TrgovaËki sudovi Republike Hrvatske Ovaj vodiË je namijenjen prije svega strankama i graanima bez pravne naobrazbe, a njegova je svrha pruæiti im osnovne podatke o pravilima postupanja u parniËnom postupku. Sadræaj VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak ©to je parniËni postupak? Mora li se svakoj stranci omoguÊiti da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke? ParniËni postupak je redoviti put pravne zaπtite u podruËju graanskopravnih odnosa. Sud Êe svakoj stranci dati moguÊnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. Kojim su zakonom ureena pravila postupanja u parniËnom postupku? Pravila postupanja u parniËnom postupku ureuje Zakon o parniËnom postupku, objavljen u Narodnim novinama broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05. Na kojem se jeziku vodi parniËni postupak? ParniËni se postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiniËnog pisma, ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo. Kako se pokreÊe parniËni postupak? ParniËni se postupak pokreÊe podnoπenjem tuæbe sudu. Je li u parniËnom postupku prihvaÊeno naËelo pruæanja pomoÊi neukim strankama? Moæe li sud odluËivati izvan granica zahtjeva i moæe li odbiti odluËivati o zahtjevu za koji je nadleæan? Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima πto joj pripadaju prema ovom Zakonu, sud Êe upozoriti koje parniËne radnje moæe poduzeti. U parniËnom postupku sud odluËuje u granicama zahtjev koji je postavljeni. Sud ne moæe odbiti odluËivati o zahtjevu za koji je nadleæan. Na koji naËin stranke u postupku mogu raspolagati postavljenim zahtjevima? Stranke se mogu odreÊi svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. Mora li sud prije donoπenja odluke provesti raspravu? Sud o tuæbenom zahtjevu odluËuje, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. 2 O parniËnom postupku i nadleænosti sudova Na koji naËin stranke poduzimaju radnje u parniËnom postupku? Stranke poduzimaju parniËne radnje pisanim putem izvan roËiπta ili usmeno na roËiπtu. U postupku pred trgovaËkim sudovima stranke ne mogu izvan roËiπta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. Pazi li sud po sluæbenoj duænosti na svoju nadleænost? Sud po sluæbenoj duænosti pazi ide li rjeπavanje spora u sudsku nadleænost. Po primitku tuæbe ocjenjuje je li stvarno nadleæan, te postoji li iskljuËiva mjesna nadleænost za postupanje. 3 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak U kojim sporovima su trgovaËki sudovi stvarno nadleæni za postupanje? TrgovaËki sudovi u parniËnom postupku u prvom stupnju sude: 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se 1. u sporovima πto proizlaze iz trgovaËkih ugovora i u sporovima za 8. u sporovima koji se odnose na zaπtitu i uporabu industrijskog vlasniπtva, naknadu πtete koja proizlazi iz tih ugovora izmeu osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost; 2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovaËkog druπtva kao i o raspolaganju Ëlanstvom i Ëlanskim pravima u trgovaËkom druπtvu; 3. sporove izmeu Ëlanova trgovaËkog druπtva meusobno, te izmeu Ëlanova druπtva i druπtva koji se tiËu upravljanja druπtvom i voenja poslova druπtva kao i prava i obveza Ëlanova druπtva koji proizlaze iz njihova poloæaja u druπtvu, sporove izmeu predsjednika i Ëlanova uprave ili nadzornog odbora druπtva i druπtva ili njegovih Ëlanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u druπtvu ili za druπtvo; 4. sporove o odgovornosti Ëlanova trgovaËkog druπtva, Ëlana uprave ili nadzornog odbora trgovaËkog druπtva za obveze trgovaËkog druπtva; 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steËajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova, te svih sporova u povodu steËaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreeno da su za njih uvijek stvarno nadleæni sudovi druge vrste; 6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim primjenjuje zraËno plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasniπtva, na zaπtitu i uporabu izuma i tehniËkih unapreenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaËije odreeno; 9. u sporovima u povodu djela nelojalne træiπne utakmice, monopolistiËkih sporazuma i naruπavanja ravnopravnosti na jedinstvenom træiπtu Republike Hrvatske; 10. u sporovima izmeu osoba iz toËke 1. u kojima kao suparniËari sudjeluju druge fiziËke ili pravne osobe. Kada sudi i odluËuje Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske u parniËnom postupku? Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske odluËuje o æalbama protiv odluka trgovaËkih sudova donesenih u prvom stupnju i odluËuje o sukobu mjesne nadleænosti izmeu trgovaËkih sudova. Je li u parniËnom postupku sudi sudac pojedinac ili vijeÊe? U prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, dok u drugom stupnju i u povodu revizije sudovi odluËuju u vijeÊu, ako zakonom nije drugaËije odreeno. vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika; 4 O parniËnom postupku i nadleænosti sudova 5 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak ©to je vrijednost predmeta spora te zaπto i kako se utvruje? Tko moæe biti stranka u postupku? Vrijednost predmeta spora je vrijednost zahtjeva πto ga tuæitelj istiËe u tuæbi, izraæena u novcu. Utvruje se jer postoje sluËajevi u kojima je mjerodavna vrijednost predmeta spora, npr. pravo na izjavljivanje revizije, ovlaπtenje sudskih savjetnika da provode postupak, kvalifikacije koje moraju imati punomoÊnici pravnih osoba, primjena pravila o postupku u sporovima male vrijednosti i dr. Pri utvrivanju vrijednosti predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. Stranka u postupku moæe biti svaka fiziËka i pravna osoba. ©to je mjesna nadleænost suda? Pravila o mjesnoj nadleænosti odreuju koji Êe teritorijalno odreeni sud, koji je stvarno nadleæan, biti ovlaπten i duæan odluËivati o konkretnom tuæbenom zahtjevu. Mogu li stranke sporazumno utvrditi mjesnu nadleænost odreenog trgovaËkog suda? Ako zakonom nije odreena iskljuËiva mjesna nadleænost suda stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadleæan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadleæan. Sporazum vaæi samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tiËe odreenog spora ili viπe sporova koji svi proistjeËu iz odreenog pravnog odnosa. Ispravu o sporazumu tuæitelj mora priloæiti uz tuæbu. ©to znaËi da stranka ima parniËnu sposobnost? ParniËna sposobnost daje pravo stranci koja je potpuno poslovno sposobna, samostalno obavljati radnje u postupku. Tko zastupa stranku koja nema parniËnu sposobnost? Stranku koja nema parniËnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. Koje radnje moæe poduzimati zakonski zastupnik stranke? Zakonski zastupnik stranke u ime stranke moæe poduzimati sve radnje u postupku: ali ako je za podnoπenje ili povlaËenje tuæbe, za priznanje odnosno za odricanje od tuæbenog zahtjeva, za zakljuËenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlaπtenje, on moæe te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlaπtenje. 6 O parniËnom postupku i nadleænosti sudova 7 Stranke i njihovi zastupnici VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Kako stranke mogu poduzimati radnje u postupku? Moæe li stranka opozvati punomoÊ? Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoÊnika. Stranka moæe punomoÊ u svako vrijeme opozvati, a punomoÊnik je moæe u svako vrijeme otkazati. Opozivanje odnosno otkaz punomoÊi mora se priopÊiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na zapisnik. Tko moæe zastupati stranku kao punomoÊnik? Stranku kao punomoÊnik moæe zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaËije odreeno. Stranku moæe kao punomoÊnik zastupati osoba koja je s njom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna. Stranku kao punomoÊnika moæe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili braËni drug - ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom. Kada prestaje punomoÊ koju je stranka izdala? SmrÊu fiziËke osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomoÊ koju je ona izdala. U sluËaju steËaja punomoÊ koju je izdao steËajni duænik prestaje kad prema vaæeÊim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steËajnog postupka. Tko moæe biti punomoÊnik u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima ako vrijednost premeta spora prelazi 50.000,00 kn? Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomoÊnici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloæen pravosudni ispit. Tko odreuje opseg punomoÊi? Opseg punomoÊi odreuje stranka. Stranka moæe ovlastiti punomoÊnika da poduzima samo odreene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. 8 PunomoÊnici 9 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Koji jezik upotrebljavaju stranke u postupku? ©to ako stranka u podnesku vrijea sud, stranku ili drugog sudionika u postupku? Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na roËiπtima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat Êe im se usmeno prevoenje na njihov jezik onoga πto se na roËiπtu iznosi, te usmeno prevoenje isprava koje se na roËiπtu koriste radi dokazivanja. Sud prvog stupnja kaznit Êe novËanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziËku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kn pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Na kojem jeziku i pismu se upuÊuju pismena sudionicima u postupku? Pozivi, odluke i druga pismena upuÊuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latiniËnom pismu. Na kojem jeziku i pismu sudionici u postupku upuÊuju sudu svoje podneske? Stranke i drugi sudionici u postupku upuÊuju sudu svoje tuæbe, æalbe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latiniËnom pismu. ©to sve treba sadræavati podnesak upuÊen sudu? Podnesci upuÊeni sudu trebaju sadræavati: oznaku suda, ime, zanimanje i prebivaliπte (odnosno boraviπte) stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoÊnika (ako ih imaju), predmet spora, sadræaj izjave i potpis podnosioca. Stranka, odnosno njezin zastupnik, potpisuju podnesak na njegovu kraju. Ako izjava sadræi kakav zahtjev, stranka treba u podnesku navesti Ëinjenice na kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to potrebno. 10 Jezik u parniËnom postupku 11 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Kako se odreuju rokovi u postupku i kako se raËunaju? Zapisnici Rokovi mogu biti odreeni zakonom ili ih odreuje sud s obzirom na okolnosti sluËaja. Rokovi se raËunaju na dane, mjesece i godine. O kojim se radnjama sastavlja zapisnik? Kada sud odreuje roËiπte i gdje se ono odræava? RoËiπte odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka. RoËiπte se, u pravilu, odræava u sudskoj zgradi. ©to ako stranka propusti roËiπte ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku? Ako stranka propusti roËiπte ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud Êe toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijaπnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuπtanje. U postupku pred trgovaËkim sudovima takav prijedlog moæe se podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana propuπtanja. Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na roËiπtu. Zapisnik piπe zapisniËar. Odluke U kojem obliku sud donosi odluke? Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeπenja. O tuæbenom zahtjevu sud odluËuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjeπenjem. Kad ne odluËuje presudom, sud odluËuje rjeöenjem. U postupku izdavanja platnog naloga rjeπenje kojim se prihvaÊa tuæbeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga. Odluka o troπkovima u presudi smatra se rjeπenjem. 12 Rokovi i roËiπta 13 Zapisnici i odluke VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Kako se dostavljaju pismena? ©to Ëini parniËne troπkove? Pismena se dostavljaju preko poπte, preko odreenog sudskog sluæbenika ili neposredno u sudu. ParniËne troπkove Ëine izdaci uËinjeni u tijeku ili u povodu postupka. ParniËni troπkovi obuhvaÊaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu. Kako se obavlja dostava pravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik? Tko snosi troπkove u povodu izvoenja dokaza? Dostava dræavnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaπtenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji. Kad stranka predloæi izvoenje dokaza, duæna je po nalogu suda unaprijed uplatiti iznos potreban za podmirenje troπkova koji Êe nastati u povodu izvoenja dokaza. Kada se obavlja dostava? Tko snosi troπkove postupka? Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne. Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duæna je protivnoj stranci naknaditi troπkove. Ako stranka djelomiËno uspije u parnici, sud moæe, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troπkove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio troπkova. Tko i kako potpisuje dostavnicu? Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji Êe na njoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja dræavnom tijelu, pravnoj osobi ili fiziËkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost, primatelj je duæan uz potpis otisnuti i peËat ili πtambilj tog tijela odnosno osobe. DostavljaË je duæan naznaËiti na dostavnici zaπto prigodom dostave tom tijelu ili osobama peËat ili πtambilj nije otisnut. Koje Êe troπkove sud odrediti da se nadoknade stranci? Pri odluËivanju koji Êe se troπkovi stranci nadoknaditi sud Êe uzeti u obzir samo troπkove koji su bili potrebni radi voenja parnice. Stranka je duæna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troπkove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili sluËajem koji se njoj dogodio. Tko snosi troπkove ako je tuæitelj povukao tuæbu? Tko ima pravo razmatrati i prepisivati spise? Stranke imaju pravo razmatrati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju. Tuæitelj koji povuËe tuæbu duæan je protivnoj stranci nadoknaditi parniËne troπkove, ali, ako je tuæba povuËena odmah nakon πto je tuæenik udovoljio zahtjevu tuæitelja, troπkove postupka duæan je tuæitelju nadoknaditi tuæenik. 14 Dostava pismena i razmatranje spisa 15 Troπkovi parniËnog postupka VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Na temelju Ëega sud odluËuje o naknadi troπkova? Kako se pokreÊe parniËni postupak pred trgovaËkim sudom? O naknadi troπkova odluËuje sud na zahtjev stranke. Stranka je duæna u zahtjevu odreeno navesti troπkove za koje traæi naknadu. ParniËni postupak pred trgovaËkim sudom pokreÊe se tuæbom, prijedlogom za izdavanje platnog naloga, ako je protiv platnog naloga podnesen prigovor i prijedlogom za izdavanje rjeπenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ako je protiv rjeπenja o ovrsi podnesen prigovor. Kada sud moæe stranku osloboditi troπkova postupka? Sud Êe osloboditi plaÊanja troπkova postupka stranku koja prema svom opÊem imovnom stanju ne moæe podmiriti te troπkove bez πtete za nuæno uzdræavanje svoje i svoje obitelji. Osloboenje od plaÊanja troπkova postupka obuhvaÊa osloboenje od plaÊanja pristojbi i osloboenje od polaganja predujma za troπkove svjedoka, vjeπtaka, uviaja i sudskih oglasa. ©to treba sadræavati tuæba? Tuæba treba sadræavati odreeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traæenja, Ëinjenice na kojima tuæitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvruju te Ëinjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak. ©to je protutuæba? Tuæenik moæe do zakljuËenja glavne rasprave pred sudom podnijeti kod istog suda protutuæbu, ako je zahtjev protutuæbe u vezi s tuæbenim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protutuæbom traæi utvrenje kakvog prava ili pravnog odnosa o Ëijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomiËno odluka o tuæbenom zahtjevu. Kada parnica poËinje teÊi? Parnica poËinje teÊi dostavom tuæbe tuæeniku. ©to su dokazi? Dokazi obuhvaÊaju sve Ëinjenice koje su vaæne za donoπenje odluke, a svaka je strana duæna iznijeti Ëinjenice i predloæiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. 16 Troπkovi parniËnog postupka 17 Pokretanje parniËnog postupka VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Koje su vrste dokaza? Kako parniËni sud postupa nakon primitka tuæbe? Vrste dokaza jesu: uviaj, isprave, svjedoci, vjeπtaci i sasluπanje stranaka. Nakon primitka tuæbe obavljaju se pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvaÊaju: • prethodno ispitivanje tuæbe, • dostavu tuæbe tuæeniku na odgovor, • odræavanje pripremnog roËiπta i • zakazivanje glavne rasprave. ©to je uviaj? Uviaj je procesna radnja koja se poduzima kada je za utvrivanje kakve Ëinjenice ili za razjaπnjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opaæanje suda. Koji su zadaci suda pri prethodnom ispitivanju tuæbe? Tko su svjedoci? Svjedoci su osobe koje su sposobne dati obavijest o Ëinjenicama koje se dokazuju. Sud Êe, primjerice, ispitati je li tuæba razumljiva i potpuna, je li sud nadleæan, postoje li razlozi za izuzeÊe, imaju li stranke stranaËku i parniËnu sposobnost i jesu li pravilno zastupane, je li tuæba pravovremeno podnesena. Kada Êe sud izvesti dokaz vjeπtaËenjem? ©to treba sadræavati odgovor na tuæbu? Sud Êe izvesti dokaz vjeπtaËenjem kada je radi utvrenja ili razjaπnjenja kakve Ëinjenice potrebno struËno znanje kojim sud ne raspolaæe. U odgovoru na tuæbu, tuæenik se moæe oËitovati o zahtjevima i navodima tuæbe te predloæiti dokaze kojima potkrepljuje te navode. Uz odgovor na tuæbu, tuæenik je duæan priloæiti isprave na koje se poziva, ako je to moguÊe. Kada Êe sud izvesti dokaz sasluπanjem stranaka? Sud Êe odluËiti da se izvede dokaz sasluπanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kad unatoË izvedenim drugim dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrivanje vaænih Ëinjenica. Tko zakazuje roËiπte za glavnu raspravu i tko se na to roËiπte poziva? RoËiπte za glavnu raspravu zakazuje sud. Sud Êe pozvati na roËiπte stranke te svjedoke i vjeπtake koje je odluËio pozvati na glavnu raspravu. U postupku pred trgovaËkim sudovima, u hitnim sluËajevima roËiπte se moæe zakazati telefonom, brzojavom ili na drugi odgovarajuÊi naËin. ©to je osiguranje dokaza? Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neÊe moÊi izvesti ili da Êe njegovo kasnije izvoenje biti oteæano, moæe se u tijeku, a i prije pokretanja parnice, izvesti taj dokaz. 18 Pokretanje parniËnog postupka 19 Pripremanje glavne rasprave VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak ©to je glavna rasprava? Mogu li stranke i kada zakljuËiti sudsku nagodbu ? Glavna rasprava je centralni stadij parniËnog postupka. Sud o tuæbenom zahtjevu odluËuje u pravilu na temelju neposrednog, usmenog i javnog raspravljanja stranaka pred sudom na jednom ili na nizu roËiπta. Stranke mogu tijekom cijelog postupka pred parniËnim sudom prvog stupnja zakljuËiti nagodbu o predmetu spora (sudsku nagodbu). Stranke to mogu uËiniti i pred drugostupanjskim sudom sukladno odredbama Zakona o mirenju (”Narodne novine“ broj 163/03). Sud Êe u tijeku postupka upozoriti stranke na moguÊnost sudske nagodbe. U postupcima pred trgovaËkim sudovima ako obje stranke sporazumno predloæe da se roËiπte odgodi da bi pokuπale nagodbu, sud Êe uvaæiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kada Êe se odræati novo roËiπte. Je li glavna rasprava javna? Glavna rasprava je javna i mogu joj prisustvovati samo punoljetne osobe. Koje su pretpostavke za odræavanje glavne rasprave? Glavna rasprava moæe se odræati samo ako sud urednom dostavom poziva omoguÊi strankama sudjelovanje na raspravi. Kada je nagodba zakljuËena? Nagodba je zakljuËena kad stranke nakon proËitanog zapisnika o nagodbi potpiπu zapisnik. Strankama Êe se na njihov zahtjev izdati ovjereni prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba. Tko rukovodi glavnom raspravom i odræava red na glavnoj raspravi? Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeÊa rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze. Kad se zakljuËuje glavna rasprava? Kad sud zakljuËi da je predmet raspravljen tako da se moæe donijeti konaËna odluka, zakljuËit Êe glavnu raspravu. 20 Glavna rasprava 21 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak Kako sud odluËuje o tuæbenom zahtjevu ? Kada sud donosi presudu zbog izostanka? Sud odluËuje o zahtjevu koji se tiËe glavne stvari i sporednih traæenja presudom. Kad tuæenik kojemu tuæba nije dostavljena na odgovor, veÊ mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na roËiπte, ne doe na pripremno roËiπte do njegova zakljuËenja, ili na prvo roËiπte za glavnu raspravu ako pripremno roËiπte nije odræano, ili ako doe na ta roËiπta, ali se neÊe upustiti u raspravljanje ili se udalji s roËiπta, a ne ospori tuæbeni zahtjev, sud Êe na prijedlog tuæitelja ili po sluæbenoj duænosti donijeti presudu kojom se prihvaÊa tuæbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno sljedeÊim uvjetima: • ako je tuæenik bio uredno pozvan; • ako tuæenik nije podneskom osporio tuæbeni zahtjev; • ako osnovanost tuæbenog zahtjeva proizlazi iz Ëinjenica navedenih u tuæbi; • ako Ëinjenice na kojima se temelji tuæbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuæitelj podnio ili s opÊe poznatim Ëinjenicama; • ako ne postoje opÊe poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuæenika sprijeËili opravdani razlozi da doe na roËiπte. ©to je djelomiËna presuda? Ako su na temelju raspravljanja za konaËnu odluku sazreli samo neki od viπe tuæbenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konaËnu odluku, sud moæe u vezi sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva, zakljuËiti raspravu i donijeti presudu (djelomiËna presuda). Kad se donosi presuda na temelju priznanja? Ako tuæenik do zakljuËenja glavne rasprave prizna tuæbeni zahtjev, sud Êe bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaÊa tuæbeni zahtjev. Kad sud donosi presudu zbog ogluhe? Ako tuæenik ne podnese odgovor na tuæbu u odreenom roku, donijet Êe se presuda kojom se prihvaÊa tuæbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno sljedeÊim uvjetima: • ako su tuæeniku tuæba i poziv za davanje odgovora na tuæbu uredno dostavljeni, • ako osnovanost tuæbenog zahtjeva proizlazi iz Ëinjenica navedenih u tuæbi, • ako Ëinjenice na kojima se temelji tuæbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuæitelj podnio ili s opÊe poznatim Ëinjenicama, • ako ne postoje opÊe poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuæenika sprijeËili opravdani razlozi da podnese odgovor na tuæbu. 22 Presuda Kada se donosi i objavljuje presuda? Presuda se donosi odmah nakon zakljuËenja glavne rasprave i nju objavljuje sud. U sloæenijim predmetima sud moæe odgoditi donoπenje presude za 15 dana od dana zakljuËenja glavne rasprave. U tom sluËaju u istom roku sud Êe odræati roËiπte na kojem Êe objaviti presudu. Kako se objavljuje presuda? Kad se presuda objavljuje, sudac Êe javno proËitati izreku i saopÊiti ukratko razloge presude. 23 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak U kojem roku se mora izraditi i dostaviti presuda? Kada sud odluËuje rjeπenjem? Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od 30 dana od donoπenja. Predsjednik suda moæe na temelju obrazloæenog prijedloga suca dopustiti produæenje tog roka za daljnjih 30 dana. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. Kada ne odluËuje presudom, sud odluËuje rjeπenjem. ©to uËiniti ako je sud propustio presudom odluËiti o svim zahtjevima ili o dijelu zahtjeva? Ako je sud propustio odluËiti o svim zahtjevima o kojima se mora odluËiti presudom, ili je propustio odluËiti o dijelu zahtjeva, stranka moæe u roku od 15 dana od primitka presude predloæiti parniËnom sudu da se presuda dopuni. Kako se donosi rjeπenje na roËiπtu? Sva rjeπenja koja se donose na roËiπtu objavljuje sud. Rjeπenje koje je na roËiπtu objavljeno dostavit Êe se strankama u ovjerenom prijepisu samo ako je protiv tog rjeπenja dopuπtena posebna æalba, ili ako se na temelju rjeπenja moæe odmah traæiti ovrha. Kad se rjeπenje ne dostavlja u pisanom obliku, ono prema strankama ima uËinak Ëim je objavljeno. Kako se donosi rjeπenje izvan roËiπta? Rjeπenja koja sud donosi izvan roËiπta saopÊavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepisa rjeπenja. Kada presuda postaje pravomoÊna? Presuda koja se viπe ne moæe pobijati æalbom postaje pravomoÊna ako je njome odluËeno o zahtjevu tuæbe ili protutuæbe. 24 Presuda 25 Rjeπenje VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak ©to je æalba? Koje se presude ne mogu pobijati zbog pogreπno ili nepotpuno utvrenog ËinjeniËnog stanja? Æalba je redovni pravni lijek koji se podnosi protiv presude donesene u prvom stupnju. Kome i kako se æalba podnosi? Presude zbog ogluhe i presude zbog izostanka, te presude u maliËnim sporovima (male vrijednosti), ne mogu se pobijati æalbom zbog pogreπno i nepotpuno utvrenog ËinjeniËnog stanja, veÊ samo zbog bitnih povreda odredaba parniËnog postupka. Æalba se podnosi sudu koji je donio presudu ili rjeπenje (prvostupanjskom sudu), za neposredno viπi, drugostupanjski sud u potrebnom broju primjeraka (u tri primjerka), a o æalbi odluËuje neposredno viπi, drugostupanjski sud. Protiv presude trgovaËkog suda po æalbi odluËuje Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske, u Zagrebu. ©to je nepravovremena æalba? Koje su posljedice podnoπenja æalbe? Kako Êe sud postupiti s nepravovremenom æalbom? Pravovremeno podnijeta æalba sprjeËava da presuda postane pravomoÊna u dijelu koji se pobija æalbom. Nepravovremenu æalbu sud Êe odbaciti. ©to æalba treba sadræavati? Koje su moguÊe odluke æalbenog suda (drugostupanjskog suda) koji je nadleæan za odluËivanje po æalbi? Svaka æalba treba obavezno sadræavati sljedeÊe: • opÊe podatke - oznaku suda, ime, zanimanje i prebivaliπte, odnosno boraviπte stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoÊnika (ako ih imaju), predmet spora, sadræaj izjave i potpis podnosioca, • oznaku presude / rjeπenja protiv koje / kojeg se podnosi, • odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, • razloge zbog kojih se æalba podnosi i • potpis podnositelja æalbe. 26 Redovni pravni lijekovi - æalba Nepravovremena æalba je æalba podnesena izvan zakonom dopuπtenog roka. Neposredno viπi drugostupanjski sud (æalbeni sud) po æalbi moæe donijeti sljedeÊe odluke: • æalbu odbaciti kao nepravovremenu, nedopuπtenu ili nepotpunu, • æalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, • ukinuti prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suËenje, • ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuæbu ili preinaËiti prvostupanjsku presudu. 27 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak ©to je izvanredni pravni lijek? Kome se podnosi revizija? Izvanredni pravni lijek je lijek kojim se pobija pravomoÊna sudska odluka. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, a o njoj odluËuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Koji su izvanredni pravni lijekovi? U parniËnom postupku izvanredni pravni lijekovi su revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. Kada se moæe podnijeti revizija? Revizija je izvanredni, dvostrani, devolutivni, nesuspenzivni pravni lijek protiv drugostupanjskih presuda i rjeπenja u parniËnom postupku. Reviziju u parniËnom postupku pred trgovaËkim sudovima stranke mogu podnijeti ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 500.000,00 kuna. U kojem roku se podnosi revizija? Revizija se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave drugostupanjske odluke. Koje su odluke revizijskog suda i kome se dostavljaju? Revizijski sud moæe presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, moæe rjeπenjem ukinuti u cijelosti ili djelomiËno presudu drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suenje. Zbog pogreπne primjene materijalnog prava pobijana presuda moæe se preinaËiti. Mogu li stranke podnijeti reviziju protiv rjeπenja i kada? Stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rjeπenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoÊno zavrπen u sporovima u kojima bi revizija bila dopuπtena protiv drugostupanjske presude. Revizija protiv rjeπenja drugostupanjskog suda uvijek je dopuπtena kada je podnesena æalba odbaËena ili je prvostupanjski sud potvrdio rjeπenje o odbacivanju revizije. Zbog Ëega se revizija moæe podnijeti? Revizija se moæe podnijeti zbog pogreπne primjene materijalnog prava, zbog apsolutno bitnih povreda parniËnog postupka te zbog relativno bitnih povreda ako su poËinjene u drugostupanjskom postupku. 28 Izvanredni pravni lijek - revizija 29 VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak ©to je prijedlog za ponavljanje postupka? pravomoÊnosti odluke koja se pobija. Objektivni rok ne vaæi jedino kada se ponavljanje traæi zbog povrede procesnih pravila o zastupanju nesposobnih stranaka. Prijedlog za ponavljanje postupka je izvanredni, dvostrani pravni lijek protiv odluka kojima je postupak suda pravomoÊno zavrπen. Prijedlogom za ponavljanje postupka mogu se napadati sve konaËne pravomoÊne sudske odluke (presude i rjeπenja). Kome se podnosi i πto mora sadræavati prijedlog za ponavljanje postupka? Razlozi za ponavljanje postupka taksativno su sljedeÊi: • ako je kod donoπenja odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet; • ako stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuπtanjem dostave, nije bila dana moguÊnost raspravljanja pred sudom; • ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik; ako se odluka suda temelji na laænom iskazu svjedoka ili vjeπtaka; • ako se odluka temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistiniti sadræaj; • ako je do odluke doπlo zbog kaznenog dijela suca, zakonskog zastupnika ili punomoÊnika stranaka; • ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili odluci kakvog drugog tijela, a ta odluka bude pravomoÊno preinaËena, ukinuta ili poniπtena; • ako stranka sazna za nove Ëinjenice ili nae / stekne moguÊnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te Ëinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijaπnjem postupku. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju. U prijedlogu se moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se traæi ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaËa. Ako sud ne odbaci prijedlog, tada Êe primjerak istog dostaviti protivnoj stranci koja ima pravo u roku od 15 dana odgovoriti na prijedlog. Kada sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora sudac Êe odrediti roËiπte za raspravljanje o prijedlogu. Nakon odræanog roËiπta za raspravljanje o prijedlogu sud donosi odluku o prijedlogu ili spis dostavlja viπem sudu, ako se razlog za ponavljanje odnosi iskljuËivo na postupak pred viπim sudom. U rjeπenju kojim se dopuπta ponavljanje postupka, izreÊi Êe se da se ukida odluka donesena u prijaπnjem postupku. Glavna rasprava za ponovno odluËivanje o glavnoj stvari zakazuje se nakon pravomoÊnosti rjeπenja kojim se dopuπta ponavljanje postupka. Sud moæe odluËiti da se raspravljanje o glavnoj stvari zapoËne odmah nakon rjeπenja kojim se ponavljanje dopuπta, a pri ponovnom raspravljanju dopuπteno je iznoπenje novota. Protiv rjeπenja kojim se dopuπta ponavljanje postupka nije dopuπtena posebna æalba ako sud odluËi da odmah otpoËne raspravljanje o glavnoj stvari. U kojem se roku podnosi prijedlog za ponavljanje postupka? Tko odluËuje o prijedlogu za ponavljanje postupka? Pravo na podnoπenje prijedloga za ponavljanje postupka vremenski je ograniËeno subjektivnim rokom od 30 dana (od saznanja za razlog ili od moguÊnosti koriπtenja razloga), te objektivnim rokom od 5 godina od O prijedlogu za ponavljanje postupka odluËuje sud koji je donio odluku u prvom stupnju, osim ako se razlog za ponavljanje odnosi iskljuËivo na postupak pred viπim sudom. Koji su razlozi za ponavljanje postupka? 30 Izvanredni pravni lijek prijedlog za ponavljanje postupka 31 IzdavaË: Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske, BerislaviÊeva 11, 10000 Zagreb Pripremili: Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske i TrgovaËki sud u Zagrebu Oblikovanje: Keks d.o.o., Zagreb Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb Naklada: 10500 komada 2007.