broj 28/29 jesen/ zima 2014. BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO POVIJESNI FELJTON INDUSTRIJSKA PROŠLOST KVARTA PROJEKT LANGUAGE CAFÉ POZNATI IZ SUSJEDSTVA INTERVJU: LEA DEKLEVA Može li se Trešnjevka grijati besplatno na geotermalnim izvorima? riječ urednice Dragi Trešnjevčani i Trešnjevčanke, 2 pred vama je još jedan broj kvartovskog lista Glas Trešnjevke u kojem ćemo vam i ovoga puta predstaviti neke od tema koje su možda zaobišli ostali mediji. Prisjetili smo se starih trešnjevačkih tvornica, doznali smo zašto kvart ne koristi termalne izvore te što će se sve u granicama naše gradske četvrti graditi. Donosimo vam i priču o Selskoj cesti, a što će se sve događati s ostalim ulicama u naselju te kako će se riješiti problem nedostatka parkirnih mjesta, pokušali smo pronaći u prometnoj studiji koja nudi odgovore na ta pitanja. Za vas smo otkrili i kakav se to antikafić krije na Remizi, a ako pak uz omiljeni napitak želite obnoviti svoje znanje stranih jezika, svi ste pozvani u CeKaTeov jezični kafić. Možete pročitati i što ćete u sljedećoj godini moći gledati na daskama Teatra na Trešnjevci, tko ima koncert za Valentinovo u Domu sportova te koja naša poznata susjeda šeće psa u pidžami. Donosimo vam i priču o Šahovskome klubu »Ericsson Nikola Tesla« i o obljetnici trešnjevačke 149. brigade. Ako smo nešto zaboravili napisati, sve vas pozivamo da nam se sa svojim prijedlozima i idejama javite na e-adresu [email protected] ili nazovete broj (01) 3027 411. Novosti iz četvrti Idemo u CeKaTe Trešnjevačka posla od 7 do 107 Uživajte u čitanju! Anita Končar Poznati iz susjedstva Kvartovski puls glas trešnjevke | jesen / zima Povijesni feljton sadržaj Trešnjevka sjever Trešnjevka jug str. 4-5 Riječ imaju predsjednici str. 6-7 Projekt str. 8 Radionica “Expander” Language café str. 9 Publika u središtu rada kulturnih ustanova str. 10-11 Retrovizor Premijera “Don Juan” u CeKaTeu str. 12 Najave str. 13 Problem s parkiranjem u kvartu Geotermalni izvori na “Mladosti” str. 15 str. 14 Kolumna Nives Opačić str. 16-17 Šahovski klub “Ericsson Nikola Tesla” Zapadni megakampus str. 19 Obljetnica osnivanja 149. brigade str. 22 Kolumna Dubravke Miljković str. 18 str. 20-21 Prva makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj str. 23 Događanja u knjižnicama str. 24 Intervju: Lea Dekleva str. 26-27 Antikafić “Lutajući sat” str. 25 Bogata industrijska prošlost Trešnjevke str. 28-29 Najave događanja str. 30 glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3 Massimo Savić str. 31 NOVOSTI IZ ČETVRTI TREŠ NJEV KA SJEV protiv ER Vijećnici prodaje gradske Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea 4 Inicijative Vijeća Za blagdan Svih svetih vijećnici četvrti Trešnjevka sjever položili su vijence na četirima lokacijama. Na Dan sjećanja na Vukovar, 18. studenoga, vijećnici su s članovima HVIDRA -e Trešnjevka zapalili nekoliko stotina svijeća, koje je pomoglo nabaviti Vijeće, duž Vukovarske ulice od Trešnjevačkog trga do Savske ceste. imovine IZ VIJEĆA PORUČUJU DA NIJE VRIJEME ZA PRODAJU JER SU CIJENE NEKRETNINA NEPOVOLJNE B liži se kraj godine pa se zbrajaju rezultati rada. Većina radova iz Plana malih komunalnih akcija već je ili obavljena ili se privodi kraju, no jedna je akcija i ove godine ispala iz plana. Na sjednici Vijeća gradske četvrti koja je održana 23. listopada promijenjen je dio plana koji se odnosi na uređenje zelene površine u Novoj cesti 4, i to ponovno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Riječ je o atraktivnoj parceli koja se nalazi nasuprot prodavaonice Lidl pokraj Doma sportova. Naime, Grad Zagreb još se nije uknjižio kao njezin vlasnik. Zahtjev za uknjižbu prava vlasništva predan je još 2007. godine i od tada se predmet vuče po sudovima. U Vijeću kažu da neće odustati od ideje da parcelu urede kao zelenu površinu te da će njezino uređenje uvrstiti i u plan za 2015. godinu. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 4 Personalizirana parkirna mjesta za invalide Na sjednici Vijeća gradske četvrti koja je održana 30. rujna razmatrano je da se parkirna mjesta za osobe s invalidnošću personaliziraju, odnosno da se uz ploču s oznakom parkirnog mjesta ispiše registarski broj automobila koji će se ondje parkirati. Na takvo personalizirano parkirno mjesto imale bi pravo isključivo osobe u invalidskim kolicima. Inače, u Zagrebu postoje takva personalizirana parkirna mjesta, no ona se plaćaju prema komercijalnim uvjetima. novosti iz četvrti Stupići i žardinijere protiv automobila Povjerenstva za specifičnu problematiku Nije rijedak prizor da žardini- U sklopu Vijeća gradske četvrti jere, letve, palete i slično leže Trešnjevka sjever djeluju radna na nogostupu s natpisom: “Ne tijela zadužena za različite djeparkiraj pred mojom kućom!” latnosti, a zovu se povjerenstva. Već smo pisali kako to nije do- Tako imamo osam povjerenpušteno, odnosno, za takvo stava čiji članovi rade besplatGrad pomogne kad što predviđena je kazna od 700 no i u svoje slobodno vrijeme. uzmanjka novca kuna. U Vijeću ističu kako uče- Povjerenstvo može predlagati stalo dobivaju zahtjeve za po- rješenja o nekoj temi povezanoj Park Zvonimira Milčeca smje- stavljanje stupića ispred ograde s djelatnošću kojom se bavi, no šten je u trokutu Vukovarske, radi sprečavanja parkiranja. To ti prijedlozi nisu obvezujući za Trešnjevačkog trga i Nove ceste, najčešće traže privatne osobe i Vijeće. Ako netko ima ambicija a novo ruho dobio je zahvalju- takve zahtjeve Vijeće niti može baviti se nekom problematikom, jući financijskoj pomoći Grada. niti smije podržavati jer nije u ima vremena, znanja i volje, uviAkciju je iniciralo Radio Sljeme, pitanju javni interes. Kad su u jek je dobrodošao. Vijeće gradske četvrti platilo je pitanju javni objekti poput vrprojektno-tehničku dokumen- tića i škola, gdje postoji javni taciju, a Grad je uredio park. interes, Vijeće će rado podržati Grad je financirao i uređenje takve zahtjeve te ih, prema mobetonskog zida uz Puljsku ulicu, gućnostima, financirati. nasuprot ZET -a, i to na inicijativu Vijeća gradske četvrti i No- Prometna studija gometnoga kluba “Trešnjevka”. Nakon niza godina čekanja autobusno Ugibalište Ne podržava se prodaja izrađena je prometna studija za u Selskoj gradsku četvrt, a neke su prepogradske imovine ruke već u primjeni. Budući da Postoji još jedan gorući proSvako malo na dnevnome se je gradnja nove infrastrukture blem koji Vijeće ne može riješiti redu sjednice Vijeća gradske jako skupa, treba optimizirati svojim sredstvima i za koji nije četvrti nađe upit iz Grada po- ono čime gradska četvrt raspo- mjerodavno. Riječ je o sigurnovezan s prodajom neke parcele, laže. Ove godine već je izrađen sti prometa oko Osnovne škole koje obično nisu dovoljno veli- i realiziran projekt u Mjesnome »August Šenoa« gdje se autoke da bi se na njima gradilo. Bez odboru “Nikola Tesla”, 2015. bus zaustavlja na prometnome obzira na to o kojoj je parceli projekt bi se trebao provesti i traku i iskrcava putnike. Budući riječ, vijećnici se uvijek očituju na području odbora “Ljubljani- da je ugrožena sigurnost ljudi, protiv. Opći je stav Vijeća grad- ca” i “Pongračevo”, a do kraja poglavito djece koja polaze ske četvrti Trešnjevka sjever da mandata ovog saziva Vijeća i na školu, Vijeću su se obratili čelni se gradska imovina ne treba cijelome području gradske če- ljudi ustanova s tog područja te prodavati. Iz Vijeća poručuju tvrti. Smjernice su projekta da zatražili uređenje ugibališta za da nije vrijeme za prodaju jer se, gdje je to moguće, uvede jed- autobus. Vijeće je zatražilo od je cijena nekretnina na tržištu nosmjerni promet koji će prori- Gradskog ureda za izgradnju nepovoljna. Nažalost, Grad ne jediti promet kroz kvart. Jedna grada komisijski očevid pa se mora uzeti u obzir mišljenje Vi- bi strana ulice bila rezervirana očekuje izlazak komisije na teren jeća gradske četvrti jer ga ono ni za pješake, a na drugoj bi strani koja će utvrditi opravdanost tog na što ne obavezuje. bila parkirna mjesta s naplatom. zahtjeva. Nakon toga slijedi projekt i troškovnik i onda, nadamo se, uređenje ugibališta. glas trešnjevke | jesen / zima 5 novosti iz četvrti TREŠ NJEV KA JUG U 2015. obnovit će se osam dječjih igrališta Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea, www.mapiranjetresnjevke.com 6 KONAČNI PLAN MKA IZRADIT ĆE SE POČETKOM SLJEDEĆE GODINE NA TEMELJU PROCJENA I TROŠKOVNIKA P lan malih komunalnih akcija za 2014. godinu privodi se kraju, a Vijeće gradske četvrti priprema plan za 2015. godinu. Stoga je donijelo zaključak o utvrđivanju prioriteta u kojem je navedeno: uređivanje trinaest ulica, četiri prijedloga iscrtavanja parkirališta, šesnaest akcija saniranja nogostupa, projektiranje pet dječjih igrališta, obnova dvaju sportskih igrališta, uređenje parka i postavljanje zaštitne ograde uz sportsko igralište. Na popisu je i izrada troškovnika za obnovu sedam staza, obnova osam dječjih igrališta i gradnja triju trimstaza. Konačni plan izradit će se početkom sljedeće godine na temelju procjena i troškovnika, i to nakon što zagrebačka gradska skupština donese proračun za 2015. godinu. U Vijeću se nadaju kako će se realizirati većina predloženih akcija, ali to, dakako, ovisi o novcu. glas trešnjevke | jesen / zima Akcije koje će financirati Grad Vijeće gradske četvrti donijelo je zaključak o utvrđivanju prijedloga za Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba za 2015. Gradskog ureda za prostorno uređenje. Tim je programom planirano: uređenje platoa na križanju Hrgovića i Ulice Augusta Prosenika, saniranje jugozapadne strane platoa Hrgovići – Horvaćanska, projektiranje četiriju dječjih igrališta (Lopatinečka – Vrbani), proširenje parkirališta u Baranovićevoj ulici, projektiranje i uređenje nogostupa i ceste u Našičkoj ulici, od Ulice Hrvatskog sokola do Ulice Marice Barić, gradnja vodovoda i odvodnje te cesta u naselju Petrine – Županići i uređenje preostalih ulica u kojima su pretežno obiteljske kuće. U zaključku o utvrđivanju prijedloga za taj program Vijeće je predložilo asfaltiranje i sanaciju Ulice braće Domany, Ulice Hinka Würtha, Stare Knežija, Ulice Josipa Hatzea i Ulice Lovre Matačića. U program pojačanog održavanja predložene su Marinska, Krašićka, Pakoštanska, Trogirska i druge manje ulice. novosti iz četvrti Problemi s parkiranjem Jarunske vrane kao iz Hitchcockovih “Ptica” Problem s vranama već dugo muči stanovnike Jaruna, točnije Hanžekovićeve poljane. Iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo pozivaju građane da ne bacaju otpatke hrane u blizini gnjezdišta vrana, a oni će uklanjati gnijezda vrana sukladno zakonskim odredbama i preporukama struke. Obilježeni dani mjesnih odbora Svih šest mjesnih odbora obilježilo je svoje dane zabavno-kulturnim sadržajem i druženjem. Na Danima Knežije s građanima se družio hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović. Predsjednik je tom prigodom izjavio kako je dobro što Trešnjevka održava takve manifestacije jer one daju prigodu onima koji se bave obrazovanjem i drugim djelatnostima da pokažu što znaju, a djeci da se zabave. U Prečkom nema dovoljno parkirnih mjesta pa stanari moraju parkirati na zelenim površinama i na neoznačenim mjestima uz cestu. Pauk odvozi automobile, a stanari plaćaju kazne. Kako bi se ovaj problem riješio, iz Gradske uprave obećavaju da će izraditi projektnu dokumentaciju za veći broj parkirnih mjesta. U Ulici majstora Radonje na Srednjacima parkirna mjesta označena su tik uz pješački prijelaz, a zbog loše ulične rasvjete pješaci se ne vide po mraku pa taj prijelaz za pješake postaje opasan. U planu je postavljanje ulične rasvjete. Kad se remiza seli u Blato? Prema današnjem GUP -u, u Blatu je prostor rezerviran za preseljenje remize s Ljubljanice, a o tome smo pisali prije nekoliko godina u Glasu Trešnjevke. Građane zanima što se čeka i kad će inicijativa zaživjeti. Iz Grada poručuju da još nije donesena odluka hoće li se tamo premjestiti cijela remiza. Hoće li se telekomunikacijske antene skinuti s trgovačkog centra Point? Stanovnici Mjesnog odbora “Vrbani” vrlo su se žestoko borili protiv odašiljača. Osam tisuća ljudi potpisalo je peticiju za uklanjanje antene. Iz Gradske uprave poručili su da je izmjena GUP -a u tijeku i da će se razmotriti inicijativa građana Vrbana III , no uklanjanje antene ovisi o sudskom sporu između Point centra i telekomunikacijskog operatera. Osnovna škola “Horvati” na novoj lokaciji Seli se zgrada Osnovne škole “Horvati”, najstarije osnovne škole u četvrti Trešnjevka jug, koja je ujedno i zaštićeni spomenik kulture. Njezin je grijeh što se nalazi na trasi nove ceste pa se mora ukloniti kad se cesta bude gradila. Grad je već počeo s projektiranjem nove školske zgrade koja će se nalaziti na križanju Horvaćanske i Ulice Tina Ujevića. Zanimacija za umirovljenike Na području Trešnjevke jug nema ni jednog doma umirovljenika. Postoji Zaklada “Zajednički put” u sklopu koje starije osobe imaju na raspolaNapokon se uređuje derutna ganju četiri stana, a na adresi zgrada nasuprot crkve Svete Hrgovići 93 umirovljenici Mati Slobode na Jarunu. Grad mogu pronaći različite sadrZagreb stekao je vlasništvo žaje za zanimaciju. Zajednička nad nekretninom u srpnju ove inicijativa Mjesnog odbora godine i odmah krenuo u či“Prečko” i Vijeća gradske šćenje prostora. Nagađa se da četvrti Trešnjevka jug predće se u zgradu smjestiti salezijanska katolička osnovna škola, laže da se nasuprot Osnovne škole “Nikola Tesla” pokraj ali u Gradu nam to nisu potvrdili nego rekli da će se o namje- okretišta tramvaja u Prečkom sagradi dom umirovljenika. ni tog prostora tek odlučivati. Uređuje se Dom invalida na Jarunu glas trešnjevke | jesen / zima 7 riječ imaju predsjednici vijeće gradske četvrti trešnjevka sjever POPIS RADOVA ZA 2015. TEŽAK JE 20 MILIJUNA KUNA, A PRORAČUN ZA MKA IZNOSI OSAM Poštovani sugrađani, proletjela je još jedna godina. Godinu sništvu Grada. Ono što ostane morat smo dana stariji i četvrt nam je uređe- ćemo dobro analizirati, izdvojiti prionija za nekoliko desetaka ulica, igrali- ritete te rasporediti tako da svaki mješta i parkića. No, znamo da nikad nije sni odbor bude podjednako zastupljen. gotovo. Obično se na kraju godine radi Naravno, ne možemo vagati u lipu, ali rekapitulacija, a ja se ne bih osvrtao na nitko ne smije biti zapostavljen. Plan ono što smo napravili jer već gledam malih komunalnih akcija trebao bi biti u budućnost. Istaknuo bih kako je usvojen u veljači 2015. napravljena “lista želja”, to jest popis Vijeće gradske četvrti također će, kao i ove godine, predlagati razne prioriteta za sljedeću, 2015. godinu. Na popisu se nalazi sve što su pri- inicijative prepoznajući probleme na kupili mjesni odbori, sve što su pred- terenu. Za ono što ne možemo sami, ložili građani i ustanove s područja tražit ćemo pomoć i podršku Grada. gradske četvrti te vijećnici. Prema Vjerujem i dalje u dobru suradnju s gruboj procjeni, popisani radovi teški Gradom i njegovim ustanovama u su oko 20 milijuna kuna, a naš prora- sljedećoj godini. čun za male komunalne akcije iznosi Nadam se i želim da u sljedećoj tek nešto malo više od osam milijuna. godini svi budemo još bolji i uspješniji Dakle, brižno će se raditi selekcija. u svome radu. Ništa novo. Kao i svake godine, neke Posebno želim, poštovane Trešće akcije otpasti već u prvoj rundi jer njevčanke i Trešnjevčani, vama i vašim i ne spadaju u male komunalne akcije obiteljima čestit i blagoslovljen Božić ili se odnose na parcele koje nisu u vla- te svako dobro u novoj, 2015. godini. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Ivan Butorac 8 vijeće gradske četvrti trešnjevka jug U NOVOJ 2015. PLANIRAMO JOŠ VIŠE AKTIVNOSTI! Dragi Trešnjevčani! Istekom zadnjih dana ove godine Vijeće gradske četvrti i Vijeće Mjesnog možemo uspješno ocijeniti rad Vijeća odbora “Vrbani” uključeno je u akciju gradske četvrti Trešnjevka jug i vijeća pomoći građanima Vrbana u uklanjanju mjesnih odbora (“Gajevo”, “Hor- baznih stanica postavljenih na trgovačvati – Srednjaci”, “Jarun”, “Knežija”, kom centru Point u Vrbanima III . Zatra“Prečko” i “Vrbani”) i u realizaciji žili smo u izmjenama Generalnog urbaniPlana malih komunalnih akcija za stičkog plana Grada Zagreba regulaciju 2014. godinu i u drugim aktivnostima mogućnosti postavljanja baznih stanica i područjima djelovanja. u Zagrebu da bi ograničenje elektromaTreba istaknuti kako su veoma gnetskog zračenja bilo u skladu sa stanuspješno u Jarunu i Gajevu, Prečkom, dardima većine gradova Europske unije. Horvatima – Srednjacima, Vrbanima U novoj 2015. planiramo još više i Knežiji protekla društveno-kulturna aktivnosti u organizaciji raznih dogadogađanja – dani mjesnih odbora. Na đanja i suradnji s civilnim sektorom. Želim svima sretnu i uspješnu 2015. Danu Knežije posjetio nas je i predsjedgodinu. nik Republike Ivo Josipović. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan glas trešnjevke | jesen / zima IDEMO U CeKaTe ZNANJE JE IMANJE CEKATEOV LANGUAGE CAFÉ Jezični kafić pruža vam mogućnost da u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi sretnete i upoznate nove ljude dok vježbate konverzaciju na stranome jeziku K oliko je u današ- mili engleski, talijanski i njem svijetu aktu- francuski stol za razgoalna latinska po- vor i druženje uz malu slovica “Koliko jezika go- okrepu. Sve koji nemaju voriš, toliko ljudi vrijediš”, vremena da kontinuirano govori i činjenica da se u polaze tečajeve stranih jezemljama Europske unije zika pozivamo da nam se znanje jednoga stranoga pridruže svakog drugog jezika više ne smatra do- petka od 18:30 sati, a devoljnim. Zbog želje da se taljan raspored koji će se očuva europska jezična i jezici učiti uz kavu zainkulturna raznolikost, na- teresirani polaznici mogu glasak je na višejezično- pronaći na mrežnoj stranisti, a to znači da bi se tije- ci www.cekate.hr. Ovaj nekom obveznog obrazova- formalni tečaj jezika stoji nja svakom učeniku tre- 40 kuna, a studenti i umibalo omogućiti učenje ba- rovljenici plaćaju 20 kuna. rem dvaju stranih jezika. Svi su pozvani da bez loKako bi učenicima, ali i ših ocjena i padanja ispinjihovim roditeljima, po- ta obnove svoje znanje u mogli da u praksi i ostva- 90 minuta u našem kafire taj cilj, na sam Dan eu- ću. Popravite svoje konropskih jezika Centar za verzacijske vještine, naukulturu “Trešnjevka” po- čite novi jezik ili obnovite krenuo je novi program znanje onoga koji ste već “Language café”. Jezični savladali. kafić pruža mogućnost da u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi sretnete i upoznate nove ljude dok vježbate konverzaciju na stranome jeziku. Tako smo za vas u CeKaTeu pripre- glas trešnjevke | jesen / zima Tekst: Anita Končar U svijetu se danas govori oko 6000 jezika Prema nekim podacima, u svijetu se danas govori oko 6000 jezika. Iako djeca diljem svijeta već u vrtiću počinju učiti engleski jezik, taj jezik ipak nije najrašireniji jezik na svijetu. Njime govore stanovnici Velike Britanije, Kanade, Australije i Sjedinjenih Američkih Država, a službeni je jezik i mnogih Afrikanaca. U Kini, državi s najviše stanovnika, čak milijarda ljudi govori mandarinskim jezikom. Papua Nova Gvineja otočna je država blizu Indonezije u kojoj živi oko šest milijuna ljudi, a koristi se čak 830 jezika. 9 idemo u CeKaTe RADIONICA “EXPANDER ” Publika u središtu svega što kulturne ustanove rade! Europska mreža centara za kulturu (ENCC) inicirala je projekt u sklopu kojeg se održala radionica o razvoju publike, a uz onu u Zagrebu, na istu temu paralelno se održala i radionica u Beču Tekst: Anita Končar Foto: Anita Končar, ENCC 10 C entar za kulturu “Trešnjevka”, Narodno sveučilište “Dubrava” i Kulturno-informativni centar (KIC ) organizirali su radionicu “Expander” koja se sredinom studenoga održala u KIC -u. U sklopu radionice bilo je riječi o razvoju publike, što podrazumijeva taj koncept, kakve strategije postoje, zašto je to danas pojam koji je u središtu zanimanja, kakva je veza između jednostavnog razvoja publike i razvoja odnosa s publikom koja potencijalno može postati i donator, a rasprava se vodila i o razvoju publike kao važnog dijela procesa poslovanja kulturnih ustanova odnosno strateškog planiranja. Europska mreža centara za kulturu (ENCC ) inicirala je projekt u sklopu kojeg se održala radionica o razvoju publike, a uz onu u Zagrebu, na istu temu paralelno se održala i radionica u Beču. U radionici su sudjelovali: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić iz Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Ljiljana Perišić iz Centra za kulturu “Trešnjevka”, Leo Vukelić iz Narodnog sveučilišta “Dubrava”, Veselko Leutar iz Centra za kulturu “Trešnjevka”, Zdenka Sviben iz Knjižnica grada Zagreba te stručni suradnici iz svih zagrebačkih centara za kulturu. Prema riječima ravnateljice Centra za kulturu “Trešnjevka” Ljiljane Perišić, CeKaTe je glas trešnjevke | jesen / zima izuzetno aktivan u radu Europske mreže za kulturu koja trenutačno ima 14 nacionalnih mreža i okuplja 3000 centara unutar Europske unije. Iako Hrvatskoj nedostaje nacionalna mreža, umrežavanje zagrebačkih centara za kulturu već je započelo, i to projektnim umrežavanjem – KvART urom. “Ove je godine u Europi počeo novi program, ‘Kreativna Europa’, u sklopu kojeg je Europska mreža financirana, a dio je programa za koji su osigurana sredstva i ‘Strategija razvoja publike’”, objasnila je CeKaTeova ravnateljica razlog održavanja ove radionice. Daniela Angelina Jelinčić predstavila je koncept razvoja publike, njezino značenje, kao i uobičajenu metodologiju i pravila razvoja publike. U svome izlaganju usredotočila se na nekoliko vrsta kulturne publike prema podjeli Michaela Kaisera, a poseban naglasak bio je na potrebi razvijanja odnosa s publikom radi održavanja i stalnog broja korisnika u kulturi i privlačenja potencijalnih donatora. Govoreći o razvoju publike podsjetila je kako je cilj pridobiti novu publiku, no i zadržati je. “Kad govorimo o konceptu razvoja publike, onda publiku ne možemo doživljavati pasivno jer ona može postati aktivan sudionik u poslovanju kulturne organizacije. Ne zovemo ih samo da dođu i plate ulaznicu”, objasnila je Jelinčić. Istaknula je kako, svidjelo idemo u CeKaTe se to nama ili ne, trenutačno raste popularna kultura, što bi trebalo iskoristiti. S druge strane, upozorila je, nikad radi povećanja broja posjetitelja ne smijemo umanjivati kvalitetu sadržaja. Također, Jelinčić smatra i kako se trebamo odmaknuti od razmišljanja da je ono što je komercijalno nužno i loše jer svaka vrsta kulture ima svoju publiku. Govoreći o konkretnim primjerima uvođenja elemenata popularne kulture u elitnu kulturu, a koji onda mogu donijeti uspjeh u vidu razvoja publike, Jelinčić se pozvala na nedavno održan HRT -ov šou “Maestro” koji je popularizirao klasičnu glazbu, ali i promijenio dosadašnju percepciju poziva dirigenta. No, prije nego što se centri odluče za uvođenje popularne kulture u svoje prostore, Jelinčić upozorava kako je nužno istražiti tko im je sada publika te koga žele dobiti. “Osnovno načelo razvoja publike jest da je ona u središtu svega što kulturna ustanova radi”, zaključila je Jelinčić. Da je publika sigurno bila u središtu zanimanja Narodnog sveučilišta “Dubrava” kad su krenuli u organizaciju Noći kazališta, potvrđuju i ovogodišnji podaci prema kojima je manifestaciju posjetilo 42.000 građana. O tim primjerima dobre prakse govorio je Leo Vukelić, jedan od organizatora, koji je rekao kako je sve počelo 2008. i da je već na tome glas trešnjevke | jesen / zima probnome izdanju bilo dovoljno publike da se cijela priča zarola. “Već je sljedeće godine manifestacija dignuta na nacionalnu razinu, a te je godine bilo 30.000 posjetitelja”, kazao je Vukelić. Iako je iz godine u godinu posjetitelja Noći kazališta sve više, novca kojim je manifestacija financirana sve je manje. S istim problemom bore se i organizatori Noći knjige o kojoj je govorila Zdenka Sviben. O Festivalu dječje knjige govorio je Veselko Leutar. Festival je tijekom sedam godina odvijanja stvorio jednu sasvim novu kulturnu scenu. Cilj mu je bio umrežiti škole, udruge, klubove i knjižnice kako bi se stvorila nova publika. Naglasio je kako jedna kulturna scena mora imati prepoznatljive programe i mjesta okupljanja te dobro umreženu i koherentnu publiku. “Osmislili smo raznolika događanja najviše umjetničke i pedagoške razine te povezali i umrežili niz udruga, klubova i inicijativa stvarajući publiku koja aktivno sudjeluje u kreiranju programa. Na Festivalu potičemo djecu i na solidarnost jer se prikupljene knjige doniraju mališanima Matoševa Tovarnika”. Radionicu je zaključila ravnateljica Centra za kulturu “Trešnjevka” koja je poručila da se unatoč malim sredstvima, uz partnere i umrežavanje svi programi u kulturi mogu ostvariti. 11 idemo u CeKaTe PREMIJERA KUNČEVIĆEV “DON JUAN” NA CEKATEOVIM DASKAMA Teatar “Manje je više” ovom predstavom nastavlja s interpretacijama najvećih dramskih naslova u dramaturškim obradama za minimalan broj glumaca Tekst: Anita Končar Foto: CeKaTe, Sara Bertić i Ivan Mijić 12 C entar za kulturu “Trešnjevka” potkraj studenoga bio je domaćin premijerne izvedbe predstave “Don Juan” redatelja Ivice Kunčevića. Nakon što je lani na dodjeli Nagrada hrvatskoga glumišta osvojio nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje za izuzetno hvaljenu dramu “Cyrano”, redatelj i osnivač Teatra “Manje je više” u svojoj je poznatoj maniri zgušnjavanja gorostasnih komada na kazališne daske postavio Molièreva “Don Juana”. Uloga najvećeg zavodnika povjerena je Hrvoju Klobučaru, u priprostog Sganarellea glumački se uvukao Filip Riđički, a role prosjakinja nose mlade i talen- tirane Mia Krajcar i Anja Matković. Scenografiju potpisuje Ivica Prlender, za glazbenu je kulisu zadužen Neven Frangeš, a za kostime Danica Dedijer. “Nastavljamo s interpretacijama najvećih dramskih naslova u dramaturškim obradama za minimalan broj glumaca, u inscenaciji i kostimeriji svedenoj na bitno, uvjereni da nas odbacivanje spektakularnog nužno privodi poetskoj esenciji djela”, kazao je Kunčević o svojoj predstavi. Istaknuo je i kako je Don Juan u svakodnevnome govoru postao sinonim za zavodnika. “ Ali, on je i čovjek koji se ne obazire ni na čije opomene i smatra budalaštinama sve u što mi vjerujemo. Sotona i heretik. Pa i u zavodništvu je dijaboličan. Kad osvoji – odbacuje. Uzbuđuje ga sam čin osvajanja. Osvojeno ostavlja slomljeno i poniženo. Najveći je to zločinac kojega je zemlja ikad nosila, koji ne vjeruje ni u Boga, ni u vraga… Tako ga vidi priprosti Sganarelle. I velikim dijelom ima pravo.” Kunčević je rekao i kako njegova interpretacija ovog djela pokušava odgovoriti i na pitanja je li Don Juanova pobuna usmjerena prema metafizičkom ili društvenom Bogu. “Ostaje međutim onaj skriveni, unutarnji život tog očajničkog pobunjenika, neka fundamentalna pitanja kojima, provocirajući sve općeprihvaćene društvene vrijednosti, pokušava polemizirati sa samim Bogom. Neće ga u tome zaustaviti ni molbe ostavljene ljubavnice, ni prijetnje oca, ni kameni kip koji je progovorio. On uporno srlja u svoju zlu kob. Je li ga, na kraju, zgromio Bog? Ili, možda, društvo koje svojim životom i nazorima neprestano dovodi pod sumnju?” zaključio je Kunčević. Traže se glumci za mjuzikl “Ana K.” Na novome projektu radi i Medley Teatar pa nas u 2015. godini očekuje i premijera “Ane K.”, žestokog i provokativnog glazbenoscenskog rock-spektakla. Za tu će nesvakidašnju adaptaciju Ane Karenjine sljedeće godine u CeKaTeu biti održana i audicija. glas trešnjevke | jesen / zima CeKaTe Retrovizor Treći ljetni diskont kulture Treću godinu uzastopce organiziran je Ljetni diskont kulture, a ovogodišnju manifestaciju otvorio je koncert Gospel zbora “Sunce” i Vitomira Ivanjeka. U sklopu ljetnog programa organizirana je i izložba fotografija i tribini “Pitaj sportsko zlato”, a u CeKaTeovu atriju moglo se i zaplesati. Za ljubitelje knjiga organizirali smo “BookCrossing”, a za ljubitelje kazališta predstavu “Emigranti”. Ljetni diskont nezamisliv je i bez radiodrame Ivana Bauera, a ovogodišnja, “Trešnjevački taubeki”, pisana je upravo prema CeKaTeovoj narudžbi. Na samom kraju programa mogla se pogledati i euritmijska predstava “M-Kursa”. Obiteljski festival u parku CeKaTeov tradicionalan ispraćaj ljeta i pozdrav jeseni i ove smo godine obilježili u Parku Stara Trešnjevka na manifestaciji “Obiteljski festival u parku”. Pridružili su nam se susjedi iz kvarta, mali i veliki, a svi su uživali u hula-hup igralištu, kreativnim radionicama i koncertima na kojima su mogli slušati Puhački orkestar ZET -a, Dječji zbor “Čarobni zvuci” te Ženski vokalni ansambl “Čipkice”. Istoga dana Centar je u sklopu programa “Vrata širom otvorena” predstavio svoje programe, radionice i tečajeve. Robija Hrvata, ČudNoReĐe, Mnogi Drugi, Razlika, K’o Zmaj, TarzanPanter i Ministarstvo napada bendovi su koji su u lipnju u sklopu Prečko festa nastupili na posljednjem ovogodišnjem koncertu koji se na igralištu Osnovne škole “Prečko” održao u sklopu projekta “Kv ART ovski demo bendovi 2014.”. Svi bendovi koji su nastupili na ukupno četiri kvartovska koncerta snimljeni su i zastupljeni u glazbeno-dokumentarnom filmu “Kv ART ovski demo bendovi 2014.”. Koncerti su realizirani u sklopu “Kv ART ure”, projektnog umrežavanja centara za kulturu grada Zagreba, a u projektu je sudjelovalo pet zagrebačkih centara za kulturu. Izložba “Dizajn i ples: 10 godina časopisa Kretanja” “Emigranti” u CeKaTeu U studenom smo ponovno ugostili “Emigrante” Slawomira Mrožeka te Umjetničku akademiju iz Osijeka i njene studente. Naime, Poljska kulturna udruga “Mikolaj Kopernik” iz Zagreba bila je suorganizator kulturne manifestacije “Poljska jesen u Zagrebu”, a vrhunac niza kulturnih zbivanja u tome ciklusu bila je ova predstava u režiji Jasmina Novljakovića. Potporu ovom događaju, osim Savjeta za nacionalne manjine, pruža i Veleposlanstvo Republike Poljske. Kvartovski demo bendovi Obrazovna radionica samozapošljavanja Završnim okupljanjem na koje su bili pozvani svi sudionici obrazovne radionice samozapošljavanja završen je potkraj listopada ciklus radionica “Mi kreiramo svoj posao – od ideje do samozapošljavanja”. Cilj radionice bio je da svaki polaznik po završenome mentoriranju bude osposobljen sam kreirati svoj posao te napisati poslovni plan. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 13 Izložba autorice Nade Dogan “Dizajn i ples: 10 godina časopisa Kretanja” mogla se u studenome pogledati u Galeriji “Modulor”. Časopis Kretanja tijekom 10 godina svojeg postojanja djelovao je kao pokretač za daljnje aktivnosti i istraživanja u području plesa i osigurao relevantno prisustvo hrvatske plesne scene na europskoj plesnoj sceni. Dizajn časopisa, kao i dizajn svih daljnjih izdanja, svojom je kvalitetom potpomogao osnovnu ideju promocije plesa. Najave događanja u CeKaTeu Moda, moda O modi kao važnome i nezaobilaznome dijelu identiteta mladih govorit će se u sklopu projekta “Moda, moda” koji u veljači organiziramo u CeKaTeu. Osmu godinu uzastopce potpuno besplatno tijekom tri mjeseca mladi će sudionici učiti o nastanku i povijesnim preinakama odjeće i mode, njenoj zaštitnoj funkciji, ali i značenju u religiji, društvu i simboličkoj komunikaciji. Predavači su poznati umjetnici, modni dizajneri, sociolozi i teoretičari mode, a voditeljica je modna dizajnerica Ivana Čuljak. Izložba “Anatomija otoka” Karneval za djecu Viška udruga “Lavurat za poja” izradila je 2012. godine petogodišnji program pod nazivom “Anatomija otoka”. Cilj je programa podizanje razine kulturne ponude otoka Visa. Program se realizira na simpozijima i radionicama te tijekom pratećih projekata na otoku Visu, a ova izložba predstavit će dosadašnje rezultate. Boško Budisavljević autor je izložbe koja će se moći pogledati u Galeriji “Modulor” u veljači 2015. Pozivamo naše male sugrađane da nam se u veljači pridruže na već tradicionalnome karnevalu i zablistaju u vlastitim maštovitim kreacijama. Za najoriginalnije kostime i maske pripremit ćemo zanimljive nagrade. Kostimi će se birati u više kategorija: najmlađa, najstrašnija, najsmješnija, najekološkija, najkreativnija, najgrupna. Prednost u osvajanja nagrada na našem karnevalu uvijek imaju maske i kostimi iz kućne radinosti. Radionice tijekom školskih praznika Za svake školske praznike pripremamo poseban program namijenjen djeci i mladima. Svi su dobrodošli! Možete sudjelovati u likovnoj ili kreativnoj radionici. Zabavi se s prijateljima i upoznaj nove! Broj je mjesta ograničen pa je potrebno predbilježiti se! Više informacija na www.cekate.hr. Bookart workshop Likovna radionica stvaranja umjetničkih knjiga, Bookart workshop, počinje u CeKaTeu 19.siječnja. U sklopu radionice obradit će se teorija i povijest umjetničkih knjiga, značaj i razvoj unutar suvremene umjetnosti, a (knjigo)radioničari bit će vođeni u stvaranju vlastitih knjiga tematski i individualno. Autorica i voditeljica radionice je Irena Frantal, a radionica traje tri mjeseca. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 14 Noć muzeja u CeKaTeu Posljednjeg petka u siječnju, 30. siječnja, Galerija “Modulor” već tradicionalno sudjeluje u Noći muzeja. Posjetitelji će moći pogledati izložbu pod nazivom “Vinoreli – slikanje vinom” te slikati vinom na radionici istoga naziva. Na izložbi predstavljamo radove iz zbirke Galerije “Katunar” s Krka. Vinarija Katunar već nekoliko godina organizira koloniju slikanja vinom na otoku Krku te posjeduje impresivnu zbirku vinorela. Autor je izložbe i voditelj radionice u Noći muzeja Ivica Kiš. ČK A V E NJ A A L S PO TREŠ Prometna studija BOLJOM ORGANIZACIJOM DO VIŠE PARKIRNIH MJESTA Za neke dijelove četvrti gotovo jedino rješenje bilo bi uvođenje jednosmjernog prometa U z brojne probleme koje bi jedna Trešnjevčanka ili Trešnjevčanin mogli izdvojiti u svojoj četvrti, onaj možda najočitiji je problem s parkiranjem. Prometna studija Trešnjevke, koju je prošle godine izradila tvrtka Prometis, daje neka moguća rješenja. Logično je da naplata parkiranja, kako se širi od središta prema periferiji, sa sobom donosi problem ilegalnih parkirnih površina i divljeg parkiranja, a tu je i preizgrađenost te uske ulice. Studija je ipak utvrdila da Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug imaju dovoljno prostora za parkiranje, ali uz bolju organizaciju prometa i nekoliko pametnih rješenja. Za neke dijelove četvrti gotovo jedino rješenje bilo bi uvođenje jednosmjernog prometa kako bi se dio ulice mogao koristiti za parkiranje vozila. Takvo se rješenje međutim nije svidjelo stanarima nekih trešnjevačkih ulica. S druge strane, postoji mogućnost gradnje višekatnih parkirnih objekata, a potencijalne su lokacije parkirni prostori u Jarnovićevoj i Štefanićevoj ulici te dvije lokacije u Sibeliusovoj. Na krovu objekta mogli bi se nalaziti parkovi ili dječja igrališta pa bi time prostor bio u cijelosti iskorišten. Slični višekatni objekti predlažu se kao rješenje i na Knežiji i Srednjacima. Oni bi imali najviše dva kata, a ostale bi razine bile ispod razine tla. Naravno, takva rješenja mora pratiti i širenje mreže javnog prijevoza te uspostavljanje sustava park and ride, dakle da građani do određene točke dolaze automobilom pa dalje nastavljaju javnim prijevozom. Tekst: Lana Kunić Foto: arhiva CeKaTe TREŠNJEVAČKI PLAC Prometna studija predlaže i parkiranje pokraj Trešnjevačkog placa. Spas naime vidi u objektu smještenom ispod Trešnjevačkog trga i susjednih prometnica. Takvo rješenje nije neobično i može se pronaći u mnogim europskim metropolama. glas trešnjevke | jesen / zima Sibeliusova ulica 15 trešnjevačka posla Neiskorišteno prirodno blago MOŽE LI SE TREŠNJEVKA GRIJATI BESPLATNO NA GEOTERMALNIM IZVORIMA? Od trinaest bušotina na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba danas se koriste tek dvije, i to one na području gradske četvrti Trešnjevka jug J 16 este li znali da Zagreb leži na bazenima tople vode? Dok se u svijetu ovakav izvor energije koristi za zagrijavanje, kod nas je neiskorišten. Iako se mnogo govori o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije kako bi se čuvala priroda i snizili troškovi grijanja, Zagrepčanima i ove zime stižu astronomski računi za grijanje, a iz gradskih toplana suklja crn smrdljiv dim. Na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba duž rijeke Save nalazi se trinaest bušotina vruće vode na koje su, prije gotovo četrdeset godina, u potrazi za naftom nabasali Inini radnici. Te su bušotine danas u Molovu vlasništvu, a smještene su na području Trešnjevke uz Savu, na Laništu kraj Arene, pokraj Hrvatskog Leskovca, u Stupniku, Lučkom i na području Blata. Stariji se Zagrepčani sigurno sjećaju kako se nikad završena bolnica u Blatu, čija je gradnja počela osamdesetih godina sredstvima samodopri- nosa, trebala grijati jednom od bušotina vruće vode. Od tih trinaest bušotina danas se koriste tek dvije, i to one na području četvrti Trešnjevka jug. Smještene su u kompleksu Sportskorekreacijskog centra “Mladost” i koriste se za grijanje prostora i bazena. Temperatura vode iznosi 80 Celzijevih stupnjeva pa osoblje u Centru “Mladost” otvara prozore usred ciče zime. Studentski dom “Stjepan Radić”, koji se nalazi nasuprot Centra “Mladost”, ne koristi ovaj izvor energije, nego je priključen na gradsku toplanu. Vijećnik Mjesnog odbora “Jarun” Antun Bartolić uložio je mnogo truda da bi popularizirao ideju o korištenju geotermalne vode za zagrijavanje. “Popularno je govoriti o energetskoj učinkovitosti, o nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije, o jeftinoj energiji koja istodobno čuva zdrav okoliš”, kaže Bartolić, “a čini se da nitko nije zainteresiran jer postoje anonimni centri moći koji ljubomorno čuvaju svoje pozicije.” glas trešnjevke | jesen / zima Dodaje kako je obilazio čelne ljude Agencije za energetsku učinkovitost, Studentskog doma “Stjepan Radić” i zagrebačke gradske uprave. Razočarano ističe kako ne razumije kako, na primjer, budući akademski građani koji žive u Studentskome domu “Stjepan Radić” i čiji prozori gledaju u bušotine vruće vode preko puta nisu zainteresirani i nemaju inicijative za spas okoliša. Podrška iz gradske četvrti Na Bartolićevu inicijativu održana je u prostorijama Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug tribina na kojoj su, osim vijećnika, sudjelovali i stručnjaci. Svi su se složili kako je preporučljivo korištenje geotermalnih voda jer je ekološki prihvatljivo. “Nažalost”, ističe Bartolić, “ja sam u svemu ovome slobodan strijelac, odnosno nemam nikakvu udrugu koja bi me pratila. Volio bih zaštititi prirodu i stvarno mislim da je suludo što ne koristimo tu raskoš koju nam je priroda darovala. Kad se trešnjevačka posla Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea iskoristi, topla voda vraća se u zemlju i to je potpuno ekološki. U Agenciji za energetsku učinkovitost rekli su mi da je za realizaciju moje ideje potrebno mnogo novca. To nije istina jer je jedina investicija napraviti bušotinu, a poslije su potrebni samo agregati koji nisu skupi.” Ipak se mijenja Da se u Gradu ipak nešto počelo mijenjati, svjedoči primjer nove škole na Kajzerici koja se grije geotermalnom energijom. U školi su naime ugrađene toplinske pumpe čije su cijevi zabijene u zemlju. Kako tijekom cijele godine u tlu prevladavaju stalne temperature, cijevi zimi griju, a ljeti hlade. Ovaj je izvor topline neiscrpan, a nema ni emisije ugljikova dioksida. Još je nekoliko takvih svijetlih primjera u Hrvatskoj, primjerice, Tehnička škola u Požegi i Srednjoškolski centar “Mate Blažina” u Labinu. Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom provodi projekt “Istraživanje i promocija plitkih geotermalnih potencijala u RH ” vrijedan pola milijuna eura. Osamdeset posto novca dobiveno je iz strukturnih fondova Europske unije, a voditelj je projekta dr. Vladimir Soldo koji je vodio gradnju bušotine u Tehničkoj školi u Požegi, gdje je i sam nekad bio učenik. Cilj je projekta utvrđivanje toplinskih potencijala tla u Hrvatskoj. Na osam mjesta u Hrvatskoj, i to u Osijeku, Požegi, Čakovcu, Poreču, Gospiću, Zadru, Dugopolju i Zagrebu, bit će bušotine na 100 metara dubine koje će biti izvor topline za primjenu dizalica topline u sustavima grijanja odnosno hlađenja. Dizalice topline nekad i danas U razvijenom svijetu davno je prepoznata ova tehnologija pa je, prema podacima iz 2010. godine, u zemljama Europske unije bilo više od milijun dizalica topline, i to najviše u Švedskoj (378.000), glas trešnjevke | jesen / zima Njemačkoj (205.000) i Francuskoj (152.000). Danas se u Europi vruća voda iz zemlje koristi naveliko. Island obiluje izvorima vruće vode i ondje se čitavi gradovi griju na geotermalne izvore. Mnogo takvih primjera možemo naći i u susjedstvu. Na primjer, u nekim talijanskim gradovima ulice imaju podno grijanje na geotermalnu energiju da se zimi ne bi moralo trošiti na sol i ralice za čišćenje snijega. Valjalo bi spomenuti da je primjena dizalica topline za grijanje u Europi počela još 1939. godine kad je u Zürichu u Švicarskoj sagrađen pogon za grijanje gradske vijećnice. Izvor energije bila je riječna voda, a uređaj je još i danas u pogonu. Četrdeset godina poslije, 1979. godine, svjetlo dana ugledala je prva dizalica topline u tadašnjoj Jugoslaviji. Za zagrijavanje i hlađenje prostorija Lučkog terminala u Splitu koristila se dizalica topline, a obnovljiv izvor energije bila je morska voda. 17 ulicama kružim Nives Opačić: Selskom iz grada u sela Selska je i danas poveznica Ilice s negdašnjim selima i “preko Save” 18 I Zagreb je šireći se progutao negdašnja sela kama. Kloparali su željezni kotači seoskih kola, Šestine, Gračane, Markuševec, Jarun, Horvate kasnije “gumenjaka”, a još kasnije automobila i i mnoga druga. Davnija prošlost tu i tamo autobusa. Selska je i danas poveznica Ilice s negizviri iz imena današnjih ulica. Takva je i Selska dašnjim selima i “preko Save”. Kod Horvaćanske cesta. Zašto se tako dugačka i prometno vrlo živa mahne autobusu kad preko Save tutnji prema ulica (i naziv cesta kazuje da je to nešto veće od Dugavama (i one su dobile ime po katastarskim ulice) zove tako “seoski”: Selska cesta. Tako je pro- česticama). Današnje uređenje (prolazi ispod zvana još 1905., jer od križanja Ilice i Sv. Duha ide željezničke pruge i autoceste) Selska zahvaljuje preko cijele Trešnjevke, presijeca Prilaz baruna Univerzijadi (1987), prvom većem proplamsaju Filipovića i Ozaljsku, razdvaja Srednjake od prema želji za izlaskom iz čvrstoga jugozagrljaja. Knežije, prolazi kroz Horvate i završava kod Save I moja Baštijanova uvire u Selsku poput manjeg na Savskoj cesti. Vodila je, dakle, “iz grada prema pritoka. Svaki put kad dospijem do Selske tako selima”. Među tim selima (bilo ih je više od 20) da mi autobus ne pobjegne pred nosom čestitam najveće su bili Horvati (južno od Horvaćanske sama sebi. Radosti miće. ceste do Jadranskog mosta), oko 1850. imalo je No Selska nije važna samo prometno. Ona je 30 kuća i 240 stanovnika. Tu su živjeli prebjezi i opjevana: riječju, notama i perom. Posljednja s područja južno od Kupe, no kako je pripadalo adresa Tina Ujevića bila je upravo u Selskoj, na slobodnom kraljevskom Gradecu, crkveno je bilo broju 116c. “Dolazim s Trešnjevke. Idem na pod župom sv. Marka. Danas, u jurnjavi auto- Trešnjevku ... Zadovoljstvo: naći usred grada mobilima da bi se uhvatilo zeleno svjetlo na kri- selo” (T. Ujević, Tramvaji do Selske). Pa još jedan iz žanju Selske i Horvaćanske, rijetki primijete da društva mrtvih pjesnika, Drago Britvić: Od Selske se s desne strane blizu toga raskrižja (smjer jug do vječnosti: “Na Selskoj stanem, a Puljska će idi. – sjever) nalazi jedno raspelo. Onakvo kakva su i / I već me magla kao oblak nosi”, dok Kuće mojih bila seoska raspela: drveno, s krovićem, urešeno ljudi “padaju ko vlati. / Pogažene pruge, vrtovi bez pokojim lampašem i kiticom cvijeća. Jedno takvo volje. / Trešnjevka i Trnje putuju u bolje.” Taj put u sjeća nas da je i ovdje nekad bilo selo, Horvati, po “bolje”, tu izgubljenu bitku oronulih starica s bagekojima je prozvana i važna cesta, Horvaćanska, i rima, uspio je još skicirati majstor crteža Matija Horvaćanski zavoj (poznat svim sportašima koji Pokrivka. A Zvonko Špišić odjenuti u šarmantno ruho šansone. Možda uz dječje kazalište Trešnja se motaju oko “Mladosti”). Nekoć je Selska bila grbava, drndalo se naj- (ugao Selske i Mošćeničke) raste neki novi poet prije po blatnoj zemlji, zatim po granitnim koc- buduće Trešnjevke? glas trešnjevke | jesen / zima OD 7 D O 107 OBLJETNICA DVADESET I TRI GODINE OD OSNIVANJA 149. BRIGADE Slavna trešnjevačka brigada imala je više od tri tisuće pripadnika Tekst i foto: Anita Končar P olaganjem vijenaca, paljenjem svijeća, svetom misom za sve poginule branitelje, ali i sportskim aktivnostima obilježeni su početkom listopada Dani 149. brigade Hrvatske vojske koje je organizirala Udruga branitelja Domovinskog rata – Trešnjevka. Tijekom četiriju dana obilježavanja obljetnice na igralištu Osnovne škole “Matija Gubec” na Knežiji održan je malonogometni turnir te turnir u šahu, a turnir u stolnome tenisu održan je u Domu kulture “Prečko”. Slavna trešnjevačka brigada imala je više od tri tisuće pripadnika, što ne čudi jer je devedesetih godina Trešnjevka po veličini bila ravna petom najvećem gradu u Hrvatskoj. Mnogo godina nakon osnivanja njezini se članovi danas uglavnom viđaju i druže u sklopu programa koji provodi krovna udruga branitelja Trešnjevke. Prema riječima tajnika Udruge Branka Lerinca, uz protokolarne dužnosti, unutar Udruge djeluje i nekoliko povjerenstava koja su na raspolaganju braniteljima te im pomažu u svim pitanjima koja se tiču ostvarivanja njihovih prava. “Nažalost, prava su sve manja i sve se češće mijenjaju”, kaže nam tajnik Udruge. Ističe da, što se tiče održavanja zdravlja branitelja, i sami provode neke aktivnosti. “Družimo se u Planinarskome domu ‘Sv. Gera’, organiziramo sportske manifestacije, a sudjelujemo i na turnirima koje organiziraju ostale brigade”, kaže Lerinc. Da su u tome i uspješni, dokazuju i brojni trofeji i medalje koje su pripadnici 149. brigade osvojili na raznim turnirima, a koje uskoro neće imati gdje pohraniti jer je polica s nagradama postala premalena. Iako je trešnjevačka brigada skupila impresivan broj medalja, kad je u pitanju nogomet, priznaju da su dečki iz Susedgrada ipak uspješniji. “Nemamo dečkima više što ponuditi pa se onda družimo na sportskim aktivnostima”, objašnjava Lerinc. Prema riječima predsjednika Udruge Ivana Rubčića, sve je manje nogometa, a sve više šaha pa su za one koji teže trče osigurali i druženje u ribičkome klubu na Jarunu. “Godišnje aktivnosti završit ćemo uoči Božića, i to turnirom u beli”, rekao je tajnik Lerinc. Kaže kako aktivnosti ima tijekom cijele godine, no i kako im je zbog premalog prostora koji im je ustupljen na korištenje teško održavati sastanke i više aktivnosti. Park nazvan po brigadi Skupštinski odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova još je 2012. godine odlučio da sve zagrebačke brigade dobiju svoje javne površine. Tad je pokrenuta procedura da tri parka dobiju imena po trima brigadama koje još nisu dobile svoje javne površine. Riječ je o parku imenovanom po 99. peščeničkoj brigadi, 100. brigadi te trešnjevačkoj 149. brigadi koja je dobila park između Ulice Hrvoja Matanovića, Široline i Koprivničke. Spomenik poginulim braniteljima podignut je u Parku Stara Trešnjevka glas trešnjevke | jesen / zima 19 od 7 do 107 ZAPADNI MEGAKAMPUS Sportsko-edukacijski centar za 80.000 ljudi Novac za centar, vrijedan 170 milijuna kuna, namjeravaju povući iz europskih fondova, a dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Damir Knjaz ističe da projekt zadovoljava sve potrebne kriterije Tekst: Lana Kunić Foto: arhiva CeKaTea 20 V eliki sportski megakampus u skoroj bi budućnosti trebao krasiti prostore današnjega Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i okolnog zemljišta, a u konačnici bi trebao obuhvaćati i Studentski dom “Stjepan Radić” te Sportski park “Mladost”. To je tzv. Zapadni kampus koji bi, prema postojećim planovima, trebao postati primarno sportsko i rekreativno središte Sveučilišta u Zagrebu. Tako bismo za otprilike godinu dana mogli na prostoru gdje je danas livada dočekati postavljanje kamena temeljca za nove sportske objekte, a riječ je o zemljištu koje omeđuju Selska, Horvaćanska, Haberleova i Jarunska ulica. Kako nam je objasnio dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Damir Knjaz, projekt bi se trebao realizirati u nekoliko faza. Sad je u centru zanimanja gradnja sportsko-edukacijskog centra Kineziološkog fakulteta. Dok smo pripremali ovaj broj Glasa Trešnjevke, natječaj za arhitektonsko rješenje toga kompleksa bio je u tijeku. “Natječaj završava 10. prosinca, kad će stručni žiri odrediti pobjednika, a prvonagrađeni će imati pravo gradnje”, ističe dekan. Prema njegovim riječima, novi kampus odnosno sportski centar činile bi dvije nove polivalentne sportske dvorane, vanjski sportski tereni za odbojku, košarku, rukomet i nogomet, trim-staza, studentski trg te uređeni park glas trešnjevke | jesen / zima sa stazama i klupicama. U kasnijoj fazi tu bi trebala biti i trenažna atletska dvorana kao i još neki drugi namjenski prostori. Natječaj koji je organiziran preko Udruženja hrvatskih arhitekata međunarodnoga je karaktera, a dekan Knjaz očekuje najmanje 50 prijava odnosno toliki broj arhitektonskih rješenja za sportski centar. Nakon što se odabere najbolji projekt, potrebno je izraditi studiju izvodljivosti koja će u konačnici definirati svaki centimetar prostora. Zatim se projekt prijavljuje Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije da bi se našla “potrebna sredstva” koja se namjeravaju povući iz europskih fondova. Ova prva faza gradnje stajala bi oko 170 milijuna kuna, ali s obzirom na to da se studija izvodljivosti tek treba izraditi, možda će se taj iznos morati u određenoj mjeri i preinačiti. Inače, dekan Damir Knjaz ističe da je tvrtka Deloitte u suradnji s Kineziološkim fakultetom napravila vrlo kvalitetnu studiju predizvodljivosti, što mjerodavnim ustanovama može poslužiti za prepoznavanje kvalitete i osmišljenosti projekta koji, prema mišljenju dekana, zadovoljava sve kriterije za uspješno povlačenje novca iz fondova. “Hrvatska je dobila novac, ali ga je dosad morala vraćati jer projekti nisu zadovoljavali uvjete. Ovaj projekt zadovoljava sve kriterije i usklađen je sa svim europskim direktivama”, od 7 do 107 EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE U NOVIM PROSTORIMA? Hrvatski sveučilišni sportski savez zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Rijeci kandidirao se i dobio organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016. godine. Početak gradnje sportsko-edukacijskog centra očekuje se potkraj 2015. ili početkom 2016. godine, a postoje nade da će dio projekta biti dovršen do početka ovog velikog sportskog natjecanja. Naime, prema sadašnjim procjenama, gradnja ovih objekata na površini od 140.000 četvornih metara trebala bi trajati oko godinu dana. glas trešnjevke | jesen / zima smatra dekan. Ističe da je riječ o prostorima namijenjenima tjelesnim aktivnostima usmjerenima zdravlju, a projekt je ujedno namijenjen visokom obrazovanju. Također, u prilog svemu navedenom ide i to da fakultet ima crpnu stanicu pa planira cijeli kompleks, uključujući i Dom “Stjepan Radić”, grijati na toplu vodu, čime bi se mnogo uštedjelo. Uz to, na zgradama se planiraju postaviti solarni paneli, a sve to znatno povećava energetsku učinkovitost pa time i šanse da se za projekt dobije novac iz EU ovih fondova. Prostori u kampusu bit će namijenjeni studentima cijelog Sveučilišta, kao i zaposlenicima, što znači za više od 80.000 ljudi. Dekan ističe da će se graditi veliki institut za kineziologiju i dijagnostički centar u koji, osim vrhunskih i profesionalnih sportaša, mogu doći rekreativci koji žele dobiti kompletnu sliku tijela, kao i preporuke o mogućim tjelesnim aktivnostima. U tim novim prostorima rekreativci će također moći provoditi te preporučene programe. Dakle, novi će se kampus orijentirati na rekreaciju građana, što je dobra vijest s obzirom na to da Hrvatska po tom pitanju kaska za većinom zemalja Europske unije. Kad prvi dio projekta bude gotov, krenut će se u spajanje prostora kampusa i uređenje popratnog sadržaja, a trebao bi to biti jedan od najvećih takvih centara u regiji. 21 od 7 do 107 T Izvrsni rezultati Šahovski klub 22 “Ericsson Nikola Tesla” proslavio 40. rođendan Na Kadetskome prvenstvu Zagreba ove je godine uzeo titulu najuspješnijega kluba, a može se pohvaliti vrlo mladim i iznimno nadarenim članicama i članovima Tekst: Lana Kunić Foto: ŠK “Ericsson Nikola Tesla” glas trešnjevke | jesen / zima očno 40 godina postojanja važna je obljetnica kojom se može pohvaliti Šahovski klub “Ericsson Nikola Tesla”. Klub je naime pod imenom ŠK “Nikola Tesla” osnovan 1974., a 1995. mijenja ime u ŠK “Ericsson Nikola Tesla”, kao i tvrtka unutar koje djeluje. Ovaj okrugli rođendan nedavno su proslavili upravo ovdje na Trešnjevki pod pokroviteljstvom Gordane Kovačević, predsjednice istoimene kompanije. “Klub ima 46 stalnih članova, a uz staru ekipu, imamo sedamnaestero kadeta i kadetkinja te četvero omladinaca”, objašnjava nam tajnik Kluba Zdravko Margitić, diplomirani inženjer elektrotehnike u mirovini. On je ujedno zaslužan za odgajanje više naraštaja vrsnih šahista. Naime, iz ljubavi prema šahu i želje da je prenese na mlađe, Zdravko Margitić, uz rad u Klubu, volonterski poučava šah u osnovnim školama “Brezovica” i “Trnsko”. Osim višedesetljetnog djelovanja, Klub se može pohvaliti i izvrsnim rezultatima. Na Kadetskome prvenstvu Zagreba ove je godine uzeo titulu najuspješnijega kluba. “Također, naša ženska ekipa ove je godine osvojila prvo mjesto na jedinstvenoj ženskoj drugoj ligi Hrvatske pa se plasirala u prvu ligu u 2015., no za sudjelovanje potrebna su financijska sredstva koja nemamo pa to, nažalost, nije sigurno”, kaže Margitić. To bi bila velika šteta jer fascinira podatak da su u toj ligi, uz jednu pravu seniorku, igrale tri djevojčice stare između 10 i 15 godina. Dakle, uz kapetanicu Irinu Vodopiju, igrale su Marija i Lucija Smetiško te Ana Samardžić i ostvarile odličan rezultat. Uz navedene mlade šahistice, tajnik Kluba ističe još neka mlada imena, primjerice Renatu i Josipa Smetiška te Bornu Navratila. Inače, za njihove uspjehe dio zasluga pripada i velemajstoru Jurju Nikolcu, profesor fizike u mirovini, koji ih volonterski trenira posljednje dvije godine. Ako smo vas ovime imalo zainteresirali, sve potrebne informacije o besplatnoj šahovskoj školi koja se održava u Krapinskoj ulici u prostorijama Kluba možete naći na mrežnoj stranici www.skent.hr. Oni koji bi se željeli prijaviti odmah mogu se javiti na broj 091/ 3880 659. od 7 do 107 STARA KNEŽIJA Počela gradnja prve makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj Osim crkve, pastoralni centar imat će i višefunkcijsku dvoranu u kojoj planiraju organizirati izložbe, koncerte te tečajeve učenja makedonskog jezika P Tekst: Anita Končar Foto: arhiva Makedonske pravoslavne crkve ostavljanjem kamena temeljca Knežija je postala Roka koju je pokojni kardinal Franjo Kuharić dao domom Makedonske pravoslavne crkve i pasto- na korištenje još 1995. godine”, kazao je protojerej ralnog centra koji se grade na lokaciji omeđenoj Velinski te dodao kako je u Zagreb kao prvi makedonZagrebačkom avenijom i Novom cestom. Riječ je o prvoj ski stalni svećenik došao na četiri, a ostao 11 godina. makedonskoj pravoslavnoj crkvi koja se gradi u regiji, Što se tiče same gradnje dugoočekivane crkve, ona će a gradnja je u Zagrebu, kako nam je objasnio protoje- imati 700 četvornih metara, a zemljište na kojem se rej Kirko Velinski, počela upravo gradi Makedonska pravoslavna zato što Hrvatska ima jedan od crkva kupila je od Grada Zagreba, Obožavatelji žele i najboljih zakona o vjerskim zajedi to za 1,4 milijuna kuna. Osim ulicu Toše Proeskog nicama u Europi. crkve, pastoralni centar imat će Makedonska pravoslavna Obožavatelji Toše Proeskog, i višefunkcijsku dvoranu u kojoj crkva na ovim je prostorima najpoznatijeg makedonskog planiraju organizirati izložbe, počela djelovati 1993. godine, pjevača koji je poginuo u koncerte te tečajeve učenja a do 2003. godine svećenik je Hrvatskoj, zainteresirani su da makedonskog jezika. “Teško je iz Makedonije dolazio samo dio Nove ceste koji se proteže uz reći kad će crkva biti dovršena za proslave velikih blagdana. buduću crkvu bude preimenovan jer se gradi donacijama pa ne Godine 2003. međutim potpisan u ulicu koja će nositi ime po možemo predvidjeti kad će biti je ugovor s hrvatskom vladom pa tome pjevaču. Iako inicijativa gotova”, istaknuo je Velinski, te tad dolazi prvi redovni svećenik. postoji, službeni prijedlog dodao kako je u Hrvatskoj oko “Iako nismo imali redovnog još nije došao do mjerodavog dvije tisuće vjernika koji su se svećenika, Makedonci su se skupštinskog odbora. izjasnili pripadnicima Makenedjeljom okupljali u kapelici sv. donske pravoslavne crkve. glas trešnjevke | jesen / zima 23 od 7 do 107 PRIHVATITE SE POSLA Trebao sam, mogao sam... Piše: Dubravka Miljković Uspješni ljudi ne prihvaćaju najlakše zadatke u životu, one koji ne predstavljaju nikakav izazov P 24 rije nekih petnaestak njihov zadatak da mali kružni je to što najviše volite raditi, a godina opazim među obruč bacaju na štap koji je bio onda nađite nekoga da vas za to studentima psihologije zaboden u pod. No, nisu im plaća.” Možda ćete reći: “Želim dvoje njih, očito starijih i očito rekli koliko moraju biti uda- svaki dan spavati do podne i povezanih. Naravno, nije tre- ljeni od štapa. Neki bi stali onda se izležavati na plaži” ili balo puno vremena da doznam vrlo blizu štapa, a neki su “Želim otići u mirovinu tako da priču: Renato i Tea već su osmu pak odlazili predaleko. Bilo ne moram ništa raditi”. E, to godinu bili u braku. Vjenčali su je međutim i ljudi koji bi stali nisu ciljevi, to je samo pokušaj se nakon sedam godina hoda- predaleko, ali kad bi vidjeli da bijega iz situacije kojom nismo nja u Čakovcu, gdje su i živjeli su neuspješni, počeli bi se pri- zadovoljni. Pogreška je i biranje visokou svome stanu. Renato je tada bližavati štapu. Bilo je i onih radio kao tehničar u veterinar- koji bi stali preblizu, ali kad statusnih ciljeva, na primjer: skoj apoteci, a Tea je bila apsol- bi vidjeli da je to prelagano, “Želim imati kuću na Pantovventica na studiju informatike i počeli su se udaljavati dok ne čaku, najnoviji mercedes i jahtu u jednoj maloj firmi honorarno bi imali nekoliko neuspješnih od dvadeset metara.” S jedne radila na računovodstvenim pokušaja. Kad su se dovoljno strane, to nije lako ostvariti. A s poslovima. Tek su prešli tride- uvježbali da bi zadatak s te druge strane, doista biste otišli setu, a svakodnevna ih je rutina udaljenosti postao prelagan, s Trešnjevke? I onda bili praveć počela ubijati i Tea je jednoga ponovno bi se malo udaljili. zni i nezadovoljni? Neki ljudi dana predložila: “Ajmo upiOvakva strategija odlikuje kažu kako čekaju da zarade sati studij psihologije!” Dali su uspješne ljude. Oni ne prihva- dovoljno novca pa da onda otkaz, nabavili literaturu i slje- ćaju najlakše zadatke u životu, rade ono što zaista žele. No to dećih se sedam mjeseci inten- one koji ne predstavljaju nika- se rijetko događa. Sve ste to sad lijepo pročitali, zivno pripremali za prijamni kav izazov. Realni su. Koriste ispit. Oboje su ga uspjeli položiti. povratne informacije kako bi čak ste dobili i poneku ideju, U roku su diplomirali i vratili se izabrali zadatke koji će im biti ali ju je odmah presjekla neka kući. Oboje su ubrzo našli posao izazovni. Budite poput njih: od ovih: Nemam vremena. Sada u kojem uživaju. Neki dan Tea postavite izazove pred sebe, ali mi je već prekasno. Imam previše je navršila 44 godine. Uskoro će ne pretjerujte. Razmislite koji godina... Kad je prešla četrdesetu, doktorirati. ciljevi odgovaraju vašoj ličnosti Tea je mogla misliti kako je preNezadovoljni ste, nešto biste i vašim životnim vrijednostima. stara za studij i da će imati već i sami voljeli učiniti sa svojim Evo nekih pitanja koja vam 45 kad ga završi. Pa, 45 bi imala životom, ali ne znate što biste? mogu pomoći: Je li cilj vrijedan i ovako i onako, i s doktoratom U jednom eksperimentu napora koji ću morati uložiti da ga i bez njega. Nije li onda bolje s tim psihologa želio je otkriti postignem? Odražava li cilj mene njim? Ne dopustite si da sažetak kako se ponašaju uspješni – moj identitet, ličnost i težnje? Što vašeg života sadrži izjave tipa: ljudi. Rekli su ispitanicima da ću dobiti kad ga ostvarim? Neki je “Trebao sam, mogao sam…” Priće sudjelovati u igri u kojoj je mudrac rekao: “Pronađite što hvatite se posla. glas trešnjevke | jesen / zima TREŠNJEVAČKE KNJIŽNICE KNJIŽNICA VOLTINO POETSKO-GLAZBENI SUSRET Moto je ovogodišnje kulturne manifestacije Mjesec hrvatske knjige: “O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi?”. Budući da su ljubav i poezija usko povezane, Knjižnica Voltino organizirala je 23. listopada poetsko-glazbeni susret na kojem je glumac Ivan Jončić čitao ljubavne stihove Préverta, Lorce, Jesenjina, Tina Ujevića, Arsena Dedića i Dobriše Cesarića. Ugođaj je upotpunila pjevačica Ljubica Gurdulić uz pratnju Domagoja Leljaka na gitari, kao i završna glazbena točka koju je na harmonici izveo Vid Begić. Tekst i foto: Maja Cvek KNJIŽNICA STAGLIŠĆE SANJA GRČIĆ – POETSKA VEČER U povodu Mjeseca hrvatske knjige u prostorima Knjižnice Staglišće 7. studenoga održana je i poetska večer Sanje Grčić, stalne suradnice pjevačkog ansambla Gradskoga kazališta “Komedija”. Grčić je svestrana umjetnica; koncertna je solistica, pjesnikinja i likovna umjetnica koja se bavi oslikavanjem i oblikovanjem stakla u različitim tehnikama. Ovaj put izvela je recital ljubavne poezije s dvjema mladim članicama glumačke družine, Katarinom Bevandom i Klaudijom Fulir. Sanja Grčić KNJIŽNICA TIN UJEVIĆ Pablo Neruda: O pjesmama ljubavi i nade U Mjesecu hrvatske knjige Knjižnica Tin Ujević, glavna trešnjevačka knjižnica, organizirala je 29. listopada književnu večer o životu i radu velikana pjesništva i nobelovca Pabla Nerude. Budući da se ove godine obilježava 110. godišnjica njegova rođenja, na početku književne večeri govorila je Gordana Matić, asistentica na Katedri za španjolsku i hispansko-američku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Jedinstvene i neponovljive stihove velikog pjesnika dojmljivo su predstavili studenti Akademije za dramsku umjetnost Iva Šimić i Ivan Čuić. Sve to bilo je popraćeno pjesmom i preludiranjem na gitari koje je izveo Stjepo Martinović. KNJIŽNICA PREČKO PJESNIČKI SUSRET: DIANA BURAZER Knjižnica Prečko organizirala je 15. listopada, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, pjesnički susret s poznatom hrvatskom pjesnikinjom Dianom Burazer. Ova članica Društva hrvatskih književnika, Društva književnika BiH te hrvatskog PEN-a objavila je šest samostalnih zbirki pjesama među kojima su zbirke “Druga kuća” i “Naranča” ušle u najuži izbor za prestižnu godišnju nagradu “Tin Ujević”. Tijekom susreta pjesnikinja je razgovarala s publikom, ukratko je upoznala nazočne sa svojim radom, odnosom prema pisanju i poeziji te pročitala desetak svojih pjesama. Književna večer u čast nobelovca Pabla Nerude KNJIŽNICA KNEŽIJA VOLJETI SLIKOM I PJESMOM U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Knjižnica Knežija organizirala je 13. studenoga tribinu na kojoj je ovogodišnja tema, ljubav, dominirala na izloženim slikama, u poeziji i glazbi. Naime, članovi Zaklade “Zajednički put”, pod vodstvom slikarice Irene Sare Mraz, izložili su svoje slikarske radove na temu ljubavi, čitani su stihovi Vesne Parun, Zvonimira Goloba, Kemala Montena, Mirjane Mikulec, Ivana Mlačića i Maje Cvek, a mladi zagrebački pjevač Matija Cvek otpjevao je nekoliko popularnih ljubavnih pjesama uz pratnju gitarista Lovre Krpana. glas trešnjevke | jesen / zima | str. 25 Tribina na temu ljubavi u Knjižnici Knežija A V T S D E J SUS POZNATI IZ GT : Koliko dugo živite na Trešnjevki i jeste li zadoTalentirana glazbenica Lea Dekleva: U SUSJEDSTVU NIKOMU NIJE ČUDNO KAD UJUTRO PROŠEĆEM PSA U PIDŽAMI! 26 Na Trešnjevci živim od rođenja. Nisam se micala odavde, dovoljno je mirno, iako ne kao nekada, dovoljno blizu centru, Jarunu s druge strane ili pak većem trgovačkom centru. Sve je na 5 – 10 minuta Autor: Davor Ivanov Foto: privatni album voljni životom u tome kvartu? Ispunjava li on sve Vaše potrebe? Na Trešnjevci živim od rođenja. Nisam se micala odavde, dovoljno je mirno, iako ne kao nekada, dovoljno blizu centru, Jarunu s druge strane ili pak većem trgovačkom centru. Sve je na 5 – 10 minuta, a kad se vratim, imam svoj mir. Park, mali kvartovski dućan, vrtić, škola, divna tržnica, pa čak i RTL televizija – imamo sve! Otvorile su se i neke nove firme u blizini, što se ne odražava najbolje na parking. To je jedino što mi smeta. Najvažnije od svega, svi se znamo dugi niz godina, a i novi susjedi nekako su se prirodno uklopili u naš stil života u kvartu, pa nikomu nije čudno kad ujutro prošećem psa u pidžami. E, to je za mene neprocjenjivo. GT : Uz to što ste pjevačica, Vi ste i kantautorica. U čemu uživate više, skladanju ili izvođenju? Skladanje mi podiže adrenalin, ali me i smiruje, dakle ispunjava me u potpunosti. Sama biram vrijeme kada ću sjesti za klavir, sve radim u miru svoje sobe, uz čaj, polako, bez pritiska, rokova ili polaganja računa bilo komu... Uživam u miru noćnih sati... Baviti se time i od toga živjeti danas je velik privilegij. Biti izvođač već je nešto drugo. U određeno vrijeme, na određenom mjestu, u različitim uvjetima, to je već malo manje komotno, a i trema igra svoju ulogu pa neminovno izaziva mali stres. Kod skladanja svega toga nema. GT : Koji su Vaši domaći i inozemni glazbeni uzori? L ea Dekleva, mlada pjevačica i kantautorica, na Trešnjevki živi svoj cijeli život. Bez glazbe jednostavno ne može živjeti, a smatra kako ljudi koji se bave ovim poslom moraju slijediti srce i biti iskreni. Talentirana glazbenica svira klavir i obou, a prvi samostalni album “emociJA ” objavila je 2005. godine. Album je postao prvi hrvatski album koji je uvršten u iTunes, najveći svjetski servis za preuzimanje glazbe. Autorica je većeg dijela pjesama s albuma Olivera Dragojevića “Vridilo je” objavljenog 2005., a surađivala je i s Majom Vučić i Marko Toljom. Njena pjesma «Dogodila se ljubav» u izvedbi s TBF -om osvojila je Porin u kategorijama za vokalnu suradnju i pjesmu godine. glas trešnjevke | jesen / zima Uz kakvu se glazbu opuštate u slobodno vrijeme? Oduvijek su me više intrigirali ljudi koji sami pišu i izvode svoje pjesme, dakle kantautori, nego oni koji su pjevali tuđe pjesme. Tako da se tu nameću Arsen Dedić i Leonard Cohen. Dug bi bio popis ljudi koje volim. Tu su svakako Beatlesi, Sting, Norah Jones, Carol King, Randy Crawford... Mogla bih tako nabrajati, ali uvijek tražim mir, melodičnost, poruku. Bježim od agresivne, površne i brzopotrošne muzike. Volim svu glazbu koja u meni potakne emociju, od koje se naježim. GT : Surađivali ste s brojnim glazbenicima, no šira Vas je javnost ipak najbolje upoznala tijekom suradnje s TBF -om na pjesmi “Dogodila se poznati iz susjedstva ljubav”. Možete li nam opisati kako je došlo do suradnje te planirate li možda još koji projekt s dečkima iz TBF -a? Put do Mladena i Saše iz TBF -a bio je dug, ali pravedan. Završili smo ipak zajedno, u istoj pjesmi, jer je to tako trebalo biti. Sve drugo bilo bi pogrešno. Kada sam napisala pjesmu, čula sam u glavi njihove glasove i kako zvuči tekst koji izgovaraju. Tri sam godine čekala slučajan susret jer je najgore nekomu smetati. Tom se mišlju vodim i za sve drugo u životu. Konačno smo se slučajno sreli i shvatili su koliko mi znači da u toj pjesmi budu baš oni. Tako se dogodila “Dogodila se ljubav”. Kada se dogodi takva jedna suradnja, a pritom bude i na taj način prihvaćena od publike, suludo je pokušati je ponoviti. To bi bilo forsiranje stvari i ne bi imalo nikakvog smisla, niti ima potrebe za tim. Prava se suradnja događa kad pjesma nameće izvođače, a ne kad ih autori zamišljaju, iako postoji i taj put. Pjesma bira, ne ja. Tko zna koga će mi ponovo dovesti, ako uopće hoće. Kako god, ja ću je pratiti. GT : Kako ocjenjujete stanje na domaćoj glazbenoj sceni? Imaju li mladi glazbenici dovoljno prigoda za pokazati svoj talent i što biste savjetovali onima koji razmišljaju o glazbenoj karijeri? Teško pitanje jer uvijek može bolje, a može i gore. Za neka vremena za koja smo tada govorili da nisu najbolja, danas se sjećamo s nostalgijom i sve bismo dali da se vrate. Meni generalno fali duše, prave pjesme. Sve su pjesme danas brzopotrošne i uglavnom služe kao neka glazbena kulisa – u autu, u kafiću, u dućanu. Malo se sluša kao što se i malo čita. Sluša se površno, a čitaju se portali. Mislim da je to loše, ali takvo je vrijeme. Izgleda da nema nazad. Srećom, dio sam generacije koja je okusila živjeti “po starom” i tih se navika ne odričem. Imala sam prilike biti dio tog dobrog vremena, a što će novi klinci koji to nisu uspjeli spoznati? Više ne znam što je prilika za pokazati talent. Bilo je divne djece po talent-šouima, koji u moje doba nisu postojali, ali bili su potrošna roba televiziji. Tako to ide svugdje u svijetu. Pobjedniku se posveti još neka kratka medijska pažnja, a onda ih se sve ostavi. Takve emisije nisu bila loša odskočna daska, ali za sve poslije toga moraš se pobrinuti sam. Koje ćeš pjesme pjevati, gdje, komu, kako ih plasirati i kako financirati cijelu priču da bi dočekao trenutak kada ti se glas trešnjevke | jesen / zima to može početi vraćati, ali pritom biti svjestan da se to možda nikada neće dogoditi. Lijepo pjevanje i talent, nažalost, nisu garancija ni za što. Ipak mislim da treba slijediti srce, biti iskren. To se na kraju ipak prepozna. GT : Planovi za budućnost? Koncerti, turneje, suradnje, albumi.... Moj je glavni plan da nema plana. Zazirem od normi, kalupa, uniformiranosti. Živim po osjećaju. Drugi se album polako piše. Kada će biti, ne znam, niti mi je važno. Muzika će diktirati daljnji život. Bitno je da još koristim emocije i ne kalkuliram. Muzika uvijek odvede na bolje mjesto nego što ga čovjek može isplanirati. Ići ću za tim. 27 POVIJESN I N O T J L E F NESTANAK TVORNICA Bogata industrijska prošlost Trešnjevke 28 Prva tvornica na trešnjevačkome području bila je Tvornica šibica “Pulzer i Moses” koja je između 1873. i 1890. proizvodila šibice u kućicama u Savskoj 139 Tekst: Vanja Radovanović Foto: www.mapiranjetresnjevke.com Z animljivo je promatrati razvoj gradova, njihovo širenje, promjene, raspodjelu životnih aktivnosti po gradskim kvartovima... Jedna je od konstanti razvoja svih gradova u svijetu trend bježanja industrije iz centra grada na njegove rubne dijelove. Razloga za takve selidbe ima više: može biti riječ o onečišćenju (koje nekad, u doba Ruba, nije bilo važno), o prometnim problemima (potraga za dostupnijom lokacijom, priključku na željeznicu ili autocestu), o cijeni zemljišta (u nekom je trenutku isplativije kupiti novo jeftino zemljište i preseliti tvornicu, a na starome sagraditi stambene ili poslovne prostore)… Trešnjevka je već davno iza sebe ostavila prvu, pionirsku fazu egzistencije unutar grada. današnjeg Studentskog centra. Ona se dogodila početkom Nju je nešto poslije naslijedila druge polovine 19. stoljeća kad Tvornica namještaja “Bothe & je u Zagreb došla željeznica i s Hermann” koju je 1937. zamidviju strana obgrlila Trešnjevku jenio Zagrebački zbor, preteča i učinila je tako idealnom lokaci- Zagrebačkog velesajma, da bi jom za smještaj tadašnjih tvor- se kao posljednji korisnik na toj nica i skladišta. Nije čudno što su lokaciji 1957. doselio Studentski se prve trešnjevačke industrijske centar, koji je nakon preuređezone razvile baš u blizini želje- nja svoja vrata otvorio studenznice i glavnih pristupa gradu, tima 15. travnja 1959. Povijest to jest u Savskoj cesti, kao glav- te lokacije zapravo pokazuje i nom gradskom prilazu s juga, te povijest društvenog i ekonomu novoj Magazinskoj cesti, koja skog razvoja Trešnjevke: nakon je svojim pružanjem na zapad grube obrade sirovina (pilana) pratila željeznicu, i Ilicu, glavni došla je izrada finalnih proiprilaz gradu s te strane. zvoda (namještaj) da bi ju naslijePrva tvornica na trešnjevač- dila trgovačka djelatnost (sajam) kome području bila je Tvornica nakon kojeg je došla javna šibica “Pulzer i Moses” koja je namjena, briga o studentima. između 1873. i 1890. proizvoOsjetno je manje glamurodila šibice u kućicama u Savskoj zna povijest Kraljevske zemalj139. S njom je povezan i jedan ske bubare koja je u današnjoj od važnijih datuma u povijesti Adžijinoj (a nekadašnjoj Samoradničkog pokreta Hrvatske, borskoj cesti odnosno Ulici 10. svibnja 1875., kad je održan Kate Dumbović) otvorena 1892. prvi štrajk radnica na području Nije poznato kad je bubara današnje Hrvatske. Nedugo zatvorena, no naslijedile su je nakon te tvornice, 1877., došao u poratno doba servisne radije Gradski vodovod koji, istina, onice Taxi remonta koji je taj nije bio klasična tvornica, ali bio prostor koristio između 1951. je to prvi iskorak u trešnjevač- i 1991. Spletom čudnih prekom području jugozapadno od tvorbenih priča (ne smije se željeznice. Iste godine proradila zanemariti to da je tvrtka konje i paropila, Parna pilana Vje- trolirala izuzetno atraktivno koslava Heinzela na prostoru zemljište u blizini centra grada) glas trešnjevke | jesen / zima povijesni feljton Od 1955. godine na Novoj cesti, na kućnom broju 57, radila je tvornica ženske modne konfekcije Vesna Bivša gumara “Marijan Čavić” u Ivanečkoj ulici Nekadašnja najveća zagrebačka tvornica “Končar” dotad uspješno poduzeće pre- čarski zavod. Dakle, to je prostalo je raditi i taj je prostor već stor kojim vlada kontinuitet više od dva desetljeća posve tiskarske djelatnosti već više zanemaren. od 100 godina! S druge strane, Ne tako daleko, u Magazin- u Savskoj 28, radila je Stroskoj cesti 13, otvorena je 1898. jevna kartonaža “Schmidt i Prva hrvatska tvornica strojeva Hudetz” koju je u suvremeno i ljevaonica željeza Antuna Eise- doba zamijenio Košarkaški nhuta, a malo dalje, u Magazin- centar “Dražen Petrović”. S druge strane pruge, južno skoj 49, djelovala je i canjkfabrik, sakupljalište prnja i otpada od nadvožnjaka, od 1928. raznih vrsta (svojevrsna pre- godine nalazila se Tvornica teča današnjih reciklažnih dvo- keksa “Bizjak” koja je bila jedna rišta) gdje se prikupljao i tek- od sastavnica naše najpoznatije stilni otpad za potrebe zagre- tvornice slatkiša “Kraš” (nekad bačke i riječke tvornice papira. “Josip Kraš”). Nakon keksa na Od tih tvornica danas nije ostao toj su se adresi izrađivale dječje nikakav trag. Tvornica strojeva cipele u Tvornici dječjih cipela vjerojatno se nalazila pokraj “Zagreb”, no i njoj je potkraj tvornice “Heruc”, a canjkfabrik osamdesetih i početkom deve(i njene nasljednice, poduzeća desetih došao kraj te je na njenu “Sirovina” i “Obnova”) na mje- mjestu sagrađen poslovni stu današnje suvremene Raiffe- objekt Hoto Tower pa je proiisenove zgrade. zvodna djelatnost ustupila mjeVratimo se ponovno do sto uredskim prostorima. Savske ceste uz koju su pred Nakon ovog kratkog i nepotsami kraj 19. stoljeća, 1898., punog pregleda može se zakljuotvorene dvije slične tvornice: čiti kako je vrhunac industriju Savskoj 27 bila je Tiskara i skih aktivnosti daleko iza nas. litografija “Rožankovski”, Isto tako, vidljivo je da treškoju je nakon Drugog svjet- njevačka industrijska prošlost skog rata naslijedila Tiskara pruža šansu budućem razvoju “Ognjen Prica” koja je tiskala cijelog tog područja, prije svega tiskanice i formulare, da bi ju drukčijim korištenjem lokacija nakon osamostaljenja Hrvat- na kojima su postojali razni ske naslijedio Hrvatski nov- pogoni i skladišta. glas trešnjevke | jesen / zima 29 kvartovski puls KVARTOVSKI PULS Antikafić “Lutajući sat” PROSTOR U KOJEM SE PLAĆA SAMO PROVEDENO VRIJEME A 30 ko vam je već dosadio boravak u klasičnim zadimljenim kafićima gdje od buke jedva čujete osobu s kojom razgovarate, a kad dođe račun umalo se onesvijestite, imamo dobre vijesti za vas. U neposrednoj blizini tramvajskog okretišta, na adresi Ljubljanica 4, otvorio se “Lutajući sat”, svojevrsni antikafić u kojem ne plaćate piće koje konzumirate nego samo provedeno vrijeme. Na ovu neobičnu ideju vlasnica “Lutajućeg sata” Ana Manzin došla je tijekom boravka u Armeniji gdje je posjetila sličan antikafić. Odlučila provjeriti kako bi takav koncept prošao u Hrvatskoj. “Lutajući sat” otvoren je u listopadu, a zadovoljna vlasnica Svaki posjetitelj na ulazu dobije karticu na kojoj je otisnuto vrijeme dolaska. Plaća se na izlazu, a jedna minuta stoji 25 lipa Tekst: Davor Ivanov Foto: “Lutajući sat” kaže kako je odaziv i više nego zadovoljavajući. “Ovo nije klasičan kafić, nego prostor za igranje i druženje. Ljudi mogu doći ovdje i raditi što žele. U kuhinji uvijek ima keksa, kave, čajeva i sokova, a naši prostori opremljeni su s više od 20 društvenih igara”, kaže Manzin. U “Lutajućem satu” nema konobara. Naime, svi se posjetitelji sami poslužuju u prostranoj kuhinji. Prostor je podijeljen na kuhinju, dnevni boravak i tavan, a u svakoj se prostoriji posjetitelji mogu ugodno smjestiti, zaigrati pictionary, scrabble, twister ili pak neku od igara za popularan Nintendo Wii. Tu je i mogućnost organizacije predavanja ili radionica pa se ovaj simpatičan pro- glas trešnjevke | jesen / zima stor ne koristi samo u zabavne nego i u obrazovne svrhe. “Svaki posjetitelj na ulazu dobije karticu na kojoj je otisnuto vrijeme dolaska. Plaćate na izlazu, i to 25 lipa za jednu minutu, a ako se odlučite učlaniti, minuta boravka stajat će vas 20 lipa”, kaže Manzin te dodajte kako se u “Lutajućem satu” trudi stvoriti domaću atmosferu u čemu je, sudeći prema reakcijama gostiju, i uspjela. Stoga ako se nađete u blizini Ljubljanice i trebate ubiti sat vremena, umjesto da sjednete u klasičan kafić, potražite “Lutajući sat”, udobno se smjestite, pročitajte knjigu ili zaigrajte neku od brojnih igara. Vjerujemo kako će vas šarmantni prostor već na prvu osvojiti i da ćete se brzo vratiti. KVARTOVSKI METRONOM Tekst: Lana Kunić Glavna urednica Anita Končar Zamjenica glavne urednice Lana Kunić Art direktor Trpimir Ježić Kolumnistice Nives Opačić, Dubravka Miljković Lektura Ana Stipčić Suradnici Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Vanja Radovanović, Davor Ivanov Massimo Savić MASSIMO DOM SPORTOVA, 15. VELJAČE 2015. U prigodi obilježavanja Valentinova, poznatog kao Dana zaljubljenih, u Domu sportova već tradicionalno nastupa poznati domaći umjetnik Massimo. Svi oni koji su zaljubljeni, ali naravno i oni koji to možda nisu, Massima mogu doći poslušati 15. veljače 2015. u 20 sati. Ulaznice za stajanje na parteru stoje 130 kuna, za sjedenje na tribinama 160 kuna, a za VIP-ulaznice morat ćete izdvojiti 200 kuna. Dostupne su online putem mrežne stranice www.eventim.hr te u Aquarius Music Shopovima u Zagrebu i na ostalim Eventinovim prodajnim mjestima. Fotografije na koricama: Vanja Radovanović Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb Uz potporu gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug Za nakladnika Ljiljana Perišić Tisak Vemako tisak Dinamika izlaženja kvartalno Telefon 01 30 27 411 01 30 27 032 Faks 01 30 24 247 E-adresa [email protected] MB 3239632 Žiro-račun ZABA 2360000 -1101429565 Naklada 5 000 primjeraka ISSN 1846 –503 X glas trešnjevke | jesen / zima 31 www.cekate.hr