Preuzmi PDF 6 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

broj 18 / 19
proljeće / ljeto 2012.
Besplatno
kvartovsko
glasilo
35 godina
glazbenog
amaterizma u
Zagrebu
vrbani iii
dobivaju
vrtić i školu
poznati iz susjedstva
Intervju:
Boris Šprem
Trešnjevka
sve zelenija:
uređuju se parkovi i
dječja igrališta
sadržaj
Riječ urednice
Dragi Trešnjevčani,
2
iako smo tek u travnju doznali što će se
sve ove godine graditi, prilagođavati
i uređivati u sklopu malih komunalnih
akcija, dobra je vijest što je velik dio
novca namijenjen upravo za obnovu
dječjih igrališta i parkova.
Kako prvi znaci lijepa vremena za
neke znače i izvlačenje bicikala koji
su u podrumima spavali zimski san, za
vas smo istražili u kakvom su stanju
trešnjevačke biciklističke staze. Na
žalost, jedini je zaključak koji smo
izvukli – teško biciklistima u našem kvartu.
Naime, biciklističkih staza iznimno je
malo, a one koje postoje nisu povezane
u smislenu i upotrebljivu mrežu. Tako
su brojni biciklisti osuđeni na vožnju
preuskim kolnicima, a drugi im je izbor
vožnja zakrčenim prometnicama.
Istražili smo i gdje su nestala stara
trešnjevačka kina, među kojima su neka
pretvorena u prodavaonice, zatim u
kakvom su stanju studentski domovi koji
su brucošima prvi doticaj s metropolom,
ali i koliko građana mogu primiti
trešnjevačka skloništa. Kad smo već
obrađivali teme koje se tiču sigurnosti,
doznali smo ponešto o radu Državne
uprave za zaštitu i spašavanje koja ima
pune ruke posla. Naime, samo su lani
primili više od tri milijuna poziva.
A mnogo telefonskih brojeva okrenuli
su i roditelji mališana s Vrbana III
kako bi upozorili da u njihovu naselju
nema vrtića. Njihovi pozivi napokon su
uslišeni pa će tako to naselje nakon šest
godina čekanja dobiti i vrtić i školu.
Da je tog problema bio svjestan i dok je
bio na čelu zagrebačke gradske skupštine,
u intervjuu nam je rekao i predsjednik
Hrvatskog sabora Boris Šprem.
Za sam kraj ovoga broja za vas
smo pripremili popis manifestacija
i koncerata za koje smatramo
da ih ne smijete propustiti.
Anita Končar
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Novosti iz četvrti
Idemo u
CeKaTe
Trešnjevačka posla
od 7 do 107
Poznati iz Povijesni
susjedstva feljton
Kvartovski
metronom
sadržaj
Trešnjevka sjever
Trešnjevka jug
str. 4-6
Dvorana za velike i male
izvođače i gledatelje
str. 7-9
str. 11
događanja u CeKaTeu
str. 15
str. 17
str. 18-19
Intervju: Mišo Nejašmić
str. 22–23
str. 26–27
Klub mladih tehničara
Trešnjevka sjever
str. 30-31
DUZS
Broj 112
str. 34
predsjednik Hrvatskog sabora
str. 20-21
Kolumna Nives
Opačić
str. 25
Kolumna Dubravke
Miljković
Dani Nikole Tesle u
Tehničkom muzeju
Triatlonski klub
Vrbani III
dobivaju vrtić i školu
str. 28
“Zrinski Novatec”
Trešnjevačka
skloništa
Intervju: Boris Šprem,
str. 16
Prvi doticaj brucoša
sa Zagrebom
Gdje su nestala
trešnjevačka
kina? str. 24
Ni Milanovićeva biografija ne prodaje se najbolje
Zlatne godine
str. 12-14
Najave
Biciklom po kvartu
Plesnjaci u Prečkom
Walter brani rock!
str. 10
35 godina glazbenog
amaterizma u Zagrebu
Retrovizor
Pregled događanja u CeKaTeu
Riječ imaju predsjednici
str. 35
str. 32
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3
str. 33
Osnovna škola za
balet i ritmiku
str. 36
Trešnjevačke crkve
str. 38–39
str. 29
str. 40–41
Događanja u
knjižnicama
str. 37
Najave događanja:
Festival, hokej, biciklistička utrka
str. 42–43
Novo
s
četvtri IZ
ti
Trešnjevka
sjever
Na sjednici Vijeća gradske četvrti
Trešnjevka sjever održanoj 4. travnja do-
nesen je plan malih komunalnih akcija.
Plan je “težak” oko sedam milijuna kuna,
a toliko je približno iznosio i lanjski. Za
uređenje javnoprometnih površina i objekata namijenjena su tri milijuna kuna,
za dječja igrališta i zelene površine 1,6
milijuna, za uređivanje prostorija mjesne
samouprave milijun te za druge javne
objekte i površine 1,4 milijuna kuna.
Akcije prenesene iz
prošle godine
Iz prošle su godine prenesene sljedeće akcije: izrada projektne dokumentacije za Župu sv. Marka
Križevčanina, koja se nalazi u Selskoj cesti, i župni dvor
(66.500 kuna), uređenje dijela Županjske ulice (10.200
kuna) te opremanje novih prostorija Mjesnog odbora
“Samoborček” u Novoj cesti (100.000 kuna). Inače, Vijeće
gradske četvrti bilo je darežljivo i prema župnom uredu
župe Marka Križevčanina u Selskoj cesti. Nakon što je
2010. godine izdvojeno osamdeset tisuća kuna za izradu
idejnog rješenja za župni dvor, prošle je godine Vijeće
gradske četvrti Trešnjevka sjever odlučilo financijski pomoći i izradu projektno-tehničke dokumentacije. Prema
ponudi kuće koja radi za Nadbiskupski stol, bio je predviđen iznos od 165.000 kuna, da bi se poslije taj iznos
snizio na 66.500 kuna, koliko je iznosila ponuda druge
tvrtke u javnoj nabavi.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 4
Tekst: Vesna Rems Dobrin
Foto: Bruno Konjević
Za zelenilo i parkove
više od milijun kuna
Najviše novca i ove je godine namijenjeno za uređivanje zelenih površina, parkova i dječjih igrališta. U planu su park
u Zorkovačkoj 4, Park Stara Trešnjevka,
u kojem će se postaviti ogradni paneli,
postavljanje antitraumatskih podloga i
sprava na dječjim igralištima u Cerničkoj,
Krapinskoj, Susedgradskoj, Prilazu Grge
Antunca uz kafić Belfast, u Jablanskoj
ulici te u Ulici Roberta Frangeša
Mihanovića. U parku u Ulici Dragutina
Golika 44 postavit će se stol i klupa, a
ogradni paneli u parku u Ulici Otona
Kučere do parka u Ulici Božidara Adžije.
Temeljito će se obnoviti dječja igrališta
u Novoj cesti iza broja 4 (510.200 kuna),
igralište na uglu Lazinske i Travničke
ulice (601.300 kuna) i uglu Lazinske ulice i Zagrebačke avenije (186.400 kuna).
Uređenje parkova naručilo je Vijeće, a
obujam planiranih radova zaslužuje
detaljniji opis. Krenimo redom.
novosti iz četvrti
R e ko n s t r u kc i j a pa r k a
u Zo r ko va č ko j
Zelena površina od 1014
četvornih metara smještena
je ispred stambenih objekata.
Uz prometnicu s južne strane
parka nalazi se parkiralište
koje zadire u parkovnu površinu, na istočnoj je strani
park s dječjim igralištem, a na
zapadnoj dječji vrtić. Novim
rješenjem planira se postavljanje nove opreme, klupa i
koševa. Grad zahtijeva da
se na površini koja graniči s
parkiralištem postave klamerice, a duž vanjskog ruba
pješačke staze postavit će se
zaštitni stupići. Posadit će se
nova stabla jasena, magnolije, crnog bora i američkoga
hrasta. Živica će na južnom
dijelu biti od forzicije, a na
istočnom od vajgele. Prema
projektantskoj procjeni, radovi
bi stajali oko 240.000 kuna.
I g r a l i š t e u L a z i n sko j
pokr a j križ anja
s Tr av n i č ko m
Riječ je o javnoj, zelenoj i
zapuštenoj površini, ograđenoj metalnom ogradom visine
oko metar i pol. Sjeverni dio
parcele prekriven je zemljom
i šljunkom, a južni je obrastao
korovom i grmljem. Na dvjema
stranama igrališta nalazi se
cesta, a na ostalima obiteljske
kuće. U sjeveroistočnom je
kutu parcele rasvjetni stup
koji treba postaviti izvan
parcele. Budući da u okolici
nema primjerenih igrališta,
bit će postavljeno više sprava
za veći broj djece, ali i sigurnosne zone te antitraumatske
podloge. Na zelenim otocima
posadit će se drveće, nisko
grmlje i travnjak. Postavit će
se osam klupa, tri koša za
smeće, jedna ljuljalica slon,
ljuljalica žaba, vrtuljak s
klupom, dvosjedna ljuljačka,
kućica tvrđava, kombinacija
kućica i penjalica. Što se
zelenila tiče, izvadit će se
samonikli orah i posaditi
živica, pet tulipanovaca, grmlje, 320 sadnica kozokrvine
i 180 grmova lovorvišnje.
Igr alište u Novoj cesti
Prostor budućeg igrališta
smješten je na javnoj zelenoj
površini. Čestica pripada
Domu sportova, a za potrebe
dječjeg igrališta uređuje se
samo dio iza zgrade na Novoj
cesti 4. Na istočnoj i južnoj
strani nalaze se stambeni
objekti i visoko zelenilo, a
sa sjeverne i zapadne strane
parkirna su mjesta Doma
sportova. Igralište će se postaviti u središtu površine da
bi se udaljilo od stambenih
objekata i susjednog parkirališta. Sprave na igralištu bit
će postavljene na antitraumatskim podlogama. Oko igrališta
postavit će se klupe, a dodatna će zaštita biti paneli koji
će ograditi i zatvoriti površinu.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Da bi se odvojio prostor od
susjednog parkirališta, uz
ogradu posadit će se lovorvišnja, a zaštita od buke i sunca
bit će visokostablašice. U
parku će se postaviti 12 klupa
s naslonom, tri koša za smeće
i ljuljalica kravica, ljuljalica
psić, vrtuljak s klupom, njihalica, kućica kombinacija i kućica tvrđava. Posadit će se šest
jasena dobro razvijene krošnje
i 150 sadnica lovorvišnje.
D j eč j e i g r a l i š t e i z m e đ u
L a zinske i Z agrebačke
Igralište će se urediti na
površini od 140 četvornih
metara. Na sjevernoj strani
prostor je omeđen Lazinskom
ulicom, a na južnoj prometnom
Zagrebačkom avenijom. Zbog
položaja uz iznimno frekventnu prometnicu igralište treba
zaštititi što je više moguće.
Stoga je igralište u cijelosti
okrenuto prema naselju, a
ulaz će biti samo na sjevernom dijelu parcele. Igralište
će se ograditi panelima, a
na južnoj strani živicom od
lovorvišnje i drugim grmljem
da bi se umanjila buka i onečišćenje. Prilaz s Lazinske
bit će asfaltirana staza. U
parku će se montirati tri klupe s naslonom, koš za smeće,
ljuljalica djetelina, vrtuljak s
klupom, jednosjedna ljuljalica
i kućica. U parku će se posaditi grmlje forzicije i suručice,
kozokrvina i lovorvišnja.
5
novosti iz četvrti
Nove klupe u Trakošćanskoj
6
Za uređenje ostalih javnih objekata i površina namijenjeno
je 1,333.800 kuna: uredit će se okoliš domova umirovljenika
u Drenovačkoj i na Trgu Slavoljuba Penkale, okoliš Dječjeg
vrtića “Bajka” na Ciglenici, Hokejskog centra u Zagorskoj i
Elektrostrojarske obrtničke škole u Selskoj 83. Oko Dječjeg vrtića “Zvončić” u Voltinom 48 postavit će se novi ogradni paneli,
niže od boćališta, uz potok na Fallerovu šetalištu, uredit će se
stubište, na košarkaškom igralištu Osnovne škole “Voltino” i u
Vinkovačkoj 1 postavit će se košarkaške ploče, a u Krapinskoj
na križanju Brloške i Viničke ulice postavit će se klupe. U
Trakošćanskoj će se postaviti klupe i koševi za smeće. U Rudeškoj
cesti 71 u dvorištu dječjeg vrtića i objekta mjesne samouprave izvadit će se stara stabla, a na okretištu autobusa na kraju
Baštijanove prema Rudešu uredit će se pješačke staze i travnjak.
Obnova prostorija
mjesne samouprave
Za uređenje prostorija mjesne samouprave planirano je 897.000
kuna i to za sljedeće radove: saniranje dvorane i podrumskih prostorija Mjesnog odbora “Dr. Ante Starčević” u Ulici
Dragutina Golika 44, uređivanje sanitarnog čvora i dvorane
Mjesnog odbora “Rudeš”, Rudeška cesta 71, sanacija krova i
postavljanje klimatizacijskih uređaja na zgradi Mjesnog odbora “Silvije Strahimir Kranjčević”, što će stajati 137.500 kuna,
te 200.000 kuna za redovno održavanje prostorija i nadzor.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Asfaltiranje
ulica
Za uređenje javnoprometnih površina predviđeno je
3,049.100 kuna, a sanirat će
se: Andraševečka, Majevička
ulica, Svetoivanska ulica,
Podgorska, Žumberačka,
Posavska ulica, prilaz prema
pivnici Medvedgrad paralelno s Ulicom Božidara
Adžije, Lukavečka, Belečka
i Ulica Silvija Strahimira
Kranjčevića od broja 9 do
Ulice Huge Badalića.
Novcem iz proračuna za
redovno održavanje podružnice
Zagrebačkih cesta saniraju
se Ogrizovićeva i Prugina
ulica, a planirano je uređenje
Puljske i dio Zagorske ulice te
Velebitska, Šibenska, Rabarova
i Trsatska ulica. Eto, plan je
ambiciozan, puno je posla, i
nadamo se da će biti dovoljno
novca da se plan i ostvari.
novosti iz četvrti
Trešnjevka
Jug
Akcije prenesene
iz prošle godine
U ovogodišnjem su se planu našle tri akcije
iz lanjskog plana koje nisu došle na red pa
su prenesene u 2012. godinu. To su: uređenje prostorija Mjesnog odbora “Horvati
– Srednjaci” u Horvaćanskoj cesti 54 (2700
kuna), zatim izrada projektne dokumentacije za uređenje križanja Ulice Ferdinanda
Budickog, Trpanjske ulice i Ulice Hrvatskog
sokola na Jarunu (100.000 kuna) te izrada
projektne dokumentacije za rasvjetu na križanju Ulice Hrvatskog sokola i Horvaćanske
ceste (41.400 kuna). Treba istaknuti da je posljednja ujedno i jedina akcija uređenja javne
rasvjete u ovoj godini, a planirana je samo
izrada projektno-tehničke dokumentacije.
Tekst: Vesna Rems Dobrin
Foto: Bruno Konjević
Plan malih komunalnih akcija za
2012. godinu jednoglasno su na
sjednici 21. ožujka izglasali vijećnici
Gradske četvrti Trešnjevka jug. Tim
je planom za radove na obnovi komunalne infrastrukture planirano
gotovo 9 milijuna kuna, što je otprilike koliko i lani. Prijedloga za
radove bilo je trostruko više pa će
se ostali planovi uvrstiti u listu
čekanja i razmotriti sljedeće godine.
Od 8,8 milijuna kuna za javnoprometne površine i objekte utrošit
će se 1,5 milijuna kuna, za dječja
igrališta i zelene površine 4,311.400
kuna, za uređenje prostorija mjesne
samouprave 1,812.700 kuna te za
ostalo (drugi javni objekti i površine)
nešto više od milijun kuna.
Nove ograde i prilazi
Sanirat će se zapuštena ograda oko
Osnovne škole “Prečko” u ulici Dekanići
6 i Osnovne škole “Ivan Meštrović” u
Ulici Martina Pušteka, urediti novi plato ispred Osnovne škole “Horvati” na
Horvaćanskoj cesti 6 i prilaz Dječjem
vrtiću “Jarun” u Hrgovićima 67.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
7
novosti iz četvrti
Dječje
igralište –
najveće
ulaganje
8
Za uređenje parka i dječjeg
igrališta na križanju Ožujske
i Travanjske ulice izdvojit će
se čak 1,749.000 kuna što je
najveća investicija u ovogodišnjem planu malih komunalnih
akcija. Igralište će se smjestiti
na pravokutnoj parceli površine 2950 četvornih metara,
koja na jugu i istoku graniči s
prometnicom i parkiralištem,
a sjeverni je susjed parcela
dječjeg vrtića. Zapadna je strana pješačka zona koja se širi
prema osnovnoj školi. Staze
koje vode prema ulazu dječjeg
igrališta nastavljaju se s triju
strana iz već postojećih šetnica.
Igralište će biti veselih boja.
Pod će biti napravljen od
različitih šarenih materijala:
antitraumatskih ploča u crvenoj,
zelenoj i crnoj boji te betonskih
opločnika u terakoti, žutoj, nebeskoplavoj, zelenoj i sivoj boji.
Cijeli izgled igrališta dodatno
će se uljepšati raznobojnim
prirodnim materijalima poput
oblog riječnog šljunka i impregniranih drvenih tlakovica.
Stare i dotrajale sprave, vrtuljak, ljuljačke, klackalice
i tobogan, zamijenit će se
novima, i to raznih tipova,
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
pogodnih za različite uzraste.
Za najmlađe će se sagraditi
kutak s toboganom i tunelom
za provlačenje te mreža i vrtuljak za penjanje. Za nešto
starije naći će se njihaljke
na opruzi, ljuljačka-gnijezdo, zasebna penjalica i četiri
metalna telefona. Labirint od
betonskih opločnika bit će dio
dječjeg igrališta. Stare klupe
i koševi za otpatke zamijenit
će se novima, ali promijenit će
se njihov raspored. Nove klupe bit će željeznog srebrnog
profila, a drvo boje hrasta, kao
i novih pet košarica za otpatke.
Za male (i velike) bicikliste
naći će se ondje i dva stalka za parkiranje bicikla.
S parcele će se ukloniti postojeća stabla koja su upitna
zdravlja i estetske kvalitete, a
posadit će se ukrasno drveća i grmlje Salixa, Robinie,
Liriodendron, Fraxinus i cvjetajuće grmlje budleja, Cornus
kousa Chinensis, Philadelphus
Coronarius i Salix. S vanjske
strane Zrinjevac će posaditi 170
penjačica Parthenocissus quinoqefolia koje će prekriti ogradu. Projektom je planiran položaj rasvjetnih tijela, a projekt
rasvjete potrebno je doraditi.
novosti iz četvrti
Obnova i gradnja prostorija
mjesne samouprave
Krovište Mjesne samouprave
“Prečko” koje prokišnjava već
nekoliko godina i stvara velike probleme u radu napokon
će se ove godine temeljito
sanirati za što je u proračunu
planirano 1,5 milijuna kuna.
Uredit će se zapuštene i
dotrajale prostorije mjesne
samouprave na području grad-
ske četvrti Trešnjevka jug, a
u tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju nova
objekta u Koprivničkoj ulici 47,
gdje se nalazi Mjesni odbor
“Gajevo”. Na toj lokaciji sagradit će se društveni dom, velik
i lijep poput onog u Prečkom
ili u Albaharijevoj na Knežiji.
Zasad se ne zna koliko će dom
Zelenilo i parkovi
Kao i prijašnjih godina najviše je novca predviđeno za uređenje dječjih igrališta i zelenih površina. Najveća je investicija uređenje dječjeg igrališta između Ožujske i Travanjske
ulice, zatim između Ulice Ferdinanda Budickog, Kružne i
Ulice Hrvatskog sokola, dječje igralište u Parku Srednjaci
i ono u Ulici Bernarda Vukasa. Uredit će se zelene površine u Rujanskoj, Ulici braće Domany, u Kutnjačkom putu
prema Horvaćanskoj cesti, zelene površine ispred prostorija
Mjesnog odbora “Horvati – Srednjaci”, igralište između
Gredica i Jarunske, dječje igralište u Tijardovićevoj ulici
ispred kućnog broja 2 i 4, u Ulici Marice Barić, zatim zelene površine u Ulici braće Domany kod kućnog broja 8 i
2, u Listopadskoj, Srpanjskoj, Ožujskoj i Rujanskoj ulici te
zelene površine u naseljima Vrbani I, Vrbani II i Vrbani III.
Također se planira uređenje zelene površine u Albaharijevoj,
Ujevićevoj ulici, Knežiji, Horvaćanskoj cesti, u Ulici Hrvoja
Macanovića, Hrgovićima, Našičkoj, Ulici Hinka Wuertha,
Jarunu, Hrgovićima te u Petrovaradinskoj, Tijardovićevoj,
Jarnovićevoj i Ulici Josipa Slavenskoga u Prečkom.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
biti velik (to ovisi o kvadraturi
koja je propisana GUP -om), a
objekt će imati manju dvoranu,
prostorije za mjesni odbor
i prostorije za okupljanje
udruga, umirovljenika i druge
razne sadržaje. Za izradu projektno-tehničke dokumentacije
izdvojit će se 100.000 kuna.
Asfaltiranje
ulica
Za uređenje javnoprometnih površina izdvojeno je
1,475.000 kuna pa će se
novim slojem asfalta zaliti
Matetić – Ronjgovljeva ulica,
Primoštenska, Križevačka,
Krapanjska ulica i Fočići.
9
novosti iz četvrti
VIJEĆE Gradske ČETVRTI TREŠNJEVKA sjever
Prioritet je uređenje parkova i dječjih igrališta
10
Poštovani sugrađani!
Donoseći plan malih komunalnih akcija i ove ove godine organiziramo kulturno-zabavnu
smo godine na prvo mjesto stavili uređenje par- manifestaciju Dani Trešnjevke sjever za naše
kova i dječjih igrališta da bi se javne površine najmlađe, mlade i starije sugrađane.
trajno uredile i prostor zaštitio od devastacija.
Kada je u pitanju promet i promet u miroU obzir smo uzeli sve što su predložili mjesni vanju (parking), od Grada je naručena stručna
odbori, građani i ustanove. Iznos iz proraču- prometna studija za Gradsku četvrt, za koju sam
na koji je planiran za ovu godinu otprilike je, uvjeren da će riješiti sadašnje akutne probleme
zasada , jednak lanjskom.
prometovanja i parkiranja na području četvrti.
Prioritet su, kao što je poznato, zaštita zeleVažno je također i uređenje prometninila, uređenje parkova i dječjih igrališta. U na- ca. Iz proračuna za male komunalne akcije
šoj gradskoj četvrti još uvijek ima zapuštenih uređuju se samo nerazvrstane, lokalne ulice,
igrališta, sa starim spravama i betoniranom a javne ceste, odnosno glavne prometnice
površinom. Radi sigurnosti naše dječice u uređuje Grad iz svojeg proračuna. Sanirana
svim ćemo parkovima postaviti nove sprave su Ogrizovićeva i Prugina, a u planu je i tei antitraumatske podloge te urediti postojeće. meljita rekonstrukcija Sokolgradske, Raške,
Za naše starije sugrađane planiramo grad- Čakovečke te Vinkovačke i Biokovske ulice.
nju i temeljitu obnovu zapuštenih parkova
Kako očekujemo, tijekom ljeta realizirat će
kako bi u miru i zelenilu provodili svoje umi- se ovogodišnji plan malih komunalnih akcija, a
rovljeničke dane, a ove godine uobičajeno već početkom rujna pristupit ćemo izradi plana
pomažemo uređivanju okoliša dvaju Mirovnih prioriteta malih komunalnih akcija za 2013. pa
domova. U suradnji sa mjesnim odborima i pozivam sugrađane da dostave prijedloge.
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever
Željko Sladović
Riječ predsjednika
VIJEĆE Gradske ČETVRTI TREŠNJEVKA JUG
Pripremaju se male komunalne akcije za sljedeću godinu
Proljeće donosi odlične vijesti! Grade se udrugu rokera okupljenih u organizaciji
vrtić i škola u Vrbanima III. U vrtiću će biti “Čaga” u Prečko, a uskoro će pomoći i onima
smješteno 12 odgojnih skupina, a školu će u Knežiji. Unatoč tomu što je zemlja još u
polaziti 480 učenika. Također, nastavlja se krizi, vjerujemo da ćemo biti uspješni pri
gradnja trgovačkog centra u tom naselju. realizaciji planiranih aktivnosti i projekata
Objekti koji će pridonijeti lakšem i kvali- i time pridonijeti boljem i ljepšem životu
tetnijem životu naših sugrađana trebali bi naših sugrađana, posebno djece, mladih i
biti sagrađeni do proljeća sljedeće godine. umirovljenika. Želimo surađivati sa svima
Osim ovogodišnjeg plana malih komu- onima koji svojim idejama, programima,
nalnih akcija, Vijeće četvrti Trešnjevka jug projektima i prijedlozima žele unaprijediti
planira i ove godine s vijećima mjesnih od- našu lokalnu zajednicu. U lipnju počinje
bora organizirati kulturna događanja, među pripremanje plana malih komunalnih akcija
kojima su Urban fest ‘’Zadnja stanica Prečko” za 2013. godinu pa pozivamo građane da
i Dani Trešnjevke jug. Vijeće je podržalo nam pošalju svoje prijedloge.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug
Saša Molan
u
e
T
a
K
e
C
o
m
e
d
i
Obnova
Dvorana za velike
i male izvođače
i gledatelje
Tekst: Želimir Ciglar
Foto: Bruno Konjević
K
azališna dvorana Centra nim tijelima, razvučene su nove
Publika do dvorane dolazi
za kulturu “Trešnjevka” elektroinstalacije kako bi scenska kroz izložbeni prostor, Galeriju
nalazi se tik uz Park Stara rasvjeta mogla sigurno funkci- “Modulor”, u kojoj se poslije
Trešnjevka pa se iz samoga parka, onirati, postavljena je moderna izvedaba i premijera može
s velikog parkirališta, mogu kroz vatrodojava...
okrijepiti. Ulazno je predvorje
velika vrata dvorane za tehniku
Programom Osnovne škole prostrano i uz njega je garderoba
unositi kulise i sve što je nužno “Rudeš” 31. siječnja, u sklopu za posjetitelje velike dvorane,
za izvođače. Veći kombiji mogu Lidrana, dvorana je radno isku- a tu su i sanitarne prostorije za
bez problema prići na nekoliko šana. Pred prepunim gledalištem gledatelje.
metara od pozornice i ostalih pro- brojni su osnovnoškolci prvi put
Uz dvoranu su prostori nastora za smještaj opreme.
okusili svjetla pozornice i otad se mijenjeni izvođačima i opremi.
Kad su se gradila zagrebačka na njoj odvijaju mnogi programi Osim dviju većih garderoba za
gradska kazališta, Centar za kul- Centra i gostiju. Samo u veljači i izvođače, oni se mogu koristiti i
turu “Trešnjevka” u svojoj je dvo- početkom ožujka odigrane su na tuševima i sanitarnim čvorom, a
rani uspješno ugostio Hrvatsko pozornici tri premijere kazališnih taj se prostor, iz kojeg se izlazi na
narodno kazalište, Zagrebačko predstava za djecu.
pozornicu, veže i trima učionicakazalište mladih, Kazalište
S bočnih zidova skinuta je ma u kojima se također odvijaju
“Trešnja” i Zagrebačko kazali- štetna kamena vuna i oni su za- razni programi Centra, a služe
šte lutaka izvodeći usporedo i sad prekriveni crnim platnom. i kao prostori za čitaće probe i
sve svoje programe. Kad su se Uskoro slijedi obnova i njihovo pripremu manjih predstava.
Tonska i rasvjetna kabina poti privremeni kazališni podsta- popločavanje odgovarajućim
nari naposljetku ipak ponovo materijalom. Pozornica će se ta- dijeljena je u dva odjeljka i posve
skućili, Centru je preostalo da se kođer uskoro obnoviti izmjenom odgovara potrebama pozornice.
i sam pobrine za svoju pozornicu i dotrajalih dasaka.
Opremljena je odgovarajućom
Još kad je HNK izvodio svoje audioopremom, videoopremom
gledalište koji su se od velike upotrebe prebrzo istrošili. Potkraj programe u Centru za kulturu i rasvjetnom opremom s kojom se
siječnja 2012. godine otvorena “Trešnjevka”, proširen je portal, mogu voditi i zahtjevniji scenski
je dvorana s obnovljenim gle- proscenij je također proširen sadržaji. Korak po korak uređivat
dalištem. Skinut je dotrajali pod i izvučen u gledalište iz kojeg će se i svi prostori koji su povezani
i postavljen novi, od hrastova su skinuta dva reda stolaca pa s gledalištem, a Centar će nastoparketa. Svih 238 stolaca tapeti- Centar uistinu ima veliku po- jati da se sve to odvija tako da se
rano je i popravljeno, dvorana je zornicu na kojoj se mogu izvoditi što je moguće manje zaustavljaju
dobila i novi, skladno dizajniran razni glazbeni, plesni i kazališni planirani programi.
strop s odgovarajućim rasvjet- sadržaji Centra i gostiju.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
11
idemo u CeKaTe
35 godina glazbenog
amaterizma u Zagrebu
Pjesmom i
sviranjem
ispunjeno
slobodno vrijeme
Zagrebački glazbeni
podij Centra za kulturu
“Trešnjevka” – mjesto
koje okuplja više od 115
glazbenih ansambala s
više od 3000 pjevača
Piše: dr. sc. Zdenka Weber
12
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Lj
ubav prema glazbi jedna
je od glavnih pokretačkih
sila koja odrasle osobe,
bez obzira na zvanje ili profesiju
kojom se bave, trajno potiče na
udruživanje u ansamble u kojima će moći, bilo pjevanjem bilo
sviranjem, ispuniti svoje težnje
za stalne doticaje s umjetnošću
zvukovlja. Kad je, dakle, riječ o
sastavima u kojima se okupljaju
osobe kojima glazbeni poziv
nije izvor egzistencije, govorimo o amaterskim grupama.
A već sama riječ “amaterski”
upućuje na svoje izvorište iz
talijanskoga glagola amare
što znači “voljeti”. Kontinuitet
takvih amaterskih sastava, bilo
vokalnih bilo instrumentalnih,
dio je hrvatske glazbene kulture
već više od stoljeća i pol. Takva
su okupljanja zaljubljenika
u glazbeni izričaj rezultirala
izrazito čvrstim korijenima i
temeljima glazbene uljudbe
kod Hrvata, što nas nepobitno
uključuje u srednjoeuropski i
sredozemni kulturološki krug.
Osobit razvoj pjevačkog
amaterizma bilježi razdoblje iza
Drugog svjetskog rata, a posebnu razgranatost susreta, smotri
pa i natjecanja amaterskih
zborova na širem zagrebačkom
području otkrivamo sedamdesetih prošlog stoljeća. Tako je prije trideset i pet godina tadašnja
Zajednica Saveza kulturnoumjetničkih društava s područja
Zagreba i bliže okolice počela
organizirati okupljanja, susrete
i druženja kojima su amaterska
društva uz svoje uobičajene
djelatnosti, svoje godišnje koncerte, mogla na skupnim manifestacijama pružiti uvid u svoje
djelovanje, međusobno se uspoređivati i stjecati šira iskustva.
Uz to, natjecateljski je karakter
susreta usmjerava na još veće
ulaganje truda u rad i u završnici, prema prosudbama posebnih stručnih tijela, valorizira
pojedinačne uspjehe i razinu
uključenih amaterskih društava.
Godine 1978. počela je
tako prva organizirana mani-
idemo u CeKaTe
festacija nazvana jednostavno
Prva smotra pjevačkih zborova
Grada i Zajednice općina
Zagreb. Organizirali su je,
kao što čitamo u njenu prvom
programu, Zajednica Saveza
i Zajednica općina Zagreb,
sudjelovalo je devet pjevačkih
zborova iz Zagreba. Počelo je,
dakle, skromno, ali osmišljeno,
a tijekom godina razvila se
razgranata manifestacija velika
opsega na kojoj se okupljalo
sve više zborova, a uključili
su se i tamburaški, puhački,
harmonikaški i mandolističkogitaristički sastavi, simfonijski
orkestri manjeg sastava, izvođači rane glazbe, dječji i pjevački zborovi mladeži, folklorni
zborovi i klape, riječju svi oni
koji su se na području Zagreba
i Zajednice općina Zagreb,
poslije Zagrebačke županije,
amaterski bavili glazbom.
Smotra se tijekom godina
znatno proširila, koncerata je
moralo, dakako, biti osjetno više,
a manifestacija je dobila posebno ime – najprije Travanjski
susreti, a poslije Proljetni
susreti zagrebačkih glazbenih
amatera. Nastupe su počele
pratiti posebne ocjenjivačke
komisije koje su ocjenjivale
svaki nastup, iskazivale o njemu
svoj sud i odabirale predstavnike zagrebačkih glazbenih
amatera za republičke manifestacije te vrste (Susreti pjevačkih zborova u Zadru, Festival
tamburaške glazbe u Osijeku,
Glazbene svečanosti djece i
mladeži u Varaždinu, Susreti
harmonikaša u Puli, Republički
susreti puhačkih sastava).
Od posebne je važnosti za
glazbene amatere bilo poticanje
hrvatskih skladatelja na stvaranje novih djela primjerenih izvođačkim mogućnostima amatera,
prvi put prikazanih na koncertu
s naslovom “Praizvedbe domaćih autora”, održanom 23. ožujka
1983. godine. Praksa priređivanja koncerata s praizvedbama
novih skladbi nastavila se sve
do danas. I tako je išlo dalje, iz
godine u godinu bilo je sve više
sudionika, kao i koncerata, a
kad je u proljeće 1995. godine
prestala postojati Zajednica
Saveza kulturno-umjetničkih
društava, organiziranje manifestacije preuzeo je Centar za
kulturu “Trešnjevka”, vodeći je
dalje na tradicijskim temeljima, zadržavajući dalje naziv
Proljetni susreti zagrebačkih
glazbenih amatera, uvodeći
određene novosti sadržajne
naravi, osamostalivši natjecanja kao posebni dio susreta i
otvorivši vrata Susreta i Podija
novim oblicima i sadržajima
glazbenog amaterizma, ukratko,
poštujući tradiciju koju se trajno
obogaćuje novim sadržajima.
Posljednjih godina aktivnosti su dalje osvježivane,
utemeljen je Festival i natjecanje pjevačkih zborova, a
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
uz to se organiziraju Susreti
zagrebačkih glazbenih amatera, Promenadni koncert
puhačkih orkestara, Svjetski
dan glazbe, poznate Svečanosti
glazbe uvedene u svijetu prema
francuskom primjeru kao Fête
de la musique, Svjetski dan
zborskog pjevanja – “Pjevajte,
zborovi svijeta”, ciklus koncerata “Cantate Domino”, a
održavaju se i seminari za
dirigente te stručno praćenje
amaterske glazbene scene.
Oko 120 ansambala sudjeluje
na svim manifestacijama (više
od stotinu pjevačkih zborova i
vokalnih ansambala i petnaestak instrumentalnih sastava).
Tome treba dodati i dvadesetak,
ponekad i više zborova koji sudjeluju na natjecanju. Ukupno,
riječ je o više od 3000 članova,
pjevača i svirača amatera.
Doista impresivan razvoj
glazbenog amaterizma i dojmljivo mnoštvo uključenih u
amaterske sastave na području
Zagreba i njegove okolice,
hvalevrijedna djelatnost koja
daje viši smisao životu, a posebno je važna za mlade jer
im pruža mogućnosti za osmišljeno korištenje slobodnog
vremena i potiče njihov trud
usmjeren prema vrsnosti. Za
postignuto valja uputiti pohvale, a za budućnost poželjeti
da se u glazbeni amaterizam
u Zagrebu i dalje uključuju svi
oni koji vole pjevati i svirati.
13
Pero
Gotovac
i Božo
Potočnik
Zagrebački glazbeni podij
imao je povlasticu surađivati s brojnim uglednim
14
i važnim glazbenicima,
umjetnicima, dirigentima,
skladateljima, glazbenim
pedagozima, etnomuzikolozima... Ovom prigodom
predstavljamo portrete Pere
Gotovca i Bože Potočnika,
dvojice cijenjenih hrvatskih
glazbenika, čije obljetnice
također obilježavamo ove
godine. U sklopu svojeg dugogodišnjeg i plodnog rada
djelovali su i na Trešnjevki,
u Glazbenom ansamblu
“Trešnjevka”, nekadašnjem
OKUD-u “Trešnjevka”.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
foto: MIC
Dirigenti i
pedagozi
foto: 7plus
idemo u CeKaTe
Skladatelj, dirigent i pedagog
Pero Gotovac (Zagreb, 12.
veljače 1927.) razvio je nakon
završenog Teoretsko-folklornog
odjela Muzičke akademije u
Zagrebu svoju javnu glazbenu
djelatnost u više smjerova.
Neostvarivši svoju prvobitnu
želju da se bavi etnomuzikologijom (glazbeni mu je folklor
bio obiteljska tradicija jer
je sin uglednoga hrvatskog
skladatelja Jakova Gotovca, a i
diplomski mu je rad bila etnomuzikološka tema), sasvim je
slučajno krenuo drugim putem.
Suvremena registracija zvuka
i tona pogodovala je njegovim
tehnološkim sklonostima te je
dvadesetak godina bio urednik i producent diskografske
kuće Jugoton (danas Croatia
Records). Napustivši rad u
diskografiji preuzeo je dužnosti dirigenta u Gradskom
kazalištu “Komedija” u kojemu
je djelovao do umirovljenja.
Piše vokalnu glazbu (zborsku
i solističku), instrumentalnu,
komornu, dječju, filmsku, glazbu
za kazalište i televiziju. Svoju
staru ljubav prema folklornom
glazbenom izrazu potvrdio je
Pero Gotovac uspjesima na
Festivalu dalmatinskih klapa
u Omišu, kao i na regionalnim
glazbenim manifestacijama u
Splitu, Osijeku i Krapini. Bio
je zborovođa pjevačkih ansambala “Vladimir Nazor”, “Vilim
Galjer”, “Pavao Markovac”,
“Trešnjevka” i drugih. Dobitnik
je Vjesnikove nagrade “Josip
Štolcer Slavenski” (1987.) i dva
puta godišnje nagrade Porin.
Dirigent, skladatelj i pedagog
Božo Potočnik (Zagreb, 19.
srpnja 1932.) pristupio je 1955.
godine profesionalnom folklornom ansamblu “Lado” u kojem
svira više narodnih glazbala,
vodi orkestar, a poslije i zbor.
Godine 1959. diplomirao je
književnost na Filozofskom
fakultetu. Ansambl “Lado” ne
napušta sve do 1966. godine, a
1965. osniva s bratom Zlatkom
vokalni nonet “Ladarice”.
Godine 1966. osnovao je
u sklopu Televizije Zagreb
Redakciju narodne glazbe i
običaja te dugoročno koncipirao njezin rad. U 25 godina
rada Redakcije ostvario je oko
5000 emitiranja hrvatskog
folklora i drugih sadržaja
narodne kulture na svim televizijskim postajama bivše
Jugoslavije, kao i u emisijama
koje su razmjenjivane s inozemstvom. Godine 1974. započeo
je intenzivan rad u hrvatskoj
dijaspori na stvaranju i unapređenju folklornog programa
koji traje i danas. Umjetničko
vođenje Glazbenog ansambla
“Trešnjevka”, za koji piše i obrađuje glazbene sadržaje, preuzeo
je 1985. godine. Obradio je oko
700 napjeva iz starijeg i novijeg
folklornog naslijeđa te popularne i različite zabavne glazbe,
a napisao je i oko 150 originalnih skladbi. Predsjednik
Republike Hrvatske odlikovao
ga je Redom hrvatskog pletera i
Redom Danice hrvatske s likom
Marka Marulića. Uz navedeno dobitnik je nagrade Porin,
2003. godine za najbolju izvedbu folklorne glazbe na albumu
“Na zelenom travniki” te 2005.
godine za životno djelo i poseban doprinos vrednovanju narodne glazbe u hrvatskoj kulturi.
CeKaTe
Scena “Treps”
Deveti susreti
plesnih grupa
Trešnjevačka plesna scena “Treps” i ove
je godine organizirala Susrete plesnih
grupa čije se deveto izdanje održalo
u obnovljenoj dvorani Centra. Od 13.
do 15. travnja posjetitelji su uživali
u urbanom plesnom izrazu, od 20. do
22. travnja u jazz-danceu, a od 27. do
29. travnja u natjecanju grupa u suvremenom i klasičnom plesnom izrazu.
Festival i natjecanje
PROJEKT “KVARTURA”
Retrovizor
Kulturne memorije
Tijekom svibanjskih i lipanjskih radionica i tribina interdisciplinarni projekt
“Kulturne memorije” bavio se problematikom povezanom s propitivanjem
različitih načina konstruiranja javnog
sjećanja te ulogom kulturnih memorija
u stvaranju kolektivnog identiteta.
pjevačkih zborova
– Zagreb 2012.
Jedna od najvažnijih manifestacija za
sve ljubitelje zborske glazbe u Hrvatskoj,
Festival i natjecanje pjevačkih zborova – Zagreb 2012., održala se od 1. do
3. lipnja u Maloj dvorani Koncertne
dvorane “Vatroslav Lisinski”.
ZGRABI DAN
U povodu Dana grada Zagreba, 25.
svibnja, organizirana je kvartovska
pješačka tura koju je vodio Vanja
Radovanović. U Galeriji “Modulor”
istoga je dana otvorena izložba
Jadrana Bobana “Trešnjevka u kvadratu”, a u dvorištu Centra održan
je pijanistički koncert Vitomira
Ivanjeka i gospel-zbora “Sunce”.
FOTORADIONICE
“LICE U’LICE”
Fotoradionice u sklopu projekta
“Kvartura” održane su tijekom svibnja
i lipnja. Počele su uvodnim predavanjem fotografa Luke Mjed, a nastavile
su se na terenu, po cijeloj Trešnjevki,
uz voditelja Branimira Butkovića.
Posebnosti kvarta otkrivaju se u raznim
temama, a potkraj godine u Galeriji
“Modulor” bit će postavljena izložba.
Glazbeni ulični
festival u
Prečkom
Od 15. do 16. lipnja održavao se glazbeni ulični festival “Zadnja stanica
Prečko 2012.” čiji je suorganizator
bio Centar za kulturu “Trešnjevka”.
Najuspješniji izvođači prema ocjeni
publike i ocjenjivačkog suda osvojili
su besplatnu produkciju nosača
zvuka i ugovor s izdavačkom kućom
MD AUDIO. Ove je godine prvi put
organizirano natjecanje u sviranju
zračne gitare. Pobjednik tog natjecanja bit će hrvatski predstavnik
na svjetskom prvenstvu u sviranju
zračne gitare u finskom gradu Oulu.
GOSTOVANJE
GRADSKOG MUZEJA
KARLOVAC
Vatreni afrički
bubnjari
na Jelačićevu trgu
U sklopu Festivala jednakih mogućnosti ove se godine Centar za kulturu
“Trešnjevka”, u suradnji s Udrugom
za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Grada Zagreba, prvi put
predstavio pred širom zagrebačkom
publikom, i to udaraljkaškim inkluzivnim glazbenim sastavom Vatreni
afrički bubnjari. Polaznici te radionice
dio su velikog europskog projekta
mobilnosti “Povedi nas u umjetnost”
(Guide Us Into Arts –
)
“IZ MODERNOG
KARLOVCA”
U Galeriji “Modulor” od 8. do 23. svibnja mogla se pogledati ostavština građevinarske tvrtke Nikole Marića. Taj je
postav dio fonda karlovačkoga gradskog
muzeja, a daje uvid u modernističku
gradnju od 1923. do 1946. godine.
Festival dječje
knjige
U povodu Međunarodnog dana dječje knjige
tijekom travnja i svibnja održan je Peti festival dječje knjige. Djeca su mogla sudjelovati u
“berbi” knjiga, izraditi svoju slikovnicu, tragati za blagom te upoznati brojne književnike.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 15
Škola
roditeljstva
Kako prepoznati probleme u odgoju
te kako pristupiti njihovu rješavanju
tijekom osam susreta naučili su polaznici škole roditeljstva. Svladavali su
vještine aktivnog slušanja, naučili kako
usmjeravati ponašanje unutar obitelji
te kako se nositi s roditeljskim stresom.
Najave događanja u
CeKaTeu
rujanski upisi u programe
Centra za kulturu “Trešnjevka”
od 1.9. do 30.9.2012.
igraonice za djecu
tečajevi
(4 – 8 godina )
( 8 –15 godina )
engleska
engleski
ritmika i ples
ritmika i ples
lutkarska
likovni studio
edukacijskopoticajna igra
mala likovna
akademija
radionica stripa
dramski studio
programi cjeloživotnog učenja
konverzacijski engleski
škola roditeljstva
dramska radionica
tekstopisanje u glazbi
autogeni trening
filmska radionica
dramske radionice
tečaj gitare
radionica stripa
jezični café
programi za osobe treće životne dobi
keramika i keramoskulptura, osnove informatike, pjevanje i druženje, likovne
radionice, društveni ples, ljekovito bilje, afrički ples, tai chi, Od mudrosti do
kreativnosti, dramska, konverzacija engleskog i francuskog, tečaj gitare
[email protected]: 30 27 411, 30 24 247
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 16
čk
a
jev
a
a
l
s
po
e
tr
šn
rock!
PLESNJACI U PREČKOM
Walter brani
Piše: Vesna Rems Dobrin
Foto: Bruno Konjević
Naša je glazba rađena ručno, u njoj leži jako puno
osjećaja. Nema tu računalnih fajlova, nema montaže,
nema laži. Mi smo glazbenci, a ne kompjutoraši,
ističe Walter Neugebauer, organizator plesnjaka
L
egenda zagrebačkog rock and
rolla i predsjednik Udruge
zagrebačkih rokera Walter
Neugebauer u Domu kulture “Prečko” okuplja pobornike
rocka svih uzrasta. Nakon što
je potkraj 2010. godine oživio
čage na Ribnjaku, početkom ove
godine počeo je s plesnjacima u
Prečkom. Čage se održavaju druge i četvrte subote u mjesecu, a
ulaznica stoji svega 30 kuna. Uz
moto “rock’n’rollom do zdravlja”,
stanovnici Trešnjevke (ali i šire)
mogu ružiti i plesati do sitnih
noćnih sati uz glazbu planetarno
popularnih bendova šezdesetih
i sedamdesetih godina, sresti se
opet sa svojom generacijom, obnoviti stara prijateljstva i ljubavi…
Waltera se mnogi sjećaju kao
frontmena grupa Kristal i The
Mladis s kojima je dogurao čak do
hamburškog Star Cluba u kojem su
i Beatlesi započeli svjetsku karijeru. Sedamdesetih je s bendom
Pink Elephant svirao po američkim
vojnim bazama diljem Njemačke, a
bio je gost mnogih svjetskih zvijezda kao što su Roy Orbison i Everly
Brothers. Stariji sugrađani pamte
te godine kad je nastajalo po dvadesetak svjetskih hitova na tjedan,
a Zagreb je po glazbenoj ponudi
bio na razini Liverpoola i drugih
europskih glazbenih prijestolnica.
Danas Walter ima samo jednu
želju – po uzoru na kvartovske čage
17
Rock-grupa The Cadillac
šezdesetih obnoviti plesnjake u
svakoj gradskoj četvrti. Dosad se
odazvala jedino Trešnjevka jug.
Osim žive svirke grupe The
Cadillac, u kojoj uz Waltera sviraju i druge legende zagrebačkog
rocka – Željko Kovačević Pes,
Mahmud Ismailovski, Gogo Markić,
Vladimir Kirby Bastajić (tata
džinksice Jadranke) – na plesnjaku
svira klasična rock-glazba: Elvis
Presley, Cliff Richard, rani Rolling
Stonesi, Jimi Hendrix, Beatlesi.
Sviraju se, dakako, i domaći hitovi
koji su treštali Šalatom šezdesetih.
Rokeri starije generacije smatraju
sramotnim što je zamro rokerski
život i što mladi danas odlaze
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 17
na cajke te se s pravom pitaju
gdje je nestala urbana kultura.
Na čagama u velikoj dvorani
Doma kulture “Prečko” okupi se
tristotinjak ljudi. Toliko dobru
posjećenost Walter objašnjava time
što njegova ekipa i on sviraju, kako
sam kaže, “na ruke”. “Naša je glazba rađena ručno, u njoj leži jako
puno osjećaja. Nema tu računalnih
fajlova, nema montaže, nema laži.
Mi smo glazbenici, a ne kompjutoraši. Mi nismo od onih koji uprogramiraju pa aparatura sama svira.
Kad dignemo ruke, glazba stane, a
ne kao kod današnjih bendova u
kojima glazbenici ustanu, šeću, a
glazba i dalje svira”, ističe Walter.
trešnjevačka posla
Biciklom
po kvartu
Autor:
Vanja Radovanović
Nekoliko ideja koje bi
biciklistima mogle olakšati
kretanje sjevernom Trešnjevkom
B
18
rojni stanovnici zapadnoeuropskih
velegradova znaju da nema boljeg prijevoznog sredstva za odlazak na posao
od bicikla. Izbjegavaju se prometne gužve,
nema beskrajna traženja i plaćanja skupog
parkirnog mjesta, bez problema se može stati
gdje se želi, putuje se humanom brzinom
koja omogućuje gledanje izloga, prolaznika,
parkova… Također, što je važno za sve one
koji puno sjede na poslu, bicikl pruža odličnu
mogućnost za razgibavanje nakon višesatnog
sjedenja za računalom ili radnim stolom.
Na žalost, tradicija korištenja bicikla kao
svakodnevnog prometnog sredstva u Zagrebu
zamrla je proteklih desetljeća. Ipak, posljednjih
godina, praktički iz dana u dan, na gradskim
ulicama možemo vidjeti sve više biciklista.
Trešnjevka tu nije iznimka, ali njen stariji dio,
Trešnjevka sjever, jedna je od najslabije opremljenih gradskih četvrti što se biciklističke
infrastrukture tiče. Biciklističkih je staza ondje
iznimno malo, a i one koje postoje nisu povezane u smislenu i upotrebljivu mrežu. Glavni su
prometni smjerovi (Tratinska, Ozaljska, Selska,
Magazinska, Golikova, Rudeška, Baštijanova)
zakrčeni prometom i preopasni za vožnju
biciklista po kolniku, a opet preuski da bi uz
kolnik imali biciklističku stazu. Tako se na tim
cestama biciklisti najčešće voze kao kamikaze:
jureći između automobila ili pak vozeći slalom
nogostupom što je vrlo opasno i za pješake i
za njih same.
Činjenica je međutim da Trešnjevka ima
sasvim upotrebljive prometne smjerove koji
se, uz minimalna ulaganja u rekonstrukciju
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
nekoliko kritičnih točaka i nešto propagande,
mogu vrlo brzo profilirati kao nositelji glavnog
dijela trešnjevačkog biciklističkog prometa.
A kakve se mogućnosti biciklistima nude
u inozemstvu, u gradovima biciklistički osviještenih zemalja? Do dobra primjera ne treba
daleko ići: Graz je odličan primjer grada s vrlo
dobro organiziranim biciklističkim prometom i
daje odličan uvid u to što se uz odlučnu podršku
gradske uprave biciklistima, nešto mašte i ne
previše novca može učiniti kako bi biciklisti
brzo i sigurno putovali gradom.
Jedno je od osnovnih načela biciklističkog
prometa unutar grada (dakle, u gradskim
četvrtima koje su sagrađene prije pojave biciklističkih staza) taj da se biciklistički promet
usmjerava ne duž glavnih ulica, nego paralelno
s njima u manje prometnim ulicama. U tim je
ulicama već otprije slabiji automobilski promet
ili se on namjerno “obeshrabruje” (postavljanjem izbočina na cesti, slijepim završecima
itd.). Najčešće uopće nije potrebna gradnja
ili označivanje posebnih biciklističkih staza,
nego se samo postavljaju prometni znakovi
i putokazi što umnogome pojeftinjuje sam
proces. Često je riječ o jednosmjernim ulicama
u kojima je biciklistima dopušten promet u
oba smjera. Isto tako, često se koriste prečice
kroz stambene blokove, parkove, uzduž parkirališta, ispod podvožnjaka… Zajednički je
nazivnik svim tim mjerama udaljavanje biciklističkog prometa od prometa motornih vozila
(ali i pješaka!) radi veće sigurnosti i ugodnije
vožnje izvan područja jake buke i onečišćenja,
pri čemu se smatra kako u tim uvjetima bicikl
trešnjevačka posla
samostalno mogu voziti i starija djeca, inače
iznimno ugrožena u prometu kad su biciklisti.
Što se na tome polju može učiniti na
Trešnjevki i koliko bi sve to stajalo? Gledajući
plan relativno se lako prepoznaju smjerovi
pogodni za biciklističke staze:
Uz postojeću mrežu biciklističkih staza u novijem dijelu Trešnjevke (na Zagrebačkoj aveniji,
Horvaćanskoj cesti) te uz priključke na biciklističke staze u centru i okolnim kvartovima
(Malešnici, Španskom, Novom Zagrebu, preko
starog Savskog mosta, Trnju pokraj Vjesnika,
Vukovarskoj i Gagarinovu putu) dobila bi se
• smjer zapad – istok, sjeverna varijanta: ulaz odlična prohodnost u čitavom starijem dijelu
od Kustošije trasom Samoborčeka (Tomislavova, četvrti, a zaobišle bi se glavne prometnice. Kao
kroz Ciglenicu do Selske, preko livada do biciklist koji već dulje vozi u tom dijelu grada
Trakošćanske i Nove ceste), dalje Kučerinom usudio bih se reći da bi to bila i vrlo jeftina
do Adžijine s priključkom na postojeću mrežu varijanta. Trebalo bi naime prilagoditi samo
biciklističkih staza gradskog centra, Ulica neke detalje: spustiti neke rubnjake, prilaze
Kršnjavoga i zeleni val u smjeru istoka
mostu preko potoka Črnomerca, postaviti
putokaze i zemljovide s ucrtanim preporu• smjer zapad – istok, južna varijanta: ulaz od
čenim smjerovima.
Prečkog/Španskog trasom bivšeg teretnoga
Glavno je pitanje podržava li zagrebačka
kolosijeka za nekadašnju vojarnu Prečkogradska uprava planove koji bi, uvjeren sam,
Rudeš (Ratarska – Slankamenska – Korenička
brzo i jeftino prilagodili grad potrebama bici– Vlašićka – Bijeljinska – Zenička), Ljubljanica
klista bez osjetna utjecaja na promet motornih
(Uskočka – potok Črnomerec – Mandićeva),
vozila, ali i pješaka (na čiju se štetu u posljednje
prijelaz Selske, Kostelska i priključak na
vrijeme sagradilo nekoliko novih biciklističkih
prethodnu stazu kod Trakošćanske
staza, na primjer u Trakošćanskoj). Svoja sam
• smjer sjever– jug, istočna varijanta: ulaz na razmišljanja iznio Gradskom uredu za razvoj
Knežiji, Nova cesta do Trešnjevačkog trga, i strateško planiranje i ondje sam naišao na
zatim Trakošćanska do pruge
razumijevanje i načelnu podršku. Hoće li ove
ideje doprijeti i dalje – vidjet ćemo. Poštovani
• smjer sjever – jug, središnja varijanta: ulaz
čitatelji, Trešnjevkom prolazite otvorenih
sa Srednjaka pa uz potok Črnomerec do
očiju i opažajte!
sjevera Trešnjevke (potrebno je proširenje
staze uz potok)
• smjer sjever – jug, zapadna varijanta: ulaz sa
Jaruna, uz potok Kustošak prema Kustošiji
(potrebno je zaobilaženje nekih užih mjesta
uz potok)
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
19
trešnjevačka
posla
Studentski
domovi
Prvi doticaj
brucoša sa
Zagrebom
Tekst: Petra Kostanjšak
Foto: SC u Zagrebu,
Bruno Konjević
r
v
a
Š
S
Studentsko naselje“Stjepan Radić”udomljuje više od 4000 studenata
B
20
rojni studenti koji dolaze u Zagreb na studij
smješteni su upravo na
Trešnjevki. Tu su naime čak dva
studentska naselja koja tijekom
studija predstavljaju privremeni
dom i trude se vrijednim studentima osigurati potrebnu toplinu
doma. To su naselja “Stjepan
Radić” i “Dr. Ante Starčević”.
U studentskom naselju
“Stjepan Radić” na Savi, kako
ističe upravitelj Boženko Čosić,
živi oko 2500 brucoša što znači
da je taj dom ujedno i prvi doticaj
brojnih studenata sa Zagrebom.
“U domu imamo 4068 kreveta u
paviljonima koji su podijeljeni u
tri kategorije – oni sagrađeni u
šezdesetima, zatim oni iz kasnih
sedamdesetih te paviljoni koji
su obnovljeni prošle godine”,
objašnjava upravitelj. Dodaje
da smještaj u starijim zgradama
stoji 200 i 300 kuna, a u novima 600 kuna. Novi paviljoni
imaju 450 mjesta, a u njima po
dvije sobe imaju vlastiti sanitarni čvor, predvorje i kuhinju.
U starim paviljonima, koji
vape za obnovom, svi studenti na
katu dijele jedan sanitarni čvor.
Oni su tijekom godina malo obnavljani, a upravitelj Čosić kaže
kako planovi za obnovu postoje,
ali, naravno, to zahtijeva visoke
Dom “Dr. Ante Starčević” sljedeće godine dobiva menzu
U
studentskom naselju
“Dr. Ante Starčević”, poznatijem pod imenom
“Šara”, živi i uči 1237 redovnih
studenata. Upraviteljica Ruža
Jerković objašnjava kako je
dom potpuno obnovljen 2004.
godine pa tako danas sve dvokrevetne i jednokrevetne sobe
u dvama paviljonima imaju vlastiti sanitarni čvor. Upraviteljica
ističe da su jednokrevetne
sobe uglavnom za studente sa
zdravstvenim problemima.
“Također, svaka soba ima hladnjak, a na svakom katu imamo
perilicu i sušilicu. U domu imamo
i internet 24 sata na dan”, kaže
upraviteljica Jerković te dodaje da
je još potrebno dovršiti uređenje
okoliša i poslovnog dijela doma
odnosno trećeg paviljona. Na
svakom se katu nalazi i učionica
u kojoj se studenti pripremaju
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
za seminare, kolokvije i ispite.
No studente “Šare” svakako
će razveseliti vijest da bi uskoro
mogli dobiti svoju menzu pa ne bi
morali ići u dom “Cvjetno naselje”
ili “Stjepan Radić” kako bi utažili
glad. “Studentski je restoran u
planu, gotova je sva potrebna
dokumentacija i nadamo se da
ćemo ga sljedeće godine dobiti”,
otkrila nam je upraviteljica.
U domu su studentima na
trešnjevačka posla
Ljeti dom
postaje hostel
Dva novouređena paviljona,
11 i 12, tijekom ljeta pretvaraju
se u hostel za mlade. “S tim
projektom počeli smo lani, a
ove godine namjeravamo popuniti hostel što znači da ćemo
se pripremiti prije sezone u
smislu marketinga, reklama i
tomu sličnom”, otkriva upravitelj Čosić. Budući da novi
paviljoni imaju dvokrevetne i
jednokrevetne sobe s kuhinjama i hladnjacima, a ljeti studenti odlaze kućama, dom je
idealno mjesto za mladenački
hostel, uz, naravno, povoljne cijene za noćenje. Hostel
“Stjepan Radić” otvoren je tako
od 16. srpnja do 31. kolovoza.
a
r
v
a
iznose. “Ti su stari paviljoni dali
svoje i samo je pitanje kad ćemo
jednostavno morati krenuti u
obnovu”, ističe Čosić. Na primjer,
jedan je od problema grijanje
tijekom zime jer se zbog dotrajalih prostorija gube velike količine
topline pa se, u nedostatku boljeg
rješenja, studentima predlaže
stavljanje spužvi oko prozora.
Unatoč tim problemima, u tom
velikom studentskom domu studen-
tima su na raspolaganju dvije linije
restorana, pizzerija, slastičarnica,
a za razonodu tu je poznato kino,
plesna dvorana i teretana samo za
studente. Također, unutar doma
djeluje i Centar za pomoć u kojem
studenti mogu potražiti savjet za
sve probleme koji ih muče. Ne
smijemo zaboraviti spomenuti legendarni rock-klub “Pauk” u kojem
studenti povremeno uživaju u svirkama, plesu i drugim događajima.
raspolaganju vanjsko igralište za
nogomet i košarku, a ima i dvoranu za fitness, aerobiku i slične sadržaje. Za studente je vrlo važna
i tulumara u kojoj mogu organizirati privatne veselice. “Osigurali
smo prostor u kojem se studenti
mogu zabaviti, tako da nema
buke u sobama i prostorijama
gdje se uči”, zaključuje Jerković.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
21
JESENSKI I TURK
Mišo Nejašmić:
22
Ni Milanovićeva
biografija ne prodaje
se najbolje
Do ove godine na tržište smo
izbacili petstotinjak naslova.
Ideja ima mnogo više, ali
ograničenja financijske
prirode i veličina našeg
tržišta ograničavaju nas na
pedesetak naslova na godinu
GGT: Kad je osnovana tvrtka Jesenski
i Turk i na čiju inicijativu?
Jesenski i Turk osnovan je 1995. godine. Na
početku smo se bavili isključivo antikvarijatima, to jest prodajom starih i rabljenih
knjiga. Od 1997. počinjemo s nakladničkim
programom od početka profiliranim u proizvodnji znanstvene literature što je i danas
prepoznatljiv program naše izdavačke kuće.
GGT: Tko je smislio naziv?
Kad se devedesetih otvarala tvrtka,
Tekst: Anita Končar
Foto: Bruno Konjević
angažirali smo odvjetnika koji je na
trgovačkom sudu trebao to obaviti. Dao
sam mu nekoliko naziva, no on me nazvao
Nakon što je početkom godine objavi rekao da su svi ti nazivi već zauzeti i da
ljeno G f K -ovo istraživanje pokazalo
imam 10 minuta da smislim novo ime. Za
poražavajuće rezultate o tome koliko se
sve je u tom trenutku zapravo kriv jedan
u Hrvatskoj čita, dio stručnjaka stao je u
Maurovićev plakat na kojem je đavao s
obranu čitateljske publike objasnivši kako
cilindrom, a na kojemu je pisalo “Jesenski
ti podaci nisu dobro interpretirani. Što
i Turk”. Tako sam mu kad me nazvao rekao
se događa na knjižnom tržištu te kakva
neka tvrtku nazove Jesenski i Turk jer to ime
je budućnost te branše, doznali smo od
sigurno nije zauzeto. Nakon što smo dobili
direktora male ali, kako su neki mediji već
papire i osnovali tvrtku, shvatili smo da smo
ustvrdili, agilne izdavačke kuće Jesenski
pred izazovom kako sad napraviti marketing.
i Turk koju je osnovao Mišo Nejašmić.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
poslovni razgovor
Tad je nastala priča koju danas svi percipiraju – dva lika s cilindrom i polucilindrom. GGT: Koliko ste naslova otad objavili te
tko je zadužen za izbor literature?
Do ove godine na tržište smo izbacili petstotinjak naslova. Izbor knjiga od prvih dana
do danas rezultat je uredničke redakcije i
ideja koje donose pojedini urednici. Ideja
ima mnogo više, ali ograničenja financijske
prirode i veličina našeg tržišta ograničavaju nas na pedesetak naslova na godinu.
GGT: Koje se knjige najviše prodaju i što
se u Hrvatskoj najviše čita?
Prema posljednjem istraživanju koje je proveo G f K , u Hrvatskoj se ne čita previše. U
usporedbi sa zemljama EU -a i okruženja,
ispod smo prosjeka. Oni koji čitaju najviše
vremena provode uz prozu, stručne i dječje
knjige. Ne bih znao koja se knjiga trenutačno
najviše prodaje u Hrvatskoj, ali sigurno je
da su brojke najprodavanijih knjiga puno
manje nego prethodnih godina. Podatak da
se u posljednje tri godine izdalo više od 50
posto naslova manje nego 2008. ozbiljan je
i zabrinjavajući. U Hrvatskoj se čita koliko
se čitalo i prije 10 godina, no i puno više no
što se čitalo prije, na primjer, 50 godina.
GGT: Nedavno ste izdali i biografiju
premijera Zorana Milanovića.
Kako ide prodaja te knjige?
Da, Robert Bajruši napisao je neautoriziranu političku biografiju Zorana Milanovića
što je svakako bila prava publicistička i
izdavačka poslastica. S obzirom na to da je
protagonist dobio mandat premijera, vrlo
dobro tempirano. Što se prodaje tiče, ispod je naših očekivanja i dijeli sudbinu
smanjene prodaje svih naslova na tržištu.
GGT: Imamo li naviku kupovanja knjiga te
jesu li u Hrvatskoj knjige preskupe?
Istraživanje koje sam spomenuo upućuje na
to da velik broj ljudi u zemlji, njih više od 50
posto, nema nikakve potrebe za čitanjem, a to
je u visokoj korelaciji s navikama kupovanja.
Kupuje se malo i rijetko. Što se cijene tiče,
gledano s pozicije ekonomije knjige, one su
na rubu ili čak ispod razina rentabilnosti za
najveći broj izdanja. S pozicije kupca, još
su preskupe da bi se taj moment u cijelosti
isključio kao razlog nekupovanja. Smatram
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
da je cjenovna razina koja je postignuta
za najveći broj naslova minimum koji mala
tržišta poput našega teško da mogu prijeći.
GGT: Treba li uvesti dodatni porez na knjige?
Trenutačno u Hrvatskoj knjiga uživa status nulte stope PDV -a i tako će biti do
kraja 2013. kad će zbog ulaska Hrvatske
u Europsku uniju morati ući u, nadam se,
najnižu stopu PDV -a, vrlo vjerojatno 5
posto. Bojim se, s obzirom na sve okolnosti,
uključujući i trenutnu krizu koja daje sve znakove depresije, da će to biti još jedan izazov
za preživljavanje a ne za prosperitet i stabiliziranje razvoja knjige na hrvatskom jeziku.
GGT: Što učiniti kako bi se afirmiralo čitanje,
posebice kod mlađih naraštaja?
To je velik izazov ne samo za branšu koja
živi od knjige i resorna ministarstva, nego i
za cijelo društvo. Trebat će promijeniti čitav
niz obrazaca, provesti niz programa i akcija,
pripremiti srednjoročne i dugoročne strategije kako bi se stanje mijenjalo nabolje.
GGT: Kakva je budućnost knjige?
Knjiga tijekom razvoja informatičke industrije doživljava još jedno područje na kojem
se može razvijati. Kriva je slika da bi jedan
oblik čitanja mogao potisnuti ovaj drugi jer
će, zapravo, oba načina čitanja paralelno
funkcionirati. Što se tiče razvoja elektroničke
knjige, ona je počela u SAD -u prije sedam,
osam godina i to je revolucionaran trenutak
u svijetu knjiga. Tako danas u toj zemlji 20
posto prodanih knjiga čine elektroničke
knjige. Ipak, to ne znači da ćemo u budućnosti
čitati isključivo elektroničke knjige. Naime,
postoje različiti tipovi čitanja, no čitanje
na internetu prilično je površno. Čitanje
elektroničkih knjiga sigurno će zadovoljavati
jedan od oblika čitanja. Tako će postojati
knjige koje ćete pročitati u elektroničkom
obliku i možda se onda odlučiti kupiti ih.
GGT: U gradskim knjižnicama jednom su mi
rekli da se najviše kradu kuharice. Imate
li problema s lopovima i krađama?
Nemam uvida u podatke o vrstama ukradenih knjiga. Toga je uvijek bilo i uvijek
će, na žalost, biti i zbog konzumiranja
sadržaja, što i nije neki problem, i zbog
stjecanja materijalne koristi, što je problem. Problema ima, ali nosimo se s njima.
23
trešnjevačka posla
SEDMA UMJETNOST
Gdje su nestala
trešnjevačka kina?
24
Umjesto na forumima i društvenim mrežama stanovnici
Trešnjevke nekoć su informacije o filmovima izmjenjivali u
redovima ispred Triglava, Končara ili Trešnjevke
M
nogi od nas pamte svoj
prvi odlazak u kino, a
brojni Zagrepčani mrak
kinodvorana prvi su put upoznali
upravo na Trešnjevki gdje su se
nekad nalazila čak tri kina u kojima su se okupljali ljubitelji sedme
umjetnosti.
Davno su prošla vremena kad
su brojni stanovnici Trešnjevke u
Okićkoj ulici čekali u redu ispred
nekadašnjega kina Triglav kako
bi nedaleko od svog doma uživali
u popularnim filmskim ostvarenjima. Trešnjevačka kina bila su
mjesta na kojima su se sklapala
prijateljstva i rađale prve simpatije, no danas su ih zamijenile prodavaonice i poslovni prostori. Oni
rođeni početkom osamdesetih još
se sjećaju uzbuđenja koje bi osjećali dok bi držeći roditelje za ruku
čekali u redu da vide najnovije
filmske hitove. Trešnjevačkih se
kina mnogi, usprkos čestom “pucanju” slike, s nostalgijom prisjećaju pa ih je tako i Zvonko Špišić
opjevao u svojoj “Trešnjevačkoj
baladi” spominjući ih kao okupljališta kvartovskih fakina.
Izlizane kopije filmova, kojima
je tu i tamo nedostajao pokoji
kadar, zamijenila je besprijekorna digitalna slika, a redovi za
kupnju ulaznica danas su izumrli
zahvaljujući internetskim rezervacijama i rezervacijama putem
mobitela. Umjesto na forumima i
društvenim mrežama stanovnici
Trešnjevke nekoć su informacije
o filmovima izmjenjivali u redu
ispred Triglava, Končara ili
Trešnjevke, a malo tko nije doživio da prodavačica baš kad je
došao red na njega izvjesi natpis:
“Predstava rasprodana”.
Na mjestu najpopularnijega
trešnjevačkoga kina Triglav (po-
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Na mjestu današnjeg
DM-a bilo je kino
Trešnjevka
Tekst: Davor Ivanov
Foto: Bruno Konjević
slije preimenovana u Patria) danas je prodavaonica DM . Filmovi
su se prikazivali i u kinu Končar
u današnjoj Golikovoj ulici te u
Vukovarskoj u kinu Trešnjevka,
koje je nakon što je jedno vrijeme
korišteno kao skladište pretvoreno u poslovni prostor. Periferijska
kina zamijenili su multipleksi, a
prodavači kokica i slatkiša preselili su se na nove lokacije. Ipak,
pomalo je nepravedno za propast
starih zagrebačkih kina kriviti
samo multiplekse jer, jednako
kao i videoteke, mala se kina nisu
uspjela nositi ni s mnogim legalnim mogućnostima ni s onima
ilegalnima koje nudi internet.
Iako su kina propala, film
ipak i dalje živi na Trešnjevki, i
to zahvaljujući Centru za kulturu “Trešnjevka” koji organizira brojne filmske radionice za
sve uzraste.
ulicama kružim
Nives Opačić:
Baštijanova
ulica
Na jednom je kraju pisalo da se zove Natka Baštijana,
na drugom Matka, a akademik Petar Strčić navodi
da ni jedno od toga ne odgovara činjenicama, jer da
se čovjek zvao Mate Bastian. I sad se ti tu snađi!
V
eć 30 godina stanujem u Bašti­ imao brata blizanca Ivana, a ovomu piše
janovoj ulici. Ničim se ona po- da je rođen 3. rujna te godine, sad ti znaj
sebno ne odlikuje. Prometna je, kada su se braća rodila! Sve to navodim
bučna, a kako je ravna, auti jure većom zato da se vidi kako su podaci u lekbrzinom od dopuštene. Noću postaje au- sikonima i enciklopedijama neuredni,
todrom, pa se od škripe kočnica, osobito pa se čovjek nema pravo za što uhvaljeti uz otvoren prozor, loše spava. Tek titi. Mate je umro u Trstu 25. listopada
što zaspim, probudi me naglo kočenje, 1885. Gimnaziju je pohađao u Rijeci, pa
a ni sudari nisu rijetkost. Starosjedioci u Zagrebu, a bogosloviju je studirao u
(sve malobrojniji) pamte mnogo mirnije Gorici i u Trstu. Službovao je kao kapedane, kućice s vrtovima već su rijetkost lan u Umagu, a od 1856. do smrti živio
prema tzv. “interpolacijama“ (užasno je i radio u Trstu kao vjeroučitelj.
Na političkom i prosvjetnom planu,
neukusnim zgradurinama, izvan svih
gabarita). Došli neki novi “poduzetnici“, kao preporoditelj, surađivao je s još
pa upropastiše sve što se upropastiti jednim velikim Istraninom, biskupom
dalo (na roza i ljubičaste fasade neću Jurjem Dobrilom, s kojim je pokrenuo
list Naša sloga. U njemu je objavljivao
trošiti riječi).
No i samo ime moje ulice prate pro- domoljubne i refleksivne pjesme, ali i
blemi. Jer, na jednom je kraju pisalo da se šaljive popularne tekstove o Franini i
zove Natka Baštijana, na drugom Matka, Jurini, koje je likovno ilustrirao njegov
a akademik Petar Strčić navodi da ni brat blizanac Ivan.
jedno od toga ne odgovara činjenicama,
Čovjek je dao obol i hrvatskoj politici i
jer da se čovjek zvao Mate Bastian. I hrvatskoj prosvjeti, njime se pozabavio i
sad se ti tu snađi! Razni izvori (neured- jedan akademik, Petar Strčić, no Strčićeva
no, kako mi to već radimo) navode ga i istraživanja nisu dospjela u one registre
pod prezimenom Baštijan i pod imenom iz kojih se izvlače zaslužnici po kojima će
Matko, no Natka ne spominje ni jedan. se zvati ulice i/ili trgovi u hrvatskim graKad već tako piše u planovima grada dovima. Cijeli blok ulica oko moje zove
i kao službena adresa, ulicu ću i dalje se po zaslužnim Istranima (Spinčićeva,
zvati Baštijanova (da, tjerajući vuka, ne Rabarova, Fiaminova, Dobrilina itd.).
istjeram lisicu, pa da moram vaditi novu Bilo bi lijepo kad bi se nedosljednost
osobnu iskaznicu).
koja prati “mojega“ Baštijana / Bastiana
Taj svećenik, preporoditelj, političar prometnula u dosljednost i red. To je trei književnik rođen je – i opet prijepor! balo napraviti još prilikom postavljanja
negdje piše 5. rujna 1828., no kako je ploče s imenom ulice.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
25
od
d
7
0
1
o
7
Zlatne godine
I nakon odlaska u
mirovinu čovjek se treba
osjećati korisnim
Piše: Martina Cikojević
Foto: © European Union
Stariji građani mlađima ne bi smjeli biti teret,
već bi se u duhu solidarnosti te dvije skupine
građana trebale međusobno pomagati
26
G
odina 2012. proglašena je Europskom godinom aktivna starenja i međugeneracijske
solidarnosti. Unatoč tomu što Europljani
žive sve dulje i zdravije, moderno doba krije brojne
izazove i pitanja na koja tek treba pronaći odgovore. U tu svrhu u Zagrebu će se, kao i u drugim
europskim metropolama, održati mnoge rasprave,
tribine i okrugli stolovi. Također, organizirat će se
i brojni drugi sadržaji, poput edukativnih radionica, koncerata i predavanja, koji će u prvom redu
biti namijenjeni našim starijim sugrađanima, a
potom i svima ostalima. Bit će to prigoda da se
građani svih generacija i struka uključe u proces
osvješćivanja i senzibiliziranja javnosti o važnosti
aktivna starenja i prijeko potrebnoj solidarnosti.
“Aktivno starenje podrazumijeva cjeloživotno
učenje te bolje radne uvjete u kojima bi osobe starije životne dobi mogle sudjelovati u obiteljskom
životu i društvu u cjelini. Preduvjeti su svaka aktivna starenja odnos prema životu, aktivno druženje,
zdravstvena zaštita, kontinuirano učenje, zabava i
putovanja”, istaknuli su iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Dodali su da
aktivno starenje uključuje potrebu stvaranja više
inovativnih mjera kojima bi se što više iskoristile
mogućnosti i potencijali osoba starije životne dobi.
Naime, u današnjem ubrzanom načinu života
svatko se može zapitati gdje je njegovo mjesto
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
na društvenoj ljestvici. Što se događa s našim
sugrađanima koji nakon navršene 65. godine
života i odlaska u mirovinu često osjećaju da
ih društvo više ne treba? Gdje je njihovo mjesto na društvenoj ljestvici i kako im pomoći da
se ne osjećaju usamljeno i zaboravljeno?
Da bi se pronašli odgovori na ta pitanja te da bi
aktivno starenje bilo kompletno i plodonosno, izrazito je važno održavanje solidarnosti među generacijama u društvima u kojima se naglo pojavilo više
starijih osoba. Stariji građani mlađima ne bi smjeli
biti teret, već bi se u duhu solidarnosti te dvije
skupine građana trebale međusobno pomagati i podupirati. Moderno doba i starenje velik su izazov i
za političare koji bi trebali poboljšati mogućnosti za
aktivno starenje općenito te za samostalno življenje,
djelujući u raznim područjima poput zapošljavanja,
zdravstvene zaštite, socijalnih usluga, obrazovanja
odraslih, volontiranja i stanovanja. Hrvatska ima
oko 700.000 osoba starijih od 65 godina što je
oko 16,5 posto od ukupnog broja stanovnika. Kako
trend rasta te populacije i dalje traje, Hrvatska se
nalazi pred izazovom kako na njega odgovoriti.
Struka upozorava da je starenje vrlo relativan
pojam jer je usko povezano sa socijalnim okruženjem, a važno je i kako sami gledamo na osobe
starije životne dobi i njihovu ulogu u društvu. Prema
definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, aktivno
od 7 do 107
je starenje proces kojim se omogućuje poboljšavanje kvalitete zdravlja, sudjelovanja i sigurnosti
starijih osoba. Time starije osobe ostvaruju svoje
potencijale raznim aktivnostima i sudjelovanjem
u društvu u skladu sa svojim potrebama, željama i
sposobnostima. U Zagrebu se već niz godina našim
starijim sugrađanima pokušava pomoći upravo
tako. U sklopu domova za starije osobe – kojih
su u Zagreb 32 – i gerontoloških centara, Grad
Zagreb provodi razne programe u kojima stariji
sugrađani sudjeluju prema vlastitim željama i
potencijalima. To im omogućava da pronađu svoje
mjesto na društvenoj ljestvici, da se ne osjećaju
odbačenima, nego korisnima i potrebnima.
Ilijana Halagić, vršiteljica dužnosti ravnatelja
u Domu za starije “Trešnjevka”, kazala je da odgovornost za kvalitetno i aktivno starenje leži na
svakom pojedinom društvu, ali i na pojedincu.
“Nakon povlačenja iz radnih aktivnosti čovjek se treba osjećati korisnim i u obitelji i u
društvenoj zajednici. Potrebno je razvijati volonterstvo i socijalnu osjetljivost kod mladih
prema svojim starijim sugrađanima. Nužno je
uspostaviti interakciju u zajedničkim projektima
kako bi došlo do socijalne kohezije u razmjeni znanja i iskustva”, objasnila je Halagić.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Smjernice za aktivno
i zdravije starenje
Stalna tjelesna aktivnost od
mladosti do duboke starosti
2. Stalna psihička aktivnost – doživotno
učenje i stjecanje novih vještina i znanja
3. Pridržavanje prehrambenih pravila
za starije ovisno o tjelesnoj aktivnosti
4. Sprečavanje debljine, a osobito
pothranjenosti u starosti
5. Nepušenje i neovisnost o lijekovima,
alkoholu, opijatima, crnoj kavi i
drugim sredstvima ovisnosti
6. Stalna radna aktivnost i nakon umirovljenja
7. Optimistično življenje – smijati se i biti što
vedriji; ne kriviti druge za vlastite neuspjehe
8. Širenje dobrote i ljubavi za obitelj, za mlade
i starije oko sebe te za posao koji se obavlja
9. Izbjegavanje osamljenosti i depresije
10. Osobna higijena i higijena okoliša
11. Neprihvaćanje predrasuda i neznanja
o starenju i starosti kao bolesti,
nemoći i ovisnosti o drugima
12. Pridržavanje uputa liječenja i uzimanja
lijekova pod nadzorom liječnika
1.
27
od 7 do 107
TEMELJ ZDRAVA ŽIVOTA
Budite zahvalni!
Piše:
Dubravka Miljković
Z
amislite da sutra polažete
stručni ispit pred vrlo strogom komisijom. Tjednima
ste se pripremali uza sve ostale obveze i vjerujete da ne bi smjelo biti
neugodnih iznenađenja, ali... Dugo
ne možete zaspati, a onda – tek što
ste sklopili oči – zvonjava budilice!
Živčano ustajete, spremate se, mijenjate nekoliko odjevnih kombinacija (nijedna vam ne stoji), poderete
usput najbolje čarape. Istrčavate
iz kuće... Tramvaja (ili autobusa),
naravno, nema... Zvuči li vam ovo
kao prava horor-priča? Većina će
se ljudi složiti s time, no manji dio
njih reći će: ‘’Ne, stvari bi mogle
biti i gore. Zamisli da uopće nemaš posao, a kamoli onaj za koji
se čak polaže stručni ispit, spavaš
u javnom prenoćištu ili negdje
pod mostom, a jedinu odjevnu
kombinaciju stalno imaš na sebi.’’
Svrha je ovog primjera da nas
podsjeti kako je puno toga u našem životu zbog čega bismo morali
biti zahvalni. Čak i kad se čini da
ništa ne može biti gore, sigurno
postoji razlog za zahvalnost. Kao
što reče neki anonimni autor: ‘’Bio
sam jednom sav izvan sebe jer
nisam imao cipele; sve dok nisam
sreo čovjeka koji nije imao noge.’’
Zahvalnost je osjećaj koji se u
nama javlja kad shvatimo da smo
dobili ili da imamo nešto dobro. U
užem smislu, to dobro dolazi od
neke konkretne osobe: uočili smo
njezinu namjeru i zahvalni smo
joj zbog toga (dobra djela ili dobra
dara). Zahvalnost, kao ljudska
vrlina, sigurno dobro utječe na
Ljudi koji su stalno zahvalni
relativno su sretniji, imaju
više energije i optimizma
osobnu dobrobit, na odnose s drugima, a posve sigurno i na opću
društvenu dobrobit. Zahvalnost
je u temelju uspješnog cjeloživotnog funkcioniranja. Naime, zrelo
prilagođena osoba može ublažiti
gorčinu koju prema nekomu osjeća
ili je čak zamijeniti zahvalnošću.
Najjednostavniji su primjer ljudi
koji su u mladosti zamjerali nekim
svojim profesorima što su ih mučili
deklinacijama, konjugacijama, permutacijama i sličnim prikazama iz
najgorih đačkih mora, a danas su
im zahvalni što su ih bar nečemu
naučili. Zahvalnost je i moćno
sredstvo za povećanje životnog
zadovoljstva jer potiče i pojačava
dobra sjećanja o prošlosti i stvara
čvrste veze s važnim nam ljudima. Ljudi koji su stalno zahvalni
relativno su sretniji, imaju više
energije i optimizma. Zahvalnost
je i u vezi s religioznošću i duhovnošću: ljudi koji redovito odlaze
na religijske obrede, mole i čitaju
religijske tekstove (sve to zajedno,
ali može i pojedinačno) skloniji su
tomu da budu zahvalni. Zahvalni
ljudi spremniji su dijeliti s drugima, spremniji su nešto posuditi,
spremnije pružaju svoje rame
za plakanje, imaju više smisla za
osjećaje drugih, manje su skloni
depresiji, usamljenosti, zavisti
i općoj živčanosti. S obzirom na
sve te koristi, logično je zapitati se
kako onda njegovati zahvalnost.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 28
Evo nekoliko provjereno
djelotvornih načina:
• Vodite dnevnik zahvalnosti.
Počnite opažati stvari i događaje na kojima možete biti
zahvalni. Dobro ih je i zapisati jer ćete tako organizirati
misli i sve lakše zapamtiti.
• Prisjetite se i loših stvari
u svom dosadašnjem životu.
Nitko se nije rodio s jamstvenim listom na kojem piše kako
će mu se događati sve same
lijepe stvari. Svašta vam se
već dogodilo, sve ste to preživjeli, nešto usput i naučili i
sad ovo čitate? Dobar razlog
za zahvalnost! I za stavljanje stvari u perspektivu.
• Vježbajte naikan (pogled
unutra), budističku tehniku
meditacije koja uključuje razmišljanje o trima pitanjima:
1.
2.
3.
Što sam dobio od.....................?
Što sam dao...............................?
Koje sam teškoće prouzročio...?
Ta nam pitanja pomažu da uočimo
uzajamnost odnosa s drugima:
najprije da se podsjetimo što sve
dobivamo od drugih (osmijeh,
lijepu riječ, pomoć...?) i počnemo
to cijeniti umjesto da uzimamo
zdravo za gotovo, a onda i da
vidimo što dajemo i što još možemo dati. I na kraju, ono najteže,
kakve smo sve boli mi prouzročili drugima. I koliko trebamo
biti zahvalni na tome što nas i
dalje vole (ili barem podnose).
od 7 do 107
DANI NIKOLE TESLE U
TEHNIČKOM MUZEJU
Vječan
sjaj
genijalna
uma
Tesla je postao čovjek koji povezuje
Hrvatsku, Srbiju i SAD, obogativši sve tri
nacije, a opet nitko ga ne može isključivo
svojatati jer je bio kozmopolit, kaže
stručnjak za brendiranje Božo Skoko
Piše: Petra Kostanjšak
N
eobičnom osobnošću, ali prije svega
znanstvenim radom koji je svakako bio
daleko ispred vremena, Nikola Tesla
i 70 godina nakon smrti privlači veliku pažnju
javnosti, a njemu posvećeni dani u Zagrebu
uvijek su dobro posjećeni. Dani Nikole Tesle,
koji se već tradicionalno održavaju u Tehničkom
muzeju u Zagrebu, početkom godine napunili
su prostorije muzeja u kojem su održana tri
predavanja, a za kraj manifestacije oni najmlađi mogli su pogledati predstavu Kazališta
“Tvornica lutaka” pod nazivom “Radio Tesla”.
Voditelj događanja u muzeju Renato Filipin
istaknuo je kako je manifestacija, kao i uvijek,
bila dobro posjećena te da je na predavanjima
svakog dana bilo oko 70 posjetitelja.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
U prepunoj kinodvorani Tehničkog muzeja
stručnjak za brendiranje Božo Skoko govorio je
o percepciji Tesle u hrvatskoj javnosti te zaključio da se u različitim istraživanjima proteklih
deset godina taj znanstvenik pojavljuje kao
konstanta i ulazi među tri najprepoznatljivija
hrvatska velikana. Međutim, Skoko ističe da
je problem što je Teslino ime poznato u svijetu,
ali je njegovo podrijetlo nepoznanica, te se oko
njega “svađaju” Hrvatska i Srbija. “Tesla je tako
postao čovjek koji povezuje Hrvatsku, Srbiju i
SAD, obogativši sve tri nacije, a opet nitko ga ne
može isključivo svojatati jer je bio kozmopolit”,
zaključio je Skoko te dodao da Hrvatska pritom ima najviše mogućnosti za “eksploataciju”
njegova lika i djela jer je rođen u Hrvatskoj, u
kojoj se nalazi i njegova obnovljena rodna kuća.
Hrvatska ima sjajnu priču koju može ispričati
o Tesli jer se on uvijek ovdje rado vraćao, a poznato je i da je zagrebačkoj gradskoj skupštini
ponudio elektrifikaciju hrvatske metropole prije
nego li je ijedan europski grad bio osvijetljen.
Znanstvenik s Instituta “Ruđer Bošković”
Mladen Martinis održao je predavanje pod
nazivom “Tesla u kvantnoj medicini” te je
o genijalnom znanstveniku govorio kao o
vizionaru budućnosti koji je shvatio važnost
utjecaja elektromagnetskih polja na ljudski
organizam. No dok je Teslin znanstveni rad u
velikoj mjeri proučen, viša kustosica iz Muzeja
nauke i tehnike u Beogradu Zorica Civrić
pokušala je pričom o Teslinim prijateljima i
suradnicima prikazati onu drugu, ne toliko
poznatu njegovu osobnost koju je krasila željezna volja, asketska disciplina, samoodricanje
i toplina. Iako se o njemu u javnosti obično
govori kao o usamljenom čovjeku i osobenjaku,
iza tišine i samoće nalazio se svijet druženja,
razgovora, izlazaka s piscima, znanstvenicima
i umjetnicima poput Marka Twaina i Ivana
Meštrovića. Od 1976. u Tehničkom muzeju
nalazi se demonstracijski kabinet s izumima
Nikole Tesle, u kojem građani mogu doznati
više o tom genijalnom umu.
29
od 7 do 107
KLUB MLADIH TEHNIČARA
Klince uče kako izraditi
robota, a starije kako se
koristiti računalom
Predsjednik Kluba Bruno Orešković ističe kako je mlađe
generacije za tehničku kulturu najlakše zainteresirati primjerima
iz svijeta znanstvene fantastike i računalnih igara
Tekst: Davor Ivanov
Foto: Bruno Konjević
30
U
zgradu Mjesne samouprave na Opatijskom trgu
na Trešnjevki već gotovo
deset godina redovito dolaze
zaljubljenici u maketarstvo,
fotografiju, računalstvo i astronomiju, okupljeni u Klub mladih
tehničara Trešnjevka sjever.
Ljubiteljima tehničke kulture na raspolaganju su radionice
iz široka spektra aktivnosti: od
maketarsko-modelarskih radionica, izrade imitacija oružja,
maketa svemirskih brodova i
povijesnog nakita do fotografskih i informatičkih tečajeva
te radionica korištenja raznim
računalnim aplikacijama.
Kao i brojnim drugim udrugama, najviše im problema
zadaju financije, ali zahvaljujući
potpori Vijeća gradske četvrti i,
naravno, ljubavi prema tehničkoj kulturi već godinama mladima pružaju prigodu za stjecanje
novih znanja i vještina.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
“Naš je cilj privući mlade
naraštaje te ih tijekom zajednička druženja naučiti što
je moguće više o tehničkim i
prirodnim znanostima”, kaže
predsjednik Kluba Bruno
Orešković, postdiplomand na
Fakultetu elektrotehnike i
računarstva u Zagrebu.
U Klubu trenutačno naizmjenično djeluju sekcije maketarstva, elektronike, robotike,
programiranja, a u njemu se
okupljaju i ljubitelji znanstvene
fantastike kao i polaznici radionice “Uradi sam” koja uključuje
tečaj preživljavanja u prirodi te
izradu oružja i oruđa.
Predsjednik Kluba ističe
kako je mlađe generacije za
tehničku kulturu najlakše zainteresirati primjerima iz svijeta
znanstvene fantastike i računalnih igara.
“Umjesto suhoparna pristupa
svojim smo članovima odlučili
proširiti horizonte predavanjima o ‘Zvjezdanim stazama’ te
im tako prezentirali znanja o
astronomiji, fizici, strojarstvu
i elektrotehnici”, objašnjava
Orešković.
Najveće zanimanje pobuđuju radionice maketarstva i
programiranja te škola japanske kulture u kojoj polaznici
sudjeluju u radionici animiranog filma te uče o robotici i
kibernetici.
Današnjoj djeci i mladeži,
smatra Orešković, nedostaje
tehničke kulture jer previše
vremena provode u virtualnom
svijetu pa ih Klub aktivnostima,
kao što je maketarstvo, pokušava naučiti o osnovama zanatskog dijela posla.
“Za razliku od zemalja
Europske unije, naročito onih
skandinavskih, u Hrvatskoj je
tehnička kultura nedovoljno
zastupljena u sustavu obrazo-
od 7 do 107
vanja”, ističe Orešković.
U radu Kluba sudjeluju
članovi od 12 do 30 godina starosti, ali, kako tvrdi predsjednik
Kluba, interes za tehničku
kulturu pokazuju i pripadnici
nešto starije generacije.
“Prvi u Zagrebu, već sedam
godina držimo besplatne
informatičke tečajeve za umirovljenike koje organiziramo
u suradnji s Gradom i Domom
umirovljenika ‘Trešnjevka’.
Interes je velik, a polaznike
učimo svemu što je vezano
uz nove tehnologije; od toga
kako upaliti računalo pa do
korištenja bankomatom i
pametnim telefonima”, priča
Orešković i dodaje kako bivši
polaznici i dalje aktivno sudjeluju u radu Kluba.
Klub sudjeluje na brojnim
izložbama tehničke kulture, a
prema riječima njegova predsjednika, jedna od glavnih
prednosti pred ostalim udrugama tehničke kulture činjenica je
kako u njegovu radu sudjeluju
visokoobrazovani mladi ljudi od
kojih će mnogi uskoro završiti i
doktorski studij.
Uz brojne radionice, Klub
organizira i predavanja o znanstvenim temama kao što su globalno zagrijavanje ili ufologija
na području bivše Jugoslavije,
a ponosi se i organizacijom
Dana Jurija Gagarina te obilježavanjem Dana pobjede.
U suradnji sa Zagrebačkim
foto-kino savezom i Zagre­
bačkom zajednicom tehničke
kulture Klub je u povodu
Dana pobjede nad fašizmom,
9. svibnja, organizirao izložbu fotografija ruske vojne
opreme i maketa sovjetske
vojne tehnike koja je rezultat tehničkih i znanstvenih
dostignuća inženjera bivšeg
Sovjetskog Saveza.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Sl avlje n a
G a g a r incu
U povodu obilježavanja prvog svemirskog
leta s ljudskom posadom, 12. travnja, ove
je godine u suradnji s
Vijećem gradske četvrti Trešnjevka sjever,
Zagrebačkim savezom
klubova te ruskim
veleposlanstvom na
Gagarinovu putu Klub
organizirao proslavu.
Posjetitelji su mogli
razgledati modele
letjelica te se pobliže
upoznati s svemirskim
letovima. Navečer su
pak svi zaljubljenici u
svemirska prostranstva mogli uživati u
teleskopskom promatranju nebeskih tijela.
31
od 7 do 107
Triatlonski klub “Zrinski Novatec ”
Najgore je kad nema
novca pa sportaš ne može
na natjecanje
Tekst: Martina Cikojević
Foto: Triatlonski klub “Zrinski Novatec”
S
32
više od stotinu osvojenih odličja u 13 godina postojanja
Triatlonski klub “Zrinski Novatec” iz Zagreba ponosno nosi
titulu najboljeg triatlonskoga kluba u Hrvatskoj, pa i šire.
Medalje na svjetskim i europskim prvenstvima, državna odličja te
razna regionalna priznanja toga kluba s Jaruna teško je nabrojiti, no sportaši i treneri skromno ističu da osvajanje odličja i nije
njihov jedini cilj.
“Triatlon pokušavamo promovirati kao prigodu za zdrav način
života. Nije važno hoće li netko postati vrhunski sportaš ili ne.
Voljeli bismo da se stvori jedna široka rekreativna baza kao što
je to slučaj u inozemstvu gdje se ljudi sportom bave zbog vlastita
osjećaja, a ne zbog visokih ambicija ili ciljeva”, kazao je Ivan Ivezić,
klupski trener. Dodao je i kako ga veseli to što je u posljednja dva
mjeseca klupskih članova osjetno više pa ih sad Klub ima više od
50, i to u dobi od 10 do 55 godina.
Članova ima više vjerojatno zbog toga što je Klub tek nedavno,
nakon više od 12 godina molbi i traženja rješenja, napokon dobio
nove prostore za trening. Naime, zvuči nevjerojatno, ali vrhunski
sportaši najboljega hrvatskoga triatlonskoga kluba do prije samo
nekoliko mjeseci trenirali su u trima trošnim limenim kontejnerima
bez struje, vode i sanitarnog čvora! Jedino što ih je držalo u Klubu
bila je snažna volja i ljubav prema triatlonu, a mnogi problemi nisu
ih spriječili u postizanju vrhunskih rezultata.
“Bilo je teško, puno smo puta pomislili kako sav taj trud nema
smisla. Ali, evo, isplatilo se i sad nam je sve nekako krenulo.
Imamo nove prostore, struju, vodu, klimu, WC , nove članove, a
izradili smo i svoju internetsku stranicu koja je vrlo posjećena”,
rekao je Ivezić.
Kao jedan od stalnih problema s kojima se Klub bori Ivezić je
istaknuo financije. Naime, zbog manjka novca vrhunski sportaši
često izostaju s važnih natjecanja čime gube prigodu za osvajanje
bodova koji su im važni za kategorizaciju.
“Najgore je kad imate potpuno spremna sportaša pa mu onda
morate reći da zbog manjka novca ne može na natjecanje”, kazao je
trener Ivezić. Ipak, dodao je, stvari su krenule nabolje pa se nadaju
da će i to jednom postati samo priča iz nekih prošlih vremena.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Što je triatlon?
Triatlon je atletsko natjecanje koje ima tri različite
discipline. Pod triatlonom
se podrazumijeva sportsko
natjecanje u disciplinama:
plivanje, biciklizam i trčanje.
Natjecatelj mora tijekom utrke prijeći unaprijed zadane
dionice, i to plivajući, vozeći
bicikl te trčeći prema unaprijed zadanom rasporedu.
Triatlon je i jedan od olimpijskih sportova. Olimpijski
triatlon podrazumijeva 1500
metara dionice plivanja, 40
kilometara vožnje biciklom
te 10 kilometara trčanja.
od 7 do 107
JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO
Vrbani III
dobivaju vrtić i školu
sljedeće godine
Tekst i foto:
Anita Končar
Školu bi trebalo polaziti 480
učenika, a vrtić je planiran
za 12 odgojnih skupina
Mališani borave
u vrtićima po
cijeloj četvrti
M
uke roditelja koji već šest
“Obveza je izvođača u roku od jedne
godina čekaju da Vrbani
godine od dana sklapanja ugovora
dobiju vrtić i školu mogle
sagraditi i opremiti objekte osnovne
bi doći kraju i to u roku od godine
škole i kombinirane dječje ustanove
dana. Naime, potkraj veljače potpo sustavu “ključ u ruke”, stoji u
pisan je ugovor za gradnju škole i
odgovoru Gradskog ureda za imovrtića, a krenuli su i radovi. Grad je
vinsko-pravne poslove.
Zagreb, prema ugovoru, naručitelj,
Inače, škola na Vrbanima III
tvrtka Tehnika d. d. izvođač radova,
planirana je za 480 učenika, a u
a tvrtka Tehnika Vrbani d.o.o. finan- vrtiću boravilo bi 300 mališana.
cirat će radove. Prema tom modelu,
Iako se početak radova čekao šest
Grad Zagreb otplatio bi gradnju
godina, ne može se reći da roditelji
i opremanje objekata dugoročnim
mališana s Vrbana ništa nisu pozakupom na rok od 10 godina, koji
duzeli kako bi mjerodavne upozorili
počinje teći od dana kad za objekte
na svoj problem. Uz više prosvjeda
budu ishođene sve pravomoćne
te pisanja pisama na sve moguće
uporabne dozvole i kad objekti
adrese, jedna od posljednjih akcija
budu predani na korištenje Gradu.
bila je uoči sjednice Skupštine na
Ugovor je na sjednici u studenome
kojoj je odluka na kraju i usvojena.
prošle godine blagoslovila zagreRoditelji su se tad okupili na praznoj
bačka gradska skupština donijevši
parceli te upozorili kako Grad već
zaključak o prihvaćanju ponude za
šestu godinu daje lažne nade da
gradnju i opremanje škole i vrtića,
će obećani projekt gradnje vrtića i
i to prema sustavu ključ u ruke.
škole realizirati.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
33
Kako je naselje Vrbani III sagrađeno bez popratne infrastrukture, vrtića i škole, roditelji
tog upisnog područja morali
su se snalaziti na više adresa
pa su tako djecu upisivali u
vrtiće po cijeloj gradskoj četvrti. Kako kažu u Gradskom
uredu za obrazovanje, sva
djeca koja žive na Vrbanima
III smještena su u vrtiće, i to u
dječje vrtiće “Prečko”, “Grigor
Vitez”, “Jarun” i “Vrapče”, a
neke su mališane roditelji
upisali u vrtiće koji su u blizini
njihovih radnih mjesta. Inače,
prošle se godine 700 djece nije
upisalo u zagrebačke predškolske ustanove. Novi vrtić koji
bi trebao zadovoljiti potrebe
naselja imao bi površinu veću
od 3000 četvornih metara, a
škola 5000 četvornih metara.
od 7 do 107
BROJ 112
Treba im 13
minuta da
vas spase
Hrvatska je jedinstveni broj za hitne
službe uvela prije osam godina, a samo je
lani zaprimljeno više od tri milijuna poziva
Tekst: Anita Končar
Foto: DUZS
K
34
oliko je Državna uprava za zaštitu
i spašavanje (DUZS ) važna karika
u lancu sigurnosti građana, dokazano je kad je ove godine mećava zamela
Hrvatsku. No i prije te vremenske nepogode DUZS -ovi su radnici imali pune ruke
posla o čemu svjedoči podatak da je broj 112
samo u prošloj godini okrenut više od tri
milijuna puta. S kojim im se sve pitanjima
građani obraćaju te za koje se sve situacije
traži pomoć, doznali smo iz samog DUZS -a
čije je sjedište u Nehajskoj ulici.
“Svi koji se nađu u nevolji pozivom
na taj broj mogu tražiti hitnu medicinsku
pomoći, vatrogasce, Gorsku službu spašavanja, a mogu zvati i ako im je potrebna
policijska pomoć ili spašavanje na moru.
Prednosti su jedinstvenog broja te što
se štedi vrijeme jer praktički samo jedan
poziv paralelno alarmira nekoliko hitnih
službi, a i hitne su službe rasterećene od
zlonamjernih, nenamjenskih ili opetovanih
poziva, kad različiti pozivatelji dojavljuju
istu nesreću”, objašnjavaju u DUZS -u.
Da su građani uistinu i bili u nevolji,
pokazuje i to da je lani bilo 61 posto poziva
više nego 2010. godine. Iza tih više od tri
milijuna poziva stoje 498.604 događaja koja
je obradio i koordinirao sustav, a među
kojima je bilo najviše medicinskih intervencija, njih čak 386.424.
“Kao i svake godine, sustav 112 koordinirao je i djelovanje timova hitne medicinske
pomoći na autocestama, a prošle je godine
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
koordinirano njihovo obavješćivanje o
nesrećama za 17 timova”, ističu u DUZS -u.
Pohvalili su se i podacima koji svjedoče o
spretnosti i brzini onih koji trebaju pružiti
pomoć. Tako je od trenutka zaprimanja poziva pa do izlaska ekipe hitne medicinske
pomoći na mjesto nesreće bilo potrebno
prosječno svega 13 minuta. Što se pak akcija
traganja i spašavanja na kopnu, moru te
rijekama i jezerima tiče, njih je lani zabilježeno 746. Osim što su spašavali nespretne
plivače i izgubljene šetače po planinama,
putem broja 112 koordinirano je i 437 medicinskih letova.
Inače, Hrvatska je jedinstveni broj 112
uvela prije osam godina, a on uključuje
Službu 112 i Državni centar 112, koji su
DUZS -ovi sastavni dijelovi, te 20 županijskih centara 112 koji su ulazne točke za
sve pozive građana na taj jedinstveni broj.
Ne tražite pomoć na španjolskom
Jedinstveni europski broj 112 uveden je odlukom Europskog
parlamenta 1991. godine u nekoliko europskih zemalja. Do danas uveden je u svim EU -ovim članicama i u
mnogim zemljama izvan Unije. Pri pozivu na broj 112
može se koristiti jezik zemlje u kojoj se osoba nalazi ili
neki od europskih jezika. Što se Hrvatske tiče, sustav 112
tijekom 2011. zaprimio je 4568 poziva na stranim jezicima, a najviše ih je bilo na talijanskom, engleskom, zatim
njemačkom, češkom, slovačkom i mađarskom. U Hrvatskoj
hitan slučaj možete dojaviti na engleskom, njemačkom,
talijanskom, mađarskom, slovačkom te na češkom jeziku.
od 7 do 107
SIGURNOST I ZAŠTITA
Trešnjevačka skloništa
mogu primiti 29.097 osoba
Z
agrebačka su skloništa uglavnom
izvan funkcije i u lošem stanju pa
situacija ne može biti bolja ni kad
su u pitanju trešnjevačka skloništa kojih
je, prema podacima Ureda za upravljanje
u hitnim situacijama, 178.
Naime, uz javna skloništa koja su smještena u stambenim objektima, Trešnjevka
ima i 23 skloništa u ustanovama te 12 skloništa u poduzećima, a u njima može se
smjestiti 29.097 osoba. Iako bi smještajni
kapaciteti trebali biti u skladu sa zakonskim
standardima, sva zagrebačka skloništa
mogu primiti ukupno 160.000 stanovnika,
što je svega 20 posto stanovništa ako se
u obzir uzmu podaci o broju stanovnika
prema popisu iz 2001. godine.
Uz to što se zbog premalo mjesta u skloništima evakuacija stanovništva ne bi mogla odgovarajuće izvesti, problema ima i
zbog nedorečena zakona. Naime, kako su
upozorili i zastupnici u zagrebačkoj gradskoj skupštini, zbog manjkave zakonske
regulative ne zna se ni tko je vlasnik tih
objekata. Tako u zakonu stoji da se skloništa
mogu davati i u najam, ali se ne navodi tko
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Zbog manjkave zakonske regulative
ne zna se ni tko je vlasnik objekata
u kojima bi se stanovništvo trebalo
skloniti u slučaju opasnosti
Tekst: Anita Končar
Foto: GT-ova arhiva
je zapravo vlasnik skloništa. Da građane
zanima komu se mogu obratiti, svjedoče i
rasprave po forumima, no one uglavnom
idu u smjeru – komu se obratiti za najam.
S druge strane skloništa o kojima se brinu
predstavnici stanara često su zatrpana
stvarima pa je upitno kako bi se mogla
provesti hitna evakuacija.
Da vlasnički odnosi uistinu nisu sređeni,
govori i podatak da je od 975 sagrađenih
skloništa Grad na upravljanje preuzeo svega njih 172. Riječ je o skloništima kojima je
upravljala Policijska uprava zagrebačka,
a čiju je gradnju financirao Grad Zagreb.
O tim se objektima brinu voditelji skloništa, njihovi zamjenici i osoblje koje je
zaduženo za raspored zauzeća, boravka
i napuštanje skloništa.
“Oni vode i ažurnu evidenciju o stanovništvu koje podliježe sklanjanju i boravi u
skloništu, provjeravaju funkcioniranje
uređaja i opreme u skloništu i brinu se
za njihovu ispravnost”, ističu u Uredu za
upravljanje u hitnim situacijama. U slučaju
sklanjanja ljudi u skloništa zaduženi su za
davanje uputa građanima, organizaciju
reda i discipline u skloništima te zapovijedaju pri napuštanju skloništa. Unatoč
tomu što skloništa nisu u bajnom stanju i
što se ne znaju njihovi vlasnici, građani ne
trebaju paničariti. Naime, prema svim procjenama i studijama ugroženosti, Zagrebu
najveća opasanosti prijeti od poplava i
potresa pa se skloništa još uvijek mogu
koristiti prije svega za probe nekog novog
kvartovskog benda.
35
od 7 do 107
Osnovna škola za balet i ritmiku
Balet nije rezerviran
samo za djevojčice
Tekst: Maja Mihovilović
Foto: arhiva OŠ za balet i ritmiku
Iako se ples u Hrvatskoj još uvijek smatra primarno ženskom
umjetnošću, sve je više dječaka koji se upisuju u školu
36
A
ko je vaše dijete zaljubljeno
u ples i pokret, svoje plesno
obrazovanje može započeti
na više mjesta u Zagrebu. No malo je
mjesta na kojima ono može sustavno razvijati svoj plesni izričaj, kao i
muzikalnost uz stručnu pratnju i poduku plesnih i glazbenih pedagoga.
Osnovna škola za balet i ritmiku u
Zagorskoj 16 upravo je takvo mjesto.
Škola je sa svojim odgojno-obrazovnim djelovanjem, pod umjetničkim vodstvom Silvije Hercigonje,
počela još 1971. godine kao odjel
Muzičke škole u sastavu tadašnjeg Malog kazališta “Trešnjevka”.
Osamostalila se 1994. godine odvojivši se od Gradskoga kazališta
“Trešnja”. Danas ima 23 zaposlena
te 250 učenika i polaznika predš-
kolskih programa. Učenici su na
regionalnim i državnim plesnim
natjecanjima osvojili više od 250
nagrada te sudjeluju u plesnim
manifestacijama, televizijskim sni­
manjima i priredbama. Škola je članica Hrvatskog društva glazbenih i
plesnih pedagoga te udruge Dance
and Child International.
Pri upisu učenici mogu birati
između dvaju programa – klasičnog
baleta i suvremenog plesa. Osim
glavnih predmeta mogu se upoznati i s drugim plesnim tehnikama, osnovama glazbe te sviranjem
klavira čime im se otvaraju brojne
mogućnosti za otkrivanje vlastita
izraza. Osnovnoškolsko plesno obrazovanje traje četiri godine, a preporuka je škole da se počne kad dijete navrši devet godina. Prije upisa
djeca moraju proći audiciju, a za
upis u jednogodišnje ili dvogodišnje
predškolske pripremne programe
nije ju potrebno proći.
Osim učenja plesnog izričaja
te razvijanja kreativnosti i muzikalnosti, učenici tijekom brojnih
nastupa jačaju samopouzdanje, a
usklađivanje nastave u Školi za
balet i ritmiku s obavezama redovita školovanja kod njih razvija
disciplinu i dobre radne navike.
“Domaće zadaće iz matematike često se pišu u plesnim garderobama
između dva sata plesa”, objašnjava
ravnateljica Tihana Sarošević.“ No
nagrada za trud svakako je osjećaj
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
zadovoljstva i postignuća na kraju
dana. Ples izgrađuje samopouzdanje sam po sebi jer se ne natječeš
s drugima, nego sa samim sobom,
a oni koji uživaju u plesu i radu na
svome tijelu to natjecanje i dobivaju”, kaže Sarošević.
Valja istaknuti da ta škola nije
rezervirana samo za djevojčice. Iako
se ples u Hrvatskoj još uvijek smatra
primarno ženskom umjetnošću, sve
je više dječaka koji se upisuju, a
školu polaze trenutačno petorica.
Kad je riječ o iznimno talentiranoj
djeci, učitelji im uz redovitu nastavu
posvećuju dodatno vrijeme kako bi
ih usmjerili i u cijelosti im razvili
potencijal. Škola za njih organizira plesne radionice ili im financira
plesno usavršavanje u organizaciji
drugih ustanova.
Zbog manjka novca i prostornih uvjeta vodstvo škole zasad ne
može razmišljati o pokretanju programa srednjoškolskog plesnog
obrazovanja. Škola je međutim
uvela nekoliko novih projekata
da bi obogatila cjelokupno plesno
i glazbeno obrazovanje učenika.
Trešnjevačke
knjižnice
Tekst i foto: Maja Cvek
Riječ, slika,
zvuk
KNJIŽNICA “KNEŽIJA”
KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE”
Mali Lidrano
Kolekcija “Far east”
Knjižnica “Knežija” tijekom
travnja ugostila je učenike
4a i 4b razreda Osnovne škole “Horvati” te organizirala
pravi mali Lidrano (natjecanje
u dramskom i novinarskom
stvaralaštvu). Voditeljica
dječjeg odjela Dražena Šola
Vrbanek djeci je vrlo pristupačno i upečatljivo ispričala prerađenu priču o kralju Davidu,
nakon čega su djeca trebala
prema priči izrežirati igrokaz,
a posebna ekipa događanje
popratiti izvješćem. Događanje
je osmišljeno u natjecateljskom duhu pa su se razredi
natjecali jedan protiv drugog.
Knjižnica “Staglišće” u travnju
je predstavila javnosti mladog umjetnika Zlatka Jagarinca,
ustupivši mu prostor i vrijeme za
postavljanje originalne i nesvakidašnje izložbe “Far east”. Za
svoju prvu izložbu autor je stvarao
nadahnut japanskom tradicionalnom umjetnošću i mitologijom pa
svaka od izloženih slika ima svoju
priču i značenje.
Izložbu je vrlo duhovito otvorila povjesničarka umjetnosti
Andreja Gardašanić te upoznala
nazočne s umjetničkom formom
kaligrafije za koju kaže da se uklapa u izložbu. Prema njezinu mišljenju, djela mladog umjetnika
oličenje su minimalističkog pristupa: koliko je mudrosti satkano
u poantama i koliko je malo riječi
nekad potrebno da uhvatimo i
zadržimo bit.
KNJIŽNICA “VOLTINO” Promocija knjige
“Sjeverozapadni vjetar”
U prigodno uređenom prostoru
Knjižnice Voltino uz mističan ugođaj upaljenih svijeća Zdenko Bašić,
talentirani umjetnik prve generacije studenata animacije, predstavio
je knjigu “Sjeverozapadni vjetar”,
priče o bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskoga
gorja. Knjigu je napisao inspiriran
pričama svojih baka, a nastajala je
desetak godina.
Origami danas
Knjižnica “Voltino” organizirala
je polovinom travnja izložbu origamija čiji su autori petero mladih
origamista: Vesna Horvat, Morana
Kranjec, Ivan Marinković, Maja
Mihaljević i Krešimir Rajki. Uz to
što su autori izložbe, ti umjetnici
vrlo uspješno surađuju s knjižnicom
i svake srijede u 17 sati vode radionicu origamija. Inače, modularni
origami dio je japanske umjetnosti,
a prvi se put pojavljuje davne 1734.
godine. Riječ je o tehnici savijanja
papira u kojoj se koriste dva ili više
listova kako bi se dobio što veći i zamršeniji model. Publici su predstavljeni različiti eksponati, od ženskog
nakita do originalnih skulptura.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 37
Ilustracija Zlatka Jagrinca
Knjižnica “Knežija” tijekom travnja
ugostila je učenike OŠ “Horvati”
Uz mističan ugođaj predstavljena
je knjiga “Sjeverozapadni vjetar”
A
V
T
S
D
E
J
S
SU
IZ
nati
z
o
p
PREDSJEDNIK SABORA
Boris Šprem:
Etički kodeks vratio bi
dostojanstvo u saborske
rasprave
Razgovarala: Nina Ožegović
Foto: Bruno Konjević
Č
38
im je esdepeovac Boris Šprem, koji
već godinama živi na Srednjacima,
na Trešnjevki, jednoglasno izabran
za novog predsjednika Hrvatskog
sabora, dočekan je gromoglasnim
pljeskom što je potvrdilo da taj komunikativni
pravnik i bivši predsjednik zagrebačke gradske
skupštine uživa velik ugled u političkom miljeu.
Poznat kao borac za pravdu i pravni stručnjak,
Šprem je već prije nekoliko godina pokušao
ustavnom tužbom srušiti novi zakon o sigurnosti
prometa na cestama, za koji je tvrdio “da ima niz
odredbi protivnih Ustavu”, a zatim se na jednak
način suprotstavio ministru zdravstva Darku
Milinoviću “jer je bez konzultiranja s Gradskom
skupštinom ustrojio mrežu bolnica u Zagrebu”.
Zbog toga nikoga nije previše iznenadilo što je
kao predsjednik Hrvatskog sabora odmah najavio
“temeljit remont” saborskog poslovnika “jer je
predugačak, kompliciran i ponekad neshvatljiv” te ukidanje “ispravka netočnog navoda”.
Iako je prošle godine prebolio tešku malignu
bolest – plazmocitom – i o njoj, kao odgovorni
političar, javno govorio, Šprem se danas osjeća
sjajno i spreman je za sve okršaje koji ga čekaju u
Hrvatskom saboru.
GT: Iako niste rođeni na Trešnjevki, godinama živite
u tom kvartu. Možete li nam reći kako ste doživjeli taj kvart kad ste se doselili u njega, jeste li se
suživjeli s tim kvartom, što mu nedostaje, a što
biste mijenjali?
- S obzirom na to da u tom dijelu grada živim duži
niz godina, mogu reći da sam Trešnjevku jako
dobro upoznao te da sam svjestan svih prednosti
i nedostataka življenja u toj četvrti. Tu na malom
prostoru živi velik broj naših sugrađana, osobito na
Srednjacima. Uz brojne sadržaje koje Trešnjevka
nudi, valja ipak reći da joj nedostaje veći broj
parkirnih mjesta, jaslica i vrtića koji bi život u tom
dijelu grada učinili još ugodnijim.
GT: Jeste li pokušali na bilo koji način poboljšati život
svojih sugrađana ili utjecati na kvalitetu života tog
kvarta kad ste bili predsjednik Gradske skupštine?
- Bilo je niz inicijativa i pokušaja da se različitim
projektima pridonese poboljšanju kvalitete življenja ne samo na Trešnjevki nego i u drugim dijelovima Zagreba. Kao primjer ovdje bih spomenuo da
smo na sjednici Gradske skupštine u studenome
2011. godine donijeli odluku o gradnji nove škole
i vrtića na Vrbanima, s tim da bih htio istaknuti
kako potreba za gradnjom vrtića i škola postoji i
u drugim dijelovima grada te da se nadam kako
će gradske vlasti i ubuduće voditi računa o tome.
GT: Što Vam znači izbor za predsjednika Sabora?
- Prije svega, izbor za predsjednika Sabora predstavlja mi veliko priznanje za moj dosadašnji rad,
kako u Saboru tako i u Gradskoj skupštini te
stranci. Uz to što ga smatram velikim izazovom,
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
poznati iz susjedstva
novu dužnost vidim i kao veliku obvezu, osobito u
svjetlu skora ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.
GT: Najavili ste i neke promjenu u Saboru. O čemu se
radi?
- U nekoliko sam navrata u svojim javnim istupima najavio potrebu za izmjenama i dopunama Poslovnika Sabora te pripreme za donošenje Etičkoga kodeksa za zastupnike s
ciljem vraćanja dostojanstva u saborske rasprave i međusobno ophođenje zastupnika općenito.
Želja mi je da se uhodana praksa nekih instituta, koji su se sustavno zloupotrebljavali s ciljem
omalovažavanja, vrijeđanja i osobnih obračuna
među zastupnicima pod izgovorom slobode govora,
dokine kako bi se saborska rasprava podigla na
dostojanstveniju i konstruktivniju razinu. Hrvatska
je u protekla dva desetljeća dostigla svoje strateške političke ciljeve i vrijeme je da se posvetimo
krucijalnim pitanjima i problemima sadašnjice, ali
sad na jednoj višoj razini demokratske zrelosti i
komunikacije prožetoj uzajamnom tolerancijom i
poštovanjem različitosti političkog promišljanja.
GT: Političari su ostali bez povlaštenih mirovina, a Vi
ste izazvali dosta buke izjavom da i predsjednika
Ivu Josipovića treba lišiti te privilegije. Kakav je
Vaš stav o tome?
- Ne bih rekao da sam izazvao dosta buke svojom
izjavom o tom pitanju. Jednostavno sam izrekao svoj
stav, za koji vidimo da ga većina građana podržava
otprije. Ono što je važno istaknuti je da smo Ustavom
obvezani na poštovanje jednakosti i pravednosti u
društvu. Iskreno govoreći, a imajući u vidu financijske aspekte ukidanja povlaštenih mirovina, ono za
sobom ne povlači znatne proračunske uštede, no
taj čin u ovom gospodarski osjetljivom trenutku za
Hrvatsku prije svega šalje pozitivnu poruku svim
građanima ove zemlje o ozbiljnosti i odgovornosti
nove vlade koja svoju politiku temelji upravo na
jednakosti i pravednosti kao osnovnim vrijednostima našeg društva.
GT: Prošle ste godine odlučili javno progovoriti o svojoj
borbi protiv maligne bolesti. Kako ste se odlučili na
taj korak?
- Osobno bolest ne smatram nikakvom sramotom i
čvrsto sam uvjeren da je suvremeno društvo spremno
otvoreno govoriti o svim bolestima. Kao javna i politička osoba nisam imao nikakvih dvojbi oko toga
trebam li javnost upoznati sa svojim zdravstvenim
stanjem. Kao izabrani narodni zastupnici, rekao
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
bih, imamo obvezu upoznati svoje birače odnosno
širu javnost o svom zdravstvenom stanju ako bi ono
moglo utjecati na učinkovitost našeg rada, i ja sam
to učinio vrlo otvoreno. Mogu reći da su reakcije
moje okoline bile vrlo pozitivne i pune podrške.
GT: Je li točno da Vam je uvelike pomogao bioenergetičar
Domančić?
- Točno je da sam posjetio bioenergetičara Zdenka
Domančića koji mi je pomogao u svladavanju nuspojave do koje je došlo uslijed korištenja jednog lijeka.
Naime, konvencionalna medicina nema učinkovita
rješenja kad stradaju periferni živci u nogama ili
rukama.
GT: Poznati ste i kao ljubitelj naive. Čije slike preferirate?
- Volim slikarsku umjetnost, a osobito naivno
slikarstvo, koje uvelike pogađa moj senzibilitet.
Poklonik sam, naravno, naših velikana poput Ivana
Generalića i Ivana Lackovića Croate, ali i Ivana
Večenaja Tišlarova, Mije Kovačića, Mirka Horvata,
Mate Totha, čiji mi radovi, svaki put kad ih pogledam, izmame osjećaj punine i divljenja te probude
sjećanje na djetinjstvo.
39
povijesni
feljton
povijesni feljton
Urbanizam
Tekst: Davorka Perić
Foto: Bruno Konjević
Trešnjevačke
crkve potkraj tridesetih
prošlog stoljeća
40
Crkva sv. Marka
Križevčanina
nalazi se u Selskoj
ulici, a njezino
je urbanističko
i arhitektonsko
rješenje puno
bolje od
urbanističkoga
i političkoga
konteksta crkve
sv. Josipa.
U
oči Drugog svjetskog rata
Trešnjevka je bila slabo
naseljeno predgrađe s
malim jednokatnicama. Iako su
ondje uglavnom bile poljoprivredne površine, a o budućnosti
razvoja grada tek se počelo
razmišljati, na trešnjevačkim je
poljima planirana gradnja crkve sv.
Josipa i sv. Marka Križevčanina.
Prvi projekt za crkvu sv. Josipa
napravio je slavni slovenski arhitekt Jože Plečnik. Prema tadašnjoj
zamisli, planirana je župna crkva,
samostan časnih sestara i dvorana
za okupljanje vjernika. Za projekt
međutim nije bilo dovoljno novca
pa je sagrađena samo društvena
dvorana koju je arhitekt Marijan
Haberle adaptirao u crkvu sv.
Josipa. Godine 1937. crkva je
otvorena, i to na 250. godišnjicu
proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda. Prije
Drugog svjetskog rata crkva sv.
Josipa zamišljena je kao trešnjevačko novo duhovno središte, ali
već je 1939. počela gradnja još
jedne crkve na Trešnjevki, crkve
sv. Marka Križevčanina. Godine
1958. ispred crkve, prema današnjoj Ozaljskoj ulici, niče trgovački
centar koji potpuno zaklanja crkvu.
Crkva dobiva zvonik 1997. i time
postaje vidljiva s glavne prometni-
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
ce. Zvonik se međutim nije uklopio
u jednostavnu i čitljivu cjelinu s
Haberleovom crkvom. Odraz je to
različitih strujanja koja su taj dio
grada obilježila tijekom suživota
različitosti u arhitektonskom i
socijalnom smislu. Crvena radnička Trešnjevka rasla je iz dana
u dan i formirala sama svoje ulice,
zadržavajući male vrtove uz koje
su poslije nicali veliki stambeni
objekti. Ono što Trešnjevku čini
toliko specifičnom, upravo je
ta koegzistencija različitosti.
Crkva sv. Marka Križevčanina
nezaobilazna je u pregledima hrvatske moderne arhitekture, a gradila se od 1939. do 1941. godine
prema projektu Marijana Haberlea.
Crkva je posvećena hrvatskom
svecu Marku Križevčaninu.
Ime Trešnjevka prvi se put
spominje na Kneidingerovu planu
gradske općine iz 1766. godine.
Stalna naselja na tom se području
javljaju relativno kasno, a prvo
među njima, selo Ljubljanica, smje-
povijesni feljton
Godine 1958. ispred crkve sv. Josipa, prema
današnjoj Ozaljskoj ulici, niče trgovački
centar koji potpuno zaklanja crkvu (gore)
Crkva sv. Marka Križevčanina
nezaobilazna je u pregledima hrvatske moderne arhitekture
šteno južno od starijeg naselja
do današnjeg Tehničkog muzeja.
Črnomerec, u pisanim se dokuOndje se razvijaju mali obrti i
mentima spominje od sredine 18.
trgovina. Počekom 20. stoljeća
stoljeća. Ono tad ima deset kućanna Trešnjevki je živjelo oko 5000
stava koja se bave vinogradarstvom. stanovnika, a industrijalizacija
Nedaleko od Ljubljanice nalazilo
uzima maha. Crkva sv. Marka
se zemljište Berek na čijem je
Križevčanina nalazi se u Selskoj
dijelu smještena današnja Remiza.
ulici i njezino je urbanističko i
Nešto sjevernije odatle prostiru
arhitektonsko rješenje puno bolje
se Črešnjevke, zemljište na kojem
od urbanističkoga i političkonije bilo kuća nego pašnjak koji je
ga konteksta crkve sv. Josipa.
dobio ime po divljim trešnjama koje
Nagli razvoj Zagreba stvorio
su tamo rasle. Veće zabilježeno
je potrebu za planiranje grada,
naseljavanje Trešnjevke odvijalo
osnivanje urbanističkih službi i
se tijekom druge polovine 19. storaspisivanje natječaja. Godine
ljeća. Preobrazba trešnjevačkog
1923., za vrijeme Vjekoslava
prostora iz ruralnog u urbani poHeinzela, izrađena je djelomična
činje gradnjom željezničke pruge
osnova urbanističkog razvoja, ali
Zidani Most – Zagreb – Sisak
nije obuhvaćala periferne dije1862., odnosno Južnog (današnjeg
love poput Trešnjevke, gdje je
Zapadnog) kolodvora kojom je
grad rastao gotovo preko noći.
pokrenuta industrijalizacija. Sve
Godine 1928. osnovan je
intenzivniji i raznovrsniji gospoUrbanistički odjel grada Zagreba
darski život koncentrira se prije
– Odsjek za regulaciju grada – koji
svega uz Savsku cestu i željezničku je vodio arhitekt Stjepan Hribar.
prugu; tramvajska pruga potkraj
Na čelu te važne ustanove bili su
19. stoljeća dolazi Savskom ulicom
arhitekti nove generacije i njihov
je rad utjecao na sliku grada tridesetih godina. Duh modernizma
i urbanog modernog planiranja
uvjetovana naglim povećanjem
reflektirao se na gradnju novih
dijelova grada, škola, bolnica,
poslovnih, stambenih i sakralnih
objekata. Godine 1935. tramvajska pruga kreće se Tratinskom i
Ozaljskom što je bio i preduvjet za
planiranje daljnje gradnje, pa tako
i trešnjevačkih crkvi. Ipak, zapadni
dio Trešnjevke ostao je izvan granica Zagreba sve do pedesetih 20.
stoljeća. S vremenom doseljavalo
se sve više stanovnika te je potreba za gradnjom infrastrukture,
pa tako i sakralnih objekata, već
u planovima tridesetih godina.
Poslije Drugog svjetskog rata na
Trešnjevku se doseljavala većinom
radnička klasa iz svih dijelova bivše
Jugoslavije. Danas je Trešnjevka
jedna od najvećih i najnaseljenijih
zagrebačkih četvrti, stanovništvo
i dalje svojim stilom provodi nedjeljno popodne, a i crkve su pune.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
41
kvartovski metronom
kvartovski
Metronom
Tekst:
Petra Kostanjšak
Inmusic FESTIVAL
Otok hrvatske mladeži, JARUN, 28., 29. i 30. lipnja
Već tradicionalno s dolaskom
vrućeg ljeta Jarun postaje glazbeno središte, a INmusic festival i ove će godine naš glavni
grad staviti na svjetsku kartu
glazbenih događaja. Ondje se
29. i 30. lipnja održava sedmi
INmusic festival, koji već tradicionalno na Otoku hrvatske
mladeži ugošćuje jaka imena
svjetske glazbene scene ( Franz
Ferdinand, Plan B, Mando Diao
i Gogol Bordello, New Order)
koja će publiku zabavljati na
glavnoj pozornici. Oni posjetitelji koji INmusic ne propuštaju znaju da festival ima više
pozornica: iako su manje nisu
manje zanimljive. Među ostalim, svoj nastup potvrdili su
Retro Stefson, General Elektriks,
Iness Mezel, Tamikrest i brojni
drugi izvođači. Organizatori
festivala, uz dva vrhunska glaz­bena dana, ove godine ljubiteljima koncerata daruju i nulti dan,
28. lipnja, koji će, kažu, dobro
zagrijati publiku za taj nezaboravan događaj na samom početku ljeta. Times je taj zagrebački
festival uvrstio među 20 najboljih europskih festivala, a ove je
godine INmusic dospio u top 10
europskih festivala prema izbo-
42
Međunarodni hokejaški
festival “Concordia 2012”
24. – 25. Kolovoza, Hokejski centar
Sportski hokej klub “Concordia” već tradicionalno potkraj ljeta organizira festival, kako
kažu, dobrog hokeja i zabave pa tako i ove godine pozivaju sve hokejaške zaljubljenike
da od 24. do 26. kolovoza dođu u njihov u hokejski centar u Zagorskoj 5. Ondje će se, uz
zabavu, roštilj i brojne popratne događaje, održati međunarodni hokejaški turnir. Sve
zainteresirane muške i ženske ekipe za turnir mogu se prijaviti do 15. srpnja uz određenu
kotizaciju, a sve tehničke detalje kao i obrazac za prijavu mogu pronaći na stranicama
kluba www.shk-concordia.hr ili se pak javiti na e-adresu [email protected].
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
kvartovski metronom
Glas Trešnjevke
Glavna urednica
Anita Končar
ru jednog od najvažnijih putničkih portala Globalgrasshopera.
Festivalska ulaznica za sva tri
dana stoji 340 kuna, a dnevna
ulaznica za bilo koji od tih dana
300 kuna i moći će se kupiti jedino na blagajni festivala. Ulaznice
se mogu kupiti i u Tiskovim media-centrima te online na stranicama www.ticketpro.hr.
Pjevač sastava Plan B
Engleski elektronski sastav New Order
Škotski sastav Franz Ferdinand
Biciklistička utrka
Zagreb – Ljubljana
31. kolovoza
Kako je na svojim internetskim stranicama
najavila Turistička zajednica grada Zagreba, 31.
kolovoza održat će se tradicionalna međunarodna biciklistička utrka od Zagreba do Ljubljane, a
ove godine to će biti peta. Prošlogodišnju utrku
organizirali su Biciklistički klub “Zagreb” i
Kolesarski klub “Adria Mobil”, a prema pravilima Međunarodne biciklističke federacije (UCI).
Biciklisti su prošle godine startali ispred HNK
na Trgu maršala Tita, a cilj im je 183 kilometra
udaljen dvorac Ljubljanski grad. I Trešnjevčani
će tako imati prigodu vidjeti brojne bicikliste
koji će tog dana proći Ljubljanskom avenijom
na putu prema svom dalekom cilju.
Zamjenica glavne urednice
Petra Kostanjšak
Art direktor
Trpimir Ježić
Novinari
Nina Ožegović, Davor Ivanov,
Martina Cikojević, Želimir Ciglar
Kolumnistice
Nives Opačić,
Dubravka Miljković
Lektura
Ana Stipčić
Suradnici
Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin,
Veselko Leutar, Davorka Perić, Vanja
Radovanović, Bruno Konjević, Maja
Mihovilović, Zdenka Weber
Nakladnik
Centar za kulturu Trešnjevka
Park Stara Trešnjevka 1
10 000 Zagreb
Uz potporu gradskih četvrti
Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug
Za nakladnika
Ljiljana Perišić
Tisak
Vemako tisak
Dinamika izlaženja
kvartalno
Telefon
01 30 27 411
01 30 27 032
Faks
01 30 24 247
e-adresa
[email protected]
MB
3239632
Žiro-račun
ZABA
2360000 -1101429565
Naklada
5000 primjeraka
ISSN
1846 –503 X
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
43
za vka
a
r
nt ešnje
e
ij Cru Tr
r
t
A ltu
ku
u
ra d
m
ug
no
re
o re
ltu
otv
ku
na
nt
ko
ga
nji
ke
di s
tk
zni
tni
rija
lje
p ra
a
rvi
ikv
ske
t
l
op
an
ko
ve,
am
ki
aš
sta
z
var
lja
e
v
re d i ,
O t
nic
bu
: p vor aca
o
i
l
i
o
a
d
c
g
i
dn
a
a
z
a ra
n
a
er
nic
Mo
st v
zor i r
o
n
i
o
a
atn
d
,
luš
ika
je p go
spl
s
ba
n
u
t
t
,
a
B e
am
vije ine mje
en
s
b
b
l, s
z
a
je u
tri
eli
ro l
, gl
Cij vi, jan
’n’
l
e
o
v
ock a...
jeć
r
film dsta
:
svi
-ch
ak
uz
p re
snj cha
rti
ple hance
čki t, c
K o
e v a s t ro
šnj fok
Tre ba,
rum
s
i
de
i
n
r
.
t
8
u
.
0
e
t
3
j
l
o
L u . 6. d
k 9
www.cekate.hr
o
k
t
n
1
d
o