;
poticanje, organiziranje i provođenje aktivnosti sa svrhom
sprječavanja i suzbijanja socijalnih, obiteljskih i osobnih
problema; afirmacija i ostvarivanje nacionalnih, kulturnih,
prosvjetnih, socijalnih i svih drugih prava i interesa Roma u
RH; zaštita i unapređenje nacionalnog, kulturnog, jezičnog
i vjerskog identiteta Roma u RH; zalaganje za ravnopravan
položaj Roma u pravnom i socijalno-političkom smislu s
ostalim građanima RH; razvijanje suradnje između Roma i
ostalih naroda i nacionalnih manjina u RH.
Predsjednik Udruge za stare i nemoćne Rome Grada
Zagreba - Osman Muratović
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
DOGAĐAJI
U
subotu 19. 3. 2011. s početkom
u 11,00 h Udruga Roma Zagreb
i Zagrebačke županije prisustvovala je na održanoj prezentaciji u Microsoftu Hrvatska, Turinina
3, na kojoj je predstavljen program
doniranja Microsoftovog softvera
udrugama koje se bave dobrotvornim radom u suradnji s međunarodnom organizacijom Techsoup
te njezinim udrugama partnerima
u Hrvatskoj: Zakladom PARTNERI U DOBRU i Udrugom za nezavisnu medijsku kulturu pod nazivom: „Dan suradnje s udrugama“.
U predstavljanju programa uvodno
izlaganje je vodila gđa Magdalena
Hečimović, a u nastavku g. Darko
Jureković.
Program je pokrenut krajem svibnja
2009., a svrha mu je pomoći nevladinim i dobrotvornim organizacijama kroz podršku nudeći im pristup programima donacije softvera
i hardvera njihovih partnera. Putem
web stranice www.techsoup-croatia.org u nekoliko koraka moguće je
predati zahtjev za donaciju:
1. Registracijom organizacije.
2. Zahtjevom za donaciju uz naknadno plaćanje administrativne
pristojbe (slijedi ukoliko dobijete
obavijest da ste kvalificirani za traženje donacije)
3. Narudžba
4. Isporuka doniranih proizvoda
(slijedi nakon obrade ispostavljenog računa za administrativnu pristojbu).
„Dan
suradnje
s udrugama“
U nastavku prezentacije g. Jureković je velikodušno prisutne predstavnike Udruga uputio u aktualne
natječaje, te o najboljim načinima
vođenja projekata. Pred sam kraj
zahvalio je svima prisutnima te pozvao na druženje uz malu zakusku
te je tom prigodom naša Udruga
g. Jurekoviću predala zahvalnicu
uz riječi predsjednika Alije Mešića
koji, na žalost, tom prigodom nije
mogao prisustvovati zbog neodgodivog sastanka.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
13
REAGIRANJA
14
Do kada će nam mjerodavna
ministarstva RH uskraćivati sredstva
za održavanje aktualnih programa?
N
edržavne udruge u svom radu
ovise o sufinanciranju od strane mjerodavnih domaćih ministarstava kao i ostalih socijalnih
part­nera.
Mišljenja smo da ukoliko programe
neke nedržavne udruge prepoznaju
tijela Europske unije te veleposlanstva vodećih članica Europske unije,
očigledno je riječ o transparentnim
i europskim projektima koji kada
ne bi ispunjavali uvjete, te kada ne
bi transparentnim izvještavanjem o
troškovima i rezultatima aktivnosti
zadovoljavali stroge kriterije kojima
se rukovodi EU te zemlje članice,
iste aktivnosti ne bi uživale povjerenje navedenih institucija.
U tom smislu, opetovano se dešava da iz neargumentiranih razloga,
programi nedržavne udruge koji
se bave zapošljavanjem mladih, osposobljavanjem mladih, podršci u
obrazovanju djece te njegovanjem
kulture, ali jednako tako i preventivnim aktivnostima poput radionica
na temu prevencije uporabe droga,
u zadnje vrijeme (2 godine) redovno
bivaju odbijeni od mjerodavnih ministarstava. Unatoč činjenici da od
ministarstava dobivamo odgovor da
smo po svim kriterijima zadovoljili
kriterije natječaja, ali je činovnicima
„dosadno“.
Kada smo pitali za razloge, objašnjenja koja smo čuli svakako nisu
u skladu ni s najosnovnijim kriterijima koji imaju smisla, primjerice,
„povjerenstvu je dosadio Vaš program“ ili „mišljenja smo da i druge
udruge, čak i ako nemaju rezultate,
zaslužuju priliku“ ili „pokušajte na
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
druge načine prezentirati i imenovati Vaše projekte, dosadili su nam“
i slično.
Ovakvo shvaćanje dokazuje da je riječ o totalno odvojenim svjetovima.
Dok mi kao Udruga koja svakodnevno živi s problemima socijalne izdvojenosti romske manjine, te smo
na isto iznašli valjana rješenja, tražimo načine da nastavimo s provjerenim i dokazanim aktivnostima, birokracija provodi politiku koja nema
nikakve veze sa smislom.
Konkretno, ako su već dokazani problemi s kojima se suočavamo, ako su
jednako tako dokazana rješenja, te
cjelokupne aktivnosti dokazano idu
u smjeru barem osnovnog rješavanja
aktualne tematike, koji je to rezon
razmišljanja da je „nekom povjerenstvu“ dosadila tematika?
REAGIRANJA
Radna obaveza povjerenstava nije
da razmišljaju u okvirima „što je
njima dosadilo“, već da u skladu sa
zakonom, te u konačnici s odredbama Europske unije koje je ova
država po svom vlastitom izboru
odlučila implementirati na svim nivoima državne uprave, nemaju nikakvo zakonsko pravo da razmišljaju osobno, dakle, nije na ikakvom
povjerenstvu da razmišlja o ponuđenim projektima na osnovi osobne „dosade“. U konačnici, nije riječ
o njihovim osobnim materijalnim
sredstvima. Riječ je o činovnicima
čiji je radni zadatak da kvalitetno
odrađuju svoj posao, a ne da sebe
doživljavaju kao nekakvu instituciju ili konačni nivo prosuđivanja koji
na osnovi hirova, dakle, dosade ili
ne, odlučuje o dodjeli sredstava.
U konačnici, ukoliko je riječ o „dosadi“, istina je, nažalost, da problematika s kojom se nedržavne udruge
suočavaju nije „atraktivna“, naime,
mi ne snimamo filmove čiji je smisao zabavljati nekoga. Mi se svakodnevno bavimo problematikom o kojoj državni činovnici očigledno ne
žele razmišljati jer se smatraju ne-
dodirljivima, dakle, nekome je nešto
dosadno.
U razgovorima s mjerodavnim institucijama Europske unije, čije
preporuke rukovodstvo ove države bespogovorno slijedi, primijetili
smo da je opće shvaćanje da mnogi
činovnici u RH sebe osobno doživljavaju kao državu osobno, a ne kao
ono što jesu – djelatnici koji imaju
radne zadatke. U konačnici, stvarno, kakva je to argumentacija da
neki činovnici razmišljaju na načine da je njima „nešto dosadno“?
Aktivnosti i nisu namijenjene zabavljanju državnih službenika koji svojim ponašanjem dokazuju da nisu
dorasli aktualnom trenutku, naime,
Republika Hrvatska nije nekakva
„banana republika“ u kojoj svatko
može tumačiti zakone kako ga je volja, već je RH kandidat i potencijalna
članica EU koja je odlukama svih dosadašnjih vodećih političkih stranaka, odlučila prihvatiti pravila ponašanja demokratske Europske unije.
U tom smislu, stvarno se pitamo, koji
su to kriteriji, te tko odobrava ovakvo
ponašanje, tj. zašto je moguće da činovnici razmišljaju na način „dosadno
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
im je“. Jednako tako, stara je problematika da se u ime Roma, na različitim pozicijama državne uprave, postavljaju osobe koje nemaju nikakve
veze s Romima, osobno nisu Romi
te makar možda i imaju simpatije
spram nacionalne manjine, u konačnici ne žive taj život te time nedostaje
i empatija. U tom kontekstu, romsku
nacionalnu manjinu opetovano muče
pitanja u kojima ih umreženi činovnici onemogućavaju u ostvarenju ustavom zajamčenih prava.
Iskustva koja imamo, primjerice,
namjerno onemogućavanje našeg
programa ECDL za edukaciju mladeži Roma od strane zavoda za zapošljavanje samo iz razloga što je
program uspješan te bez investiranog vremena i sredstava, onog trena kada je došla politička naredba
da se pod hitno treba osmisliti program koji educira romsku mladež,
program je preotet, udruga je onemogućena u provođenju projekta
koji je trajao 5 uspješnih godina, te
sada živi kao projekt u organizaciji
zavoda za zapošljavanje.
Takvih primjera ima prevelik broj
da bismo govorili o slučajnosti.
15
DOGAĐAJI
16
Stanovanje roma – studija ERRC-a
Europski centar za
prava Roma (ERRC),
13. studenog prošle
godine, predstavio je
rezultate istraživanja
o stanovanju Roma.
Istraživanje su obavili
mladi romski aktivisti
s Balkana.
O
va studija dokumentirano
predstavlja stambenu situaciju Roma u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji,
Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i
Slovačkoj. Prema istraživačima
koji su posjetili područje romskih zajednica u tim zemljama, nekvalitetni stambeni uvjeti nalaze se u cijeloj regiji. Loši
uvjeti poput pretrpane rezidencije, u opasnim područjima bez
pristupa infrastrukturi, dodatno pogoršavaju nedostatak sigurnosti zakupa i ranjivosti na
prisilnu deložaciju. Romi često
ne mogu pobjeći okruženju,
kao što su lice rasizma i diskriminacije pri traženju privatnog
smještaja i pristupu socijalnog
stanovanja, kao i ograničavajuće kriterije za potonje.
"Ovo istraživanje potvrđuje negativan utjecaj da loše uvjete
stanovanja romske zajednice
imaju na svim drugim područ-
jima svog života, potkopavajući zapošljavanje, obrazovanje i
zdravstvo. Ovu situaciju vlasti
hitno trebaju riješiti u skladu sa
svojim obvezama prema međunarodnom pravu", istaknuo je
izvršni direktor ERRC-a, Robert Kushen.
Brošura pomaže pri sumiranju,
a nalazi su dostupni online. Potpuno izvješće razvijeno u okviru projekta "Jačanje Roma za
borbu prava lišavanja", pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda Demokracija fond je dostupno na web stranici ERRC.
Sinan Gokcen ERRC, [email protected]
+36.30.500.1324
Sućut povodom smrti Kasuma Cane
Kao prva udruga Roma u Zagrebu, a druga u Hrvatskoj “UDRUGA ROMA
ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE” s predsjednikom Alijom Mešićem - članom Povjerenstva Vlade za Nacionalni program Roma RH te “UDRUGA MLADEŽI ROMA HRVATSKE” s predsjednikom Naserom Mešićem i “KLUB MLADEŽI ROMA HRVATSKE” s predsjednikom Senadom Herićem, želimo izraziti
sućut obitelji i prijateljima iznenada preminulog našeg romskog sudionika i zalagatelja za prava Roma i prava djece kao i zalagatelja za poboljšavanje životnih
uvjeta Roma u Republici Hrvatskoj, g. Kasuma Cane.
Đenaza je održana 25. veljače na Markovom polju u Sesvetama.
Neka mu je laka zemljica!
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
O
Pomozi sirotu na svoju sramotu
dmah iza Božića, naoko uglađen (odijelo,
kravata, torba) uđe u
naš dućan i zabrinuto objašnjava kako je on predsjednik Udruge Foruma mladih
... (kasnije doznajem, Roma
Bajaša), da ide sa svojim
članovima negdje u Europu, da im za sudjelovanje
trebaju notebookovi i fotoaparati, da novac kao donacija stiže odmah nakon vikenda, a oni prije vikenda
idu na put, da je on svima
poznat kao pošten... Da bi
preuzeo uređaje donio je
jamstva koja sam tražio; od
banke potvrđene virmane,
a od javnog bilježnika ovjerene zadužnice. Budući da
su u 20 godina našeg poslovanja svi primljeni virmani
bili odmah plaćeni i budući
da su kod nas svi kupci (do
sad) bez obzira na izgled i
porijeklo jednaki, odnio je
spomenuti "kupac" nekoliko notebookova i fotoaparata.
Za par dana izašla je na vidjelo prava istina tj. sve je od
početka bila samo prevara i laž; nije bilo ni seminara, ni
EU niti namjere da se plati. Zovem prevaranta na telefon, obećam mu kako ću ga prijaviti policiji, a on kao iz
puške: "Sad ti neću platiti! Ne bojim se ja policije!". Tražim ga da vrati uređaje jer su do naplate naše vlasništvo,
a odgovor je "Ne dolazi u obzir". Znači, plijen su već podijelili.
I tako je Balog zvani Kikobalog kao predsjednik Foruma
mladih roma Bajaša Hrvatske i Pribislavca udruge svekolikog hrvatskog značaja sa
sjedištem na njegovoj privatnoj kućnoj adresi – zaradio
prijavu od policije tešku 33
000 kuna.
Pomalo skupljam informacije i vidim da je tzv. Kikobalog
skupljao neke donacije, tražio
i dobio neke financijske potpore i od nekih naših općina.
Da li donatori znaju u što su
potrošeni donirani novci, da
li završavaju u privatnim džepovima? Kako će nepošteni
predsjednik ostvarivati program udruge za rad "radionice-suzbijanje kriminala" i
"radionice vezane uz maloljetničku delinkvenciju"?!
Dakle, čuvajte se modernih
prosjaka koji u jednoj ruci
drže mobitel i kompjutor, a u
drugoj pamflete i zastavu EU.
Danas su očerupali nas, a sutra možda i vas.
Zašto je to tako? Zato jer je nasilnicima sve dozvoljeno.
Zato jer kradljivci više ne kradu, već otuđuju. Lažljivci
ne lažu, nego govore neistinu. Prevaranti ne varaju, nego
pošteni su budale.
Zato jer se ne smije prstom pokazati da "Car je gol!".
Ne želim živjeti u ovakvom društvu. Zato sam ispružio
prst. Meni na "sramotu", Vama za pouku.
IZJAVA Josipa Baloga:
Informacije o dotičnom prevarantu, radi se o sinu Željka Baloga, predsjednika Vijeća RH Nacionalna
manjina Međimurja. Dotični prevarant sin je člana povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za
Rome pri vladi Republike Hrvatske. Dotični prevarant izabran je od strane gospođe Milene Klajner i
Nazifa Memedija za člana nacionalnog odbora za Rome. Ujedno Željko Balog je i počasni predsjednik te
prevarantske udruge.
Poštovani!
Mi i Europa donijeli smo zaključak o diskriminaciji Roma pod nazivom „DOSTA“. Pa mislim da je i u ovom
slučaju Dosta! I da se ti prevaranti odstrane iz svih dužnosti koje zastupaju, jer oni nisu izabrani voljom
naroda!
Josip Balog
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
17
GOVOREĆI OTVORENO
18
Sastanak IRU delegacije s predsjednikom
S
tanislaw Stankiewicz, predsjednik Međunarodne romske
unije s izaslanstvom IRU, posjetio je predsjednika Europskog
parlamenta, g. Jerzyja Buzeka.
Tijekom sastanka, raspravljalo se
o teškom i bolnom stanju Roma,
kao i njihovu procesu marginalizacije koji se događa u mnogim
europskim zemljama.
Za vrijeme sastanka, također se
razgovaralo i o problemima unutar Romske zajednice. Izaslanstvo
IRU predstavilo je situaciju Roma
u Europi. Gospodin Buzek iznio je
svoje mišljenje i prijedlog o romskom sudjelovanju u aktivnostima
namijenjenim borbi protiv problema koji proizlaze iz rasizma i marginalizacije, a koji su u porastu u
mnogim europskim zemljama.
Izaslanstvo IRU iznijelo je svoje
mišljenje na programe financirane od strane Europske unije za
Rome, te je naglasilo kako je za
takve programe bitno da u njima
sudjeluju Romi. Sudjelovanjem
Roma ide se prema izgradnji vlastite nacije i prema tome da Romi
pomažu Romima. IRU je apelirao na transparentnost o politici
Roma i njihovim projektima. Ovaj
poziv dobio je gospodin Buzek
osobno.
Predsjednik Europskog parlamenta, g. Buzek, rekao je da je ovaj
sastanak bio važan, odao mu počast u ime IRU delegacije, i izjavio
kako Romi imaju problema postati prioritet u svim zemljama Europske unije, tamo gdje se Romi
ne poštuju kao i svaki drugi građani te zemlje. Buzek je dodao da
je jedini način za Rome osigurati
da se zakoni zemlje poštuju i da
Romi postanu cijenjeni kao i svi
drugi građani Europe.
Sastanak je održan u prijateljskoj
atmosferi uz uzajamno poštovanje i razumijevanje.
Meeting of IRU Delegation with the
President of the European Parliament
S
tanislaw Stankiewicz, the president of the International Romani Union, with a delegation of the IRU, visited the President of the European Parliament, Mr. Jerzy Buzek. During
this meeting, the difficult and painful situation of the Roma was
discussed as well as the process of marginalization, which happens in many European countries. Problems within the Roma
community were also discussed during the meeting. The IRU
delegation presented the situation of Rroma in Europe, and presented Mr. Buzek its views and proposal on the Roma participation in the activities destined to combat the problems arising
from racism and marginalization. These problems are on the rise
in many European countries. The IRU presented its views on the
programs funded by the European Union for Roma, and insisted
that for such programs, it is vital to get Roma participation, a
participation going towards building their nation and towards
Roma helping Roma. The IRU made an appeal for transparency
on Roma policies and projects. This appeal was given to Mr. Buzek personally.
The President of the European Parliament, Mr. Buzek, said that
this meeting was important, paid his respects to the IRU delegation, and stated that Roma problems have to become a priority
in all countries of the European Union where Roma are looked
down upon or where there are not respected as any other citizen of that country. He said that the only way for Roma is to
ensure that laws of the country are respected and that they become respected as the other citizen in Europe.
The meeting was held in a friendly atmosphere with mutual respect and understanding.
Predsjednik europskog
parlamenta Jerzy Buzek
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
GOVOREĆI OTVORENO
Europskog parlamenta
IRU President Stanislaw
Stankiewicz thaj delegacja
IRU sys ando vizita ko Presidento Parlamentosko EU
Jerzy Buzek
P
resident International Romani Union Stanislaw Stankiewicz thaj delegacja IRU sys
ando vizita ko Presidento Parlamentosko
EU Jerzy Buzek. Ande kodo kedype sys rakirdo, vorbisardo, vash but phari thaj dukhady
sytuacja Romengi ando Europa thaj mashkar
kodo sys phendło vash marginalizacja Romen
sar nacja ando Europa.Sykade sys vi anfrałe
problemy mashkar Roma. IRU prezentyndia
sytuacja Romengi ande EUROPA, Sykadia
Presidentoske Jerzy Buzek peskiro gindo thaj
propozali vash butia politykane, vash partycypacja e Romengi ande butia, save sy te khosen bibax problemy, save barion thaj janden
rasizmo, marginalizacja thaj seperacja. Kodo
bibax barioł adadyves ande but thema Europakire.. IRU sykadia peskiro dykhipe vash finansyme programy, projekty vash łove , save
sy pokinde Europakire fundostyr thaj phendia
kaj ande kodo butia trobuj te partycypinen o
Roma, save sy te keren buty vash peski nacja.
“Rom żutin Romes” . IRU kerdia apelo kaj te
javeł ando Europa kerdy transparentno polityka vash Roma. Pesko apelo - lil dyja direktno
ando vasta ko Jerzy Buzek.
Prezydento Parlamentosko Jerzy Buzek phendia, kaj kodo kedype sy but importantno tah
deł respekto delegacjake IRU thaj phendia
kaj e problemy romane ande Europa sy te
javen ando polityka themengi sar jekh prioriteto ande sako them, savo sy membro ande
EU.ande thema ande save Roma sy dykhade
thaj nane respektyme sar themeskire manusha, saven nane statuso sar javir manusha ando
them. Jov phendia kaj Romen sy adasavo kokoro drom ke sako jekh zakono ando them
syr javire manushen thaj sy łen ćaćipe ko normalno dżiipen ando Europa . Trobuj te javen
respektyme sar javir manusha ando Europa.
O malaipen, kedypen sys kerdo ando but pralikani atmosfera, ando patyv thaj respekto.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
19
REAGIRANJA
20
EP traži obavezujući minimum
standarda u EU za Rome
E
uropski parlament usvojio je
velikom većinom 9. ožujka, rezoluciju kojom se tražilo da se
na nivou EU omogući minimum
obavezujućih standarda za Rome
kako bi im se omogućilo da se bolje uključe u društvo. Rezolucija
Europskog parlamenta je doprinos
izradi strategije o uključenju Roma
koju priprema Europska komisija. Europska komisija bi trebala 5.
travnja, predstaviti prijedlog strategije, a Europski savjet je usvojiti na
sastanku 24. lipnja. Inkluzija Roma
je jedan od prioriteta mađarskog
predsjedavanja EU u prvoj polovini ove godine, a u strategiju će se,
prema najavama srpskih zvaničnika
i ambasadora Mađarske u Beogradu, uključiti i Srbija.
Romi se bore s diskriminacijom
“Tijekom mađarskog predsjedavanja (EU) bit će usvojena europska politika o uključenju Roma. Mi
ćemo vrlo aktivno učestvovati u
tome”, rekao je potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić u intervjuu
za njemački EurAktiv. Za rezoluciju je 9. ožujka glasalo 576 poslanika
Europskog parlamenta, 32 su bila
protiv, a 60 suzdržano. Rezoluciju
je podržalo 86% prisutnih poslanika, što pokazuje da u Europskom
parlamentu postoji konsenzus o
tom pitanju. Protiv rezolucije su bili
poslanici ultradesničarskih stranaka. U rezoluciji, koja treba utjecati na izradu strategije o inkluziji Roma, poziva se na bolju zaštitu
osnovnih prava i upotrebu fondova
EU. Europski parlament je naglasio
da su Romi izloženi sistematskoj
diskriminaciji i da se svakodnevno
bore s isključenošću iz društva, kršenjem ljudskih prava, diskriminacijom u javnom i privatnom životu i
negativnom percepcijom.
Izvjestiteljica Europskog parlamenta Livija Jaroka, koja je pripremila prijedlog rezolucije, rekla je u
raspravi da je Europski parlament
usvajanjem izvještaja o položaju
Roma učinio veliki korak naprijed
u naporima na nivou EU. “Težište
strategije mora biti na ispunjavanju i promoviranju osnovnih prava; prava na zapošljavanje, stambeni smještaj, zdravstvenu njegu i
obrazovanje”, rekla je Livija Jaroka,
prva Romkinja koja je 2004. godine postala članica EP. Smanjeno je
siromaštvo i isključenost iz društva
najveće etničke manjine u Europi.
Dodala je kako strategija EU mora
uzeti u obzir činjenicu da prilike
nisu iste u svim članicama. “Siromaštvo i isključenost iz društva su
prisutniji u nerazvijenim mikro-regijama, u kojima u većini u mnogim
članicama živi romska zajednica”,
rekla je Livija Jaroka. Ona je izrazila očekivanje da će dio budžeta za
kohezijske fondove EU za period
2014.-2020. biti izdvojen za podršku inicijativama i projektima za inkluziju Roma. Europski parlament
smatra kako Komisija mora pred-
staviti detaljan plan za uvođenje minimuma standarda na nivou EU za
ostvarivanje prioriteta poput obrazovanja, zapošljavanja, stambenog
smještaja i zdravstvene njege. Europska komisija mora, također, uvesti kriterije za nagrađivanje članica
koje poduzimaju potrebne korake, i
kažnjavanje onih članica koje to ne
čine, smatraju europski poslanici.
Od članica EU i Europske komisije
traži se da ulože napore kako bi se
više Roma zaposlilo u javnoj administraciji, smanjilo zapošljavanje na
crno, povećao broj nastavnika romske nacionalnosti i omogućilo da
romska djeca pohađaju nastavu na
svom jeziku. Sporno vraćanje Roma
u zemlje porijekla, koje su poduzele neke članice EU, kao i zabrinjavajući nivo rasizma i diskriminacije, izazvali su strah i uznemirenost
kod Roma, navodi se u izvještaju
Europskog parlamenta.
Strategija EU mora rješavati sve oblike kršenja osnovnih prava Roma,
uključujući diskriminaciju, segregaciju, govor mržnje, nezakonito uzimanje otisaka prstiju, kao i nezakonito protjerivanje i izbacivanje.
Dijalog lokalnih vlasti, pravosudnih
Laszlo Andor,
Europski komesar
za zapošljavanje,
socijalnu politiku
i inkluziju
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
Livija Jaroka, prva romkinja koja je
2004. godine postala članica EP
tijela, policije i romske zajednice je
potreban kako bi se iskorijenila diskriminacija u pravosuđu i drugim
oblastima društva. Parlament je pozvao na stvaranje tijela EU pod nadzorom postojeće radne grupe za
Rome koja će omogućiti sredstva
za podršku lokalnim inicijativama
i pravovremeno izvještavati o zloupotrebi sredstava. Sredstva, također,
trebaju biti dostupna i projektima za
unapređenje javnih službi i zaštitu
kroz kohezijsku politiku EU.
EK za veću ulogu članica EU
Dok Europski parlament traži veće
napore na nivou EU, Komisija smatra da je odgovornost prije svega na
nacionalnim vlastima da razviju i
primijene politike u zaštiti ljudskih
prava, iskorjenjivanju diskriminacije i promoviranju socijalne uključenosti. Strategija koju priprema
Komisija predstavlja okvir za nacionalne strategije, a težište će biti
na ohrabrivanju njihovog provođe-
nja. Europski komesar za zapošljavanje, socijalnu politiku i inkluziju
Laslo Andor (Laszlo) rekao je kako
je pristup zasnovan na nacionalnim strategijama neophodan kako
bi se uzela u obzir različita stanja i
prilike u članicama EU u vezi s pitanjem Roma. “To je zajednički europski problem, ali oblik u kojem se
javlja u različitim članicama i način na koji se tretira u nacionalnim
strategijama, razlikuje se od Rumunije do Francuske, od Slovačke do
Portugalije, i mi moramo biti svesni toga”, rekao je Andor u Europskom parlamentu u Strassburgu.
Andor je rekao da želi da se Europski socijalni fond prilagodi tako da
se više usmjeri na socijalnu inkluziju i pomoć u zapošljavanju nekvalificiranih ili niskokvalificiranih
radnika. On je obećao da će se komisija razmotriti zahtjev EP da se
usredotoči na teritorijalnu dimenziju problema.
Potpredsjednica EK i komesarica
za pravosuđe i osnovna prava ViviROMANO čaćipe
romska ISTINA
ane Reding rekla je da je integracija Roma moralna obaveza, ali i ekonomski interes. Ona je rekla da će
se prijedlozi Komisije za europski
okvir za nacionalne strategije zasnivati na idejama koje je iznio parlament i uzeti u obzir doprinos članica EU i civilnog društva.
I konzervativci podržali rezoluciju
Rezoluciju je podržala većina poslaničkih grupa u Europskom parlamentu, uključujući poslanike
konzervativne Europske narodne
partije (EPP), liberala (ALDE), kao
i socijalista i demokrata i Zelenih.
Protiv rezolucije su bila 32 poslanika ultradesničarskih stranaka,
uključujući bivšeg i sadašnjeg lidera
francuskog Nacionalnog fronta Jean-Marie Le Pena i Marine Le Pen.
Suzdržani su bili svi konzervativci
iz Velike Britanije i pet članova Ljudi slobode, partije talijanskog premijera Silvija Berlusconija.
21
REAGIRANJA
22
Parliament calls for EU
strategy on Roma inclusion
T
he European Parliament on 9th
March threw its weight behind
an EU-wide strategy to support
the social inclusion of Roma communities, but the European Commission is insisting that this should
mainly be seen as the responsibility
of national governments. A massive
majority of members of the European Parliament (MEPs) gave their
backing to a strategy, which would
promote targeted action at all levels
to deal with the wide range of social
and economic problems that affect
the everyday lives of an estimated
10 million people, Europe’s largest
ethnic minority. However, the European Commission has already made
clear that national governments are
primarily responsible for developing
and implementing policies to protect
fundamental rights, tackle discrimination and promote social inclusion.
Next month (5 April), the Commission is due to present proposals on
creating an EU framework for national Roma integration strategies.
The emphasis will be on encouraging the development of 27 national
strategies, rather than one European
strategy. According to László Andor, the EU commissioner responsible for employment, social policy
and inclusion, an approach based
on national strategies is necessary
in order to take account of “the diversity of the realities” in different
countries. “There is a common European problem, but how it appears
in various member states, and how
it has to be translated into national
strategies, differs from Romania to
France, from Slovakia to Portugal,
and we have to be aware of this,” the
commissioner told MEPs in Strasbourg earlier this week. “The social
inclusion of Roma is one of the most
important strategic challenges that
Europe faces and at the same time
it provides one of the most promising opportunities for the continent,”
said centre-right European People’s
Party (EPP) MEP Livia Járóka, who
drafted the Parliament’s resolution
calling for the strategy. The Hungarian MEP,who in June 2004 became the first Roma woman ever to
be elected to the European Parliament, received the support of 576
colleagues at the EU assembly’s plenary session in Strasbourg yesterday
(9 March). The text was endorsed by
no less than 86% of the MEPs who
took part in the vote, including almost all members of the centre-right
(EPP) and liberal (ALDE) groups, as
well as those on the left side of the
hemicycle, such as the Socialists &
Democrats and Green groups. Only
32 members of far-right parties voted against the resolution, including
the current and former leaders of
France’s Front National – Marine
and Jean-Marie Le Pen respectively. According to VoteWatch.eu, 60
MEPs abstained, including all of the
UK Conservatives and five members of Silvio Berlusconi’s ‘People
of Freedom’ (Il Popolo della Libertà) party. The result of Wednesday’s vote is living proof of the broad
consensus that Járóka has been able
to build since the beginning of last
year, when she was given the task
of drafting a report for the Parliament’s committee on civil liberties,
justice and home affairs. Speaking
in Strasbourg before the vote, Járóka
described how “a significant proportion of European Roma” are facing
“substandard conditions almost totally disconnected from the economy, resulting in their exclusion from
basic human rights”.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
“The EU-level effort to alleviate
the poverty and social exclusion of
the European Roma must therefore place its primary emphasis on
the fulfilment and promotion of
the fundamental rights to employment, housing, health care and education,” she insisted. The resolution
adopted by the Parliament calls for
an EU strategy on Roma inclusion
that would lead to the introduction of “binding minimum standards at EU level” in relation to each
of these key areas of social policy.
The text says that the EU strategy
should be an “inclusive and multilevel action plan,” and that it should
be “prepared and implemented at all
political and administrative levels”.
The European Commission would
be responsible for coordinating, supervising and monitoring the proposed strategy, evaluating the results and producing annual reports,
with a regularly-updated scoreboard
to show the progress being made in
each of the member states. According to Járóka, such an EU strategy
must also take into account the territorial dimension of exclusion, recognising that “the geographical distribution of social disadvantages is
not uniform throughout the member states”. “Poverty and social exclusion are concentrated in underdeveloped micro-regions, which
in many of the new member states
are predominantly inhabited by the
Roma community,” said the Hungarian. The European Parliament is calling on member states to develop integrated policies in cooperation with
representatives of the Roma population, making use of all the financial
resources available from the various
EU funds, such as the European Regional Development Fund (ERDF),
REAGIRANJA
Božidar Đelić,
potpredsjednik
Vlade Srbije
the European Social Fund (ESF) and
the European Agricultural Fund for
Rural Development (EAFRD). Járóka believes that part of the budget
for the EU Cohesion Funds in the
next period (2014-2020) should be
set aside to provide resources and
financial incentives, which could be
allocated on a competitive basis to
projects that promote the inclusion
of Roma. Responding to remarks by
a number of MEPs, Commissioner
Andor made clear his wish to adapt
the European Social Fund so that it
would focus more on supporting social inclusion and on helping to create employment opportunities for
unskilled or low-skilled workers.
László Andor, the EU commissioner responsible for employment, social policy and inclusion, underlined
the importance of the ‘Europe 2020’
strategy for tackling poverty and social exclusion – also among Roma –
across all of the member states. “It
is clear that a number of member
states will not be able to make sufficient progress towards the Europe
2020 targets unless they take con-
crete steps to improve Roma integration,” he said. “Although member
states are primarily responsible for
designing and implementing Roma
integration strategies, the EU can
indeed support them,” said Andor.
The Hungarian EU Presidency was
represented in Strasbourg by Zoltán
Balog, Hungary’s Secretary of State
for social inclusion. He welcomed
the Parliament’s report and underlined the Hungarian government’s
commitment to keeping the issue
of Roma inclusion in the spotlight.
“We want to improve the chances of
millions of EU citizens,” said Balog.
“We want to ensure that they have
the same rights and the same chances, and we need to make sure that
the potential these people can bring
is genuinely brought to fruition.”
Romanian MEP Rovana Plumb, a
member of the Socialists & Democrats group in the European Parliament, stated that in her view a European strategy could help to support
the social integration of the Roma
community in Romania, which she
noted is the largest in Europe. “The
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
social integration of Roma lags behind, being considered Utopian by
many, both in the administration
and in the community,” said Plumb.
“We need a European strategy to
frame the national efforts aimed at
providing socio-economic inclusion for the Roma, education, training opportunities and job assistance,
especially for women,” she added.
Romanian liberal MEP Renate Weber of ALDE group in the European
Parliament expressed doubt about
the Commission’s idea of establishing a framework for national strategies, rather than a fully-fledged EUlevel strategy for Roma inclusion.
“This is about more than funding.
It is very much about the basic human rights of this population group,”
Weber insisted. “In my view, people
in developed countries ‘discovered’
the Roma not necessarily because
they recognised the bad conditions
in which Roma were living in their
countries of origin, but because they
were bothered by the presence of
Roma in the streets and on the margins of cities,” she said.
23
24
REAGIRANJA
Informativna agencija ROMA
U POGLEDU UKIDANJA svih
oblika rasne diskriminacije
Bajram Haliti, predsjednik udruge građana “Novinarsko-informativna agencija Roma”, 5. veljače 2011. godine u Beogradu, rekao je
za agenciju Tanjug u pismenom obliku o stalnom širenju diskriminacije nad Romima u zemljama Jugoistočne Europe, koja se temelji
na rasi, boji kože i etničkoj kvalifikaciji. To predstavlja kršenje ljudskog dostojanstva, te bi trebalo biti osuđeno kao poricanje principa
UN-a povelje, kao kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda koji su
proglašeni Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, kao prepreka za prijateljske i mirne odnose među narodima i kao čin koji je
sposoban remetiti mir i sigurnost među ljudima. Haliti tvrdi da sve
zemlje trebaju poduzeti ozbiljne mjere i razmotriti vlade i drugih
javnih politika, kao i ukidanje zakona i propisa koji utječu na stvaranje i očuvanje rasne diskriminacije, gdje god ona postoji.
Haliti dodaje da bi sve zemlje trebale usvojiti zakone za dobrobit
ukidanja takve diskriminacije, te poduzeti sve potrebne mjere za
suzbijanje prejudicija koje vode prema rasnoj diskriminaciji. Haliti
objašnjava da je Vijeće Europe dužno sve zemlje članice Europske
unije upozoriti da ne počine bilo kakav čin rasne diskriminacije, niti
obavljaju rasne diskriminacije protiv osoba ili institucija, kao i da
pristupe na način s kojim sve javne vlasti i javne nacionalne i lokalne
institucije poštuju ove obveze.
“Kao predsjednik “novinarsko-informativne agencije Roma”, apeliram na sve međunarodne relevantne čimbenike kako bi pronašli način na koji država i međunarodna zajednica mogu riješiti dvostruki
zadatak: prvo da se spriječi diskriminacija i na taj način da podržavaju načela jednakosti svih ljudskih bića, i drugo – za zaštitu manjina
na način da svaki član bilo koje grupe može sačuvati svoj identitet
u mjeri u kojoj je to u skladu s ljudskim pravima. Moj zadatak, kao
predsjednika “novinarsko-informativne agencije Roma” je suočiti
se s kreatorima mržnje i ksenofobije te ukazati na način na koji se
jednakost i dostojanstvo mogu osigurati unutar teritorijalnog integriteta i političke stabilnosti”.
Haliti zaključuje da manjinska prava ne bi trebala ikada biti uspostavljena na način da se ugrožavaju temeljna načela jednakosti. Država treba biti zajednički dom za sve etničke, vjerske i jezične skupine koje se nalaze u njoj i koje uživaju jednakost, na način da se nitko
ne smatra manje vrijednim građaninom. Apartheid u Južnoj Africi
pokazuje kako jedna netolerantna i nepomirljiva manjina može spriječiti pripadnicima većine da uživaju pravo na jednakost.
Gotovo sve zemlje su multietničke i multikonfesionalne i one će takve i ostati. Ako ništa drugo, nacionalnih društava će postati više,
i neće biti manje pluralistička, zbog utjecaja ljudskih prava i demokracije.
Bajram Haliti, predsjednik
Beograd, Srbija
Bajram Haliti, predsjednik
Novinarske agencije Roma
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
JOURNALISM-INFORMATIVE AGENCY
OF ROMA
REGARDING ABOLITION OF ALL
FORMS OF RACIAL DISCRIMINATION
Belgrade, 5th February 2011 - President of the association of citizens “Journalism-informative agency of Roma” Bajram Haliti said
for TANJUG agency in a written form regarding the permanent
broadening of discrimination over Roma in countries of Southeastern Europe, which is based on race, color of skin and ethnic qualification, that it represents violation of human dignity and that
it should be condemned as a denial of principles of UN’s Charter,
as a violation of human rights and fundamental freedoms that are
proclaimed with Universal Declaration about human rights, as an
obstacle for friendly and peaceful relations amongst nations and
as an act that is capable to disturb peace and security amongst
people. Haliti insists that all countries should undertake serious
measures and reconsider government’s and other public policies,
and also to abolish laws and provisions that influence to creation
and preserve of racial discrimination, wherever it exists. Haliti adds
that all countries should adopt legislation for sake of abolition of
such discrimination and undertake all required measures to suppress this prejudges that lead towards racial discrimination. Haliti
explains that Council of Europe obligated each country member of
the European Union to not commit any act of racial discrimination
nor to perform racial discrimination against persons or institutions,
as well to accede on the way with which all public authorities and
public national and local institutions abide to this obligation. As a
president of the “Journalism-informative agency of Roma”, I appeal
to all international relevant factors to find way on which countries
and international community will be able to solve double task: first
to prevent discrimination and on that way to support principle of
equality of all human beings, and second – to protect minorities on
the way that each member of any group may preserve its identity
in measure in which that is in accord with human rights. My task,
as a president of the “Journalism-informative agency of Roma” is to
confront creators of hate and xenophobia and to indicate to the way
on which equality and dignity can be provided within the territorial integrity and political stability. Haliti concludes that minority’s
rights shouldn’t be ever established on the way to jeopardize fundamental principles of equality. State should be joint home for all
ethnic, religious and lingual groups that are located in it and which
enjoy equality, on the way that no-one is considered as a less worth
citizen. Apartheid in South Africa indicated how one intolerant and
irreconcilable minority can prevent members of majority to enjoy
right to equality. Almost all countries are multiethnic and multiconfesional and they will remain such. If nothing else, national societies
will become more and not less pluralistic, owing to the influence of
human rights and democracy.
Bajram Haliti, president
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
25
REAGIRANJA
26
Život u najvećem izbjegličkom kampu na Balkanu
NAJVAŽNIJA STVAR JE
DIJALOG
“Tokom projekta često nijesmo ni svjesni
napretka mladih.Tek
kada se kasnije vrate
i kažu nam kako su
se zaposlili, shvatamo da smo postigli
veliki napredak.”
MNE Foruma, i uvodi nas u prostoriju punu dječjih igračaka, koncert­
nih postera i kompjutora.
Po Gardijanovom članku iz 2009.
godine, Konik je najveći izbjeglički kamp na Balkanu. Preko 2.000
Roma tamo živi u barakama sagrađenim od šperploče, lima i sličnih
materijala. Požari su česti u njiho-
T
ijekom izrade studije o životu
Roma na Balkanu, Sofija Soderland i Elin Varnelida posjetili su
Podgoricu – Izbjeglički kamp na
Vrelima ribničkim i kancelariju MNE
Foruma, gdje su se susreli s mladim
Romima. Upoznali su Rome koji se
žele obrazovati i omogućiti si mjesto
u društvu, ali i alarmantne uvjete u
kojima Romi na Koniku žive.
Nalazimo se u ulici Bratstva i jedinstva broj 4, ispred zgrade koja se nalazi na najvećem bulevaru u Crnoj
Gori. Vrata nam otvara Dijana Uljarević koja je zadužena za programe
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
ganizirao u izbjegličkom kampu,
prve nogometne utakmice ili kada
su djeca prvi put pokazala svoje plesne vještine. “Učim ih da se ne stide sebe”, uz osmijeh govori Osman.
“Kada sam bio u njihovim godinama, pogađala me diskriminacija...”
Obrazovanje je najčešći razlog
za nezaposlenost
vim kućama, a tijekom zime i velikih kiša, često prokišnjava. Nadamo
se da ćemo napraviti dobre fotografije Kampa, poput mladog crnogorskog fotografa Pavla Ćalasana, koje
se izlažu u šoping centru. Ipak, prije našeg odlaska, stiže Osman Mustafaj. Sasvim je normalno da i bivši sudionici na projektima navrate u
MNE Forum. “Tokom projekta često
nijesmo ni svjesni napretka mladih”,
priča Dijana. “Tek kada se kasnije
vrate i kažu nam kako su se zaposlili,
shvatamo da smo postigli veliki napredak.” Osman je kao 12-godišnjak
došao sa Kosova. Sada je njegov dom
na Koniku. Osman je postao aktivan
član Foruma, a razmišlja da pokrene i vlastitu nevladinu organizaciju
“Ujedinjenje mladih Roma, Aškalija
i Egipćana na Balkanu”.
On želi podići svijest mladih Roma, i
slušajući Dijanu, shvaćate odakle mu
ta želja. “Najvažnija stvar je dijalog”,
kažu mladi u MNE Forumu. “Strane organizacije podržavaju većinu
naših aktivnosti – crnogorska vlada
je uglavnom odsutna, ali to nije dovoljno da bi se razvile sposobnosti
mladih Roma. Zato smo mi tu, da bi
pomogli romskoj omladini da razvije svoje komunikacione vještine, da
otkriju talente koje imaju...” Osman
se prisjeća prvih karaoka koje je or-
“Učim ih da se ne
stide sebe”, uz osmijeh govori Osman.
“Kada sam bio u
njihovim
godinama,
pogađala me
diskriminacija...”
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Godine 2003. bez obrazovanja je
bilo 61,3 posto romske populacije,
21,3 posto je napustilo osnovnu školu. Samo 9,2 posto je završilo školu,
a samo 6 Roma je od 2004. do 2005.
godine upisano na fakultet, od čega
je četvero napustilo studije”, stoji u
studiji Sofije Soderlend i Elina Varnelida koja je objavljena 2009. godine. Na zidu kancelarije MNE Foruma
je okačen i novinski članak posvećen
Barcic Recordsu, hip hop grupi s Konika. Sofija i Elin su za svoju studiju
prikupljali romske priče iz Kampa,
gdje izbjegličke porodice žive u neprimjerenim prostorijama, suočavaju se s kriminalom, prostitucijom i
problemima s drogom. Kako pokazuju istraživanja iz 2007. godine, 82
posto Roma u Crnoj Gori je nezaposleno, a obrazovanje je prepoznato
kao najčešći razlog.
27
ROMI U SRBIJI
28
U
Srbiji, prema procjenama,
živi oko 450.000 Roma, a za
unapređenje njihovog položaja i integraciju prošle je godine izdvojeno oko 4 milijuna eura.
Tri mladića su 10. ožujka ispred Trgovačke škole u Cetinjskoj ulici oko
14 h pretukli i vrijeđali Aliju Omerovića, učenika trećeg razreda te
škole. Nakon što su napadači pobjegli, Alija je o napadu obavijestio
direktora škole koji je pozvao policiju. Učenika kome je lice bilo plavo
i podbuhlo, otac je odveo na Hitnu
pomoć gdje su ustanovljene povrede oka, rečeno je u Nacionalnom
savjetu Roma.
Načela demokracije u Srbiji
ponovno dovedena u pitanje
Kako su 11. ožujka javili beogradski
mediji, zbog napada su uhapšena tri
mladića koji su na saslušanju u policiji. Prema izvještajima medija, mladići imaju po 21 godinu. Nacionalni
savjet Roma osudio je 10. ožujka vandalsko ponašanje mladića, apelirao
na građane Srbije da osude napad, a
vlasti da nađu i kazne napadače. “U
vrijeme sprovođenja Dekade Roma
2005.-2015. godine i u vrijeme kada
Srbija treba da pokaže svoju demokratičnost, ovako ružni pojedinačni
slučajevi blate Srbiju i srpski narod”,
dodali su u Savjetu.
Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar
Đelić je 10. ožujka najoštrije osudio
Procjenjuje se da
u Srbiji živi oko
450.000 Roma
Grupa mladića pretukla je 10. ožujka učenika Trgovačke škole romske nacionalnosti
ispred škole, u centru Beograda. Policija je
uhapsila osumnjičene za napad. Napad su
najoštrije osudili potpredsjednik Vlade Srbije za europske integracije i predsjednik
Savjeta za unapređenje položaja Roma Božidar Đelić i Nacionalni savjet Roma
nasilje nad Omerovićem. “Srbija je
država svih građana koji u njoj žive
i najsnažnije ćemo se suprotstaviti
svima onima koji nasiljem i diskriminacijskim ponašanjem ruše vladavinu prava i krše ljudska i manjinska prava i slobode u Srbiji”, naveo je
Đelić u saopćenju koje prenosi njegov kabinet. On je rekao da će Srbija
iskoristi sve raspoložive mehanizme
da zaštiti svoje građane i kazni one
koji dovedu u pitanje načela građan-
Za sprovođenje
Strategije
za unapređenje
položaja
Roma
u 2009.
godini izdvojeno je
5 milijuna
eura, a u
2010. oko
4 milijuna.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ske demokracije Srbije i potiču neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost na osnovi nacionalne, rasne ili
vjerske pripadnosti.
Za unapređenje položaja
Roma 4 milijuna eura u 2010.
U odgovorima na Upitnik, koji je Srbija uručila Europskoj komisiji 31.
svibnja, navodi se da najveći broj
istraživača procjenjuje da u Srbiji živi
oko 450.000 Roma. Prema popisu
stanovništva iz 2002. godine u Srbiji je živjelo 108.193 građana romske
nacionalnosti, a iste godine sprovedeno je istraživanje u 593 naselja u
kojima je živjelo 201.353 Roma starosjedilaca i 48.238 interno raseljenih Roma. Za sprovođenje Strategije za unapređenje položaja Roma u
2009. izdvojeno je 5 milijuna eura, a
u 2010. oko 4 milijuna eura.
U odgovorima na Upitnik se navode i opći podaci o broju krivičnih
djela izazivanja nacionalne, rasne
i vjerske mržnje i netrpeljivosti u
prethodnim godinama.
ROMI U SRBIJI
Vasin: Poziv Vojvodini iz EU za u društvo”, rekao je Vasin i dodao
sprovođenje modela za Rome da u centralnoj Srbiji ne postoje ni
Zbog rasne i druge diskriminacije u
2008. godini je primljeno 7 prijava,
protiv 6 je pokrenuta istraga i donijete
su dvije presude uvjetne kazne
Prema tim podacima, u Srbiji je
2008. godine prijavljena 81 osoba,
od čega je 49 procesuirano, a u 26
slučajeva su počinioci osuđeni. U
2009. godini podnijete su prijave
protiv 82 osobe, pokrenuta je istraga protiv 42 osobe, a u 38 slučajeva je počinilac osuđen. Devet osoba je osuđeno na kazne zatvora, a
uvjetno je osuđeno 28 osoba. Na
kraju 2009. godine ostalo je 28 neriješenih istraga. Zbog rasne i druge diskriminacije u 2008. godini je
primljeno sedam prijava, protiv šest
osoba je pokrenuta istraga i donijete su dvije presude uvjetne kazne. U
2009. godini je podnijeto pet prijava, procesuirane su četiri, a donijeta
je jedna presuda.
U odgovorima na Upitnik srpske
vlasti su iznijele podatke i o naporima koji se čine u obrazovanju romske populacije. Ti podaci se uglavnom odnose na Vojvodinu, gdje je
u školskoj godini 2009./2010. u 23
osnovne škole organizirano izučavanje predmeta Romski jezik s elementima nacionalne kulture za 695
učenika. U toj školskoj godini obrazovanjem za odrasle je obuhvaćeno ukupno 370 pripadnika romske
nacionalnosti što je 8% više nego
prethodne godine, navodi se u odgovorima na pitanja u Upitniku o
romskoj populaciji i mjerama za
njihovu integraciju.
Pokrajinski sekretar za rad i zapošljavanje Miroslav Vasin izjavio
je 10. ožujka da je, bez obzira na
kontinuiranu pomoć koju Romi u
Vojvodini dobivaju u raznim oblastima, situacija i dalje više nego katastrofalna. “Romi su apsolutno
najsiromašniji među siromašnima
u Srbiji. Uradili smo mnogo, ali to
je samo jedna kap u moru”, kazao je
Vasin na konferenciji za novinare.
On je rekao da je Vojvodina dobila
poziv od Europske komisije da implementira svoj model unapređenja
položaja Roma u društvu i u zemljama Europske unije. Dodao je da je
poziv uslijedio pošto su predstavnici pokrajinske vlade i vojvođanske
Kancelarije za inkluziju Roma krajem prošle godine taj model predstavili zvaničnicima u Europskoj
komisiji. Pokrajinski sekretar je ocijenio da je Kancelarija za inkluziju Roma pokazala svu opravdanost
svoga postojanja i naveo da Vlada
Vojvodine ulaže velika sredstva u
integraciju Roma u društvo. “Naš
model nije samo model za cijelu
Srbiju, već model za cijelu Europu.
Umjesto da se Romi getoiziraju, mi
vodimo politiku integracije Roma
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
volja ni sluh za prihvaćanje vojvođanskog modela. On je naveo da
Vojvodina ulaže puno u školovanje
romske djece, jer je to preduvjet da
Romi dobiju svoju intelektualnu elitu, koja će preuzeti brigu o vlastitoj
nacionalnoj zajednici. Dodao je da
pokrajina mnogo ulaže i u rješavanje stambenih pitanja Roma, kao i
da potpomaže razvoj privatnog posla kod Roma.
Napredak u obrazovanju
vidljiv u Vojvodini
Direktor Kancelarije za inkluziju
Roma Duško Jovanović rekao je da
u oblasti obrazovanja Roma ima velikog napretka u Vojvodini i naveo
da na Novosadskom fakultetu studira više od 250 Roma. “To je više
nego li na svim univerzitetima u Srbiji zajedno, a više je i od europskog
proseka”, naveo je Jovanović. Potpredsjednica pokrajinske vlade Ana
Tomanova-Makanova izrazila je zadovoljstvo što je 10. ožujka promoviran prvi broj mjesečnika “Dekada
Roma u Vojvodini”. Ona je navela da
pokrajinska vlada godišnje izdvaja
više od 300 milijuna dinara za medije na jezicima nacionalnih manjina.
29
REAGIRANJA
30
Spomenik Šabanu Bajramoviću
u Muzeju romske kulture
M
uzej romske kulture u Beogradu podnijet će
zahtjev autoru spomenika Šabana Bajramovića da se odlije još jedna kopija spomenika i
smjesti u Muzej romske kulture, gdje neće biti skrnavljen, rečeno je 18. veljače iz te romske ustanove.
“Nepoznati delinkventi po četvrti, ali siguran sam,
ne i posljednji put, skrnave, crtajući ili pišući ogromne poruke na račun Roma. Ovih dana su ti ‘nepoznati’ na postamentu Šabanovog monumenta ispisali ‘Stop ciganskom teroru’”, navodi se u izvještaju
direktora Muzeja Dragoljuba Ackovića, povodom
najnovijeg skrnavljenja spomenika. Acković je upitao kako to Romi vrše teror nad srpskim “nepoznatim delinkventima” ali i istakao kako su Romi od
kolovoza prošle godine znali
da Šaban Bajramović tamo
neće
imati
mira.
“Znamo i mi
da ovaj Muzej
i nije baš neko
mjesto za ‘kralja Šabana’, ali
je sigurno bolje
od Nišavskog
keja i puno sigurnije”, ocijenio je Acković.
U Muzeju bi,
kako se dodaje, svakog jutra
na postamentu spomenika,
umjesto pogrdnih riječi
upućenih Romima, osvanjivali buketi
cvijeća, koje
će mu donositi njegovi štovatelji neromskog i romskog porijekla.
“Neka Šaban bar tu ima mira, ako ga u svom rodnom Nišu nema”, navodi se u izvještaju. ROMANO čaćipe
M
uzei romana kulturako ano Beogradi ka
dol oficielno rodipe e autoreske monumenti SSaban Bajramovichesko te kerolpe pana jekh kopia e monumenteski savi ka
ovol ano Muzei, kote na ka ccalaven ole, mtohavdo avdvie kotar odoja romani instuticia.
“Bipindzzarde delikventja po sstarto drom
numa sigurno sim, na ini paluno drom, ccalavena, hramiba bilaccho akharibe pedo logari e
Romengo. Akala divende odola ‘bipindzzarde’
ano postamenti SSabaneske monumentesko
hraminde ‘Stop ciganenge teroreske’”, phenalep ano mothovdipe e direktoresko Muzei
romana kulturako Dragoljub Ackovich, kotar majnevo
ccalavdipe
e
monumentesko.
Ackovich
puccla sar
odova
o
Roma kerena terori
pedo
srbikane “bipindzzarde
d el i k v e ntja”
numa
ini phengja
kaj o Roma
e avgustea
nakhle bersseste dzzande
kaj
SSaban Bajramov jich
odote na ka
ovol ole tehnipe. “Dzzana ini amen
kaj
akava
Muzei
ini
nane disavo than vass ‘thagar SSaban’, numa
sigurno sito possukar e Nissavake kejesta. Ini
odote but posigurno”, denga nota Ackovich.
romska ISTINA
govoreći
OBRAZOVANJE
otvoreno
Milijun dolara za obrazovanje Roma
Autor: Dinko Gruhonjić
P
okrajinski sekretarijat za obrazovanje u
Vojvodini uz podršku
Fonda za otvoreno društvo Srbije, i u suradnji s
Roma Education Fundom,
realizirat će od ove godine projekt vrijedan milijun
američkih dolara, kojim se
omogućuje nastavak stipendiranja srednjoškolaca romske nacionalnosti iz Vojvodine.
Cilj projekta kojim se
nastavlja stipendiranje je
omogućiti školovanje
romske djece i nakon
završene osnovne škole. Jer,
“obrazovanje je preduvjet za
emancipaciju romskog stanovništva”
Molimo djecu da
se školuju!
Vojvođanski sekretar
za obrazovanje Zoltan
Jegeš rekao je da će do
lipnja 2011. godine
glavni cilj projekta biti
da se romska djeca iz
Vojvodine i njihovi
roditelji motiviraju
da nastave školovanje i nakon završene
osnovne škole.
Prema njegovim riječima, dio projekta bit će usmjeren
kako bi se što više
romske djece animiralo da nastave
školovanje. „Želimo
ubijediti svako romsko dijete koje završi
osnovnu školu da krene i u srednju školu,
jer ćemo im omogućiti stipendiju.
za razrješenje svih
onih socijalnih i društvenih problema koje
romska zajednica ima,
nema boljeg rješenja
nego da se školuju.
Molimo svu romsku
ROMANO
ROMANO
čaćipe
čaćipe
romska
romska
ISTINA
ISTINA
djecu i njihove roditelje da
razmišljaju o tome u koju
srednju školu će se djeca
upisati”, poručuje Jegeš. Školovanje kao pred­
uvjet za emancipaciju
Izvršna direktorica Fonda
za otvoreno društvo Srbije, Jadranka Jelinčić kazala
je da sredstva za stipendije dolaze iz
Urgent­nog fonda
ove organizacije, kako bi se sanirale posljedice
svjetske ekonomske krize. Ona je
izrazila nadu da
će i drugi projekti
koji će se pojaviti i druge politike
koje će se realizirati do 2015. godine, kada se završava Dekada Roma,
dovesti do ovako
konkretnih rezultata. „Dakle, da
ćemo imati romsku
djecu koja pohađaju i završavaju školu
i - nadam se - koja
se zapošljavaju poslije toga”, kazala
je Jelinčić. U Vojvodini je značajno povećan i broj
studenata romske
nacionalnosti na
Novosadskom
fakultetu.
Prema riječima
Zoltana Jegeša,
upravo je obrazovanje preduvjetza emancipaciju
romske
zajednice.
31
događaji
32
Stanje Roma u Sloveniji svakim danom teže
U Zalogu kod Novog Mesta, 8. veljače došlo je do
pucnjave, gdje je 57-godišnja Romkinja preminula,
a njezin 32-godišnji ranjeni sin smješten je u bolnicu. Do pucnjave je došlo u zgradi blizu stare ciglane.
Majka i sin, došli su u zgradu po staro željezo i tada
je na njih počeo pucati vlasnik zgrade. Taj isti vlasnik firme norveški je biznismen koji je sam pozvao
Romkinju u objekt jer joj je ponudio da može odnijeti staro željezo sa sobom te joj predložio da sa sobom
povede i svog sina.
Kao i obično, policija će zaključiti istragu riječima:
”Romi su ucjenjivali biznismena, koji se branio i počeo pucati!” Na ovakvom principu djeluje slovenska
takozvana pravna država.
Haris Tahirović ocjenjuje stanje u Sloveniji sve više nacionalno usmjerenim i veoma nasilnim prema pripadnicima romske nacionalne manjine. Stanje Roma
u Soveniji niti izdaleka nije sjajno, kako to predstavljaju razni izvještaji vlade Republike Slovenije Savjetu Europe, jer je netolerantnost prema Romima na slovenskoj teritoriji sve veća. Prvo je vlada Republike
Slovenije razdijelila romsku zajednicu na dvije grupe, potom im je još i oduzela i njihova prava prema
kojima su državljani Republike Slovenije samo zato
jer njihovi korijeni potječu iz bivše Jugoslavije, znači nisu autohtoni Romi, kao neki, koji su zamijenili
svoja prezimena sa slovenskim i tako su postali “autohtoni Romi”.
G. Tahirović smatra kako je potrebno hitno upozoriti europske institucije, kako bi one upozorile Republiku Sloveniju na kršenje temeljnih ljudskih prava.
Europa bi svakako trebala provjeriti stvarno stanje
Roma u Republici Sloveniji. Tahirović smatra kako bi
u Vijeću Europe bili iznenađeni izvještajima i stvarnim stanjem koje Vlada Republike Slovenije šalje Savjetu Europe.
Haris Tahirović
Predsjednik Zveze romske skupnosti Slovenije Umbrella
Vođa Romskega Informacijskega Centra LjubljanaRiC Ljubljana
RUMUNJSKA – PROSVJEDI PROTIV DELOŽACIJE
P
o snijegu i niskim temperaturama, 19. siječnja, u
središtu Cluj-Napoca, četvrtog po veličini grada
u Rumunjskoj, okupili su se Romi i ne-Romi
prosvjedujući protiv deložacije 270 Roma iz njihovih
domova u centru grada na odvojenu lokaciju, u oko 18
kilometara udaljeno romsko naselje PATA-Rat.
Prema istraživanju Europskog centra za prava Roma
(ERRC), s lokalnim partnerima Amare Phrala i Zakladom Čežnja, u samo jedan dan upozorenja 17. prosinca prošle godine, 270 romskih domova u ulici Coastei
je srušeno, a stanovnici su prisilno odvedeni u socijalni smještaj u PATA-Ratu, lokaciju na kojoj je deponij
smeća i otrovnih otpada. U takozvanim Modularnim
domovima, u koje su smještene romske obitelji, nedostaje grijanje, tople vode i kuhinje, a između 7 i 13-ero ljudi
nagurano je u najviše 18 četvornih metara jednosobnog
apartmana dok četiri apartmana dijele jednu kupaonicu.
Rumunjski moratorij na zimske deložacije je zanemaren,
kao što je činjenica da su mnogi pogođeni Romi plaćali
najam općini da rade i pohađaju škole u centru grada.
ERRC je i svojim partnerima; rumunjskoj lokalnoj i na-
ROMANO čaćipe
cionalnoj vlasti i predstavnicima Europske unije, Vijeća
Europe, Ujedinjenih naroda i Organizacije za europsku
sigurnost i suradnju, poslao pismo koje ocrtava kršenja
ljudskih prava i standarda. ERRC je zajedno s partnerima pozvao na hitne mjere kako bi se oboljeli preselili natrag u Cluj-Napoca i ponovno ih se smjestilo u
odgovarajući alternativni smještaj.
Robert Kushen, izvršni direktor ERRC, rekao je kako "ilegalne radnje poput ove deložacije naglašavaju potrebu
za pan-europskom akcijom za zaštitu prava Roma. Izbacivanjem Roma iz njihovih domova, njihovo odsijecanje od radnih mjesta i njihovih škola, gradonačelnik
Cluja samo potiče Rome na migraciju u Francusku i
druge zemlje u potrazi za boljim životom". ERRC i
njegovi partneri također su osudili kršenja Rumunjske i
međunarodnog prava nanijetih od strane lokalnih vlasti na stanovništvo tijekom iseljenja.
Sinan Gokcen
ERRC Media and Communications [email protected]+36.30.500.1324
romska ISTINA
događaji
Vojvođanski model
integracije Roma u društvo
bit će predstavljen u svim
zemljama Europske unije,
nakon što je Europska
komisija izrazila želju da
taj model bude
implementiran u EU
Integracija Roma po
ugledu na Vojvodinu
Autor: Dinko Gruhonjić
V
ojvodina jedina u Srbiji ima
Kancelariju za inkluziju Roma,
a iz svoga budžeta pokrajina izdvaja značajna sredstva za obrazovanje Roma, za zapošljavanje, za
pokretanje biznisa, kao i za rješavanje stambenih pitanja.
Kap u moru
Pokrajinski sekretar za rad Miroslav Vasin kaže da je to jedna od rijetkih oblasti gdje Vojvodina i Srbija prednjače, gdje se neki model,
koji se kod nas implementira, uzima kao primjer i zemljama EU. „Pokazat ćemo da u Vojvodini u ovom
momentu, umjesto da se Romi getoiziraju i prebrojavaju, mi vodimo
politiku potpune integracije Roma
u društvenu zajednicu“, navodi Vasin. On, međutim, dodaje da su problemi brojni.
„Pokušavamo pomoći Romima koji
su apsolutno najsiromašniji među
siromašnima, a situacija je, bez obzira na sve pomake koje smo učinili,
izuzetno teška. Vrlo je teško rješavati probleme u jednom moru problema. Jer, uradiš jako mnogo, a to
je samo jedna kap“, kaže Vasin. Odnos prema Romima u EU nije za pohvalu: Francuska je nedavno protjerala veliki broj Roma u Bugarsku i
Rumunjsku. U najtežem položaju
su Romkinje, kaže Radmila Zećirović iz romske ženske organizacije
„Amarilis“.
Ona navodi da što se tiče obrazovne strukture Romkinja, 87,1 posto
nema obrazovanje, bilo da je bez
škole (18,8 posto) ili je funkcionalno nepismeno (68,3 posto). Samo
0,4 posto ima završenu višu školu ili
fakultet, navodi Radmila Zećirović.
Međutim, napretka u obrazovanju
mladih Roma ima, kaže direktor
pokrajinske Kancelarije za inkluROMANO čaćipe
romska ISTINA
ziju Roma Duško Jovanović. „Ukazujem na činjenicu da mi danas na
Univerzitetu u Novom Sadu imamo
više od 250 studenata romske nacionalnosti, što je više nego što imaju svi univerziteti u Srbiji zajedno“,
precizira Jovanović.
Obrazovanje jedini spas
Školovanje mladih Roma, koji će
kasnije preuzeti brigu o svojoj nacionalnoj zajednici, jedno je od polja u koje pokrajina ulaže značajna
sredstva.
Pored toga, ulaže se u rješavanje
stambenih pitanja, daju se subvencije za zapošljavanje Roma, a više
od 50 poduzeća u Vojvodini osnovali su Romi, također uz podršku
pokrajinske vlade. Prije nekoliko
dana iz štampe je izašao i prvi broj
mjesečnika „Dekada Roma u Vojvodini“, na romskom, srpskom i engleskom jeziku.
33
GOVOREĆI OTVORENO
34
Ima ih posvuda:
na ulicama, na trgovina,
na raskršćima –
romska djeca koja
prose. Kako je
organiziran lanac dječjeg
prosjačenja u Zagrebu?
Tko stoji iza njega?
Jedno je sigurno: žrtve
unosnog biznisa su
baš mali Romi
Život na semaforu –
romska djeca prosjaci
Izvor; Deutsche Welle
L
ijepo vrijeme na zagrebačke prometnice svakoga proljeća donese navalu romskih prosjaka koji
prilaze automobilima na raskršću,
lupaju po staklima i izgovaraju nerazumljive molbe dok ispruženom
rukom traže novac. Gotovo u pravilu se radi o majkama s djecom ili
djeci koja bez ikakvog nadzora, najčešće gladna, prljava i bosa, od jutra
do mraka hodaju u oblaku ispušnih
plinova, umjesto da dane provode u
školskoj klupi ili u igri s vršnjacima.
Smirujući savjest, tek pokoji građanin im udijeli kunu ili dvije, konstatirajući da se ne može više učiniti,
jer misle da se radi o romskoj tradiciji i kulturi. No čak i ako je nekad bilo tako, danas više nije, jer
prosjačenje iz životne potrebe više
ne postoji, upozorava predsjednik
Udruge Romi za Rome Bajro Bajrić.
Otvoreno kaže: radi se o organiziranom biznisu koji krši svako pravo
djeteta, a pred kojim nadležne institucije zatvaraju oči.
Na zagrebačkim cestama su djeca
iz brojnih romskih naselja, posebiROMANO čaćipe
romska ISTINA
ce varaždinskih i đurđevačkih, koja
prosjačenjem na semaforima gube
zdravlje, dostojanstvo i budućnost. No to je zapravo tek samo površinski sloj priče u čijoj se pozadini krije
pravi kriminal.
Djeca otplaćuju kamatarske
dugove roditelja
Kroz svoj rad u romskim zajednicama Bajrić je došao do stravičnih saznanja. Kaže, prosjačenje zapravo
organiziraju kamatari unutar samih
romskih naselja. Od roditelja koji im
GOVOREĆI OTVORENO
ne mogu vratiti novac, uzimaju djecu koja dnevnim zaradama od dvjestotinjak kuna vraćaju obiteljske dugove. Ne zarade li dovoljno, djeca
se često udružuju u male pljačkaške
bande, a sve kako bi namaknuli traženi dnevni utržak i izbjegli batine
svojih novih gospodara.
Dijete zapravo od prosjačenja nema
ništa, kaže Bajrić i optužuje institucije da ne poduzimaju ništa, iako se
zna da u predgrađu metropole postoje iznajmljene kuće iz kojih se djeca organizirano kombijima razvoze
po prometnim raskršćima. Osobno
je vidio i jednu gospođu koja redovnim autobusnim linijama iz Đurđevca doprema djecu u Zagreb, gdje ih
raspoređuje po tramvajima. Organizatori potom svakih nekoliko sati
obilaze djecu i uzimaju im utržak,
ostavljajući djetetu tek toliko da si
kupi nekakvo pecivo ili slatkiš.
U 2010. godini samo
10 procesuiranih slučajeva
Dječja pravobraniteljica Mila Jelavić upozorava da država mora učiniti sve da zaštiti djecu koja su primorana prositi na ulicama, ali i da
kazni sve one koji žive na račun
dječje patnje i zatiranja prava djece.
Svaki slučaj treba ispitati i procesuirati, a građanin ne smije zaboraviti
svoju dužnost da policiji prijavi uočene slučajeve zlostavljanja i zanemarivanja djeteta. Štoviše, smatra
da bi čak i građanska savjest u ovakvim slučajevima trebala biti jača
od same zakonske obveze.
No čini se da policija i ne može učiniti puno, barem ako je suditi prema
onome što nam je objasnio donačelnik Odjela za javni red zagrebačke policije Ivo Jakić. Ako se utvrdi
da je dijete prosjačilo na poticaj roditelja, o svemu se obavještava Centar za socijalnu skrb. Ako se radi o
djetetu, sankcioniraju se roditelji, a
ako se radi o maloljetniku od 14 do
16 godina, izriče se odgojna mjera.
Uhvati li policija maloljetnika starijeg od 16 godina, može mu izreći
novčanu kaznu. Prema dostupnim
brojkama, maloljetni prosjaci ne
trebaju strahovati od mogućih kazni, budući da je zagrebačka policija
u 2010. godini zabilježila tek 10 slučajeva prosjačenja osoba mlađih od
18 godina. U četiri slučaja se radilo o djeci mlađoj od 14 godina, pet
ih je bilo starije od 14 godina, a u
jednom se slučaju radilo o odrasloj
osobi koja je prosjačila s djetetom.
Ukupno je prijavljeno šest roditelja.
Za ove skromne brojke zagrebačka
policija je prošle godine provela 39
akcija. Recidivi su česti i očekivani.
I Romi diskriminiraju Rome
Kako smo baš negdje u sredini desetljeća koje je posvećeno Romima, država mora jače poraditi na
obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i stambenom zbrinjavanju ove diskriminirane skupine. Hrvatskoj to ne bi trebalo biti
teško, jer ima svega desetak tisuća
deklariranih Roma, iako je realno
za očekivati da ih je oko 30.000. S
druge strane, Bajro Bajrić tvrdi da
su Romi u hrvatskom društvu diskriminirani točno onoliko koliko
to žele biti. Ne odriče odgovornost
romske zajednice za situaciju u kojoj se sada nalazi, no veliku priliku
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
za iskorak vidi u eurointegracijskim
procesima.
Iako su odbačeni od društva, i unutar same romske zajednice postoji
diskriminacija kroz, uvjetno rečeno, kastinski sustav u kojem razlikujemo one koji žive puno bolje od
hrvatskog prosjeka, ali i one koji od
malih nogu prose na ulicama velikih gradova i nemaju gotovo nikakve životne perspektive. Zbog čega
onda bogati Romi ne pomažu svojoj
siromašnoj braći i zašto je tako teško probiti barijere unutar romskih
socijalnih slojeva? “Odgovor treba tražiti u činjenici da Romi nisu
nikada imali svoju državu. Unutar svoje zajednice nismo solidarni
i baš zbog toga ne trebamo ni tražiti da drugi budu solidarni prema
nama”, odgovara Bajrić.
Pojedincu je puno lakše oprati savjest udjeljivanjem kune ili dvije, umjesto da zaista nešto poduzme. Kao primjer nebrige govore
prometnice kroz romska naselja,
koja zapravo nemaju ni struje, ni
vode, ni elementarnih uvjeta za život.
U takvom okruženju, romsko dijete
ima male mogućnosti za uspješno
školovanje, a svakom isprošenom
kunom mu se životni izgledi smanjuju.
35
KULTURA
36
„Rolling“ se kotrlja
još jednom
“Rolling” is rolling
once more
O
d 2. do 5. ožujka 2011. godine Rolling Film Festival prikazao je,
po drugi put, više od 30 filmova o Romima napravljenih od strane
Roma iz cijelog svijeta. Povijest, kultura, umjetnost, teškoće i veselje, drame i jednostavnost svakodnevnog života došli su kroz objektive kamera sjajnih režisera preko Rolling filmskog platna. Razgovore između publike, umjetnika, akademaca i gostiju će pratiti projekcije.
Osim dokumentarnih filmova, prvi put, Rolling je prikazao i „drame“ mladih Roma – kroz kratke filmove koje su samostalno napravili koristeći mobilni telefon. Čitanje poezije, izložba i živa muzika obogatit će ovogodišnji
festival. Svečano otvaranje održano je 2. ožujka 2011. godine u 19:00 h.
Domaćin cjelokupnog festivala je ODA pozorište.
Rolling Film Festival je predvidio i poseban školski program u sklopu ovog
projekta.
Nakon trodnevnog programa u Prištini koji će uključiti tri škole, Rolling
Film Festival će posjetiti i 8 srednjih škola širom Kosova: Gračanica, Laplje
Selo, Mitrovica, Peć, Plemetina, Đakovica, Prizren i Kamenica. Na ovom
putujućem festivalu nazvanom Rolling on the Road, mladi će imati priliku
vidjeti specijalni filmski program odabran od strane eksperata omladinskog rada. Nakon projekcija, koristeći se metodama neformalnog obrazovanja (igre, teatar, „Stop i Akt“ i ostale interaktivne aktivnosti), sudionici će imati priliku diskutirati o problemima Roma, manjina općenito,
ljudskim pravima, rasizmu itd. Također se kroz grupne diskusije moglo
osvijestiti i prisustvo stereotipa i predrasuda u sebi i svom okruženju. Ovaj
program ima za cilj otvaranje novih vidika kao i prihvaćanja drugih i sebe
kao ravnopravnog sudionika u društvu.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Between 2–5 March 2011, Rolling Film Festival will showcase,
for the second time, more than
30 films made by and about
Roma from all over the world.
History, culture, art, hardships
and joyfulness, life dramas and
the simpleness of everyday life
will come alive, to you, through
the camera lenses of brilliant
directors, to the screens of Rolling. Discussions between audience, artists, academics, and
guests will follow screenings.
Not only documentary movies,
but for the first time, Rolling
will showcase the “dreams” of
young Roma - recreated in their
short mobile phone films. Poetry reading, an art exhibition
and live music will all add richness to this year’s Festival. The
opening ceremony will take place at 19:00 on the 2nd of March
2011. The entire festival is hosted at ODA Theater.
ROMI U BiH
ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI
Tekst; Danijela Milešević
R
omi se još uvijek bore za
ostvarivanje elementarnih
ljudskih prava, kao što su pravo na rad, na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, na
obrazovanje. Jedan od pokazatelja
problema Roma u BiH je činjenica
da i dalje znatan broj istih ne posjeduje osobne dokumente, uključujući
izvod iz matične knjige rođenih,
osobnu iskaznicu, potvrde o mjestu
prebivališta i dokumente kojima bi
mogli dokazati svoje pravo na socijalnu pomoć i zdravstveno osiguranje. Znači, neposjedovanje osobnih
dokumenata čini ih još ugroženijim
s obzirom na to da ne mogu dokazati
svoja građanska prava.
Romi su ekonomski i socijalno najugroženiji dio stanovništva u BiH.
Od 1991. do 2001. g., ratni sukobi
u zemlji i okruženju utjecali su na
velike migracije Roma, tako da sada
pored domicilnih Roma u BiH imamo i veliki broj Roma koji su izbjegli
s Kosova. Nemaju svi Romi s Kosova status izbjeglice u BiH. Nažalost,
postoji i veći broj takvih Roma koji
ne posjeduju nikakav osobni dokument odnosno koji nisu regulirali
svoj boravak u BiH.
Osobna iskaznica odnosno lična
karta je javna isprava kojom se dokazuje identitet, mjesto i datum rođenja, prebivalište, odnosno boravište za raseljeno lice i državljanstvo
BiH. Uz zahtjev za izdavanje osobne iskaznice državljanin je obavezan priložiti određenu dokumentaciju kao što su dokaz o identitetu i
državljanstvu BiH. Pri prikupljanju
potrebne dokumentacije pojavljuje
se problem.
Naime, Romi zbog svojih čestih
promjena mjesta prebivališta uglavnom ne žive u mjestu gdje su rođeni.
Tako zbog svoje jako teške financij-
ske situacije i nisu u stanju pribaviti potrebne dokumente iz udaljenih
općina. U većini slučajeva nije im
ni poznat točan datum i mjesto rođenja, a i dalje veliki broj njih nije
upisan u matične knjige. Problem
se pojavljuje i kod plaćanja administrativnih taksi za izdavanje dokumenata. To je jedan od razloga zbog
čega izvjestan broj Roma rođenih u
BiH ne posjeduje osobnu iskaznicu.
Rok za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih je 30 dana. Redovan upis
u matičnu knjigu rođenih je besplatan. Naknadni upis u matične knjigu rođenih se plaća. Kada se žena
porodi u bolnici, uprava bolnice
ima zakonsku obavezu prijaviti rođenje djeteta matičnom uredu. Dijete koje je rođeno izvan bolnice roditelj je zakonski obavezan prijaviti
matičnom uredu u općini u kojoj je
dijete rođeno. Ako roditelji ne upišu dijete u predviđenom roku od 30
dana nakon njegovog rođenja, vrši
se naknadni upis u matičnu knjigu
rođenih.
UPIS U MATIČNE KNJIGE
ROĐENIH
U matične knjige rođenih upisuju
se: podaci o rođenju, podaci o roditeljima djeteta, priznavanje i utvrđivanje putem međunarodnih sporazuma.
Osobe koja podnose zahtjev za stjecanje državljanstva uz zahtjev moraju priložiti određene dokumente kao što su dokaz o prebivalištu
odnosno boravištu, rodni list, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje da
nisu osuđivani itd. Također moraju
platiti određenu taksu. Razlog što
neki Romi odustaju od zahtjeva za
stjecanje državljanstva iako ispunjavaju uvjete je taj što nisu u stanju platiti određene administrativROMANO čaćipe
romska ISTINA
ne takse i naknade neophodne za
pribavljanje traženih dokumenata
odnosno za podnošenje zahtjeva
bez štete za nužno izdržavanje svoje obitelji.
Zabilježen je određen broj Roma
koji borave u BiH i više od 30 godina, ali koji do danas nisu stekli državljanstvo. Riječ je o osobama koje
su rođene na Kosovu, a koje nisu
uredno registrirale svoj boravak u
BiH svih ovih godina, odnosno nisu
nikad posjedovale osobnu iskaznicu. Problem se pojavljuje kod dokazivanja boravka u BiH.
Pitanje stjecanja državljanstva BiH
kao dvojnog državljanstva shodno
zaključenom Ugovoru između BiH
i SRJ je aktualno kod Roma izbjeglica s Kosova koji su zasnovali bračnu
zajednicu sa državljanima BiH.
STAMBENO PITANJE
Većina mnogočlanih romskih porodica u čitavoj BiH žive u jako lošim stambenim uvjetima. Riječ je
uglavnom o propalim i napuštenim
barakama, skladištima, odnosno
deponijima. Zbog nemogućnosti
prijave boravka, odnosno prebivališta u naseljima bez legalne osnove stanovanja, oni ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu i socijalnu
zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje.
Naročito je problem infrastrukture izražen u romskim naseljima.
Legalizacija objekata je jedan od
problema Roma koji imaju riješeno stambeno pitanje. Naime, Romi
koji su sagradili kuću bez građevinske dozvole nisu u stanju zbog
teške financijske situacije platiti zakonom propisane takse za legalizaciju. Ovaj problem naročito je bio
izražen prilikom obnove devastiranih obiteljskih kuća Roma povratnika. Naime, isti nisu imali dokaz
vlasništva nad svojom imovinom.
37
38
ROMI U bih
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ROMI U BiH
PRAVO NA RAD, ZABRANA
DISKRIMINACIJE
U oba entiteta u Zakonu o radu unesena su sljedeća ekonomska i socijalna prava radnika: pravo na rad,
pravo na jednake uvjete rada, pravo na socijalnu sigurnost itd. Ustav
BiH jamči principe nediskriminacije i jednakosti, kako je naznačeno
međunarodnim standardima o
ljudskim pravima. Federalni Zakon
o radu i Zakon o radu RS zabranjuju diskriminaciju pri zapošljavanju i
na radnom mjestu. Međutim, nizak
nivo obrazovanja Roma predstavlja prepreku za njihovo zapošljavanje. Jedan od glavnih razloga zašto
Romi ne koriste programe za samozapošljavanje je i nedostatak osobnih dokumenata. Nažalost, diskriminacija prilikom zapošljavanja
teško je dokaziva.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I
OBRAZOVANJE
Velika stopa nezaposlenosti Roma
kao i neposjedovanje osobnog doROMANO čaćipe
kumenta jedni su od razloga zbog
čega veliki broj Roma u BiH nema
pristup zdravstvenoj zaštiti.
Problem predstavljaju i određeni rokovi predviđeni zakonom koji
predstavljaju uvjet za ostvarivanje
prava, a koja su slabo poznata. Tako
npr. ukoliko se nezaposlena osoba
koja ostvaruje pravo na zdravstveno
osiguranje preko zavoda za zapošljavanje, redovno ne javlja na biro,
briše se iz evidencije nezaposlenih
te samim tim gubi pravo na zdravstveno osiguranje po toj osnovi, a
pravo na ponovno prijavljivanje na
evidenciju stječe tek nakon 6 mjeseci od dana prestanka prava. Troškovi participacije u cijeni medicinskih usluga su preveliki tako da i oni
Romi koji su prijavljeni na zavod za
zapošljavanje nemaju mnogo koristi
od toga. Često i kad zakon predviđa
mogućnost ostvarivanja prava na
zdravstveno osiguranje pojedinih
kategorija neosiguranih kao što su
npr. osobe preko 65 godina, pred­
školska djeca itd., takve osobe još ne
mogu ostvariti to pravo jer još nije
donijet podzakonski akt ili recimo
novčana sredstva nisu omogućena.
Naročito je ovaj problem uočljiv u
Federaciji BiH gdje se položaj takvih osoba što se tiče zdravstvenog
osiguranja razlikuje od kantona do
kantona.
Obrazovanje, uz socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu predstavlja jedan od najvećih problema
Roma u BiH. Prije svega za upis u
školu neophodan je rodni list i potvrda o prebivalištu. Međutim, veliki broj romske djece nije upisan u
matične knjige. Nažalost, i dalje nije
dovoljno razvijena svijest u romskoj
populaciji o obaveznom osnovnom obrazovanju, iako je zakonom
predviđena prekršajna kazna za roditelje koji ne upišu djecu u školu.
Zbog jako loše financijske situacije
porodice, Romi redovno ne pohađaju školu i od malena prikupljaju
sekundarne sirovine ili prose kako
bi preživjeli.
romska ISTINA
39
kultura
40
ROMANO ČHON
R
omano Čhon je festival koji predstavlja
romsku kulturu – glazbu, ples, poeziju,
film, lutke, radionice, predavanja i izložbe. Svrha ovih aktivnosti je da se otvori slovenski i
europski prostor zagrljaju bogate tradicije romske
kulture, kako bi se promicala kreativnost Roma i
povećala svijest o diskriminiranom statusu Roma
u našem društvu. Odlučili smo organizirati festival u travnju jer je 8. travnja Svjetski dan Roma,
a proljeće simbolizira otvorenost i optimizam.
U borbi protiv predrasuda i stereotipa o Romima Festival nadopunjuje kampanju “Dosta!”. Ova
kampanja je dio zajedničkog projekta Vijeća Europe i Europske komisije. U Sloveniji, kampanja
je službeno pokrenuta 17. studenoga 2008., i to
od strane Ureda za narodnosti Republike Slovenije u suradnji s Uredom Vijeća Europe.
Svrha festivalskog programa nije samo izložiti bogatu kulturnu baštinu Roma, već upozoriti o romskoj socijalnoj isključenosti, u skladu s načelima
i ciljevima Europske godine međukulturalnog dijaloga (2009.) i Europske godine borbe protiv siromaštva
i socijalne isključenosti (2010.), kao
i preporuke “Dekade Roma 2005.2010.”, provođenje političkih reformi i
programa osmišljenih za uklanjanje začaranog kruga Romskog siromaštva i
socijalne isključenosti.
U 2011. smo pridružili pravce Europske godine
Volontiranje i ‘Romi Rute’ projekt – projekt podržan od strane Vijeća Europe, u partnerstvu s organizacijama baštine iz Velike Britanije, Njemačke,
Grčke, Rumunjske i Slovenije, pokazuju romsku
kulturu, stvaranje `Roma rute` kulture i baštine.
Festival provodi: slovenski Etnografski muzej
(SEM), Romski akademski klub i udruga kreativnih ljudi u kulturi (ZULK), koja je ujedno i koordinator partnerstva i međugradske suradnje.
Struktura projekta dizajnirana je kao jednakopravno partnerstvo s javnim ustanovama
te dvije udruge čiji su članovi raznih nacionalnosti. Svaki partner – sazivač je odgovoran za realizaciju programa na lokalnoj
razini. Ovo partnerstvo je rezultat podudaranja interesa pojedinaca (autora), koji su učinkovito koristili međukulturalni dijalog za stvaranje sinergije
potrebne za realizaciju kompleksnih projekata.
ROMANO čaćipe
R
omano Čhon is a festival presenting Roma
culture – its music, dance, poetry, film,
puppets, workshops, lectures and exhibitions. The purpose of these activities is to open up Slovenian and European space to embrace the rich traditions of the Roma culture, to promote the creativity of
the Roma people, and to increase awareness about
the discriminated status of the Roma people in our
societies. We have decided to organize the Festival
in April because 8 April is the World Roma Day and
since springtime symbolizes openness and optimism.
The Festival complements the “Dosta!” campaign, to
embrace the rich traditions. This campaign is part of a
joint project of the Council of Europe and the European Commission. In Slovenia, the campaign was officially
launched on 17 November 2008, and it is carried out by
the Office for Nationalities of the Republic of Slovenia in
co-operation with the Information Office of the Council of Europe. The purpose of the Festival programme
is not merely to expose the rich cultural heritage of the
Roma, but also to warn about their social exclusion,
in line with the principles and goals of the European Year of Inter-Cultural Dialogue (2009) and
the European Year for Combating Poverty and
Social Exclusion (2010), as well as the recommendations by the “Roma Decade 2005-2010”,
carrying out political reforms and programmes
designed for elimination of the vicious circle of Roma
poverty and social exclusion. In 2011 we are joining the
directions of European Year of Volunteering and ‘Roma
Routes’ project – a project supported by the Council of Europe, in partnership with heritage organisations from United Kingdom, Germany, Greece, Romania and Slovenia, showcasing Roma culture to create
a Roma Route of Culture and Heritage. The Festival
has been organized/carried out by: The Slovene ethnographic museum (SEM), Roma Academic Club and Association of Creative People in Culture (ZULK), which
is also the coordinator of the partnership cooperation
and inter-city cooperation. The structure is designed as
equal partnership of a public institution and two
associations comprising the members of various
ethnicities. Each partner – convener is responsible for the realization of the programme on the
local level. This partnership is a result of matching
interests of individuals (authors), who have effectively
used inter-cultural dialogue to create the synergy necessary for realization of complex projects.
romska ISTINA
ROMSKA BAŠTINA
R
O Romima
omi su neobičan narod (u
svjetskim okvirima) koji
iako ima (pra)domovinu
Indiju i dio zajedničkih
odrednica etničkog identiteta, nije tijekom dijaspore
zadržao čvršće veze s matičnom zemljom, već se nastojao prilagođavati prilikama na putu seoba, ali je i
očuvao kulturne posebnosti i način
života.
Prihvaćajući Rome kao sastavni dio
svjetske zajednice naroda, a ne kao
etnološku posebnost, možemo uočiti bogatstvo kulturnih, umjetničkih i
tradicijskih postignuća.
Nakon tisuću godina i mnogostruko
više kilometara daleko od pradomovine Indije, migracijski procesi uvjetovali su značajne posljedice za romski narod: očuvanje (u gotovo svakoj
sredini) vlastitog načina života, etničkih i kulturnih vrijednosti, ali i prilagođavanje lokalnoj socijalnoj, gospodarskoj i vjerskoj okolini.
Dva su karakteristična oblika suživota uvjetovala današnji položaj Roma.
Ako su živjeli izolirani u zasebnom
ruralnom (ili suburbanom) naselju,
očuvali su izvornu etničko-kulturnu samosvijest, no uz permanentno
zaostajanje i siromaštvo u odnosu na
okružje. U slučajevima gdje su živjeli zajedno ili izmiješani s većinskim,
lokalnim stanovništvom, pomalo su
gubili odrednice nacionalnog identiteta, bili gotovo asimilirani, ali i
poboljšali životni standard. I dok je
ustavno-pravni položaj Roma u Europi uglavnom izjednačen sa statusom drugih nacionalnih manjina,
proces prikrivene diskriminacije nije
se posve zaustavio ni nakon mnogo-
brojnih stradanja koja su kulminirala
tijekom Drugoga svjetskog rata.
Zbog toga važnost istraživanja njihova društvenog i razvojnog položaja proizlazi iz činjenice da Romi
(posebno u Europi) zbog stalnih
migracija i transnacionalnog identiteta čine zasebnu povijesnu manjinu kojoj se poklanja pozornost kao
jednom od značajnih činilaca pristupa punom uvažavanju manjinskih prava u svim aspektima.
Suvremeni (cjeloviti) pristup prevladava sintagmu postojanja problema Roma, prema problemu
ne-Roma u razumijevanju i prihvaćanju romske specifičnosti u funkciji integracije i očuvanja tradicije. Sagledavajući Rome kao etničku
skupinu u Hrvatskoj, uz uvažavanje
specifičnosti vezanih uz nomadski
(ili polunomadski) način života, plemenski i gospodarski ustroj, mogu
se uočiti temeljne smjernice u obli-
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
kovanju etničkog identiteta i postizanja društvene uloge koja Romima
pripada. Uz pokretanje procesa promjena u većini relevantnih segmenata: poboljšanje socio-gospodarskog
položaja, urbanizacija naselja, kulturna i medijska prezentacija kroz
integriranje u sve segmente društva,
za romsku je nacionalnu zajednicu
neprijeporno i očuvanje kulture, jezika, tradicije i stila života.
Nomadski način života Roma, kao
paradigma oblikovanja odrednica etničkog identiteta, podložan je
brojnim utjecajima: tradicionalnim
funkcijama obitelji, različitosti dijalekata, stava prema pravima manjina, sve do uloge škole (odgoja i
obrazovanja) i medija.
Zbog toga je poznavanje povijesnosocijalne strukture, kulture i dinamičnoga gospodarskog ustroja primarno za razumijevanje romskog
specifikuma.
41
ROMSKA BAŠTINA
42
Š
Šemso Avdić
esta zbirka poezije “Romska
sudbina lancima okovana” svjedočenje je romskog života, iskazano riječima autora Šemse Avdića.
Govorom pjesnika Avdić je progovorio 1985. godine u Messini u
Italiji, na natjecanju “REGIO CALABRIA”. Tada je njegova knjiga
poezije nagrađena, a odmah nakon
toga i objavljena. Osvojena nagra-
da znatno je utjecala na Avdićevo
stvaralaštvo na području poezije.
“Mnogi pišu o romima, kako u pozitivnom tako i u negativnom kontekstu, a samo romska duša može
vjerodostojno dočarati svoju originalnost koja je istovremeno prožeta
patnjom, radošću, tugom, ljubavlju
i slobodom duše!, kaže Avdić.
Posebnu draž ove knjige predstav-
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
lja nekoliko pjesama prevedenih na
romski jezik, što tematski i ritmički zbirku čine cjelinom. “U mojim
pjesmama neprestano je prisutna
specifična romska tuga, kao što je
naša duša. Ova zbirka posvećena je
svim Romima svijeta, a sudbina nas
Roma je ista bez obzira gdje smo se
rodili i gdje ćemo živjeti”, kaže Šemso Avdić u svojoj knjizi.
ROMSKA BAŠTINA
Zbirka poezije:
Romska sudbina lancima okovana
Kratak je ciganski život
sreće i malih sitnica,
Sudbina ciganina bez sjaja,
s puno
koje život daju i čine ga srećnim;
slobodna polja život mu znače.
Dok sjede pred čergom,
u tuđe dlanove, uz vatru i raspituju se ko je gatao
ta donio,
i ko zna šta ih
ogledao tuđu sreću, ko je i koliko zla
sutra čeka.
atoj i tužnoj zemlji.
Mnogima kosti ostadoše
u ovoj bog
Ostadoše njihovi sinovi,
bina
njihovih najdražih.
željni osvete
ili da i njih snađe sud
Možda je tako i treba da bude!
To je ciganski život.
sentimentalan i kratak.
Spontan, buran, pun iznenađenja,
O Rom boemi
Savo gova saš avol
barvalo ćaxo,
Ni ćaxo barvalo,
sar o Rom?
Le e bax dija sar
nijekhen,
Pe barvale suneha
, đal po drem.
Šale brsenca iđar
en le e teharina,
Sar I leće phuren
ca sar saha.
Terne kana seha
baxtale umaljenc
a.
Phirena ciknoxe pe
purane daha.
The ko gova pijola
e kali mol?
Paša gradele ćere
l barvalipe,
Kana pijel baxtel
e đilabel,
Gasavo hi bijand
ino, gova hi čećipe
.
Romano trajo ni
nakhol, an laćhip
e.
ROMANO čaćipe
Dvorac oca mog
Stanite vjetrovi, stanite orkani; ne rušite dvorac oca moga!
Njemu su dani pokraj vatre dani, i prostranstva silna odavde do Boga.
Nije to dvorac od ljuta kamena,
ni utvrda moćna što se nebu diže,
tek ubogi šator što kraj rijeke stoji,
kad putuje otac da je Bogu bliže.
Jer sudbina tjera cigana da luta,
i da cijeli život svoju zvijezdu slijedi.
Ne rušite zato njegov dom kraj puta,
njemu više šator od palače vrijedi.
Stišajte se zato vjetrovi,
on stazom predaka neumorno kreće;
od Ganga do danas njega vodi nada,
i nikad ga niko zaustavit neće.
Robovi sopstvene slobode
Ako baciš kamenčić u jezersku vodu,
koncentrični krugovi počnu da se šire,
isto se dogodi kad ciganka rodi,
i njoj tako djeca maštu uznemire.
Po cijelom svijetu putevi ih vode,
za lutanjima dugim, plače crno oko,
dvore
kad im daju,
bazene pred njima
ubija ih nostalgija u
duši duboko.
Oči kada sklope sanjaju daljine;
zakletva je njima čerga,
nebo,
trava Cigani su robovi sopstvene
slobode;
I u svakom od njih sanjalica spava.
romska ISTINA
43
ROMSKA BAŠTINA
44
Đuriću Europska nagrada
D
r. Rajko Đurić (rođen 1947. u
Malom Orašju kod Smedereva)
je romski i srpski pisac, akademik i političar. Predsjednik je Unije
Roma Srbije. Studirao je filozofiju
na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1967.-1972). 1986. je doktorirao
sociologiju na temi Kultura Roma u
SFRJ. 1991. godine se preselio u Berlin gdje je živio tijekom devedesetih
godina 20. stoljeća. Napisao je više
od 500 članaka i do odlaska iz Jugoslavije, bio je glavni urednik kulturne
rubrike dnevnog lista Politika. Bio je
predsjednik Međunarodne romske
unije i generalni sekretar Romskog
centra Međunarodnog PEN centra.
Rajko Đurić dobio je Europsku nagradu Instituta za kulturu iz Madrida za doprinos razvoju književnosti i
kulture Roma. Đuriću je to priznanje
uručeno 8. travnja prošle godine na
Međunarodni dan Roma, u Kordobi, gdje je bio održan I. samit europskih Roma. Autor prvog romskog
pravopisa istakao je važnost izdavanja udžbenika za opstanak kulture
romskog naroda. “Ako je romski jezik bio jedina knjiga koju su Romi
prije skoro tisuću godina ponijeli iz
Indije, i koji je, zatim, preživio takoreći sve što je taj narod preživio,
zaključno s holokaustom, onda je
očuvanje i razvoj romskog jezika
povijesni zadatak i obaveza”, rekao
je Đurić. Đurić je istakao da se taj
zadatak mora ostvariti bez obzira
na teškoće i mnogobrojne prepreke.
“Ako se pri tom odnosimo
misleći prema problemima iz prošlosti, onda
možemo lakše promisliti i rešavati buduće probleme i obaveze”, rekao
je Đurić citirajući romsku izreku, prema kojoj se
“očuvanjem jezika, čuva i
brani vlastiti duhovni život
od propasti i uništenja”.
Zbog doprinosa razvoju književnosti i
kulture Roma Rajko
Đurić je 2010.
u Kordobi dobio Europsku
nagradu Instituta za kulturu iz Madrida,
a Romano
čaćipe vam
predstavlja
njegova djela
Knjiga “Istorija književnosti
Roma”
“Istorija romske književnosti” je
prošireno izdanje knjige “Literatura Roma i Sinta”, koja je 2002. godine objavljena na njemačkom, a
prevedena na rumunjski i mađarski jezik. Kako se navodi i u uvodu,
“to je, u stvari, prva povijest
književnosti Roma, koja je
napisana da bi se zadovoljile studijske i obrazovne potrebe na europskim
fakultetima na kojima su
osnovane katedre ili studijske grupe za romologiju”.
Polazeći od Indije, Vede i
Mahabharate, Rajko Đurić
se, u drugom poglavlju, bavi narodnom književnošću Roma (miROMANO čaćipe
romska ISTINA
tovima, bajkama, legendama i narodnom poezijom), a zatim ispisuje
jasan i sažet pregled romske literature, idući po poglavljima, od zemlje do zemlje.
“Ova knjiga pružila je dokaze da
u mnogim zemljama Europe ima
romskih autora i djela. To je jedna
samostalna i samosvojna književnost u kojoj dominira lirika, koju
prate proza i, u novije vrijeme, drama.
Život Roma, koji bi se mogao izraziti naslovom knjige
pjesama Bez doma,
bez groba, sa tragedijom, pitanjima i problemima koji proizlaze iz takve povijesti i
socijalne egzistencije,
zatim, pitanje identiteta i holokausta, kao
posebna
povijesna
tema, čine okosnicu
romske književnosti.
Na ostale teme i motive ukazano je kroz analizu književnih djela autora”, zapisuje Rajko
Đurić u zaključku knjige.
Knjiga Povijest Roma
Kronološki pregled pravaca seljenja
Roma po zemljama s naglaskom na
indijsko razdoblje kao i dostupne građe o progonima, holokaustu i razvoju
romskog političkog pokreta i njegovoj
ulozi u povijesnom etabliranju.
Knjiga “Povijest Roma - prije i
poslije Auschwitza”
Nakon uvodna dijela autor je obradio pojedinačno položaj Roma u
pojedinim državama.
Na kraju knjige je i prilog o progonima, uništavanju i holokaustu te
o romskoj politici, vođama i liderima.
REAGIRANJA
Udruga Roma dragovoljaca
i invalida domovinskog rata
n/r g. Nazifa Memedija
Trg svetog Marka 6
10 000 Zagreb
Poštovani,
ovim putem upućujem jedan prigovor
na Vaše dosadašnje ponašanje prema
mojoj udruzi. Naime, kako i sami znate od početka se vrti priča na ovaj način: Nisam mogao biti financiran jer sam
bio premlad prema vašim riječima, sada
sam ostario i nikakva financijska sredstva nisam dobio.
Jedino što Vam moram priznati je da ste
nazvali te uputili dopis kojim ste zamolili Ministarstvo obitelji branitelja međugeneracijske solidarnosti da mi dodijeli
sredstva za dan pada Vukovara. Stoga
Vas pitam; da li je to kao jedinoj udruzi za romske branitelje dovoljno? Kako i
sami znate, udruga ne može funkcionirati ako nije podržana od strane saborskog zastupnika. Unatoč tome svemu
i svim razmiricama koje su se događale, bio sam na „vašoj strani”, ali sad kad
vidim kojim udrugama te koliki iznosi
su dani, a meni kao udruzi koja se bavi
iznimno osjetljivom problematikom nije
dodijeljena niti kuna. Da me se krivo
ne shvati — ovo nije protest vezano za
dodijeljena sredstva niti mi je potrebna
Vaša pomoć, ali iznimno me čudi da u
Vašem programu kao saborskog zastupnika nije nigdje uvrštena problematika koju imaju naši romski branitelji. Ne
znam, vidim da su dodijeljena sredstva
za obilježavanje svjetskog dana Roma.
Pretpostavljam da mi kao branitelji koji
smo sve omogućili svima u ovoj državi
nemamo pravo na nikakvo veselje?! Stoga Vas pitam, ako su drugi dobili neka
sredstva za obilježavanje svjetskog dana
Roma, kako moja udruga koja sad ima
pozamašan broj godina, a i članstva, nije
uvrštena? Nadam se da razumijete u kojoj sam situaciji te da ćete kao naš saborski zastupnik u budućnosti poduzeti
neke mjere.
S poštovanjem,
predsjednik udruge
Agan Beganović
u Zagrebu, dana 22. ožujka 2011.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
45
46
LEGENDA
’
’
?
u
j
i
d
n
I
i
l
i
t
s
u
p
a
n
i
m
o
R
u
s
o
t
š
a
‘’Z
J
edna stara legenda
kazuje kad su i zašto
Romi napustili Indiju.
Sadržaj ove priče kazuje
da su živjeli pored rijeke
Gang, dok je njihov car
bio jak i čija se riječ daleko
čula i njegovo rečeno se moralo poštovati. Imao je jednog sina
koji se zvao Čen, i koji mu je
bio sve na svijetu. U zemlji Ind
živješe jedan poznati car kome
žena rodi samo jednu kćerku, a
kojoj dadoše ime Gan. Prije nego
što će umrijeti, djevojčin otac zamoli
drugog cara da svojoj kući povede Ganu i
da odrasta pored njegovog sina, jer će
kod njih brzo početi veliki rat. Kad
je poginuo djevojčin otac, njoj je
bilo sedam godina. Kad prođe
osam godina, Čen htjede da je
uzme k sebi za ženu. Svi Romi
koji su bili oko njega, mislili su
da je ona njegova sestra, tako da
ROMANO čaćipe
nisu htjeli da do ovoga dođe i zatražiše od njega da napusti njihovu zemlju, da ne bi Romima donio nesreću,
kao što se desila njihovim susjedima. Oni koji su znali
da Čen i Gan nisu brat i sestra bili su za njihov brak,
dok drugi koji nisu znali za ovo, nisu ih mogli pogledati
očima. Na kraju krajeva, probleme je pravio i plemenski vrač koji je vračao i liječio bolesne. Sanjao je da ako
se Čen oženi s Ganom, svi će oni biti spaljeni i ubijeni
od vojske koja će biti poslana od samog Boga.
Kad vidješe Romi da više nema zajedničkog života
među njima, jedne zime se podijele, tako da Čen sa
svojom ženom i Romima koji su ga poštovali, krene
u drugu zemlju. Oni koji nisu htjeli, ostadoše u zemlji
Ind. Kad Čen krene na put, vrač ga prokune da tisuću
godina luta svijetom, nikad dva puta da spava na jednom mjestu, kao ni da se dva puta napije vode s istog
izvora.
Kako je prošlo tisuću godina od kada je Čen napustio
Indiju, nekako, kao da se prekinulo prokletstvo, tako
da današnji Romi više ne lutaju po svijetu, nego imaju svoje kuće u kojima mogu noćiti kad i koliko hoće.
Imaju i bunare iz kojih uzimaju vodu kad im se prohtije. Teškoću predstavlja što se Romi ne vratiše u Ind, u
zemlju svojih predaka.
romska ISTINA
DOGAĐAJI
Zaposleno troje mladih Roma
Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, od ožujka ove godine zaposlila je
troje mladih Roma na poslovima administratora u kompjutorskoj radionici udruge.
"Ovo troje mladih i ambicioznih ljudi svakodnevno
podučava mlade naraštaje
kako se koristiti kompjutorskim alatima, paze da svaki
polaznik kompjutorske radionice dobije sve potrebne
informacije i nauči se koristiti računalom i internetom.
Nadamo se da će im ova
praksa pomoći i u budućim
poslovima", ističe predsjednik udruge Alija Mešić.
Jasmina
Bajić, 20 go-
dina, završila je
Osnovnu školu
Vukomerec, te
kompjutorski
tečaj „ZIC“:
„Meni je jako
dobro na novom radnom
mjestu i volim
ovaj posao.
Ovo mi je prvi
ozbiljniji posao i
nadam se da će
mi ovo iskustvo
otvoriti vrata
budućim poslovima u administraciji“.
Jasmin Kakrić,
20 godina, završio je
Osnovnu školu Augusta Cesarca, te Srednju trgovačku školu, a dodatno se usavršavao završivši
tečaj za Specijalista uredske primjene.
Jasmin je do sada imao već nekoliko radnih iskustava, no ističe kako mu se rad u Udruzi jako sviđa i da je sretan što u ovakvim teškim vremenima
ima tako dobar posao. Jasmin je odgovoran i za
održavanje kompjutora u Udruzi, a iako dosta
zna o bazama podataka, volio bi saznati i više,
te se nada kako će mu ovaj posao pomoći u budućnosti.
ROMANO čaćipe
Mario Babarić,
22 godine, završio je
Osnovnu školu Augusta Cesarca te srednju Industrijsku školu „Prvomajska“.
Iako je Mario završio srednju školu i stekao
zvanje za postavljača klima, jako je zadovoljan
novim poslom i volio bi se i dalje usavršavati.
Zanimaju ga kompjutori tako da je novi posao
kao stvoren za njega. „Volio bih i ubuduće imati
ovakve poslove. Tko ne bi?“, pita se Mario.
romska ISTINA
47
ISSN 1845-6413
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
3 978 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content