broj 20 / 21
jesen / zima 2012.
K
Besplatno
kvartovsko
glasilo
djeco
svi
na
ulice
,
Upoznajte
svoj grad!
”
12 je
0
2
n
a
v
a
u
st
v
d
d
r
a
o
ROPE
u
je
ž
U
s
o e
e h lt
E
su :
r
ELJTON
w
j
T
i
u
i
ić
F
z
y
U
i
ž
v
l
u
i
C um čk k
j
l e
a
at v uk
o n
n
ORTće ba z
z er B
H K
H e
a
o
e
i
S
r
d
p t r
“ r
r
POVIJESNI
al re
In a
K ag ta
M
n
s
z trešnjevke
Am
glas
| jesen / zima | str.u1
e
c
uvodnik
Riječ urednice
Dragi Trešnjevčani,
za razliku od svih prijašnjih brojeva, u
ovome smo Glasu Trešnjevke prešli granice naših gradskih četvrti. Najprije smo
svratili do Praga. Ondje je naime sklopljeno prijateljstvo između Trešnjevke sjever i
gradske četvrti Prag 4 koje podrazumijeva
zajedničke seminare iz gospodarstva,
kulture, znanosti, umjetnosti, obrazovanja,
turizma i zaštite okoliša. Zatim smo po
primjere dobre prakse otišli do Njemačke
gdje smo od Anke M. Leitzgen, novinarke
i dječje književnice, doznali kako djeca
samostalno mogu utjecati na izgled grada
i kako bismo mogli pomoći našoj djeci da
i sama otkriju svoj grad, da osjete što im
je u njemu dobro, a što nije, da kažu kako
bismo ga mogli još bolje urediti... Kad
smo se umorili od putovanja, odlučili smo
Europu dovesti k nama. Tako je Centar za
kulturu “Trešnjevka” zaslužan za to što
je hrvatskoj metropoli pripala čast ugostiti kongres Europske mreže centara za
kulturu (ENCC) “Shortcut Europe 2012”,
koji je rezultirao pokretanjem inicijative
za osnivanje zagrebačke, a zatim i hrvatske mreže centara za kulturu. Prije nego
što smo ugostili više od 300 sudionika iz
cijele Europe, u Centru za kulturu pridružilo nam se nekoliko filmskih redatelja
iz regije, i to na 6. PSSST !-u Festivalu
nijemog filma. Kako dobar film ne ide bez
dobre glazbe, za vas smo otkrili gdje je u
našem naselju oaza zaljubljenika u škripanje gramofonske igle. Kad smo već kod
nostalgije, odlučili smo vas podsjetiti i na
to gdje se nalazio mali Hollywood, što se
događa s napuštenim lokalima u našem
kvartu te ima li još Trešnjevčana koji nisu
zaboravili na štrikanje. Za sam smo kraj,
kao i uvijek, popričali s poznatim susjedom, Amarom Bukvićem, te otkrili zašto i
on voli život na zapadnome dijelu grada.
Novosti iz četvrti
Idemo u
CeKaTe
Trešnjevačka posla
od 7 do 107
Anita Končar
Poznati iz Povijesni
susjedstva feljton
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 2
Kvartovski
metronom
sadržaj
sadržaj
Trešnjevka sjever
Trešnjevka jug
str. 4-6
6. pssst ! Festival nijemog
filma
Projekt: Kv artura
Sigurnost
Stara dizala naTrešnjevki
str. 17
uvijek budi gorka sjećanja
str. 21
Dječji vrtić “Bajka”
str. 25
Curling klub “ Vis ”
str. 30
nagrađivani mladi glumac
str. 11
str. 12-13
str. 38–39
Najave
Pregled događanja u CeKaTeu
str. 15
Napušteni lokali
“Profesor Baltazar” dolazi u CeKaTe
str. 16
Kolumna Nives Opačić
O Tratinskoj praznini
Štacun
str. 18-19
Recikliranje
čuva prirodu
str. 23
str. 20
Projekt:
Šarengradska
str. 24
Djeco, otkrijte
svoj grad!
Zbor Župe sv. Josipa
“Izvor”
Psi ne smiju s
vama na plac!
Vinil osvaja nove
naraštaje
str. 26–27
Kolumna: Liječnik
Ivo Belan
Intervju: Amar Bukvić,
str. 10
Kreće umrežavanje zagrebačkih
centara za kulturu
Štrikanje je opet
u modi
str. 22
Osamdeset im je godina tek!
Svjetsko prvenstvo
barmena
str. 34
str. 7-9
Retrovizor
str. 14
Visoka Sava
Riječ imaju predsjednici
str. 31
str. 32–33
Kolumna: Dubravke
Miljković
str. 35
str. 36
Mali Hollywood
usred Knežije
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3
str. 28–29
str. 40–42
Događanja u
knjižnicama
str. 37
Najave događanja:
Klizanje, “Cirkus”, predstava
str. 42–43
ti IZ
i
t
r
v
čet
Treš
njev
ka
Sje
ver
s
Novo
O
sim uobičajenih aktivnosti povezanih s komunalnim
akcijama, u četvrti Trešnjevka sjever sklopilo se i jedno
lijepo i zanimljivo prijateljstvo. Naime, Trešnjevka sjever
sprijateljila se s gradskom četvrti Prag 4.
Skup gradskih
četvrti Trešnjevka
sjever i Prag 4
U Pragu je 28. rujna 2012. godine u staroj vijećnici Nuselská
radnice potpisan sporazum o prijateljstvu između Gradske
četvrti Trešnjevka sjever i Gradske četvrti Prag 4. Sporazum su
potpisali predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever
Željko Sladović i zamjenik načelnika Praga 4 Jiří Bodenlos, a
potpisivanja su nazočili Jaromil Kubiček, predsjednik Vijeća
češke nacionalne manjine Grada Zagreba, Juraj Bahnik, predsjednik Upravnog odbora Česke besede, Tihomir Majić, savjetnik
zagrebačkoga gradonačelnika, a sa češke strane Pavel Caldr
i Karel Šplichal, vijećnici četvrti Prag 4.
Tom je prigodom predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka
sjever Željko Sladović izjavio kako su Česi u prošlosti pridonijeli
razvoju Zagreba te istaknuo kako u Zagrebu postoji nekoliko
ulica koje nose imena slavnih Čeha poput Lhotkine, Smetanine,
Dvoržakove, Masarykove, a o srdačnim vezama koje sežu u
daleku prošlost svjedoči i to što u najužem središtu Zagreba
postoji Praška ulica još od 1928. godine. Također je istaknuo
kako i Hrvatska i Češka pripadaju slavenskom dijelu Europe te
je zaželio da se i Zagreb, poput Praga, decentralizira ulaskom
u Europsku uniju.
Dvije gradske četvrti sporazumom su se obvezale da će razvijati
prijateljske odnose te surađivati u društvenom, gospodarskom,
znanstvenom i umjetničkom životu i time pridonijeti daljnjem
produbljivanju prijateljskih odnosa između Praga i Zagreba te
Hrvatske i Češke. Sporazumom su planirana kulturna događanja, seminari iz gospodarstva, kulture, znanosti, umjetnosti,
obrazovanja, turizma i zaštite okoliša.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 4
foto: Jednota
Tekst: Vesna Rems Dobrin
novosti iz četvrti
Uređivanje prostora
mjesne samouprave
Nove zelene površine
Premda se plan malih komunalnih akcija mijenjao tri puta (zbog rebalansa
u proračunu je 500.000 kuna manje),
većina je akcija iz plana ili odrađena
ili pri kraju. Planirani parkovi i zelene
površine uređeni su prema planu, osim
parka u Mjesnom odboru “Nikola Tesla”
u Zorkovečkoj i igrališta u Novoj cesti
nasuprot Doma sportova.
Park u Zorkovečkoj ulici djelomično je
uređen: postavljene su nove klupe i koševi za smeće, a staza je obnovljena. Dok
se ne riješe imovinsko-pravni odnosi,
park se neće temeljito rekonstruirati.
Najviše izmjena pretrpjela je stavka
uređivanja prostora mjesne samouprave.
U tijeku je sanacija krova u prostorijama Mjesnog odbora “Silvije Strahimir
Kranjčević”. Odgađa se saniranje dvorane u Odboru “Ante Starčević i “Rudeš”
te uređenje sanitarnog čvora u Rudeškoj
cesti jer postupak javne nabave nije
mogao biti proveden.
glas trešnjevke | jesen / zima
5
Prostor
nekadašnje
vojarne u
Selskoj cesti
Uređenju igrališta u Novoj cesti na kućnom broju 4 također su se ispriječili
neriješeni imovinsko-pravni odnosi pa
se akcija prenosi u 2013. godinu. Novac
(oko 500.000 kuna) koji je bio planiran
za tu akciju prenamijenjen je za uređenje drugih parkova i dječjih igrališta.
Još jedna dobra vijest za ljubitelje
parkova: u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i
promet odlučili su da će se na prostoru nekadašnje vojarne u Selskoj
cesti sagraditi veliki park s dječjim
igralištem. Grad je za projekt izdvojio
novac iz svog proračuna, a projektnotehnička dokumentacija već je gotova.
foto: nepoznatizagreb.blog.hr
Prometna studija
Da bi se poboljšala prometna situacija u četvrti Trešnjevka sjever, Gradski
ured za prostorno uređenje, izgradnju
grada, graditeljstvo, komunalne poslove
i promet naručio je prometnu studiju.
Najveći su problemi četvrti prenapučenost. Ondje je mnogo automobila,
vrtića, škola i ustanova, a nedovoljno
parkirnih mjesta.
Na javnom natječaju posao je dobila
tvrtka Prometis d.o.o. koja će do kraja
godine ponuditi prijedlog nove prometne studije. Očekuju se inovativna
rješenja koja se tiču jednosmjernih ulica, semafora, parkiranja, biciklističkih
staza… svega povezanog s prometom.
Krajem godine Prometis će predstavit
studiju vijećima mjesnih odbora i vijećnicima Gradske četvrti nakon čega se
očekuju eventualne dopune.
foto: zagreb.hr
novosti iz četvrti
6
Asfaltiranje
Zagorske
ulice
Asfaltiranje prometnica
U prošlom smo broju Glasa Trešnjevke
najavili obnovu Velebitske, Šibenske,
Trsatske i Rabarove ulice financiranu
iz gradskog proračuna. Budući da je
srezan proračun za pojačano održavanje ulica, neizvjesno je hoće li se do
kraja godine te akcije provesti ili će biti
prebačene u sljedeću godinu.
U međuvremenu je preuređena
Vinkovačka i Biokovska ulica. Budući
da su brojni građani tražili da se zaštite
djeca koja po opasnoj prometnici šeću
do Osnovne škole “Voltino”, Gradski
ured za izgradnju obavio je sve planirane radove: promijenjene su instalacije, saniran je kolnik, signalizacija,
postavljene su arhitektonske barijere
s uspornicima…
Novi je sloj asfalta nanesen i u Jezerskoj
i Ulici Roberta Frangeša Mihanovića u
Rudešu, Raškoj na Voltinom, u Puljskoj,
na dijelu Zagorske ulice te u Pruginoj
ulica na Ljubljanici. U Ulici Roberta
Frangeša Mihanovića sagrađeno je i
novo veliko dječje igralište.
Nakon dugotrajne obnove svih instalacija u Sokolgradskoj ulici, napokon
počinje asfaltiranje koje će biti gotovo
do kraja godine.
U planu je Gradskog ureda i saniranje
Čakovečke ulice, a u tijeku je izrada
projektno-tehničke dokumentacije.
glas trešnjevke | jesen / zima
Uređenje
Sokolgradske
ulice
foto: Anita Končar
Kasni sanacija zbog
postavljanja plinskih cijevi
U Mjesnom odboru “Nikola Tesla” u
Žumberačkoj ulici također se odgađaju
radovi. Planira se naime izmjena plinskih instalacija. Nakon što Gradska
plinara obavi svoj dio posla, na ulice
će se nanijeti novi asfaltni sloj.
Zbog istih razloga Podgorska ulica u
Mjesnom odboru “Nikola Tesla” površno je sanirana, a temeljito će se urediti
nakon obnove plinskih instalacija.
Novac koji je u proračunu malih komunalnih akcija bio namijenjen za
uređivanje Žumberačke ulice, kao i
iznos predviđen za uređenje prostorija mjesne samouprave (ukupno oko
800.000 kuna), potrošit će se za uređenje Pazinske, ulice Trešnjevac, Ulice
Florijana Andrašeca i dio Voltinog od
kućnog broja 13 do broja 36.
Treš
njev
ka
jug
novosti iz četvrti
Gradnja škole i vrtića
u naselju Vrbani III
Tekst: Vesna Rems Dobrin
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 7
foto:
arhiva GT
N
a sjednici Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug održane
29. listopada još je jednom
promijenjen plan malih komunalnih
akcija. Novim izmjenama iznos za
saniranje javnoprometnih površina i
objekata niži je za oko 50.000 kuna,
u proračunu je oko 70 0.0 0 0 kuna
manje za uređenje prostorija mjesne
samouprave, a gotovo 300.000 kuna
više namijenjeno je za uređenje dječjih
igrališta i zelenih površina. Tijekom
2012. najviše su se uređivali parkovi
i igrališta pa krenimo redom.
foto: nepoznatizagreb.blog.hr
novosti iz četvrti
8
Počela je prva faza uređenja dječjeg
igrališta u Mjesnom odboru “Gajevo”,
na parceli južno od Ulice Bernarda
Vukasa i uz istočnu stranu Ulice Antuna
Stipančića. Park i igralište planirani
su na parceli površine 9600 četvornih
metara na čijem je istočnom dijelu brdo
koje je zimi sanjkalište. Novim krajobraznim rješenjem zacrtano je postavljanje:
visećih greda, mrežne penjalice, vrtuljka,
njihalice na opruzi, dvosjedne ljuljačke,
ljuljalice na opruzi, klatilice na opruzi,
penjalice, kućice za igru i kombinirane
sprave s toboganima. Sprave će djeci
omogućiti razne aktivnosti, a ispod svih
sprava sigurnost će jamčiti antitraumatska podloga. Na ulazu u igralište
postavit će se stalak za bicikle, a obnovit
će se i parkovna oprema – klupe i koševi
za smeće. Živica će se oblikovati od
ružmarinolisne vrbe i drijena, a posadit
će se američki hrast, crvenolisni javor,
jarebika i tulipovac. Prva bi faza trebala
stajati 979.000 kuna.
U drugoj bi se fazi, koja bi trebala početi 2013. godine, gradilo polivalentno
sportsko igralište.
Staza
uz potok
Črnomerec
Uređeno igralište uz
Ožujsku i Travanjsku ulicu
Završilo je uređenje dječjeg igrališta
uz Ožujsku i Travanjsku ulicu u naselju
Vrbani, najveća ovogodišnja akcija u
četvrti Trešnjevka jug. Riječ je o parceli
od oko 3000 četvornih metara koja je
na jugu i istoku omeđena prometnicom
i parkiralištem, a na sjeveru zemljištem
dječjeg vrtića. Na zapadnoj je strani
pješačka zona koja završava u pretprostoru osnovne škole. Ulaganje je teško
1,796.000 kuna, a obuhvaća rekonstrukciju podloge, nove klupe, koševe, sprave
na igralištu te sadnju drveća i grmlja.
Postavljena su dva stalka za bicikle,
koševi za otpatke, dvadesetak novih
klupa te dječje sprave (penjalica, njihalice kornjača i konj, vrtuljak te ljuljačka).
Da bi se izbjegla monotonost, parkovna
je podloga u raznim bojama i od raznih
materijala: betonski opločnici, antitraNapreduje gradnja dječjeg
umatske podloge te prirodni materijali
vrtića i škole u naselju Vrbani iii
poput obla riječnog šljunka i impregniU prošlom smo broju izvijestili o po- ranih drvenih tlakovica. Posađeno je
četku gradnje vrtića i škole u naselju raznovrsno ukrasno bilje: vrbe, tulipovci,
Vrbani III , jednom od najvećih grad- dudovi, budleje, drijenovi i lozice.
skih problema i rak-rani mnogih mladih
obitelji s djecom koje su se doselile
u novosagrađeno naselje. S veseljem Čage u Domu kulture “Prečko”
se može uočiti kako radovi napreduju Nastavljaju se čage subotom u Domu
prema planu i trebali bi biti gotovi u kulture u Prečkom na kojima svira leproljeće sljedeće godine. Podsjetimo, genda hrvatskog rocka Walter Neno
u vrtiću će biti smješteno 12 odgojnih Neugebauer i njegov band The Cadillac.
skupina, a školu će polaziti 480 učenika. Upad stoji 30 kuna, a u cijenu je ukljuU istom naselju sagradit će se i trgo- čeno piće dobrodošlice. U dolazećoj su
vački centar. Objekti će biti sagrađeni sezoni čage planirane: 12. siječnja, 9.
do proljeća sljedeće godine.
veljače, 9. ožujka i 13. travnja.
glas trešnjevke | jesen / zima
foto: zagreb.hr
Polivalentno sportsko
igralište u MO-u “Gajevo”
Mjesni odbor
“Gajevo”
novosti iz četvrti
Još radova…
Novo ruho rudeškog parka
Uređeno je dječje igralište u Ulici Iako je zima, uređuje se središnji park
Ferdinanda Budickog u Rudešu. U na Srednjacima smješten između uliparku je postavljeno 12 novih klupa i ce Srednjaci i dječjeg vrtića. Kao što
pet koševa za otpatke te su zasađeni je planirano, radovi će biti gotovi do
novi grmovi forzicije. Zadržana je vrlo kraja godine.
gusta parkovna vegetacija te raspored Sanira se i ulica Jarun u kojoj su smjestaza i rasvjete jer odlično povezuju štene obiteljske kuće i koja se proteže
okolne zgrade i parkiralište.
od crkve Svete Mati Slobode pa sve do
Dječje igralište dobilo je antitraumatske jezera. Uklonjen je sloj stara i oštećena
ploče, dvije nove ljuljalice (dupin i cvijet), asfalta i nanijet će se dva nova sloja.
vrtuljak s klupom, dvosjednu ljuljačku, Mnogobrojni zahtjevi građana da se
klatilicu i kućicu za igru. Radovi su sta- uredi staza uz potok Črnomerec urodili
jali 429.000 kuna.
su plodom: za tu je akciju naime određeno više novca. Tako je za sanaciju
staze dugačke 261 metar izdvojeno
185.000 kuna iz proračuna malih komunalnih akcija.
glas trešnjevke | jesen / zima
foto:
arhiva GT
9
foto: zagreb.hr
Uređeno igralište uz Ožujsku i Travanjsku ulicu
Sanacija
ulice Jarun
novosti iz četvrti
Vijeće gradske četvrti trešnjevka sjeveR
I u recesijskim vremenima zajednički
se brinemo za našu gradsku četvrt
Dragi sugrađani, moji Trešnjevčani!
Evo nas na kraju još jedne kalendarske godine
tijekom koje smo se zajednički brinuli za sve
probleme naše gradske četvrti, a najviše za one
povezane s prometom, parkiranjem, parkovima i dječjim igralištima.
Kako je u gradskom proračunu novca iz
godine u godinu sve manje, tako i mi imamo
sve manje novca za naše male komunalne
akcije. Želja je, kao i obično, bilo mnogo više
nego novca, ali eto – potrudili smo se da i u
ovim recesijskim vremenima odradimo što
više, da pogasimo goruće probleme i da naš
zajednički prostor učinimo što ugodnijim za
život. Drago mi je što ste se aktivirali i angažirali i što već sad imam pune ladice prijedloga
za male komunalne akcije za sljedeću godinu.
Sve će se želje pažljivo razmotriti i o njima će
se raspravljati pri izradi plana za 2013. godinu.
Dotad, ostajte mi zdravi i čili i svako dobro
za dolazeće blagdane svim Trešnjevčanima želi,
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever
Željko Sladović
10
Riječ predsjednika
Vijeće gradske četvrti trešnjevka jug
Nastavit ćemo uređivati dječja igrališta
Dragi Trešnjevčani!
Još je jedna godina na odlasku. Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug do kraja ove godine pripremit će plan malih komunalnih
akcija za 2013. godinu. Plan i financijski plan
bit će doneseni početkom sljedeće godine.
Nastavit ćemo uređivati dječja igrališta, postavit će se moderne sprave i antitraumatske
podloge sukladno projektima, sanirat će se
nogostupi i ceste, a bit će obavljene i ostale
male komunalne akcije.
Vijeće gradske četvrti do kraja veljače
planira donijeti izvješće i program rada.
Tijekom ožujka očekujemo završetak ovoga,
trećeg uzastopnog mandata Vijeća gradske
četvrti Trešnjevka jug i raspuštanje svih vijeća u Zagrebu te raspisivanje novih izbora
i lokalnih izbora u Hrvatskoj. Želimo da u
novom mandatu vijeća dobiju veće ovlasti,
ali i obaveze i mogućnosti djelovanja u korist
naših sugrađana.
Želim svima sretan Božić te puno zdravlja
i radosti u sljedećoj godini!
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug
Saša Molan
glas trešnjevke | jesen / zima
CeKaTe
ou
e
T
a
CeK
idem
6. pssst!
festival
nijemog
filma
Tekst: Anita Končar
Foto: Bruno Konjević
“Veliki Brcko”
otputovao u
Bugarsku
Osamnaest filmova iz deset zemalja
natjecalo se za nagradu nazvanu po
prvome junaku hrvatskog nijemog filma
N
akon tri dana projekcija, više od 800 minuta nijemih filmova
i jednako toliko minuta vrhunske glazbe, završio je početkom studenoga 6. PSSST ! Festival nijemog filma, koji je i ove
godine organizirao Centar za kulturu “Trešnjevka”. Kako Festival
od prošle godine ima i natjecateljski dio programa te nagradu žirija,
stručno oko komisije presudilo je u korist bugarskog filma “Putovanje”
redateljskog dvojca Radostine Neykove i Vladislava Budinova pa je
tako “Veliki Brcko” otputovao u Sofiju. S druge strane, srce publike
i najviše glasova osvojio je argentinski film “Luminaris” redatelja
Juana Pabla Zaramella. Na natječaj za ovogodišnji PSSST ! pristiglo
je više od stotinu prijava iz cijeloga svijeta, a 18 filmova iz 10 zemalja
natjecalo se za nagradu nazvanu po prvome junaku hrvatskog nijemog
filma. Neke od njih predstavili su i sami autori, gosti Festivala, poput Jo
Shaw (Velika Britanija) i Radostine Neykove (Bugarska) te Milana Džaje
iz Bosne i Hercegovine. Tijekom triju festivalskih dana dvorana Centra
za kulturu “Trešnjevka” bila je nezaobilazno okupljalište svih nostalgičara, a ljubitelji sedme umjetnosti mogli su pogledati izvrsna filmska
ostvarenja Oktavijana Miletića i nijeme klasike danske kinematografije,
jedne od najvažnijih u Europi. Ovogodišnjoj nijemoj sezoni dodali smo
i “Umjetnika” Michela Hazanaviciusa koji su poklonici PSSST !-a mogli
pogledati dva puta – u originalnoj verziji i uz pratnju festivalskog benda.
Budući da je upravo glazba nezaobilazni dio ovog jedinstvenog festivala, za
zvučnu podlogu svih filmova ove su se godine pobrinuli Vitomir Ivanjek na
klaviru, američki džezist Joe Kaplowitz sa svojim sastavom The Kind Pirates
te Oridano Gypsy Jazz Band. Dobru glazbu, još bolje filmove – i klasike i one
novijih izdanja – moći ćete poslušati i pogledati dogodine, i to na 7. PSSST !-u.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 11
Radostina Neykova, redateljica
pobjedničkog filma “Putovanje”
s “Velikim Brckom”
CeKaTe
Kongres
“shortcut
europe
2012”
Kreće
umrežavanje
zagrebačkih
centara
za
K
kulturu
Više od 300 sudionika iz cijele Europe
raspravljalo je o novoj ulozi centara
za kulturu, kulturnim smjernicama
i strategijama koje će pomoći da
centri postanu susretišta različitih
umjetničkih i kulturnih praksi
Tekst: Anita Končar
Foto: Branimir Butković
12
Ovogodišnji kongres organizirali su: Europska
mreža centara za kulturu
(ENCC ), Centar za kulturu
“Trešnjevka”, Centar za kulturu
Pučkog otvorenog učilišta
Zagreb, Centar za kulturu
i informacije “Maksimir”,
Centar za kulturu “Peščenica”,
Kulturno-informativni
centar (KIC ) i Narodno
sveučilište “Dubrava”.
ongres Europske mre- na više polja te
za kulturu koje
že centara za kult­uru – potraga za nobi trebalo početi
(ENCC ) “Shortcut Europe vom publikom,
osnivanjem za2012”, koji se održavao od 15. do 17. od lokalnog do
grebačke mreže.
studenoga u Pučkom otvorenom globalnog plana.
Tijekom triučilištu, završen je usvajanjem Prijedlog sadrju dana više od
Pri­jedloga strateškog razvoja kul- ži i promjenu
300 sudionika
turnih centara: od mikrolokaliteta paradigme: od
iz cijele Europe
do europskog okruženja.
situacije u kojoj
raspravljalo je
Tim je prijedlogom usvojen su “kulturne
i o novoj ulozi
plan da se kulturni centri prila- organizacije
centara za kulgođavaju interesima kulturnih odlučivale što ćemo gledati” turu, kulturnim smjernicama
potreba korisnika, uvjetima do digitalnog svijeta u kojem i strategijama koje će pomoći
tržišta kao i promjeni zakono- su ljudi interaktivni, uključeni da centri postanu susretišta radavstva. Prijedlog podrazumi- i angažirani u programiranje i zličitih umjetničkih i kulturnih
jeva i sinergiju diverzificiranih produkciju.
praksi, programa izvrsnosti,
kulturnih aktivnosti – amateriUz zaključke koji su doneseni, interkulturalnog dijaloga i prazam i profesionalizam, mladi i kongres je za Hrvatsku važan i va žarišta kulture u lokalnim
stari te lokalno i međunarodno. zbog toga što samim održava- zajednicama.
Dogovorena je i međusobna njem poziva na što hitnije osniOtvarajući kongres ravsuradnja kao i umrežavanje vanje nacionalne mreže centara nateljica Centra za kulturu
glas trešnjevke | jesen / zima
CeKaTe
dr.sc. Daniela
Angelina Jelinčić
“Trešnjevka” Ljiljana Perišić
istaknula je kako su zagrebački
centri za kulturu prvi put zajedno domaćini toga velikoga
i važnoga kongresa Europske
mreže centara za kulturu.
“Sljedeće godine i Hrvatska postaje punopravnom članicom
Europske unije pa se nadamo da
će se nakon ovoga kongresa i u
Hrvatskoj osnovati naša nacionalna mreža centara za kulturu
te da ćemo i mi postati punopravni članovi ENCC-a”, rekla
je ravnateljica Centra za kulturu
“Trešnjevka”. Inače, ENCC je mreža nacionalnih mreža koju čini
više od 2500 centara za kulturu
diljem Europe.
Da se promjene na planu
umrežavanja mogu očekiva-
Sudionici kongresa na
primanju u palači Dverce
Među brojnim predavačima na kongresu su uvodna
Sudionike konti, sudionici- izlaganja održali: Sanjin
ma je obećao Dragojević, Vjeran Katunarić,
gresa u ime poMilena Dragićević Šešić,
predsjednik
krovitelja, Grada
Gabriele Gerbasits, a nosizagrebačke
Zagreba, u palagradske skup- telji panela i okruglih stolova
či Dverce primili
štine Davor bili su: Daniela Angelina
su gradonačelniJelinčić, Ivo Peeters, Ognjen
Bernardić.
kova zamjenica
Čaldarović i Saša Božić.
“Grad
Jelena Pavičić
Vukičević te
Zagreb obvezan je potaknuti osnivanje zagre- pročelnik Gradskog ureda za
bačke mreže centara za kulturu obrazovanje kulturu i šport Ivica
i time pridonijeti osnivanju hr- Lovrić. Osim druženja u Dvercu,
vatske mreže kulturnih centara. za sve sudionike tog sastanka
To je umrežavanje nužno kako zagrebački centri za kulturu
bismo u konačnici postali puno- ogranizirali su i bogat popratpravni članovi Europske mreže ni program – koncerte, posjete
centara za kulturu, jedne od naj- muzejima i kazališne predstave.
važnijih mreža kad su u pitanju
civilno društvo i kultura, čiji je
jezik univerzalan”, istaknuo je
Bernardić na otvaranju kongresa.
glas trešnjevke | jesen / zima
13
CeKaTe
Z
agrebački centri za kulturu pokrenuli su ove godine
KvARTuru – projektno umrežavanje niza programa
visoke kulturne i umjetničke razine. Svaki centar
nositelj je jednog programa, a umrežavanjem se određeni
program odvija u centru nositelju programa, ali i u svim
ostalim centrima koji su članovi KvARTure. Tako su programi
dostupni većem broju posjetitelja u svim dijelovima grada
Isprepletanjem raznolikih programa na više lokacija
KvART ura okuplja, povezuje i potiče na međusobnu suradnju velik broj udruga, umjetnika, aktivista, studenata
i samostalnih istraživača, a građanima pruža mogućnost
sudjelovanja u nizu raznovrsnih i besplatnih sadržaja.
Time se, u skladu sa suvremenim trendovima u kulturi,
dinamizira i suradnja među samim centrima, omogućava
protočnost ideja, programa, inicijativa i sličnog profilirajući centre u jednu prepoznatljivu i jasno određenu
kulturnu scenu na ukupnoj zagrebačkoj kulturnoj karti.
Pr o j ekt
Kv ARTura
– mreža centara
za kulturu
14
Tekst: Veselko Leutar
Foto: Mairann Makrai
Svaki centar nositelj
je jednog programa, a
umrežavanjem se određeni
program odvija u centru
nositelju programa, ali i
u svim ostalim centrima
koji su članovi KvARTure
..
..
..
..
..
..
KvART uru je realiziralo šest centara
sa sljedećim programima:
Centar za kulturu “Trešnjevka”: LICE U’LICE ,
fotografske radionice istraživanja vizualnog
identiteta kvarta te završna izložba
Centar za kulturu i informacije “Maksimir”: LICE S
PLAKATA , oslikavanje trajnih murala i ukazivanje na
nedovoljnu prisutnost umjetnosti u svakodnevici
Kulturni centar “Peščenica”: PUNOGLAFKA ,
glazbeno-scenska predstava o
neprihvatljivom ponašanju mladih
Centar mladih “Ribnjak”: LAND ART ,
predavanja i instalacije u prirodi
Centar za kulturu i film “August Cesarec”:
ZAGREB NA KVADARAT , istraživačke radionice o
specifičnostima pojedina kvarta u urbanom prostoru
Centar za kulturu i obrazovanje “Susedgrad”:
BOŽIĆNI STUDIO , likovne radionice o ekološkim i
kulturološkim aspektima kićenja božićnoga drvca
Ove je godine u središtu pozornosti, većim dijelom, bilo
propitivanje posebnosti urbanog prostora, identiteta i
memorije kvarta. Riječ je o iznimno aktualnim temama
koje trajno određuju našu prošlost, ali iz kojih stvaramo
i vizije za budućnost. Time se centri još jednom potvrđuju
kao mjesta u kojima se živi i stvara lokalna kultura, ali i
kao mjesta stvaranja kulturnog identiteta.
U duhu heterogenosti programa centara, i KvART ura
je svojim raznolikim sadržajima (kazalište, radionice, tribine, predstave, izložbe, istraživanja) ukazala i skrenula
pozornost na brojne teme te privukla velik broj građana,
posebice mladih.
Namjera je sljedeće godine KvART uru proširiti s programima ostalih zagrebačkih centara i time predstaviti
posebnosti svih zagrebačkih kvartova.
Više na http://www.facebook.com/kvartura glas trešnjevke | jesen / zima
CeKaTe
Retrovizor
TNT-ove P REDSTAV E
Nakon ljetne pretpremijere na Prvome ljetnom diskontu
kulture i svečane premijere polovinom listopada predstava “Bobočka” koja se izvodi u Teatru na Trešnjevci ( TNT )
i dalje je rasprodana. Večernji program obilježen je i
gostovanjem varaždinskoga HNK i Gradskoga kazališta
“Zorin doma” čija je predstava “Igre parova” Matjaža
Župančiča u režiji Zvonimira Ilijića izvedena četiri puta.
Vrhunac je ipak bio u Noći kazališta, 17. studenoga, kad
su i sudionici kongresa Shortcut Europe 2012. uživali
u dvjema predstavama: “S/nalazim/se” i “I živjeli su
sretno...?” Nine Horvat i Marine Petković Liker.
POVEDI NAS u UMJETNOST
V EČER INK L U Z IJE
O B ITE L JSKI F ESTI VA L
u PARKU
Trešnjevčani su prvi dan jeseni, 23. rujna, proslavili uz druženje u Parku Stara
Trešnjevka. Ove godine tema Obiteljskog
festivala bila je: “Upoznajmo susjede – sav
taj šareni svijet na Trešnjevci”, a za dobru
zabavu pobrinuli su se: Udruga za promicanje meksičke kulture “Ameally”, Centar
promicanja brazilske kulture “Capoeira
Amazonas”, Iranski kulturni centar,
Izviđački odred “Plamen”, Konfucijev
institut Sveučilišta u Zagrebu te Udruga
za promicanje afričke kulture “Dyally”.
Za najmlađe bila je organizirana i edukativno-poticajna igra. Tijekom ljetnih
praznika svi su školarci mogli sudjelovati
u besplatnim radionicama “Cool School”.
IZLOŽBA CRTEŽA
NAK O N 50 G O DINA
U Galeriji “Modulor” od 23. listopada do
10. studenoga mogla se pogledati izložba
crteža “Nakon pedeset godina” autora
Tomislava Premerla i Hrvoja Devidea.
Tom su izložbom prikazali duh vremena
šezdesetih godina prošlog stoljeća (doba
EXAT -a 51, Novih tendencije, Gorgone
i dr.), koje su kao autori živjeli, iskusili, mislili i djelovali. Osobni doprinos
autora Tomislava Premerla i Hrvoja
Devidea tim godinama bio je zanimljiv i
zbog potpunija uvida u povijest hrvatske
likovnosti. Galerija je polovinom rujna
ugostila i izložbu “Stadsbiografie” koja
se do 22. rujna, osim u Centru za kulturu
“Trešnjevka”, mogla pogledati i u Galeriji
PU i u Teatru ITD -a. Izložba je to desetak
fotografa (tzv. biografa grada) koji nekoliko godina pohađaju fotografske radionice
u DeMarkten centru, a pod vodstvom dvojice fotografa, Kurta Deruytera i Kristofa
Vadina. Svaki od njih fotografijama je
pokazao kako vidi svoj grad – Bruxelles.
U sklopu europskog projekta “Guide
us into arts” ( GUIA ), 11. listopada
održana je manifestacija pod nazivom
“Povedi nas u umjetnost / večer inkluzije”. Na pozornici Centra za kulturu
“Trešnjevka” predstavili su se mladi
ljudi s intelektualnim teškoćama koji su
prevladali vlastiti hendikep i dokazali
da mogu ravnopravno nastupati uz
profesionalne izvođače. Publika je mogla uživati i u irskom plesu te nastupu
udaraljkaško-inkluzivnog glazbenog
sastava Vatreni afrički bubnjari. Inače,
GUIA je međunarodni projekt u kojem
sudjeluje osam partnera iz Europe, a cilj
je projekta razmjena iskustava, znanja i
metodologije rada različitim umjetničkim izrazima u radu s osobama s intelektualnim teškoćama.
KU LTURNE M E M O RIJE
U sklopu projekta “Kulturne memorije” 11. studenoga Centar za kulturu
“Trešnjevka” ugostio je dr. sc. Džemala
Sokolovića iz Norveške koji je govorio o
svom filmu i istraživanju dobra. Riječ je o
interdisciplinarnom projektu koji se bavi
problematikom povezanom s propitivanjem
različitih načina konstruiranja javnog
sjećanja te ulogom kulturnih memorija
u formiranju kolektivnog identiteta.
L JETNI DISK O NT KU LTURE
SVEČANOST GLAZBE
Sedmu godinu uzastopce Zagrebački
glazbeni podij organizirao je u Parku Stara
Trešnjevka koncert u povodu Svjetskoga
dana glazbe nazvan “Svečanost glazbe Fête de la musique”. Poseban naglasak ovogodišnjega koncerta bio je na sudjelovanju
i glazbenom doprinosu mladih glazbenika,
a u programu koji se održao i u novouređenom atriju Centra za kulturu “Trešnjevka”
nastupili su: Puhački orkestar ZET -a,
Djevojački ansambl “Zlatne note”,
BeBop sax quartet te Vitomir Ivanjek.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 15
Tijekom ljeta u atriju Centra za kulturu “Trešnjevka” održan je Prvi ljetni
diskont kulture s bogatim programom.
Tako su posjetitelji CeKaTea tri mjeseca
mogli uživati u trešnjevačkim plesnjacima, modnom buvljaku, predstavama
te programima za djecu i mlade.
TNT
Najave događanja u
CeKaTeu
“Profesor Baltazar”
dolazi u CeKaTe
16
Gotovo svakog tjedna bit će odigrana barem jedna večernja
predstava za odrasle, jutra su namijenjena školskoj
publici, a nedjeljne matineje onima najmlađima
Tekst: Želimir Ciglar
Foto: Bruno Konjević
Z
ahvaljujući novouređenoj dvorani I dalje će tri nedjelje u mjesecu biti rezervirane
Centra za kulturu “Trešnjevka”, Teatar za dječje predstave, a jedna će biti dar Zagreb
na Trešnjevci (TNT ) širom je otvorio filma i CeKaTea, i to sve do kraja školske godine.
vrata kazališnim profesionalcima i amaterima, Riječ je naime o “Profesoru Baltazaru”, ali i o
onima koji počinju i onima koji su već legende filmovima iznenađenja.
hrvatskoga kazališta. Nakon što je Ivica Boban s Poslije Kazališta “Moruzgva”, koje je preminetom diplomiranim glumcima napravila novi jerom “Bobočke” u kojoj glumi Ecija Ojdanić
iskorak u svom redateljskom i pedagoškom obilježilo početak sezone, i Dječje kazalište
opusu predstavom radnog naslova “Samo “Smješko” uskoro će imati u TNT -u premijebez emocija, molim”, Ivica Kunčević priprema ru predstave Ivana Kušana “Ljubav ili smrt”
Držićeva “Skupa” i Rostandova “Cyrana” u u režiji Renate Carole Gatice. TNT je širom
sklopu svoje Umjetničke udruge “Teatar ma- otvorio vrata i Umjetničkoj udruzi “Tirena”
nje-više”. Odlučio se za Gorana Grgića, Natašu koja je 17. studenoga dvjema predstavama
Dangubić, Filipa Ridickog i Žarka Savića kao studenata i mladih glumaca obilježila Noć
glumce obiju predstava. Gotovo svakog tjedna kazališta u Centru za kulturu “Trešnjevka”.
bit će odigrana barem jedna večernja predstava Ideja repertoara koji nezavisne skupine veže
za odrasle, jutra su namijenjena školskoj publici, temom igre oko ljubavi i smrti već se dobrim
a nedjeljne matineje onima najmlađima.
dijelom ostvarila, a tako će biti i do kraja sezone.
glas trešnjevke | jesen / zima
čk
a
v
e
šnj
a
a
l
s
po
tre
SIGURNOST
Redovito održavanje jedini je
“lijek” za stara dizala
Tekst i foto: Anita Končar
Obvezan je redovni mjesečni servis, a jednom na godinu
kontrolira se je li dizalo redovito i kvalitetno održavano
te radi li tvrtka održavatelj prema pravilima
D
izala u zagrebačkim zgrada- dijelovi moraju se zamijeniti”, kažu
ma prosječno su stara 40 go- u GSKG -u.
dina, a stanari na Črnomercu, Ako se pri održavanju dizala utvrde
Medveščaku i centru u svojim zgrada- neispravnosti koje mogu dovesti do
ma koriste se dizalima koja imaju i više opasnog pogonskog stanja, dizalo se
od šest desetljeća. Iako je situacija na mora privremeno staviti izvan uporaTrešnjevki nešto bolja – dizala su u pro- be dok se one ne otklone, a održavatelj
sjeku stara 20 godina – Trešnjevčani, dizala mora o nedostacima odmah
na žalost, ne mogu odahnuti jer se obavijestiti vlasnika i upravitelja. Ako
zbog katnosti i intenzivnija korištenja vas ipak zadesi sudbina hrvatskih podizala troše brže pa su i kvarovi češći. litičara i dizalo odbije poslušnost, u
Da nije tako teško zaglaviti u dizalu, GSKG -u savjetuju kako bi bilo dobro
podsjetio nas je slučaj kad je hrvatski da predstavnik suvlasnika, ili neka
predsjednik Ivo Josipović potkraj ruj- druga osoba koju suvlasnici ovlaste,
na zapeo u dizalu Srpske pravoslavne posjeduje ključeve od zajedničkih proopće gimnazije, a to neugodno isku- stora, a među njima i strojarnice dizala.
stvo doživjela je i bivša premijerka
Jadranka Kosor koja je pak zaglavila
Tko nadzire uređaje?
u dizalu zgrade u kojoj živi. Koliko
U GSKG -u ističu kako se rese često dizala servisiraju i jesu li ona
dovni pregled dizala mora obatrešnjevačka opasna, upitali smo
viti najmanje jednom na godinu i
Gradsko stambeno-komunalno gosobavlja ga ovlaštena organizacija
podarstvo (GSKG ) koje trenutačno u
(u Zagrebu su to Zavod za ispiZagrebu održava 2469 dizala, a od
tivanje kvalitete, Zavod za intetoga na trešnjevačkom području brine
gralnu kontrolu i Zagrebinspekt).
se za njih 414.
Pregled obuhvaća niz provjera
“Prema tehničko-tehnološkim normaispravnosti i pregleda usklađema, amortizacija je od 15 do 25 godina,
nosti s tehničkim normativima.
no dizala su u pogonu zahvaljujući
“Ako dizalo ne zadovoljava odredbe
dobrom i redovitom radu naših održaPravilnika i osjetno se narušava
vatelja. Pravilnikom o sigurnosti dizasigurnost korisnika, ovlaštena će
la propisano je da se njihovo redovito
organizacija dizalo privremeno
održavanje mora obavljati najmanje
staviti izvan uporabe te će o tome
jednom na mjesec, i to tako da se bez
odmah izvijestiti mjerodavno inspekodgode moraju otkloniti svi nedostaci
cijsko tijelo, održavatelja i vlasnika
u njihovu radu, a neispravni i oštećeni
dizala”, objašnjavaju u GSKG -u.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 17
17
trešnjevačka posla
NAPUŠTENI LOKALI
O tratinskoj
praznini
Potez od Tehničkog muzeja do prvih blokova Tratinske do
nedavno tretiran je kao ledina u društvenom vlasništvu
18
Tekst i foto: Bojan Mucko
N
eparnom stranom Tratinske probijam se
pješice u smjeru Trešnjevačkog placa.
Jesenja je večer – atmosfera klišeizirane
noir priče – kapi kiše prigušeno zrcale i umnožavaju ulicu s tamnih vozila utvrđenih na pločniku
duž ulice. Skrećem u haustor lijevo na pola puta
do Badalićeve. Prijateljev stan na prvome katu
orijentiran je prema ulici. Provirujem kroz prozor
dnevne sobe i brojim prazne izloge zatvorenih
uličnih lokala... Tridesetak samo do placa, šezdesetak u Ilici, stotine po cijelom gradu... Tkivo
zagrebačkih ulica razvodnjeno je prazninama
koje točkasto ritmiziraju donjogradska pročelja
(mjestimično se stapajući u kontinuirane poteze).
Samo siluete prolaznika povremeno nastanjuju
napuštene interijere; proklize uz police odražene
u praznim izlozima, nestanu na korak, dva, pa se
ponovno pojave stopljene s novim kulisama. U
mislima prolazim kroz razgovore s obrtnicima
čije radnje odavde prvi put vidim iz ptičje perspektive. Kako rastvoriti narativnu kompleksnost
tratinske praznine – u koju ulogu pozicionirati
čitatelje/ice? Ili bolje – kamo? Za početak, možda
glas trešnjevke | jesen / zima
najbolje u... jedan od tratinskih frizerskih salona.
Sjedite, listate nasumično odabran časopis
i čekate na svoj red. Mušterija prije vas skoro je
gotova. Fen utihne na trenutak, a vi se uhvatite
u osluškivanju razgovora. Frizerka je odavno
odustala od pokušaja zakupa gradskog lokala – uz prekompliciranu proceduru, previsoku
rentu i traljavo provedene natječaje, lokali se
često dobivaju preko veze (ili “rezervirani” zjape
prazni). Mušterija je donedavno vodila obližnju
knjižaru, no zbog ekonomske krize i posljedične
nelikvidnosti poslovanja upravo je zatvara. U
procesu je jednostavno prestala podmirivati
davanja, kao i plaćati (i onako previsoki) gradski
zakup, ali srećom – unatoč dugu od nekoliko
stotina tisuća kuna – nitko ju nije ni pokušao
izbaciti iz lokala. Gospođa se potpuno otvorila
frizerki: “Čujte, ak’ znate nekog ko je zainteresiran za taj prostor – mislim lokacija je sjajna – ja
sam ga spremna prepustiti za sitnu lovu...”, a
onda je zvuk fena ponovno prigušio razgovor.
Nešto poslije stojite u prodavaonici preko
puta frizerskog salona. Trgovac se približio sta-
trešnjevačka posla
klenim vratima i rukom vam pokazuje prema ulici:
“Vidite li kakve zgrade ovdje?” Pogledom preletite
preko prolaznika i tramvaja do pročelja iz prve
polovice dvadesetoga stoljeća na suprotnoj strani
ulice pa potvrdno klimnete na retoričko pitanje.
Ali, prema gruntovnici, ne bi ih trebalo biti. Potez
od Tehničkog muzeja do prvih blokova Tratinske
do nedavno tretiran je kao ledina u društvenom
vlasništvu. Da mu se radnja nalazi zapravo usred
livade, doznao je slučajno, nakon što je prije
sedam godina pokušao otkupiti prostor koji od
devedesetih zakupljuje od Grada. Zakon koji
(zasad samo deklarativno) omogućuje prodaju
gradskih prostora, stupio je na snagu tek ove
godine pa se trgovac tad mogao obratiti jedino
mjerodavnoj državnoj agenciji. Ondje međutim
zbog kaotičnosti zemljišnih knjiga nisu uspjeli
ustvrditi je li lokal u državnom ili gradskom vlasništvu. Četiri godine nakon što je slučaj proslijeđen DORH -u, umjesto odgovora na upit o mogućnosti otkupa došla mu je nova, državna uplatnica,
a on se, ako mu do kraja godine ne omoguće
otkup, sprema zatvoriti lokal (upravo kao i postolar u produžetku ulice, a baš kao i jedan ilički
krojač). Srest ćete ih možda ponovno tek sljedeće godine u novim radnjama nekog perifernog
trgovačkog centra ili ih više nećete ni sresti.
Razgovor iz frizerskog salona ponovno vam
padne na pamet predvečer tog dana, nakon što
u kvartovskom kafiću sretnete starog prijatelja –
odvjetnika po struci. On vam, na temelju jednog
svog davnog slučaja, objasni da je zakonski doista moguće ući u podzakup već zakupljena prostora (mimo javnog natječaja), platiti sve dugove
dotadašnjeg zakupca, pa krenuti iznova sa svojim
poduzećem ili obrtom. Nakon što podmirite njegove dugove, zakupac raskida ugovor s gradom
i prepušta vam prostor uz određenu, neslužbenu
i simboličnu naknadu od uobičajenih par tisuća
glas trešnjevke | jesen / zima
Priča je bazirana na istraživanju fenomena masovnog
zatvaranja črnomerečkih i trešnjevačkih poslovnih
lokala. Vidi: Mucko, Bojan. 2012. Ispražnjeno
u povratu (prilog etnografiji praznine). Zagreb:
Heinrich Böll Stiftung, Udruga za interdisciplinarna
i interkulturalna istraživanja ( uiii )
eura. A prostori na manje atraktivnim lokacijama
ostaju opterećeni dugovima i prazni godinama...
“Ali osnovni problem s Tratinskom neriješeni
su pravno-imovinski odnosi” – ponukan temom u
razgovor se gledajući preko novina za susjednim
stolom uključio i urar iz susjedstva. “Osamdeset
ti je posto u povratu, i to neriješenom. Konkretno,
jedan lokal, pregovaram već godinu dana s jednom gospođom da ga kupim. Njoj je međutim
vraćeno pola lokala, a pola lokala još uvijek je
u vlasništvu države Hrvatske. Dok god ona nije
stopostotni vlasnik, ona ga ne može niti iznajmit
niti ga može prodat, ne? Recimo da ti sad oćeš
uć u taj lokal – vrlo ti je to malo čudna situacija.
Prvo, lokal je devastiran. Trebaš 10 hiljada eura
da ga središ. Onda, ak’ ti ne’ko kaže: ‘Znate, meni
ćete plaćati dvije hiljade, a državi još dvije hiljade’,
onda znaš. Nije ti jasno, ne? A ljudi se i boje, misle: ‘Gle, ako uđem unutra, pa me država izbaci...’
A nitko ti ne garantira povrat uloženih sredstava.”
Sutradan u Ozaljskoj krojačica vam neće
dopustiti simplifikacije: “Ovo je duboka tema
koja ne završava na tome da su država ili
grad zli, nego s našim stavom pasivna podržavanja. Di možemo – muljamo i mi.” Vrata
dnevne sobe odjednom se zatvore uz glasan
prasak. Propuh je pa zatvaram prozor.
19
trešnjevačka posla
Nives Opačić:
Štacun
Na kraju Kostelske ulice prema Krapinskoj ulici ima jedna mala
trgovina mješovitom robom koja se zove štacun. Ničim se ona ne
ističe, mala stiješnjena prodavaonica, no ja svaki put kad prođem
tom ulicom kao da želim provjeriti zove li se još uvijek tako. Jer
danas je teško odoljeti raznim shopping centrima, marketima i
sličnima - ne samo mjestima nego i imenima.
20
K
oliko god bi se po pjesmi Ja sam
Varaždinec, domovine sin („imel
jesam jen štacun, pak sam z njega zletel vun“) moglo zaključiti kako je
štacun kajkavska riječ, podrijetlo joj je
ipak malo zapletenije. Istina je da tu riječ
poznaju i Slovenci, kao štacuna, štacunica,
uz izvedenicu štacunar, pa bi ta blizina
upućivala i na podrijetlo same riječi (jer
hrvatski kajkavski dijalekt i slovenski
jezik imaju mnoge riječi zajedničke). No
ona je i k Slovencima došla iz istoga vrela,
a to je bila mletačka, zapravo furlanska,
riječ stazona, stazon i značila je trgovinu,
prodavaonicu (od latinskog stare, stajati,
stati; statio, stanje, bivalište). Od staroga
glas trešnjevke | jesen / zima
talijanizma stazzone nije daleko ni do
današnje talijanske riječi stazione, što je
danas prvotno stanica, postaja, a negdašnja značenja prodavaonice / trgovine
preuzela je uglavnom bottega (i kod nas
dijalektno butiga).
Štacun se javlja i u obliku stačun (promjena st / št može se objasniti lingvističkim postupkom metateze ili premetanja
slogova), no oba oblika mogu potjecati iz
istoga vremena – onoga kad su Talijani
s Apeninskoga poluotoka obavljali trgovačke poslove kod nas (na isti je način nastao npr. i račun – od ratione). Ne
zaboravimo da u Zagrebu (i ne samo u
njemu) imamo i Vlašku ulicu, koja se tako
zove upravo po Talijanima, što dokazuje
njihovo bivanje i na ovim prostorima u
davnoj prošlosti. Kao što se u češkom i
u poljskom jeziku Talijanima kaže Vlasi.
Dućan je orijentalizam i potječe od
turskoga dükkan, a ovo od arapskoga
dukkān, što i u tim jezicima znači prodavaonicu, trgovinu.
Dakle, mali trešnjevački štacun, neugledan i skroman, pruža (kao i sve male
i skromne stvari) obilje zanimljivoga
lingvističkog materijala. Kad se već jedan
takav nalazi na području naše općine,
bila bi šteta to ne zapisati barem u kvartovskom glasilu.
trešnjevačka posla
POPLAVA NA TREŠNJEVKI
Visoka
Sava uvijek
budi gorka
sjećanja
Iako danas kanal Sava-Odra čuva
Trešnjevku i Zagreb od poplava, fotografije
svjedoče zašto je posljednjih desetljeća
malo toga sagrađeno uza samu rijeku
K
ad se u listopadu razina Save opasno digla,
stanovnici Trešnjevke prisjetili su se poplave
koja je 1964. godine odnijela ljudske živote i
uništila domove.
Iako danas kanal Sava-Odra čuva Trešnjevku i Zagreb
od poplava, fotografije svjedoče o šteti koju je gradu
nanijela rijeka Sava te nude odgovor na pitanje zašto
je posljednjih desetljeća malo toga sagrađeno uza
samu rijeku.
U nedjeljno jutro 25. listopada 1964. voda je počela
nadirati. Unatoč tomu, mnogi građani nisu ozbiljno
shvatili upozorenja. Tri četvrtine Trešnjevke bilo je
poplavljeno, a domovi 66.000 stanovnika ugroženi; neposredno je bilo ugroženo 50.000 ljudi. Tad je
naime većina stanovnika stanovala u prizemnim i
podrumskim stanovima, a malo njih u višekatnicama.
U poplavi je bilo i poginulih: to su uglavnom bili stariji
građani koji se nisu mogli evakuirati.
Poplava je oštetila škole, ustanove za kulturu i brojna poduzeća – štete su bile ogromne. Nakon dva dana
spašavanja i evakuiranja slijedilo je uklanjanje vode,
saniranje nastale štete i pokušaj ponovna oživljavanja
poplavljena područja.
Ponovna gradnja uništene četvrti zahtijevala je
mnoge žrtve da bi Trešnjevka mogla nastaviti živjeti.
*Fotografije: Monografija “Crvena Trešnjevka” koju
su 1982. godine izdali Institut za historiju radničkog
pokreta “Spektar” i Skupština Općine Trešnjevka
glas trešnjevke | jesen / zima
Tekst:
Petra
Kostanjšak
21
trešnjevačka posla
KUTAK ZA KREATIVCE
Štrikanje, šivanje
i kukičanje opet
su u modi
Ozaljska i Trakošćanska ulica na Trešnjevki pravi su
mali raj za sve one koji žele vlastitim rukama napraviti
nešto što mogu koristiti, nositi i ponosno pokazati
Tekst: Petra Kostanjšak
O
22
zaljska i Trakošćanska ulica
na Trešnjevki pravi su mali raj
za sve one koji žele vlastitim
rukama napraviti nešto što mogu koristiti, nositi i ponosno pokazati.Tako
ćete u tim dvjema ulicama na samo
nekoliko stotina metara, ako dobro
otvorite oči, pronaći prodavaonicu vune
i pozamenteriju te nekoliko radnji za
krojačke popravke i prepravke. Dalje,
prema Domu sportova, nalazi se poznata prodavaonica s materijalima, a u
Ozaljskoj pak organiziraju se tečajevi
šivanja za početnike i napredne.
U razdoblju kad je radnih mjesta
sve manje i kad kupovna moć slabi,
ljudi opet počinju razvijati vještine
za koje se mislilo da su pred izumiranjem. Te vještine potiču ljude
na korištenje i prepravljanje svojih
starih stvari, bilo da je riječ o odjeći
ili, recimo, namještaju, te istodobno
bude kreativnost i pozitivne osjećaje.
A da ne spominjemo kako su komadi
odjeće ili stvari koje sami izradimo
zapravo jedinstvene i takve primjerke
glas trešnjevke | jesen / zima
sigurno nećemo vidjeti na nekome
drugome hodajući gradskim ulicama.
Danas se mnogi mladi ljudi, za
koje je donedavno štrikanje, šivanje
ili kukičanje bilo neistražen teritorij,
zanimaju za vještine kojima vladaju
njihove majke i bake. Naštrikati kapu
i šal, sašiti kaput – to su vještine koje
mogu grijati u hladnim zimskim danima. Što se tiče cijena vune ili tkanina,
one ovise o kvaliteti ili sastavu materijala, ali za početnike postoje, na
primjer, ostaci materijala, restlovi, koji
se mogu kupiti po vrlo povoljnoj cijeni.
Ako nemate nekoga od koga ćete
“naslijediti” te vještine, zahvaljujući
novim tehnologijama danas se gotovo
sve može pronaći na internetu – opsežne upute i filmići, na primjer kako
napraviti coflek koji će biti ukras
na kapi ili na bilo kojem odjevnom
predmetu. U moru korisnih informacija izdvajamo hrvatsku internetsku
stranicu www.stvaraonica.hr na
kojoj oni željni kreativna stvaranja
razmjenjuju ideje i korisne savjete.
trešnjevačka posla
RECIKLIRANJE ČUVA PRIRODU
Stara računala,
lijekove i gume
donesite u Zagorsku bb!
Svaka gradska četvrt trebala bi imati najmanje jedno
reciklažno dvorište, a s obzirom na veličinu i naseljenost,
Trešnjevka će u budućnosti trebati više takvih dvorišta
Tekst: Petra Kostanjšak
Foto: Bruno Konjević
R
eciklažno dvorište
u Zagorskoj bb slavi
prvi rođendan. Taj veliki zeleni otok gdje građani
besplatno mogu odložiti razne
vrste otpada iz svojih domova
otvoren je u prosincu 2011. kao
osmo zagrebačko reciklažno
dvorište. Tako je i Trešnjevka
sudjelovala u projektu koji je u
Zagrebu počeo još 1988. Tad je
naime počelo odvajanje otpada
koji se može reciklirati i ponovno upotrijebiti, a istodobno se
počela voditi briga o štetnom
otpadu koji iz naših kućanstava najčešće završava u prirodi
oko nas umjesto u reciklažnim
dvorištima i zelenim otocima.
Danas je ipak u našem gradu
to komunalni standard koji pri-
hvaća većina građana, ali uvi- smeća. Neki od tih predmeta sijek ima prostora za podizanje gurno se mogu reciklirati čime
ekološke svijesti. Iako ponekad smanjujemo količinu otpada i
ne obraćamo pažnju ili u žurbi štedimo energiju.
ne odvajamo otpad, svima su
Ono što danas najviše zanam dobro poznati spremnici brinjava elektronički je otpad
raznih boja namijenjeni za od- čije komponente sadrže opasne
laganje papira, starih baterija i tvari. Budući da je to, logično,
biootpada. U cijelome gradu količinski najbrže rastući otpad,
ima oko 6000 takvih spremnika, potrebno je paziti da svoja stara
a postoje i dvorišta gdje možete ili pokvarena računala, televidonijeti dvadesetak vrsta otpa- zore i slične uređaje ne ostavda, poput stiropora, motornih ljamo na divljim odlagalištima.
ulja, akumulatora, guma, lije- Svaka gradska četvrt trebala bi
kova, otapala, boja, pesticida i imati najmanje jedno reciklažslična otpada.
no dvorište, a s obzirom na veU Hrvatskoj se godišnje na ličinu i naseljenost, Trešnjevka
odlagališta odloži više od mi- će u budućnosti trebati više
lijun tona otpada, što znači da takvih zelenih otoka.
svatko od nas dnevno stvori između pola i jednoga kilograma
Reciklažno dvorište za građane otvoreno je radnim
danom od 6.30 do 20 sati, a subotom do 14 sati
glas trešnjevke | jesen / zima
23
trešnjevačka posla
PROJEKT
Za gradnju
Šarengradske
čeka se novac iz
Unijinih fondova
Produženje i proširenje te prometnice najavljuje se od 2009.
godine, a u sklopu je plana rasterećenja prometne Savske ceste
24
Tekst i foto:
Anita Končar
I
ako su u sklopu plana rasterećenja borata i rješavanju imovinsko-pravnih
izuzetno prometne Savske ceste odnosa”, kažu u Uredu za prostorno ureGradski ured za strategijsko plani- đenje. Ističu da je za drugu etapu, dionicu
ranje i Gradski ured za izgradnju grada još od Zagrebačke avenije do Jadranskog
2009. godine najavljivali kako je projekt mosta, u tijeku izrada idejnog projekta
produženja i proširenja Šarengradske za ishođenje lokacijske dozvole.
Što se pak troškova projekta tiče, kad
ulice prioritet, taj projekt još nije rease
izuzmu
oni za imovinsko-pravne poliziran. Naime, o mogućnostima koje
slove,
procijenjena
je vrijednost radova
Šarengradska ulica nudi intenzivno se
počelo govoriti nakon predstavljanja 75 milijuna kuna za prvu etapu i 180.000
projekta “Civitas Elan”. Prema tom pro- kuna za drugu etapu. Iako se konkretni
jektu, Savska cesta bila bi zatvorena za pomaci još ne vide, ne može se reći da se
osobne automobile, a sav bi promet, osim ništa ne radi. Naime, Grad Zagreb kandijavnog prijevoza, bio preusmjeren na dirao je prvu etapu gradnje Šarengradske
Šarengradsku koja bi imala dva prometna ulice za strukturne fondove Europske
traka u oba smjera.
unije, a taj je prijavljeni projekt vrijedan
U kojoj je fazi dugonajavljivani projekt, 20 milijuna kuna. Ako se novac za projekt
pitali smo Gradski ured za prostorno odobri, da bi Šarengradska dobila nove
uređenje. Iz Ureda su nam odgovorili obrise, morat će se još riješiti i imovinskokako je planirana gradnja Šarengradske pravni odnosi kojima će se, kako nam je
ulice od Vukovarske ulice do Jadranske odgovoreno iz Grada, pristupiti kad budu
avenije podijeljena u dvije etape: prva je stvorene pravne pretpostavke odnosno
etapa od Vukovarske ulice do Zagrebačke nakon izrade procjendbenih elaborata za
avenije, a druga od Zagrebačke avenije prvu etapu. Slična je situacija i s drugom
do Jadranskog mosta.
etapom za koju je još potrebno ishoditi
“Za prvu etapu od Vukovarske ulice do lokacijsku dozvolu, izraditi i potvrditi
Zagrebačke avenije ishođena je lokacijska parcelacijski elaborat te procjendbeni
dozvola, izrađen je parcelacijski elaborat elaborat, nakon čega slijedi i rješavanje
čije je potvrđivanje u tijeku, nakon čega imovinsko-pravnih odnosa.
će se pristupiti izradi procjendbenih ela-
glas trešnjevke | jesen / zima
7
0
1
do
od 7
DJEČJI VRTIĆ “BAJKA ”
Osamdeset im
je godina tek!
Tekst:
Anita Končar
Ilustracija:
arhiva vrtića
Jedan od najstarijih zagrebačkih vrtića
jedini u Zagrebu nudi smjenski program
D
ječji vrtić “Bajka” jedan je od triju najstarijih za- Kako je nastala “Bajka”
grebačkih vrtića. Ove godine naime slavi 80 go- U studenome 1932. godine otvorena je
dina postojanja. Trenutačno u njemu boravi oko 780 ustanova pod nazivom Gradsko dječje
mališana, a s obzirom na dugu tradiciju, teško je i zamisliti sklonište za radničku djecu na Selskoj
koliko je djece upravo u tome vrtiću napravilo prve korake i cesti. Nakon oslobođenja 1945. godine
izgovorilo prve riječi.
ustanova nastavlja djelovati kao vrtić za
Iza vrtića osam je desetljeća , no smjenski rad, po čemu djecu zaposlenih i nezaposlenih roditeje taj vrtić jedinstven u Zagrebu, slavi gotovo 30 godina lja, samohranih majki i za ratnu siročad.
djelovanja. Naime, “Bajka” je jedini zagrebački vrtić u Važan je datum u djelovanju vrtića otvakojem djeca mogu boraviti u dvjema smjenama.
ranje centralnog objekta u Zorkovačkoj
“Posljednjih 15 godina postoje dvije skupine tog progra- ulici 21 1980. godine, kao i proširenje
ma, sa oko 50 upisane djece, što je stalan broj i zainteresiranih zgrade 1983., čime je omogućen smjeroditelja i upisane djece. Te su skupine jedan tjedan u smjeni štaj dviju skupina u smjenskom boravku.
od jutra do oko 16 sati, a drugi tjedan u smjeni od 11 do 21 U ožujku 1985. godine otvoren je novi
sat. Taj program namijenjen je roditeljima koji uglavnom objekt u Humskoj ulici, a 1991. mijenja
rade u uslužnim djelatnostima”, objasnila je ravnateljica se ime vrtića i na prijedlog odgojiteljice
vrtića Vesna Hrvoj.
Marije Cikojević dobiva ime “Bajka”.
Iako su u tome programu svega dvije skupine, ravnateljica “Bajke” smatra da je relativno slaba informiranost
roditelja o tome programu u drugim dijelovima grada
vjerojatno razlog zašto nema i više zainteresiranih. Osim
toga što u vrtiću mogu boraviti i u poslijepodnevnim satima, djeci se nude brojni dodatni programi. Tako u “Bajci”
mogu učiti engleski jezik, polaziti sportski program ili
ritmiku, a i sudjelovati u programu rada sa životinjama,
razvijanja ljubavi prema Zagrebu... Iako se imaju čime
pohvaliti, obljetnicu će, kako nam je kazala ravnateljica,
obilježiti skromno, u skladu s vremenima, i prezentacijom
stručnih sadržaja.
“Već neko vrijeme snimamo edukativan film o Zagrebu,
kao dopunu našem programu. Vjerujemo da to opet radimo
prvi u Zagrebu pa će promocija tog filma biti dio obilježavanja obljetnice uz, najvjerojatnije, neku humanitarnu
akciju, jer je humanitarni rad i pomaganje drugima tradicija
vrtića”, istaknula je Hrvoj.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 25
od 7 do 107
NAJMLAĐI STANOVNICI
Djeco,
otkrijte
svoj
grad!
26
Anke M. Leitzgen, njemačka novinarka i dječja književnica,
napisala je knjigu u kojoj daje mnoštvo ideja kako djeca
samostalno mogu utjecati na izgled grada
Autor: Vanja Radovanović
D
jeco – otkrijte svoj
grad!, poziva Anke
M. Leitzgen, njemačka
novinarka i dječja književnica,
sa željom da najmlađi stanovnici osvoje gradove u kojima
žive. S tom mišlju napisala je
knjigu u kojoj s jedne strane
pokazuje i objašnjava što se sve
u jednom gradu može otkriti,
a s druge daje mnoštvo ideja
kako djeca samostalno mogu
utjecati na izgled grada: Djeco,
uočavajte izgled zgrada, pročelja,
vrata, prozora, primijetite natpise
oko sebe, osjetite kako pojedini
dijelovi grada djeluju na vas, re-
glas trešnjevke | jesen / zima
cite što vam nedostaje, što vam
treba, kreativno uljepšajte svoju
okolinu!
Posljednjih godina i u
Hrvatskoj raste svijest kako i
sami građani mogu pomoći
pri rješavanju malih i velikih
problema u svojim gradovima.
Nije tu ništa čudno jer tko bi
bolje mogao znati što je potrebno učiniti da bi grad dobro
funkcionirao od njegovih stanovnika? Ta je svijest, na žalost,
U Hrvatskoj još uvijek nedovoljno razvijena – ponajviše jer
se još ni mi sami nismo navikli
razmišljati na takav način. I
upravo zbog toga je važno da
baš djeca nauče gledati oko
sebe i pitati se: Kako se osjećam
na ovom mjestu? Kojih se dijelova
grada bojim? Zašto? Gdje se osjećam osobito ugodno? Zbog čega
volim upravo ovo mjesto? Kako
bi se ovaj kutak mogao učiniti još
ljepšim? Gdje nedostaje klupa za
sjedenje? Na sva ova pitanja
djeca mogu posve sigurno istog
trena spontano odgovoriti.
No, djeca i omladina dosad
su na ovom polju bila zanemarena, njihov odnos prema
životnoj okolini uvijek je promatran samo kao pasivan, oni
od 7 do 107
još uvijek ne mogu odlučivati
o svojoj okolini i budućnosti.
Zašto? Zbog čega i djeca ne bi
podigla svoj glas i radoznalo,
ali i kritički, pogledala oko
sebe i dala svoje prijedloge
aktivno sudjelujući u kreiranju gradskoga života?
Upravo o tome piše Anke
M. Leitzgen u svojoj knjizi
Otkrij svoj grad (Entdecke deine Stadt, Beltz Verlag, 2011.),
i to tako da oni, mladi, na to
otkrivanje grada ne gledaju
kao na (još jedan) teret, već
kao na uzbudljivo istraživanje
– gradski safari.
Tim povodom postavio
sam autorici knjige (koja, na
žalost, još nije prevedena na
hrvatski) nekoliko pitanja:
GT : Anke, zašto je za grad i za djecu u njemu važno da ga djeca upoznaju?
- Bez obzira na to živi li neko dijete na selu ili u gradu, ono bi trebalo
poznavati svoju okolinu jer samo ono mjesto koje dobro poznajemo može
nam biti dom. I upravo taj osjećaj doma, pripadnosti, treba svako dijete
kako bi moglo reći: Ovdje se osjećam dobro, ovdje su moji korijeni. A
za grad je prije svega potrebno da svojoj djeci daruje mogućnost kvalitetna života kako bi ona odrastala otvorenija, kreativnija i zdravija.
GT : Što u stvari trebaju djeca u gradu?
- Prije svega, moraju se osjećati dobrodošlom. Tomu pripada i briga
za njihovu sigurnost. Kako bi se djeca razvijala u skladu sa svojom
dobi i dobro se osjećala, potrebna je i mogućnost odvajanja od roditelja kako bi sama mogla doći do škole, igrališta ili prijatelja. U tom je
smislu nužno potreban prometni plan koji će voditi računa i o dječjim
potrebama. Osim toga, djeca trebaju mjesto za igru. Ne znam kako je
u Hrvatskoj, ali u Njemačkoj često nedostaju dvije stvari: dobra mjesta
za igru i tolerantni susjedi. Zaigrana djeca stvaraju buku i ona se, na
žalost, često doživljava kao neugodna. Mnoga su igrališta u Njemačkoj
osmišljena tako da se na njima djeca nerado zaustavljaju. Možda se zbog
praznih igrališta okolni stanovi lakše iznajmljuju? Takav mi je način
razmišljanja potpuno stran. Djeca su, na posljetku, naša budućnost.
GT : Što djeca mogu učiniti kako bi svoj grad učinila ljepšim? - Puno toga! Na primjer, mogu pomoći kako bi grad postao zeleniji. Tko
želi postati vrtni gusar (Gartenpirat ili guerilla gardener), treba posve
malo opreme: izvijač kojim će napraviti rupu u zemlji i nekoliko sjemenki suncokreta koje će ubaciti u rupu. Nakon toga potrebno je, naravno,
povremeno posjetiti biljke i zaliti ih. Osim toga, umjetnost u gradu može
biti vrlo zabavna. Kredom se mogu pisati poruke po pločniku, stabla se
mogu zamatati šarenim špagicama, malene origami-figurice mogu se
objesiti na drveće, grmlje ili rukohvate – mašta nema granica. Sve to ne
čini grad samo ljepšim, nego, kad djeca aktivno sudjeluju *Fotografije
su iz knjige autorice Anke u njegovu oblikovanju, mijenja i njihov odnos prema gradu. On im postaje važan zbog toga što oni sami u njemu
nešto mogu učiniti. A kad je nekomu nešto važno, tad se i brine za to.
Nakon razgovora s Anke M. programima za djecu i omladiLeitzgen promotrimo što bismo nu (ali i za roditelje!) postupno
na tome polju mogli učiniti i mi pojačavala svijest kako i djeca
sami, u Zagrebu i na Trešnjevki, imaju pravo (i dužnost!) na sukako bismo mogli pomoći našoj djelovanje u oblikovanju grada.
djeci da i sama otkriju svoj grad, Na posljetku, upravo će ona za 20,
da osjete što im je u njemu dobro, 30 ili 40 godina upravljati ovim
a što nije, da kažu kako bismo ga gradom i čim prije mu proniknu
mogli još bolje urediti kako bi on u dušu i osjete ga, tim prije bit
zaista postao grad prijatelj djece će sposobna postati njegovi do(kako već, uz ne osobito puno bri upravljači. Stoga, krenimo u
pokrića, godinama piše na vele- akciju, pomaknimo se korak ili
plakatima na ulazu u grad). Jedno dva u stranu te dajmo i djeci glas!
od mjesta na kojima već postoji
klica takva pristupa Centar je za
kulturu “Trešnjevka“ i bilo bi * Fotografije su iz knjige “Otkrij svoj
prekrasno kad bi se prikladnim grad” autorice Anke M. Leitzgen
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 27
od 7 do 107
ZBOR ŽUPE SV . JOSIPA “IZVOR ”
Kad se čovjek zarazi
glazbom, teško od
nje može pobjeći
Trideset članova zbora djeluje i živi kao
jedna velika obitelj koju spaja prijateljstvo
i ljubav prema glazbi i Bogu
Tekst: Martina Cikojević
Foto: arhiva Zbora “Izvor”
28
V
jernici Župe svetog Josipa na Trešnjevki i svjetovne pjesme. Iako je uglavnom riječ o
rado ih slušaju svake nedjelje na svetoj obradama, imaju i nekoliko svojih pjesama,
misi, a šira publika mogla ih je upozna- onoliko, kako kaže naša sugovornica, koliko
ti gledajući HTV -ovu zabavnu emisiju “Do im to dopuštaju privatne i poslovne obveze.
posljednjeg zbora” u kojoj su zasjali u finalu i Najvažnija im je ljubav prema glazbi, a upravo
osvojili prestižno drugo mjesto. Riječ je o Zboru su se zbog toga lani prijavili na spomenutu
mladih “Izvor” koji će sljedeće godine proslaviti HTV -ovu zabavnu emisiju.
jubilarnu 20. godišnjicu postojanja.
“Čim smo čuli za projekt, odmah smo htjeli ići
“Željeli bismo napraviti veliki koncert s puno u to. Nije bilo nikakvih nedoumica. Pripreme su
gostiju i puno drage nam publike. Intenzivno bile zabavne i zapravo nismo osjećali nikakav
ćemo se početi pripremati početkom sljedeće pritisak jer smo ondje došli prije svega zbog
godine kad ćemo imati jasniju sliku onoga što uživanja u pjevanju i glazbi. Naravno, nismo
ćemo i kako ćemo organizirati”, kazala je Ivana željeli biti neozbiljni i svatko je dao čitava sebe
Jelinčić, dugogodišnja voditeljica i jedna od u svaki nastup koji smo odradili”, ispričala je
osnivačica Zbora “Izvor”. Dodala je da zbor Jelinčić. Istaknula je da je zbor tom emisijom
ima oko 30 članova među konajviše profitirao kad je
jima nisu svi župljani Župe HUMANITARNE AKCIJE
riječ o jačem zajedništvu
sv. Josipa. Unatoč tomu, svi Osim pjevanja i koncerata, članovi Zbora članova i međusobnom
djeluju i žive kao jedna velika “Izvor” često pomažu svojoj zajednici pa prijateljstvu. Na pitanje
obitelj koju spaja prijateljstvo se odazivaju i sudjeluju u raznim huma- kako su birali pjesme za
i ljubav prema glazbi i Bogu. nitarnim akcijama, i u svojoj župi i šire. nastupe u HTV -ovim emi“Kad se čovjek inficira Župa sv. Josipa poznata je po akcijama sijama, voditeljica zbora
glazbom, teško od nje može svog Caritasa, a u njima sudjeluju i čla- kazala je da se time nisu
pobjeći”, slikovito je opisala novi zbora. “Važno je da se humanitarnim previše opterećivali te da
voditeljica zbora te dodala akcijama da sva podrška, pa i mi to rado su htjeli biti “svoji”, što ih
da “Izvor” pjeva i duhovne činimo. Svake godine skupljaju se sredstva je na kraju krajeva vjeroda se pomogne onima kojima je to najpotrebnije, a redovito sudjelujemo i u izradi
raznih prigodnih čestitki i ukrasa za Božić
ili Uskrs”, kazala je naša sugovornica
Ivana Jelinčić.
glas trešnjevke | jesen / zima
od 7 do 107
ZAJEDNIŠTVO
Članovi Zbora mladih “Izvor” okupljaju se na probama u crkvi sv. Josipa
dva do tri puta na tjedan. Vrlo su povezani pa se druže i privatno. Snimili su
i dva albuma pod naslovima “Izvor”
(2003.) i “i ZVOR ni Božić” (2007.).
Izdavač je obaju albuma Glas Koncila.
Zbor mladih “Izvor” sudjelovao je u HTV-ovoj emisiji “Do posljednjeg
zbora” u kojoj su u finalu osvojili prestižno drugo mjesto
jatno i dovelo do same završnice. Velika podrška
svim članovima zbora bile su njihove obitelji i
prijatelji, ali i župljani crkve sv. Josipa, koji su
im tijekom nedjeljne svete mise nakon finala
emisije velikim pljeskom zahvalili na dostojnom
predstavljanju župe i prekrasnom pjevanju.
“To je bio poseban trenutak i naravno da
nam je podrška obitelji, prijatelja i župljana
bila iznimno važna”, rekla je Ivana Jelinčić te
dodala kako je i sama bila izuzetno ponosna
na zbor i sve članove, jer su svi do jednoga
ostavljali svoje srce na sceni. Da je darovitost i
energija članova “Izvora” doista posebna i da
su je prepoznali oni koji se razumiju u glazbu,
dokazuje i to što je “Izvor” pjevao uz bok jednom od najvećih pjevača današnje hrvatske
glazbene scene, Oliveru Dragojeviću, koji ih je
pozvao da s njim kao gosti pjevaju na koncertu u
Sloveniji. Osim Olivera, “Izvor” već godinama
surađuje i sa sestrama Ivanom i Marijom Husar,
Ivanom Kindl, Ivom Gamulinom te Petrom
Antolić. Također, dobru suradnju ostvarili su
i s pobjednicima HTV -ove emisije, Gradskim
zborom “Josip Kaplan” iz Rijeke, s kojima su
zajedno nastupali na koncertu u pulskoj Areni,
a trenutačno dogovaraju i susret u Zagrebu.
glas trešnjevke | jesen / zima
29
ŽUPA SVETOG JOSIPA
Crkva sv. Josipa jedna je od desetak crkava čiju je gradnju
potaknuo nadbiskup i kardinal blaženi Alojzije Stepinac.
Kardinal Stepinac vizionarski je osjetio budući razvoj grada
i potrebu da tadašnji siromašni zapadni dijelovi gradske
periferije dobiju svoja duhovna središta. Godine 1934. na
mjestu gdje je današnja crkva bila su samo polja kukuruza
i tzv. bugarski vrtovi, a oko 5000 stanovnika živjelo je
uglavnom u malim sirotinjskim jednokatnicama. Ljetos je
Župa sv. Josipa proslavila svoju 75. obljetnicu postojanja.
U župi djeluje nekoliko zborova. Uza Zbor mladih “Izvor”,
tu su još i Dječji zbor “Anđeli s Trešnjevke”, zatim Zbor
krizmanika, Mješoviti zbor, Tamburaška sekcija i Zbor
gospođa. Župa ima i nekoliko pokreta i udruga te programa za mlade, a posebno se diče župnim Caritasom čija je
zadaća objediniti dobročinstva župljana i pomoći da vjera
bude ljubavlju djelotvorna. Volonteri u župnom Caritasu
pokretači su svih humanitarnih akcija: potiču cijelu župnu
zajednicu na sudjelovanje u akcijama kojima će se pomoći
potrebitima. Redovito dijele hranu i odjeću korisnicima
koji su u obnovljenoj kartoteci registrirani kao župljani
te po mogućnosti i onima izvan župe.
od 7 do 107
Curling-klub “Vis”
Curling
mogu
trenirati
svi,
30
ali za masovniji
odaziv potrebna je
posebna dvorana koju
Zagreb i Hrvatska
još uvijek nemaju
U
Tekst: Martina Cikojević
Foto: privatni album
Što je curling?
Curling se najčešće uspoređuje s boćanjem
iako su razlike znatne. U ekipi je četvero igrača koji naizmjenično usmjeravaju curling-kamen, težak oko 20 kilograma, prema ucrtanoj
meti udaljenoj oko 40 metara na ledenom terenu. U jednoj igri baca se 16 kamena, svaka ekipa po osam. Ekipa čiji je kamen na kraju igre
najbliži centru dobiva jedan ili više bodova.
Svi koji su zainteresirani za treniranje curlinga mogu se javiti na e-adresu [email protected]
natoč slaboj popularnosuočava s lošim uvjetima za igru.
sti i nedostatku odgoOdgovarajućeg prostora nema, a i
varajućeg prostora za
led za taj sport zahtijeva posebnu
trening, curling će, zahvaljujući
pripremu, koju nije moguće obaviti
naporu sedamdesetak entuziu kratkom razdoblju nakon trejasta odnosno aktivnih igrača
ninga klizača ili hokejaša. Ipak,
amatera, 2013. godine obilježiti
kako je istaknuo naš sugovornik,
svoje prvo desetljeće postojanja u Hrvatskoj. Naime, sportaši se snalaze i u tim uvjetima, a najviše ih drži
curling je relativno mlad zimski olimpijski sport, a volja i ljubav prema tom sportu koji svoje porijeklo vuče
osim šest klubova koji djeluju u Zagrebu, postoji još iz Škotske, a najveću je popularnost stekao u Kanadi.
jedan klub u Slavonskom Brodu. Jedan je od naju- Što se interesa za curling u Hrvatskoj tiče, Skendrović
spješnijih curling-klubova u Hrvatskoj Curling-klub je rekao da su u postojećim klubovima svoje prve po“Vis” s Trešnjevke koji ima šestero članova.
teze, uza starije sportaše, napravili i mnogi mladi, no
“Klub ‘Vis’ drugi je najtrofejniji curling-klub kad je o tome riječ, ponovno se dolazi do problema s
u Hrvatskoj. Godine 2010. osvojili smo Prvenstvo prostorom. “Curling mogu trenirati svi uzrasti, no za
Hrvatske, a čak tri puta bili smo državni viceprvaci i masovniji odaziv i uključenje juniora bila bi potrebna
osvajači trećeg mjesta”, kazao je Alberto Skendrović, dvorana za curling koju Zagreb i Hrvatska još uvijek
predsjednik Curling-kluba “Vis”. Dodao je da je i ove nemaju”, rekao je Skendović te dodao da se curlingodine “Vis” postigao odlične rezultate među kojima gom mogu baviti i osobe s posebnim potrebama, što
je izdvojio osvajanje prvog mjesta Otvorenog prvenstva je u svijetu prilično razvijeno. Hrvatska se pak može
Zagreba 2012. Na žalost, kako to obično biva s malim pohvaliti svojim trostrukim državnim prvakinjama u
i slabo poznatim sportovima u Hrvatskoj, i curling se curlingu u čijem su sastavu gluhe djevojke.
glas trešnjevke | jesen / zima
od 7 do 107
PRAVILA , PRAVILA
Psi ne smiju s
vama na plac!
Tekst: Petra Kostanjšak
Foto: privatni album
U četvrtima Trešnjevka sjever i jug
za pse je uređeno igralište kraj starog
okretišta tramvaja na Vrbanima, a
zasad se ne planira gradnja novih
takvih igrališta na Trešnjevki
N
a trešnjevačkim ulicama sve je više ljubimaca pa je
za vlasnike pasa uvijek aktualno pitanje gdje smiju,
a gdje ne smiju šetati svog ljubimca. Naravno, to je
važno jer imati psa znači brigu, ali i poštovanje pravila jer u
suprotnom vlasnici mogu platiti između 600 i 1000 kuna
kazne. Ako niste znali, na trešnjevački plac ne možete ići sa
svojim ljubimcem jer to nije dopušteno, a ondje često vrebaju komunalni redari i hvataju prekršitelje koji uglavnom
“nastradaju” iz neznanja.
Ove su godine na trešnjevačkom području komunalni
redari u prekršaju uhvatili 35 vlasnika pasa, doznajemo od
Davora Jelavića, pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet. To su bili građani koji su pse šetali na
nedopuštenim mjestima, oni koji su ih puštali s povodca
ondje gdje to nije dopušteno ili ih ostavili bez nadzora, a u tu
skupinu spadaju i oni koji nisu čistili za svojim ljubimcem.
Uz tržnice, psima je zabranjeno kretanje
po dječjim igralištima, cvjetnjacima,
neograđenim sportskim terenima,
grobljima, kupalištima, neogra­
đenim dvorištima škola i vrtića.
Također, morate znati da pas
mora biti mikročipiran, na lancu i
pod vašim nadzorom. Opasne pse
vlasnici smiju izvoditi na javne površine samo ako su pod nadzorom,
na lancu i imaju brnjicu. U četvrtima
Trešnjevka sjever i jug za pse
je uređeno igralište kraj starog okretišta tramvaja na
Vrbanima, a doznajemo
da se, na žalost, zasad ne
planira gradnja novih
igrališta na Trešnjevki.
glas trešnjevke | jesen / zima
Prostor za slobodno
kretanje pasa
uz nadzor vlasnika:
Trešnjevka sjever:
1.
križanje Zagrebačke ceste i Ulice
Roberta Frangeša Mihanovića
2.
površina uza Zagrebačku aveniju
iza restorana u Rudeškoj ulici 87
3.
na zelenoj površini iza zgrade
u Hanamanovoj ulici od kućnog
broja 20 do kućnog broja 30
4. zelena površina u Voltinom
naselju, nasuprot okretišta
autobusne linije 118, između
Baštijanove ulice i ulice Voltino
5. zapadno od toplane, površina
omeđena Krapinskom i Selskom
ulicom (između teniskog igrališta,
ograde bunara i pješačke staze)
6. površina između Ulice F.
Andrašeca i željezničke pruge
Trešnjevka jug:
1.
površina južno od Zagrebačke
avenije u Prečkom
2.
površina između Zagrebačke
avenije i Jarunske ulice omeđena
Štritofovom ulicom i Ulicom braće
Domany, uz potok Črnomerec
3.
površina uza Zagrebačku aveniju, od Petrovaradinske do
Baranovićeve ulice do tramvajskog okretišta na Vrbanima III
4.
površina između Selske ceste,
Zagrebačke avenije i Zadarske ulice
31
od
od77do
do107
107
GRAMOFONSKE PLOČE
Vinil
osvaja
nove
naraštaje
32
Dirty Old Shop u
Tratinskoj ulici oaza je
zaljubljenika u škripanje
gramofonske igle
Tekst: Davor Ivanov
Foto: privatni album
I
ako se u dobu MP 3-a, iTunesa, YouTubea i ostalih glazbenih servisa čini kako su
dobre stare ploče pale u zaborav, zaljubljenici u vinil i škripanje gramofonske igle ipak još
pronalaze mjesta gdje caruje
vinil. Jedno od njih glazbena
je oaza smještena u Tratinskoj
ulici na Trešnjevki, prodavaonica Dirty Old Shop.
Svojom netipičnom ponudom glazbe i popratnih proizvoda Dirty Old Shop već godinama privlači zaljubljenike
u vinil te u glazbene žanrove
punk, rock i metal.
Vlasnik Igor Banjanin zaljubljenik je u glazbu, a na otvaranje prodavaonice odlučio
se prije pet godina, što je bio
logičan nastavak već postojeće
glas trešnjevke | jesen / zima
izdavačke tvrtke specijalizira- ba nezavisnih rock-bendova.
ne za izdavanje i distribuciju Koriste ih DJ -i jer ploče omoguploča. Kaže kako je zbog nepre- ćuju izravnu manipulaciju mestanih promjena u glazbenoj dijem, za razliku od neizravne
industriji i dostupnosti glazbe na CD -u koja omogućuje tek
na različitim medijima vinil iz zaustavljanje ili prekidanje
masovne upotrebe prešao u uži zvuka.
“Pad prodaje nosača zvuka
krug kolekcionara i glazbenih
fanova.
glazbena industrija djelomično
Gramofonske su se ploče nadoknađuje povećanom pokao medij za pohranu glazbe nudom i prodajom popratnih
počele koristiti pedesetih godi- proizvoda kao što su majice i
na prošlog stoljeća, a tržištem ostali artikli glazbene, filmske
su vladale do potkraj osamde- i ostale tematike, ali promjesetih, kad prevlast odnose digi- ne koje se događaju na tržištu
talni mediji koji su se pokazali smanjuju potrebu za specijaunosnijima za izdavačke kuće. liziranim prodavaonicama jer
Unatoč manama, ploče i navedeni proizvodi postaju
danas imaju brojne ushićene samo još jedan artikl u superpobornike. Predmet su obo- marketima”, kaže Banjanin i
žavanja brojnih audiofila, a na dodaje kako još uvijek postoji
kupacakojima
kojima
njima se nerijetko izdaje glaz- određeni broj kupaca
od 7 do 107
U prodavaonici se u
svečanim prigodama
održavaju i koncerti
pripri
kupnji
kupnji
proizvoda
proizvoda
povezapo- zbog majica i bedževa.
vezanih
nih s glazbom,
s glazbom,
filmom
filmom
i strii
“Prodajemo starija, ali i repom
stripom
posebnu
posebnu
čarčar
predstavlja
predstav- centna izdanja. Omjer se razlilja
posjet
posjet
malim
malim
specijaliziranim
specijalizira- kuje ovisno o tome govorimo li
prodavaonicama
nim prodavaonicama
koje koje
su i su
sa- o novim ili rabljenim izdanjistajališta
i sastajališta
istomišljenika,
istomišljenika, za ma. Što se tiče novih, prevlarazliku od bezlične kupnje u davaju recentna izdanja – iako
prodajnim centrima.
ima mnogo reizdanja starijih
Uz nove i rabljene ploče, naslova. Kad je riječ o rabljeCD -e, DVD -e, majice s glazbe- nima, više je, naravno, starijih
nom, filmskom i stripovskom naslova”, kaže Banjanin.
Iako tvrdi kako je nemogutematikom, knjige, postere,
bedževe i magnete, svoje vjer- će generalizirati populaciju
ne posjetitelje ta prodavaonica koja posjećuje prodavaonicu,
privlači i prodajom ulaznica Banjanin kaže kako je u većiza koncerte poznatih i manje ni slučajeva ipak riječ o stupoznatih bendova. Unatoč dentima ili mlađoj zaposlenoj
velikoj ponudi CD -a, DVD -a populaciji. Tomu je vjerojatno
i ostalih digitalnih nosača sli- razlog i žanrovska ponuda u
ke i zvuka, najviše se prodaju prodavaonici koja, uz klasičan
gramofonske ploče, a brojni rock, obuhvaća i brojna izdakupci u prodavaonicu dolaze nja nezavisne i alternativne
glas trešnjevke | jesen / zima
glazbene scene (punk, metal,
indie…).
“Mlađe se generacije zanimaju za gramofonske ploče,
te komade crne – iako ne samo
crne – plastike koji predstavljaju neku nostalgičnu, posebnu
vrijednost i duh prošlih vremena. Dodatnom interesu i
kod starijih i mlađih generacija
pridonosi i to što većina novih
vinilnih izdanja nisu samo nosači zvuka. Uz glazbu naime
dobivate i bogato opremljen
paket pun raznih dodataka i
informacija što predstavlja širi
aspekt zadovoljstva”, ističe
Banjanin.
33
od 7 do 107
SVJETSKO PRVENSTVO BARMENA u PEKINGU
Koktel Magic
Emerald pomeo
konkurenciju
Tekst: Anita Končar
Foto: privatni album
34
S
Barmen Danijel
Furčić osvojio je
zlatnu medalju
u kategoriji
pjenušavih
koktela
R ECEPT : Magic Emerald
1 cl
Vodka Arctic Mint
1 cl
Monin Green Apple Liquer
2 cl
Finest Call Sour Apple mix
0,5 cl
Monin Matcha Green Tea syrup
9 cl
Piper Heidsleck Champagne
dash
Fresh Lime Peel
lavni američki književnik zaslužan za najbolji rezultat u ćem piću sa šampanjcem, uspio
Ernest Hemingway prosla- posljednjem desetljeću. Koliko je zasjesti na tron, a osim zlata sa
vio je koktel mojito. Tajni je bio dug njegov put do zlatne Svjetskog prvenstva, dobitnik
agent 007 James Bond proslavio medalje, ispričao nam je na de- je i nagrade Hrvatske turističje martini. Hrvatsku je, i to na gustaciji pobjedničkoga koktela ke zajednice. Njegov je uspjeh u
Svjetskom prvenstvu barmena koja je organizirana u “Day cafeu” kategoriji pjenušavih koktela još
održanom u listopadu u Pekingu, na Knežiji, kafiću u kojem najbolji i veći kad se zna da će mnogi iskuproslavio barmen Danijel Furčić hrvatski barmen i radi.
sni barmeni reći kako je upravo
koji je u kategoriji pjenušavih kok- “Nakon ovoga idem u mirovinu, miješanje koktela sa šampanjcem
tela osvojio zlatnu medalju kok- barem što se tiče natjecanja u pravo umijeće jer je teško skriti
telom Magic Emerald. Prvenstvo Hrvatskoj. Nepisano je pravilo miris tog pića. Naime, stručni
barmena održava se u organiza- da kad jednom pobijediš na natje- ocjenjivački sud koktele boduje u
ciji Svjetske federacije barmena canju, više u njima ne sudjeluješ”, nekoliko kategorija: miris, izgled
(IBA ) koja okuplja desetke tisuća rekao je Furčić koji je godinama i okus. Upravo zbog tih svojstava
majstora u pripremanju koktela, čekao svoj trenutak pa je čak prije koje bi dobar koktel trebao zadoa ove je godine u natjecanju sudje- državnog natjecanja najavio kako, voljavati, hrvatski svjetski prvak
lovalo 56 barmena. Za razliku od u slučaju lošijeg plasmana, plani- smatra kako je, unatoč izuzetno
prijašnjih godina, kad su se svi oni ra shaker objesiti o klin i završiti dobroj ponudi koktela u Zagrebu,
borili za jednu medalju, propo- natjecateljsku karijeru. Naime, tržište preplavljeno nekvalitetno
zicije su ove godine promijenje- više mu je puta za dlaku izmaklo spravljenim koktelima.
ne pa su se tako koktel-majstori prvo mjesto na državnom prven- “Volim popiti dobar mojito. Iako
natjecali u više kategorija. Iako stvu pa je, kako sam kaže, već ih nude na svakom koraku, vehrvatski barmeni već godinama dobio nadimak – Vječito Drugi. ćinom su loši jer ih rade priučeni,
na svjetskim natjecanjima posti- Zahvaljujući zelenom koktelu kvazibarmeni”, objasnio je Furčić.
žu iznimne rezultate, Furčić je Magic Emerald, osvježavaju-
glas trešnjevke | jesen / zima
od 7 do 107
Praznici teško
padaju na želudac
Velike količine masne hrane i raznovrsni slatkiši lako
izazovu razne smetnje jer naš probavni sustav nije
navikao na toliko jaku i iznenadnu agresiju
Piše: Dr. Ivo Belan
J
oš malo pa ćemo se oprostiti od Izbjegavajte pjenušava pića, brandy,
stare godine. Tih dana bit će ve- cherry i pivo. Što se tiče mamurnosti,
selo. Na žalost, bit će i onih stvari najsigurniji su votka, džin i bijelo
koje nam mogu pokvariti, zagorčati vino. Ako ste tijekom noći puno
veselje i raspoloženje. Ako na vrije- popili, preporučujem ujutro jednu
me o njima razmislimo, lakše ćemo se žustru šetnju na svježem zraku, a
od njih obraniti ili ih potpuno izbjeći. nakon toga dobar dug san.
Praktički neće biti onoga koji neće
Budući da se tijekom praznika i
tih dana malo više popiti. Važno je da puno pije i puno i dobro jede, nije
u tome ne pretjeramo. Postoji jedan čudo što se mnogi žale na probavne
trik koji može puno pomoći onima smetnje. To najbolje znaju liječnici
koji odlaze na proslave. Ako prije kad ugledaju svoje pune čekaonice
polaska pojedete šačicu maslina ili tih dana. Velike količine masne hrane,
popijete žličicu ulja, može se lako raznovrsni slatkiši i slično vrlo lako
dogoditi da tijekom veselice hrabro izazovu takve smetnje, kao i poremeostanete na nogama – pjevajući ili ćaje krvnog tlaka. Naš probavni sustav
držeći govore. Sreća je u tome što nije navikao na toliko jaku i iznenadnu
se tad i dobro jede. Hrana u želucu agresiju. Sve se to teško probavlja. Uz
ponešto odgađa resorpciju alkohola to, u tom se razdoblju manje kreće,
pa će onda i njegova koncentracija u uglavnom se sjedi, pije i jede. U lakkrvi biti niža.
šim slučajevima najčešći su simptomi
Ono što najviše muči čovjeka osjećaj punoće i neugodna nadutost,
nakon lude proslave je mamurluk. a u težima mučnina, povraćanje i boKako si pomoći kad je u pitanju lovi u trbuhu. Sve to čovjeku može
mamurnost? Ima nekoliko načina: pokvariti raspoloženje. Posebnu brigu
popiti čašu mlijeka, popiti puno o svemu ovome moraju voditi oni koji
vode prije odlaska u krevet, jaka već otprije imaju problema sa srcem i
crna kava, žličica sode bikarbone u krvnom cirkulacijom.
čaši hladne vode, čaša-dvije rasola,
Nakon svega nameće se samo jevoćni sokovi i vitamini, uz dobar dan zaključak: uživanja tijekom pradoručak. Američki trinkeri otkrili znika i blagdana jedva da se čovjek i
su da izvrsno djeluje i četvrt do pola može odreći (to nitko i ne želi!), samo
litre soka od rajčice. Imajte na umu da u njima budimo malo umjereniji.
ćete lakše podnijeti bijelo vino nego
Dragi moji čitatelji, želim vam
crno te radije izaberite hladnije piće. svako dobro u novoj godini!
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 35
od 7 do 107
smo
Još
prosinac 2012.
Piše:
Dubravka Miljković
A
36
ko ovo čitate, velike su šanse
da nas je zaobišao još
jedan – smak svijeta. Da,
da, s vremena na vrijeme pojavi
se tako neki prorok s propovijedima kako je smak svijeta na
pomolu. Neke takve odmah zatvore u ludnicu, no neki prije toga
uspiju napraviti štetu pa završe
u zatvoru ili se ubiju. Jedan od
njih bio je David Koresh koji je
sebe smatrao suvremenim Isusom
Kristom. Uspio je okupiti više
od stotinu ljudi u sektu koju je
nazvao Granom davidovaca. Učio
ih je kako su samo ljudi u sekti
dobri ljudi – svi izvan sekte su
zli. Svoju su dobro naoružanu
nastambu podigli blizu mjesta
Waco u Teksasu. Koresh je imao
apsolutnu vlast nad životima
svojih sljedbenika. Uvjerivši ih
kako je on taj koji na sebe preuzima sve njihove grijehe, muškarcima je zabranio alkohol i seks.
On sam postao je ocem barem
sedamnaestero djece. Djevojčice
su smjele dokasna spavati, a
dječaci su morali ustajati već u
5.30 radi gimnasticiranja i drugih vrsta pravog vojničkog drila.
Poticao ih je da se međusobno
žestoko bore, nametao im gledanje nasilničkih ratnih filmova,
batinao ih za svaku sitnicu. Kad
bi neka djevojčica navršila jedanaest godina, dao bi joj da nosi
Davidovu zvijezdu – znak da je
spremna postati mu jednom od
glas trešnjevke | jesen / zima
živi! R
z
S vremena na vrijeme pojavi se tako neki prorok
s propovijedima kako je smak svijeta na pomolu
žena. U opsadi koja je trajala
pedeset i jedan dan (!!!), tijekom
ožujka i travnja 1993. godine
ubijeno je nekoliko policajaca.
Kad su ipak shvatili da ne mogu
pobijediti, a predati se nisu htjeli,
davidovci su zapalili cijeli kamp.
Potom ih se desetak, zajedno s
Koreshom, upucalo. Ostali su
spašeni, uključujući svu djecu.
William Kamm smak svijeta proricao je za 2000. godinu. Tad je
ogroman meteor trebao pogoditi
Sunce te je to trebalo izazvati
kataklizmu na Zemlji. Nakon što
svijet bude tako uništen, jedino će
Kammovi sljedbenici ostati živi.
Među njima je tad bilo i više tisuća Hrvata (pa ne bismo, srećom,
potpuno izumrli ). Ne zna se je li
Kamm predvidio kako će ovogodišnji smak dočekati u zatvoru.
I gospođa Keech bila je šefica
nekakve sekte, a prorekla je da
će 21. prosinca 1954. godine doći
do smaka svijeta. Od sljedbenika
se očekivalo da rasprodaju svu
svoju imovinu, sklone se u nekakvu špilju i tamo mole. Odande
će ih, prije 21. prosinca, spasiti
svemirski brod s planete Klarion.
Kad je 21. prosinac došao i prošao, a svijet ostao ondje gdje je i
bio, sljedbenici gđe Keech našli
su se u čudu: ostali su bez posla,
kuće, neki i bez obitelji, a na kraju i bez smaka svijeta. Reklo bi
se – zadavit će gđu Keech. Ali, to
bi značilo: koja sam ja ovca kad
sam pustio da me ta žena tako
prevesla! Nezgodno. Bezbolnije
je stvar riješiti na drugi način:
Zahvaljujući našoj velikoj žrtvi i
molitvi – smak je svijeta odgođen.
No sad nas opet vreba 21. prosinca 2012. Netko je, naime,
smislio kako je, prema kalendaru
Maja, to i kraj kalendara, tj. velika ciklusa od milijun i 872.000
dana, koliko ih je prošlo od 11.
kolovoza 3114. godine prije nove
ere, od zore posljednjeg razdoblja
kreacije. I potpuno je logično da
onda krećemo ispočetka. Nakon
što se sve uništi. U Hrvatskoj
u povodu smaka svijeta nisu
zabilježene ( ili barem nisu objelodanjene) mahnitosti kakve su
zasipavale NASA-ine stručnjake,
na primjer: razmišljam o tome da
ubijem svoju djecu i sebe kako
bih nas poštedjela patnji na
kraju svijeta. Pritisnuti međutim
izglednim krajem (zbog bolesti
i/ili starosti) ljudi rade životne
inventure: što su sve još mogli
a nisu. Zapravo je to vrlo dobro
učiniti ponekad. Dakle, da za
godinu dana stvarno bude smak
svijeta, kako biste proveli tu
godinu? Što biste radili drukčije?
Možete li i sad nešto promijeniti,
bez prijetnje smakom svijeta?
Trešnjevačke
knjižnice
Tekst i foto: Maja Cvek
Riječ, slika,
zvuk
KNJIŽNICA “TIN UJEVIĆ”
KNJIŽNICA” VOLTINO”
MLADEN SOKELE: IZLOŽBA
FOTOGRAFIJA “CRTEŽI SVJETLOM”
Početkom rujna Centar za kulturu “Trešnjevka” u suradnji
s izdavačkom kućom Sandorf
organizirao je trodnevnu
književnu akciju “Sandorfova
avantura” tijekom koje je predstavljeno nekoliko knjiga. Tako
se u Knjižnici “Tin Ujević” predstavio i makedonski prozaist,
dramski autor, filmski i kazališni kritičar Tomislav Osmanli,
ovaj put kao autor romana “21.
(Dvadeset i prvo): Knjiga utvara”
za koji je u Makedoniji dobio priznanje Roman godine Utrinskog
vesnika 2010. Za hrvatske čitatelje knjigu je preveo Borislav
Pavlovski. Uz predstavljanje
nekoliko novih pisaca (pjesnika
i prozaista) koji su se pojavili
u makedonskoj književnosti
u 21. stoljeću, govorilo se i o
sporim pomacima u izdavačkoj
djelatnosti te o prilično teškom
stanju na književnoj sceni.
Knjižnica “Voltino” potkraj rujna ugostila je izložbu Mladena
Sokelea. Prvi njegovi radovi
prikazuju detalje iz prirode.
Promatrajući u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” igru
svjetla, izabrao je sasvim nov
pristup fotografiranju kojim
dobiva neočekivana fotografska
rješenja. Istražuje i fotografira
zanimljive urbanističko-arhitektonske detalje te novim načinom
rada dobiva intrigantne fotografije. Autor je dosad izlagao na
skupnim izložbama, a ovo mu je
prva samostalna izložba. Svoje
je radove nekoliko puta donirao
Udruzi roditelja djece s oštećenim vidom “Oko”. Pokrenuo je
i amaterski umjetnički projekt
u galeriji smještenoj u stubištu
stambene zgrade u Malešnici
u kojoj prolaznici mogu razgledati izložene fotografije.
TOMISLAV OSMANLI KNJIŽEVNI SUSRET
KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE”
GLAGOLJICA U GOSTIMA
U povodu Europskog dana jezika prof. dr. sc. Darko Žubrinić
i dramski umjetnik Stjepan
Bahert održali su 26. rujna zanimljivo predavanje o hrvatskoj
glagoljičnoj baštini. Brojnim
korisnicima knjižnice, kao i
učenicima obližnjih osnovnih
škola, Žubirnić je opširno opisao Baščansku ploču (za koju
kaže da je legitimacija hrvatske kulture), Istarski razvod,
Vinodolski zakonik, Misal po
zakonu rimskog dvora i najstariju tiskanu hrvatsku početnicu.
Odlomke iz tih starih dokumenata čitao je Stjepan Bahert.
Autor romana Tomislav Osmanli
Izložba fotografija Mladena Sokelea
KNJIŽNICA “KNEŽIJA”
KAKO JE PETIT POBJEGAO
NA MJESEC
Za najmanje posjetitelje knjižnice polovinom listopada pripremljena je priča Martine Krpan
“Kako je Petit pobjegao na
Mjesec”. To je priča medvjediću
Petitu koji zbog svakodnevnih
maminih zanovijetanja odluči
pobjeći čak na Mjesec. Zapravo,
to je priča o gotovo svakom djetetu, odrastanju i problemima
koje ono nosi. Uz aktivno sudjelovanje djece, priču je kao kazališnu predstavu izvrsno predstavila Dražena Šola Vrbanek,
a mali su glumci za nagradu
dobili svježe pečene kokice.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 37
“Kako je Petit pobjegao na Mjesec”
poznati iz susjedstva
SUSJEDSTVA
poznati IZ
Glumac
Amar
Bukvić
Tekst: Nina Ožegović
Foto: arhiva GT
Nagrađivani mladi glumac potječe
iz umjetničke obitelji Bukvić – otac
Amir bivši je glumac i dramatičar,
a sestra Aida redateljica
01 Najširoj javnosti postali ste poznati po ulozi ustaše Vilka
Oreškovića u “Ponosu Ratkajevih”. Jeste li strepili kako
će taj negativni lik ustaše biti prihvaćen u javnosti i hoće
li Vas predodrediti za slične uloge?
- Prije svega, u seriju “Ponos Ratkajevih” ušao sam jer mi se
uloga Vilka Oreškovića jako svidjela. Nisam strepio od toga
kako će javnost reagirati, a kad bi mi ljudi na ulici prišli
govoreći kako sam “odvratan” u seriji, to bi mi imponiralo
jer je to samo značilo da dobro obavljam svoj posao.
Neobičan
izbor
M
ladi zagrebački glumac Amar
Bukvić široj publici najpoznatiji je po ulozi ustaše Vilka
Oreškovića u domaćoj sapunici “Ponos
Ratkajevih”
kad su ga mediji proglasili
38
novom glumačkom senzacijom. No, taj
nagrađivani glumac podrijetlom iz umjetničke obitelji – otac Amir bivši je glumac i
dramatičar, a sestra Aida redateljica – već
je prije zabljesnuo, i to u hit-predstavi
“Kako misliš mene nema” Ivice Boban,
praizvedene u kazalištu “Exit”, za koju je
dobio neke od najvažnijih kazališnih nagrada kao što su Zlatni smijeh na Danima
satire, Zlatni lav na festivalu u Umagu te
Nagradu hrvatskoga glumišta za najboljeg mladog glumca u 2007. godini. Nakon
toga glumio je u popularnim domaćim
serijama “Bibin svijet”, “Stipe u gostima”
i “Najbolje godine”, a zadnje dvije sezone
ostavlja sve veći trag u matičnom kazalištu, u “Gavelli”. Na sceni toga kazališta
debitirao je lani u ulozi Jerka u predstavi
“Nosi nas rijeka” splitskog dramatičara i
glumca Elvisa Bošnjaka, a uslijedile su
role u predstavi “Prolazi sve” osječkog
autora Davora Špišića. Ove jeseni pokazao je glumačko umijeće u političkoj
drami “Antigona” Jeana Anouilha, u kojoj
igra Hemona, a dokazao se i kao maneken promovirajući mušku kolekciju za
domaći modni brand Jet Lag.
02 Za ulogu u hit-predstavi Ivice Boban “Kako misliš mene
nema” u Teatru “Exit” dobili ste četiri nagrade, a među
njima i Nagradu hrvatskoga glumišta za najboljega
mladoga glumca u 2007. godini. Što je ta uloga značila
u Vašoj karijeri?
ili molek
- Predstava “Kako misliš mene nema” bila je svojevrsna
prekretnica u mojoj glumačkoj karijeri. Nastala je iz dijela
ispita na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti 2007.
godine, u kojoj smo Filip Juričić i ja pokušali, transformirajući
se u različite karaktere, dati sliku našeg društva. Na žalost,
malo mladih glumaca dobije takvu prigodu da se u vrlo
ranoj fazi karijere uspije afirmirati na takav način – imala
je više od 200 izvedbi – što je upravo ta predstava za mene
i Filipa Juričića učinila.
biologij
03 Od prošle godine stalni ste član ansambla Kazališta
“Gavella” u kojem ste već surađivali s vrlo zanimljivim
redateljima: Krešimirom Dolenčićem u komadu “Nosi nas
rijeka”, Oliverom Frljićem u “Prolazi sve” i Aleksandrom
Popovskim u “Antigoni”. Što ste naučili od njih? Koji Vam
je najbliži po senzibilitetu?
- Svaki od njih trojice na svoj je način vrlo zanimljiv i od
svakoga sam ponešto naučio, ali moram nekako obraniti i
nas glumce pa reći da se nadam kako su i oni nešto naučili
od mene.
04 Koliko je obiteljsko okružje – otac bivši glumac i dramski
pisac i sestra redateljica – utjecalo na Vašu odluku da
se posvetite glumi? Budući da ste završili program
međunarodne mature, jeste li pomišljali na neke druge
pozive?
- Vjerovali ili ne, imao sam fazu u životu kad me posebno
zanimala molekularna biologija. No, kad je došlo vrijeme
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 38
poznati iz susjedstva
r:
gluma
kularna
odluke, gluma je prevagnula. Uvijek sam se ponosio svojim
ocem, a već sam od malih nogu često bježao iz vrtića kako
bih provodio vrijeme s tatom u kazalištu. Kazalište je za
mene svojevrstan hram umjetnosti. Iako sam u kazalištu
doživljavao i teške trenutke i bio pretrpan poslom, to su za
mene daske koje život znače.
07 Glumili ste u vrlo različitim
kazališnim projektima, zatim
na televiziji u sapunicama
te na filmu. Možete li nam
otkriti osjećate li se prije
svega kazališnim glumcem?
05 Možete li se prisjetiti najranijih početaka, na primjer,
zabavne “uloge” u zoološkom vrtu, te nam ispričati što je
najviše utjecalo na Vaše formiranje?
- Uvijek sam imao različite
periode interesa u glumi, no
trenutačno sam se nekako
najviše usmjerio prema
kazalištu. Mogu čak reći da
sam se malo i zaželio snimanja.
ja?
- Posuđivao sam glasove životinjama u zoološkom vrtu pa
bi kod nastambe krokodila, na primjer, moj glas rekao:
“Bok, ja sam krokodil!” Od pravih uloga izdvojio bih ulogu
patuljka Tupka u “Snjeguljici i sedam patuljaka” u izvedbi
ZKM-ova učilišta. Moj je glumački uzor, kao i većini glumaca,
Al Pacino, i svaki put kad gledam “Kuma” pomislim, po ne
znam koji put, da je taj čovjek izmislio glumu.
06 Kako ste se osjećali dok ste na predstavi “Djeca sa
CNN-a” surađivali sa svojom sestrom Aidom Bukvić i ocem
Amirom Bukvićem?
- Ta predstava govori o mladiću Dini iz Srebrenice i djevojci
Dori iz Vukovara koji su preživjeli strahote rata, što je
dijelom zabilježila i CNN-ova kamera. Predstava je idejno
bila zamišljena kao obiteljski projekt, a glume još i Iva
Mihalić, Branka Cvitković i Dražen Kuhn. Sa svojom sestrom
najviše volim raditi, a s tatom i dan-danas redovito radim
na svakoj svojoj ulozi. Igrati tu predstavu posebno mi je
zadovoljstvo, a stajati na sceni zajedno s ocem čini me
iznimno sretnim.
glas trešnjevke | jesen / zima
08 Kako biste predstavili sebe kao
osobu – svoje vrline i mane?
- U životu, a i u poslu, najveća
mi je mana nestrpljivost, a
o vrlinama je malo bahato
govoriti u svoje ime.
09 Kako ste se odlučili za život
na Trešnjevki?
- Roditelji su kupili stan pa
tako na Trešnjevki odnosno
na Vrbanima živim otkad znam
za sebe. Jako volim zapadni
dio Zagreba, no i centar mi je
u posljednje vrijeme postao
izrazito drag.
39
povijesni
feljton
HRVATSKI FILM
Mali
Hollywood
usred Knežije
Da bi pokrenuo hrvatsku filmsku
industriju, imućni filmski
entuzijast Franjo Ledić sagradio
je 1926. filmski laboratorij i atelje
pokraj Horvaćanskoga zavoja
Teks: Juraj Kukoč
Foto: Bruno Konjević
I
za dugačke zgrade na nih filmova, uglavnom kratkih i
Horvaćanskom zavoju, na di- srednjometražnih, čime se htjejelu ledine gdje se među zgra- lo parirati stranim filmovima na
dama nalazi nekoliko kućica stare kinorepertoaru. Nakon desetak
Knežije koje su preživjele nalet produciranih filmova, nekih primoderne stanogradnje, nalaze se lično ambicioznih (primjerice,
ostaci velebnog filmskog studija. “Grička vještica” i “Matija Gubec”
Ozbiljno? Najozbiljnije. Dobro, prema Zagorkinim scenarijima)
možda ne baš velebna.
poduzeće je zbog neisplativosti
Da bi pokrenuo hrvatsku film- prestalo snimati igrane filmove, a
sku industriju, imućni filmski nakon toga samo je pokoji filmski
entuzijast Franjo Ledić ondje je entuzijast snimio profesionalni
1926. sagradio filmski laboratorij igrani film.
i atelje koji je nazvao jugoslavenNa žalost, svi su ti igrani filmovi
skim Hollywoodom. U Hrvatskoj izgubljeni! Potkraj dvadesetih i trisu se u tome dobu snimali filmovi, desetih 20. stoljeća profesionalna
ali teško bi se to moglo nazvati je igrana produkcija u Hrvatskoj
filmskom industrijom. Postojala je zamrla, ali je upravo tad hrvatska
filmska produkcija koja se uglav- prijeratna kinematografija dožinom sastojala od dokumentaraca vjela svoje vrhunce u amaterskom
i dokumentarnih snimki. Godine opusu Oktavijana Miletića i konti1917. poduzeće Croatia (od 1919. nuiranoj proizvodnji obrazovnih
nazvano Jugoslavijom) počelo je filmova Škole narodnog zdravlja.
U tada slabašnu hrvatsku kines pustolovinom snimanja igra-
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 40
matografiju došao je 1925. Franjo
Ledić, ne bez iskustva i financijskoga zaleđa. Naime, boravio je neko
vrijeme u Njemačkoj. Ondje je bio
filmski radnik, a čak je u njemačkoj
produkciji režirao film “Angelo,
misterij Zmajgrada”, egzotičnu
pustolovnu priču s elementima
strave snimljenu u dvorcu u Iloku.
“Angelo” je, navodno, bio hit, a sačuvano je samo nekoliko kadrova
izvučenih iz Ledićeva filmskog
žurnala Zvono. Nakon što je napisao i objavio knjigu o filmskoj glumi
(to mu je djelo sačuvano), odlučio
je sagraditi vlastiti filmski studio.
Prva mu je ideja bila sagraditi studio pod nazivom Ocean film na
Maksimirskoj cesti, ali se morao
zadovoljiti nešto skromnijim studiom na Horvaćanskom zavoju koji je
nazvao Jadran filmom (Jadran film
iz doba socijalističke Jugoslavije
nema nikakve veze s Ledićevim).
povijesni feljton
Prva ideja Franje Ledića bila je
sagraditi studio pod nazivom Ocean
film na Maksimirskoj cesti, ali se
morao zadovoljiti nešto skromnijim
studiom na Horvaćanskom zavoju
koji je nazvao Jadran filmom
Tako je Ledić na Knežiji sagra- krv” (“Dobrotvorka Balkana”).
dio svoj jugoslavenski Hollywood Mnogi su tadašnji producenti i rekoji se sastojao od dvorane za sni- datelji besplatno nabavljali statiste.
manje, pomoćnih tehničkih prosto- Obećali bi im naime da će se vidjerija, kućica za glumce te uredskih ti na velikom platnu u filmskom
i sanitarnih prostorija. Studiom je spektaklu. Neki su naivcima čak
dominirao njegov jedini povišeni i naplaćivali tu “uslugu”!
Franjo Ledić krenuo je tim pudio – dvokatnica u kojoj je bila smještena uprava studija – a na vrhu tem, doduše, bez naplaćivanja.
krova bila je platforma, sagrađena Osim brojnih statista, u filmu su
vjerojatno radi snimanja s visine, iz glumili filmski diletanti zvučnih
ptičje perspektive. U jednom broju imena: Gabriela Savina, Omer
svojeg filmskog žurnala Zvono, u ben-Ali, slovenski snimatelj Anton
kojem su objavljivane reportaže iz Harry Smeh i Diana Nera.
raznih krajeva Jugoslavije (najviše
Ledić, na žalost, film nikad nije
iz Ledićeve rodne Bosne), Ledić je dovršio, a od snimljenog mateodlučio pohvaliti se i svojim studi- rijala napravio je devetominutom Jadran filmom. Zahvaljujući ni filmić “Ciganin hajduk Brnja
tomu imamo sačuvane snimke ek- Ajvanar” koji je vjerojatno bio
sterijera studija te Ledićev krupni promotivni materijal za privlaplan. Kad je 1926. dovršio gradnju čenje budućih ulagača. Prema
studija, Ledić je počeo svoj iznimno Ledićevim riječima, prikazivao
ambiciozni projekt – snimanje pu- se i u kinu. Taj je materijal sačustolovnog spektakla “Ciganska van, a u njemu se može uočiti
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 41
slaba razina režije i glume, ali i
velik trud i entuzijazam njegovih
tvoraca. Film počinje zabavom u
ciganskom logoru kraj Save koju
poremete žandari. Nakon toga
počinje žandarska potjera za našim junakom Brnjom Ajvanarom
koja završi njegovim spektakularnim skokom sa Savskog mosta
(sam se pad u vodu, doduše, ne
vidi). Nakon toga junakova ljubovca Miralda pomogne Brnji u
prerušavanju i bijegu posudivši
mu svoje haljine.
Teško je reći koliko je Ledićev
Jadran film služio za samo snimanje. Sačuvani fragment “Ciganske
krvi” u cijelosti je bio snimljen u
eksterijeru. Osim tog igranog filma,
Ledić je snimao i razne naručene,
namjenske filmove pa je nešto od
toga sigurno bilo snimano u hali
sama studija. Na žalost, Ledić je
ubrzo shvatio da se njegov ambici-
povijesni feljton
kvartovski
Metronom
ozni plan ne isplati i koju godinu nakon
gradnje Jadran filma prodao je studio
veleposjedniku Ivanu Kiseljaku. On je
ondje uredio imanje te je u bivšoj dvorani za snimanje počeo uzgajati svinje!
Oni koji svakodnevno prolaze pokraj lokacije Ledićeva studija začudit
će se kad spoznaju da ostaci studija još
uvijek postoje. Zbog izrasla žbunja i
drveća skoro se ne vide: nazire se tek
ruševni vrh bivše dvokatne uprave
studija. Zgrade su dan-danas solidno
očuvane pa ondje žive skvoteri i skitnice.
Donedavno, prije nego što se urušilo,
stanara je bilo i u potkrovlju spomenute
dvokatnice. Bilo bi sjajno kad bi se taj
objekt obnovio i u njemu ustanovio
filmski muzej. Možda u nekim boljim
vremenima – ako ne bude prekasno.
42
42. malonogometni
turnir “Kutija šibica
2012“
Dom sportova, prosinac
Prema mišljenju mnogih nogometnih znalaca upravo u prosincu se održava najveći
malonogometni turnir na ovim prostorima.
Naravno, riječ je o 42. po redu turniru pod
imenom Kutija šibica koji organizira podružnica Zagrebačkog Holdinga Upravljanje
športskim objektima. Iako se turnir održava
u nekoliko dvorana po Zagrebu, četvrtfinale, polufinale i finale igrat će se u Domu
sportova u dvorani II 26., 27. i 28. prosinca.
Romeo i Julija na ledu
Dom sportova,
23. prosinca, 20 sati
Klizači grupe Moscow Stars on Ice u Zagrebu
23. prosinca publici će predstaviti poznatu
ljubavnu priču o Romeu i Juliji na ledu
velike dvorane Doma sportova. Ova ruska
grupa umjetničkih klizača djeluje od 1986.
godine, a čine ju olimpijski, svjetski i europski prvaci u klizanju kao i svjetski poznati
cirkuski umjetnici. Tako će zagrebačka publika najpopularniju predstavu Williama
Shakespearea, koja je dosada adaptirana
za kazalište, film i operu, imati prilike vidjeti i na ledu. Cijena ulaznica kreće se od
140 do 290 kuna ovisno o mjestu sjedenja,
a u ponudi su popusti za grupe. Djeca do
četiri godine ulaze besplatno, kao i osobe
u invalidskim kolicima, dok pratnja plaća
punu cijenu ulaznice.
glas trešnjevke | jesen / zima
kvartovski metronom
Tekst:
Petra Kostanjšak
Glas Trešnjevke
Glavna urednica
Anita Končar
Zamjenica glavne urednice
Petra Kostanjšak
Art direktor
Trpimir Ježić
Novinari
Nina Ožegović, Davor Ivanov,
Martina Cikojević, Želimir Ciglar
Cirkus Mother Africa
KC Dražen Petrović,
23. veljače, 20 sati
Afrički šou pod nazivom Cirkus Mother
Africa, koji u svojim izvedbama predstavlja
afričku glazbu i ples, po prvi puta stiže u
Zagreb 23. veljače 2013. godine. Više od 40
izvođača iz Afrike dva sata izvodi predstavu
čiji su dijelovi zajedno povezani u cjelinu
pod imenom “Mother Africa”. Šou cirkusa
uključuje akrobacije, sinkroniziranu glazbenu pozadinu kao i kostime inspirirane
tradicionalnim afričkim plesačima. Cijene
ulaznice kreću se između 180 kuna za mjesta
na donjim tribinama pa sve do 290 kuna za
mjesta u VIP parteru, a mogu se kupiti na
svim prodajnim mjestima Eventima.
Kolumnisti
Nives Opačić,
Dubravka Miljković,
Ivo Belan
Lektura
Ana Stipčić
Suradnici
Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin,
Veselko Leutar, Juraj Kukoč,
Vanja Radovanović, Bruno
Konjević, Bojan Mucko
Nakladnik
Centar za kulturu Trešnjevka
Park Stara Trešnjevka 1
10 000 Zagreb
Uz potporu gradskih četvrti
Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug
Za nakladnika
Ljiljana Perišić
Tisak
Vemako tisak
Dinamika izlaženja
kvartalno
Telefon
Rekreativno klizanje
klizalište Doma sportova,
sezona 2012./2013.
Sezona klizanja za rekreativce na klizalištu
Doma sportova počela je u listopadu, a
trebala bi, kao i svake sezone, potrajati do
ožujka iduće godine. Na klizalištu mogu klizati klizači svih uzrasta uz glazbenu pratnju
i videospotove. Za najmlađe rezervirani su
jutarnji termini, a ostali se mogu rekreirati
u popodnevnim i večernjim terminima.
Cijena ulaznice iznosi 15 kuna, a cijena
posudbe klizaljki također iznosi 15 kuna.
Pretplata za 10 ulaza košta 120 kuna.Više
informacija o točnim terminima klizanja
za građane mogu se pronaći na stranici
www.sportskiobjekti.hr.
glas trešnjevke | jesen / zima
01 30 27 411
01 30 27 032
Faks
01 30 24 247
e-adresa
[email protected]
MB
3239632
Žiro-račun
ZABA
2360000 -1101429565
Naklada
5000 primjeraka
ISSN
1846 –503 X
43
K
E
IK
A
,
.
Z ZN
3 or
E A
1
0
ul
I
IC R
d
2
o
C
N P
M
V
I OK E
JE nja alerija
D
N č G
Š
A S
e j
E
i
R IM
Z
TR 1. s ati
A
N o1 3s
1
A .d
M 7 do Najzabavniji zimski
I
praznici su oni provedeni
Z d 0
u kreativnoj sobi
L O
OO
OC H
CS
O d1
o
L
Soba je rezervirana za
razgibavanje prstića šivanjem,
lijepljenjem, oslikavanjem…sve
to kako bi nastao samo tvoj
čarobni zimski vrt za po doma
Pridruži nam se, zabavi se
s prijateljima, upoznaj nove
prijatelje, nauči nešto novo
i ponesi u novo polugodište
lijepe uspomene s praznika…
Radionice su besplatne
za polaznike
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 4
www.cekate.hr

Može li se Trešnjevka grijati besplatno na geotermalnim izvorima?

Preuzmi PDF 10.7 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Preuzmi PDF 4.6 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

CRVENA TREŠNJEVKA - SDP Trešnjevka sjever Zagreb

Preuzmi PDF 6.4 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Preuzmi PDF 12 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Preuzmi PDF 6 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

"Crvena Trešnjevka" • broj 4, prosinac 2012. godine

Preuzmi PDF 16 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Preuzmi PDF 5.6 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

ovdje (PDF) - HDZ Trešnjevka

ovdje - SDP Trešnjevka sjever Zagreb / Socijaldemokratska partija

Crvena Trešnjevka - SDP Trešnjevka sjever Zagreb

Ivan Bare - SDP Zagreb

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Hrvatska ipak neće bankrotirati

Ovdje

Odluka o tržnom redu na sajmištu i tržnici u Zlataru (pdf)

ovdje - zagorje-international.hr.

Bosniska/kroatiska/serbiska

Broj: 51 • Uskrs 2014.

Tema: ORGANIZACIJSKA KULTURA