broj 24 /25 jesen / zima 2013. Besplatno kvartovsko glasilo Trešnjevački kvadrat danas vrijedi oko 1630 eura međunarodni projekt cekatea 1 2wards europe poznati iz susjedstva Intervju: Matija Dedić Mapiranje Trešnjevke: otkrijmo zajedno nevidljivi kvart riječ urednice Dragi Trešnjevčani i Trešnjevčanke, 2 bliži se vrijeme darivanja pa smo vam i mi u novome broju odlučili darovati zanimljive tekstove i informacije. Doznat ćete tako što je sve u naselju obilježeno u sklopu projekta ‘’Mapiranje Trešnjevke’’, tko su genijalci iz trešnjevačke garaže te gdje su u kvartu prvi urbani vrtovi. Istražili smo koliko na Trešnjevki stoji kvadrat stana te koje su crne prometne točke naselja. Pokušali smo doznati i gdje se na Trešnjevki skrio božićni ugođaj, a vi prosudite jesmo li ga na kraju uspjeli i pronaći. Da ne bi u dobu darivanja sate gubili tražeći najbolji dar za svoje najmilije, odlučili smo vas podsjetiti na onaj najvredniji kojim ih ove godine možete iznenaditi. O kojem je daru riječ, pročitajte u novoj kolumni Dubravke Miljković. Ako tijekom blagdana odlučite da bi pjevanje moglo postati vaš novi hobi, ne brinite se, našli smo zbor koji će vas primiti čak i ako ne pjevate kao Caruso ili Milka Trnina. Ako pak radije planinarite i odlazite na izlete, i za to imamo rješenje pa vas pozivamo da se pridružite izviđačima iz Odreda “Plamen”. Kao i uvijek, s mnoštvom informacija koje niste znali o zaslužnim pojedincima po kojima su nazvane ulice u kvartu počastila nas je naša kolumnistica Nives Opačić, a koji su mu budući projekti, otkrio nam je naš susjed Matija Dedić. Pripremili smo i vodič kroz CeKaTeov program pa vas pozivamo da posjetite neke od naših radionica, izložbi ili predstava te nam se pridružite u našem novom klubu, mjestu gdje baš svi znaju vaše ime i uvijek su sretni što vas vide... Ima još tema koje smo velikodušno s vama odlučili podijeliti stoga nastavite čitati i uživajte! Novosti iz četvrti Idemo u CeKaTe Trešnjevačka posla od 7 do 107 Anita Končar Poznati iz Povijesni susjedstva feljton glas trešnjevke | jesen / zima Kvartovski metronom sadržaj Trešnjevka sjever Trešnjevka jug str. 4-5 str. 6-7 Projekt: Mapiranje Trešnjevke Osnivamo Klub CeKaTea Riječ imaju predsjednici Međunarodni projekt: 2wards Europe str. 9 Retrovizor str. 12 Genijalci iz trešnjevačke garaže str. 15 Više vozila i pješaka veći oprez na cestama Pregled događanja u CeKaTeu str. 13 Trešnjevački urbani vrtlari str. 10-11 Najave Događanja u CeKaTeu str. 14 Kvadrat doma u kvartu str. 16-17 str. 18-19 Kolumna Nives Opačić str. 20-21 Intervju: Božidar Ugrina, voditelj ansambla za seniore str. 8 str. 23-24 Izviđački odred “Plamen” str. 26-27 str. 22 Kamo je nestao božićni ugođaj na Trešnjevki? Svom snagom protiv nasilja nad ženama str. 25 str. 28-29 Vrbani iii dobili vrtić i školu Kolumna Dubravke Miljković Događanja u knjižnicama Intervju: Matija Dedić Tratinska i Ozaljska: Najave događanja: str. 30-31 str. 34–35 str. 32 Žile kucavice Trešnjevke glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3 str. 36–37 str. 33 koncert, koncert, koncert str. 38-39 Novosti IZ četvrti Treš njev ka dobila novog sjev predsjednika er IVAN BUTORAC novi je predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever. Rođen je 1968. Živi na području Mjesnog odbora “Ljubljanica”, a zastupnik je Socijaldemokratske partije. Strojarske je struke i radi sa suprugom u svojoj obiteljskoj tvrtki. Tekst: Vesna Rems Dobrin V ijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever konstituirano je na sjednici 27. lipnja. Među 19 vijećnika njih sedmero poznato je građanima iz prethodne četiri godine, a dvanaestero je novih. Željko Grupković (HL) potpredsjednik je Vijeća Trešnjevke sjever. Rođen je 1962. u Zagrebu. Rukovoditelj je Odjela za elektrotehničke radove Zagrebačkog velesajma. MIRNA VOLF ( SDP ) rođena je u Zagrebu 1973. Po zanimanju je profesorica engleskog jezika i filozofije, a radi u tvrtki AKD . ZLATA LEVAČIĆ ( SDP ) poznata nam IVAN HAVELKA ( SDP ) rođen je DARKO LIOVIĆ ( SDP ) rođen je u je iz prošloga saziva kad je bila vijećnica. Rođena je 1954. u Belom Manastiru. Financijska je referentica u poduzeću Feroimpex. u Zagrebu 1955. Računovođa je Društva za psihološku pomoć. Našicama 1979., a po zanimanju je diplomirani ekonomist. Magistar je ekonomskih znanosti. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 4 MIRJANA ŠIMAC ( SDP ) rođena je BOŽENA PEČEK ( SDP ) rođena je 1954. u Zagrebu. Po zanimanju je ekonomistica, zaposlena je u Satiričkom kazalištu “Kerempuh”. 1955. u Krapinskim Toplicama. Diplomirana je ekonomistica, a radi u poduzeću Uriho. Također je i predsjednica Sindikata osoba s invaliditetom Uriha. GORAN ŠEVO ( SDP ) rođen je KONRAD KIŠ ( HL ) rođen je u 1985. u Zagrebu. Po zanimanju je diplomirani ekonomist. Magistar je ekonomskih znanosti. 1973. u Zagrebu. Po zanimanju je šumarski inženjer, a zaposlen je u poduzeću Dvokut ECRO . novosti iz četvrti DAVOR BOROŠAK ( HDZ ) rođen je u PREDSJEDNICI MJESNIH ODBORA Zagrebu 1968. Po zanimanju je konobar. Voditelj je poslovnice Zdenka mliječnih proizvoda u Zagrebu. MARIJAN - JANKO RAKO ( HSU ) rođen je u Imotskom 1930. i po zanimanju je pravnik. U mirovini je. GORAN GAŠPAROVIĆ ( HDZ ) rođen je u Zadru 1974. Po zanimanju je fizičar, zaposlen u poduzeću Actarius financije d.o.o. MARIO BAIĆ ( SDP ) predsjednik je MO -a “Antun Mihanović”. Rođen je u Zagrebu 1974. Sveučilišni je profesor te v.d. prodekana za nastavu i studente na Kineziološkom fakultetu. Poziva građane na sastanke mjesnog odbora koji se održavaju svakog ponedjeljka od 17:30 do 18:30 sati u Drenovačkoj 4 ili da svoja pitanja i prijedloge šalju na e-adresu: [email protected] ANĐELKA KALFIĆ članica je Hrvatske demokratske zajednice. KREŠIMIR MATOKOVIĆ (HDZ) rođen je 1966. Marija Jelavić (SDP) predsjednica je Mjesnog odbora “Dr. Ante Starčević”. Rođena je 1952. u Zagrebu. Umirovljenica je. u Zagrebu. Po zanimanju je diplomirani inženjer elektrotehnike, a zaposlen u Hrvatskom telekomu d. d. DAMIR KOVAČIĆ ( SDP ) predsjednik je MO -a “Ciglenica”. Rođen TIN ZNAOR ( HDZ ) rođen je 1971. Po zanimanju je liječnik, otorinolaringolog. Radi kao pročelnik Zavoda za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata u Kliničkoj bolnici “Merkur”. je 1979. u Zagrebu, po zanimanju je dipl. ing. elektrotehnike, smjer radiokomunikacije i profesionalna elektronika. Radi u tvrtki Ericsson Nikola Tesla gdje je senior softwareengineer. Radi bolje komunikacije s građanima, izradio je internetsku stranicu za MO “Ciglenica”, a adresa je www.mo-ciglenica.com ŽELJKO ČEČURA ( HSS ) rođen je 1962. u Rumi. Diplomirani je ekonomist, a zaposlen je u Poreznoj upravi Ministarstva financija. VESNA MATIĆ (SDP) predsjednica je Mjesnog odbora “Ljubljanica”. Rođena je u Zagrebu 1949. Bila je poslovna tajnica, a sad je u mirovini. ZDENKA HERCEG JAKLENEC (SDP) predsjednica je MO-a “Stara Trešnjevka”. Rođena je 1948. u Zagrebu. Umirovljenica je. GORAN KUREVIJA dolazi iz Hrvatske socijalno–liberalne stranke. ANTE FUMIĆ ( HSP AS ) rođen je 1988. u Zagrebu. Po zanimanju je menadžer marketinga, a trenutačno radi na više projekata. glas trešnjevke | jesen / zima KRUNOSLAV ČVAREK predsjednik je MO -a “Silvije Strahimir Kranjčević”, a dolazi iz SDP -a. MARIJA MILJAK predsjednica MO -a “Pongračevo”, a dolazi iz HDZ -a. ŽELJKO MILOŠEVIĆ predsjednik je MO -a “Nikola Tesla”, a dolazi iz SDP -a. NIKOLA ANIĆ predsjednik je MO -a “Rudeš”, a dolazi iz HDZ -a. SLAVKO ŠTIMAC predsjednik je MO -a “Samoborček”, a dolazi iz SDP -a. 5 novosti iz četvrti Treš njev ka jug MILIVOJ SIKIRICA ( HL ) potpredsjed- TOMISLAV KORMAN ( SDP ) rođen je 1984. ZVANE BRUMNIĆ ( SDP ) rođen je IVAN ZELENIĆ ( ZA GRAD ) rođen JASENKA ŠTIGLEC ( HDZ ) rođena je ZVONIMIR PULJIZ ( HDZ ) rođen je 1973. nik je Vijeća, rođen 1953. u Prilepu. Školovao se u Zagrebu. Po zanimanju je inženjer cestovnog prometa, a sad je u mirovini. godine u Zagrebu. Po zanimanju je inženjer bioprocesnog inženjerstva i magistar javnog upravljanja. Viši je savjetnik u Uredu predsjednika Vlade. ima 11 novih vijećnika 6 Tekst: Vesna Rems Dobrin SAŠA MOLAN predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug rođen je u Zagrebu 1971. gdje je i diplomirao na Ekonomskome fakultetu. Radi u Vodoprivredi Zagreb gdje je rukovoditelj financijskih i računovodstvenih poslova. Član je SDP -a. Poziva građane Trešnjevke jug da se svojim inicijativama, idejama i prijedlozima uključe u rad mjesnih odbora i gradske četvrti. V ijeće gradske četvrti Trešnjevka jug konstituirano je na sjednici održanoj 28. lipnja na osnovi rezultata izbora koji su održani u svibnju ove godine. Vijeće se sastoji od 19 članova među kojima su njih osmero poznati građanima iz prošlog mandata, ili kao vijećnici u gradskoj četvrti ili kao predsjednici mjesnih odbora, a jedanaestero je novih. Novi (stari) predsjednik Vijeća je Saša Molan, a građani su ga već četvrti put uzastopce izabrali na tu funkciju, što dovoljno govori o njegovu radu. Među šest mjesnih odbora u dvama (MO “Prečko” i MO “Gajevo”) mandat je produljen starim predsjednicama (Liliani Ćuk i Ireni Rožman), a u četirima mjesnim odborima izabrani su novi čelnici. glas trešnjevke | jesen / zima 1969. u Zagrebu. Po zanimanju je diplomirani inženjer građevine. 1955. u Slavonskom Brodu. Po zanimanju je pravnica. Voditeljica je Službe nadzora u području roba, usluga, ugostiteljstva i turizma u Državnome inspektoratu. je u Zagrebu 1981. Predaje zemljopis u Osnovnoj školi “Ljudevit Gaj” u Zaprešiću. u Splitu. Po zanimanju je liječnik, specijalist opće i plastične kirurgije, a zaposlen je u Klinici za kirurgiju KBC -a “Sestre milosrdnice”. novosti iz četvrti PREDSJEDNICI MJESNIH ODBORA DARKO MRZLEČKI ( ZL ) rođen je 1970. u Zagrebu. Po zanimanju je građevinski tehničar. Tehnolog je u Zagrebačkome holdingu, i to u podružnici ZET . DENIS HRESTAK (sdp) rođen je u Zagrebu 1970. Po zanimanju je magistar ekonomskih znanosti i diplomirani inženjer elektrotehnike. Član je uprave poduzeća APIS IT d.o.o. VEDRAN MAŽURAN MARJANOVIĆ ( SDP ) rođen je 1978. u Zagrebu. Po zanimanju je diplomirani ekonomist. IRENA ROŽMAN ( SDP ) ponovno je izabrana za predsjednicu MO -a “Prečko”. Rođena je u Zagrebu 1953. Po zanimanju je likovna tehničarka, a radi u Dječjem vrtiću “Prečko”. NIKOLA FABRIO ( SDP ) predsjednik je MO -a “Vrbani”. Rođen je 1943. u Splitu. Po zanimanju je strojarski inženjer. Umirovljenik je, no radi u poduzeću Merkantile d.d. i član je Švicarsko-hrvatske poslovne udruge. 7 ANKICA KOSOVEC - KRŽELJ ( SDP ) rođena je u Zagrebu 1952. Magistra je tehničkih znanosti, i to telekomunikacija i informatike. Radila je u tvrtki Ericsson Nikola Tesla. IGOR BUBLIĆ rođen je u Zagrebu 1969. Član je Hrvatske demokratske zajednice. ZDRAVKO BRKIĆ rođen je u Kruševu 1961. Predstavnik je Hrvatske demokratske zajednice. DRAŽENKO KOŽUL ( HSP AS ) rođen TOMISLAV MADŽAR ( SDP ) rođen je 1949. STJEPAN ORLOVIĆ ( HSU ) rođen je DAMIR IVANDA je 1970. u Širokom Brijegu. Po zanimanju je komercijalist, a radi u poduzeću Ratkom Dugi rat. u Kninu. Magistar je ekonomskih znanosti zaposlen u Hrvatskim vodama. 1967. Po zanimanju je diplomirani ekonomist. rođen je u Subotici 1981. Član je Hrvatske demokratske zajednice. ANKICA JUKIĆ ( SDP ) rođena je MARKO ŠTEFANEK ( HL ) rođen je 1986. 1955. Predsjednica je Foruma žena SDP -a Trešnjevka jug. Zaposlena je i majka odrasloga sina. glas trešnjevke | jesen / zima Privatni je poduzetnik, vlasnik poduzeća Vrtovi d.o.o. LILIANA ĆUK ( SDP ) ponovno je izabrana za predsjednicu Mjesnog odbora “Gajevo”. Rođena je u Zagrebu 1957. Samostalna je referentica u poduzeću Tisak, a po zanimanju je prometna tehničarka. MLADEN MATIJAŠEC ( SDP ) predsjednik je Mjesnog odbora “Horvati – Srednjaci”. Rođen je 1957. u Ludbregu. Privatni je poduzetnik. DANIJEL SAMARŽIJA ( HDZ ) predsjednik je Mjesnog odbora “Jarun”. Rođen je 1977. u Zagrebu. Po zanimanju je ekonomist i privatni je poduzetnik. Radi u vlastitom poduzeću Tas autodijelovi. SADIK HAJDAREVIĆ ( SDP ) predsjed- nik je Mjesnog odbora “Knežija”. Rođen je 1953. u Živinicama (Bosna i Hercegovina). U mirovini je. riječ imaju predsjednici vijeće gradske četvrti trešnjevka sjever Uključite se u kreiranje razvoja naše gradske četvrti ! Poštovani sugrađani! Sukladno rezultatima izbora iz svib- malih komunalnih akcija kojima ćemo nja ove godine, preuzeo sam dužnost poboljšati komunalni standard u našoj predsjednika Vijeća gradske četvrti četvrti. Da bismo bili u tome učinkoviti, Trešnjevka sjever 27. lipnja 2013. potrebna nam je suradnja s našim sugraDolazim s liste Socijaldemokratske đanima, na koju i pozivam. Građani su partije koja je, zajedno sa svojim koa- oni koji najbolje znaju potrebe i prolicijskim partnerima i nositeljem liste bleme iz svojeg susjedstva, pa koristim mr. Darkom Liovićem, osvojila povje- ovu prigodu da sve vas pozovem da se renje najvećeg broja glasova naših aktivno uključite u kreiranje razvoja sugrađana. naše gradske četvrti. Pravi je put poveU svome sam radu uvijek nastojao zivanje putem mjesnog odbora, a vijećbiti korektan, transparentan i učinkovit nici iz mjesnih odbora predlagat će te ću se truditi da tako bude i ubuduće. gradskoj četvrti koje su akcije od prioHoću li i koliko u tome uspjeti, ocijenit riteta za sugrađane na lokalnoj razini . ćete sami. Nadam se da će se ta suradnja ostvaTemelj je mojeg rada i rada vijeć- riti na obostrano zadovoljstvo i da će nika donošenje i provedba plana naša četvrt napredovati. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Ivan Butorac 8 vijeće gradske četvrti trešnjevka jug Gradit će se najfunkcionalniji društveni dom u gradu Drage sugrađanke i sugrađani! Potkraj lipnja konstituirana su nova Također, priprema se dokumenvijeća mjesnih odbora i gradske četvrti tacija za novi društveni dom Gajevo. Trešnjevka jug. U tijeku su predradnje, Nadamo se da ćemo do kraja 2015. zajedno s vijećima mjesnih odbora, za godine i sagraditi i otvoriti možda najpripremu plana malih komunalnih bolji i najfunkcionalniji društveni dom akcija za 2014. godinu koji će zajedno u cijelome gradu. Isto tako, planira se s financijskim planom početkom slje- uređenje nogostupa i cesta te ostale deće godine usvojiti Vijeće gradske male komunalne akcije. četvrti Trešnjevka jug. Važno je istaknuti kako su na Na sjednici u studenome pred- Vrbanima i Knežiji vrlo uspješno prostavljena je prometna studija za tekla društveno-kulturna događanja Trešnjevku koju je izradila tvrtka povezana s obilježavanjem dana mjePrometis prema nalogu mjerodavna snog odbora. ureda Grada Zagreba. Pripremaju se Tijekom 2014. planiramo još više projekti koji su dobili suglasnost pa će aktivnosti i organiziranje raznih dogase kompletno urediti dječja igrališta, đanja i suradnji s civilnim sektorom. postaviti nove moderne sprave i anti- Želim svima sretnu i uspješnu 2014. traumatske podloge. godinu. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan, dipl. oec. glas trešnjevke | jesen / zima idemo u e T a K e C idemo u CeKaTe MAPIRANJE TREŠNJEVKE Obilježili smo najkraću i najužu zagrebačku ulicu Točkice na zemljovidu Trešnjevke neće se označivati samo tijekom šetnji, nego i virtualno na novoj internetskoj stranici www.mapiranjetresnjevke.com Tekst: Anita Končar Foto: Vanja Radovanović G rupe turista koje šetaju Gornjim Trešnjevke” nastao je u suradnji s gradom sa zemljovidima u Narodnim sveučilištem “Dubrava” , a rukama i fotoaparatima oko nastavlja se na prethodna istraživanja vrata nisu neobičan prizor pa i ne pli- koja je Centar za kulturu “Trešnjevka” jene pažnju Zagrepčana. Kad se takva proveo u suradnji s udrugom “Kontra- Obilazak kvarta povorka s vodičem na čelu nađe na akcija” (projekt “Muzej kvarta”), sa sek- Rudeš Trešnjevki, svi koji ih ugledaju s pra- cijom mladih Društva arhitekata Zagvom se pitaju što se to događa. reb (projekt “Akupunktura grada”), i na Upravo takav scenariji dogodio čitav niz izložbi o povijesti Trešnjevke se tijekom jedne od šetnji koja je odr- organiziranih u Galeriji “Modulor”. žana u sklopu projekta “Mapiranje Sam projekt i dalje teži biti otvorena Trešnjevke”, točnije tijekom obilaska platforma na kojoj mogu sudjelovati kvarta Rudeš. Više od pedesetak gra- sve zainteresirane osobe koje imaju što đana okupilo se toga dana i doznalo sve reći o Trešnjevki. što nije znalo o tome zagrebačkome Točkice na zemljovidu Trešnjevke kvartu. I ne, nije tu bilo riječi o već zna- neće se označivati samo tijekom šetnji, nim i manje znanim povijesnim činje- koje ne bi bile moguće bez svestrana nicama. Mapirale su se naime i one vodiča Vanje Radovanovića. Naime, u točke koje su obilježile neko određeno sklopu projekta održavat će se i obrarazdoblje. zovni kvizovi i igre, a samo mapiraTako se moglo čuti sve o mostićima nje provodit će se i virtualno na novoj na kojima su se nekad prodavale cigle, internetskoj stranici www.mapiranjekako je nastalo Pupinovo naselje te tresnjevke.com. Još ne znate da je jedna tko danas obrađuje vrtove u Voltinom. trešnjevačka ulica najkraća i najuža Sve to dio je projekta kojim se na razne zagrebačka ulica? Ne brinite se, i to načine želi istražiti lokalni identitet smo već obilježili, a na vama je da odgokvarta koji bi time bio bliži onima koji u vor pronađete na našim internetskim njemu žive. Naime, projekt “Mapiranje stranicama. glas trešnjevke | jesen / zima 9 idemo u CeKaTe 2wards Europe 10 Ratna sjećanja temelj su za stvaranje tolerantnoga društva Projekt se provodi u sklopu dvogodišnjega programa “Grundtvig”, a u središtu su interesa iskustva ljudi koji su proživjeli ratne strahote O Tekst: Anita Končar Foto: CeKaTe ni koji ne mogu zapam- se i jedan zanimljiv projekt u koji titi prošlost, osuđeni je uključen i Centar za kulturu su da je ponavljaju, “Trešnjevka”. “2WAR ds Europe” napisao je George Santayana, dvogodišnji je projekt u kojem američki filozof i pisac španjol- sudjeluje 10 zemalja članica skoga podrijetla. Da njegove Europske unije, a već je i iz sariječi ne bi ostale samo mrtvo moga naziva projekta vidljivo slovo na papiru, ususret obilje- da će u središtu interesa brojnih žavanju stote godišnjice početka radionica, izložbi i susreta biti Prvoga svjetskoga rata u sklopu iskustva ljudi koji su proživjeli Programa cjeloživotnog obra- strahote najmanje dvaju ratova, zovanja “Grundtvig” provodi kao i zajednička iskustva pro- glas trešnjevke | jesen / zima idemo u CeKaTe življenih sukoba i trauma. Ta bi jek”, istaknula je. O tim iskuispričana ratna sjećanja trebala stvima starijih govorile su u biti pouka i temelj za stvaranje Poljskoj i stare izblijedjele crnoi življenje demokratskoga, ne- bijele fotografije. nasilnoga i tolerantnoga europ“Mi smo čuvši obiteljsku skoga građanstva. priču jedne Poljakinje mogli Budući da je riječ o projektu doživjeti iskustvo rata, a ono što cjeloživotnoga učenja, jedan me je posebno oduševilo bilo je je od glavnih ciljeva dati glas to što u njezinoj priči nije bilo ni starijim građanima te njiho- trunke mržnje”, rekla je Nada vim sjećanjima na ratove. Kako Stipković. Sve tri naše sugovornice sloprojekt, koji je već u punom zamahu, izgleda i u praksi, za žile su se kako su ratna iskustva Glas Trešnjevke ispričale su tri ispričana pričama običnih ljudi gracije, Nada Stipković, Renata najveća vrijednost ovog proTomičić i Višnja Sepčić Gašpić, jekta. Te će priče postati i dio koje su na radionici održanoj u zajedničkog europskog filma listopadu u Oleśnici u Poljskoj sa snažnom porukom mira. branile boje Hrvatske. Tako je i Centar za kulturu “Misao vodilja koja se tije- “Trešnjevka” tijekom projekta kom našeg boravka u Poljskoj angažirao mlade kulturne provlačila bila je da se ne nikad antropologe koji u suradnji sa više takvo što ne ponovi”, rekla starijim građanima i koristeći je Renata Tomičić koji još živo različite metode bilježenja pamti prizore iz Domovinskoga osobnih sjećanja (film, fotograrata i rad s progranicima iz cijele fije, kazivanja, pričanje...) stvaHrvatske. Iako su riječi “da se ne raju materijal koji će biti dio te ponovi”, bile svojevrsni lajtmo- poruke. Tim projektom Centar tiv susreta u Poljskoj, Renata postaje mjesto međugeneracijkaže da je ondje upravo tijekom skoga prijenosa znanja i primjer brojnih radionica shvatila i koji dobre prakse rada na osobnim je jedini način da se ratne stra- ratnim sjećanjima kao metohote uistinu više ne ponavljaju. dom za društvenu transforma“Upoznavši druge kul- ciju i stvaranje tolerantnijega ture, ljude i običaje naučite ih i okruženja. razumjeti. Iskustvo iz Poljske toliko me nadahnulo da sam po povratku u Zagreb upisala mirovne studije”, rekla je Renata. Da je teško zamislivo pucati u ljude koje si upoznao kroz njihovu kulturu, ali i gastronomiju, kazala je Višnja Sepčić Gašpić. “Uza sve što smo naučili, dragocjeno je i iskustvo toga spajanja naraštaja. Svi mladi koji su s nama radili oduševili su nas”, pohvalila je organizatore iz Poljske Sepčić Gašpić. Kaže i kako je upravo ta mješavina naraštaja važna jer mladi trebaju čuti iskustva starijih. “Ako im mi svoja iskustva ne ispričamo, to će nestati zauvi- glas trešnjevke | jesen / zima Na jednoj od radionica u Poljskoj riječ “mir ” na staklo je ugravirala i ravnateljica CeKaTea Ljiljana Perišić CeKaTeov tim u Poljskoj 11 idemo u CeKaTe Novi projekt Otvaramo CeKaTe klub! Članskom iskaznicom ostvarivat će se popusti na brojne programe Centra 12 Tekst: Anita Končar Foto: CeKaTe Z agrebački centri za kulturu u rujnu su zajedničkim snagama organizirali manifestaciju “Vrata širom otvorena”, a Centar za kulturu “Trešnjevka” svoja je vrata za ljubitelje kulture odlučio ostaviti širom otvorena – baš svaki dan. A da bi CeKaTe postao nezaobilazno mjesto u kojem ćete napraviti svoje prve korake u svijet umjetnosti, glazbe, kazališta, filma i likovnosti, pokreće se novi projekt. Otvara se naime CeKaTe klub. Želja nam je, kako kažu i stihovi nekad popularne televizijske serije “Kafić Uzdravlje”, da postanemo mjesto gdje baš svi znaju vaše ime i uvijek su sretni što vas vide... Osim toga što smo Klub zamislili kao mjesto okupljanja ljubitelja umjetnosti, svi zainteresirani koji se učlane svojom će članskom iskaznicom na blagajni Centra ostvariti popuste na brojne programe koje Centar nudi. Da će novi članovi Kluba imati što izabrati, svjedoči i gotovo 30 programa koji su u CeKaTeu realizirani samo u studenome glas trešnjevke | jesen / zima ove godine. Ako još ne znate, pravi je trenutak da naučite kako u sklopu CeKaTea djeluje niz odjela: Odjel za sociokulturne projekte, Teatar TNT , Trešnjevačka plesna scena (koja realizira plesne projekte profesionalnih plesnih grupa te radionice i seminare za plesače amatere) i Glazbeni podij (koji okuplja više od sto ansambala). Izložbena djelatnost realizira se u Galeriji “Modulor” specijaliziranoj za arhitekturu i dizajn, a u Klubu “Melisa” organiziramo programe za treću životnu dob. Popis je dugačak pa jamčimo da će svatko naći nešto za sebe. Centar želi biti prepoznatljiv i jače ukorijenjen u lokalnoj zajednici, želi steći ugled u kulturnoj javnosti, pridonijeti bogatijoj gradskoj kulturnoj ponudi i biti otvoren za sve nove inicijative. Kako Centar jest mjesto gdje se događa kultura za svakoga, Klub će svoja vrata otvoriti i pojedincima i svim udrugama koje žele s Centrom surađivati. Predbilježbe za članstvo mogu se poslati na e-adresu: [email protected]. CeKaTe Retrovizor 36. susreti zagrebačkih glazbenih amatera Ove godine Zagrebački glazbeni podij organizirao je 36. izdanje Susreta zagrebačkih glazbenih amatera. Godišnja je to manifestacija na kojoj zborovi i orkestri predstavljaju svoje umjetničke programe, kao i prigoda za razmjenu iskustava među amaterskim glazbenim ansamblima. Tijekom listopada i studenoga održana su tri koncerta, a prvi među njima bio je “Musica sacra” održan u crkvi Marije Pomoćnice. Jedan od najatraktivnijih koncerata u ovome ciklusu svakako je bio koncert zagrebačkih klapa održan u HGZ -u. Susrete je zaključio koncert duhovne zborske glazbe održan u Bazilici Srca Isusova. 7.Pssst! Festival nijemog filma PSSST ! je jedinstveni međunarodni filmski festival jer umjetnost nijemoga filma predstavlja na nov, uzbudljiv i zabavan način. Tako su se ove godine na PSSST !-u mogli pogledati klasici japanskoga nijemoga filma, uključujući i kultnu Kinugasinu “Stranicu ludila” te nijeme filmove Mizoguchija i Ozua, a Hrvatska je kinoteka i ove godine bila zadužena za prezentaciju hrvatske nijemofilmske baštine. U natjecateljskome dijelu programa prikazani su filmovi iz osam zemlja, a odabrani su među više od 100 filmova pristiglih iz ukupno 23 zemlje. Nagradu Veliki Brcko osvojio je njemački film “Vjetar” Roberta Löbela. Nagrada publike također će otputovati u Njemačku jer su gledatelji najboljim ocijenili film “Trenutak u meni” Davida M. Lorenza. Izložba fotografija “Kazalište, kazalište” Galerija “Modulor” ugostila je u rujnu izložbu fotografa Aleksandra Saše Novkovića pod nazivom “Kazalište, kazalište”. Autor se fotografijom kao profesionalnom djelatnošću bavi od šezdesetih godina te pripada samome vrhu hrvatske umjetničke fotografije. Poseban senzibilitet ima za kazališni umjetnički izraz i stalni je suradnik u brojnim kazalištima i kazališnim grupama. Fotografije prikazane na ovoj izložbi dio su ciklusa fotografskih izloži u izboru fotografa Luke Mjede. Demo-bendovi 2013. – Kvartura Centri okupljeni u Kv ART uri osmislili su projekt i mladim demo-bendovima iz svoga kvarta omogućili nastupe na otvorenoj sceni centara. Trešnjevačka demo-scena nastupila je 14. lipnja na igralištu Osnovne škole “Prečko”. Među svim pristiglim prijavama članovi ocjenjivačkoga suda Renato Metessi, Ante Perković i Branko Kostelnik odabrali su četiri najbolja benda, a to su: Spremište, Hren, D’Gump i Eke Buba. Osim nastupa demo-bendova, održan je i tradicionalni festival Zadnja stanica Prečko. Vrata širom otvorena Zagrebački centri za kulturu okupljeni u projektu KvART ura ove godine organizirali su zajedničko predstavljanje svoga rada koje se u svakom od 13 centara održalo 21. rujna. Toga su dana u sklopu manifestacije nazvane “Vrata širom otvorena” svi centri predstavili programe koje nude. Manifestaciju u CeKaTeu otvorila je prezentacija likovnih programa, lutkarskih, obiteljskih i plesnih radionica, a u večernjim je satima održan koncert Mile Elegović i grupe Just the Pine. 10. susreti plesnih grupa U Centru za kulturu “Trešnjevka” tijekom travnja i svibnja održali su se 10. susreti plesnih grupa. U proteklih deset godina trešnjevačka plesna scena predstavlja respektabilan prikaz amaterske plesne scene te okuplja 150 plesnih grupa s više od 3000 plesača iz cijele Hrvatske. Nastupi grupa ocjenjivali su se u kategorijama: jazz dance, show dance, step, mjuzikl i urbani plesni izrazi. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 13 Antigona – prockletstvo roda Priču o sestri koja je usprkos tiraninovoj zabrani pokopala osramoćenoga brata Medley teatar postavio je kao rock-mjuzikl izmiješavši mlade i zrele pjevačke, plesačke, glumačke i sviračke snage. Na pozornici Teatra na Trešnjevci više od 30 izvođača mjuzikla “Antigona – prockletstvo roda” prikazalo je sudbinu kralja Kreonta i neizbježan rasap njegove obitelji. Najave događanja u CeKaTeu Gala koncert u Lisinskom Noć muzeja u CeKaTeu Galerija “Modulor” pridružit će se 24. siječnja manifestaciji Noć muzeja u sklopu koje će se, uz izložbu fotografkinje Ive Lulić “Krk – Otok vila” , održati i radionica fotografiranja na temu vila i vilenjaka. U razgovoru s fotografkinjom posjetitelji će moći doznati kako nastaje pojedini ciklus, kako je došlo do toga da se počne baviti temom vila i vilenjaka... Izložba će se moći razgledati do 31. siječnja. Fotografkinja Iva Lulić studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i etnologiju gdje je i diplomirala 2007. godine, a fotografsku naobrazbu stekla je na Arhitektonskome fakultetu. Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. kao slobodnjakinja. Multikulturalizam U veljači kreće novi ciklus tribina, predavanja i radionica koje će se održati u sklopu projekta “Multikulturalizam – bogatstvo ideja, bogatstvo stvarnosti, bogatstvo problema”. Osim upoznavanja s modelima i rasprava o multikulturalnosti, građani će moći svjedočiti o svojim iskustvima i predlagati mjere za razvitak hrvatskoga multikulturalnog modela. Autor i voditelj projekta je prof. dr. sc. Saša Božić. Sudjelovanje je besplatno! Najbolji zborovi s Drugoga natjecanja hrvatske vokalne tradicijske glazbe imat će prigodu nastupiti na gala koncertu koji će se 8. prosinca održati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Riječ je o koncertu koji je dio posebne nagrade koju je zborovima dodijelio Zagrebački glazbeni podij i pokrovitelj natjecanja Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog. Na koncertu će nastupiti Ženski vokalni ansambl “Zwizde “, ženska klapa “Ventula”, Folklorni ansambl “Ivan Goran Kovačić”, mješoviti i ženski akademski zbor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu “Concordia discors” te Pjevački zbor “Josip Štolcer -Slavenski”. Radionice tijekom školskih praznika Izložba “Ususret Uskrsu” I ove godine polaznici kreativne radionice razmjena vještina Kluba “Melisa” , kluba građana treće životne dobi, predstavit će svoje kreativne radove na izložbi “Ususret Uskrsu” koju otvaramo početkom travnja. Riječ je o izložbi keramičkih i ostalih kreativnih izložaka povezanih s tim blagdanom. Gala večer plesa Gala večer plesa, kruna godišnjih aktivnosti Trešnjevačke plesne scene, objedinjuje nastupe laureata TREPS Festivala plesa te nastupe profesionalnih plesača i ansambala iz Hrvatske. Kroz plesnu večer koja će se u dvorani Centra održati 15.prosinca s početkom u 19 sati, prožet će se različiti plesni izričaji, od klasičnih do urbanih, kao i različiti pristupi koreografiji, scenografiji, pokretu te viđenju plesne umjetnosti općenito. Ono što povezuje sve izvođače njihova je izvrsnost – rezultat truda, predane vježbe, umjetničkoga žara, kreativnosti i velike ljubavi prema plesu.Gala večer plesa odlična je motivacija mladim plesačima amaterima za okretanje profesionalnom bavljenju plesom, kao i dobra prigoda za razmjenu iskustava, učenje i inspiraciju. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 14 Za svake školske praznike pripremamo poseban program namijenjen djeci i mladima. Svi su dobrodošli! Možete sudjelovati u kazališnoj, dramskoj, plesnoj, likovnoj ili kreativnoj radionici. Izradi pa zaigraj svoju društvenu igru, kul blokić ili bilježnicu, nakit od tkanine, narukvice prijateljstva, cvjetne ukrase za svoj prozor… Zabavi se s prijateljima i upoznaj nove! Broj je mjesta ograničen pa je potrebno predbilježiti se! čk a v e nj a a l s o p Genijalci iz treš tvrtka multirotor trešnjevačke garaže Bespilotne letjelice koje izrađuju Goran Skelec i Ervin Šilić koriste se za nadzor, u poljoprivredi za nadziranje usjeva i u građevinarstvu i arhitekturi za trodimenzijsko skeniranje prostora i objekata Tekst: Davor Ivanov Foto: privatni album D a uspješne tvrtke poOsnivači tvrtke tvrde da je činju iz garaže, doka- posao s letjelicama sveobuhvazuje i primjer tvrtke tan i zahtijeva mnogo vremena Multirotor koju su osnovali i entuzijazma. Oduševljenja i Goran Skelec i Ervin Šilić da bi nadahnuća imaju obojica, a proiskoristili svoje već bogato isku- blem s nedostatkom vremena stvo u izradi bespilotnih letjelica nadoknadili su osnivanjem te se posvetili konstruiranju no- tvrtke te zapošljavanjem radvih i boljih modela. Tvrtka koja nika koji su preuzeli dio posla. se smjestila u Ogrizovićevoj U proteklih godinu dana ulici na Trešnjevki nije bila uo- sastavili su i izradili više od bičajena mala tvrtka koja tek deset letjelica te usavršili svoje počinje s radom jer su njezini modele letjelica MR 4 i MR 8. osnivači već imali veliko po- Osim razvoja novih letjelica, Multirotor pruža tehničku slovno iskustvo. podršku svojim sestrinskim Bespilotne letjelice koje izratvrtkama Geoarheo i Novena đuju koriste se u mnoge svrhe pa se tako, uz rekreativno lete- čiji su direktori Goran i Ervin nje, njima može snimati iz zraka, i čija je djelatnost povezana s i to malom i velikom kamerom, arheologijom, geofizikom te potrebnom za ozbiljnije video- multimedijima i internetom. produkcije. Zahvaljujući tomu, “Srce svake Multirotorove može se ostvariti videoprijenos letjelice napredna je elektronika iz zraka u stvarnome vremenu, i žiroskopski sustav koji ostvaa koriste se i za nadzor, u poljo- ruju stabilan let letjelice. Uz tu privredi za nadgledanje usjeva osnovnu elektronsku stabiliinfracrvenim kamerama, u zaciju, na letjelici su ugrađeni i građevinarstvu i arhitekturi dodatni napredni uređaji kojima za trodimenzijsko skeniranje se poboljšava funkcija letjelice, a prostora i objekata, u vojsci i to su akcelerometar za određivaslužbi za spašavanje, u geode- nje visine letjelice, GPS za ostvaziji za izradu ortofotosnimaka rivanje automatskog pozicioniterena… ranja letjelice, bilo da se radi o tome da stacionirano lebdi na glas trešnjevke | jesen / zima jednome mjestu ili da se kreće po zadanoj putanji u prostoru. Uz navedeno, ugrađene su i brojne druge posebne funkcije kao što su autopilotske funkcije za automatsko polijetanje i slijetanje, povratak na mjesto polijetanja i automatskog preuzimanja upravljanja letjelicom i povratka na početni položaj u slučaju nestanka radioveze s letjelicom”, objašnjavaju Ervin i Goran. Komentirajući planove za budućnost ističu kako se ova vrsta tehnologije sve više koristi pa namjeravaju i dalje pratiti najnovija tehnološka dostignuća, koja će primjenjivati u vlastitim modelima, te smišljati vlastite inovacije. 15 trešnjevačka posla Zelene mrljice kvarta Trešnjevački urbani vrtlari obogaćuju i tlo i živote Eko ekipa “Prečko” pokrenula je osnivanje zajedničkog vrta u svome naselju, očistila gradsku parcelu od smeća i stvorila organski vrt 16 I Tekst i foto: Vanja Radovanović ako je Trešnjevka danas vrlo urbanizi- dana u dan bile smo sve više oduševljene, čak rana, a vjerojatno i jedan od najgušće zaprepaštene, ljudima koji su se željeli prikljunaseljenih zagrebačkih kvartova, ona još čiti vrtlarenju i druženju i time s kakvom su uvijek čuva svoj dodir s prirodom. Uz poneki se lakoćom i poletom bacali na čišćenje terena dobro skriveni zeleni džep koji se uvukao od otpada svake vrste. Divile smo se kako je između zgrada i obiteljskih kuća, u sastavu šikara ubrzo postala bujan i plodan vrt, divile je Trešnjevke i zelena oaza Jarun. Na samome smo se druženju, zajedništvu, učenju, igrajugozapadu, na rubu Prečkoga, lako je naći i nju”, objašnjava Nikolina. velike zelene površine uz rijeku Savu, nekaPrisjetila se i desetaka pisama upućenih dašnja polja koje su danas zauzeli vrtovi ili gradskim i lokalnim vlastima u kojima su korov. Upravo na tome području, koje je sad izrazile želju za gradskim vrtom, dvadeset pretežno u gradskome vlasništvu i čeka nove do trideset posjeta raznim uredima, telefonplanove za korištenje (većina je kategorizirana skih razgovora, elektroničkih poruka, kucakao zelena površina), rodila se u ožujku 2013. nja na vrata i objašnjavanja. Procedura nije godine inicijativa za osnivanje zajedničkoga bila posve jasna i još uvijek nije završena, no vrta. Inicijatorice su bile Nikolina Turčinović zasad postoji barem usmeno odobrenje da Dupor i Romana Krstekanić. Njihova je vrtna nema prepreka za osnivanje vrta na lokaciji priča izazvala i pozornost medija jer je to bio uz Jarnovićevu ulicu u Prečkom. prvi zagrebački vrt koji je nastao potpuno Prema Nikolininim riječima, to je bio tek spontano. Naime, okupljeni zainteresirani jedan dio priče, organizacijski. Za nju je vrt građani koji su formirali Eko ekipu “Prečko” nešto više, tek točka na “i” idealizmu koji su zajedničkim radom očistili su odabranu neu- neočekivano Romana i ona susrele kod ljudi potrebljenu gradsku parcelu od smeća i stvo- koji su se uključili u projekt. Vrt je u međurili nadasve neobičan vrt koji njeguju slijedeći vremenu zaživio. pravila organskoga vrtlarstva i permakulture. “Naš vrt, zelena mrljica na zemljovidu Kako se taj vrt razvijao, za Glas Trešnjevke grada, postala je prekrasan prizor s balkona ispričala je Nikolina Turčinović. okolnih zgrada, mjesto gdje djeca skaču po “Romana i ja s puno nevina i buntovna slami i slažu krumpire u slamnate tornjiće, zanosa krenule smo u organizaciju grupe. Iz gdje odrasli mjesec dana pletu ogradu od gra- glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla nja, vesele se svakoj rajčici i bumbaru. Kao neki paralelni minisvemir za nas gotovo sedamdeset u Eko ekipi! Mnogo je mogućnosti za daljnji razvoj: radionice, predavanja, eksperimentiranje, čitanje, nova poznanstva, sanjarenje i planiranje. Pronalazimo putove da proširimo naš utjecaj. Lijepo bi bilo čuti sljedeće vijesti: 'Sa zapada grada nezaustavljivo se širi pošast formiranja vrtova na svim zapuštenim površinama, građani se organiziraju i razmjenjuju vještine i usluge. Djeca odlaze na obrazovne izlete gdje uče kako se uzgaja hrana koju jedu. Uče kako je mnogo lakše zajednički graditi i djelovati. Diljem grada niču tržnice organske hrane. Škole i vrtići uzgajaju voće u svojim dvorištima.' To je budućnost kakvu želimo. Voljeli bismo da nas je sve više i da u svakome kvartu bude neka ekipa, da se ljudi upoznaju, da se druže i rade zajedno.” Nakon ove priče zaključak se sam nameće: članovima ekološke ekipe u Prečkom zajednički vrt nije samo vrtlarstvo, uzgoj povrća i cvijeća, nego i prigoda za druženje mimo uobičajenih užurbanih susreta svakodnevice, prigoda za posve slobodan kontakt s prirodom, ali i s ljudima dobre volje, otvorena srca i još živa oduševljenja (čega, nažalost, danas ima sve manje), s ljudima koji svoj život žele obogatiti nečim novim. glas trešnjevke | jesen / zima Kako do gradskog vrta? Da biste mogli dobiti gradsku parcelu na korištenje, potrebno je ispuniti i neke formalnosti. Naime, nakon što Grad Zagreb objavi javni poziv za davanje vrtnih parcela na korištenje, građani zahtjev za korištenje tih parcela predaju Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo. Pravo podnošenja zahtjeva imaju osobe s prebivalištem na području grada Zagreba, a uz zahtjev trebaju priložiti i potvrdu o broju članova u kućanstvu ovjerenu kod javnog bilježnika. Na temelju tih zahtjeva i propisanih kriterija Ured za poljoprivredu provodi postupak utvrđivanja prijedloga popisa koji se izražava brojem bodova i koji potom utvrđuje gradonačelnik. Obrasci zahtjeva mogu se nakon raspisanih javnih poziva preuzeti i na službenim stranicama Grada Zagreba i u Uredu za poljoprivredu i šumarstvo. Sve informacije povezane s javnim pozivom mogu se dobiti u Uredu, Avenija Dubrovnik 12/ IV , ili na telefonskim brojevima (01) 658 56 50 i (01) 658 56 01. Prema podacima toga ureda, dosad je u Zagrebu podijeljeno 606 vrtnih parcela, a sljedeće godine planira se na korištenje dati još njih 400. Loša je vijest što još uvijek nisu pronađene lokacije na području Trešnjevke pa iz Ureda za poljoprivredu pozivaju zainteresirane građane iz četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug da zbog blizine lokacije budućeg vrta u Stenjevcu podnesu zahtjeve nakon objave javnog poziva ili da se jave Uredu. A.K. 17 trešnjevačka posla CIJENE NEKRETNINA Trešnjevački kvadrat danas vrijedi oko 1630 eura Tekst: Petra Kostanjšak Foto: Darko Bandić Kiro U objema trešnjevačkim četvrtima cijene su prilično pale u odnosu na prošlu godinu 18 C ijene nekretnina posljednjih su bila viša osam eura. Ako se promatra prema godina neprekidno padale u cije- četvrtima, na Trešnjevki sjever kvadrat loj Hrvatskoj pa tako i u Zagrebu. životnoga prostora ipak je nešto skuplji. On Prosječna cijena stana u Zagrebu u rujnu je u listopadu stajao 1637 eura, što je malo je iznosila 1593 eura po četvornome metru, više od 1632 eura, koliko je stajao kvadrat što je lagani porast cijena u odnosu na na području Trešnjevke jug. ljetne mjesece, ali je u listopadu ta cijena Kad je u pitanju veličina stanova koji opet pala na 1572 eura. Naravno, dobra je se prodaju, dolazimo do računice da su to vijest za one koji sad kupuju stan to što su uglavnom veći stanovi. “Stanova u prodaji cijene oko šest posto niže nego prije godinu na području Trešnjevke sjever ima 312, a dana. Istodobno, to je loša vijest za sve koji prosječna je površina stana 71 četvorni prodaju stanove: u gotovo svim zagrebač- metar. Na Trešnjevki jug prodaju se 432 kim četvrtima cijene kvadrata pale su u stana, a prosječna je površina 69,9 četvornih odnosu na 2012. godinu. Jedini su izuzetak metara”, objašnjava Ivan Knežević, vodičetvrti Peščenica-Žitnjak, Gornja Dubrava telj CentarNekretnina.neta, oglasnika za i Sesvete. nekretnine u Hrvatskoj. CentarNekretnina Što se pak tiče naše Trešnjevke, tu je na mjesečnoj bazi donosi indekse cijena u posljednjim mjesecima ove godine nekretnina u Hrvatskoj, ali i podatke za ipak zabilježen lagani rast cijena nekret- svaku zagrebačku četvrt. nina. Tako je prosječna cijena kvadrata na Prema tim podacima, u objema trešnjepodručju Trešnjevke sjever i Trešnjevke jug vačkim četvrtima cijene su prilično pale u u rujnu iznosila 1627 eura, a u listopadu je odnosu na prošlu godinu, i to na južnome glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla INDEKS CIJENA NEKRETNINA ZA LISTOPAD 2013 . Prosječna cijena (u eurima) Gradska četvrt listopad 2013. Prosječna cijena (u eurima) listopad 2012. 2304 2129 1919 1877 1833 1736 1734 1579 1657 1557 1499 1441 1528 1474 1457 1179 Gornji grad-Medveščak Donji grad centar Maksimir Podsljeme Črnomerec Trnje Trešnjevka sjever Peščenica-Žitnjak Trešnjevka jug Novi Zagreb zapad Podsused-Vrapče Stenjevec Novi Zagreb istok Gornja Dubrava Donja Dubrava Sesvete 2194 2017 1770 1788 1740 1647 1637 1612 1632 1428 1411 1375 1349 1516 1406 1197 Izvor: CentarNekretnina dijelu za otprilike tri posto, a na sjeveru za Oni koji prodaju stanove žale za zlatnim čak 6,4 posto. Naime, potkraj prošle godine vremenima kad je kvadrat na Trešnjevki statrešnjevački kvadrat stajao je više od 1700 jao više od 2000 eura. Na primjer, prije šest eura. Što se pak tiče iznajmljivanja stanova, godina, dakle 2007., u Zagrebu je četvorni sjever i tu, za nijansu doduše, vodi. Naime, metar u prosjeku stajao 2044 eura, a na na jugu najam stana od oko 40 kvadrata stoji Trešnjevki 2125 eura. Danas toliko stoje oko 300 eura, a na sjeveru nešto malo više. jedino stanovi u strogome središtu grada. Kad uzmemo u obzir sve ove cijene, Pregledavajući internetske oglasnike Trešnjevku možemo smjestiti negdje po sre- tražili smo nekretnine na trešnjevačkom dini popisa zagrebačkih četvrti. Najskuplje području koje se svojom cijenom i veličisu četvrti i dalje Gornji grad-Medveščak te nom ističu pa smo, među ostalim, pronašli Donji grad centar, a to su ujedno jedine dvije stan od 185 kvadrata u Kranjčevićevoj koji četvrti u kojima četvorni metar stoji više od se prodaje za nešto više od 400.000 eura, a na 2000 eura. Ispred Trešnjevke sjever nalaze Vrbanima III stan od 254 kvadrata prodaje se Maksimir, Podsljeme, Črnomerec i Trnje, se za 540.000 eura. a ispred Trešnjevke jug, osim ovih navedeBudući da se uglavnom prodaju veći nih, našla se i Peščenica. Jeftiniji stanovi od stanovi, pokušali smo pronaći one manje onih trešnjevačkih mogli su se pronaći u te doznati koliko stoje. Tako se na sjeveru Novome Zagrebu, Stenjevcu, Podsusedu, Trešnjevke može pronaći stan od 15 četvorDubravi i Sesvetama, s time da su u ovoj nih metara koji stoji 22.000 eura, a najmanji posljednjoj četvrti stanovi najjeftiniji te kva- koji smo uspjeli pronaći nalazi se u Rudešu, ima 11 četvornih metara i stoji 15.000 eura. drat stoji oko 1200 eura. glas trešnjevke | jesen / zima 19 trešnjevačka posla CRNE PROMETNE TOČKE – veći oprez na cestama! Više vozila i pješaka Prema podacima Policijske uprave zagrebačke, na području Trešnjevke dogodi se oko 12 posto svih prometnih nesreća u Zagrebu, odnosno oko devet posto svih nesreća na području za koje je mjerodavan PUZ 20 K ad ujutro iz svoga stana ili kuće kročimo na ulicu, istog trenutka postajemo sudionici u prometu. Svuda oko nas prolaze pješaci, automobili, biciklisti, tramvaji, autobusi i vlakovi. Sudionika je sve više i zato svi oni, bilo pješaci bilo vozači, moraju biti prometno budni i poštovati pravila. Intenzivna gradnja, urbanizacija i naseljavanje Trešnjevke tijekom desetljeća neizbježno su sa sobom donosili sve više vozila i pješaka odnosno sve gušći promet, a s njime i druge probleme: velike brze prometnice, probleme s parkiranjem, zatim uske uličice te, naravno, određena prometna rješenja koja zahtijevaju dodatan oprez. Većina stanovnika Trešnjevke sjever i Trešnjevke jug, koje nadzire VII . policijska postaja Zagreb, već dobro zna koji su dijelovi njihovih četvrti u prometnom smislu potencijalno opasni, ali bez obzira na to, uvijek vrijedi ponoviti neka upozorenja i istaknuti koje su to crne točke u našem okruženju. Naime, prema podacima Policijske uprave zagrebačke (PUZ ), na području Trešnjevke dogodi se oko 12 posto svih prometnih nesreća u Zagrebu, odnosno oko devet posto svih nesreća na području za koje je mjerodavna PUZ . “Iako područje gradskih četvrti Trešnjevka sjever i jug pokriva oko tri posto grada Zagreba, broj stanovnika, koji čini oko 17 posto gradskoga stanovništva, ukazuje na veći broj vozila i vozača, ali i na veći broj pješaka. Također, područje je posljednjih godina u komunalnom smislu znatno izmijenjeno, od infrastrukturnih objekata za potrebe građana do uređenih prometnica poput Zagrebačke avenije, Jaruna i drugih dvotračnih i višetračnih cesti”, poručuju iz PUZ -a. Dodaju da su u prvih devet mjeseci ove godine na području VII . policijske postaje zabilježene 632 nesreće, što je ipak 0,2 posto manje u odnosu na godinu prije. Pritom su, nažalost, četiri osobe izgubile živote, a njih je 219 ozlijeđeno. glas trešnjevke | jesen / zima Tekst: Petra Kostanjšak u 2012. godini: Trešnjevka sjever: 501 nesreća, tri poginule i 134 ozlijeđene osobe Trešnjevka jug: 419 nesreća, četiri poginule i 108 ozlijeđenih osoba u devet mjeseci 2013. godine: Trešnjevka sjever: 365 nesreća, jedna poginula i 116 ozlijeđenih osoba Trešnjevka jug: 267 nesreća, tri poginule i 103 ozlijeđene osobe Prema broju nesreća i broju stradalih osoba, lani su istaknute crne prometne točke bile Zagrebačka i Ljubljanska avenija, gdje se dogodilo najviše nesreća, ukupno 174, zatim Selska i Horvaćanska cesta te njihovo križanje, kao i križanje Selska-Ozaljska. U ovoj godini u prvih devet mjeseci među najopasnije prometnice i raskrižja, trešnjevačka posla uz već navedene, ubrojen je i potez Ozaljska – Tratinska te križanje Selska-Jadranski most, pokazuju policijske statistike. Pritom prema broju nesreća prednjači Trešnjevka sjever, ali ona ipak ima nešto više stanovnika od Trešnjevke jug. Iz policije podsjećaju da se mnogo toga može učiniti kad je riječ o prilagodbi i uređenju kritičnih točaka. Građani naime mogu prijaviti kritičnu točku ili pak djelovati preko svojih vijeća gradskih četvrti. Dakle, i sami građani mogu sudjelovati u poboljšanju sigurnosti te upozoriti ako negdje uoče potencijalnu opasnost koja prijeti njima, njihovim susjedima i ostalim sugrađanima. “U suradnji s policijskim postajama, gradskim i županijskim tijelima mjerodavnima za cestovni promet, u 2013. godini na razini PUZ -a upućena su 242 dopisa koja se odnose na razne suglasnosti i mišljenja na projekte te prijedloge za poboljšanje protočnosti i sigurnosti prometa na pojedinim prometnicama i raskrižjima”, ističu u PUZ -u. “Postupanje prometne policije, koje katkad djeluje represivno, u sebi ima ipak preventivni karakter kako bi se zakonskim ograničenjima osigurala sigurna prometna komunikacija”, poručuju iz policije. Dakle, djelovanje policije koje ponekad ljuti građane zapravo služi tomu da upozori i skrene pažnju te ispravi neka potencijalno opasna ponašanja u prometu. U ovome tekstu moramo izdvojiti još neke prometnice koje zahtijevaju dodatan oprez, a to su područje oko jezera Jarun te ono oko Trešnjevačkog placa, posebno tijekom prometnih gužvi. Isto tako, posebnu pozornost treba imati na svim križanjima, i na onima sa svjetlosnom prometnom signalizacijom i na onima s postavljenim prometnim znakovima. Važno je istaknuti da osim vozača signalizaciju svakako moraju poštovati i pješaci jer su oni u prometu osjetno ugroženiji i ranjiviji. glas trešnjevke | jesen / zima prema puz-ovim podacima, najopasnije su prometnice i raskrižja u 2013. godini: • Zagrebačka avenija i Ljubljanska avenija • Selska cesta • Potez Ozaljska – Tratinska • Horvaćanska cesta • • Raskrižje Selska-Horvaćanska Križanje SelskaJadranski most 21 ulicama kružim Ulica Ljudevita Jonkea Nives Opačić: Ulica Ljudevita Jonkea Znanstveni interes tog profesora bio je hrvatski jezik, ali i češki jezik. Preveo je, između ostaloga, Hašekova Švejka na hrvatski, pa Malostranske pripovijetke Jana Nerude, pa Zapise pod vješalima Juliusa Fučika, pa Čapeka S 22 ve je više ulica koje se zovu po vrlo dobar. Kad sam to vidjela, vjeroljudima koje sam i osobno pozna- jatno sam ga pogledala tako neskriveno vala (o Ulici Marijane Radev već razočarano da mi je rekao: “Želite li da sam u ovoj rubrici pisala). Takva je i Vam postavim još jedno, dodatno, pitaJonkeova ulica, koja se, eto, našla na nje?” Naravno da sam željela. Nakon području Trešnjevke, pa o njoj mogu toga sam je unio corr. odličan (što sam pisati za kvartovsko glasilo. Više je morala potvrditi i u referadi, tada razloga mojem zadovoljstvu, a sva nije bilo prijevara). Upravo zbog te izviru iz činjenice da mi je prof. dr. korekcije nastojala sam u cijelom svoLjudevit Jonke bio ne samo profesor jem profesionalnom vijeku – a nastahrvatskoga književnog jezika na fakul- vila sam razrađivati jezične savjete tetu nego kasnije i mentor na postdi- upravo na tragu njegova Hrvatskog plomskom studiju. jezika u teoriji i praksi (više objašnjavati, Taj Karlovčanin – “lancman” moje a manje propisivati) – da ne iznevjerim mame i tete – rođen je 1907. godine. tu, Profesorovom rukom ispravljenu, Znanstveni interes bio mu je hrvatski ocjenu. Bila sam (1973) i posljednja njejezik, ali i češki jezik (preveo je, između gova studentica na postdiplomskom ostaloga, Hašekova Švejka na hrvat- studiju lingvistike. Profesor, prerano ski, pa Malostranske pripovijetke Jana (zašto ne reći pravo: na prijevaru) umiNerude, pa Zapise pod vješalima Juliusa rovljen, ogorčen, razočaran (bio je predFučika, pa Čapeka). Tada, na kraju sjednik Matice hrvatske u najnezahvaldruge godine studija, a na samu Staru nije vrijeme, 1970/1971), doveo me do godinu 1965. (božićnih praznika tada stupnja magistra i do smrti (1979) nije nije bilo) položila sam kod Profesora se više pojavljivao na fakultetu. veliki ispit iz hrvatskoga književnog Drago mi je što je dobio “svoju” jezika. I sam je ispit bio gotovo aneg- ulicu (blizu Doma sportova), u koju dotalan: nakon mjeseci i mjeseci učenja katkada i zađem, jer u njoj stanuje s jednom kolegicom, časnom sestrom jedna moja prijateljica koju povreuršulinkom (kojoj je “svetačko” ime meno posjetim. Dobro je što na ploči bilo Nives), na tvrdim samostanskim u toj ulici piše ime i prezime (Ljudevita drvenim stolcima, bez kava, brbljanja Jonkea), a ne, kao u tolikim ulicama, i “pauza”, bila sam sigurna da sam se samo Jonkeova ulica. Jer svi i sve brzo dobro pripremila. Profesor mi je na tone u zaborav, pa da se dulje zna i kraju ispita upisao u indeks ocjenu pamti, a i malo teže zaboravi. glas trešnjevke | jesen / zima 07 1 o d od 7 TREŠNJEVAČKI ZBOROVI Božidar Ugrina: Ne morate biti ni Milka Trnina ni Caruso, važno je da se družimo! Autor umirovljeničke himne lani je sa svojim ansamblima imao čak 128 nastupa Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: privatni album P rije tridesetak godina osnovao je “Trešnjevačke mališane”, a danas vodi četiri trešnjevačka ansambla za seniore: “Vedar osmijeh”, “Prečko 50+”, “Trešnjevačke kišobrane” i Folklorni zbor “Žumberčanke”. Sa svojim je ansamblima lani imao čak 128 nastupa. Božidar Ugrina doselio se u Zagreb 1967. godine iz Šibenika, točnije iz Varoši, šibenskoga kvarta iz kojeg su na put slave krenula mnoga velika imena hrvatske glazbe. Ugrina se i danas rado prisjeća djetinjstva koje je bilo ispunjeno svirkom pa kaže: “Odrastao sam u Mimincu, malo dalje od mene živio je Vice Vukov, pa Duško Jaramaz, pa Arsen Dedić i na kraju Ivo Pattiera. Svirao sam s Arsenom i njegovim ocem u Šibenskoj narodnoj glazbi, orkestrom koji je triput osvojio naslov svjetskog prvaka na raznim natjecanjima.” Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je klarinet 1971. godine, a 1976. godine doselio se na Trešnjevku, gdje i danas živi. Tri godine poslije osnovao je Muzičku omladinu na Trešnjevci s danas pokojnim profesorom Zlatkom Kubikom, a njihov prvi projekt bio je dječji zbor od kojeg su poslije potekli “Trešnjevački mališani”. Maestro se s veseljem sjeća tih dana. “Trebali su se zvati 'Trešnjevački klinci', ali je iz Socijalističkoga saveza došla zabrana s obrazloženjem da asocira na prosto. Tad sam se šalio da bi trebalo zabraniti pjesmu 'Klinček stoji pod oblokom', ali nije pomoglo i postali su 'Trešnjevački mališani'. Zajedno s profesorom Kubikom vodio sam ih dvanaest godina i tijekom toga razdoblja kroz zbor prošlo je oko šest tisuća mališana. Otišao sam iz te priče 1991. godine, a 'Trešnjevački' su postali 'Zagrebački mališani'.” glas trešnjevke | jesen / zima 23 od 7 do 107 GT : Danas radite s pen- 24 Međunarodnom điru u Splitu, Mediteranfestu zićima. S kime je lakše? u Rimu, na sastanku seniora u Budimpešti, – Djeca i penzioneri, to je isto. nedavno smo bili u Českim Budějovicama. Meni je odlično raditi s penzićima, odlično pjevaju, sve je dobro GT : Što nudite publici? izvježbano. Naš najstariji plesač – Mogu se pohvaliti da sad postavljamo šestu ima 83 godine. Pjevanje i korekoreografiju. Dosad smo postavili katarinsko ografije prilagođeni su toj dobi. kolo, salonsko kolo s krinolinama, stare splitske plesove, jadranske otoke gdje su zastupljena GT : Autor ste penzionerske himne “Penzići” koju Jezera na Murteru, Hvar i Korčula, zatim pječesto i rado izvodite na nastupima i koju publika sme i plesove otoka Hvara, pjesme i plesove odlično prihvaća. Samobora. Šesta su koreografija koju sad – Himnu “Penzići” napravili smo Mišo Doležal postavljamo bunjevački plesovi, i to onako kako i ja. Kao i sve dobro, i ovo je nastalo iz zezanih Zagreb i Hrvatska još nisu vidjeli. cije. Pjesma je tempo di polka, zapravo između marša i polke, i već prvi taktovi dižu ruke na GT . Vaši zborovi svagdje budu zapaženi, a snimili ste i neke CD -ove. ritam. Pjesma je fenomenalna, a mogu vam reći da moja unuka koja ima šest godina stalno traži – Zbor “Žumberčanke” snimio je dva, a zbor “Prečko da joj sviram “Penziće”. 50+” jedan CD . Imamo izvrsne kritike. Trudimo se na probama da sve bude dobro uvježbano, ali GT : Dugačak je popis vaših aktivnosti – Ansambl uglavnom je važno da se družimo uz pjesmu. Ja “Koleda”, bend Combo 5, izviđači. Što još? ne zadajem teške arije jer to moje zboraše ne – U Amaterskom folklornom ansamblu “Koleda” veseli. Njih vesele starogradske pjesme kojih radio sam 28 godina kao korepetitor, tajnik i se sjećaju iz mladosti. Veseli ih druženje. Neće voditelj tamburaša, a u izviđačima sam od 1959. nitko raditi karijeru u tim godinama. Stalno im godine. Tamo sam upoznao Mišu Doležala i od ponavljam: “Ne morate biti ni Milke Trnine ni tada smo nerazdvojni prijatelji. Mišo i ja svirali Caruso. Počnite točno, završite točno, nemojte smo sa Zdravkom Šerićem i Vanjom Liscem pa zavlačiti, budite intonativni i to je sve što tražim često u šali kažem da je to kvartet muških vještica. od vas.” GT : Imali ste bend i to vrlo uspješan. – Da. Zvao se Combo 5 i svirali smo kao pratnja većini pjevača stare garde. Pratili smo Zdenku Kovačiček, Zdenku Vučković, Beti Jurković, Đorđa Peruzovića, Duška Lokina, Đanija Maršana… GT : Danas vodite četiri trešnjevačka ansambla. – Da. Vodim zbor trešnjevačkoga doma umirovljenika “Trešnjevački kišobrani”, Mješoviti zbor gerijatrijske udruge “Prečko 50 +”, Folklorni ansambl “Vedar osmijeh” i Ženski folklorni zbor KUD -a “Žumberčani”. Na nastupe uvijek vodim dva ansambla, kombiniram ples i pjesmu. Volim raditi kolažne program tako da nije dosadno. GT : Gdje sve nastupate? GT : Kako dolazite do članova? – Audicijama i reklamom od usta do usta. Kod mene je svatko dobrodošao. Ako netko baš ne zna dobro pjevati, dolazit će na probe pa će naučiti. Važno je da se ljudi druže. GT : Tko vas financira? – Nitko. Zbor “Prečko” prije dvije godine dobio je četiri tisuće kuna od Gradskoga ureda za kulturu. Ove godine nije dobio ništa, a zboru “Vedar osmijeh” dano je sedam tisuća kuna. Jedino “Žumberčanke” redovno dobivaju od Grada i Županije i imaju dovoljna sredstva. Društvo nema sluha za naše aktivnosti. Zamislite, Trešnjevka jug ima 60.000 stanovnika, a ima jedan jedini zbor. To je sramota. – U domovima umirovljenika, crkvama, bolni- GT : Na Vašem profilu na Facebooku pozivate sve da vam se pridruže u pjesmi i plesu? cama… Nastupamo posvuda po Hrvatskoj: Novi Vinodolski, Senj, Crikvenica, Lukovo. Već godi– Naša su vrata širom otvorena. Vježbamo u Domu nama nastupamo za Međunarodni dan starijih umirovljenika “Trešnjevka” na Trgu Slavoljuba osoba u Lisinskom ili Globusu, za gerontološki Penkale. Na svome profilu na Facebooku objavtulum na Zrinjevcu i Trgu. Nastupali smo na ljujem termine za audicije. Svi su dobrodošli. glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107 USUSRET BLAGDANIMA Kamo je nestao božićni ugođaj na Trešnjevki? Tekst i foto: Vanja Radovanović D rage čitateljice i čitatelji, što vam na Trešnjevki otkriva da nam se bliže božićni i novogodišnji blagdani? Što je to po čemu se Trešnjevka tih dana u godini razlikuje od svih ostalih? Božić i Nova godina u najmračnijem su dobu godine i vjerojatno je upravo to razlog zašto se diljem svijeta slave uz brojna svjetla: u izlozima prodavaonica, prozorima kuća i stanova, na božićnim drvcima. Čak se i Zagreb potencijalnim turistima pokušava predstaviti kao grad koji je u tome dobu godine raskošno osvijetljen iako, budimo iskreni, daleko zaostajemo za većinom drugih metropola. Gradski je centar koliko-toliko okićen: u nekim izlozima već možemo vidjeti božićne ukrase, na trgovima su postavljeni šatori u kojima se pije kuhano vino ili čaj... Što međutim od takve božićne atmosfere možemo vidjeti u našem kvartu? Gotovo ništa, rekao bih. Najjasniji su znak da se približava Božić prodavači na tržnicama, pogotovo na Trešnjevačkom placu. Stoje ondje uz osvijetljene štandove na kojima se prodaju svjećice, nakit, sitni kičasti darovi... Njihova je ponuda i glasna i uočiljiva, u potpunoj suprotnosti s okolinom. glas trešnjevke | jesen / zima Gradski je centar kolikotoliko okićen: u nekim izlozima već možemo vidjeti božićne ukrase, na trgovima su postavljeni šatori u kojima se pije kuhano vino ili čaj... Drugi su znak približavanja Božića prodavači božićnih drvaca koji zauzmu prazne površine na prometnim punktovima i nude svoju sezonsku robu. Primjećujem da im posao svake godine malo-pomalo opada, možda i zbog buđenja ekološke svijesti. Miris crnogorice ipak je tu, deseci borova na jednoj su strani, čuveni “top” (koji nalikuje na stroj za izradu kobasica) na drugoj. I oni čekaju, vabe potencijalne kupce, razmjenjuju pozdrave sa znancima, promatraju djevojke. Prava mala nomadska zajednica, cirkus, koji dođe i ode za desetak dana! Postoje i ona “službena” božićna drvca koja postavljaju gradske službe. Jedva se ističu u svojoj okolini i teško se uopće mogu smatrati jednim od znakova božićnoga ugođaja. Ono u čemu najviše uživam ukrašeni su prozori stanova i vrtovi obiteljskih kuća. Iako su poneki kičasti, svejedno uljepšavaju te kratke i najčešće tmurne dane. Neki su međutim skladni, osvježavajući. Često mi pred oči dođe slika Mirkovečke ulice, uličice u sklopu naselja Prve hrvatske štedionice. Njezini su stanovnici okitili svoja dvorišta šarenim svjećicama pa ta ulica uistinu oživljava predbožićne dane! 25 25 od 7 do 107 N 26 e kaže se uzalud: mladi i djeca u Zagrebu žele biti “Jednom izviđač, uvijek izviđači, ali uvjeti ne dopuštaju izviđač”. Svatko naime da svaka gradska četvrt ima svotko je bar jedan mali dio svog ju izviđačku udrugu. Zato su u djetinjstva proveo u izviđači- “Plamenu”, kazao je, vrlo zahvalma uvijek će se s radošću sjećati ni Općini koja je omogućila da se svog prvog paljenja logorske va- na području Trešnjevke sjever tre, prvog čvora ili pak pripreme osnuju izviđači. svog prvog obroka ispred šatoI Gradska četvrt i Trešnjev ra koji je sam podignuo. Da su čani itekako mogu biti ponosni ODRED IZVIĐAČA “PLAMEN ” izviđači još vrlo popularan i na svoje kvartovske poletarce, mladima privlačan pokret, ja- izviđače, istraživače i brđane. sno govori podatak od čak 40 Naime, samo u posljednja tri milijuna članova diljem svijeta. mjeseca ekipe iz Odreda osvoA među tim milijunima našao se jile su šest pehara na natjecai Odred izviđača “Plamen” koji njima. U Državnoj izviđačkoj već više od deset godina djeluje ligi 2012./2013. mlađa ekipa na području Trešnjevke sjever osvojila je drugo, a starija treće te brojnoj djeci i mladima omo- mjesto. Natjecanja su uvijek pogućava da kroz igru i zabavu seban izazov i doživljaj jer, osim stječu nova znanja te razvijaju novih prijateljstava, nezaboravMnogi mladi i djeca svoje vještine i talente. nih iskustava, zabave i pjesme, “Trenutačno imamo oko 50 mladi izviđači testiraju svoja u Zagrebu žele biti članova među kojima je većina stečena znanja i vještine. izviđači. Uvjeti u dobi između osam i 20 godina. “Ekipe na natjecanjima proSvaka dobna skupina ima pro- laze stazu s kontrolnim stanimeđutim ne dopuštaju gram prilagođen uzrastu, pa su cama na kojima obavljaju razne da svaka gradska rafting, ekspedicija, upoznava- zadatke poput brzinskog dizanje ljekovitog bilja, preživljava- nja šatora, paljenja vatre, vezačetvrt ima svoju nje u prirodi, kuhanje ili gluma nja čvorova, signalizacije…”, izviđačku udrugu na zabavnoj večeri, samo dio objasnio je Kabić te dodao da se iskustava koja se mogu doži- svako natjecanje odvija u različivjeti u izviđačima”, rekao je tim dijelovima države pa su tako Igor Kabić, načelnik Odreda Trešnjevčani prošli Hrvatsku Tekst: Martina Cikojević Foto: Odred izviđača “Plamen” “Plamen”. Dodao je da mnogi sve od Vinkovaca i Pule do Vještine koje se stječu uz igru, a pamte čitav život glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107 Upisi novih članova početkom sljedeće godine Iako izviđač može postati svatko od 7 do 77 godina, program je namijenjen djeci osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga uzrasta, a stariji se mogu priključiti kao voditelji, pomagači ili prijatelji organizacije. Novi članovi moći će se upisati početkom sljedeće godine, a obavijest o tome moći će se vidjeti na lecima i plakatima polijepljenima po Trešnjevki, u školama, na internetskoj stranici www.oi-plamen.hr ili na profilu na Facebooku što ga ima Odred. Splita. Osim natjecanja, “Plamen” svoje članove redovito vodi na brojne izlete u prirodu pa su se tako na repertoaru omiljenih odredišta našli: Velebit, Risnjak, Okić i Ivanščica. Medvednica, kako kaže naš sugovornik, gotovo im je kao drugi dom. Osim mjesečnih izleta, “Plamen” svake godine organizira i zimovanja na koja često idu i s drugim izviđačkim odredima iz Hrvatske. Ipak, krunu izviđačke godine nosi – logorovanje. Sve ono što izviđač uči na sastancima i izletima tad se primjenjuje. “Nakon što stariji članovi pripreme teren i na livadi sagrade pravi mali grad s improviziranim kuhinjama, kupaonicama i šatorima, mlađi sa svojim patrolama uređuju patrolne kutiće i šatore te ponekad skuhaju i večeru. Na kraju dana priprema se ognjište i vatra, a svaka večer završava pjesmom, igrama i zabavnim igrokazima”, ispričao je načelnik Odreda koji je u izviđačima od 2005. godine. Kako je rekao, “Plamen” ga je osvojio na prvi pogled te ga u mnogočemu pripremio za “ozbiljan” život. Zaključio je da je to ono najbolje u izviđačima. “Uz pomoć iskusnijih učiš se ozbiljnosti i odgovornosti, a uz pomoć mlađih prisjećaš se kako je to biti dijete.” glas trešnjevke | jesen / zima “Plamen se diže, a iskra sipa” Odred izviđača “Plamen” osnovan je, simbolično, 21. ožujka 2002., na prvi dan proljeća. Od početka djeluju na Trešnjevki te u školi “Ljubljanica”, a uskoro i u školama “August Šenoa”, “Voltino”, “Kralj Tomislav” i “Rudeš”. Ime koje su odabrali povezano je s vatrom koja je iznimno važna i simbolična u izviđačima. “Vatra nam pomaže da od namirnica napravimo topli obrok, skuhamo čaj ili rasvijetlimo put u šumi. U šali znamo reći da nam je vatra televizor dok boravimo uz ognjište na logorovanju”, objasnio je načelnik Odreda Igor Kabić. Riječ “plamen” prva je riječ u izviđačkoj himni vatri koja se pjeva u posebnim prigodama. Kako kaže naš sugovornik, ekipi se svidjela ideja što od malene iskre može nastati velik plamen pa se tako nadaju da će od male grupe zanesenjaka nastati odred koji će okupiti brojne mlade Trešnjevčane. Odred trenutačno djeluje u MS -u “Pongračevo”, ali traže novi prikladniji prostor koji bi im omogućio kvalitetniji rad i skladištenje opreme. Izviđači – prigoda za razvijanje vještina i talenata Izviđači su pokret za odgoj i neformalno obrazovanje djece i mladih. Cilj je pokreta svakom pojedincu pružiti prigodu za razvijanje talenata i potencijala. U izviđačima se stječu razne korisne i praktične vještine i znanja, i to sve kroz igru, zabavu i avanturu. 27 od 7 do 107 ŽENSKA SOBA Svom snagom protiv nasilja nad ženama U Kranjčevićevoj ulici odigrana je humanitarna ragbijaška utakmica koja je dio kampanje osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama Tekst: Martina Cikojević Foto: arhiva Ženske sobe 28 U sklopu kampanje “U tri klika biraj život bez nasilnika” u subotu, 19. listopada, na stadionu u Kranjčevićevoj ulici na Trešnjevki odigrana je humanitarna ragbijaška utakmica između momčadi Sjever i Jug. Utakmicu je, u suradnji s Hrvatskim ragbijaškim savezom i Zagrebačkim ragbijaškim savezom, organizirala Ženska soba – Centar za seksualna prava radi osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama. Ovaj je događaj samo jedan u nizu spomenute kampanje, a zajednički im je naziv “Svom snagom protiv nasilja nad ženama”. “Istraživanja pokazuju da je svaka treća žena u Hrvatskoj doživjela neki oblik nasilja. Nažalost, društvo u našoj zemlji još je tolerantno prema raznim oblicima nasilja, pogotovo prema onom nad ženama. Ovim događajem želimo upozoriti javnost da takva vrsta nasilja nije privatan već javnopolitički problem”, rekla je Antonija Hojt Ilić, voditeljica Programa za mlade Ženske sobe. Dodala je da je veliki odaziv na utakmicu dokaz da su građani zainteresirani za taj problem te da su svojom nazočnošću odlučili podržati kampanju i tako se boriti protiv nasilja. Organizatore je posebno veselilo to što je na utakmicu došlo mnogo roditelja s djecom. To smatraju važnim jer se svijest o nultoj toleranciji prema nasilju mora razvijati od malih nogu. “Mnoga djeca svoje uzore vide u sportašima stoga je jako važno da i oni znaju i promoviraju stav da nasilje nema opravdanja”, istaknula je Hojt Ilić. Napomenula je da će sav prihod prikupljen od prodaje ulaznica, a koje su stajale 10 kuna, ići Centru za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje u sklopu Ženske sobe. Od njegova osnutka 2008. godine do danas kroz centar je prošlo više od 600 osoba koje su zatražile podršku i pomoć. Iako Ženska soba nema svoje sklonište, ženama koje se obrate za pomoć glas trešnjevke | jesen / zima Centru, a koje su pretrpjele silovanje, seksualno zlostavljanje ili seksualno uznemiravanje, omogućuje se besplatna i anonimna pomoć. Pruža im se pravno savjetovanje, psihoterapija te medicinski pregled. “Najčešća dob žena žrtava seksualnog nasilja koje su nam se obratile za pomoć kreće se između 19 i 25 godina. Tih godina obično su i sami počinitelji nasilja. Budući da su to relativno mladi ljudi, jako je važno organizirati preventivne programe o seksualnom nasilju od najranije dobi”, rekla je naša sugovornica. Dodala je da s nekoliko zagrebačkih srednjih i s jednom osnovnom školom već imaju dobru suradnju, a takva će se praksa nastaviti i dalje. Da je obrazovanje itekako potrebno, dovoljno govori to što mnogi ne znaju da je i obično zviždanje za ženom na cesti, iako blagi, ipak jedan od oblika seksualnog uznemiravanja. Kao najteži oblici seksualnog nasilja smatraju se incesti, koji ujedno imaju i najteže te najbolnije od 7 do 107 posljedice. Jednako tako, istaknula je Hojt Ilić, malo je ljudi upoznato s činjenicom da se kod žena koje su preživjele seksualno nasilje razvije posttraumatski stresni poremećaj. Zbog svega toga tim je ženama pomoć dugoročno potrebna. Kao jedan od najvećih uspjeha rada udruga koje se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja općenito, Antonija Hojt Ilić istaknula je usvajanje protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Taj je protokol donijela Vlada Republike Hrvatske, a što je izuzetno važno, kazala je Hojt Ilić, u izradi protokola sudjelovali su i koordinatori Ženske sobe. Unatoč tomu, velik problem predstavlja odredba novoga kaznenoga zakona u kojem je minimalna kazna za silovanje smanjena s tri na samo jednu godinu. “Takvim zakonskim smanjenjem kazne šalje se jasna poruka da silovanje i nije neki velik problem, odnosno da mu ne trebamo pridavati puno pažnje. To je vrlo opasno i zabrinjavajuće”, kazala je Antonija Hojt Ilić. glas trešnjevke | jesen / zima Financijska podrška Europske unije Cjelokupna kampanja provodi se u sklopu projekta “Safe zone” koji financijski podržava Europska unija, a koji Ženska soba provodi u suradnji sa S.O.S . telefonom – poziv u pomoć (Virovitica), Centrom za razvoj i podršku civilnog društva “Delfin” (Pakrac) i Centrom za žene “Adela” (Sisak) te u sklopu projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja” koji provodi u partnerstvu s Uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, a koji financijski podržava Ministarstvo socijalne politike i mladih. Okosnica je kampanje internetska stranica www.sigurnomjesto.hr koja je pokrenuta u veljači 2012. godine, a namijenjena je svim ženama koje su pretrpjele bilo koji oblik nasilja. Stranicu je dosad posjetilo više od 70.000 osoba. Područje rada Ženske sobe: zaštita ljudskih prava s naglaskom na ženska ljudska prava • suzbijanje seksualnog nasilja: razvoj javnih politika i učinkovite prakse u radu sa žrtvama seksualnog nasilja, izravan rad sa žrtvama te razvoj preventivnih mehanizama i programa • promocija i zaštita seksualnih prava u skladu s Deklaracijom o seksualnim pravima, uključujući seksualnost žena te seksualne i rodne manjine • gdje potražiti pomoć? Ženska soba nalazi se u Maksimirskoj 51a u Zagrebu. Svi koji trebaju pomoć mogu se javiti na telefonski broj (01) 61 19 444 ili na e-adresu [email protected]. Internetska je stranica Ženske sobe www.zenskasoba.hr. 29 od 7 do 107 VRBANI III Nova škola, stari problemi Tekst: Anita Končar Foto: OŠ “Alojzije Stepinac” N 30 akon sedam godina čekanja roditelji djece iz naselja Vrbani III napokon mogu odahnuti. Taj je zagrebački kvart naime u rujnu dobio i školu i vrtić. U Osnovnu školu “Alojzije Stepinac” može se upisati oko 500 učenika, a ove školske godine upisano ih je 416. U školi kažu kako bi mogli upisati još osamdesetak učenika, no kapaciteti škole nisu dovoljni za rad u jednoj smjeni pa se nastava odvija u dvama turnusima. “Problem predstavlja nerazmjer broja učenika u razrednoj i predmetnoj nastavi. Naime, ove školske godine u nižim je razredima 270 učenika, a u viši- Gradnja i opremanje škole, prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, stajalo je gotovo 45,5 milijuna kuna ma 146. Svi prvi i drugi razredi, Gradnja i opremanje dugokojih je ukupno šest, produljeni iščekivane škole, prema podasu boravci pa je tih šest učionica cima Gradskog ureda za obrazozauzeto od 7 do 17 sati, a učio- vanje, kulturu i šport, stajalo je nica je ukupno 17 u cijeloj školi. gotovo 45,5 milijuna kuna. Riječ Zbog ovoga omjera broja uče- je o zgradi čija je ukupna povrnika u nižim i višim razredima šina 4300 četvornih metara i u nastavu je bilo nemoguće orga- čijem je sklopu 17 učionica, 13 sanizirati u jednoj smjeni”, ističu nitarnih čvorova, dvije zbornice, u školi. Ipak napominju kako će školska kuhinja, knjižnica s galese situacija s godinama mijenjati rijom te velika i mala sportska jer su trenutačno zbog sastava dvorana. Uz to, vanjski prostor stanovništva u kojem prevla- škole ima i prilazni trg, sportske davaju mlade obitelji Vrbani III terene i školsko dvorište. Iako je kvart u kojem je daleko više vr- riječ o najnovijoj školi u Zagrebu, tićke djece i djece rane školske opreme ipak nedostaje. Škola dobi, a za neko vrijeme ta će se nema ni pametne ploče ni tablesituacija okrenuti u korist uče- te ni bilo kakva druga “posebna” nika starije školske dobi. nastavna sredstva. glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107 Vrbani dobili i novi vrtić “U učionicama imamo LCD - uključeni u život škole, dokatelevizore, ali ne i računala. zuje i akcija organizirana za Novim računalima opremljena školsku knjižnicu. Naime, poje samo informatička učionica lovinom listopada održala se u te knjižnica koja na galeriji ima naselju Vrbani III akcija pod natri računala kojima se mogu ko- zivom “Knjigom protiv antena”. ristiti učenici. Specijalizirane Odazvali su joj se brojni stanari učionice i kabineti tijekom vre- toga kvarta koji su se velikodušmena postupno će se i stalno no uključili u darivanje knjiga i opremati uz pomoć Gradskog novca za školsku knjižnicu. ureda za obrazovanje, kulturu “Akcija se održala uz prigodan i šport, sponzora i donatora te glazbeni program i besplatno uz dragocjenu pomoć roditelja kestenje, a prikupljeno je čak naših učenika. Roditelji su se 108 knjiga i oko 2700 kuna čime već na mnoge načine uključili u je kupljeno dodatnih 30 novih poboljšanje uvjeta rada u školi i knjiga”, pohvalili su roditeljsku na tome smo im vrlo zahvalni”, inicijativu u školi. kažu u novoj školi na Vrbanima. Koliko su roditelji već sad glas trešnjevke | jesen / zima Nova škola nije jedini objekt koji je ove godine otvoren u naselju Vrbani III . U kvartu je otvoren novi vrtić. Riječ je o područnome objektu Dječji vrtić “Kustošija” čija je gradnja i opremanje stajalo gotovo 28,3 milijuna kuna. Gradnjom tog vrtića napokon je riješen problem popisa čekanja u tome kvartu, a prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, u novi je vrtić upisano 318 mališana. Što se ostalih slobodnih mjesta za vrtiće tiče, u Uredu ističu kako ih na području gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug još ima. “U vrtićima Grada Zagreba 103 su mjesta, a na istome području u privatnim i vjerskim vrtićima slobodno je 187 mjesta”, kažu u Gradskome uredu za obrazovanje. 31 od 7 do 107 POZITIVAN UTJECAJ Velikodušnost čuda stvara Piše: Dubravka Miljković Dokazano je da ljubaznost i nesebičnost prema drugima povećavaju intenzitet i trajanje našega dobroga raspoloženja R “ 32 ođeni mi stric ne dopušta da ispod fasade svoje kuće, koja se naslanja na njegovu, stavim pet centimetara stiropora, jer da će to suziti stube koje vode do njegova stana. Stube su široke metar, a natkrov im, ako ćemo o detaljima, barem dvadeset centimetara zadire u moj posjed...”, žali se prijatelj. Gledale smo se neko vrijeme šutke, drugima se sigurno činilo da to traje cijelu vječnost. Susret s Christine bio je najneobičnije iskustvo mog života”, napisala je Slavenka Drakulić u svojoj knjizi “Tijelo njenog tijela – priče o dobroti”, priče o ljudima koji su, ni s čime pritisnuti, jedan svoj bubreg darovali potpunim strancima. Christine Swenson učinila je to, dakle, za nepoznatu joj Slavenku Drakulić. (Priču iz prvog odlomka vjerojatno ne bi ni razumjela.) Doista, koliko smo se i čega smo se sâmi spremni odreći u korist nekoga drugoga – poznatoga ili nepoznatoga? Mnogi su ljudi spremni darovati novac, stvari, vrijeme, krv, organe – najčešće ipak nakon smrti. Još se ne zna od čega su sastavljeni oni koji su to spremni učiniti za života, pa još za stranca. Kao što se i ne zna od čega su oni koji ni bliskoj osobi ne bi dopustili da učini ono od čega bi i njima bilo toplije. Kad smo svjedoci nečijeg altruizma, ljubaznosti, heroizma ili iznimno moralnog ponašanja prema drugima, u nama se javlja osjećaj uzvišenosti. To je emocija koja se spominje u različitim kulturama, a ljudi je opisuju kao iznimno topao i ugodan osjećaj koji je istodobno i vrlo motivirajući. Oni koji su ga osjetili govore kako su i sami željeli postati bolji ljudi koji rade dobre stvari i pomažu drugima.U jednom istraživanju sudionici su bili podijeljeni u tri grupe. Svaka grupa gledala je desetominutni filmić: prva grupa o životu i radu Majke Terezije, druga neutralni dokumentarac, a treća isječke iz serije “Najsmješniji američki kućni video”. Oni glas trešnjevke | jesen / zima koji su gledali neutralni dokumentarac ostali su emocionalno neutralni, što se moglo i očekivati. Oni koji su gledali film o Majci Tereziji izvijestili su da se osjećaju uzvišeno, a oni koji su gledali kućne komedije rekli su da se osjećaju sretnima. Taj osjećaj sreće potaknuo ih je da naprave nešto za sebe, nešto što ih je zanimalo i od čega su imali koristi. Međutim, osjećaj uzvišenosti kod onih koji su gledali film o Majci Tereziji izazvao je u njima želju da pomognu drugima. Štoviše, priličan broj njih prijavio se za volontiranje u dobrotvornim organizacijama. I druga istraživanja pokazuju kako se osjećaj uzvišenosti lako širi pa može imati pozitivan utjecaj na cijelu zajednicu. Svjedok dobroga djela vrlo će vjerojatno i sam uskoro počiniti dobro djelo i onda će se broj dobrih djela početi povećavati. Zbog toga su u pravu oni koji se bune što svaki kriminalac odmah osvane na prvim stranicama novina dok dobre stvari često ostanu nezamijećene. A s obzirom na to da smo u dobrom raspoloženju puno skloniji pomoći drugima nego kad smo loše raspoloženi, crni sadržaji naslovnica sigurno nas neće potaknuti na pomaganje. Moramo sami nešto poduzeti. To ne samo da će biti korisno drugima, nego i nama samima: pružanje pomoći donosi čak više zadovoljstva nego primanje: dokazano je da ljubaznost i nesebičnost prema drugima povećava intenzitet i trajanje našeg dobrog raspoloženja. Ako ste u depresiji i ne znate što biste sami sa sobom, učinite za nekoga nešto lijepo – bit će vam bolje. Ako vam je dobro, učinite za nekoga nešto lijepo – bit će vam još bolje. Ne morate dati bubreg, dajte krv, pomognite nečijem djetetu u učenju, odnesite ručak bolesnom susjedu... Najveće učinke što se tiče dobrog raspoloženja i mentalnog zdravlja imat ćete ako jedan dan u tjednu učinite pet takvih dobrih djela (što, naravno, ne znači da ostale dane možete biti – stric). Trešnjevačke knjižnice KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE” Mirjana Gaura: Tajne divljine U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici “Staglišće” 30. listopada predstavljena je knjiga priča u stihovima autorice Mirjane Gaura “Tajne divljine”. Knjiga je namijenjena djeci i predškolskog i školskog uzrasta. Predstavljanje je organizirano za učenike OŠ “Ivan Meštrović” te za članove Centra za rehabilitaciju Zagreb. Spisateljica je originalno uvela male slušatelje u priču o medvjediću zvanom Mrmljo, koji je ujedno i autoričin zaštitni znak. KNJIŽNICA “KNEŽIJA” Europski mural mladih U Knjižnici “Knežija” 1. listopada otvorena je izložba europskih murala djece i mladeži iz raznih zemalja. U ovome projektu sudjelovala su djeca iz DV -a “Matija Gubec”, to jest djeca od tri do sedam godina, pod vodstvom odgojiteljice Jane Bjelajac. Izloženi murali prikazuju krajolike, znamenitosti, festivale, praznike i narodne nošnje, a projekt je zamišljen kao svojevrsna promocija kulture i tradicije raznih europskih zemalja. Putujuća izložba počela je svoj put u španjolskoj osnovnoj školi “Elizabeth”, a iz mjeseca u mjesec putuje Europom. Mladen Kušec - Susret s književnikom U povodu obilježavanja Mjeseca knjige u Knjižnici “Knežija” 23. listopada pod vodstvom Dražene Šola Vrbanek organiziran je susret s poznatim dječjim književnikom Mladenom Kušecom. Susret je protekao u smijehu, spontanom razgovoru i druženju malih učenika Osnovne škole “Horvati” s književnikom koji je pričao djeci o svojem djetinjstvu i kako je počeo pisati. Zatim je pročitao neke svoje pjesme, govorio o svojim knjigama i postavljao razne pitalice. Djeca su mu uzvratila raznim pitanjima i svojim recitacijama. Tekst i foto: Maja Cvek KNJIŽNICA “VOLTINO” 100 Godina čudnovatih zgoda šegrta hlapića Mjesec hrvatske knjige u Knjižnici “Voltino” obilježen je izložbom kojom su obilježene dvije obljetnice: 10 godina suradnje Škole primijenjene umjetnosti i dizajna s Knjižnicom “Voltino” te 100 godina od objavljivanja knjige “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Za tu prigodu izloženi su radovi učenika Grafičkog odjela na temu tipografskih plakata i ilustracija za poznatu knjigu Ivane Brlić Mažuranić. Izložbu je otvorio Damir Brčić, profesor na Grafičkom odjelu ŠPUD -a. U Knjižnici “Staglišće” predstavljena je knjiga “Tajne divljine” KNJIŽNICA “PREČKO” Izložba likovnih radova Gerijatrijske udruge “Prečko” U povodu obilježavanja Među narodnoga dana starijih osoba u Knjižnici “Prečko” svoje su radove izložili polaznici likovne radionice “50+” koja djeluje u sklopu Gerijatrijske udruge “Prečko” uz vodstvo akademskog slikara Marija Slunjskog. Na otvorenju izložbe nastupio je Mješoviti pjevački zbor “Prečko 50+” kojim ravna Božidar Ugrina. Kafkin svijet U Knjižnici “Prečko” 25. listopada upriličen je čitateljski susret posvećen Franzu Kafki u povodu 130. obljetnice književnikova rođenja. Susret je protekao u razgovoru o doživljavanju, razumijevanju i mišljenju o trima Kafkinim pripovijetkama: “Osuda”, “U kažnjeničkoj koloniji” i “Umjetnik u gladovanju”. Voditeljica susreta bila je profesorica Katarina Starčević. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 33 Druženje djece i književnika Mladena Kušeca Knjižnica “Prečko” organizirala je susret u povodu 130.obljetnice rođenja Franza Kafke A V T S D SUSJE ati IZ pozn džez- G U R U 34 Matija Dedić: I zbog roditelja i zbog gena glazba je postala moja ljubav Poznati džezist snimio je osam albuma, a uskoro izlazi novi, snimljen u New Yorku Tekst: Davor Ivanov Foto: privatni album M atija Dedić, poznati hrvatski džez-glazbenik, na Trešnjevki živi već 11 godina. U glazbu je zaljubljen od treće godine, a krivci za to i njegovi su roditelji, istaknuti hrvatski glazbenici Arsen Dedić i Gabi Novak. Glazbeni gen naslijedila je i njegova jedanaestogodišnja kći Lu zbog koje je Matija upoznat i s pjesmama Rihanne i ostalih pop-izvođača. Za njim je već osam albuma, a uskoro očekuje i izlazak novoga, snimljenoga u New Yorku. Da nije glazbenik, bavio bi se košarkom, a džezu ga je privukla mogućnost improvizacije. Surađivao je s brojnim domaćim i stranim autorima kao što su: Alvin Queen, Martin Drew, Ron Ringwood, Boško Petrović, Marc Murphy Band, Patrizia Conte, David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, Jean Louis Rassinfosse, Anca Parghel, Tomi Emanuel, Lenny White, Tamara Obrovac, Marek Patrman, Salvatore Maiore i mnogi drugi. Unatoč tomu što džez u Hrvatskoj i dalje ima izrazito loš tretman, tu je vrstu glazbe tijekom brojnih suradnji ipak uspio približiti nešto većem broju slušatelja. glas trešnjevke | jesen / zima Album “Sentiana” poznati iz susjedstva GT : Koliko dugo živite na Trešnjevki te kako ste zadovoljni životom u tome zagrebačkome kvartu? Postoji li nešto što biste promijenili? - Na Trešnjevki živim 11 godina. Prije tri godine, kad smo se odlučili seliti, također smo razmišljali prvenstveno o ovom kvartu te smo, u cijelosti zadovoljni njime, ovdje i ostali. GT : Mislite li da biste se bavili glazbom i da ne potje- čete iz glazbene obitelji? - Teško je reći da bi se bavio nečim drugim jer je glazba zbog roditelja i genetike od moje treće godine bila i ostala moja ljubav, vjera i preokupacija. Jedina bi druga opcija eventualno bila košarka u koju sam također zaljubljen od svoje dvanaeste godine. GT : Što Vas je privuklo džezu? - Džezu me privukla spoznaja da očito glazbu mogu na neki način i sam stvarati odnosno improvizirati. U tom žanru pronašao sam pravi smisao u kojem se mogu baviti svim vrstama glazbe koju volim: klasičnom, filmskom pa tako i komercijalnijim žanrovima. GT : Surađivali ste s brojnim renomiranim domaćim i svjetskim glazbenicima. Kojom se suradnjom najviše ponosite? - Ponosan sam na sve svoje suradnje jer su one odavno bile moja velika želja i sanjarenje te sam sretan što sam ih u ovakvoj maloj sredini, koja nažalost i ne gaji veliku tradiciju džeza, uspio i ostvariti. GT : Kakvu glazbu slušate privatno? - Volim Sade Adu, Stinga, Jamiroquaija, Princea, ali sam, kako imam jedanaestogodišnju kćer, jako dobro upoznat i s Rihannom i ostalim zvijezdama svjetske komercijalne scene. GT : S obzirom na to da je Vaša kći već pokazala kako joj je glazba u genima, biste li voljeli i da ona jednoga dana bude glazbenica? - Lu svoje obveze u glazbenoj školi, u kojoj polazi četvrti razred i svira klavir, obavlja u zadnje vrijeme skoro isključivo sama, glas trešnjevke | jesen / zima bez moga nadzora ili velikih sugestija. To je možda i najbolje jer ako se njome i želi baviti, morat će zbog usporedbi sa mnom i svojom bakom i djedom ionako biti prisiljena pronaći svoj vlastiti izričaj, kako sam ga i ja pronašao te izbjegao pretjerane usporedbe s roditeljima. GT : Kakav je stav Hrvata prema džezu? Je li riječ o glazbi koju slušaju samo određeni ili ga je moguće popularizirati i približiti većem broju ljudi? - Džez, nažalost, u ovoj zemlji sluša sve manje ljudi. Kritičnu masu publike koju smo imali devedesetih godina i do sredine 2000. više nemamo, a mladi su putem medija, nažalost, okrenuti isključivo komercijalnim trendovima, kako dobrima, tako i groznima. Sigurno žalosti činjenica što živim u zemlji u kojoj je tretman ove glazbe, koja mi je svetinja, možda najlošiji i u regiji i, sigurno, u svijetu. Opstao sam jer sam je u više navrata relativno uspješno diskografijom i raznim suradnjama uspio približiti nešto, nazovimo to, malo većem krugu slušatelja. GT : Kakvi su poslovni planovi za budućnost? Aktualni i budući projekti? Očekujem službeni izlazak moga posljednjeg uratka “Sentiana”, snimljenoga u New Yorku, koji će i ovog puta biti za američkog izdavača. Raduje me solo nastup na festivalu Jazzy Colors u Parizu te nastup sa majkom u glasovitom džez-klubu Porgy&Bess u Beču u sklopu Dana hrvatske kulture u Austriji. Sviram vrlo često i surađujem s raznim kolegama kao što su: Massimo, Gibonni, Zoran Predin, Tamara Obrovac. Koncert u suradnji s Tamarom Obrovac prije mjesec dana u Rabatu u Maroku slušalo je više 1500 posjetitelja. 35 povijesn i feljton REKONSTRUKCIJA PROŠLOSTI Tratinska i Ozaljska – trešnjevačke žile kucavice Tekst i foto: Vanja Radovanović 36 Godine 1930. prvi se put spominje Ozaljska ulica koja, pod imenom Vurovčica, spaja grad sa zaseocima Gredice i Jarun, a Tratinska je na zemljovidima ucrtana već 1898. godine P ovijest neke četvrti često se može dobro proučiti i shvatiti ako se prouči povijest njezine glavne ulice. Stoga pokušajmo koristeći dostupne stare gradske zemljovide i planove rekonstruirati prošlost Tratinske ulice koja se s pravom može nazvati trešnjevačkom žilom kucavicom. Godine 1850. ujedinjuju se zagrebačka gradska i prigradska naselja (Gradec, Kaptol, Vlaška ves, selo Horvati) u grad Zagreb, a 1862. godine u Zagreb dolazi željeznica koja svojom trasom umnogome određuje budućnost Trešnjevke, pa tako i Tratinske ulice. U to je doba područje današnje Stare Trešnjevke (dio istočno od potoka Črnomerca koji je od 1850. do 1945. bio granica grada) bilo glas trešnjevke | jesen / zima nenastanjeno, a činile su ga livade, polja i voćnjaci. Na zemljovidu iz 1878. na Trešnjevki su ucrtane tek dvije ceste: Magazinska cesta, koja je bila put od grada do skladišta južno od pruge, te Selska cesta, koja je povezivala Iličku mitnicu na Črnomercu s mitnicom na Savskom mostu. Osim tih dviju cesta, vidljiva su i dva puta: jedan kojim su tad hodali stanovnici Horvata na putu do vlaka (Nova cesta) i drugi na mjestu Tratinske. Ne zaboravimo, Tratinska ulica duguje svoj položaj tomu što je, uz Adžijinu ulicu, najkraći put od gradskoga centra prema tad nenaseljenom poljoprivrednom području Trešnjevke. Osim Tratinske ulice, 1898. već je ucrtano nekoliko kućica, a 1906. dio do Nove ceste već je gušće izgrađen. Na potezu između Nove ceste i Selske međutim sagrađena je tek jedna jedina kuća. Na planu grada iz 1923. na trešnjevačkome sjeverozapadnom dijelu ucrtan je raster ulica koje danas uglavnom postoje. Iznimka je nikad sagrađeno radničko naselja oko trga R na mjestu Žajine ulice te dijela Tratinske koji je ucrtan pravolinijski u smjeru jugozapada (preko današnjega Trešnjevačkog trga) umjesto tadašnjeg i današnjeg zavoja kojim Tratinska nešto prije Nove ceste zavija prema zapadu i nastavlja se u Ozaljsku, koja se na tome zemljovidu naziva jednostavno Trešnjevkom. Godine 1930. prvi se put poimence spominje Ozaljska ulica koja, pod imenom Vurovčica, spaja grad sa zaseocima Gredice i Jarun kraj mitnice na Horvaćanskoj cesti. Te se godine otvara i Trešnjevačka tržnica, što je još jedan znak urbanizacije toga dijela grada. Godine 1932. Ozaljska je prvi put ucrtana u svojoj današnjoj dužini, do potoka Črnomerec, 1935. njome prolazi tramvaj, a 1939. uz cestu se gradi i crkva sv. Josipa, i to na početku Trakošćanske ulice, kao još jedan znak prigradskoga središta koje se širi. Godine 1945. nastupaju velike promjene za Trešnjevku: ukidaju se mitnice, a gradska se granica pomiče dalje na zapad. Godine 1947. Tratinska i Ozaljska već se nazivaju novim zajedničkim imenom – Ulica Rade Končara (karta 1.). povijesni feljton je potezom ulica ponovno prometno degradirana iako su Trešnjevčani time dobili bržu tramvajsku vezu prema gradu koju više ne ometaju automobili. Dio od Puljske ulice (nekada Vurovčice) do okretišta tramvaja postaje pješačka zona te se tako promet za Ljubljanicu vodi drugim smjerovima. Po osamostaljenju Hrvatske ulici se vraćaju stari nazivi: Tratinskom se naziva dio do Nove ceste, a Ozaljskom zapadni dio. Karta 2. Nova velika promjena u životu ulice zbila se potkraj četrdesetih kad je sagrađena autostrada, kako se to tad zvalo. Nova autocesta preuzela je većinu prometa prema jugozapadnom dijelu grada koji se sve više širio (karta 2.). Time je bila rasterećena Končareva ulica i postala je prometnicom drugoga ranga. Zanimljivo je i to da su još neke gradske ulice, primjerice Borongajska i Trnjanska cesta, nekad bile glavne prometnice na svome području, a tijekom vremena zbog gradnje su izgubile važnost. Ilica i Maksimirska cesta međutim zadržale su svoj status glavnih gradskih prometnica. U Tratinskoj se cesti, uz Trešnjevački trg, 1960. otvara robna kuća Nama, a 1972. otvara se i druga, i to na Remizi. U toj se ulici nalaze i kino “Trešnjevka”, na početku Vukovarske (tad Varaždinske) i kino “Triglav”, a filmovi su se poslije Drugoga svjetskoga rata prikazivali i na platou pokraj tržnice gdje se subotom igrala i tombola. Godine 1979. Končareva je ulica rekonstruirana i otad je njezin istočni dio, od Savske ceste do Nove ceste, jednosmjeran u smjeru zapada. Tim Karta 1. glas trešnjevke | jesen / zima Što reći o Tratinskoj i Ozaljskoj danas? Dolaskom krize promijenio se i život tih ulica, njihov “dućanski pejzaž”. Nekad su ondje bile podružnice većine prodavaonica konfekcije i obuće među kojima su tek neke preživjele, na primjer Borovo. Ispražnjene lokale zauzele su prodavaonice u kojima se prodaje rabljena odjeća, alternativne prodavaonice povezane s rock-kulturom (Free bird CD shop, Dirty old shop, saloni za tetoviranje) i druge (Bio&bio, prodavaonica šivaćeg pribora) čime je ulica dobila osebujan alternativan izgled i profil pod kojim je postala poznata i prepoznatljiva u gradskim okvirima. Nažalost, mnogi su lokali prazni, a tu su i neki drugi problemi. Valjalo bi istaknuti da ne postoji prikladan alternativan smjer za bicikliste koji jure uskim nogostupima te ugrožavaju i sebe i pješake. Također, Trešnjevački je trg i dalje u velikoj mjeri nedefiniran pa ćemo tek vidjeti u kojem će se smjeru razvijati urbanizacija te ulice. Idealno bi bilo kad bi dio oko Trešnjevačkog trga mogao postati još ugodniji za pješake i kad bi se omogućio nesmetani tramvajski i biciklistički promet. Promet ostalih vozila trebalo bi skrenuti drugim smjerovima te ulicu od sekundarne tranzitne prometnice pretvoriti u urbano srce Trešnjevke, što ona i jest. 37 kvartovski Metronom Budapest gipsy symphony orchestra kc “dražen petrović”, 13. Prosinca, 20 sati 38 Pet godina nakon posljednjeg nastupa u Zagreb se vraća najveći romski simfonijski orkestar Budapest Gypsy Symphony Orchestra. Zagrebačka publika 13. prosinca u Košarkaškom centru “Dražen Petrović” moći će čuti stotine romskih violina, koje će izvoditi glazbu bez nota i partitura. U Mađarskoj je ovaj orkestar poznatiji kao Szaztagu Cinanyzenekar (Sto romskih violina), a njegovi glazbenici nastupali su po cijelome svijetu. Inače, orkestar se sastoji od šezdeset violina, šest violončela, deset kontrabasa, devet klarineta i šest cimbala. Izvode poznatu romsku glazbu, ali i klasična djela Brahmsa, Bizeta, Straussa... Ulaznice za ovaj koncert stoje od 100 do 300 kuna. Massimo live mala dvorana doma sportova, 14. Veljače, 21 sat Budući da je posljednjih godina Massimo rasprodao koncerte za Valentinovo u prostoru Tvornice kulture, u 2014. godini odlučio je koncert za zaljubljene preseliti u veći prostor odnosno u Malu dvoranu Doma sportova. Tamo će 14. veljače pred zaljubljenom zagrebačkom publikom ispričati svoju glazbenu ljubavnu priču. Ulaznica stoji između 130 i 160 kuna. Tekst: Petra Kostanjšak Simple minds mala dvorana doma sportova, 4. Ožujka, 20 sati Legendarni britanski rock-bend Simple Minds ponovno će nastupati pred hrvatskom publikom, i to četiri godine nakon njihova posljednjeg nastupa u Splitu. Ovog puta dolaze u metropolu te će 4. ožujka zasvirati u Maloj dvorani Doma sportova. Bend će izvesti niz hitova iz 36 godina duge karijere te promovirati novi album “Greatest Hits”. Bend Simple Minds u Zagreb dolazi u postavi koja uključuje dva originalna člana – frontmena Jima Kerra i gitarista Charlieja Burchilla – te bubnjara Mela Gaynora, klavijaturista Andyja Gillespieja i basista Geda Grimesa, a posljednji su put pred zagrebačkom publikom nastupali 2006. godine. Europski dio njihove turneje čini čak 38 koncerata, a nastupi u Skoplju i Zagrebu jedine su svirke planirane u našoj regiji. Ulaznice se prodaju putem Eventimova sustava, a stoje 180 kuna do 1. siječnja, a od toga datuma 200 kuna. Ako ulaznica ostane, na dan koncerta stajat će 230 kuna. Budapest Gipsy Symphony Orchestra Massimo Simple Minds glas trešnjevke | jesen / zima kvartovski metronom Glavna urednica Anita Končar Zamjenica glavne urednice Petra Kostanjšak Art direktor Trpimir Ježić Novinari Davor Ivanov, Martina Cikojević Kolumnisti Nives Opačić, Dubravka Miljković Lektura Ana Stipčić Suradnici Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Vanja Radovanović, Bruno Konjević Fotografije na koricama: Bruno Konjević Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb Uz potporu gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug Za nakladnika Ljiljana Perišić Tisak Sitotisak Mirt Dinamika izlaženja kvartalno Telefon 01 30 27 411 01 30 27 032 Faks 01 30 24 247 E-adresa [email protected] MB 3239632 Žiro-račun ZABA 2360000 -1101429565 Naklada 5 000 primjeraka ISSN 1846 –503 X glas trešnjevke | jesen / zima 39 e t a k e e t Č e ka c 4 www.cekate.hr
© Copyright 2024 Paperzz
