apsolutističke reforme u kraljevini pruskoj i habsburškoj

APSOLUTISTIČKE REFORME U KRALJEVINI PRUSKOJ I
HABSBURŠKOJ MONARHIJI
USPON PRUSKE
- početkom 17. st. na sjeveroistoku SRCNJN počela se izdizati nova pruska država
- nastaje personalnom unijom Markgrofovije Brandenburg i Kneževine Pruske koje je
svojim ženidbenim vezama ujedinila vladarska obitelj Hohenzollern
- zajednička država dviju teritorijalno nepovezanih njemačkih zemalja u početku nije činila
veću političku snagu
- Hohenzollerni su kao vladari Brandenburga bili „knezovi izbornici“ (elektori) SRCNJN-a
- jačanje pruske države započinje Friedrich Wilhelm Hohenzollern (1640. - 1688.) koji je
ostao upamćen kao „veliki knez izbornik“
- Friedrich Wilhelm Hohenzollern je tijekom svoje vladavine uspio za Prusku učini tri
važne stvari:
1. riješio ju je vazalnog odnosa prema Poljskoj
2. uveo je čvrstu apsolutističku vlast
3. organizirao je snažnu vojsku
- osim navedenog, nastojao je povećati stanovništvo i unaprijediti gospodarstvo pa je dopustio
doseljavanje hugenota protjeranim iz Francuske nakon ukidanja Nantskog edikta
- doseljavanjem hugenota u Prusku u državu dolaze brojni obrtnici, majstori i drugi stručnjaci
- zbog navedenog za Friedricha Wilhelma Hohenzollerna se vezuje početak izgradnje
državne politike, koja se temeljila na savezu vladara s plemstvom
- takva je politika pogodovala stvaranju drugog kmetstva ili refeudalizacije -> ponovno
vezivanje seljaka uz zemlju
- glavni izvor prihoda zemljoposjedničkog plemstva (junkera) bila je poljoprivredna
proizvodnja s vlastelinskih posjeda
- savez između vladara i plemstva, čiji su brojni pripadnici bili časnici pruske vojske,
rezultirao je izuzetno važnom ulogom vojske u državnom životu -> pruski militarizam
- djelo „velikog kneza izbornika“ nastavili su njegovi nasljednici
- sin Friedricha Wilhelma Hohenzollerna bio je knez Friedrich III.
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- 1701. g. knez Friedrich III. proglasio je Prusku kraljevinom i tako postao prvi pruski kralj
Friedrich I.
- nakon kralja Friedricha I. na vlast je došao kralj Friedrich Wilhelm I. (1713. - 1740.)
- kralj Friedrich Wilhelm I. smatra se kreatorom pruskog državnog činovništva i snažne
profesionalne vojske
- izgradnja činovništva i državnog aparata ostvarena je na temeljima kameralizma (lat.
camera - državna/dvorska blagajna)
- kameralizam je ekonomsko učenje prema kojem je za državnu važno da što više novca i
plemenitih metala zadrži unutar svojih granica, pa je prema kameralistima trgovina najvažnija
gospodarska grana (počiva na merkantilizmu); državno miješanje u gospodarske odnose
nužno je zbog važnosti punjenja državne blagajne
- kralj Friedrich Wilhelm I. je do kraja centralizirao državu osnovavši 1723. g. središnje
upravno tijelo nazvano Direktorij
- Direktorij se brinuo za pitanja upravljanja kraljevskim dobrima i vojskom
- snažna podređenost države vojsci navela je Voltairea da za vladavine kralja Fridricha
Wilhelma I. kaže: „Dok ostale države imaju svoju vojsku, pruska vojska ima svoju državu.“
za kneza Friedricha
Wilhelma
za kralja Friedricha
Wilhelma I.
za kralja Friedricha II.
Velikog
oko 1 mil.
oko 2 mil.
oko 5 mil.
Grafikon 1 Broj stanovnika u Pruskoj
FRIEDRICH II. VELIKI - „PRVI SLUGA DRŽAVE“
- najpoznatiji pruski vladar 18. st. bio je kralj Friedrich II. Veliki (1740. - 1786.)
- još kao mladić Friedrich II. Veliki oduševljavao se idejama prosvjetiteljstva, posebice
Voltaireom i Montesquieuom -> kao mladi princ objavio djelo Antimachiavelli u kojem
predočava svoje poimanje prosvijećenog vladara
- te ideje snažno s utjecale na njegov svjetonazora i nadahnule brojne njegove reforme
- prozvao se „prvim slugom države“ pa je u Europi postavio novi uzor vladara ->
prosvijećenog apsolutista
- zadržao je apsolutističku vlast, ali je nastojao svoju vladavinu voditi na korist čitave države i
svojih podanika
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- proveo je brojne uspješne reforme:
1. uveo obvezno školovanje za mušku djecu (1763. g.)
2. zagovarao vjersku toleranciju
3. crkvene institucije podredio civilnoj vlasti i koristio se njima u provedbi državnih
interesa
4. nastavio je s naseljavanjem svoje države (tijekom 18. st. u Prusku doseljeno 400
000 ljudi)
- državno gospodarstvo u vrijeme kralja Friedricha II. Velikog u svim je bitnim crtama
odgovaralo merkantilističkim nazorima koje su prihvatili pruski kameralistički teoretičari:
1. državnu blagajnu su punili monopoli (sol, duhan, kava)
2. osnivale su se državne manufakture kao pokušaj stavljanja države u ulogu
poduzetnika
- manufakture su se uglavnom bavile proizvodnjom luksuzne robe (porculan) ili vojnim
proizvodima
- u vanjskoj politici i ratovima kralj Friedrich II. Veliki bio je izuzetno uspješan
- nakon stupanja na prijestolje 1740. g., na početku Rata za austrijsko nasljedstvo, napao je
Habsburšku Monarhiju i oteo joj Šlesku
- Šleska je bogata pokrajina poznata po vrlo razvijenoj poljoprivredi i manufakturnoj
proizvodnji
- kralj Friedrich II. Veliki nastavio je teritorijalna širenja tijekom prve podjele Poljske 1772.
g. čime je konačno prostorno ujedinio razdvojene dijelove svoje države
- u njegovo je vrijeme Pruska nastavila snažan politički i gospodarski razvoj
- kralj Friedrich II. Veliki je razočarao svoje suvremenike zbog militarizma i zadržavanja
feudalizma
NJEMAČKI DUALIZAM
- pojava Pruske dovela do snažnog sukoba s Habsburškom Monarhijom za primat među
njemačkim zemljama
- Habsburgovci su imali stanovitu prednost jer su stoljećima nosili naslov careva SRCNJN-a
- nedostatak je pak bio što Habsburška Monarhija nije bila isključivo njemačka država, već
konglomerat raznih zemalja i naroda
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- velike razlike postoje i na vjerskom planu:
− Habsburška Monarhija je izrazito katolički orijentirana
− u Pruskoj dominantan protestantizam
- sukob Pruske i Habsburške Monarhije, poznat kao njemački dualizam, obilježit će čitavo
18. i 19. st. i postat će temeljni problem u procesu ujedinjenja njemačkih država
- dualizam je politički sustav koji se temelji na dvojnoj podjeli;u Austro-Ugarskoj Monarhiji
dogovor o dvojnom austro-ugarskom uređenju
- suparništvo ovih dviju zemalja preraslo u otvoreni oružani sukob kada je na habsburško
prijestolje stupila mlada vladarica Marija Terezija (1740. - 1780.)
- već je 1713. g. habsburški car Karlo III./VI. zbog mogućnosti prekida vladarske loze u
muškoj liniji proglasio dokument o nasljeđivanju poznat kao tzv. „kućni red“ ili
Pragmatička sankcija
- car Karlo III./VI. je Pragmatičkom sankcijom osigurao da ga, u slučaju ostanku bez
muškog potomka, na prijestolju mogu naslijediti i njegove kćeri
- u trenutku njegove smrti 1740. g., car Karlo III./VI. je zaista za sobom ostavio samo dvije
kćeri, pa ga je na prijestolju naslijedila starija kći Marija Terezija
- Marija Terezija sa suprugom Franjom Stjepanom Lotarinškim začela dinastiju
Habsburg-Lothringen
- dinastija Habsburg-Lothringen je na čelu Habsburške Monarhije (tj. Austro-Ugarske
Monarhije) ostala do 1918. g.
PRUSKO-HABSBURŠKI RATOVI
- očekivalo se da će stvarno vlast u Habsburškoj Monarhiji nakon smrti Karla III./VI.
preuzeti njegov zet Franjo Stjepan Lotarinški
- Franjo Stjepan Lotarinški se je, još za života svojeg tasta, pokazao kao loš političar i
vojskovođa pa je cjelokupnu vlast nad državom preuzela Marija Terezija
- Habsburška Monarhija je u to vrijeme bila u velikim političkim i gospodarskim
problemima, zbog čega su se susjedne zemlje ponadale da će se moći teritorijalno proširiti na
račun mlade kraljice
- pruski kralj Friedrich II. Veliki odmah nakon smrti Karla III./VI. 1740. g. provaljuje u
Šlesku i započinje dugogodišnji rat između Kraljevine Pruske i Habsburške Monarhije -> Rat
za austrijsko nasljedstvo (1740. - 1748.)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- Marija Terezija u tim trenucima je zadobila povjerenje svojih naroda i krenula u rat
- rat je završio 1748. g. relativnim uspjehom po Mariju Tereziju, jer se uspjela održati na
vlasti
- međunarodnom priznanju Pragmatičke sankcije znatno je pridonio izbor Franje Stjepana
Lotarinškog za cara SRCNJN 1745. g. -> Marija Terezija dobiva titulu „carica-supruga“
- Habsburška Monarhija je u Ratu za austrijsko nasljedstvo pretrpjela gubitak pokrajine
Šleske
- sljedećih je godina habsburški dvor radio na jačanju vojske i na diplomatskim akcijama koje
su trebala stvoriti čvrstu antiprusku koaliciju na europskom kontinentu
- postignut je savez s Francuskom, koja je prije bila stara neprijateljica Habsburške
Monarhije
- francusko-engleski sukob na svjetskim morima i prusko-habsburški sukob u središtu
europskog kontinenta stvorili su francusko-habsburško savezništvo, te na drugoj strani
vojni savez Pruske i Velike Britanije
- spomenuti savezi su se aktivirali kada je 1756. g. pruski kralj Friedrich II. Veliki napao
Habsburšku Monarhiju
- i jednoj i drugoj strani priključile su se mnoge europske zemlje:
1. na francusko-austrijsku stranu stali su Saska, Rusija i Švedska
2. na englesko-prusku stranu stao je Hannover
- tako je započeo Sedmogodišnji rat (1756. - 1763.) koji se najviše vodio u Saskoj, Šleskoj,
Češkoj, Moravskoj i Pomeraniji, ali i u Sjevernoj Americi
- Sedmogodišnji rat nije donio znatnije mijenjanje granice, već je pokazao snagu Pruske
- nakon nekoliko godina mira, Pruska nastavlja sa svojim jačanjem
- 1772. g. Pruska, Rusija i Habsburška Monarhija dogovaraju podjelu teritorija Pruskolitavske unije
- 1778. g. Friedrich II. Veliki još jednom ulazi u rat protiv Habsburgovaca, ovaj put zbog
Bavarske
- u tom ratu Friedrichu II. se je suprotstavio Josip II., mladi suvladar i sin Marije Terezije
- rat je završio bez velikih posljedica, jer se nijedna strana nije odlučila na izravnu borbu
- tijekom rada najčešće su nastradale pozadinske jedinice i vojne kuhinje -> „Rat krumpira“
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
MARIJA TEREZIJA I NJEZINE REFORME
- državne reforme Kraljevine Pruske imale su velik utjecaj na reforme koje su u 18. st.
provodili habsburški vladari
- savjetnici Marije Terezije prihvatili su i razvili kameralizam kao teorijsko učenje o
stvaranju moderne državne uprave usmjerene prema unaprjeđivanju demografskog razvoja,
gospodarske politike, proizvodnje trgovine -> cilj je povećanje državnih prihoda
- Marija Terezija razvija manufakturnu proizvodnju, a manufakture često imaju ulogu
zbrinjavanja vojnih veterana, ratnih invalida i siročadi
- manufakture su imale kazneno-popravni karakter za zatvorenike, prostitutke i skitnice
- Marija Terezija je ukinula progon vještica i ograničila torturu u istražnim procesima, a
propisala je i obvezno pohađanje pučkih škola za mušku djecu
- 1760. g. osnovala je Državno vijeće (Staatsrat) koje formalno nije imalo izvršnu vlasti, ali
koje je bilo središnji organ njezine apsolutističke vladavine u kojem se odlučivalo o svim
državnim pitanjima
- nastojala je sve plemstvo Habsburške Monarhije što čvršće vezati uz svoju vlast -> stoga
osniva Theresianum i Vojnu Akademiju u Bečkom Novom Mjestu
- ove institucije služile za školovanje mladih plemića za buduće državničke, vojne i
diplomatske poslove
- ustrajavala je na dominaciji katoličke vjere u svojoj državi
- u Katoličkoj crkvi je nalazila čvrst oslonac svoje vlasti i time je potpuno slijedila politiku
svojih prethodnika
- njeni savjetnici bili su pobornici prosvjetiteljskih ideja: savjetnik Wenzel Anton von
Kaunitz i dvorski liječnik Gerhard van Swieten -> u određenim prigodama dopustila da
ograniče crkvenu vlast
- cenzura knjiga je prešla iz nadležnosti Crkve u nadležnost državne institucije koja se zvala
Povjerenstvo za studije i cenzuru
- Marija Terezija rodila je 16 djece te je velik dio svoje vladavine bila u drugom stanju
- najpoznatiji među djecom bili su Josip II. i Marija Antoaneta
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
JOZEFINISTIČKE REFORME
- 1765. g. umro je Franjo Stjepan Lotarinški te Marija Terezija svog sina Josipa II.
proglašava suvladarom
- Josip II. je još od mladosti bio impresioniran pruskim kraljem Friedrichom II. Velikim pa
ga je tijekom vladavine nastojao u svemu oponašati
- Josip II. želio se dokazati kao reformator i vojskovođa, što ga odvodi u dva neuspjela rata
protiv Pruske 1778. g. i protiv Osmanlijskog Carstva 1788. g.
- njegove državne reforme bile su problematične, a Marija Terezija je tvrdila da su
preradikalne
- Josip II. nastojao je do kraja centralizirati svoju državu -> cijeli prostor HM-a dijela na
nove upravne jedinice zvane okrug
- osnivanjem okruga je želio uništiti stare feudalne partikularizme povijesnih pokrajina i
zemalja kojima su vladali Habsburgovci, ali je zbog tog dobio brojne neprijatelje među
lokalnim plemstvom
- poboljšao je položaj kmetova na području cijele Habsburške Monarhije, dopustio im je
slobodu migracije, ženidbe i izbora zanimanja, čime je snažno zadirao u privilegije i vlast
plemstva nad njihovim podanicima
- 1784. g. je uveo njemački jezik kao službeni jezik u cijeloj Habsburškoj Monarhiji kao
mjeru koja je trebala potaknuti centralizaciju države, ali je naišao na žestok otpor, posebice
kod Mađara
- 1781. g. proglasio je Patent o vjerskoj toleranciji, kojim je dopustio protestantima,
pravoslavcima i Židovima vežu vjersku slobodu, mogućnost organiziranja vlastitih vjerskih
zajednica i sudjelovanje u državnim i lokalnim institucijama
- Josip II. je najoštrije reforme usmjerio prema Katoličkoj crkvi
- jozefinističke mjere su bile usmjerene na ograničavanje društvenog utjecaja Crkve i njezino
podčinjavanje državnim institucijama, pa se i od svećenika nastojalo učiniti državne
činovnike
- gospodarske snage Crkve nastojale su se staviti u funkciju državnih interesa
- ukinuti su brojni crkveni redovi, posebice oni koji, prema mišljenju Josipa II. nisu bili
uključeni u društveno korisne djelatnosti, a njihove je imovina oduzeta i iskorištena u svrhu
otvaranja novih zdravstvenih ili obrazovnih institucija
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- cjelokupna državna politika Josipa II., posebice njegova politika prema Crkvi, dobila je
prema njemu naziv jozefinizam
-Josip II. je uočio svoje smrti 1790. g. bio prisiljen povući većinu navedenih reformi jer je bio
suočen s velikim otporom
- neke odluke, poput Patenta o vjerskoj toleranciji i djelomičnog ukidanja vlastelinske vlasti
nad kmetovima, snažno su utjecale na kasnije društvene promjene
PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM
- u povijesti kao prosvijećeni apsolutisti upamćeni su: pruski kralj Friedrich II. Veliki
(1740. - 1786.), habsburški kralj Josip II. (1780. - 1790.) i ruska carica Katarina II. Velika
(1762. - 1796)
- ovi su vladari nastojali u svojoj državi provesti reforme koje su bile nadahnute
prosvjetiteljskim idejama
- iako je Marija Terezija po mnogim svojim reformama iskazala opredijeljenost većini
prosvjetiteljskih ideja, neki povjesničari je ne uvrštavaju među te vladare zbog njezina
neprihvaćanja ideje vjerske tolerancije
- pojava prosvijećenih vladara bila je značajan korak prema poboljšanju položaja
obespravljenih masa stanovništva koje su se u i nekim službenim dokumentima nazivale
misera contribuens plebs (bijedni puk koji plaća porez)
- njihove su reforme započele oblikovanje nekih važnih elemenata suvremene države poput
javnog zdravstva i organiziranog školstva
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu