broj 22 / 23 proljeće / ljeto 2013. Besplatno kvartovsko glasilo 1 Vijeća Gradskih Četvrti sjever i jug pogled unatrag međunarodni projekt cekatea Educathe poznati iz susjedstva Intervju: ana rucner Trešnjevku zaposjele Žene Riječ urednice Drage Trešnjevčanke i Trešnjevčani, 2 iako smo podatke koji se tiču popisa stanovništva dugo čekali, a dio njih još nije obrađen, ono što sa sigurnošću možemo reći jest da Trešnjevkom – vladaju žene. Naime, u četvrti Trešnjevka jug živi 5000 više žena nego muškaraca, a slično je i u četvrti sjever gdje je oko 4000 više žena. Kad se usporede podaci iz popisa stanovništva iz 2001. - Trešnjevčana ima manje. Ipak, obje gradske četvrti zajedno imaju više stanovnika od, primjerice, Zadra, Osijeka ili Pule. Budući da je naselje veliko kao neki hrvatski gradovi zaslužuje i jedan novi projekt. Tako je Centar za kulturu “Trešnjevka” pokrenuo projekt “ Kazalište u kvartu - škola u kazalištu” kojem je cilj publiku senzibilizirati za umjetnost. Kad smo već kod daski koje život znače, CeKaTe je u travnju organizirao međunarodnu radionicu “Edukativni teatar kao mjesto nadilaženja diskriminacije osoba s posebnim potrebama” (EDUCATHE ). Što su sudionici radionice, među kojima je bilo posjetitelja iz cijele Europe, radili tijekom šestodnevnog kreativnog procesa, mogli su vidjeti svi koji su se odazvali javnom performansu u kazališnoj dvorani TNT-a. Iako nisu osobe s invalidnošću, s diskriminacijom se susreću i oboljeli od epilepsije, a kako se znanjem boriti protiv predrasuda, za vas smo doznali u IX . gimnaziji gdje je i ove godine obilježen Ljubičasti dan. U istoj smo školi doznali imaju li problema s vandalima, provalnicima i huliganima te treba li im pomoć Velikoga brata. Kako pak izbjeći loše ponašanje i dobro odgajati djecu, i u ovom nas je broju savjetovala psihologinja Dubravka Miljković. A kako je pak živjeti i odgajati dijete u našem kvartu, otkrila nam je, kako za sebe kaže, trešnjevačka puca Ana Rucner. I kao šećer na kraju, zbog vas smo posjetili i poznatu slastičarnicu “Meli” koja je postala – trešnjevački brend. Anita Končar glas trešnjevke | proljeće / ljeto Novosti iz četvrti Idemo u CeKaTe Trešnjevačka posla od 7 do 107 Poznati iz Povijesni susjedstva feljton Kvartovski metronom sadržaj Trešnjevka sjever Trešnjevka jug str. 4-7 str. 8-11 Međunarodni projekt: Educathe Riječ imaju predsjednici str. 12 Projekt: Kazalište u kvartu – škola u kazalištu str. 13 str. 14-15 Fedor Kritovac dobio svoj ugao Retrovizor Pregled događanja u CeKaTeu Najave događanja u CeKaTeu Kolači i torte iz tvornice obitelji Varda Krajnji rok za legalizaciju Trešnjevku zaposjele žene! str. 16 str. 19 Kvartovski potoci i mostovi str. 24-25 Ljubičasti dan u XI. gimnaziji str. 28-29 Folklorni ansambl “Ivan Goran Kovačić” str. 17 str. 20-21 Kolumna Nives Opačić str. 18 str. 22-23 Akcija Ulicama kružim str. 26 “Cvijetnjak Vrbana” Treninzi samoobrane u “Školi Safira” Plivački klub “Trešnjevka” str. 30 str. 27 str. 31 Veliki brat poželjan samo na školskim igralištima Sindikalna palača na Trešnjevki Preko društvenih mreža do političkih bodova str. 35 Kolumna Dubravke Miljković Događanja u knjižnicama Intervju: Ana Rucner, Naselje Istrana i invalida Najave događanja: str. 32 mlada violončelistica str. 38–39 str. 33 str. 36 glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3 str. 40–41 str. 34 str. 37 Festival, kino, koncert, sport str. 42–43 Novosti IZ četvrti Treš njev ka Sje ver Vijeću gradske četvrti Trešnjevka sjever i vijećima 10 mjesnih odbora istekao je mandat. Dana 19. svibnja, kad se održavaju novi izbori, znat ćemo tko će se tijekom sljedećih četiriju godina brinuti o zagrebačkom kvartu površine gotovo 6000 četvornih metara u kojem živi više od 60.000 stanovnika glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 4 Bivše smetlište na Rudešu preuređeno je u dječje igralište Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin Pogled unatrag od 2009 . do 2012. Tijekom prošlih četiriju godina bilo je puno aktivnosti na koje smo osobito ponosni, a spomenut ćemo samo neke. Bezimeni park na križanju Selske, Zagorske i Krapinske nazvana je Parkom pravednika među narodima u sjećanje na sugrađane koji su tijekom holokausta spašavali živote židovskih obitelji te zbog toga hrabrog čina dobili titulu pravednika među narodima. U suradnji s Centrom za kulturu “Trešnjevka” Vijeće gradske četvrti organiziralo je Dane Trešnjevke sjever, manifestaciju tijekom koje su se građani družili s vijećnicima, razmjenjivali korisne informacije o potrebama u kvartu te uživali u kulturno-umjetničkom programu. Gradska četvrt Trešnjevka sjever sklopila je prijateljstvo s praškom gradskom četvrti Prag 4. Prema ugovoru koji su potpisali Karel Šplichal, vijećnik četvrti Prag 4, i Željko Sladović, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever, dvije će gradske četvrti surađivati novosti iz četvrti Nove dječje sprave s antitraumatskim podlogama dobio je Dječji vrtić “Trešnjevka” u Trakošćanskoj ulici u projektima koji su povezani s gospodarstvom, kulturom, znanošću, umjetnošću, obrazovanjem, turizmom, zaštitom okoliša… Prag je ulaskom Češke u Europsku uniju decentralizirao gradsku vlast pa se u Vijeću Trešnjevke sjever nadaju da će im praški vijećnici svojim iskustvom pomoći pri decentralizaciji i razvoju zagrebačke mjesne samouprave te funkcioniranju lokalne izvršne vlasti. U nazočnosti visokih gostiju iz ruskog veleposlanstva na Gagarinovu putu svečano je obilježen Dan Jurija Gagarina i 50. obljetnica njegova leta u svemir. Zagrebačkoj gradskoj skupštini upućen je zahtjev da se Gagarinov put preimenuje u Šetalište Jurija Gagarina, što je Skupština na kraju i usvojila. Vijećnici su podržali građane u borbi za zeleni grad tijekom akcije potpisivanja peticije za spas zelene površine koju je Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet želio prenamijeniti u parkiralište s naplatom. Pobijedili su stanari Nove ceste 1 uz podršku Vijeća koje je livadu opremilo klupicama i novim stolom za stolni tenis. U Drenovačkoj ulici saniran je plato te su postavljene nove klupe i žardinijere Vijeće je sufinanciralo uređenje ljetne pozornice u dvorištu Centra za kulturu “Trešnjevka” i rekonstrukciju velike dvorane. Osnovano je Vijeće za prevenciju. Tijelo je nastalo inicijativom Policijske uprave zagrebačke, a sukladno naputku zagrebačkoga gradonačelnika, da bi se spriječilo nasilje u školi, alkoholiziranje i drogiranje mladih te da bi se stvorili bolji uvjeti za rast i razvoj djece i mladih. U Vijeću je sedmero uglednika koji ili žive ili rade na Trešnjevki, a to su: predsjednik Vijeća za prevenciju i Vijeća četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović, zamjenik Vijeća za prevenciju i načelnik Sedme policijske postaje Zoran Zdunić, ravnateljica Centra za kulturu “Trešnjevka” Ljiljana Perišić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb “Trešnjevka” Tatjana Štritof, psihologinja Doma zdravlja – zapad Ljubica Uvodić Vranić, ravnatelj Vladina ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Željko Petković te Nikola Starčević iz Vijeća mladih Grada Zagreba. Dosadašnje važnije inicijative Vijeća za prevenciju bile su zabrana pijenja alkohola na javnome mjestu te uređenje i osvjetljavanje pothodnika. glas trešnjevke | proljeće / ljeto U obnovu Društvenog doma “Samoborček”, bivšeg Doma kulture “Joža Vlahović”, uloženo je 2,5 milijuna kuna. Dom sad ima veliku dvoranu u kojoj građani mogu uživati u kulturnim, plesnim i umjetničkim događanjima. Temeljito su rekonstruirane Trakošćanska, Sokolgradska, Udbinska ulica, Vinkovačka, Puljska, Mirkovečka, Dinarska, Zvonigradska i Zlatarska. Uređeni su parkovi i dječja igrališta u naselju Prve hrvatske Gagarinov put preimenovan je u Šetalište Jurija Gagarina 5 novosti iz četvrti Uređeno je igralište u Pasarićevoj ulici 6 štedionice, park u Pasarićevoj ulici, dječje igralište na križanju Lazinske i Travničke, u Rudešu, u Poznanovečkoj (na Ciglenici), u Golikovoj, uređeno je prvo dječje igralište u Ljubljanici… Uređen je okoliš doma umirovljenika u Drenovačkoj, Zagrebačkoga hokejskog centra u Zagorskoj, Elektrostrojarske obrtničke škole na Selskoj, autobusno okretište na kraju Baštijanove, Fallerovo šetalište uz potok… Bilo je i za župu sv. Marka Križevčanina pa je tako 66.500 kuna plaćeno za izradu projektne dokumentacije za pastoralne prostorije. Uređen je plato ispred Zagrebačkoga hokejskog centra Usvojen plan za 2013 . godinu Na sjednici održanoj 28. veljače Vijeće Trešnjevke sjever donijelo je plan malih komunalnih akcija za 2013. godinu čiji su radovi vrijedni 6,5 milijuna kuna. Na javnoprometne površine i objekte potrošit će se 3,5 milijuna kuna, na igrališta i zelene površine 2,2 milijuna, na prostorije mjesne samouprave 168.000 kuna te za druge javne objekte i površine 680.000 kuna. Među važnijim ulaganjima povezanima sa sanacijom javnoprometnih površina vrijedi istaknuti uređenje Razvorske ulice (300.000 kuna), Bilogorske od Ljubljanice do Uskočke (560.000 kuna), Vitezićeve od Baštijanove do Ozaljske (352.000 kuna) te Januševečka ( 275.000 kuna). Za dječja igrališta i zelene površine izdvojeno je 2,15 milijuna kuna, a najviše će se uložiti u uređenje dječjeg igrališta kraj Nove ceste 4 (510.000 kuna) i onog na križanju Ozaljske i Puljske (416.000) te na uređenje Parka pravednika među narodima na Ciglenici (354.000 kuna). glas trešnjevke | proljeće / ljeto Asfaltirana je Maceljska ulica na Ljubljanici Dobit ćemo novi park za pse na zelenoj površini na križanju Zagrebačke i Ulice R. F. Mihanovića u Rudešu. Izradit će se idejni projekti za što je namijenjeno 30.000 kuna, a bude li vremena i novca, do kraja godine dovršit će se i park za kućne ljubimce. Mnoge će razveseliti podatak da se sprema rekonstrukcija prekrasnog starog i, na žalost, vrlo zapuštenog parka s dječjim igralištem na Trešnjevačkom trgu, iza benzinske crpke i nasuprot Konzuma. Za izradu idejnog projekta izdvojeno je 30.000 kuna, a nakon toga počinju radovi. Park će se u cijelosti ograditi, a ispod raskošnih krošnji, u hladovini, postavit će se nove klupe i koševi te nova rasvjeta. Planirano je uređenje okoliša oko doma umirovljenika u Drenovačkoj koje će stajati 108.000 kuna, uredit će se Dječji vrtić “Zvončić” u Voltinom naselju, za što je izdvojena 131.000 kuna, te vrtić “Bajka” u Zorkovačkoj, za što će se potrošiti 84.000 kuna. Oko Osnovne škole “August Šenoa” u Selskoj postavit će se ograda (386.000 kuna), oko južnoga dijela zgrade Zagrebačkoga hokejskog novosti iz četvrti Obnovljena su i asfal tirana sva sportska igrališta iza Elektrostrojarske obrtničke škole, a postavljeni su i novi koševi saveza u Zagorskoj zamijenit će se ograda (187.000 kuna), a u Centru za kulturu i Mjesnom odboru “Stara Trešnjevka” uredit će se sanitarni čvor (70.000 kuna). Uređivat će se i zgrade mjesne samouprave. Prostorije Mjesnog odbora “S. S. Kranjčević” dobit će nova ulazna vrata i klimatizacijske uređaje, u prostorijama Mjesnog odbora “Nikola Tesla” promijenit će se stolarija, ugraditi senzorski reflektor iznad ulaznih vrata te postaviti nova oglasna ploča u dvorištu, a dom Mjesnog odbora “Samoborček” dobit će nadstrešnicu. Izradit će se projektna dokumentacija za plinsko grijanje u prostorijama mjesnih odbora “Rudeš” i “Dr. Ante Starčević”. Projekti za budućnost Tijekom razgovora s građanima u Vijeću je za sljedeće četverogodišnje razdoblje određeno nekoliko najvažnijih razvojnih projekata. Rješavanje prometnih problema jedan je od prioriteta kad je riječ o Trešnjevki sjever. Ondje naime živi gotovo 10.000 stanov- nika na četvornome kilometru. Na prijedlog Vijeća u tijeku je izrada prometne studije, a inzistirat će se na gradnji javne podzemne garaže i uređenju biciklističke staze koja bi se protezala od Krapinske, Selske, Parka pravednika, Magazinske pokraj Doma sportova do Kranjčevićeve gdje će se spojiti na nedavno otvorenu stazu u Savskoj. Drugi je važan projekt osnivanje Poduzetničkog centra Trešnjevke sjever. Centar će vjerojatno biti smještan u Voltinom naselju, na mjestu Razvojne agencije Zagreb koja se seli u prostorije Zagrebačkog velesajma. “Poduzetnički centar obuhvaćao bi nekoliko aktivnosti – obrazovnu, organiziranje raznih događanja i, svakako, poduzetnički inkubator”, rekao nam je Ivan Havelka, predsjednik Mjesnog odbora “Nikola Tesla” i prvi čovjek Savjeta za malo poduzetništvo SDP -a. Edukacija bi obuhvaćala pomoć poduzetnicima tijekom cjeloživotnog obrazovanja, pružanje informacija pri osnivanju djelatnosti, zatim upućivanja gdje se i po kojim uvjetima može dobiti nepovratna potpora, mogućnost glas trešnjevke | proljeće / ljeto Novu ogradu dobio je Dječji vrtić “Trešnjevka” u Bada lićevoj ulici korištenja fondova Europske unije, povoljnijega kreditiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije. Planira se i osnivanje poduzetničkog inkubatora jer su, kaže Havelka, dosadašnja iskustva s inkubatorom bila vrlo dobra. Cilj je, ističe Havelka, potaknuti gospodarsku aktivnost i povećati zaposlenost na Trešnjevki koja je nekad bila izuzetno bogata malim poduzetnicima i obrtnicima, a danas, na žalost, nije. Razvojni su prioriteti: gradnja zamjenskog objekta za Dječji vrtić “Zvončić” u Voltinom naselju, obnavljanje sportske dvorane u Rudešu, uređenje parka uza Zorkovačku i Kostelsku ulicu, sanacija vodovoda i kanalizacije u Iločkoj, Cerničkoj, Gorjanskoj, Šarengradskoj i Ključkoj ulici te gradnja precrpne stanice, očuvanje okoliša četvrti, zaustavljanje devastacije javnog prostora, povećanje komunalnog standarda građana, implementiranje prometnih rješenja i prometne studije za Trešnjevku, više zelenih površina, parkova i dječjih igrališta. 7 novosti iz četvrti Treš njev ka jug 8 Vijeću gradske četvrti, koje je konstituirano 15. lipnja 2009. godine, i vijećima mjesnih odbora istekao je mandat 11. travnja. Bio je to prvi mandat mjesnom odboru Knežije, Horvata i Srednjaka, Gajeva, Jaruna, Vrbana i Prečkoga, a treći mandat Vijeću gradske četvrti Trešnjevka jug. S nestrpljenjem čekamo izbore 19. svibnja glas trešnjevke | proljeće / ljeto Sagrađeno je dječje igralište u Stipančićevoj ulici Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin Što je napravljeno u protekle četiri godine Početak gradnje škole i vrtića u naselju Vrbani III veliko je olakšanje mladim obiteljima toga naselja. Iako je za gradnju mjerodavan Grad, koji i financira cijeli projekt, Vijeće je gradske četvrti surađujući sa zagrebačkom gradskom skupštinom i gradskim uredima poticalo i aktivno radilo na tome da se problem riješi što prije. Ponosni smo na Dane Trešnjevke jug u čijoj je organizaciji sudjelovao i Centar za kulturu “Trešnjevka” te na Dane Prečkog i ulični festival “Zadnja stanica Prečko” u čijoj je organizaciji sudjelovao Renato Metessi. Festival se održava već dvije godine uzastopce, a promovira kreativnost i rad udruga, mladih umjetnika, kulturnih ustanova i svega što čini kulturni i urbani identitet. Na festivalu nastupili su odlični izvođači, a dodijeljena su i priznanja za zalaganje u kreativnosti i za rad u zajednici. Radujemo se novim izdanjima te kulturne manifestacije. novosti iz četvrti Sanirana je ulica Vurovčica Vijeće je podržalo udrugu zagrebačkih rokera okupljenu u organizaciji “Čaga” u Prečkom, a planira za slična događanja otvoriti vrata svojih prostorija na Knežiji. Na redovitim čagama svake druge subote u mjesecu u Domu kulture u Prečkom svira legenda hrvatskog rocka Walter Neno Neugebauer i njegov band The Cadillac. Krov Društvenog doma “Prečko” nekoliko je puta popravljan, a ove će se godine potpuno sanirati. Izrađuje se projektna dokumentacija za društveni dom u Mjesnom odboru “Gajevo” te su uređene prostorije šest mjesnih odbora. Time su se osigurali kvalitetni uvjeti za rad jer, kako ističu u Vijeću, samo u kvalitetnim prostorima mogu ponuditi kvalitetnu suradnju korisnicima – udrugama i ustanovama te tako potaknuti razvoj društvenih programa i aktivnosti. Provođenjem plana malih komunalnih akcija pokrenuto je i(li) realizirano oko 150 većih ili manjih akcija, a izvedeni su radovi vrijedni oko 30 milijuna kuna. Obnovljene su prometnice u Vurovčici, Križevačkoj ulici, Uređeno igralište uz Ožujsku i Travanjsku ulicu Primoštenskoj, Krapanjskoj, Fočićima, Ulici F. Božanića, Ulici Davorina Bazjanca, Sibeliusovoj, Beethovenovoj, Lhotkinoj, Tijardovićevoj od kućnog broja 2 do broja 10 i od broja 34 do broja 44, Paljetkovoj od broja 2 do broja 16 i u Matetić-Ronjgovljevoj ulici. Sanirani su nogostupi u Ulici Hrvoja Macanovića od broja 1 do broja 5 te od broja 10 do broja 14, Našičkoj od broja 1 do broja 7 i od broja 2 do broja 10, Hrgovićima od broja 49 do broja 51 i od broja 71 do broja 75, Bartolićima od broja 4 do broja 6, u Beethovenovoj, Tijardovićevoj od broja 22 do broja 34, Sibeliusovoj od broja 1 do broja 3 te u Rudeškoj cesti, na dijelu u Vrbanima II . Javna rasvjeta postavljena je u Parku hrvatskog proljeća, pokraj Dječjeg vrtića “Matija Gubec”, na Zagrebačkoj aveniji i u Roglićevoj ulici. Vijeće je malim komunalnim akcijama riješilo mnoge potrebe i zahtjeve raznih ustanova. Tako je Dječjem vrtiću “Jarun” (Macanovićeva, Pandakovićeva, Hrgovići) uređen okoliš, staza i ograda, obnovljeno je sport- glas trešnjevke | proljeće / ljeto sko igralište i ograda Osnovne škole “Ivan Meštrović”. Osnovna škola “Josip Račić” dobila je novu opremu i ogradu iza golova, a vrtić “Srednjaci” u Loparskoj ulici dobio je dječje igralište opremljeno novim spravama. U Vrbanima je uređeno parkiralište pokraj crkve u Listopadskoj ulici, obnovljeno je i opremljeno spravama dječje igralište vrtića “Matija Gubec” u Horvaćanskoj, a oko vrtića postavljena je ograda. Saniran je plato ispred Osnovne škole “Horvati”, uređeno je igralište Osnovne škole “Nikola Tesla”, obnovljena je ograda Osnovne škole “Prečko”, a Dječji vrtić “Prečko” u Jarnovićevoj i Tijardovićevoj dobio je novu ogradu, uređen mu je okoliš i prilazne staze. Ne treba spominjati koliko je za Trešnjevku jug važno uređenje zelenih površina i parkova. Ondje naime na 10.000 četvornih metara živi više od 66.000 stanovnika. Najveći dio proračuna za male komunalne akcije odlazi upravo na uređivanje parkova i igrališta. Riječ je uglavnom o sanaciji 9 novosti iz četvrti Nove dječje sprave i antitrau matska pod loga postav ljene su u Parku Tina Ujevića Novu ogradu dobio je DV “Jarun“, a u istom je vrtiću ure đeno i dječje igralište 10 staza, platoa, postavljanju oglasnih ploča, klupa i koševa za smeće, vrtlarstvu i drugom. U dječjim su se igralištima i parkovima postavile moderne sprave s antitraumatskim podlogama. Riječ je o parku na Srednjacima, parku u Ulici Hrvoja Macanovića, zelenim površinama u Ulici Stjepana Ljubića Vojvode, Ulici braće Domany, Paljetkovoj, Horvaćanskoj cesti, Ulici Hinka Würtha, Hrgovići-Bartolićima, parku na križanju Ulice Ferdinada Budickoga, Kružne i Ulice Hrvatskog sokola u Rudešu, parku u Ulici Davorina Bazjanca, Albaharijevoj, Ulici Tina Ujevića i Paljetkovoj te o zelenoj površini na križanju Travanjske i Ožujske na Vrbanima. Što se tiče parkova u Odakovoj te u Ulici Josipa Slavenskog i Lhotke (čiju smo rekonstrukciju najavljivali u Glasu Trešnjevke), čeka se suglasnost na projekte pa je njihova rekonstrukcija odgođena za 2014. godinu. Plan malih komunalnih akcija za 2013 . godinu Na 30. sjednici Vijeća održanoj 13. veljače Vijeće je donijelo plan malih komunalnih akcija za 2013. godinu. Planirane akcije stoje 8,24 milijuna kuna. Od toga je 1,4 milijuna kuna namijenjeno za uređenje javnoprometnih površina i objekata, za uređenje dječjih igrališta i zelenih površina izdvojeno je 6,3 milijuna kuna, za uređenje javne rasvjete potrošit će se 21.000 kuna, a za uređenje prostorija mjesne samouprave 487.000 kuna. Preneseno iz 2012. godine Od lanjskih je akcija u ovu godinu prenesena sanacija krova Društvenog doma u Prečkom koja stoji 389.000 kuna te izrada parcelacijskog elaborata i ishođenje lokacijske dozvole za uređenje prostorija Mjesnog odbora “Gajevo” u Koprivničkoj ulici što stoji 70.000 kuna. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Izrada projektne dokumentacije za postavljanje rasvjete u Ulici Hrvatskog sokola i Horvaćanskoj stajat će 21.000 kuna. Budući da to nije obavljeno tijekom 2012., projekt će se odraditi tijekom 2013. godine. Najviše novca za igrališta i zelene površine Najviše će se novca izdvojiti za uređenje igrališta i zelenih površina, i to 6,3 milijuna kuna. Najskuplje je uređenje dječjeg igrališta u Lhotkinoj i Dobronićevoj ulici u Prečkom koje stoji 1,8 milijuna kuna. Slijede uređenje igrališta u Našičkoj (1 milijun kuna), igrališta u Tijardovićevoj (1,2 milijuna kuna ) te igrališta u Ulici Hinka Würtha na Jarunu (900.000 kuna). Sanacija igrališta u Lhotkinoj i Dobronićevoj ulici obuhvaća staze, novo opločenje te sadnju grmlja i drveća. Postavit će se nova oprema i polivalentne sprave poput tvrđave, klackalice, mreže penjalice i drugoga, a ispod svih sprava bit će antitraumatske podloge. novosti iz četvrti Obnovljeno je dječje igralište u Parku Srednjaci Uređeno je parkiralište u Ulici Jana Sibeliusa U Našičkoj na broju 18 sanirat će se opločenje, cijelo će se igralište ograditi, posadit će se drveće i grmlje te posijati trava. Postavit će se nove klupe i košare za smeće te nove polivalentne kombinirane sprave s antitraumatskim podlogama. Trebalo bi istaknuti da će se u parku postaviti i golovi za mali nogomet. U dječjem igralištu u Tijardovićevoj također će se postaviti nove sprave za igru – mreža, skakalica, njihaljka na opruzi, vrtuljak s klupom, ljuljačka-gnijezdo, uredit će se travnjak, posaditi grmlje i ukrasno bilje. Na Jarunu u Ulici Hinka Würtha posadit će se drveće i grmlje. U cijelom će se parku postaviti novo opločenje te dječje sprave i viseći most. Na sjevernoj strani igrališta Osnovne škole “Prečko” u Dekanićima postavit će se konstrukcije za košarkaške koševe vrijedne 20.500 kuna, a u Hrgovićima će se urediti vanjska pozornica za što će se izdvojiti 75.500 kuna. Financiranje društvenih programa i potreba u kulturi Kapitalna ulaganja do 2020 . godine Osim uobičajenih aktivnosti Do 2017. obnovit će se ili poput sanacije prometnica i dograditi dječji vrtići “Matija nogostupa, postavljanja javne Gubec”, “Srednjaci”, “Prečko”i rasvjete, uređivanja i gradnje “Marles”, a do 2020. sagradječjih igrališta, parkova, sportditi vrtić na Vrbanima II . skih igrališta, uređivanja okoliša Osnovna škola “Horvati” i prostorija mjesne samouprave, sagradit će se do 2017. posebnu će pozornost, ističu godine, a planira se i gradnja u Vijeću, posvetiti društveOsnovne škole “Staglišće”. nim programima i kulturi. Do 2015. sagradit će Potrebe su stanovnika višese Društveni dom “Gajevo” dimenzionalne, ističe predte društveni domovi na sjednik Vijeća Saša Molan Jarunu i Vrbanima. i dodaje kako nisu samo Planira se gradnja zdravmaterijalne nego duhovne i stvene stanice na Vrbanima, intelektualne te je potrebno doma za starije osobe, zgrade povećati ovlasti i poslove Policijske postaje Trešnjevka Vijeća. Tako će se Vijeće brinuti jug, Sportskog centra “Vrbani” o potrebama stanovnika kad i reciklažnog dvorišta. je riječ o odgoju i obrazovanju, Što se tiče prometjavnom zdravstvu, socijalnoj nica, pripremit će se proskrbi, kulturi, tehničkoj kuljekt za Vrapčansku cestu turi i sportu pa će financirati i Jarunski most, tramvajrazličite aktivnosti i programe. ski spoj Horvaćanske i Financirat će se i društveni Ljubljanice te produžetak programi, projekti i aktivnosti Jarunske ulice do Prečkoga. udruženja građana, obrazovnih, kulturnih i drugih ustanova. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 11 novosti iz četvrti vijeće gradske četvrti trešnjevka sjever U ovom mandatu najviše smo radili na uređenju okoliša Drage moje Trešnjevčanke i Trešnjevčani! Istekao je mandat ovom sazivu Vijeća i predstoje nam novi izbori. Onima kojima ćete dati povjerenje tijekom sljedećih četiriju godina trebat će puno iskustva, znanja, upornosti i sreće. Trebat će im jer su sljedeće godine i krizne i recesijske i bremenite problemima. U ovom mandatu najviše smo radili na uređenju okoliša, osobito zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, te na uređenju okoliša domova umirovljenika i dječjih vrtića. Zbog rebalansa gradskog proračuna iznos predviđen za akcije u 2010. godini najprije je smanjen da bi, zbog odugovlačenja s potpisivanjem ugovora između gradonačelnika i Zagrebačkoga holdinga, plan malih komunalnih akcija za 2010. godine ostao neizvršen. Tako nisu bile odrađene akcije koje smo planirali. Za 2011. i 2012. godinu sa znatno smo umanjenim sredstvima, po sedam milijuna kuna 12 vijeće gradske četvrti trešnjevka jug za 2011. i 2012. (u odnosu na 10,5 milijuna kuna iz 2009. godine), odradili akcije za tri godine. U veljači ove godine donijeli smo plan malih komunalnih akcija za 2013. godinu u iznosu od 6,5 milijuna kuna za koji se nadamo da će biti odrađen na zadovoljstvo svih. Kriza je uvijek bilo i bit će ih, ali mi smo se nekako snalazili. Odraditi najvažnije, razdijeliti pravedno, dati svakomu ponešto, s manje novca učiniti više… To su maksime kojih smo se držali. Želim da građani najljepše gradske četvrti aktivno surađuju s novim sazivom Vijeća, uključe se i u pronalaženje kvalitetnih rješenja i programa za dobrobit Trešnjevke sjever – od decentralizacije upravljanja gradom i postupnim prenošenjem ovlasti na gradske četvrti i mjesne odbore do skrbi o potrebama i problemima građana, bilo da je riječ o sigurnosti, zdravlju, obrazovanju, skrbi o starima i siromašnima, korištenju javnog prostora, kulturi, prometu, zabavi… Želim vam puno optimizma i srdačno vas pozdravljam. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović Za razvoj naše četvrti nužno je uključivanje građana u rješavanje problema Drage sugrađanke i sugrađani! te razvojem društvenih programa. To su programi Proteklo je razdoblje pokazalo za poboljšanje odgojno-obrazovne, sportskoda Zagreb treba decentralizi- rekreacijske, socijalno-zdravstvene, kulturne i rati. Da bi mjesni odbori u dru- druge djelatnosti, briga za djecu i mladež izvan gom mandatu mogli zaživjeti, škole, kultura na razini četvrti, programi za osobe trebaju (kao i gradske četvrti) s posebnim potrebama, klubovi umirovljenika, dobiti veće ovlasti, treba se programi zaštite okoliša, poboljšavanje sigurnosti detaljnije urediti njihova pravna osobnost propi- i zaštite osoba i imovine, programi za probleme sana zakonom i Statutom Grada Zagreba. Treba ovisnosti, suradnja s društvima, humanitarnim i urediti sudjelovanje u pravnom prometu, odgo- nevladinim organizacijama, javnim ustanovama vornost za obveze te zabranu zaduživanja, način i drugima. osiguravanja i korištenja novcem (žiro-račun) za Za razvoj naše četvrti nužno je iskreno i otvoobavljanje djelatnosti te upravljanje, korištenje i reno uključivanje građana u rješavanje problema, raspolaganje imovinom. Treba proširiti mjero- razgovor s građanima, slušanje njihovih stavova i davnost vijeća gradske četvrti omogućavanjem ideja, uspostavljanje povjerenja, bez davanja obedonošenja plana društvenih programa, projekata ćanja koja nisu moguća ili koja se ne mogu brzo i aktivnosti koji su od interesa za mjesne odbore izvršiti. ili za cijelu gradsku četvrt. U proteklih desetak godina mnogo smo napraOsim komunalnog, potrebno je razvijati i druš- vili, sagradili, uredili… Upravo zbog ostvarenih tveni standard jačanjem civilnog društva, uključi- rezultata te iskustva i znanja, naše riječi, naša obevanjem građana u odlučivanje u lokalnoj zajednici ćanja i vizija imaju težinu. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan idemo u e T a K e C MEĐUNARODNI PROJEKT Edukativni teatar kao mjesto inkluzije osoba s invalidnošću Radionica je zamišljena tako da se osvrne upravo na točke zbog kojih osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima ostaju marginalizirane u društvu Tekst: Ivan Hromatko Foto: Riitta Skytt M eđunarodna kazališna radionica “Educathe” održavala se u dvorani TNT -a Centra za kulturu “Trešnjevka” od 9. do 14. travnja. Radionicu je financirala Agencija za mobilnost i programe Europske unije, a jedna je od dviju hrvatskih radionica kojima je odobren novac iz programa “Grundtvig” za 2013. godinu. Cilj je radionice prijenos znanja o korištenju teatra u obrazovne svrhe, pogotovo kad je riječ o rješavanju problema diskriminacije osoba s invalidnošću. Nije manje važno ni to što je ta radionica bila mjesto međunarodne interakcije osoba s invalidnošću i ostatka društva te što je ona pokazala kako oni mogu zajedno kreativno surađivati. Drugim riječima, radionica je zamišljena tako da se osvrne upravo na točke zbog kojih osobe s invalidnošću ostaju marginalizirane u društvu – manjak interakcije, manjak kritičkog uma te ograničenost svakodnevne komunikacije normiranim igranjem uloga. Prema tim je smjernicama voditelj projekta Ivan Hromatko među više od 110 zainteresiranih te 43 prijavljenih (iz Europske unije) odabrao 12 sudionika iz 10 zemalja. Trebalo bi istaknuti da se poticalo sudjelovanje osoba s invalidnošću te ostalih koji se bave inkluzijom osoba s invalidnošću u umjetnosti, tj. kazalištu. Svi su sudionci prošli tri faze simboličke inicijacije (fazu rastajanja, liminoidnu fazu i fazu sastajanja) prateći generalni okvir obreda prijelaza Victora Turnera. U prvoj su se fazi opuštali, i to pod vodstvom Dijane Frančešević, a u drugoj fazi aktivno tražili odgovore na pitanja poput: “Postoji li akcija koja nadilazi suvremenu diskriminaciju osoba s invaliditetom?“ Pri tome su se služili znanjima raznih kazališnih praktičara (Boala, Chekova, Stanislawskog, Barba, Bogarta i drugih) pod vodstvom Ivana Hromatka. Njihovo je istraživanje završilo fazom sastajanja, tj. performansom u dvorani TNT-a, tijekom kojeg su sudionici javnosti prezentirali rezultate svojeg inkluzivnog i interkulturnog rada. Budući da su se upravo na taj dan održavali izbori za Europski parlament na kojem su prvi put u povijesti Republike Hrvatske na izbore mogle izaći osobe s mentalnim teškoćama, takav je performans odličan glasnik pozitivnih promjena, ali i potrebe za osvještavanjem problema i daljnjim radom. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 13 Sudionici radionice bili su: Riitta Skytt iz Finske, Marina Dimitrovska iz Latvije, Konstantina Maria Katsarou i Vasileios Tsikaras iz Grčke, Rasa Böhm iz Njemačke, Caroline Rottier iz Belgije, Marioara Stanescu i Georgeta Fintinaru iz Rumunjske, Maya Gindeva iz Bugarske, Stephanie Dreher iz Francuske, Tatjana Geč iz Slovenije i Miroslava Rovnáe iz Češke. Među njima četiri su osobe s invalidnošću, a drugi rade s osobama s invalidnošću. Njima se pridružilo petero sudionika iz Hrvatske: Vladan Korda, Marina Bura, Ivona Šeparović, Ana Sladić i Lino Ujčić, a među njim je četvero osoba s invalidnošću. idemo u CeKaTe Projekt: Kazalište u kvartu – škola u kazalištu Kazalište kao prijatelj susjedstva i školaraca Tekst: Želimir Ciglar Foto: arhiva CeKaTea Predstave su namijenjene djeci i odraslima, prije svega Trešnjevčanima ali i svim Zagrepčanima, ljubiteljima teatra 14 U listopadu 2012. na poziv Tedija Lušetića, renciji za novinare 31. siječnja 2013. govorila zamjenika pročelnika Gradskog ureda je ravnateljica Centra Ljiljana Perišić, redaza obrazovanje, kulturu i sport, odr- telj i profesor režije na Akademiji dramskih žan je sastanak ravnatelja zagrebačkih osnov- umjetnosti Ivica Kunčević, njegova kolegica nih škola i centara za kulturu. Predstavljen je Ivica Boban i predstavnici nezavisnih kazaprojekt “Glazba u mom kvartu” koji je predlo- lišnih skupina među kojima i Mirta Zečević, žila Hrvatska glazbena mladež. U sklopu tog producentica Dječjega kazališta “Smješko”. projekta realizirat će se koncerti u prostorijama Goran Grgić i Filip Riđički odigrali su ulomke zagrebačkih centara za kulturu. Prema tome iz predstave “Cyrano”, a novinarima i uzvaprojektu Gradskog ureda za kulturu, koji je prvi nicima prikazani su i ulomci iz predstava put umrežio kulturne i obrazovne ustanove, “Bobočka” Kazališta “Moruzgva” i “Samo Centar za kulturu “Trešnjevka” predložio je bez emocija” redateljice Ivice Boban. projekt “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu”. Susret s ravnateljima i profesorima Službeni početak projekta bio je 2. veljače 2013. godine kad se za ravnatelje srednjih škola, pedagoge i profesore organizirala javna generalna proba predstave “Cyrano”. Nakon probe autori, izvođači i stručni suradnici Centra razgovarali su o projektu “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu”. O svemu su obaviješteni novinari, a na vrlo posjećenoj konfe- glas trešnjevke | proljeće / ljeto Izazov za publiku i stvaraoce Tim se projektom stvara i odgaja publika i za kazalište i za umjetnost. Svi su naslovi pripremljeni na izrazito kazališni način pa su izazov i za izvođače i publiku; svi autori traže osobito, teatarsko očište kojim pristupaju literaturi. Te predstave nisu samo informacija o remek-djelima svjetske i domaće literature nego su, prije svega, samostalna, cjelovita umjetnička djela koja svjedoče o našem vremenu i senzibilitetu mlade idemo u CeKaTe 1. 3. Predstave uključene u projekt Centar za kulturu “Trešnjevka” naručio je od nezavisnih kazališnih skupina naslove koji će biti dio projekta “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu” 2. publike i autora. Predstava “Antigona - Prizori iz Prockletstvo roda” posebna je jer remek- predstava: (1) “Cyrano”, djelo svjetske klasične literature donosi u (2) “Antigona posve novom ruhu. Riječ je o rock-mjuzi- – Prockletstvo klu, o hrvatskoj praizvedbi djela skladate- roda”, (3) “Samo lja Trpimira Jerkovića. Na pozornici uživo bez emocija” muziciraju vrhunski rock-glazbenici, a izvođači su daroviti pjevači i plesači od 16. do 23. godine kojima je to prva prigoda da s profesionalcima stvaraju kazališnu predstavu. Predstave su namijenjene djeci i odraslima, prije svega Trešnjevčanima ali i svim Zagrepčanima, ljubiteljima teatra, koji Teatar na Trešnjevci već prepoznaju kao novu zagrebačku pozornicu. Centar za kulturu “Trešnjevka” ovim projektom uvodi u svijet kazališta brojne studente Akademije dramske umjetnosti i one koji su netom diplomirali, omogućuje im rad s vršnjacima, ali i s provjerenim, zrelim redateljima i autorima. Time projekt “Kazalište u kvartu – škola u kazalištu” postaje i kazališna škola za one koji dolaze i koji će graditi kazališnu budućnost Trešnjevke, Zagreba i Hrvatske. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 1. Teatar “Manje-više”, Teatar na Trešnjevci E. Rostand: “Cyrano” Redatelj: Ivica Kunčević 2. Dječje kazalište “Smješko” Ivan Kušan: “Ljubav ili smrt” (premijera najesen 2013., igra se pretpremijerno) Redateljica: Renata Carola Gatica 3. Medley teatar, Teatar na Trešnjevci “Antigona – Prockletstvo roda“ Scenarij i tekstovi songova (libreto): Ivana Matas Zorica Skladatelj: Trpimir Jerković Redateljica i dramaturginja: Marijana Matešić Jerković Asistent režije: Domagoj Marković 4. Teatar na Trešnjevci / KUFER Giovani Boccacio: “Decameron” (planirana premijera jesen 2013., predstava pretpremijerno igrana na Prvom ljetnom diskontu kulture 2012.) Redatelj: Krešimir Dolenčić 15 idemo u CeKaTe PARK STARA TREŠNJEVKA Ugao koji je tu da ostane Na inicijativu aktivista Saše Šimprage na sjeverozapadnome uglu zgrade Centra za kulturu “Trešnjevka” postavljeno je spomen-obilježje arhitektu Fedoru Kritovcu Tekst i foto: Anita Končar 16 P ark Stara Trešnjevka dobio je sli, kad se jednoga dana Gredelj bude potkraj siječnja Ugao Fedora reurbanizirao, na tom će mjestu biti Kritovca za što su zaslužni potrebno imenovati nove ulice . “Neke Centar za kulturu “Trešnjevka” i platod njih trebale bi biti nazvane upravo forma “1postozaumjetnost”. Naime, na po zaslužnim Zagrepčanima kao što su – inicijativu aktivista Saše Šimprage na Radovan Ivančević, Fedor Kritovac, Lelja sjeverozapadnome uglu zgrade Centra Dobronić, Olga Maruševski, Antoaneta postavljeno je spomen-obilježje tom Pasinović”, istaknuo je Šimpraga. Inače, poznatom arhitektu, sociologu, urbanina njegovu su inicijativu već imenovane stu, aktivistu i osebujnom zagovorniku brojne javne površine pa je tako svoju kulture prostora. Ploča s natpisom ulicu na Pantovčaku dobila Nada Klaić, “Ugao Fedora Kritovca” izlomljena je po a stube na Šalati Mia Slavenska. Što sredini i zelene je boje, čime se razlikuje se Kritovčeve ploče tiče, Šimpraga je od standardnih ploča za imenovanje istaknuo kako je za njeno postavljaulica i trgova. Spomen-obilježje postavnje djelomično zaslužan i Kritovčev ljeno je 28. siječnja, na drugu godišnjicu prijatelj Radovan Delalle koji mu je u smrti tog arhitekta, a o daljnjim inicijajednom neformalnom razgovoru kao tivama povezanim s mogućim imenovaidealnu lokaciju za ploču predložio baš njima nekog javnog prostora po Fedoru Trešnjevku. Na svečanom predstavljanju Kritovcu na svečanom otkrivanju ploče ploče bila je i Sonja Leboš iz platforme govorio je Saša Šimpraga. On je tom pri- “1postozaumjetnost” koja je podsjetila godom upozorio kako je za imenovanje na to kako je i Šimpragina inicijativa ugla Grad dao privremenu dozvolu, no za imenovanje ugla po Fedoru Kritovcu kako je cilj da Kritovac svoju ulicu dobije sigurno uvelike nadahnuta i radom tog i – službeno. poznatog arhitekta. “Fedor nikad nije “Tražit ćemo obnovu dozvole i nadamo imao ambiciju promijeniti grad iz temese da će to ostati trajno rješenje. Ovaj je lja i korijena kao što je to običaj među ugao tu da ostane”, rekao je Šimpraga političarima ili urbanistima. Fedor je koji već ima i nove ideje za imenovanje vjerovao u male promjene koje život javnih površina. Prema njegovoj zamiznače”, rekla je Leboš. glas trešnjevke | proljeće / ljeto CeKaTe Retrovizor Hrvatski suvremeni film u trešnjevačkom kinu Programom “Cherry Cinema”, koji je održan polovinom ožujka, predstavljen je ciklus najvažnijih hrvatskih suvre menih filmskih ostvarenja. Riječ je o filmovima višestruko nagrađivanima na prestižnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, a program je otvorio film Dalibora Matanića “Mezanin“. U sklopu programa mogla su se pogle dati najznačajnija filmska ostva renja: “Ćaća” Dalibora Matanića, “Ljudožder vegetarijanac” Branka Schmidta i “7 seX 7” Irene Škorić. Izložbe Kluba “Melisa” Polaznici kreativne radionice razmjena vještina Kluba “Melisa”, kluba gra đana treće životne dobi, predstavili su se sa svojim radovima široj publici, i to izložbom keramičkih radova “Ususret Uskrsu”. Trećoj životnoj dobi bila je posvećena još jedna izložba, i to ona na Valentinovo. Tako je u Galeriji “Modulor” na Dan zaljubljenih otvo rena izložba “U svakom slučaju te volim”, a riječ je o seriji fotografija brač nih parova snimljenih na dan njihova vjenčanja i onih snimljenih danas, nakon više desetljeća uzajamne ljubavi. Uskrsna radionica – cifranje pisanica Da se pisanice mogu ukrasiti i rasto pljenim voskom, naučili su mališani koji su sa svojim roditeljima na Cvjetnu nedjelju došli u Centar za kulturu “Trešnjevka”. Uz pomoć tradicijskog umjetnika Josipa Cugovčana na uskr snoj su radionici ovladali tehnikom batik (bojenje rastopljenim voskom). Riječ je o radionici cifranja pisanica koja se u CeKaTeu održava već pet godina uzastopce, a polaznici su od majstora iz Podravskih Sesveta naučili kako oslikavati četverobojne pisanice po kojima se ornamenti crtaju voskom. Inače, pisanice koje oslikava Josip Cugovčan svjetski su poznati suvenir. 36. susreti zagrebačkih glazbenih amatera Ove godine Zagrebački glazbeni podij organizirao je 36. izdanje Susreta zagrebačkih glazbenih amatera. Godišnja je to manifestacija na kojoj zborovi i orkestri predstavljaju svoje umjetničke programe, kao i prigoda za razmjenu iskustava među ama terskim glazbenim ansamblima, a sve radi promoviranja i poticanja glazbenog amaterizma. Osim dječjih zborova, tijekom travnja na Susretima su se mogli čuti i brojni ansambli koji njeguju klasični program, ali možda još više narodnu baštinu, vokalnu i intrumentalnu glazbu. U travnju je održan i prvi ovogodišnji blagdanski koncert, i to u sklopu ciklusa sakralnih koncerata “Cantate Domino”. Tako su u crkvi Marije Pomoćnice nastu pili: Mješoviti pjevački zbor župe Marije Pomoćnice, Djevojački vokalni ansambl “Zlatne note”, Vokalni ansambl Marije Pomoćnice i drugi. Deseti susreti plesnih grupa U Centru za kulturu “Trešnjevka” tije kom travnja i svibnja održali su se 10. susreti plesnih grupa. U proteklih deset godina trešnjevačka plesna scena pred stavlja ugledan prikaz amaterske plesne scene te okuplja 150 plesnih grupa s više od 3000 plesača iz cijele Hrvatske. Nastupi grupa ocjenjivali su se u kate gorijama: jazz dance, show dance, step, mjuzikl i urbani plesni izrazi. U Centru je i ove godine obilježen Svjetski dan plesa. Plesni program realizirao se tijekom cijela dana, a završen je cjelo večernjim plesnim kolažom “20 godina plesnog djelovanja” u izvedbi profesi onalnog plesnog ansambla “Kelkope”. glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 17 Noć muzeja u CeKaTeu U Galeriji “Modulor” u povodu 13. noći muzeja, 25. siječnja, prezen tirana je likovna radionica “Kako napraviti svoju monotipiju”. Pod budnim okom voditeljice mr. grafike Valentine Šuljić polaznici radionice mogli su naučiti kako napraviti svoju monotipiju te razgovarati s vodite ljicom i o njezinoj izložbi monotipija na staklu “Organički preplet linija”. Autorica je za izrađivanje svojih djela za tu izložbu koristila relativno malo zastupljenu tehniku monotipije oti skujući na površini specijalna stakla. Najave događanja u CeKaTeu 6. festival dječje knjige Da bi djecu i mlade upoznao s dječ jom književnošću, Centar za kulturu “Trešnjevka” šestu godinu uzastopce organizira manifestaciju Festival dječje knjige. Festival se održava u travnju i svibnju, a tijekom šest književnih događanja, koja se realizi raju u suradnji s trešnjevačkim školama, književnim sekcijama i umjetničkim udrugama, djeca će se uputiti u svijet dječje književnosti i time ući u svijet kulture. Na posljednjem u nizu susreta, 21. svibnja, održat će se tribina s temom “Kako njegovati književnost za djecu”. Tribina je namijenjena učiteljima i roditeljima, autorima dječjih knjiga, ilustratorima, čitateljima, dakle, svima koji koriste knjigu u pedagoške svrhe. Besplatne radionice tijekom školskih praznika Školski praznici i ove su godine u CeKaTeu rezervirani za svakodnevno druženje – dnevni boravak – i to od 10 do 13 sati. Svi školarci koji budu sudje lovali u kreativnim radionicama moći će izrađivati narukvice prijateljstva, oslikavati majice, učiti heklati i štrikati, a sadit će i bilje u kaširanim posudama... Ovogodišnji je program zamišljen tako da se izbjegne školska struktura radi onica s točno određenim rasporedom pa će djeca moći sama odlučiti kad će se posvetiti jednoj od nabrojenih aktivno sti. Školske radionice počinju 17. lipnja. Drugo natjecanje hrvatske vokalne tradicijske glazbe U sklopu ovogodišnjeg Festivala pjevač kih zborova u Maloj dvorani Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski” od 24. do 26. svibnja održavat će se 2. natjecanje hrvatske tradicijske vokalne (folklorne) glazbe. Natječu se isključivo amater ski zborovi i hrvatski ansambli, i to u kategorijama: mali vokalni ansam bli, sastavi, klape, folklorni zborovi, ansambli i klasični folklorni zborovi. Festival plesa Više od sto plesnih skupina iz cijele Hrvatske predstavilo je svoje plesačko umijeće na 10. susretima plesnih grupa koji su se održavali tijekom travnja i svibnja. Nakon što je stručna komisija dodijelila nagrade za najuspješnije plesne nastupe u svim plesnim katego rijama (jazz dance, show dance, step, mjuzikl i urbani plesni izrazi) te će grupe nastupiti i na Festivalu plesa koji će se održavati od 8. do 9. lipnja. Foto: Max Juhasz Izložbe crno-bijelih fotografija Do kraja godine u Galeriji “Modulor” predstavit ćemo dvije zanimljive izložbe fotografija tematski povezane sa Zagrebom. Nikola Šerventić u svibnju će nam ciklusom crno-bijelih fotografija predstaviti izloge starih zagrebačkih obrtničkih prodavaonica. Otvorenje će izložbe biti 28. svib nja. Tijekom studenoga Max Juhasz predstavit će intimniju sliku grada. Njegova izložba crno-bijelih fotografija nazvana je “Zagreb – urbani trenuci”. Međunarodni projekt “Povedi nas u umjetnost“ “Povedi nas u umjetnost – Guide Us Into Arts“ naziv je dvogodišnjeg međunarod nog projekta u kojem sudjeluje devet partnera iz Europe među kojima i Centar za kulturu Trešnjevka. Projekt završava zajedničkim predstavljanjem dvogodišnjeg rada na Festivalu “Ovo nije kraj“, u sklopu kojeg će se realizirati predstave, izložbe i radionice. Festival se održava od 23. do 25. svibnja u CeKaTeu, a u programu sudjeluju: Community centre De Zeyp iz Bruxellesa, Osrodek kultury Ochoty iz Varšave, The Inventura Association iz Praga, Joy of Sound iz Londona, Theatric e.V. iz Emdena, The Arts & Disability Forum iz Belfasta, Sait Ulusoy Schhol of Special Education and Job Training Center iz Ankare i Asociatia de Cultura si Educatie ALTEEA iz Bukurešta. Ciljevi projekta bili su razmjena iskustava i dobre prakse kroz različite umjetničke izraze. Projekt je namijenjen osobama s intelek tualnim teškoćama, a financirala ga je Nacionalna agencija za mobilnost i pro grame Europske unije putem programa za cjeloživotno učenje GRUNDTVIG . glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 18 k č a v nje a a l s po treš SLASTIČARNICA “MELI ” Kolači i torte iz tvornice obitelji Varda Tekst: Martina Cikojević Foto: www.meli.com.hr Slatki biznis počeo je prije 17 godina u Dubovačkoj ulici, a prepoznatljiv je po ručno rađenim proizvodima D a su marljivost, upornost i lju- koje se trebaju obaviti i mjesec dana “Mali ali slatki” bav prema poslu najbolja for- prije. “Uza svakodnevni dolazak novih Slastičarnica mula uspješnosti, dokazuje kupaca, imamo mnogo stalnih ljubi- “Meli” poznata je obitelj Tanje i Miljenka Varde koja je telja naših slastica. Tako, na primjer, po kolačićima svih prije 17 godina u Dubovačkoj ulici na svake godine za Božić imamo veliku vrsta, a često se Trešnjevki otvorila svoju prvu slastičar- narudžbu iz Dubrovnika kamo odlazi naručuju dječje nicu “Meli”. Pečenjem najfinijih voćnih i do šest kilograma raznovrsnih kolača”, torte koje stoje od torti, kolača i pita ta obitelj uveseljava kazala je naša sugovornica Melani. 200 do 1000 kuna brojne ljubitelje slastica diljem ne samo “Mnogi naši recepti ostaju unutar obi- i više. Taj mali ali Trešnjevke nego i čitave Hrvatske, pa telji”, dodala je, “no ima i onih koje slatki obrt 2010. čak i sladokusce izvan granica Lijepe najčešće putem Facebooka (profil Meli godine otvorio Naše. Taj je slatki obiteljski biznis počeo cakes) dijelimo s našim fanovima i time je vrata još jedne od nule, a uz stare bakine recepte i pridonosimo kvaliteti naših usluga.” slastičarnice, i maminu Bibliju rastao je iz godine u Ono što slastičarnicu “Meli” čini to u Vlaškoj 45 godinu te danas postao prepoznatljiv prepoznatljivom ručno su rađeni proi- u Zagrebu. Osim trešnjevački brend. zvodi te najkvalitetnije prirodne namir- članova obite“Budući da je oduvijek voljela peći nice vrhunskih dobavljača. Naravno, lji, u obrtu radi kolače, mama je odlučila otvoriti svoju veliku ulogu u tome poslu igra i krea- petero radnika. slastičarnicu. U početku su sav posao tivnost pri izradi torti i kolača pa, kako radili roditelji, a poslije se uključio kaže Melani, svim mogućim željama i i ostatak obitelj – brat Matej i ja te, na idejama kupaca nastoji se udovoljiti i posljetku, i moj suprug Ivan”, rekla je gotovo da nema te ideje koju ekipa slaMelani Macenić, kći Tanje i Miljenka stičarnice “Meli” ne bi mogla pretvoVarde. Dodala je kako se sjeća da u riti u slatku stvarnost. “Za ovaj posao početku nikomu nije bilo lako te da je najvažnija je ljubav, ali i puno strpljenja. za uspjeh bilo potrebno uložiti mnogo Zna se dogoditi da jednu tortu radimo truda i volje. i deset puta, sve dok ne dobijemo ono Srećom, posao je cvjetao, a ljubitelja što smo zamislili. Da ne govorim koliko slastica iz tvornice obitelji Varda bilo je strpljenja treba kad u kolače ili torte sve više, čak i u dalekoj Americi kamo zaboravimo staviti šećer, jaja ili koji su poslane naručene torte. drugi sastojak – pa sve ispočetka”, sa Koliko su kolači i ostale slastice iz smiješkom je rekla Melani Macenić te slastičarnice “Meli” traženi, pokazuju dodala da taj posao ne bi mijenjala ni za i narudžbe za Božić ili Novu godinu koji drugi na svijetu. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 19 trešnjevačka posla BESPRAVNA GRADNJA Stresan lipanj – krajnji rok za legali zaciju 20 Arhitekti upozoravaju da je poželjno legalizirati zatvaranje terase ili balkona jer se time mijenja volumen građevine bez obzira na to što se sam tlocrt nije promijenio Tekst: Petra Kostanjšak Foto: Darko Bandić K raj lipnja za brojne građane znači stres jer će mnogi do posljednjeg trenutka skupljati papire i predavati potrebnu dokumentaciju za legalizaciju kuća, stanova, garaža, balkona i tomu sličnom. Naime, 30. lipnja 2013. zadnji je dan kad građani moraju to učiniti jer ako to ne učine, na vrata će im pokucati inspekcija, a nakon toga možda i bageristi. Zbog velika interesa za legalizaciju diljem Zagreba održane su tribine koje je organizirala lokalna vlast, a njih je posjetilo više od 22.000 građana. To pokazuje da se posljednjih nekoliko desetljeća na području glavnoga grada puno gradilo i nadograđi- valo bez potrebnih dozvola. Do kraja prošle godine pristiglo je 10.000 zahtjeva čime je pokriveno čak 77 posto nelegalno sagrađenih kuća i zgrada u Zagrebu. Gradonačelnik Milan Bandić na nedavno održanim tribinama pozvao je građane da svakako predaju zahtjev za legalizaciju. Kad je u pitanju novac, istaknuo je da postoje olakšice za one građane koji si legalizaciju ne mogu priuštiti. “Mi smo osigurali besplatne usluge arhitekata i geodeta za obitelji čiji su prihodi manji od 2200 kuna na mjesec”, kazao je gradonačelnik. Naime, uza sami trošak legalizacije te vodnog i komunalnog doprinosa koji se mogu obročno platiti nakon dobivanja rješenja, trošak prikupljanja dokumentacije može biti vrlo visok – ovisno o tipu objekta. I dok u četvrti Trešnjevka jug građani nisu bili toliko zainteresirani za tribine jer ondje nelegalne gradnje ima malo, Trešnjevka sjever priča posebnu priču. Mjesto je to gdje suživot dijele neboderi i stare prizemnice koje su tijekom desetljeća, kako je obiteljima nedostajalo stambenog prostora, postajale višekatnice. Zbog bujanja Trešnjevke došlo je do velikih promjena koje su poticale uglavnom bespravnu stambenu gradnju, što sa sobom nosi i komunalne probleme. Ni tijekom proteklih dvadesetak godina taj se trend nije zaustavljao, a ondje su na mjestu kuća niknule višekatnice bez potrebnih dozvola i, naravno, bez prateće infrastrukture. I sami svjedočimo tomu – ulice su preuske, automobili zauzimaju nogostupe, zgrade i kuće nagurane su bez ikakva reda, a sve to na štetu zelenila i kvalitete života. Zato i ne čudi što je legalizacija uzbunila taj dio Trešnjevke. Iako postupak legalizacije sam po sebi djeluje vrlo zamr- glas trešnjevke | proljeće / ljeto Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama: ▪ mogu se legalizirati zgrade sagrađene najkasnije do 21. lipnja 2011. odnosno ako su evidentirane na snimci do navedenog datuma i ako imaju pristup prometnoj površini ▪ tu spadaju sve zgrade koju su sagrađene, nadograđene ili rekonstruirane bez dozvola za gradnju ▪ može se legalizirati nezakonito sagrađena građevina samo ako nije u zoni u kojoj to nije moguće, na primjer, u zaštićenome području trešnjevačka posla šeno, važno je znati koje je korake potrebno poduzeti, kao i kategorije u koje spada vaša građevina. Postoji nekoliko kategorija, a one se dijele prema ukupnoj površini objekta, i to na pomoćne objekte do 50 četvornih metara, na objekte do 100, zatim na one do 400 četvornih metara te napokon na one s više od 400 četvornih metara. Važno je pritom imati na umu da se pri određivanju kategorije ne uzima u obzir samo nadograđeni dio nego ukupna površina cijela objekta. Dakle, prvi koraci za legalizaciju objekta pronalazak su ovlaštenog arhitekta i geodeta koji će izići na teren, snimiti postojeće stanje i na temelju toga izraditi potrebnu dokumentaciju. Tehnička dokumentacija potom se predaje u Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, i to sa zahtjevom za dobivanje rješenja o izvedenom stanju. Kad ste učinili svoj dio posla, na referentima u Gradu Zagrebu ostaje zadatak da na terenu utvrde jeste li sve prikazali onako kako jest pa će na temelju toga izračunati naknadu za legalizaciju, komunalni i vodni doprinos. Iako naknadu za legalizaciju objekta morate platiti Cijene naknada i doprinosa odmah (odnosno prvu ratu) kako biste mogli dobiti rješePrema odluci zagrebačke gradske skupštine koja je prihvaćena nje o izvedenom stanju, komuna sjednici 21. ožujka ove godine, ukupni trošak komunalnog nalni i vodni doprinos plaćaju doprinosa za, na primjer, četveročlanu obitelj u kući od 300 se nakon dobivanja rješenja, i četvornih metara (900 prostornih metara) u prvoj zoni, u kojoj je i to uz odgodu od godinu dana. Trešnjevka, iznosi 64.900 kuna s mogućnošću otplate na 10 godina Kad je u pitanju legalizacija ili pak 51.920 kuna ako se trošak uplaćuje jednokratno. koja sa sobom nosi pregršt dokuVodni doprinos za takvu kuću iznosio bi otprilike 10.000 kuna. mentacije, često pokušavamo Vrijednost naknade za zadržavanje nezakonite građevine, što je nekako izbjeći taj proces pa sami svojevrsna kazna za graditelje koji su bespravno gradili, iznosi sebe uvjeravamo da zatvorena osam kuna po prostornom metru za građevinu s više od 300 pro- terasa ili balkon ne znače neke stornih metara. velike promjene te da ih ne treba Izrada dokumentacije obično stoji između 30 i 70 kuna po četvor- legalizirati. Arhitekti međunome metru kad je u pitanju posao arhitekta, a ako su potrebne geo- tim upozoravaju da je to ipak detske snimke, one iznose oko 3000 kuna. Za razliku od izračuna poželjno jer ste promijenili voludoprinosa, izrada dokumentacije ovisi o više faktora: o kategoriji men građevine bez obzira na to građevine te je li ona upisana u katastar. što se sam tlocrt nije promijenio. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 21 trešnjevačka posla POPIS STANOVNIŠTVA 2011. Trešnjevku zaposjele žene! Loša je vijest da je Trešnjevčana nešto manje nego prije 10 godina. Ako se prvi rezultati usporede s onima iz popisa 2001., trešnjevački jug ima petstotinjak stanovnika manje, a sjever tek pedesetak 22 Tekst i foto: Petra Kostanjšak N aša je Trešnjevka u mnogočemu vodeća, a to nam otkrivaju i prve statistike iz posljednjeg popisa stanovništva. Naime, 2011. godine 15.000 popisivača i kontrolora kucalo je na vrata diljem Hrvatske kako bismo doznali koliko nas je, gdje i kako živimo, čime putujemo na posao, naravno, ako smo uopće zaposleni. Ako zbrojimo rezultate dviju četvrti koje nose isto ime ali se dijele na sjever i jug, dolazimo do uistinu zapanjujuća podatka – Trešnjevka ima više stanovnika od, recimo, Zadra, Osijeka ili Pule. Sa svojih 121.937 stanovnika opasno se približila i Rijeci koja ima 7000 stanovnika više. Budući da se Trešnjevka zapravo dijeli na dvije administrativne četvrti, titulu najnaseljenije gradske četvrti odnijele su Sesvete sa 70.009 stanovnika. Ipak, Trešnjevka jug budno prati sa 66.595 popisanih Trešnjevčana. Trešnjevka sjever ponešto zaostaje te prema najnovijim podacima ima 55.342 stanovnika. Čak ako ih gledamo pojedinačno, Trešnjevka glas trešnjevke | proljeće / ljeto jug ima više stanovnika od Karlovca, a Trešnjevka sjever brojčano pobjeđuje Varaždin. Iako je Zagreb i dalje mnogima omiljeno odredište, loše su vijesti da je Trešnjevčana nešto manje nego prije 10 godina. Ako se prvi rezultati usporede s onima iz popisa 2001., jug ima petstotinjak stanovnika manje, a sjever tek pedesetak. Da žene polako postaju jači spol, svjedoči statistika, barem ako je suditi prema omjeru žena i muškaraca. U Zagrebu živi 420.678 žena, a 369.339 muškaraca. Ni na Trešnjevki situacija nije ništa drukčija. U četvrti Trešnjevka jug živi 5000 više žena nego muškaraca, a slično je i u četvrti sjever gdje je oko 4000 više žena. Što se tiče starosne dobi, poznato je da kao narod starimo, a Trešnjevka slijedi i te trendove. Sjever je u ovom slučaju svakako odnio pobjedu nad jugom kad su u pitanju stanovnici stariji od 95 godina unatoč tomu što ima manje stanovnika nego jug. Tako su na Trešnjevki sjever tijekom popisa stanovništva živjela čak trešnjevačka posla BROJEVI građana smatra se 28 hrvatskih ljudima kad je riječ o narodnosti imao je 2011. najstariji 106 godina hrvatski stanovnik kuna stajao je popis 175 milijuna stanovništva 2011. smatraju se jedijima 303 stanovnika kad je riječ o vjeri iznosila je kazna za one koji 800 kuna nisu otvorili popisivačima 23 43 građana starija od 95 godina, a među njima bile su 33 žene. Na Trešnjevki jug popisano je 26 osoba starijih od 95 godina, i opet tu prednjače žene. No, uz njih 18 na Trešnjevki živi i osam vrlo dugovječnih muškaraca. Ne smijemo zaboraviti i one najmlađe: jug ima oko 9000 vrtićke djece i osnovaca, a sjever oko 7000. Prema narodnosti na sjeveru i jugu Trešnjevke živi oko 92 posto Hrvata, a najbrojnija je srpska manjina koja čini oko 3 posto, s time da je pripadnika te manjine više na jugu nego na sjeveru. Bošnjaci u objema četvrtima čine oko 1 posto, a slijede Slovenci i Albanci kojih ima oko 0,3 posto. Trešnjevka je pri vrhu popisa gradskih četvrti koje imaju najviše ateista i onih koji nisu vjernici. Na jugu naime ima 9 posto nevjernika, a na sjeveru oko 8 posto čime Trešnjevka zauzima mjesto iza Donjega grada, Trnja i Novog Zagreba istok. Što se jezika tiče, na trešnjevačkim se ulicama uz hrvatski mogu čuti i: ukrajinski, albanski, bosanski, hebrejski, srpski, bugarski, turski, rumunjski, rusinski, polj- glas trešnjevke | proljeće / ljeto ski, njemački, češki, mađarski, crnogorski, romski, ruski, slovenski i slovački jezik. Zanimljivo je da 121 Trešnjevčanin govori hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski. Bez detaljnijih podataka iz popisa provedenog prije gotovo dvije godine ne možemo znati skrivaju li se na Trešnjevki Marsovci, hobiti ili Klingonci. Naime, kad je u pitanju narodnost i vjera, u Hrvatskoj žive 303 jedija, 20 Klingonaca, 123 Zemljanina, 33 građanina svijeta i nekoliko Marsovaca, a njih 28 izjasnilo se jednostavno kao – “ljudi”. U prosincu 2012. napokon su nakon 20 mjeseci osvanuli dijelovi popisa provedenog 2011. Porezni obveznici platili su ga 175 milijuna kuna te su dobili barem prve rezultate o tome tko živi u njihovim naseljima, četvrtima i gradovima. Još međutim ne znamo koliko se ljudi koristi računalom i internetom, koliko njih biciklom ide na posao ili fakultet te koliko u četvrti živi nepismenih, a koliko doktora znanosti. Na to ćemo morati još pričekati, ali bismo, prema najavama, do kraja ove godine trebali sve to doznati. trešnjevačka posla KVARTOVSKE VODE Trešnjevački potoci i mostovi mogli bi biti gradske oaze Tokovi potoka Jelenovac, Kuniščak, Črnomerec, Kustošak i Vrapčak ispresijecaju Trešnjevku te, svaki na svoj način, utječu na život u naselju Tekst i foto: Vanja Radovanović 24 K roz Trešnjevku teku četiri potoka koja različito utječu na pojedine dijelove tog naselja. U 19. su stoljeću na tome gradskom području bila poljoprivredna zemljišta – vrtovi, oranice, voćnjaci – a kroz trešnjevačke su ravne predjele vijugali potoci kao nastavci dolina koje se pružaju s južnih padina Medvednice. Svaka je dolina nosila, i još uvijek nosi, svoj potok koji se nakon dolaska u ravnicu, i s više ili manje krivudanja, ulijevao u Savu. Gledajući od istoka prema zapadu kroz trešnjevačko područje teku potoci Jelenovac, Kuniščak, Črnomerec, Kustošak i Vrapčak koji, svaki na svoj način, utječu i na današnji život u naselju. Vjerojatno ste već primijetili da su potoci koji su bliže gradu već posve “urbanizirani“, potpuno su nestali s lica zemlje. Grad svoje potoke čini nevidljivima gurajući ih u podzemlje gdje nose kanalizacijske vode, a tekući po površini mogli bi činiti ono što najbolje znaju: ljudima donositi mir, osvježenje, opu- štanje, ljepotu. Samo kad bi im ljudi, gradski planeri, dopustili... Jelenovac i Kuniščak Jelenovac i Kuniščak najsamozatajniji su u tome društvu. Cijelim svojim trešnjevačkim tokom teku u podzemlju. Jelenovac teče ispod Trakošćanske ulice, Kuniščak većim dijelom ispod Krapinske, sastaju se točno na Trešnjevačkom trgu, na križanju ulica ispred tržnice, i nastavljaju ispod Gagarinova puta prema Trnju i ušću. No, vjerovali ili ne, čak i oni, kao “ponornice“, pridonose boljem raspoloženju Trešnjevčana. Naime, trasa njihova zajedničkog toka od Trešnjevačkog trga natkrivena je pješačkom oazom Gagarinova puta koji povezuje taj trg i Cvjetno naselje jedinstvenom pješačkom poveznicom kakvih bi naš grad trebao imati puno više. Drag mi je taj put kojim vladaju pješaci, gdje caruje ptičji pjev iz vrtova umirovljeničkog i studentskog doma i sad već napuštenog željezničkog rasadnika! glas trešnjevke | proljeće / ljeto Potok Črnomerec teče gotovo okomito kroz Trešnjevku, od sjevera prema jugu, do ušća u Vrapčak i potom u Savu. Na svome putu prolazi kroz industrijske predjele, kroz Plivino dvorište, pokraj Končara pa kroz stambene četvrti, zatim uz Remizu, pokraj nebodera Srednjaka i zgrade Gredica te, na posljetku, kroz vrtove dolazi do svoga ušća u Vrapčak i njime dalje u Savu. Taj potok ima dva mirna i ugodna dijela, dvije oaze: dio pokraj Končara oblikovan je u šetalište s dahom šezdesetih, s betonskim kockama koje kloparaju pod nogama i kotačima bicikla, metalnom rešetkastom ogradom uz pogone i nogometno igralište. Simbolom tog dijela potoka smatram most za toplovodne cijevi blizu Klanječke ulice na kojem omladina iskušava svoju hrabrost hodajući po njemu. Drugi je idilični dio pokraj sama ušća; vijuga kroz vrtove u ravnici pokraj Save. Kao da grada nije ni bilo, kao da su još uvijek pedesete, bez betona i asfalta na obzoru! trešnjevačka posla 1. Rijetkost u Zagrebu Kustošak je možda najtrešnjevačkiji od svih potoka jer je jedini zadržao barem jedan dio koji podsjeća na te nekadašnje potoke koji su vijugali između dvorišta, plotova, voćnjaka. Njegov dio između Koreničke i Golikove ulice još uvijek odiše atmosferom prije 50 ili 60 godina i trebalo bi ga takvime očuvati jer je on uistinu rijetkost u Zagrebu. Njegov gornji dio toka, između Kustošije (Zagrebačke ceste) i Voltinog naselja, uz predjel nekad zvan Blažičko, pretvoren je u ugodno šetalište, u jedan od najmirnijih dijelova grada (Ako ikad budete mogli, posjetite nekadašnje Pupinovo naselje dok se pokraj njega još nije sagradio novi objekt na zemljištu bivšeg Ferimporta!). A donji dio, onaj koji prolazi pokraj Staglišća do ušća u Vrapčak i koji bi mogao uresiti Jarunsku tržnicu, zasad je tek jedva zamjetna kulisa u uvijek prometnom centru opskrbe. Vrapčak je najzapadniji trešnjevački potok, najbogatiji vodom i onaj koji najviše obećava u prometnom i krajobraznom smislu. Svojim koritom koje se vuče od Vrapča kroz Malešnicu, Špansko, Rudeš sve do Jaruna i dalje u Savu povezuje nekoliko velikih i gusto naseljenih kvartova tog dijela grada. Od Vrapča do Rudeša mirno je šetalište, a zatim crna točka: susret sa Zagrebačkom cestom koju pješaci i biciklisti ne mogu lako prijeći. Nakon toga nastavlja se ugodniji dio kroz nove kvartove gdje je njegova pejzažna funkcija dobro iskorištena, a prometna (povezivanje pješačkih i biciklističkih staza) tek čeka jedinstveno uređenje kakvo bi svima jako dobro došlo. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 2. 3. 25 mostovi okruga trešnjevka Nakon opisa meni dragih mjesta uz trešnjevačke potoke, izdvojio bih njihove mostove, i to one koje smatram važnima. 1. Črnomerec je potok industrije i najbolje ga, barem što se mene tiče, simbolizira već spomenuti most pokraj Klanječke ulice. 2. Vrapčak je potok koji povezuje i tu njegovu funkciju najbolje oslikava novi pješački most koji veže Sportski centar “Savu“ i obližnje okretište tramvaja i autobusa s Jarunom, a s njega puca i prekrasan pogled na ušće Črnomerca u Vrapčak. 3. Kustošak je potok nekadašnjeg pregrađa i tu sliku najbolje odražavaju poluprivatni mostići pokraj Koreničke ulice koji vode u vrtove. ulicama kružim Nives Opačić: Nehajska ulica Uvijek me zanima po komu je ili po čemu koja ulica dobila ime, pa je tako i ova ulica pobudila moje zanimanje V 26 Foto: Riitta Skytt ozeći se tramvajem u Turke i Mlečane. Četverokutnu grad, svaki dan provo- tvrđavu (za posadu od 100 vojzim se kraj Nehajske ulice. nika) sagradio je 1558. kapetan Tako se zove i jedna tramvajska Ivan Lenković s kapetanom stanica, pa se ime te ulice čuje i Herbertom VIII . Auerspergom u tramvaju vrlo često. A ondje je, Turjaškim. Zanimljiv je i “grau Parku Stara Trešnjevka, i sje- đevni materijal” za tu utvrdu. dište Glasa Trešnjevke, mojega Za njezinu gradnju porušene kvartovskoga glasila. Nekoć su okolne crkve i samostani (Sv. je u ulici preko puta Nehajske Petar, Sv. Juraj) da se u njima ne (Okićka) bilo i kino Triglav bi mogli utaboriti neprijatelji i ta (danas je ondje DM ), pa su do te je građa iskorištena za gradnju tramvajske stanice znali pote- tvrđave. I – zašto se zove Nehaj? gnuti i ljudi “iz grada” ako se Zato što su uskoci i tim imenom davao koji zanimljiv film. No htjeli poručiti Senjanima neka se kako su sva zagrebačka kina već ne brinu da će tko osvojiti to brdo poodavno propala (zatvorena), i tvrđavu dok su oni ondje (hajati i ovaj podatak već je pomalo znači brinuti se, skrbiti se). povijesni (ako ne i arheološki). Tako je i bilo, sve dok Uvijek me zanima po komu između Habsb urgovaca i je ili po čemu koja ulica dobila Mlečana, nakon uskočkoga rata ime, pa je tako i Nehajska pobu- (1615-1617), nije sklopljen nepodila moje zanimanje. Naravno, voljan mir u Madridu, u kojem znala sam da je tako nazvana po je jedan od uvjeta bio iseljavanje tvrđavi Nehaju iznad Senja, no tu uskoka iz Nehaja i grada Senja. moj interes nije stao. Zanimalo Time su uskoci praktički nestali me zašto se i ta tvrđava zove s povijesne pozornice. Slučajno ili ne, u Nehajskoj je upravo tako, Nehaj, i kako se ona može povezati s općom ulici i jedna policijska stanica, imenicom nehaj (nemar, manjak kao znak sjećanja na negdašnje brige, mara). Nehaj se zove i brdo “čuvare raje”, senjske uskoke u iznad Senja na kojem je ova tvr- Nehaju. Valjda da i nas današnje đava i izgrađena. Tako su ga čuva. No ako se zna da uz pružanazvali uskoci, koji su odavde nje zaštite drugima uvijek ide i branili grad Senj, ali i pripre- vlastita korist ... ostajemo na mali pljačkaške napade na tragu povijesnoga kontinuiteta. glas trešnjevke | proljeće / ljeto trešnjevačka posla PROJEKT NA VRBANIMA Posadi cvijet – oboji svijet Udruga “Vestigium” organizirala je polovinom travnja akciju “Cvijetnjak Vrbana” Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: udruga “Vestigium” N a Vrbanima je polovinom travnja udruga “Vestigium” organizirala akciju “Cvijetnjak Vrbana”. Tako su ondje građani sadili cvijeće i bojili klupice, a Zrinjevac je iz parkića uklonio suho raslinje i zamijenio dotrajale daske na klupama. Umirovljenice koje polaze likovnu koloniju u Župnom uredu Vrbani oslikale su betonske žardinijere. “Projektom se želi potaknuti svijest građana o potrebi da uređuju svoj okoliš i želja nam je poslati poruku da se puno može učiniti kad su ljudi složni”, rekla je voditeljica Udruge Irena Borovina. Cilj je projekta i poticanje međugeneracijskog druženja jer, smatraju u Udruzi, ljudi su se zbog raznih problema previše otuđili. “Sigurni smo da ovakve akcije mogu spojiti te udružiti građane u veliku i veselu ekipu i zajednicu sretnijih susjeda”, ističe Borovina. Akciji su se odazvali brojni građani, a uveseljavali su ih akrobati i žongleri te kvartovske mame i bake koje su za tu prigodu ispekle kolače i kiflice. Inače, udruga “Vestigium” djeluje već treću godinu, promiče zdrav i prirodan život, a okuplja petnaestak žena raznih zanimanja: modne i grafičke dizajnerice, novinarke, ekonomistice, pravnice, odgojiteljice, građevinarke... Udruzi je Grad dao prostor na adresi Vrbani 17, a ondje su organizirane brojne kreativne radionice povezane sa zaštitom okoliša, razmjenom zdravih i tradicionalnih recepata te odgojem djece. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 27 7 0 1 do od 7 IX . GIMNAZIJA Ljubičasti dan u trešnjevačkoj školi Zahvaljujući djevojčici Cassidy Megan, Ljubičasti dan, 26. ožujka, od 2008. u svijetu se obilježava kao dan podrške osobama oboljelima od epilepsije Tekst i foto: Anita Končar 28 Š to je zajedničko Ivani Orleanskoj, Napoleonu, Juliju Cezaru i Aleksandru Velikom? Svi su oni naime bolovali od epilepsije. Kako se ta bolest manifestira te kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj, doznali su učenici IX . gimnazije koji su, s nekoliko dana zakašnjenja, i ove godine obilježili Ljubičasti dan. Dan podrške osobama oboljelima od epilepsije obilježava se 26. ožujka, i to od 2008. godine. Toga je dana naime desetogodišnja Kanađanka Cassidy Megan, ponukana vlastitim neugodnim iskustvima i ograničenjima, o svojoj bolesti odlučila javno progovoriti. Predavanje o epilepsiji gimnazijalcima su održale liječnica Ana Struk i školska psihologinja Ana Ivaković. Tako su naučili da je epilepsija kronični poremećaj funkcije mozga koji se klinički oči- glas trešnjevke | proljeće / ljeto tuje epileptičkim napadajima od kojih neki mogu biti vrlo dramatični. “Veliki epileptički napadaj, grand mal, obično traje dvije do tri minute, i to je onaj kritični napadaj kad osoba s epilepsijom pada, gubi svijest, grče joj se mišići, na usta joj izlazi pjena i nekontrolirano se pomokri. Nakon toga osoba može biti smetena, pospana te može imati glavobolju i mučninu”, objasnila je srednjoškolcima liječnica Struk. Kad je u pitanju epilepsija, postoje i oni napadaji blažega oblika. Iako u tim slučajevima osoba ne gubi svijest, s njom se ne može komunicirati. Svim je tipovima napadaja zajedničko to što se javljaju povremeno. Epilepsija nije bolest zbog koje se, kako je objasnila Struk, osjećaš bolesnim “iznutra”, a nije ni zarazna i može se liječiti lijekovima i operacijama. Govoreći o uzrocima te bolesti liječnica je istaknula kako se još ne zna što uzrokuje neke tipove epilep- od 7 do 107 Da su sve o epilepsiji i zapamtili, demonstrirali su učenici koji su po završetku tribine sudjelovali u kvizu, a neki od njih izveli su i vježbu da bi pokazali kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj. Na obilježavanju Ljubičastog dana pjevao je i školski zbor sije, ali se zna da su često povezani s genskim naslijeđem. Ipak, postoje i oni tipovi epilepsije koji su uzrokovani ozljedama mozga, upalama, konzumiranjem alkohola i droga. “Osobe koje boluju od epilepsije mogu živjeti normalnim životom kao i svi ostali”, zaključila je Struk. Da su sve o epilepsiji i zapamtili, demonstrirali su učenici koji su po završetku tribine sudjelovali u kvizu, a neki od njih izveli su i vježbu da bi pokazali kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj. “Pomogla bih osobi koja ima napadaj tako što bih je najprije smirila, a zatim je stavila u bočni položaj. Vjerujem da bi me uhvatila trema kad bih to sve trebala izvesti i u praksi, no kako sam išla i na tečaj prve pomoći, znam da treba pokušati i da se takvu osobu ne smije ostaviti samo zato što vas je uhvatila panika”, rekla je učenica drugog razreda Lana Željka Rumenjak. glas trešnjevke | proljeće / ljeto U Hrvatskoj 40. 000 oboljelih U svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj njih oko 40.000. Epileptički napadaj mogu imati i osobe koje ne boluju od te bolesti. To stanje naime mogu uzrokovati: dugo razdoblje nespavanja, vrlo visoke tjelesne temperature, tjelesni napor, stres i treptajuća rasvjeta. Osobi koja ima napadaj treba se pomoći tako da ju se okrene na bok i sačuva od mogućih ozljeda. Isto tako, nikako joj se ne smije staviti kakav predmet u usta. Pogrešno je vjerovanje da osoba može progutati vlastiti jezik. To je – dokazali su stručnjaci – nemoguće. 29 od 7 do 107 KUNG FU “ŠKOLA SAFIRA ” Samoobranom do tjelesnog i duševnog mira Treninzi samoobrane prilagođeni su situacijama u kojima je nužno obraniti se od jačega ili većega napadača, i to tehnikama i zahvatima primjenjivima u praksi Tekst: Davor Ivanov Foto: www.skola-safira.hr Naprednije tehnike uključuju i upotrebu hladnog oružja 30 M alo je onih koji barem jednom u životu nisu razmišljali kako bi trebali svladati umijeće samoobrane, bilo da ih je na to natjeralo neugodno iskustvo poput napada na ulici, bilo da su se na učenje vještina samoobrane odlučili iz preventivnih razloga. Treninzi samoobrane uključuju i psihičku i fizičku pripremu za neočekivan napad, a zanimljiviji su ljepšemu spolu. Upravo su zbog toga treninzi samoobrane prilagođeni situacijama u kojima je nužno obraniti se od jačega ili većega napadača, i to tehnikama i zahvatima primjenjivima u praksi. U neposrednoj blizini Trešnjevačkog trga, u dvorani Dječjeg vrtića “Potočnica” u Ulici grada Vukovara 18, smjestila se Kung fu “Škola Safira” čiji voditelji tečajeva i stručnjaci za samoobranu uče svoje polaznike kako se obraniti, ali i kako krenuti putem tjelesnog, duševnog, umnog i duhovnog napretka. Jedan je od voditelja i Marijan Mirković koji nam je otkrio kako se ljudi upisuju na tečajeve da bi se mogli obraniti u određenim kritičnim situacijama. Treniranje različitih tehnika međutim samo je dio umijeća, a cilj je unutrašnji razvoj vježbača. Vanjski je razvoj samo sredstvo za postizanje tog cilja, navodi Mirković. “Tečajevi su namijenjeni svima onima koji, uz tjelesno-zdravstveni cilj odnosno svladavanje umijeća samoobrane, žele razviti i svoju duhovnu sastavnicu. Koristi su vježbanja mnogostruke te dovode do tjelesnog, duševnog, umnog i duhovnog razvoja”, ističe Mirković. Tijekom prvih nekoliko mjeseci naglasak je na vježbanju, razvijanju snage, gipkosti i ravnoteže te učenju osnovnih stavova i pokreta. Tijekom glas trešnjevke | proljeće / ljeto Samoobranom se razvijaju snaga, gipkost i ravnoteža toga razdoblja polaznici se upoznaju s umijećem kako bi stekli dojam o tome što bi mogli naučiti te kako bi postali svjesni svojih ograničenja. “Tijekom prvih četiriju godina učenja vježbaju se goloruke tehnike što je i minimum uspješna svladavanja umijeća samoobrane. Nakon toga prelazi se na vježbanje koje uključuje i rad s različitim vrstama hladnog oružja kao što su dugi i kratki štap, sablja, mač, kratka i duga helebarda, trozub, koplje, nunčake, lanac ili noževi”, objašnjava Mirković. Tečajevi se održavaju nekoliko puta na godinu, no oni su samo dopuna redovitu vježbanju koje se odvija tijekom godine. Škola upisuje nove polaznike u svibnju, a svi zainteresirani prije toga mogu u redovito vrijeme vježbanja, utorkom i petkom od 18 do 19.30 sati te srijedom od 19.30 do 21 sat, uživo vidjeti što se i kako se vježba na određenome stupnju. od 7 do 107 PLIVAČKI KLUB “TREŠNJEVKA ” Ljubav prema plivanju jača je i od loših uvjeta za treniranje Iako Klub nije u sustavu natjecanja Republike Hrvatske, talenata i uspjeha ne manjka Tekst: Martina Cikojević Foto: arhiva PK “Trešnjevka” N a inicijativu grupe građana Plivački klub “Trešnjevka” (PK “Trešnjevka”) osnovan je 2005. godine, i to kao sportska udruga. Djeca koja su u tome klubu iskusila svoja prva plivačka umijeća izuzetno vole taj sport, no njime se, na žalost, bave samo rekreativno. Naime, premali kapaciteti, niski sanitarni standardi te kronični nedostatak bazena, kao i to što su postojeći tehnološki zastarjeli, još jednom potvrđuju već poznatu, tužnu hrvatsku sportsku priču o lošim uvjetima za treniranje. “Polaznici ovoga kluba plivanjem se bave uglavnom iz zdravstvenih razloga, rekreativno te zbog usavršavanja tehnike, jer za sportsko usavršavanje, zbog pomanjkanja bazena u Zagrebu, nemamo dovoljno termina”, rekao nam je Ante Krce, predsjednik i, kako sam kaže, ponekad i trener Plivačkoga kluba “Trešnjevka”. Dodao je da većina plivačica i plivača toga kluba dolazi iz susjednih općina jer ondje ne postoje bazeni koji zadovoljavaju i uvjete i potrebu za plivanjem. Ipak, dobra volja i ljubav prema tomu zdravom sportu jača je od loših uvjeta za treniranje. Iako, s obzirom na spomenute probleme, Klub nije u sustavu natjecanja Republike Hrvatske, talenata i uspjeha ne nedostaje. Primjer je mladi plivač Matija Sorić koji je, kao član Kluba “Trešnjevka”, nastupao na 39. i 40. plivačkom maratonu “Preko – Zadar” te osvojio izvanredno treće mjesto. “Matija je taj plasman ostvario jer je sam dodatno trenirao i vježbao. S dva treninga na tjedan, koliko ih imamo u Klubu, to sigurno ne bi mogao ostvariti”, kazao je Krce. Dodao je da se Klub natječe samo s onim klubovima koji treniraju na Zimskom plivalištu “Mladost”, i to na prigodnim natjecanjima kao što su Uskrs, Božić ili kraj školske godine. Bilo kako bilo, optimizam ne jenjava jer djeca i mladi u PK -u “Trešnjevka” vole taj sport. Uostalom, njime se uglavom bave zbog ljubavi prema plivanju. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Mjesečna članarina – 230 kuna Treninzi Plivačkoga kluba “Trešnjevka” održavaju se na Zimskom plivalištu “Mladost”, Trg Krešimira Ćosića 10, dva puta na tjedan, i to subotom i nedjeljom od 17 do 18 i od 18 do 19 sati. Klub se sam financira iz članarina – 230 kuna na mjesec – i to od rujna do lipnja. Stručnu pomoć Klub dobiva od Zagrebačkog plivačkog saveza čiji je pridruženi član. Svi koji su zainteresirani za učlanjenje u Plivački klub “Trešnjevka” informacije mogu dobiti na broj 091/ 309 25 69. 31 od 7 do 107 Ansambl se ponosi i kolekcijom od čak 520 kompleta narodnih nošnji iz cijele Hrvatske Bogat opus ansambla uključuje folklorne plesove iz cijele Hrvatske pa tako i dubrovački linđo Jubilej Godinama razbijaju predrasude prema folkloru Više od 80 plesača, pjevača i svirača Folklornog ansambla “Ivan Goran Kovačić” dio je velike obitelji koja ove godine slavi 65. godišnjicu Tekst: Davor Ivanov Foto: www.igk.hr 32 F olkorni ansambl “Ivan mjesto na natjecanju “Spavaj, Ove je godine pokrenuta i Goran Kovačić”, dio isto mali Božiću” i osvojena Zlatna dječja sekcija koja okuplja najimena Studentskog kul- plaketa na natjecanju hrvatske mlađe trešnjevačke zaljubljeturno-umjetničkog društva, vokalne tradicijske glazbe na nike u folklor. Povezanost s ove godine slavi 65. obljetnicu Festivalu pjevačkih zborova u Trešnjevkom dokazuju i česta svog postojanja. Iako je njegovo Zagrebu . Sudjeluju i u predstavi gostovanja u Centru za kulturu matično društvo smješteno na “Đerdan” Jakova Gotovca, a iza “Trešnjevka” u kojem su posljedOpatovini, zbog mnogobroj- njih su i mnogobrojne nomina- nji put nastupili 14. travnja kad nih članova ansambl probe već cije za nagradu Porin. su održali svoj cjelovečernji godinama održava u prostoViše od 80 plesača, pjevača godišnji koncert. rima Mjesnog doma “Horvati- i tamburaša pod vodstvom je Uz bogat program, ansambl Srednjaci” na Trešnjevki. uglednih folklornih stručnjaka, se ponosi i kolekcijom od čak Bogat opus koreografiranih a danas u ansamblu djeluju 520 kompleta narodnih nošnji iz hrvatskih plesova uključuje umjetnički voditelj Dubravko cijele Hrvatske među kojima se folklorne plesove i pjesme iz Radić, voditelj pjevanja Vinko neke procjenjuju kao muzejska gotovo svih dijelova Hrvatske Karmelić i voditelj tamburaškog vrijednost. Goranovci su i jedni koje su predstavili na brojnim orkestra Mario Pleše. Unatoč od rijetkih folklornih ansambala smotrama i gostovanjima u brojnom članstvu, za folklor koji imaju veteransku sekciju Hrvatskoj te diljem Europe i svi- stalno pokušavaju zainteresi- koja od 2003. godine okuplja jeta. Samo od 2010. pa do 2013. rati nove naraštaje. svoje stare članove. godine gostovali su na festi“Danas nije jednostavno “Zbog čestih proba i turneji valima u Bosni i Hercegovini, zainteresirati mlada čovjeka možemo reći da smo poput je Makedoniji, Češkoj, Francuskoj, pa mu je ljubav prema folkloru dne velike obitelji. Bavljenje folBelgiji, Njemačkoj, Cipru i Kini. potrebno usaditi još u najranijoj klorom preporučio bih svima Status jednog od najpoznati- dobi. Upravo zbog toga poku- koji se žele rekreirati te istodobjih hrvatskih folklornih ansam- šat ćemo animirati što više osno- no steći nova poznanstva, iskubala dokazuju i mnoga nacio- vaca i pokušati razbiti njihove stva i putovati diljem svijeta”, nalna i međunarodna priznanja predrasude o folkloru”, rekao kaže Danijel Vukobrat, predmeđu kojima se samo u prote- nam je Dubravko Radić, umjet- sjednik Folklornog ansambla. klih nekoliko godina ističu: prvo nički voditelj ansambla. glas trešnjevke | proljeće / ljeto od 7 do 107 VIDEONADZOR Veliki brat poželjan samo na školskim igralištima Iako se ravnatelji slažu da zbog postavljenih kamera ima manje međuvršnjačkoga nasilja, uvođenje videonadzora u školskim zgradama ne smatraju dobrom idejom Tekst: Anita Končar P rovalnici, lopovi, vandali i huligani trešnjevačke osnovne i srednje škole izbjegavaju u širokome luku, barem ako je suditi prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Naime, u gradskim četvrtima Trešnjevka sjever i jug lani nije provaljeno ni u jednu školu, a nije zabilježeno ni uništavanje školske imovine. Kao jedan od mogućih razloga manjeg uništavanja školske imovine ističe se uvođenje videonadzora u obrazovnim ustanovama. Tako je Grad, stoji u odgovoru Ureda za obrazovanje, u proteklih pet godina potrošio oko 750.000 kuna na uvođenje ili poboljšanje sustava protuprovale i videonadzora u zagrebačkim odgojno-obrazovnim ustanovama. “Taj će se trend nastaviti i u budućnosti sukladno financijskim mogućnostima”, kažu u mjerodavnome uredu. Što se pak Trešnjevke tiče, sustav protuprovale i videonadzora uveden je u 15 osnovnih, devet srednjih, dvjema umjetničkim školama te u jednom učeničkom domu. Iako se školska imovina u posljednjih nekoliko godina manje uništavala, nasilja na školskim igralištima još uvijek ima. Naime, četiri su trešnjevačke osnovne škole tijekom siječnja dojavile da je na njihovim glas trešnjevke | proljeće / ljeto igralištima bilo nasilja među učenicima, ali, na sreću, bez težih posljedica. Da bi se i takve situacije izbjegle, većina ravnatelja čije škole nemaju videonadzor slaže se da bi kamere trebalo postaviti oko škola – ali ne i u školskoj zgradi. Iako nemaju problema s međuvršnjačkim nasiljem, uništenih prozora ipak je bilo u Osnovnoj školi “Prečko”. Kako je objasnila ravnateljica Jadranka Oštarčević, prošle je godine bilo sitnih devastacija na vanjskome dijelu škole. “Devastacije se uglavnom događaju vikendom jer dio školskog igrališta nije ograđen”, rekla je ravnateljica te dodala kako nije bilo veće materijalne štete osim razbijenih prozora. Vanjski dio škole voljeli bi imati pod budnim okom Velikoga brata i u IX . gimnaziji. “Kad je u pitanju videonadzor, moram priznati da sam malo ambivalentna. Slažem se da bismo kamerama trebali pokriti nekoliko kritičnih točki, kao što je ulaz u školu, no nisam za postavljanje videonadzora u učionicama i hodnicima. Videonadzorom želimo kontrolirati ulazak stranih osoba u školu a ne učenika”, objasnila je ravnateljica IX . gimnazije Svea Bielen i dodala da će njezina škola, prema najavama iz Ureda za obrazovanje, videonadzor uskoro i dobiti. 33 od 7 do 107 DOM DUHOVA Sindikalna palača na Trešnjevki i dalje je prazna Ne zna se kad će se sindikati useliti u velebno zdanje koje se prostire na 5600 četvornih metara te koje ima osam katova i tri podzemne garaže Tekst: Davor Ivanov Foto: Anita Končar 34 P rošlo je više od dvije godine od početka gradnje Sindikalnog doma u Ulici Florijana Andrašeca, u neposrednoj blizini Cibonina tornja. Iako su se prema početnim planovima sindikati u dom trebali preseliti potkraj prošle ili početkom ove godine, velebno zdanje od 5600 četvornih metara na osam katova i tri podzemne garaže još uvijek je prazno. Sindikalnu palaču gradila je Matica hrvatskih sindikata na čelu s Vilimom Ribićem, a u nju bi se, uz Maticu, uskoro trebali useliti i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Sindikat hrvatskih učitelja koji su zasad još uvijek na svojim starim adresama. U prijašnjim medijskim istupima sindikalni šef Vilim Ribić izjavio je kako sindikati ipak neće zauzeti cijelu zgradu. Naime, dio zgrade bio bi ponuđen na tržištu, i to po prosječnoj cijeni najma poslovnih prostora na Trešnjevki koji iznosi 11 eura po četvornom metru. Koliko stoji cijeli projekt, poslovna je tajna, no Miljenko Šimpraga, predsjednik Velikog glas trešnjevke | proljeće / ljeto vijeća Sindikata znanosti, još je 2009. godine izjavio kako je samo zemljište 2008. godine kupljeno za 14,1 milijun kuna, a novac je osiguran štednjom iz članarina oplođenih ulaganjima s minimalnim rizicima tijekom razdoblja od 16 godina. Izvođač radova, građevinska tvrtka Tehnika, najnižim je cijenama na javnom natječaju dobila posao te je nakon sklapanja ugovora obznanila kako je cijena ugovorenih radova tad iznosila 20 milijuna kuna. Unatoč brojnim telefonskim pozivima, SMS -ovima i e-poštama, do zaključenja ovog broja od Matice sindikata i Vilima Ribića nismo uspjeli dobiti odgovor zašto je zgrada i dalje prazna te kad bi se sindikati napokon mogli preseliti na novo radno mjesto. Prema pisanju tjednika Globus, druga faza radova, to jest unutrašnje uređenje doma, kasni pa je datum useljenja i dalje nepoznat. U sklopu nova sindikalnog doma trebao bi se nalaziti i kafić, a nova bi zgrada trebala imati i dva dizala za automobile koji se procjenjuju na 150.000 eura, navodi Globus. od 7 do 107 LOKALNI IZBORI 2013. Preko društvenih mreža do političkih bodova Svi kandidati za mjesto zagrebačkoga gradonačelnika imaju otvorene profile na Facebooku, a dio njih aktivan je i na Twitteru Tekst: Anita Končar I za nas su izbori za Europski par- sljedbenika na najpopularnijoj drušlament, a uskoro nas očekuju i tvenoj mreži ima esdepeovac Rajko lokalni izbori za koje je kampanja Ostojić koji ima više od 15.000 simpau punome jeku. I dok se dio politič- tizera. S druge strane, na Facebooku kih stranaka odlučio na već uobičajene najmanje je aktivan kandidat koalicije načine promocije, pa se tako najprlja- HSP-HČSP-a Siniša Šukunda. Ipak, bez viji rat plakatima vodi u Zadru, Sisku obzira na to imaju li svega 300 ili pak i Splitu, velik dio kandidata za gra- više od nekoliko tisuća sljedbenika na donačelničko mjesto odlučio se i na društvenim mrežama, ono o čemu bi regrutiranje novih glasača uz pomoć sve stranke, pa i njihovi kandidati koji društvenih mreža. O važnosti prisut- imaju otvorene profile, trebale voditi nosti političkih kandidata i u virtual- računa jest da te stranice treba i redonome svijetu nedavno je u Zagrebu vito ažurirati. Među savjetima stručgovorio i Ravi Singh, američki podu- njaka za odnose s javnošću mogu se zetnik i nekadašnji političar kojega je tako naći i natuknice kako društvene dnevnik USA Today nazvao svjetskim mreže nisu kanal za monologe te da guruom političkih kampanja. Prema njima treba potaknuti dvosmjernu njegovim riječima, uz pomoć interneta komunikaciji koja podrazumijeva samo je na prošlim američkim izbo- brze i jasne odgovore na pitanja. I dok rima regrutirano 1,1 milijun novih će neki pokoji politički bod ostvariti mladih glasača. S obzirom na uspješ- upravo koristeći se mogućnostima nost američkog modela, nameće se novih medija, dio bi stranaka mogao pitanje koliko se hrvatski političari, na tome virtualnom ispitu i pasti. Jer, posebice kandidati za gradonačel- kako je gostujući u Zagrebu rekao i ničke fotelje, u političkim kampa- sam Ravi Singh, riječ je jača od mača. njama koriste i društvenim mrežama. Facebook je tako zamijenio kalašnjiKad je o Zagrebu riječ, svi kandidati kov, a Twitter mačetu. Čije će riječi za mjesto gradonačelnika imaju otvo- pobijediti u izbornome ratu, odlučit rene profile na Facebooku, a dio njih će građani 19. svibnja. Oni kojima kao komunikacijski kanal s potencijal- neće biti teško prošetati do svojih nim biračima koristi i Twitter. Najviše biračkih mjesta. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 35 od 7 do 107 ODGOJ Gušter i krepane muhe Pokažite ljubav druženjem. Odredite djetetu granice Piše: Dubravka Miljković N 36 eki je profesor u SAD -u za laboratorijskog što im zuji oko glave, gulimo im mango i papaju, ljubimca dobio južnoameričkoga guštera. a po potrebi i sebe, ne bismo li im ispunili svaku Problem s tim gušterom bio je što nitko želju – odmah i sad pa što košta da košta! Pritom nije mogao dokučiti što on jede pa je počeo kopniti. smo i jako “maštoviti” kako bismo sebi i druTad još nije bilo interneta pa da brzo doznaš sve gima objasnili zašto to radimo. Od onoga “pa što i trebaš i ne trebaš. A i zašto bi pretraživao? Pa zašto ne bih kad mogu” ili “ja nisam imao pa valjda će skužiti jednoga guštera!? Ubijao mu je nek’ ima on(a)” do toga kako je “skupo kupomuhe; gušter ih nije htio jesti. Gulio mu je mango vati jeftine stvari” (Čak i djeci odjeću. Koja rastu i papaju, nije ih htio. Nudio mu kinesku hranu; toliko brzo da se ni najobičnija krpa na njima nije ga zanimala... Jednoga je dana došao u labo- ne stigne raspasti!). Naravno, ne radi se samo ratorij, a gušter je, sav iznemogao, ležao u nekome o skupoj odjeći. Tu su i druge pretjerano skupe kutu. Ponudio mu je svoj ručak, ali on nije pokazao stvari i, općenito, previše stvari, previše aktivinteres ni za sendvič sa šunkom. Profesor je jeo nosti, previše zabave. i usput čitao novine. U jednom je trenutku dijeU takvom popustljivom odgajanju dijete nema lom novina slučajno prekrio jelo. Gušter je bacio obveza, roditelji sve čine umjesto njega: najprije pogled na tu konstrukciju, ispružio noge, dojurio ga nastave oblačiti, obuvati i hraniti i onda kad preko sobe, uspentrao se na stol, razderao novine bi ono već moglo raditi i sâmo, a onda mu pišu i pojeo sendvič! zadaće, čitaju lektiru, opravdavaju neopravdane A sad s guštera na ljude. Eto, baš neki dan izostanke iz škole, love muhe, upleću mu se u sve čekam u redu pred blagajnom jedne prodavaonice odnose s drugima i rješavaju probleme čineći ga u šoping-centru. Ispred mene otac i sin, od nekih tako (trajno) ovisnim o sebi. Na kraju je nesretan četrnaest godina, koji u ruci već drži poveću vre- – za što optužuje roditelje. Sjetite se svojih roditelja. Ako postoji nešto što ćicu iz iste prodavaonice. Prodavačica rasprostire po pultu nekoliko odjevnih predmeta, uklanja im im zamjerate, vjerojatnije je to vrijeme koje nisu onu zaštitu od krađe, dodaje blaganici koja očitava provodili s vama, a ne (skupe) stvari koje vam nisu cijenu, vraća kolegici koja ih slaže u novu vrećicu. kupovali. Pokažite ljubav druženjem. Odredite Mislim da su ukupno bila tri predmeta, nisam djetetu granice. Proširujte ih kako raste i razvija se. obraćala pažnju sve dok blagajnica nije ispalila Nemojte umjesto njega raditi stvari koje ono može ukupnu cijenu a prodavačica istodobno stavljala i treba raditi sâmo. Postavljajte mu zadatke koje u vrećicu zadnji od tih predmeta, kratku kožnatu može obaviti – kad se potrudi. Osigurajte sastojke jaknicu. Dakle, sve zajedno šest tisuća sedamsto i za sendvič, ali neka si ga sâm napravi (a može i nešto kuna! (Gledam uokolo jesu li tu još i dva bici- vama usput). Pomozite djetetu da upozna sebe i kla uključena u cijenu, ali ništa slično na vidiku.) da nauči koristiti svoje jake strane. Čak ni gušteri Tata je ne trepnuvši pružio karticu. Na licima obo- ne jedu ako prije toga ne mogu ostvariti gušterjice emocija kao na licima profesionalnih igrača ske snage i vrline. Mi smo nešto kompleksniji od pokera: nula bodova. Čini se kao naučena, već guštera, ali i mi to moramo raditi. Moramo urodobro uvježbana scena. Gušter i krepane muhe. niti u svoje najveće snage da bismo bili zadovoljni. Kao roditelji često mislimo kako činimo To djeci ne možemo kupiti, ali dobrim odgojem dobro svojoj djeci time što ubijamo svaku muhu možemo im darovati. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Trešnjevačke knjižnice Tekst i foto: Maja Cvek KNJIŽNICA “VOLTINO ” Međugeneracijski susret Knjižnica “Voltino” i Osnovna škola “Voltino” već godinama vrlo uspješno surađuju. Tako su početkom ove godine u sklopu projekta “Knjižnica širom otvorenih vrata” učenici prvih i drugih razreda te osnovne škole sudjelovali u međugeneracijskom susretu. Tom je prigodom umirovljena učiteljica Jasminka Žagmeštar podijelila s učenicima svoja sjećanja na obilježavanje Valentinova i na pokladne običaje iz doba njezine mladosti. Pjesnikinja Maja Cvek pročitala je nekoliko svojih kajkavskih pjesama pa su mali slušatelji mogli upoznati dijalekt kojim se nekad puno više govorilo nego danas. Učenici su postavljali razna pitanja, pogađali nepoznate riječi i vrlo aktivno sudjelovali u tom veselom susretu. Izložba slika “Morske impresije” Svečano otvaranje 11. samostalne izložbe slikara i ilustratora, inače dipl. ing. strojarstva, Zlatka Šavora u prostorijama je knjižnice “Voltino”održano 1. veljače. Autor se ovoga puta koristio tehnikom kombiniranja tuša i pastele, a svoje doživljene morske impresije tijekom boravka u Dragama uspio je uvjerljivo prenijeti na slike. KNJIŽNICA “KNEŽIJA” Program “Mala djela s puno ljubavi” Knjižnica “Knežija” nastavlja s lanjskim programom pod geslom Majke Terezije: “Ne možemo svi činiti velika djela, ali možemo svi činiti mala djela s puno ljubavi”. I ovoga su puta događanju nazočila djeca iz Caritasove kuće “Blaženi Alojzije Stepinac” iz Brezovice, ali došli su i brojni drugi mališani. Veselo druženje upotpunio je Dragutin Jakupec Japa izvodeći mađioničarske trikove, nastupala su i djeca u ulozi njegovih pomoćnika, a mališani su na kraju dobili prekrasne balone i slatkiše. Program koji se održao potkraj veljače organizirala je i vodila knjižničarka Dražena Šola Vrbanek. Pjesnikinja Maja Cvek pročitala je učenicima OŠ “Voltino” nekoliko kajkavskih pjesama KNJIŽNICA “PREČKO” Susret u susjedstvu U sklopu projekta “Knjižnica širom otvorenih vrata” u prostorima Knjižnice “Prečko” polovinom je veljače organiziran susret članova Kluba “Vjeverica” koji, u sklopu Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom grada Zagreba, već punih 27 godina djeluje u naselju Prečko. Članovi Kluba originalno su otvorili izložbu radova kojima su izrazili vlastitu kreativnost. Nastupili su kao vatreni afrički bubnjari i pod vodstvom učitelja Sudanca Sama Bushare izveli pravi mali koncert na bubnjevima. Glazbeno-pjesnička večer Kulturno-umjetničko društvo “Golub” gostovalo je početkom ožujka u Knjižnici “Prečko”. Riječ je o glazbeno-pjesničkoj večeri tijekom koje su članovi Društva čitali poeziju i izvodili vlastite uglazbljene tekstove. Tako su započeli proslavu vlastita jubileja te obilježili Međunarodni dan žena. Kulturno-umjetničko društvo “Golub” osnovano je davne 1913. godine kao Društvo djelatnika Pošte i telekomunikacija. Iako ima manje članova, Društvo je i dalje aktivno te ove godine ponosno slavi 100 godina rada. glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 37 Druženje djece i mađioničara Dragutina Jakupeca Jape Susret članova Kluba “Vjeverica” KUD “Golub” u Knjižnici “Prečko” poznat SUSJEDST VA i IZ T R E ŠN J E VA ČK A P U C A Ana Rucner: Klasičnu se glazbu može popularizirati modernim pristupom Mlada je glazbenica ove godine u četirima kategorijama nominirana za nagradu Porin Tekst: Davor ivanov Foto: anarucner.com P 38 opularna violončelistica godinama živi na Trešnjevki sa suprugom Vladom Kalemberom i njihovim šestogodišnjim sinom Darianom. Klasičnu glazbu promovirala je u brojnim svjetskim metropolama, a njezin je rad prepoznala i struka te joj dodijelila čak četiri nominacije za diskografsku nagradu Porin, među kojima je i ona za najboljeg novog izvođača. Prošle je godine izdala svoj prvi studijski album, “Expression”, a na predstojećem Sarajevskom filmskom festivalu održat će koncert uz pratnju Sarajevske filharmonije i poznatih sarajevskih instrumentalista na kojem će izvesti neka od najljepših djela filmske glazbe. Osnovala je i humanitarni festival “Ana u Gradu” koji će se treću godinu uzastopce održati u Dubrovniku i koji je dosad prikupljenim novcem pomagao mladim glazbenicima te oboljelima od Downova sindromom. Nedavno se okušala i u pjevanju snimivši obradu pjesme “What a feeling”, velikog hita iz osamdesetih koji je za film “Flashdance” otpjevala Irene Cara. GT : Već godinama živite na Trešnjevki. Kako Vam se sviđa život u tome kvartu i zadovoljava li sve životne potrebe Vaše obitelji? Na Trešnjevku sam se s Maksimira doselila nakon udaje, što je bilo prije devet godina, tako da se danas već osjećam kao prava trešnjevačka puca. Obožavam Trešnjevku jer je vrlo praktičan kvart u kojem je sve blizu i nadohvat ruke, a ljudi su iznimno srdačni i pristupačni. U blizini su i vrtić i škola što nam je vrlo važno jer naš sin na jesen kreće u prvi razred. GT : Nedavno ste se uputili u pjevačke vode i snimili obradu hita “What a feeling”. Kakve su reakcije i možemo li u budućnosti očekivati još pjevačkih uradaka? Oduvijek volim pjevati tako da sam napokon odlučila ispuniti si i tu želju te spojiti vokal s instrumentalom. Prije toga sam sa suprugom iz ljubavi snimila božićni duet pjesme “Tiha noć”, no sad je riječ o pravome singlu i spotu namijenjenom glas trešnjevke | proljeće / ljeto stranom tržištu. Mislim da je ovo samo početak jer imam još mnogo planova. GT : Održali ste koncerte u brojnim svjetskim metropo lama. Koja Vas se zemlja najviše dojmila i postoje li razlike među narodima kad je riječ o doživljavanju klasične glazbe? Jako volim Izrael. Cijelog sam ga proputovala i uvijek mu se rado vraćam, čak i ako nije u pitanju poslovno putovanje. Obožavam i Kinu koja iznimno dobro reagira na moderan pristup klasici, a ljudi su otvoreni za sve vrste glazbe. Japanci pak bolje reagiraju na tradicionalan pristup klasičnoj glazbi. Uz Kinu, Turska je zemlja u kojoj sam uvijek bila iznimno dobro prihvaćena te je to tržište kojem se uvijek iznova vraćam. GT : Kako popularizirati klasiku i učiniti je privlačnijom široj slušateljskoj publici? Klasika je oduvijek bila i uvijek će ostati glazba u kojoj ne uživaju široke mase, no i ona se može popu- poznati iz susjedstva larizirati modernim pristupom. Riječ je o zahtjevnoj vrsti glazbe u kojoj će naročito mlađa populacija teško uživati ako s njom nije bila upoznata. GT : Imate čak četiri nominacije za nagradu Porin – onu za najboljeg novog izvođača, najbolji instrumen talni album, najbolju instrumentalnu izvedbu i najbolje likovno oblikovanje albuma. Kojemu se Porinu najviše nadate? Za nominacije sam doznala tijekom jednog poslovnog putovanja. Iznimno cijenim to što je struka prepoznala moj rad i trud te mi dodijelila sve te nominacije pa mi je drago i samo to što sudjelujem. GT : Koliko se dugo bavite glazbom i je li na odabir Vaše karijere utjecala Vaša glazbena obitelj? Violončelo sam počela svirati sa šest godina, a budući da je moja majka uspješna čelistica, bila mi je uzor i htjela sam naučiti svirati poput nje. Obitelj mi je pružala veliku podršku, ali nikad nisam osjećala pritisak da se moram baviti glazbom, a to ću načelo primijeniti i na vlastitom sinu iako on zasad još ne pokazuje sklonost bavljenju glazbom. GT : Poznati ste i po često izazovnom odijevanju na koncertima. Birate li sami odjevne kombinacije u kojima nastupate ili tražite pomoć stručnjaka? Sve odluke donosim sama; od toga gdje ću svirati, što ću svirati pa do toga u čemu ću svirati. Iako mi po tom pitanju nitko ne dirigira, imam malu pomoć sa strane u izradi samih odjevnih kombinacija. Trenutačno sam se prepustila u ruke modnog dvojca ELFS s kojima izvrsno surađujem te jednostavno obožavam njihove ideje. Dovoljno je da im kažem gdje nastupam i što sviram i naše se zamisli svaki put preklope. GT : Kakvi su planovi za budućnost? Planirate li sni manje nova albuma? Uskoro ću snimiti album filmske glazbe. Riječ je o projektu za predstojeći Sarajevski filmski festival u sklopu kojeg ću sa Sarajevskom filharmonijom i poznatim sarajevskim instrumentalistima i vokalistima 23. kolovoza održati koncert na kojem ću izvesti neke od najpoznatijih filmskih tema. Odavno gajim ljubav prema filmskoj glazbi tako da se neopisivo veselim tom koncertu. Iznimno sam ponosna i na svoj glazbeni festival “Ana u Gradu” koji će se od 21. do 24. lipnja održavati u Dubrovniku. Festival je humanitarnoga karaktera, a u protekle dvije godine prihod je bio namijenjen mladim glazbenicima i osobama s Downovim sindromom. Ove ćemo godine pomoći dubrovačkom dječjem domu “Maslina” čiji će štićenici i sami sudjelovati u festivalskom programu. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 39 povijesni feljton povijesn i feljton 40 URBANIZAM Naselje Istrana i invalida - primjer brige za socijalno ugrožene tijekom međuraća Trideset posto stanova bilo je sagrađeno za potrebe ratnih invalida, a većina preostalih bila je namijenjena izbjeglicama koje su se iselile nakon pripojenja Istre Italiji Tekst i foto: Vanja Radovanović glas trešnjevke | proljeće / ljeto T ijekom međuraća Zagreb se brzo razvijao, i to najprije zbog industrije koja je tih godina određivala gradski život i promovirala Zagreb kao glavno industrijsko središte tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Zagrebačka se industrija u tome razdoblju koncentrirala na dvije četvrti – Trešnjevku i Peščenicu. One su bile pogodne zbog željezničke pruge i pripadajućih teretnih (ranžirnih) kolodvora: Zapadnoga kolodvora sjeverno od Trešnjevke, koji je bio povezan s gradskom munjarom, carinskim skladištima, Franckom, Ljevaonicom željeza i metala “Braća Ševčik“ i s mnogim drugim manjim tvornicama i obrtničkim radionicama, te Istočnoga kolodvora na Peščenici, koji je bio povezan s gradskom plinarom te s brojnim većim i manjim tvornicama na Radničkoj cesti i Žitnjaku. Naravno, kako se industrija razvijala, tako se doseljavalo i sve više radnika. To su uglavnom bili ljudi iz unutrašnjosti koji su u potrazi za poslom i boljim životom dolazili u grad goli kao crkveni miševi. Najlogičnije mjesto za njihovo stanovanje bili su upravo kvartovi u kojima se razvijala industrija. Tako su naime bili blizu svojih (stvarnih ili tek željenih) radnih mjesta (trebalo bi istaknuti da su te četvrti dobrostojeći građani smatrali neprivlačnim lokacijama). povijesni feljton Zbog sve veće potrebe za stambenim prostorom, u akciju je krenula i gradska vlast te raznim načinima sudjelovala u gradnji stanova za socijalno ugrožene građane. Što se Naselja Istrana i invalida tiče, već samo ime govori komu je uglavnom bilo namijenjeno. Trideset posto stanova bilo je namijenjeno ratnim invalidima, a većina preostalih stanova izbjeglicama koji su se iselile nakon pripojenja Istre Italiji. Projektirana su i sagrađena 92 stana, i to po današnjim standardima u vrlo kratkom roku: za 20 dana bila su pod krovom, a za 60 dana dovršena. Na pravokutnoj parceli zapadno od Selske ceste sagrađeno je 16 jednokatnih stambenih nizova sa po četiri i šest stanova tri različita tipa: za četiri osobe, šest osoba i za sedam do deset osoba. Oko zgrada projektirani su zajednički prostori: park, praonica te dječje igralište s pješčanikom i bazenčićem. Projekt je potpisao Ivan Zemljak, tad već ugledno ime u svijetu zagrebačkog urbanizma, koji je pokazao jak senzibilitet za funkcionalno rješavanje socijalnih tema što je, među ostalim, stekao za svojih posjeta Nizozemskoj. Ta je zemlja naime u tome razdoblju bila poznata po svojim projektima povezanima s gradnjom za socijalno ugrožene. Vrijedi istaknuti da je negdje u isto vrijeme Zemljak projektirao i osnovnu školu u Selskoj koja se nalazi nekoliko stotina metara sjevernije. Kako danas izgleda to naselje? Na sreću, naselje je kao cjelina zadržalo svoj integritet i cjelovit izgled. Građevine su u različitim stupnjevima očuvanosti, no, za razliku od nekih drugih naselja (poglavito socijalnih stanova na Laščinšćaku i sličnoga), ukupna je slika relativno dobra. Na žalost, naselje je okruženo potpuno neskladnim građevinama (Kazalištem “Trešnja“, bivšom zgradom Allianz osiguranja, nogometnim igralištem NK “Trešnjevka“) i vrlo prometnom Selskom cestom pa se njegova slikovitost može doživjeti tek šetnjom po manje prometnim okolnim ulicama, Veprinečkom i Mošćeničkom. Naselje je najljepše u proljeće, kad cvatu krošnje trešanja na istočnome dijelu naselja koje ga, barem donekle, odvajaju od bučne i neugodne Selske ceste. Literatura, ilustracije: Darja Radovčić Mahečić: “Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba“, naklada Horetzky, Zagreb 2002. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Kronologija gradnje trešnjevačkih stanova i usporedba s drugim važnim događajima iz trešnjevačke povijesti 1921. – 1925. gradske kuće u bloku Selska-Magazinska-Meršićeva 1927. – 1928. Provizorni stanovi pokraj križanja Selske i Ozaljske 1929. – 1930. Naselje Istrana i invalida u bloku Selska-Veprinačka-Mošćenička 1930. gradnja Trešnjevačkog placa 1931. Stambeno naselje za ZET -ove radnike sjeverno od Remize 1932. Otvorena Osnovna škola “August Šenoa“ na Selskoj cesti 1935. Naselje Prve hrvatske štedionice između Ozaljske, Selske i Krapinske 1935.: Otvorena tramvajska veza prema Remizi 1939. – 1941. Gradnja crkve sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti Sva se ta naselja nalaze duž Selske ceste, uz jedan od najstarijih prometnih smjerova vidljiv čak i na zemljovidima iz 18. i 19. stoljeća. Tad je to vjerojatno bio tek kolski put koji je povezivao Črnomerec sa selom Horvati pokraj Save. Horvati su se nalazili na području sadašnje Knežije i Srednjaka puno prije gradnje današnje trešnjevačke jezgre (o tome svjedoči i podatak da je najstarija osnovna škola na Trešnjevki upravo Osnovna škola “Horvati“ koja je sagrađena 1897., tridesetak godina prije bilo koje druge trešnjevačke osnovne škole). Sjeveroistočni dio Trešnjevke (istočno od Trakošćanske ulice, sjeverno od Tratinske) urbaniziran je i sagrađen uglavnom tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća, a tridesetih se gradilo prema zapadnome dijelu, duž Selske ceste. Iza Selske nalazila se tadašnja gradska granica, potok Črnomerec, a naselja iza njega (Rudeš, Donja Kustošija, Stenjevec, Prečko, Špansko) pripojena su gradu tek tijekom pedesetih. 41 kvartovski Metronom Tekst: Petra Kostanjšak Basement Jaxx inmusic festival jezero Jarun, od 24. do 26. lipnja 42 Whitesnake Dom sportova, 15. lipnja, 20 sati Osmi IN music festival održava se na starome mjestu, na jezeru Jarun, od 24. do 26. lipnja, kad Pet godina nakon nastupa u Osijeku ćemo opet moći čuti i vidjeti neke od velikih grupa Whitesnake opet dolazi u glazbenih zvijezda današnjice. Ove će se go- Hrvatsku, ali ovoga puta u Zagreb, u dine na zagrebačku pozornicu vratiti Iggy and Veliku dvoranu Doma sportova. Taj The Stooges, ali i Editorsi koji vole dolaziti u legendarni rock-bend osnovao je Zagreb. Na ovogodišnjem izdanju Festivala 1977. bivši pjevač Deep Purplea David napokon će nastupiti poznata britanska grupa Coverdale kojemu će ovo biti drugi Arctic Monkeys, ali i bend NOFX koji će u hrvat- nastup u Domu sportova. Ondje je skom glavnom gradu proslaviti 30. rođendan. naime nastupio u ožujku 1975. s benNajavljeni su nastupi Airbournea, Basement dom Deep Purple. Ulaznice za koncert Jaxxa, Bloc Partyja te mnogih drugih i stranih i stoje 199 kuna, a mogu se kupiti na svim domaćih izvođača. Ulaznica za sva tri festival- Eventinovim prodajnim mjestima. ska dana stoji 399 kuna. Jednodnevna ulaznica stoji 290 kuna te će se moći kupiti isključivo na festivalskoj blagajni. Zagreb Open 2013. – Bloc Party odbojka na pijesku Otvoreno kino Screen on the Green Jarun, pokraj kluba Aquarius, svibanj – lipanj Tijekom svibnja i lipnja u gradskim će parkovima stanovnici i posjetitelji Zagreba moći uživati u prvom hrvatskom kinu na otvorenom. Animirani i igrani filmovi prikazivat će se u maksimirskom parku, na Trgu Franje Tuđmana te na Jarunu, pokraj kluba Aquarius. Program na Jarunu otvara film “No strings attached”koji će se prikazivati 20. svibnja, a slijede filmovi “Megamind”(27. svibnja) te “Rango”(3. lipnja). Projekcije na atraktivnim zelenim lokacijama besplatne su za sve posjetitelje. Organizatori ističu ekološku sastavnicu festivala te glazbu uživo u kojoj će gledatelji moći uživati prije projekcija. Na internetskoj stranici www.screen.com.hr možete pronaći sve podatke o programu. glas trešnjevke | proljeće / ljeto SRC Jarun, od 31. svibnja do 2. lipnja Screen on the green Ljubitelje sunca, pijeska i sporta svakako bi moglo zanimati Prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku koje će se održavati od 31. svibnja do 2. lipnja na Jarunu. Whitesnake kvartovski metronom Glavna urednica Anita Končar Zamjenica glavne urednice Petra Kostanjšak Art direktor Trpimir Ježić Novinari Davor Ivanov, Martina Cikojević, Želimir Ciglar Kolumnisti Nives Opačić, Dubravka Miljković Lektura Ana Stipčić Suradnici Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Ivan Hromatko, Vanja Radovanović, Bruno Konjević Fotografije na koricama: Bruno Konjević Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb Uz potporu gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug Za nakladnika Ljiljana Perišić Tisak Vemako tisak Dinamika izlaženja kvartalno Telefon 01 30 27 411 01 30 27 032 Faks 01 30 24 247 E-adresa [email protected] MB 3239632 Žiro-račun ZABA 2360000 -1101429565 Naklada 10 000 primjeraka ISSN 1846 –503 X glas trešnjevke | proljeće / ljeto 43 za vka a r nt ešnje e ij Cru Tr r t A ltu ku 4 t rija kva nti ia m j a k re n o uvl a i b otvo ez dn a nic Mo a n dio , je a jig ke kn er ine ljan zni atn trib stav , p ra spl ed ovi B e lske lm i, pr a fi ško vor lac ve, s t a ra z g o t v a ra ed s i i n Pr d e, o ka jeć a ug jetni svi nic uz šao um rti lu nce a s Ko zben gla s i de i n r . t 9 u . 1 e t 2 j L ul. 6. do k 0 www.cekate.hr o k t n 2 d o
© Copyright 2024 Paperzz
