Ljudevit Josip Je|ud, OP, Gospina krunica – Razmatranja, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2013. Marko Boba{, OP, Veli~ina skromnoga, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2013. Marijan Bi{kup, OP, Augustin Ka`oti} u rije~i i slici, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2013. XLIX (2013.) 109 • ISSN 1331-7660 V J E S N I K HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE NAVJE[TENJA BLA@ENE DJEVICE MARIJE SADR@AJ UVODNIK..................................................................................................................................................... 3 IZ CRKVE Hvala, Benedikte XVI. ................................................................................................................................... 5 Susret pape Franje i U~itelja Reda ................................................................................................................. 5 Ulomci iz intervjua s papom Franjom za isusova~ki ~asopis „La Civiltà Cattolica“ ................................. 6 Iz kateheza pape Franje na op}im audijencijama srijedom .......................................................................... 9 IZ REDA Sv. Alessandro Longo – novi dominikanski svetac ..................................................................................... 10 Dva nova {panjolska dominikanska bla`enika ............................................................................................ 11 Postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske ........................................................................................... 12 Zapo~eo postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske............................................................................ 13 Postupak kanonizacije Bla`ene Ozane Kotorke, Djevice, Dominikanske tre}oredice (kopija dopisa) ..... 15 Blagoslov slika hrvatskih bla`enika u Rukavcu .......................................................................................... 17 Brat Stipe Juri~ novi dekan Teolo{kog fakulteta u Rimu ........................................................................... 17 IZ PROVINCIJALATA .............................................................................................................................. 18 PROVINCIJALOVA KRONIKA ............................................................................................................. 20 Studijski dan Hrvatske dominikanske provincije ....................................................................................... 26 S PROVINCIJSKIH VIJE]A .................................................................................................................... 30 IZ @IVOTA BRA]E I ZAJEDNICA XIII. Pepelnica umjetnika ............................................................................................................................ 35 Znanstveni simpozij „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“ ................ 35 Pokrenuta studentska web-stranica ............................................................................................................. 38 29. redovni~ki dani........................................................................................................................................ 40 Proslavili sto godina sve}eni{tva .................................................................................................................. 42 Lai~ko bratstvo sv. Dominika i prva generacija novaka.............................................................................. 44 Predsjednik HBK pohodio provincijala i samostan u Zagrebu ................................................................. 45 Kardinal Vinko Pulji} na proslavi Snje`ne Gospe u Bolu na Bra~u ........................................................... 46 Vje~ni zavjeti s. Lilian Obialo u Petrov~u ................................................................................................... 48 Iz samostana sv. Katarine u Splitu ............................................................................................................... 50 Iz Galerije „Vinko Draganja OP“ ................................................................................................................ 52 Ma|arski veleposlanik posjetio dominikanski samostan u Dubrovniku .................................................. 53 Iz formacije ................................................................................................................................................... 54 \akonsko re|enje brata Dominika Kristijana Gerbica u Klop~u ............................................................. 54 Odr`an XVI. me|unarodni Studijski tjedan za Dominikansku obitelj u formaciji ................................. 55 Privremeni zavjeti novaka i po~etak novicijata ........................................................................................... 58 Propovjedni~ki kamp u Krakowu ................................................................................................................ 62 Zavr{nica Vjeronau~ne olimpijade u Dubrovniku ...................................................................................... 64 Tre}i susret ministranata Hrvatske dominikanske provincije.................................................................... 69 Susret redovni~kih sjemeni{taraca ............................................................................................................... 70 Hodo~a{}e iz Hamburga u Rim................................................................................................................... 72 NOVA IZDANJA Predstavljanje monografije „Veli~ina skromnoga“ ..................................................................................... 74 Dugometra`ni film o stvarala{tvu Marka Boba{a – „Sedam dana stvaranja“ ............................................ 76 Augustin Ka`oti} u rije~i i slici .................................................................................................................... 77 Gospina krunica – Razmatranja ................................................................................................................... 78 Trajno traganje za Bogom ............................................................................................................................ 79 Bra}a propovijedaju ...................................................................................................................................... 82 IN MEMORIAM Spomen na `rtve bombardiranja dominikanskog samostana u Drugom svjetskom ratu ........................ 86 Vl~. Mate Vukoja (1938.-2013.) ................................................................................................................... 87 Brat Janko @agar, OP (1921.-2013.)............................................................................................................ 88 Sprovodi preminule rodbine ........................................................................................................................ 89 Stoti ro|endan dominikanca Inozenza Varge ............................................................................................. 90 U 101. godini umro dominikanac o. Innozenz Varga ................................................................................ 92 Tablica obljetnica bra}e ................................................................................................................................ 93 DODATAK Homilija dubrova~kog biskupa mons. Mate Uzini}a prigodom proslave blagdana bl. Augustina Ka`oti}a 3. kolovoza u Zagrebu ........................................................................... 94 Drugi vatikanski koncil – nadahnu}e za Dominikanski red u Europi danas ............................................ 97 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE IZDAJE: DOMINIKANSKI PROVINCIJALAT, KONTAKOVA 1, 10000 ZAGREB UREDNI{TVO: FR. ANTO GAVRI}, PROVINCIJAL (GL. UR.) I ANA BULJAT, TAJNICA PROVINCIJALA GRAFI~KA PRIPREMA I TISAK: DENONA D.O.O., ZAGREB DATUM: STUDENI 2013. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE NAVJE[TENJA BLA@ENE DJEVICE MARIJE XLIX (2013.) 109 ZAGREB STUDENI 2013. UVODNIK BITNI ELEMENT NA[EGA @IVOTA „Vacans studio, intendebat Deo – Predaju}i se studiju, te`io je k Bogu!“ Tim vrlo znakovitim izri~ajem papa Ivan XXII., u buli kanonizacije „Redemptionem misit“ 18. srpnja 1323., stavlja Tomu Akvinskoga – koga se ve} nazivalo „zajedni~kim nau~iteljem“ (doctor communis) – kao model svetosti ~itavom kr{}anstvu. Znamo li da se do tada intelektualna dimenzija svetosti nije nimalo uzimala u obzir, mo`emo ispravno shvatiti ~injenicu da papa Ivan XXII. isti~e kao motive Tomine kanonizacije njegovo predanje i posve}enost studiju te molitvu kojom se bri`no pripremao za predavanja.1 U dominikanskom poimanju studija isti~u se tri na~ela. Ponajprije, studij je ono {to smo mi sami. Studij je bitni dio duhovnosti Reda i dominikanskog identiteta. Dominikanski studij je prije svega pokazatelj temeljnih smjernica, elemenata „koji me|usobno tijesno povezani, skladno pode{eni, tvore u svojoj sintezi vlastiti `ivot Reda, `ivot u punom smislu apostolski, u kojem propovijedanje i nauk moraju proizlaziti iz obilja kontemplacije“ (Temeljna konstitucija, br. 4). Stoga je razumljivo da stari kroni~ar naziva dominikanski samostan „Domus contemplationis“. Temeljno je pravilo bra}e propovjednika, svjedo~i bl. Jordan Saski, „`ivjeti sveto, u~iti i pou~avati.“ Studij je va`an put apostolskoga `ivota i rada. Treba nam donijeti dio sre}e u srcu i sre}u u zajednici. Studij je dio na{ega poslanja, on je „bitni element ~itavoga na{eg `ivota“ (KKN 83). Na to posebno podsje}aju i op}e skup{tine Reda odr`ane u ovome tre}em tisu}lje}u. Tako nedavno zavr{ena Op}a skup{tina Reda u Trogiru isti~e: „Studij nije u nas (dominikanaca) jednostavna etapa formacije, nego na~in bivstvovanja: on natapa i oplo|uje cijeli na{ `ivot“ (Acta CG, Trogir 2013., br. 44). 1 Usp. Jean-Pierre Torrell, Initiation à saint Thomas d’Aquin. Sa personne et son oeuvre, Fribourg: Editions Universitaires – Paris: Ed. du Cerf, 2. izd., 2002, str. 471. Zatim, ne smijemo zaboraviti svoju bogatu tradiciju. Na{e nam Konstitucije stavljaju sv. Tomu Akvinskog kao „odli~nog u~itelja i uzor“, poja{njavaju}i razlog: „Njegovu nauku Crkva posebno preporu~uje, a Red je prihva}a kao ba{tinu koja ima plodan utjecaj na intelektualni `ivot bra}e i daje mu vlastito obilje`je“ (KKN 82). Za Tomu je studij i intelektualni rad bitna dimenzija ljudskoga djelovanja i dio su puta koji vodi cjelovitoj sre}i gledanja Boga. On studij prikazuje kao formu redovni~koga `ivota te povezuje studij s „najvi{im oblikom“ redovni~koga `ivota, pou~avanjem i propovijedanjem.2 Za Tomu razlog studiranja je Krist. Svjetlost i snagu za svoj rad crpio je u kontempliranju Krista, u dugom pogledu uprtom u raspelo te u redovitom i `arkom slavljenju euharistije. No, ne samo sv. Toma Akvinski. Nezaobilazni dio te bogate tradicije su za{titnik prirodoslovaca sv. Albert Veliki, crkvena nau~iteljica i suza{titnica Europe sv. Katarina Sijenska, rajnski mistici U~itelj Eckhart, Ivan 2 Usp. Suma teologije II-II, pit. 188, ~l. 5-6. Vidi tako|er Liam Walsh, St. Thomas and Study, u: Robert Christian, (ur.), La formazione integrale domenicana al servizio della Chiesa e della socità. Atti del Congresso internazionale Pontificia Università S. Tommaso, Roma, 23-24 novembre 1994, Bologna: Edizioni Studio Domenicano, 1996, str. 223-252. 3 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Tauler i Henrik Suzon, veliki propovjednik sv. Vinko Fererski, za{titnik umjetnika Beato Angelico, otac me|unarodnoga prava Francisco de Vitoria, zauzeti borac za ljudska prava Bartolomej de Las Casas, i brojni drugi ~lanovi velike Dominikanske obitelji. Me|u njima su i brojni hrvatski dominikanci koji su, u ovoj osamstoljetnoj povijesti Reda, dali neprijeporan doprinos kulturi hrvatskoga naroda. Dominikanci novijega vremena nastavili su taj povijesni kontinuitet bogate dominikanske ba{tine. Trebamo biti svjesni toga i to prenositi ne samo u po~etnoj, institucionalnoj formaciji, nego svoj bra}i i ~lanovima Dominikanske obitelji. Kona~no, studij ja~a na{e jedinstvo. Postoji poveznica izme|u bratskoga, zajedni~kog i intelektualnog `ivota. Uzajamnost je nu`na. Stoga je va`no da studij ima svoje istaknuto mjesto u `ivotu na{ih zajednica. U~itelj Reda brat Bruno Cadoré u svojemu Izvje{}u o stanju Reda za Op}u skup{tinu u Trogiru 2013. poja{njava: „Studij treba redovito biti sastavni dio ’kulture’ svake zajednice, daju}i tako svoj dio u samom stvaranju bratskog zajedni{tva koje nas sjedinjuje“ (Relatio de Statu Ordinis, br. 35). ^esto se ta dimenzija studija premalo uo~ava u izgradnji na{ih zajednica te bi samostanski lektori i promicatelj permanentnog obrazovanja trebali posvje{}ivati bra}i kulturu studija. Na razini Reda, nakon Op}e skup{tine u Rimu 2010. godine, sve se vi{e inzistira na tzv. „procesu iz Salamanke“, me|usobno aktivnom susretu i pro`imanju sveu~ili{ne rasprave i `ivljene stvarnosti, uzimaju}i za primjer nau~avanje {to ga je Francisco de Vitoria iznosio na Sveu~ili{tu u Salamanci i iskustva koje mu je s terena punoga novih izazova u novootkrivenom svijetu prenosio Bartolomej de Las Casas. I nama je potrebna ve}a povezanost izme|u centara istra`ivanja i pastoralnog anga`mana, vi{e dijaloga i susreta izme|u nau~avanja i propovijedanja bra}e koja predaju i bra}e u pastoralu. Tako studij mo`e ja~ati jedinstvo svih nas u Provinciji, a ne pojedina~no izoliranu bra}u. Brojni su i danas izazovi na razli~itim podru~jima: politi~ka stvarnost, svijet rada, odgoj, zdravlje…, i pozivaju brata propovjednika da svojim teolo{kim i filozofskim promi{ljanjem bude zauzeti dionik nove evangelizacije, promi~u}i interdisciplinarna istra`ivanja polaze}i od stvarnosti koju susre}e na pastoralnom polju rada. Zada}a je Reda `ivjeti i prenositi tradiciju Crkve, u otvorenosti novim iznalascima, novim pitanjima i otvorenosti dijalogu (usp. KKN 81). Upravo nas studij osposobljava za dijalog. Zato je on dio na{ega poslanja. 4 „Moramo formirati nove nara{taje mislilaca“, rekao je U~itelj Reda na seminaru za novoizabrane provincijale, odr`anom u Rimu u o`ujku ove godine. Moramo pripremati kompetentnu bra}u koja }e biti resursi za Crkvu. Zajedni~ki `ivot poma`e da ne budemo izgubljeni u mno{tvu individualnih karijera. Red ne stvara samo sve}enike, ne stvara niti samo u~itelje. Moramo biti spremni osposobiti nekolicinu bra}e i pojedine zajednice da budu pomo} Crkvi u teolo{kom istra`ivanju. Papa Franjo i U~itelj Reda razgovarali su nedavno o karizmi Reda u slu`bi Crkve i nove evangelizacije. Ohrabruju neka ovogodi{nja doga|anja i na podru~ju studija u na{oj Provinciji koja ovdje posebno isti~em. Slijedom odluke pro{logodi{nje provincijske skup{tine pokrenut je Studijski dan Provincije, osnovan je Institut sv. Tome Akvinskog, Me|unarodni studijski tjedan za bra}u u formaciji dobiva novi profil, odobren je dora|eni Posebni plan odgoja i studija, pripremljen je godi{nji plan za na{u bra}u u formaciji, novake i studente. Neka sve to osna`i u nama ljubav prema studiju, da se posve}ujemo studiju kako bismo „mogli biti korisni du{ama na{ih bli`njih“ (Prvobitno pravilo iz 1220.) te da te`imo k Bogu, istinskom izvoru svjetla i mudrosti. Treba na}i pravi smjer i jasno postaviti prioritete koji }e nametnuti slijed djelovanja. Grade}i moral na krepostima, sv. Toma upozorava da treba pripaziti na ispravnost nakane koja usmjerava te`nju za znanjem. Tako u Sumi teologije tuma~i krepost „studiositas“3, koja se protivi znati`elji (curiositas), i preuzima ulogu moderiranja `elje za spoznajom. U tom kontekstu Toma navodi Isusove rije~i: „Gdje ti je blago, tamo }e ti biti i srce“ (Mt 6, 21). Dok `elimo i tra`imo model i na~in na koji u~iti i studirati, pozvani smo ponajprije i uvijek pitati se o onome {to ima vrijednosti u na{im o~ima. Potreban je nesebi~an, kontemplativni pogled. „Kontemplacija nas ~ini sposobnima da gledamo nesebi~no.“4 Nesebi~an pogleda otvara nas drugima i za druge te dopu{ta da nas drugi nadahnjuje i oboga}uje. Kao bra}a dominikanci, ponosni na slobodu i stvarala~ku vjernost, imamo li radosti gledati nesebi~no? brat Anto Gavri}, OP Provincijal Fotografija: Glas Koncila/B. ^ovi} 3 Usp. Suma teologije II-II, pit. 166, ~l. 1. Timothy Radcliffe, Obe}anje `ivota, Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije XXXV (1998.) 82, str. 18. 4 Fr. Bruno Cadoré, OP, u ime cijele Dominikanske obitelji IZ CRKVE „HVALA, BENEDIKTE XVI.“ Sveti O~e, Molim Vas da primite neizmjernu zahvalnost Reda propovjednika na tako velikoj dare`ljivosti i tako lijepoj jednostavnosti s kojom ste obavljali svoju slu`bu, „ponizni radnik vinograda Gospodnjeg“. Bra}a, klauzurne sestre, apostolske sestre, dominikanski laici i svi ~lanovi Dominikanske obitelji pridru`uju mi se kako bih Vam potvrdio na{e zajedni{tvo u molitvi i zahvalnosti. U vi{e navrata, tijekom svoje slu`be i nau~avanja, podsjetili ste na nekoliko velikih likova svetosti koje je Bog u svojoj milosti dao Redu propovjednika. To nam je bio sna`an poziv da ponovno i neprestano crpimo na izvoru karizme svetog Dominika. ja i klanjanja“ te sudjeluje u „novoj evangelizaciji“ na koju ste pozivali Crkvu u kontinuitetu s Drugim vatikanskim koncilom. To nam podsje}anje, vjerujte, pokazuje obzor u kojem }emo pripremati i slaviti 2016. godine osamstotu obljetnicu potvrde Reda propovjednika. Molim Vas da nas pratite molitvom da nas Gospodin obdari milo{}u kako bismo uvijek tra`ili na koji na~in slu`iti Crkvi i njezinu jedinstvu, bivaju}i „potpuno posve}eni navije{tanju Bo`je rije~i“, prema rije~ima pape Honorija III. brat Bruno Cadoré, OP U~itelj Reda propovjednika Kada ste mi iskazali ~ast i primili me, inzistirali ste da Red treba {iriti svoju bogatu tradiciju „studi- Izvor: www.op.org SUSRET PAPE FRANJE I U^ITELJA REDA U~itelj Reda propovjednika brat Bruno Cadoré susreo se 9. rujna 2013. s papom Franjom na privatnoj audijenciji u Apostolskoj pala~i. To je bio prvi susret izme|u U~itelja Reda i Pape otkada je rimski Prvosve}enik izabran 13. o`ujka ove godine. Sveti Otac do~ekao je srda~no brata Brunu, uz sav uobi~ajen protokol papinske audijencije. Ranije, u ljeto ove godine, U~itelj Reda obavijestio je Papu o odr`avanju Op}e skup{tine Reda u Trogiru, a papa Franjo je odgovorio, posredstvom 5 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Dr`av nog taj ni{tva, izra`avaju}i svoje `elje za uspjeh skup{tine. Ovaj je susret bio prilika da brat Bruno zahvali Papi na dobrim `eljama i njegovu apostolskom blagoslovu za Op}u skup{tinu i cijelu Dominikansku obitelj. U~itelj Reda razgovarao je sa Svetim Ocem o odlukama Op}e skup{tine u Trogiru te mu uru~io primjerak Akata Skup{tine u Trogiru. Brat Bruno je tako|er izrazio `elje svoga Reda da stavi svoju karizmu u slu`bu Crkve, posebice u djelu evangelizacije. Podijelio je sa Svetim Ocem svoje nade glede formacije bra}e i njihove raspolo`ivosti za poslanje Crkve. Papa i U~itelj Reda razgovarali su o mjestu i ulozi redovnika u mjesnim crkvama te o njihovoj slobodi da iz ve} preuzetih obveza budu sposobni iza}i ususret novim potrebama. Sveti Otac i brat Bruno Cadoré razgovarali su jo{ o predanosti Dominikanskog reda studiju teologije i povezanosti centara studija s apostolskim i pastoralnim poslanjem samog Reda. Brat Bruno izvijestio je Papu i o pripremama za proslavu Jubileja Reda 2016. godine, a papa Franjo potvrdio je da }e rado sudjelovati u nekim sve~anostima tijekom godine Jubileja. Sveti Otac i U~itelj Reda rastali su se u radosnom i{~ekivanju njihova sljede}eg susreta na ^istu srijedu 2014. godine u samostanu Svete Sabine. brat Vivian Boland, OP Izvor: www.op.org/en ULOMCI IZ INTERVJUA S PAPOM FRANJOM ZA ISUSOVA^KI ^ASOPIS „LA CIVILTÀ CATTOLICA“ Za{to je postao isusovcem? Sveti O~e, {to Vas je potaklo da izaberete u}i u Dru`bu Isusovu? [to Vas je dirnulo u isusova~kom Redu? „Ja sam `elio ne{to vi{e. Ali nisam znao {to. U{ao sam u sjemeni{te. Dominikanci su mi se svi|ali i imao sam prijatelje dominikance. Ali onda sam odabrao Dru`bu, koju sam dobro upoznao jer je sjemeni{te bilo povjereno isusovcima. Kod Dru`be su me pogodile tri stvari: misijski rad, zajednica i disciplina. To je ~udno, jer sam nediscipliniran ro|en. Ali njihova disciplina, na~in organiziranja vremena, duboko su me pogodili. A onda uistinu temeljna stvar za mene je zajednica. Uvijek sam tra`io zajednicu. Nisam se vidio kao samog sve}enika: potrebna mi je zajednica. I to se razumije iz ~injenice {to sam ovdje u Sv. Marti: kad sam bio izabran, `drije6 bom je odlu~eno da stanujem u sobi 207. Ova gdje smo sada bila je soba za goste. Izabrao sam `ivjeti ovdje, u sobi 201, jer kad sam u{ao u posjed papinskog stana, u sebi sam jasno osjetio „ne“. Papinski stan u Apostolskoj pala~i nije rasko{an. Star je, VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE ure|en s dobrim ukusom i velik, ali ne rasko{an. Ali na kraju je poput lijevka okrenutog naopako. Velik je i prostran, ali ulaz je stvarno uzak. Ulazi se na kapaljku, a ja bez ljudi ne mogu `ivjeti. Potrebno mi je `ivjeti moj `ivot zajedno s drugima.“ „Osje}ati s Crkvom“ Ostajem na temi Crkve i poku{avam shvatiti {to to~no za papu Franju zna~i „osje}ati s Crkvom“, o ~emu pi{e sveti Ignacije u svojim Duhovnim vje`bama. Papa odgovara bez oklijevanja polaze}i od jedne slike. „Slika Crkve koja mi se svi|a je slika svetog naroda vjernog Bogu. Definicija je to koju ~esto koristim, i upravo je ona u Lumen gentium u broju 12. Pripadnost nekom narodu ima sna`nu teolo{ku vrijednost: Bog u povijesti spasenja spa{ava narod. Nema punog identiteta bez pripadnosti nekom narodu. Nitko se sam ne spa{ava, kao izolirani pojedinac, ali Bog nas privla~i uzimaju}i u obzir slo`eni splet interpersonalnih odnosa u ljudskoj zajednici. Bog ulazi u tu narodnu dinamiku. Narod je subjekt. A Crkva je Bo`ji narod na putu kroz povijest, s radostima i bolima. Osje}ati prema tome ’cum Ecclesia’ za mene zna~i biti u tom narodu. A skup vjernika je nepogre{iv u vjerovanju, i tu svoju ’infallibilitas in credendo’ uz pomo} nadnaravnog smisla vjere ~itavog naroda koji putuje. Evo, to ja danas podrazumijevam pod ’osje}ati s Crkvom’, o ~emu govori sv. Ignacije. Kad dijalog izme|u ljudi i biskupa i Pape ide tim putem te je iskren, onda ga potpoma`e Duh Sveti. Nije to prema tome osje}anje vezano uz teologe. To je kao s Marijom: ako se `eli znati tko je ona, pita se teologe; ako se `eli znati kako ju se ljubi, to treba pitati narod. Sa svoje strane, Marija je ljubila Isusa srcem naroda, kao {to ~itamo u Magnificat. Ne treba prema tome niti misliti da je poimanje izraza ’osje}ati s Crkvom’ vezano jedino uz osje}anje s njezinim hijerarhijskim dijelom.“ I Papa, nakon trenutka pauze, poja{njava na odlu~an na~in, da se izbjegnu pogre{na tuma~enja: „I, razumljivo, potrebno je biti jako pa`ljiv ne misliti da je ta infallibilitas svih vjernika o kojoj govorim u svjetlu Koncila jedan oblik populizma. Ne: iskustvo je to „hijerarhijske svete majke Crkve“, kako ju je nazivao sv. Ignacije, Crkve kao Bo`jeg naroda, pastira i naroda zajedno. Crkva je ukupnost Bo`jeg naroda. Ja vidim svetost u Bo`jem narodu, njegovu svakodnevnu svetost. Postoji ’prosje~na klasa svetosti’ ~iji dionici svi mo`emo biti, ona o kojoj govori Malègue.“ Papa se poziva na Josepha Malèguea, njemu dragog francuskog pisca, koji je ro|en 1876. i umro 1940. Posebno na njegovu nedovr{enu trilogiju „Pierres noires. Les Classes moyennes du Salut“. Neki francuski kriti~ari nazivaju ga „katoli~ki Proust“. „Ja vidim svetost – nastavlja Papa – u narodu strpljivog Boga: `ena koja podi`e djecu, mu{karac koji radi da bi ku}i donio kruh, bolesnici, stari sve} enici koji su toliko izranjeni ali koji imaju osmjeh jer su slu`ili Gospodinu, redovnice koje mnogo rade i koje `ive jednu skrovitu svetost. To je za mene op} a svetost. Svetost ~esto povezujem sa strpljivo{}u: ne samo sa strpljivo{}u kao hypomoné, natovariti se doga|anjima i `ivotnim okolnostima, nego i kao ustrajnost i}i naprijed, dan po dan. To je svetost Vojuju}e Crkve o kojoj govori sv. Ignacije. To je svetost mojih roditelja: mog tate, moje mame, moje bake Rose koja mi je mnogo koristila. U ~asoslovu imam oporuku svoje bake Rose, i ~esto je ~itam: za mene je to poput molitve. Ona je svetica koja je mnogo trpjela, pa i moralno, i uvijek je s hrabro{}u i{la naprijed. Ta Crkva s kojom trebamo „osje}ati“ je dom sviju, ne malena kapela koja mo`e primiti samo grupicu probranih osoba. Ne smijemo krilo sveop}e Crkve svoditi na za{titni~ko gnijezdo na{oj osrednjosti. A Crkva je Majka – nastavlja – Crkva je plodna, mora to biti. Vidi, kad opazim negativna pona{anja slu`benika Crkve ili posve}enih osoba, prva stvar koja mi dolazi na pamet je ova: „evo starog ne`enje“, ili „evo jedne usidjelice“. Nisu ni o~evi, ni majke. Nisu u stanju dati `ivot. Naprotiv, kad ~itam `ivot salezijanskih misionara koji su po{li u Patagoniju, ~itam povijest `ivota, plodnosti. Jo{ jedan primjer ovih dana: vidio sam da je mnogo novina prenijelo da sam telefonirao jednom de~ku koji mi je napisao pismo. Telefonirao sam mu 7 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE zato {to je to pismo tako lijepo, tako jednostavno. Za mene je to ~in plodnosti. Postao sam svjestan da je to mladi} koji raste, koji je prepoznao oca, i tako mu govori ne{to o svom `ivotu. Otac ne mo`e re}i ’fu}ka mi se zbog toga’. Ta plodnost mi je itekako koristila.“ Prvi Papa redovnik nakon 182 godine… Papa Franjo je prvi Prvosve}enik koji dolazi iz redovni~ke Dru`be nakon kamaldonijanca Grgura XVI., koji je izabran 1831., prije 182 godine. Stoga pitam: „Koje je danas posebno mjesto redovnika i redovnica u Crkvi?“ „Redovnici su proroci. To su oni koji su odabrali nasljedovati Isusa imitiraju}i njegov `ivot kroz poslu{nost Ocu, siroma{tvo, `ivot zajednice i ~isto}u. U tom smislu zavjeti ne mogu zavr{iti tako da postanu karikature, u protivnom, na primjer, `ivot zajednice postaje pakao, a ~isto}a na~in da se `ivi kao usidjelice ili stari momci. Zavjet ~isto}e mora biti zavjet plodnosti. U Crkvi su redovnici pozvani na poseban na~in biti proroci koji svjedo~e kako je Isus `ivio na ovoj zemlji, i koji navije{taju kakvo }e Kraljevstvo Bo`je biti u svojoj savr{enosti. Redovnik se nikad ne smije odre}i proro{tva. To ne zna~i suprotstavljati se hijerarhijskom dijelu Crkve, iako se proro~ka slu`ba i hijerarhijska struktura ne podudaraju. Govorim o uvijek pozitivnom prijedlogu, koji me|utim ne smije biti boja`ljiv. Pomislimo na ono {to su u~inili mnogi veliki sveti monasi, redovnici i redovnice, sve do sv. Antuna pustinjaka. Biti proroci ponekad mo`e zna~iti stvarati ruido, ne znam kako se ka`e… Proro{tvo stvara buku, viku, netko ka`e „zbrku“. Ali u stvarnosti njegova karizma je biti kvasac: proro{tvo navije{ta duh Evan|elja.“ „Kakva treba biti uloga `ene u Crkvi? Kako je danas u~initi vidljivijom?“ „Potrebno je pro{iriti prostore jasnijoj `enskoj prisutnosti u Crkvi. Bojim se rje{enja „`enskog ma~izma“, jer u stvarnosti `ena ima druga~iju strukturu od mu{karca. I zapravo razgovori koje slu{am o ulozi `ene ~esto su nadahnuti upravo ideologijom ma~izma. @ene postavljaju duboka pitanja s kojima se treba suo~iti. Crkva ne mo`e biti to {to jest bez 8 `ene i njezine uloge. @ena je za Crkvu neophodna. Marija, jedna `ena, je va`nija od Biskupa. Ka`em to jer ne treba mije{ati funkcije s dostojanstvom. Treba prema tome bolje produbiti ulogu `ene u Crkvi. Treba raditi vi{e da se izradi duboka teologija `ene. Samo u~iniv{i taj prijelaz mo}i }e se bolje promi{ljati o slu`bi `ene unutar Crkve. @enski genij je nu`an na mjestima gdje se donose va`ne odluke. Izazov danas je upravo taj: promi{ljati o posebnom mjestu `ene tako|er i tamo gdje se vr{i autoritet u razli~itim podru~jima Crkve.“ Kako ~ovjek razumije samog sebe Bez sumnje, u toku svoga snala`enja, ~ovjek mo`e i zastraniti. Sa svoje strane, Crkva je poznavala i genijalna razdoblja, primjerice tomizam. To~no je tako|er da prolazi i kroz razdoblje dekadentne misli. I to nas, kao primjer, podsje}a: sasvim je neprili~no mije{ati onu genijalnu nazo~nost tomizma s njegovom dekadentnom preradom. Na moju `alost, u toku moga studija filozofije, na snazi su bili upravo priru~nici jednoga dekadentnog tomizma. Tako dakle, razmi{ljaju}i o stanju ~ovjeka, Crkvi dolikuje da razabire smjeranje upravo u svjetlu genijalnih uvida, i nikako ne dozvoliti dekadentnu ponudu.5 Kad izra`avanje misli nije valjano? Kad misao iz pogleda gubi ljudsko ili kad se naprosto boji ljudskog ili dopu{ta biti prevarena o samoj sebi… Misao 5 Mate Luka~ OP upozorio me je na ovaj ulomak o tomizmu. Zahvaljujem mu {to je ovaj ulomak jo{ bolje preto~io na hrvatski. - A.G. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Crkve treba povratiti genijalnost i sve vi{e razumijevati kako ~ovjek danas razumije sebe kako bi razvijala i produbljivala vlastiti nauk.“ Moliti Postavljam Papi posljednje pitanje o njegovom najdra`em na~inu molitve. „Svako jutro molim ~asoslov. Volim moliti s psalmima. Onda, nakon toga, slavim misu. Molim krunicu. Ono {to doista volim je ve~ernje Klanjanje, i onda kad sam rastresen i mislim na drugo ili ~ak zaspim mole}i. Na ve~er sam dakle, izme|u sedam i osam, pred Presvetim na satu klanjanja. Ali molim i mislima kad ~ekam kod zubara ili u drugim trenucima dana. I molitva je za mene uvijek molitva „memoriosa“, puna uspomena, sje}anja, tako|er uspomena moje povijesti ili onoga {to je Gospodin u~inio u svojoj Crkvi ili u nekoj posebnoj `upi. Za mene je uspomena u kojoj sv. Ignacije govori u Prvom Tjednu Vje`bi u milosrdnom susretu s Kristom Raspetim. I pitam se: „[to sam u~inio za Krista? [to ~inim za Krista? [to trebam ~initi za Krista?“. Uspomena je to o kojoj Ignacije govori i u Contemplatio ad amorem, kad tra`i da se prisjetimo i primljenih dobro~instava. Ali prije svega ja znam i da se Gospodin sje}a mene. Ja mogu njega zaboraviti, ali znam da On nikad, nikad mene ne zaboravlja. Uspomena predstavlja radikalni temelj srca jednog isusovca: uspomena je to milosti, uspomena u kojoj se govori u Ponovljenom zakonu, uspomena na djela Bo`ja koja su u temelju saveza izme|u Boga i njegovog naroda. Uspomena je to koja od mene ~ini sina i koja od mene ~ini i oca.“ Preuzeto s portala: www.laudato.hr Fotografije preuzete s: www.slobodnadalmacija.hr i www. media.oregonlive.com IZ KATEHEZA PAPE FRANJE NA OP]IM AUDIJENCIJAMA SRIJEDOM 12. lipnja 2013. – „Crkva je Bo`ji narod“ 16. listopada 2013. – „Crkva je apostolska“ Draga bra}o i sestre, biti Crkva, biti Bo`ji narod, prema velikom naumu O~eve ljubavi, zna~i biti Bo`ji kvasac u ovom na{em svijetu, to zna~i navije{tati i nositi Bo`je spasenje u ovaj na{ svijet, koji je ~esto izgubljen i treba odgovore koji ohrabruju, koji daju nadu, koji daju novu snagu na putu. Neka Crkva bude mjesto Bo`jeg milosr|a i nade, gdje }e svatko mo}i osjetiti da je prihva}en, ljubljen, da mu je opro{teno i da je potaknut `ivjeti prema dobrom `ivotu evan|elja. A da bi pomogla ljudima da se osje}aju prihva}enima, ljubljenima, ohrabrenima i da iskuse milosr|e, Crkva mora biti otvorenih vrata, da svi mogu u}i. A mi moramo iza}i iz tih vrata i navije{tati evan|elje. Crkva ima svoje korijene u nauku apostolâ, tih istinskih Kristovih svjedokâ, ali gleda u budu}nost, duboko je svjesna da je poslana – poslana od Isusa –, da je misionarska, pronose}i Isusovo ime molitvom, navije{tanjem i svjedo~enjem. Crkva koja se zatvara u samu sebe i u pro{lost, Crkva koja gleda samo sitna pravila pona{anja, vladanja, je Crkva koja izdaje vlastiti identitet; zatvorena Crkva izdaje vlastiti identitet! Otkrijmo, dakle, iznova svu ljepotu i odgovornost pripadnosti apostolskoj Crkvi! I ne zaboravite: Crkva je apostolska jer molimo – to je prvi na{ zadatak – i zato {to navije{tamo evan|elje svojim `ivotom i svojim rije~ima. 9 IZ REDA SV. ALESSANDRO LONGO – NOVI DOMINIKANSKI SVETAC Papa Franjo kanonizirao je 12. svibnja 2013. godine tzv. osamsto mu~enika iz Otranta (Lecce, u Italiji). @ele}i osvojiti Napuljsko kraljevstvo, Turci su 28. srpnja 1480. godine pristali na obalama talijanske pokrajine Puglije i opsjeli grad Otranto. Nakon 14 dana opsade, tijekom kojih su turski topovi bez prestanka bombardirali gradske zidine, Turci su kona~no provalili u grad i pobili sve branitelje grada. Me|u prvim `rtvama turskog masakra zbog blizine gradskim zidinama bio je i dominikanski samostan posve}en Gospi od Kandelore. Turci su u katedrali ubili nadbiskupa grada, sve}enike i brojne vjernike koji su odbili odre}i se svoje vjere. Masakr se nastavio i sljede}eg dana na Minervinu brdu. Nitko ne zna to~an broj onih koji su mu~eni i pogubljeni zbog svoje vjere. No, predaja nam prenosi kako je tih dana osam stotina mu~enika umrlo za svoju vjeru. Vrlo je te{ko utvrditi njihova pojedina~na imena budu}i da je njihovo mu~eni{tvo oduvijek promatrano kao zajedni~ki ~in u obrani vjere. Pojedina~no, ti su mu~enici poznati samo Bogu. Na jedinom popisu mu~enika koji nam je dostupan prvo mjesto me|u mu~enicima zauzima ime: Alessandro Longo – dominikanac. Mo`da je uz njega ubijeno jo{ dominikanske bra}e, ali im se na`alost ne znaju imena. Nema ni detaljnog opisa na~ina Alessandrove smrti. Vjeruje se kako je Alessandro Longo ro|en u Otrantu oko 1425. godine. U{ao je u dominikanski samostan u susjednom gradu Lecce ili mo`da Nardò, a za sve}enika je zare|en 30. svibnja 1450. godine u Bologni. 10 Potom je godine 1451. postavljen za upravitelja studija na dominikanskom op}em u~ili{tu u Napulju. Nekoliko godina kasnije, 1458. godine, osnovao je samostan u Otrantu te mu je U~itelj Reda 1474. godine udijelio ovlasti podjeljivati dominikanski habit i primati na svoje ruke zavjete svih novaka, subra}e i sestara u gradu. Godinu dana kasnije, trajno je asigniran samostanu u Otrantu kako bi organizirao i konsolidirao novi samostan. Otvorena uma, uspio je spojiti gr~ku kulturu svoje domovine s latinskim jezikom i znanjem koje je usvojio u Bologni i Napulju. Vrlo vjerojatno je on napisao komentare Aristofanovih drama. Dominikanski red je oduvijek {tovao osam stotina mu~enika iz Otranta. Tako su 1574. godine neka od tijela tih mu~enika prenesena u Napulj i polo`ena ispod oltara Gospe od Krunice u dominikanskoj crkvi svete Katarine u Formiellu. Op}a skup{tina Reda, odr`ana u Rimu 1629. godine, dodijelila je titulu priora otrantskog bratu sociusu provincijala Puglije. Na kraju tog istog stolje}a, 1694. godine, Kongregacija za obrede u Rimu odobrila je pravo moliti i slaviti ~asoslov i misu bla`enih otrantskih mu~enika u svim samostanima Dominikanskog reda. Generalni postulator Reda bra}e propovjednika. 30. travnja 2013. Izvor: www.op.org s engleskoga preveo brat Mirko Irenej Vlk, OP VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE DVA NOVA [PANJOLSKA DOMINIKANSKA BLA@ENIKA U nedjelju 13. listopada 2013. u gradu Tarragoni, na isto~noj obali [panjolske, progla{eno je bla`enim 522 mu~enika, ubijenih zbog vjere tijekom {panjolskoga gra|anskog rata tridesetih godina proteklog stolje}a. Sve~ano euharistijsko slavlje predvodio je pro~elnik Kongregacije za progla{enje svetih kardinal Angelo Amato. Me|u novim bla`enim mu~enicima su i dvojica dominikanskih sve}enika Raimundo Joaquín Castaño González i José María González Solís. Tijekom progona u [panjolskoj, u razdoblju od 1936. do 1939., pretrpjeli su mu~enje, progon, poni`enja, pa ~ak i smrt zbog svoje vjere. Branili su svoju vjeru i otvoreno je svjedo~ili pred svojim progoniteljima. Pretvorili su svoje mjesto zatvora u mjesto apostolata. Me|usobno su se tje{ili sve dok nisu primili vijenac mu~eni{tva. Raimundo Joaquín Castaño González, ro|en 20. kolovoza 1865., godine 1930. bio je u samostanu sv. Dominika u Oviedu i imenovan je duhovnikom klauzurnih sestara dominikanki u Quejani (Alava), gdje je susreo fr. Joséa María Gonzáleza Solísa. Tu je `ivio do svog uhi}enja. Njegova se slu`ba, ~esto posve}ena sve}enicima, temeljila na molitvi, studiju, regularnom `ivotu i pokori. Bio je odan du{obri`nik, a mnogi su ga konzultirali tra`e}i duhovnu potporu. Bio je vrlo ljubazan prema ljudima, optimist, srda~an, gaje}i duboku pobo`nost prema euharistiji, Srcu Isusovu i krunici Bla`ene Djevice Marije. Objavio je `ivotopis svetog Dominika. Tako|er je preveo i objavio u Madridu sabrana djela francuskog dominikanca Henrija Dominiquea Lacordairea. Bio je neumoran radnik koji je vi{e molio nego govorio. José María González Solís ro|en je 15. sije~nja 1877., a za sve}enika je zare|en 10. o`ujka 1900. u Salamanci. Prvog srpnja 1936. do{ao je u samostan sestara dominikanki u Quejani, gdje je duhovnik bio fr. Raimundo Castaño, kako bi mu pomogao tijekom bolesti i propovijedao duhovne vje`be sestrama. @ivjeli su zajedno u zajednici do 25. kolovoza, do datuma njihova uhi}enja i zato~enja u Bilbau. Zatim su odvedeni na brod, koji je slu`io kao zatvor, usidren u uvali Bilbao. Tu su mu~eni, poni`avani i izrugivani. U no}i s 2. na 3. listopada izvedeni su na palubu i strijeljani. Pokopani su na op}inskom groblju Santruce, a 18. studenog 1938. preneseni su u sveti{te Vista Alegre Derio. Jedan kolega iz zatvora otkrio je u bratu Rajmundu Castañu ~istu du{u koja ne samo da ne bi u~inila zlo nikome, nego koja ne mo`e niti zamisliti da bi postojao netko tko `eli na{tetiti drugome. Dok mu nisu zabranili, molio je tri dijela ru`arija s ostalim zatvorenicima. Zatim je to radio potiho s onima koji su mu bili u blizini. Znali su ga kao tihu i dobru osobu. Kolege su se divile njegovim posebnim darovima. Jedan od zatvorenika koji se godinama nije ispovijedao, u~inio je to kod njega, a poslije njegove smrti vidjeli su ga kako pla~e kao dijete. Jedan drugi koji je u zatvoru bio blizak bratu Rajmundu, napisao je u jednim novinama (20 godina nakon doga|aja) ove tvrdnje pune emocija: „Tebi, o~e Castaño, moja du{a duguje svoj intimni kontakt s Bogom. Tebi dugujem svoju usmjerenost otajstvima religije. Tebi dugujem svoje ponovno otkri}e u vjeri, tebi dugujem kr{}anski smiraj bo`anskih planova. Uzdignuta duha, nemjerljivom ponizno{}u, zavidnom ozbiljno{}u, `ivi primjer skromnosti i 11 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE odricanja, bio si onaj koji je u podrumu broj 3 unosio svetost me|u zatvorenike, koji su s nama dijelili gorke sate broda ’Cabo Quilates’. Mnogi su od tebe, obra}aju}i se, primili sveti sakrament pomirenja. Ti si nam bio oslonac i zaklon, kao i kruh u dugim danima prisilne gladi, ti koji si bez jadikovanja i prigovora uvijek bio uzdignuta ~ela, pogledom upravljenim prema Uzvi{enom podnosio najve}e uvrede, najve}a sramo}enja i najvulgarnija pona{anja kojima su te milicionari ’nagra|ivali’.“ Nakon smrti smatrani su mu~enicima vjere. Glas se o njima {irio, {to je potvr|eno tijekom pripremanja dokumentacije. Neke su informacije o snazi njihova svjedo~enja poslali ljudi koji su bili s njima u zatvoru. To je potaknulo biskupa iz Bilbaoa da je 1960. zapo~eo biskupijski postupak u vidu eventualne beatifikacije ili izjave o mu~eni{tvu. Ispitivanje je zavr{eno 1961. Dana 10. listopada 1997. Kongre- gacija za kauze svetaca priznala je pravnu valjanost procesa. Objavljen je Positio o kojem se, kao i obi~no, raspravljalo na vi{e razina. Sveti Otac Benedikt XVI. je 10. svibnja 2012., primiv{i u audijenciju pro~elnika Kongregacije za progla{enje svetih kardinala Angela Amato, odobrio Kongregaciji da proglasi dekret o njihovu mu~eni{tvu. Po~ev{i od 13. listopada 2013. fr. Raimundo Joaquín Castaño González i fr. José María González Solís pove}avaju ve} opse`an „Katalog svetih i bla`enih mu~enika“ koji oboga}uje Red propovjednika i, sa svojim porukama ~istog evan|elja, pozivaju na vjerno nasljedovanje stopa svetog Dominika koji je gajio veliku pobo`nost prema svetim mu~enicima, a i sam je `elio za sebe milost mu~eni{tva. Priredio: brat Anto Gavri}, OP Postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske Zagreb, 17. travnja 2013. Br. 68/13 Bra}i u Provinciji Predmet: Po~etak postupka za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske Draga bra}o, Prigodom susreta s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janji}em 24. sije~nja 2013. godine u uredu Provincijalata u Zagrebu razgovarali smo o mogu}nosti da se, jo{ ove godine, pokrene postupak za kanonizaciju na{e sestre dominikanke bl. Ozane Kotorske. Nedavno je slu`beno potvr|eno da }e otvaranje procesa za kanonizaciju biti na njezin blagdan, u subotu 27. travnja, na sve~anom euharistijskom slavlju u 11:00 sati u kotorskoj katedrali, kojim }e predsjedati biskup kotorski mons. Ilija Janji}. Za tu prigodu njeno neraspadnuto tijelo bit }e preneseno iz 12 crkve Sv. Marije u katedralu u kojoj ju je propovijed o Isusovoj muci i smrti na Veliki petak 1508. godine toliko dirnula da je odlu~ila posvetiti svoj `ivot u potpunosti Bogu u zajednici sestara dominikanki. Suakteri kauze bit }e Hrvatska dominikanska provincija i Kongregacija sestara dominikanki svetih An|ela ^uvara. Sva tri sudionika u kauzi toga }e dana u Kotoru potpisati dokument o (su)akterstvu u kauzi te konstituirati i izabrati generalnog postulatora Reda u Rimu brata Vitu Tomása Gómeza, OP za postulatora kauze za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske, koji je ujedno postulator kauze za kanonizaciju bl. Augustina Ka`oti}a. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Ovom prigodom pozivam bra}u da nastave, {tovi{e poja~aju, rad u {irenju kulta bl. Ozane. U dosada{njim Papinim ekumenskim nastojanjima ona mo`e biti uzor i za{titnica te je stoga i nama svima vrlo aktualna. No, na nama je da bl. Ozanu u~inimo danas aktualnom i privla~nom sveticom, za{titnicom ekumenskog dijaloga koji je danas tako aktualan i potreban. Pozivam bra}u da u nedjelju 28. travnja na svim misama u samostanskim crkvama i misijama u iseljeni{tvu progovore o bl. Ozani te vjernike potaknu na pobo`nost prema bl. Ozani Kotorskoj, mole}i njezin zagovor za jedinstvo kr{}ana. Za tu prigodu {aljemo sli~ice s likom bl. Ozane, s kratkim `ivotopisom i molitvom Bla`enici na pole|ini sli~ice. Pro- vincijalat ih redovito tiska, manjeg i ve}eg formata, te dijeli po `upama zajedno sa sli~icama bl. Augustina Ka`oti}a i sv. Dominika. Bl. Ozana Kotorska (Katarina Kosi}), ro|ena u selu Relezi 25. studenoga 1493. godine – umrla u Kotoru, 27. travnja 1565., prva je hrvatska bla`enica. Papa Pio XI. proglasio ju je bla`enom 21. prosinca 1927., mole}i njezin zagovor za jedinstvo kr{}ana. A jo{ godine 1665. uvr{tena je me|u za{titnike grada Kotora i Kotorske biskupije. Bratski pozdrav u svetom ocu Dominiku, brat Anto Gavri}, OP Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Zapo~eo postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske Blagdan bl. Ozane Kotorske (1493.-1565.), djevice i dominikanke tre}oredice sve~ano je proslavljen 27. travnja u Kotoru. Toga dana bra}a dominikanci i sestre dominikanke iz Dubrovnika, Gru`a i Kor~ule – zajedno s redovnicama i pukom – {tovateljima prve hrvatske bla`enice – hodo~astili su u Kotor. Posebno za tu priliku, preneseno je njezino neraspadnuto tijelo iz crkve Sv. Marije u katedralu, gdje je na Veliki petak 1508. slu{ala propovijed o Muci Isusovoj koja ju je toliko dirnula da je svoj `ivot odlu~ila u potpunosti posvetiti Bogu kao dominikanska tre}oredica. `ivotu, `ivotu sna`ne `ene koja je svojom uvjerljivom svjedo~kom rije~ju znala dirnuti i najtvr|a srca. Njezina sobica uz crkvu sv. Pavla, s pogledom na katedralu, bila je mjesto gdje se spu{talo samo nebo dok je Ozana, „An|eo grada Kotora“, u molitvi pred Oko 10:30 sati stigli su u Kotor gdje ih je srda~no primio kotorski biskup mons. Ilija Janji}, koji je predvodio misno slavlje u 11 sati, u koncelebraciji s dvadesetak sve}enika iz Kotorske i Dubrova~ke biskupije (s generalnim vikarom mons. Petrom Pali}em) te bra}e dominikanaca. Propovijedao je provincijal Anto Gavri}, a asistirali su dominikanski novaci. Na misi je nazo~ila i gradona~elnica Kotora Marija Maja ]atovi}. U svojoj propovijedi o „Bijeloj golubici na ljestvama“ provincijal je govorio o bl. Ozani i njezinu 13 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Raspelom molila za potrebe grada Kotora i njegovih stanovnika, svih ljudi koji su k njoj dolazili i tra`ili pomo}. Raspeti Krist na kri`u bio je knjiga `ivota, otvorena knjiga iz koje je Bla`enica crpila i posebno znanje, istaknuo je provincijal. Ozana svjedo~i vrijednost duhovnosti kri`a o kojoj je papa Ivan Pavao II. ~esto govorio, pozivaju}i suvremeni svijet da ponovno otkrije njezino zna~enje i otvori svoje srce nadi. Provincijal je istaknuo Ozaninu ukorijenjenost u duhovnost Reda propovjednika u kojoj je Bla`enica, u primjeru starije bra}e i sestara (posebice sv. Tome Akvinskoga i sv. Katarine Sijenske) prepoznavala posebnu pobo`nost prema Raspetom Kristu. Muka Kristova je svjedo~anstvo neizmjerne Bo`je ljubavi prema ~ovjeku i poticaj ~ovjeku da odgovori na tu ljubav. Krist na kri`u daje uzor svih kreposti i poziva da slijedimo njegove stope. Provincijal je pozvao sve na molitvu, po zagovoru bl. Ozane Kotorske, za mir me|u ljudima i narodima, na molitvu za jedinstvo kr{}ana i kr{}anskih Crkava jer je Ozana uzor molitve za jedinstvo i za{titnica ekumenizma. U Kotoru je {tuju kako katoli~ki tako i pravoslavni 14 vjernici. Propovjednik je pozvao i na molitvu za sve `ene koje se nesebi~no anga`iraju, posvuda po svijetu, za {irenje Radosne vijesti. Naime, znakovit je po~etak kanonizacije bl. Ozane jer je to po~etak kanonizacije prve `ene u hrvatskome narodu. Nakon euharistijskog slavlja pro~itan je dekret kotorskog biskupa o po~etku postupka za kanonizaciju bla`ene Ozane, a dekret su potpisali kotorski biskup mons. Ilija Janji} te suakteri kauze provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavri} i ~asna majka sestara dominikanki Kongregacije svetih An|ela ^uvara s. Dolores Mati}. Zatim je uslijedilo ~a{}enje njezinih relikvija, na pokrajnjem oltaru gdje je za tu prigodu doneseno tijelo Bla`enice, a vjernici i hodo~asnici su s pobo`no{}u prilazili i cjelivali relikviju mole}i zagovor bl. Ozane za sebe i za sve one za koje su do{li moliti zagovor „Bijele golubice“. Nakon zajedni~kog ru~ka i kratke {etnje po Kotoru, u 15 sati hodo~asnici su krenuli autobusom za Dubrovnik, prepuni dojmova i sa `eljom da ponovno svrate k „Bijeloj golubici“ u Kotor. www.dominikanci.hr VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 15 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 16 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE BLAGOSLOV SLIKA HRVATSKIH BLA@ENIKA U RUKAVCU @upnu crkvu Sv. Luke u Rukavcu 20. listopada ukrasit }e portreti {estero hrvatskih bla`enika. Slike }e na misi u 10 sati blagosloviti gospi}ko-senjski biskup Mile Bogovi}. @upnik dr. \uro Pu{kari}, potaknut progla{enjem bla`enim Miroslava Bule{i}a, uz njegov lik dao je naslikati portrete i drugih hrvatskih bla`enika: Ma- rije od Propetog Isusa Petkovi}, Drinskih mu~enica, Gracija iz Muna, Ozane Kotorske i Ivana Merza. Slike }e u `upnu crkvu biti postavljene u sklopu proslave blagdana za{titnika `upe sv. Luke koji se slavi 18. listopada. (IKA) BRAT STIPE JURI^ NOVI DEKAN TEOLO[KOG FAKULTETA U RIMU U~itelj Reda propovjednika brat Bruno Cadoré imenovao je 9. svibnja hrvatskog dominikanca brata Stipu Juri~a dekanom Teolo{kog fakulteta Papinskoga sveu~ili{ta svetog Tome Akvinskoga (Angelicum) u Rimu. Brat Stipe Juri~ ro|en je 7. o`ujka 1951. u Tomislavgradu. Po zavr{etku srednje {kole na Dominikanskoj klasi~noj gimnaziji u Bolu, stupa u Red propovjednika u Dubrovniku. Studij filozofije zavr{io je u Chieriju (Torino), studij teologije u Bologni. Postdiplomski studij nastavio je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu i zatim na glasovitoj dominikanskoj biblijskoj i arheolo{koj {koli u Jeruzalemu (École Biblique). Doktorirao je iz biblijske teologije na Papinskom sveu~ili{tu sv. Tome Akvinskog (Angelicum) u Rimu. Od 1986. godine profesor je biblijskih znanosti na Papinskom Sveu~ili{tu sv. Tome Akvinskog u Rimu. Od 2007. do najnovijeg imenovanja ravnatelj je Instituta „Mater Ecclesiae“. Objavljuje u domovini i inozemstvu. Autor je vi{e studija i knjiga iz biblijskih znanosti. Specijal- nost mu je Knjiga Otkrivenja (Apokalipsa), koju na osobit na~in prou~ava i istra`uje, o ~emu svjedo~e brojne studije i knjige: „[to je Bog rekao o patnji. Problem patnje u Starom zavjetu“, Zagreb, 1997; „Apokalipsa. Knjiga koja svr{ava Bo`ji razgovor s ljudima“ (2004.) i „1280 dana u skloni{tu“; „Ku{nja i spas Crkve u knjizi Otkrivenja“ (2005.); „Biblija. Misterij Boga i ~ovjekova spasenja izra`en ljudskim jezikom“, Zagreb, 2009; „Biser biblijske mudrosti;. Mudrost lijepog govora u knjizi Sirahovoj“, Zagreb, 2009; „@enska ljepota – najja~a ljudska `elja“, Zagreb, 2012; „Bo`ja rije~ upori{te i `ivotna snaga“, Mostar, 2012. Budu}i da mu je specijalnost biblijska knjiga Ivanovo Otkrivenje (Apokalipsa), za novi hrvatski prijevod Biblije preveo je tu knjigu s izvornoga gr~kog jezika. ^estitamo! 17 IZ PROVINCIJALTA Od. 7. do 12. velja~e 2013. brat Sre}ko Koralija imao novicijatsku {kolu bra}i novacima u samostanu sv. Nikole u Kor~uli. Na predavanjima su sudjelovale i sestre dominikanke. 29. travnja brat Stanko Pand`i}, novak u samostanu u Dubrovniku, samovoljno je napustio Red. 14. velja~e, na zasjedanju provincijskog vije}a u samostanu bl. Augustina Ka`oti}a u ZagrebuPe{~enici osnovan Institut sv. Tome Akvinskoga. 26. svibnja brat Kre{imir Kapetanovi}, student III. godine na Filozofskom fakultetu Dru`be Isusove u Zagrebu, samovoljno je napustio Red. Od 18. velja~e do 9. o`ujka brat Drago Kolimbatovi} proveo u Naftalanu – specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Ivani} Gradu. Od 4. do 8. o`ujka brat Slavko Sli{kovi} odr`ao predavanja iz crkvene povijesti bra}i novacima u Dubrovniku. 5. o`ujka provincijal je za vrijeme euharistijskog slavlja u samostanskoj crkvi Kraljice svete krunice u Zagrebu postavio u slu`bu akolite bra}u Ivana Gavranovi}a i Kre{imira Kapetanovi}a, u slu`bu ~ita~a i akolite bra}u Josipa Cotu i Marka Dokozu te u slu`bu ~ita~a bra}u Mladena Folnovi}a, Ivana Dominika Ili~i}a, Ivana Mariju Tomi}a, Marka Pavlinovi}a, Ivana Prskala i Domagoja Augustina Polan{~aka. 28. o`ujka brat Drago Kolimbatovi} imenovan starje{inom samostana sv. Nikole u Kor~uli. 8. travnja dominikanski studenti pokrenuli svoju web stranicu „Tragom istine“. 27. travnja u Kotoru slu`beno pokrenut postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske. Akter kauze je Kotorska biskupija, a suakteri Hrvatska dominikanska provincija i Kongregacija sestara dominikanki svetih An|ela ^uvara. 18 14. svibnja brat Jo`e Rupnik imao operaciju srca u Mariboru te su mu ugra|ena dva stenta. 8. lipnja brat Mladen Folnovi} uspje{no zavr{io dvogodi{nji te~aj „Voditelja crkvenog pjevanja“ na Institutu za crkvenu glazbu „Albe Vidakovi}“ KBF-a u Zagrebu. 18. lipnja bra}a Slavko Sli{kovi} i Marijan Bi{kup potvr|eni su za samostanske vije}nike u samostanu Kraljice svete krunice u Zagrebu. 18. lipnja provincijal je dao dopu{tenje da se samostansko vije}e ne razlikuje od skup{tine u samostanu bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu-Pe{~enici. 25. lipnja brat Ante Prizmi}, novak u samostanu u Dubrovniku, samovoljno je napustio Red. 27. lipnja brat Mate Ivan~evi}, novak u samostanu u Dubrovniku, samovoljno je napustio Red. 22. srpnja sastalo se u samostanu u Splitu Povjerenstvo za pripu{tanje kandidata u novicijat (Nikola Leopold Noso, Petar Gali} i Nikola Dugand`i}) te su pripu{teni u novicijat: Ivan Zrno, Matej Bikli}, Gabrijel Ba}ak, Matej Bla`evi}, Domagoj Duvnjak. 3. kolovoza, dekretom br. 1008 Reg. Bolle, mons. Domenico Cornacchia, biskup Lucere-Troia, imenovao je Povijesno povjerenstvo za kauzu kanonizacije bl. Augustina Ka`oti}a te povijesnim eksper- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE tima imenovao: Paul-Bernard Hodel OP, profesor crkvene povijesti na Sveu~ili{tu u Fribourgu ([vicarska), Franjo [anjek OP, profesor crkvene povijesti na KBF-u Sveu~ili{ta u Zagrebu, Slavko Kova~i}, profesor crkvene povijesti na KBF-u Sveu~ili{ta u Splitu, Donato D’Amico, profesor crkvene povijesti i ravnatelj Biskupijskog arhiva u Luceri. 8. kolovoza, na zavr{etku Op}e skup{tine Reda, u samostanu u Splitu, brat Dominik Kristijan Gerbic polo`io sve~ane zavjet, a brat Ivan Gavranovi} obnovio zavjete na godinu dana u ruke U~itelja Reda brata Brune Cadoréa. 20. kolovoza brat Krunoslav Batini}, asigniran u samostan Sv. Kri`a u Gru`u, napustio je Red. 1. rujna, u samostanu sv. Dominika u Trogiru, bra}a Dario Pavlinovi} i Mihovil Mario @uljevi} Mikas polo`ili jednostavne zavjete, habit obukli i zapo~eli novicijat Ivan Zrno, Matej Reginald Bikli}, Gabrijel Matej Ba}ak, Matej Franjo Bla`evi}, Domagoj Marija Duvnjak. Provincijalovom odlukom, od 1. do 21. rujna bra}a novaci, sa svojim u~iteljem bratom Nikolom Leopoldom Nosom, boravila u samostanu sv. Nikole u Kor~uli. 15. rujna, prigodom proslave za{titnika na{e `upe Uzvi{enja Sv. Kri`a u Klop~u, vojni ordinarij u BiH mons. dr. Tomo Vuk{i} podijelio red |akonata bratu Dominiku Kristijanu Gerbicu. 25. rujna, nakon zavr{etka novicijata i polaganja jednostavnih zavjeta, bra}a Dario Pavlinovi} i Mihovil Mario @uljevi} Mikas asignirani u samostan Kraljice svete krunice u Zagrebu. 26. rujna brat Dominik Kristijan Gerbic iz samostana Kraljice svete krunice u Zagrebu asigniran u samostan bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu-Pe{~enica. 27. rujna brat Sre}ko Koralija polo`io prva dva ispita pred Papinskom biblijskom komisijom u Rimu u vidu postizanja bakalaureata iz Svetog pisma. 1. listopada, u samostanu Kraljice svete krunice u Zagrebu odr`an sastanak Vije}a za odgoj i regensa studija. 1. listopada brat Sre}ko Koralija otputovao na Sveu~ili{te u Oxford, gdje }e nastaviti doktorski studij. 10. listopada brat Matijas Farka{ imenovan du{obri`nikom u Hrvatskoj katoli~koj misiji u Hamburgu. 30. listopada brat Igor Dominik Vukan~i}, student I. godine KBF-a u Zagrebu, otpu{ten iz Reda. 4. studenog, brat Matej Franjo Bla`evi}, novak, napustio Red. 19 PROVINCIJALOVA KRONIKA U ljetnom semestru akademske godine 2012./13. provincijal je na Filozofskom fakultetu Dru`be Isusove Hrvatski studiji – Sveu~ili{ta u Zagrebu u zvanju docenta predavao: glavni kolegij „Povijest filozofije srednjeg vijeka“ (5 sati tjedno), izborni kolegij „Uvod u filozofiju Tome Akvinskog“ (2 sata tjedno) i seminar „Naravna spoznaja Boga“. U zimskom semestru akademske godine 2013./14. predaje: glavni kolegij „Povijest anti~ke filozofije“ (5 sati tjedno), seminar: Aristotel, Nikomahova etika (2 sata tjedno – kao demonstrator sudjeluje brat Domagoj Augustin Polan{~ak, OP) te je nositelj izbornog kolegija „Izabrani tekstovi iz anti~ke filozofije“ (2 sata tjedno) koji izvodi s. Ivana Pavla Novina, OP. Uz to, nedjeljom, kad je u Zagrebu, predvodi misu u 10 sati u crkvi Kraljice svete krunice. *** 14. velja~e: zasjedanje provincijskog vije}a u samostanu bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu-Pe{~enici. 4. o`ujka provincijal primio u posjet predsjednika HBK, zadarskog nadbiskupa mons. @elimira Pulji}a koji je ostao i na ve~eri sa samostanskom zajednicom. 7. o`ujka susret s ravnateljem Hrvatske inozemne pastve fra Josipom Bebi}em OFM. 10.-16. o`ujka: Rim, Generalna kurija, „workshop“ za novoizabrane provincijale: Gregory Carroll (Irska), Gerard Timoner III (Filipini), Carlos Caceres (Centralna Amerika), John Kusumalayam (Indija), Sikosiphi Mgoza (Ju`na Afrika) i Fernan20 do Delgado (Bolivija) te provincijale koji su po drugi put izabrani: Johannes Bunnenberg (Teutonia, Njema~ka), John Farrell (Engleska), Anto Gavri} (Hrvatska), Kevin Saunders (Australija), Reginald Slavskovsky (Slova~ka) i Roger Houngbedji (Zapadna Afrika). Provincijali su radili sa sociusima U~itelja Reda, s generalnim promotorima te drugim du`nosnicima u Kuriji. Jedan dan izlaganja je imao i sam U~itelj Reda. Vi{e o tome: www.op.org/en/ content/new-provincials-workshop-march-2013. Tijekom toga tjedna razgovarao sam zasebno sa sociusom za na{e podru~je (Wojcieh Delik, 12. 3.), U~iteljem Reda (13. 3.), s du`nosnicima Generalne postulature Reda o kauzi bl. Augustina Ka`oti}a (Francesco Ricci, 13. 3.), bolivijanskim viceprovincijalom Fernandom Delgadom o asignaciji brata Karla ]avara. Posjetio sam Angelicum i brata Stipu Juri~a te smo zatim zajedno posjetili kardinala Georgesa Cottiera OP u Vatikanu i usput toga prijepodneva 16. 3. izbliza „mahnuli“ novoizabranom papi Franji. 17. o`ujka, Zagreb: bazilika Srca Isusova, korizmena duhovna obnova za redovnice i redovnike grada Zagreba, koju je vodila s. dr. Nela Ga{par FDC, profesorica na Teologiji u Rijeci. 18. do 23. o`ujka obavio kanonski pohod samostanu Kraljice svete krunice u Zagrebu. 23. o`ujka u samostanskoj crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu krstio Marka Mateja Mastnaka; nave~er zavr{etak vizitacije u samostanu u ZagrebuKoloniji. 25. o`ujka sudjelovao na Studijskom danu Provincije u Zagrebu, a nave~er predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao za Dan Provinije. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 29. o`ujka predvodio obred Velikog petka i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu. 31. o`ujka, Uskrs, predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu. 2. do 6. travnja, Mainz, sudjelovao na godi{njem susretu dominikanskih europskih provincijala (IEOP). 6. travnja nave~er do 15. travnja ispomo} u Hrvatskoj katoli~koj misiji u Hamburgu (mise, propovijedanje, ispovijedanje u Hamburgu i filijalama, vjeronauk); 10. travnja s bratom Mirkom, sestrama dominikankama Janjom i Jasnom posjetili brata Anastazija Petri}a u HKM Hannover. 18. travnja sudjelovao na predstavljanju dominikanskih izdanja u organizaciji HKD „Napredak“ Vara`dinu, u dvorani Biskupskog ordinarijata, zajedno s Hrvojem i Vjekoslavom Lasi}em. 21. travnja predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu. 23. travnja posjetio rektora Hrvatskoga katoli~kog sveu~ili{ta prof. dr. @eljka Tanji}a i razgovarao o suradnji. 27. travnja, Kotor: propovijedao na euharistijskom slavlju koje je u katedrali predvodio kotorski biskup mons. Ilija Janji} prigodom slu`benog po~etka postupka kanonizacije bl. Ozane Kotorske. 27.-29. travnja, Dubrovnik – Gru`: kanonski pohod Samostanu u Gru`u; 28. 4. predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u samostanskoj crkvi sv. Dominika u Dubrovniku; razgovarao s bra}om i svim novacima u samostanu novicijata; 29. 4. prije podne posjetio dubrova~kog biskupa mons. Matu Uzini}a. 2. svibnja u samostanskoj crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu krstio Mariju, drugo dijete u obitelji ^okoli}. 4. svibnja sudjelovao na hodo~a{}u kruni~ara u Mariju Bistricu te predvodio misu i propovijedao. Hodo~a{}e kruni~ara organizira brat Ljudevit Je|ud, provincijski promicatelj krunice. 8. svibnja predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu te blagoslovio spomen-plo~u bra}i koja su poginula pri bombardiranju samostana u Zagrebu 22. velja~e 1944. godine. 21 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 16. svibnja, Dubrovnik: prije podne susreo bra}u samostana sv. Dominika; nave~er zavr{etak vizitacije u samostanu u Gru`u. 17. svibnja, Dubrovnik: zasjedanje provincijskog vije}a. 18. svibnja, posjetio brata Peru Juri~a u Klop~u na proputovanju za Novu Bilu gdje sam na Duhove 19. svibnja predvodio misu i propovijedao za patron `upe. Zatim sam posjetio bra}u franjevce u Vitezu. 24. svibnja, Zagreb, Filozofski fakultet DI: kao organizator sudjelovao na simpoziju „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“ i odr`ao predavanje „Za{to prou~avati srednjovjekovnu filozofiju“. 27. svibnja, s u~iteljem studenata Antom Boba{em sudjelovao na dodjeli diploma o zavr{etku |akonsko-pastoralne godine {to ih je kandidatima uru~io zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}. 29. svibnja popodne slu`beno posjetio zagreba~kog nadbiskupa kardinala Josipa Bozani}a. 31. svibnja sudjelovao na euharistijskom slavlju koje je u katedrali, prigodom proslave za{titnice grada Zagreba, Majke Bo`je od Kamenitih vrata, predvodio nadbiskup Kölna kardinal Joachim Meisner. 1. lipnja, Zagreb: sudjelovao u radu Vije}a HKVRPP-a. 2. lipnja, Petrov~e (Slovenija) sudjelovao s drugom bra}om na nogometnom turniru za Dan `upe te posjetio sestre i bra}u u Petrov~u i @alcu. 3. lipnja, Zagreb: sudjelovao na proslavi Dana Hrvatskoga katoli~kog sveu~ili{ta. 5. lipnja, Zagreb: zgrada HBK, sudjelovao na susretu hrvatskih biskupa i provincijala. 7. lipnja, Srce Isusovo, predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao za patron `upe u `upi Pe}ine, sveti{tu Srca Isusova u srednjoj Bosni. 8. lipnja u Rugvici kod Zagreba sudjelovao na osniva~koj ve~eri zavi~ajnog kluba iz moga rodnog kraja. 9. lipnja predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu. 10. do 13. lipnja 2013. obavio kanonski pohod samostanu bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu; zaklju~ak vizitacije 19. lipnja. 22 14. do nedjelje 17. lipnja obavio kanonski pohod samostanu sv. Katarine Aleksandrijske u Splitu i samostanu sv. Dominika u Trogiru; 15. 6. u Trogiru susreo gradona~elnika Trogira gosp. Antu Stip~i}a i razgovarao o organizaciji Op}e skup{tine Reda u Trogiru i proslavi bl. Augustina Ka`oti}a; u nedjelju 16. 6. nave~er predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u samostanskoj crkvi u Splitu; 17. 6.: posjetio splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Bari{i}a (razgovor o Op}oj skup{tini Reda u Trogiru i zavr{etku proslave u Splitu); posjetio fra Jo{ka Kod`omana, provincijala Franjeva~ke provincije Presvetog Otkupitelja; popodne iznio bra}i zaklju~ke vizitacije; u samostanu primio pro~elnika Konzervatorskog odjela u Splitu dr. sc. Radoslava Bu`an~i}a i suradnicu dr. sc. Vanju Kova~. 23. lipnja predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu. 23. do 29. lipnja, samostan u Bolu: sudjelovao u duhovnim vje`bama koje je vodio fra Ivan Dugand`i}, OFM; 24. 6. u Bolu susreo hvarskog biskupa mons. Slobodana [tambuka; 27. 6. blagoslovio restoran u dijelu samostana koji je iznajmljen hotelu „Sveti Kri`“ s ^iova; 28. 6. u samostanu primio izaslanstvo op}inskih vlasti iz Bola i razgovarali o obnovi samostana i povratu „Bijele ku}e“. 30. lipnja predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u Klop~u (Zenica) prigodom proslave 60. obljetnice sve}eni{tva brata Drage Kolimbatovi}a i 40. obljetnice sve}eni{tva brata Pere Juri~a (vi{e u izvje{}u s proslave u ovome broju Vjesnika). 19. srpnja, Trogir: razgovor s gradona~elnikom gosp. Antom Stip~i}em i suradnicima (Op}a skup{tina i sve~ana proslava bl. Augustina Ka`oti}a u Trogiru). 21. srpnja, nedjelja, uo~i po~etka Op}e skup{tine Reda, predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u samostanskoj crkvi sv. Kri`a na ^iovu. Misu je izravno prenosio 1. program Hrvatskog radija, Gradski radio Trogir, Hrvatski katoli~ki radio i Radio Marija. 22. srpnja, sudjelovao na misi zaziva Duha Svetoga na po~etku Op}e skup{tine Reda, {to ju je predvodio U~itelj Reda, a zatim na sve~anoj sjednici pozdravio sve sudionike Op}e skup{tine. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 22. srpnja popodne primio predsjednika HBK, zadarskog nadbiskupa mons. @elimira Pulji}a koji je pozdravio sudionike Op}e skup{tine u Trogiru. Skup{tinu je toga dana posjetio i predsjednik Hrvatske konferencije vi{ih redovni~kih poglavara i poglavarica o. Vinko Mami}, OCD. 28. srpnja sa sudionicima Op}e skup{tine posjetili Nacionalni park „Krka“, franjeva~ki samostan na Visovcu (do~ekao nas je provincijal fra Jo{ko Kod`oman, OFM) te katedralu u [ibeniku u kojoj nas je primio {ibenski biskup mons. Ante Ivas. 3. kolovoza sudjelovao u emisiji „Sutra je dan Gospodnji“ u programu Hrvatskoga katoli~kog radija i tuma~io liturgijska ~itanja 18. nedjelje KG, uz prigodni razgovor o Op}oj skup{tini Reda i proslavi bl. Augustina Ka`oti}a u Trogiru (emisija snimljena 4. srpnja); snimio tako|er prigodnu propovijed za emisiju „Rije~ Gospodnja“ – istoga dana u programu Radio Marije. 3. kolovoza, Trogir (samostan sv. Dominika) sudjelovao na sve~anoj proslavi bl. Augustina Ka`oti}a; euharistijsko slavlje pred samostanskom crkvom predvodio je i propovijedao zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}, u koncelebraciji sa splitskomakarskim nadbiskupom Marinom Bari{i}em, {iben- skim biskupom Antom Ivasom, U~iteljem Reda Brunom Cadoréom i svim sudinocima Op}e skup{tine. 5. kolovoza, Bol na Bra~u, sudjelovao na proslavi 15. obljetnice imenovanja vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Pulji}a po~asnim gra|aninom Bola. Euharistijsko slavje predvodio je kardinal Pulji}. 8. kolovoza, Sv. Dominik, sudjelovao na zavr{etku Op}e skup{tine Reda: sve~ano euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi u Splitu predvodio je splitskomakarski nadbiskup Marin Bari{i}, uz koncelebraciju hvarskog biskupa mons. Slobodana [tambuka. Tom prigodom je brat Dominik Kristijan Gerbic polo`io sve~ane zavjete u ruke U~itelja Reda, a brat Ivan Gavranovi} obnovio jednostavne zavjete na godinu dana. 10. kolovoza, Trogir, katedrala: predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao za sv. Lovru, za{titnika katedralne `upe; sudjelovao u polsatnoj emisiji TV Jadran, Split. 11. kolovoza predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u samostanskoj crkvi u Trogiru. 13. kolovoza predvodio euharistijsko slavje i propovijedao posljednjeg dana trodnevlja za Veliku Gospu u marijanskom sveti{tu Kond`ilo-Komu{ina 23 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE (BiH); 14. kolovoza euharistijsko slavlje predvodio je kardinal Vinko Pulji}, a 15. kolovoza pomo}ni vrhbosanski biskup mons. Pero Sudar. 18. kolovoza predvodio dvije mise i propovijedao u crkvi Kraljice sv. krunice u Zagrebu. stanu primio gradona~elnika Trogira gosp. Antu Stip~i}a i dogradona~elnike (Radovan Slade [ilovi} i Filip An|eli}) te im zahvalio na pomo}i u organizaciji Op}e skup{tine Reda i proslavi bl. Augustina Ka`oti}a u Trogiru. 23.-26. kolovoza boravio u samostanu u Bolu; u nedjelju 25. kolovoza predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao u samostanskoj crkvi u Bolu; misu je prenosio 1. program Hrvatskog radija. 4. rujna sudjelovao na sprovodu Zvonku Bu{i}u na zagreba~kom Mirogoju. 26. kolovoza nave~er – 31. kolovoza u Dubrovniku (Dan~e) vodio duhovne vje`be sestrama franjevkama od Bezgre{nog za~e}a; posjetio bra}u u Gru`u (29. 8.) i u Dubrovniku (30. 8.). 7. rujna, Zagreb: sudjelovao u radu Vije}a HKVRPP-a. 31. kolovoza – 3. rujna, samostan u Trogiru: 1. rujna predvodio euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi u Trogiru za vrijeme kojeg su petorica postulanata obukla habit, a dvojica novaka polo`ila jednostavne zavjete; 2. rujna posjetio pro~elnika Konzervatorskog odjela u Trogiru dr. sc. Miroslava Kati}a radi nastavka radova na obnovi samostana u Trogiru i na ^iovu te 3. rujna zajedno obi{li ta dva samostana; 3. rujna u samo- 13.-14. rujna, samostan u Splitu: kao organizator sudjelovao na Redovni~kim danima. 24 5. rujna, Zagreb: zasjedanje provincijskog vije}a u samostanu bl. Augustina Ka`oti}a. 12. rujna telefonski razgovarao s U~iteljem Reda slijedom odluka provincijskog vije}a. 15. rujna, Klop~e (Zenica): sudjelovao u euharistijskom slavlju tijekom kojeg je vojni ordinarij u BiH mons. Tomo Vuk{i} podijelio red |akonata bratu Dominiku Kristijanu Gerbicu. 16. rujna, Ko{ka (kod Na{ica), vodio sprovod i misu zadu{nicu za svoju pokojnu tetku. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 20.-21. rujna, franjeva~ki samostan u ZagrebuDubravi: kao organizator sudjelovao na Redovni~kim danima. 22. rujna, Vi{kovo (Rijeka): predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao za patron `upe Sv. Mateja te sudjelovao na Smotri folklora na poziv KUD „Izvor“; posjetio i bra}u u samostanu u Rijeci. 29. rujna, Zagreb (kapucini): predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao za patron `upe Sv. Mihaela. 1. listopada sudjelovao u Zagrebu na Akademiji proslave zlatnog jubileja Glasa Koncila. 4. listopada, sv. Franjo, predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao kod sestara franjevki od Bezgre{ne u Zagrebu (Pantov~ak). su na Pe{~enici otvorili karmeli}ani; euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi bl. Augustina Ka`oti}a predvodio je zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}. Zatim je kardinal Josip Bozani} blagoslovio osnovnu katoli~ku {kolu. 12. listopada, Marija Bistrica: sudjelovao na hodo~a{}u Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolu~ke biskupije. Euharistijsko slavlje predvodio je kardinal Vinko Pulji}, uz koncelebraciju apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Alessandra d’Errica, banjolu~kog biskupa Franje Komarice i pomo}noga biskupa Marka Semrena. 16.-17. listopada, Zagreb: sudjelovao u radu Plenarne skup{tine HKVRPP-a: na zavr{etku skup{tine 17. listopada propovijedao na misi koju je predvodio apostolski nuncij u RH mons. Alessandro d’Errico. 6. listopada, Zagreb: sudjelovao na sve~anom euharistijskom slavlju koje je, prigodom proslave za{titnice `upe Kraljice sv. krunice, predvodio umirovljeni pore~ko-pulski biskup Ivan Milovan. 22. listopada, slu`beno posjetio apostolskog nuncija mons. Alessandra d’Errica. 7. listopada sudjelovao na sve~anoj proslavi Dana prve Osnovne katoli~ke {kole u gradu Zagrebu, koju 3. studenog predvodio misu i propovijedao u samostanskoj crkvi sv. Dominika. 1.-4. studenog, Dubrovnik: pohod novicijatu te bra}i u Gradu i Gru`u. 25 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE STUDIJSKI DAN HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Iako je zbog Velikoga tjedna svetkovina Blagovijesti liturgijski preba~ena nakon Uskrsa, Hrvatska dominikanska provincija Navje{tenja Bla`ene Djevice Marije svoj je dan proslavila posebnim doga|ajem, Studijskim danom Provincije. Pod vodstvom regensa studija, brata Sre}ka Koralije, OP, u samostanu Kraljice sv. krunice u Zagrebu, u ponedjeljak 25. o`ujka organizirana su predavanja uglednih predava~a s ciljem trajnog usavr{avanja bra}e. Studijski dan bio je tematski povezan s Godinom vjere. Na otvorenju, bra}i se najprije obratio regens studija govore}i o mogu}nostima pronalaska Istine i o problematici propovijedanja Boga u konkretnoj 26 svakodnevici, {to je izazov za svakog kr{}anina danas, ne samo za dominikance. Potom je provincijal Hrvatske dominikanske provincije brat Anto Gavri} pozdravio bra}u podsjetiv{i kako je Red propovjednika od samih po~etaka, od vremena bl. Jordana Saskog, Dominikova prvog nasljednika na ~elu Reda, isticao va`nost i kvalitetu studija u svakodnevnom samostanskom `ivotu, u formaciji bra}e i stvaranju specifi~nog intelektualnog identiteta Reda. Prakti~ni ideal Reda uvijek je bio ostvarivati jedinstvo bra}e u pastoralnom djelovanju i one bra}e koji su se opredijelili za intelektualni rad. Studij treba ujedinjavati i ostvari- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE vati zajedni{tvo me|u bra}om kako bi kao cjelina bili resurs za Crkvu, odnosno, uvijek na korist svojim bli`njima, iz toga se razloga ovaj Studijski dan i odr`ava. Nakon uvodnih rije~i regensa i provincijala, brat Ivan Marija Tomi}, student druge godine na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, predstavio je strukturu Apostolskog pisma „Porta fidei“ kojim je Benedikt XVI. – papa u miru – proglasio Godinu vjere. U prvom predavanju naslovljenom „Vjera i dogma“, prof. dr. sc. Ivica Ragu` (KBF \akovo – Sveu~ili{te u Osijeku) analizirao je la`nu suprotstavljenost pojmova vjere i dogme i ustanovio kako je ova navodna kontradikcija tek rezultat suvremenog mentaliteta. Dana{nje dru{tvo nije spremno na prihva}anje drugotnosti u drugome, sve se ultimativno svodi na samo „biti svoj“, vlastitu perspektivu, dru{tvo je isklju~ivo pozitivno, u smislu konstantnog samopotvr|ivanja bez suo~avanja s drugom perspektivom, koja bi bila strana, nespoznatljiva, negativna. Tako se dogme, koje su izraz otajstva vjere, te ih se ne mo`e u potpunosti spoznati snagom razuma, shva}ene kao ne{to negativno, represivno i ograni~avaju}e, rekao je predava~. @eli li se vjera ispravno shvatiti, treba prihvatiti i usvojiti biblijsko poimanje vjere kao prije svega poslu{nost. Ovaj govor o vjeri kao poslu{nosti ne zna~i servilnost, nego otvorenost za novo, pou~ljivost i spremanost za u~enje i za novo, istaknuo je prof. Ragu` i kazao kako ovo poimanje vjere ne podrazumijeva „iskustvo“, u shva}anju dana{njeg dru{tva pozitivnosti, u smislu povodljivosti i oslanjanja na ve} pro`ivljeno, kao ono {to je pojedinac sam pro`ivio ili netko drugi, u smislu prola`enja kroz ve} utabane staze i time zatvaranja za novo i nepoznato. Zavr{avaju}i izlaganje, predava~ je rekao kako dogme ne ograni~avaju vjeru, one nisu definicija vjere u smislu kona~ne verzije svr{ene stvari, one su prije svega smjernice, koordinacijski sustav vjerovanja. Iako dogme poku{avaju izre}i puninu vjere, istovremeno ukazuju i na otvorenost vjere, na grani~na podru~ja vjere. Dogme predstavljaju i sastavni dio razvoja same vjere i Crkve {to se dobro vidi na primjeru specifi~ne teolo{ke terminologije koje dogme koriste za opisivanje sadr`aja vjere – maknu li se ti izrazi i pojmovi, to vi{e ne}e biti ta ista vjera. Regens studija, brat Sre}ko Koralija OP, odr`ao je drugo predavanje na temu „Bog je mrtav – F. Nietzsche“ u kojem se odva`io pojasniti zna~enje ovog poznatog citata u suvremenom kontekstu. Prvo zna~enje koje je razlo`io rezultat je isklju~ivo Nietzscheova razmi{ljanja: smrt Boga je ~ovjekova pobjeda nad njegovim sumnjama glede onostranosti, znanje uklanja nesigurnost, ovdje se radi o ru{enju starih duhovnih koncepata i percepcije Boga kao de`urnog broja~a i ispravlja~a ljudskih gre{aka, tako uklanjanjem sumnje nestaje i mogu}nost vjerovanja, te Bog vi{e nije potreban i sada `ivot mo`e uistinu po~eti. Drugo zna~enje oslanja se na Sveto pismo i Psalam 53 koji zapo~inje ovako: „Bezumnik re~e u srcu: ’Nema Boga’“. Ovdje se radi o prakti~nom ateizmu. Psalmist ne vidi Bo`ju prisutnost u svome `ivotu, ali istovremeno afirmira Bo`je postojanje nabrajaju}i nedjela drugih, dok Nietzsche govori u mno`ini, u ime Europljana svoga vremena, kada progla{ava smrt Boga, kazao je brat Sre}ko. Nadalje je rekao kako je Nietzsche bio opsjednut `eljom razbiti sve misaone i duhovne tradicije europske civilizacije. Nietzsche nije jedini koji je u svoje vrijeme zanijekao Boga, ali jest prvi izrazio puno zna~enje toga stava. On progla{ava smrt kr{}anskog Boga i time uru{avanje kr{}anskog morala ~ime ~ovjek, prema njegovoj zamisli, ostaje slobodan stvarati novi red i novu moralnost koje opisuje kroz simboliku imena i profila gr~kih bogova Dionizija i Apolona (individualizam, „biti gre{ni avanturist“, biti bez krivnje). Njemu nisu bitni ovi bogovi nego njihova poruka. Iz toga proizlazi suvremena ateisti~ka duhovnost kojoj nisu bitni Krist, Buda ili Mojsije nego njihova poruka, osoba Boga samo smeta u istra`ivanju misterija. Va`no je shvatiti kako ateizam, kao i religija, ima svoju geanologiju, svoj uzrok i postanak koji se pronalazi u kritici religije. Za pojavu ateizma su na odre|eni na~in odgovorni sami vjernici zanemaruju}i vjerski odgoj i praksu, te ~ak kroz pogre{no tuma~enje i propovijedanje vjere. Iz ovog razloga, odgovor vjernika na Nietzscheovu izjavu o smrti Boga treba biti: „Bog je mrtav, ali je uskrsnuo za mene!“ Predava~ je ovom re~enicom ciljao na potrebu dubokog osobnog 27 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE anga`mana u vjeri koji zahtijeva aktivno ispovijedanje i propovijedanje vjere. Tre}e predavanje odr`ao je opet prof. dr. sc. Ivica Ragu` pod naslovom „Kako kazivati istinu“. Profesor Ragu` odlu~io je ovu temu obraditi kroz primjer starogr~ke filozofske {kole cinika koji su preuzeli ideale gr~ke filozofije (neprijetvornost, neovisnost, pravednost i autarkija – vladanje sobom) te ih radikalizirali na jedinstven na~in. U anti~koj Gr~koj, filozofija se nije shva}ala kao teorija nego kao praksa i u tome se smislu mo`e re}i kako su starogr~ki filozofi bili intelektualni prete~e mona{tva i redovni{tva. Cinici su svoje filozofske ideale svjedo~ili svojim `ivotom, kroz konkretne ~ine i djela, posebno preziru}i ono {to bi se slikovito moglo nazvati „filozofiranje“, u negativnom smislu toga izraza. Cini~ko svjedo~enje istine je borbeno i usvaja stvarnost patnje, otpora i smrt, no ne u mazohisti~kom smislu nego u odnosu na hrabrost – prihva}anjem posljedica svojih djela. Cini~ka istina je misionarska, bez aristokratske samodostatnosti i zatvorenosti. Ovaj cini~ki pogled na „druk~iji `ivot i `ivotni stil u slu`bi istine“ srodan je kr{}anskom idealu `ivota, redovni~kom idealu, pojmu obra}enja, na kraju, svetosti. Hrabar, odlu~an na~in `ivota koji prihva}a ratni~ki ideal borbe za istinu bez jadikovanja. Mo`e se re}i kako je i Isus Krist bio u neku ruku cinik par excellence kada je svojim pona{anjem i rije~ima provocirao ustaljene `idovske religijske strukture. Sli~no se mo`e re}i i za starozavjetne proroke. Tako se cini~ko kazivanje istine svojim `ivotom mo`e opisati i kao „proro~ki znak“. Nakon ru~ka i kra}e stanke, prvo poslijepodnevno predavanje odr`ao je brat Anto Boba{, OP, pod naslovom „Izazov istine u pastoralnom kontekstu“. U svome je predavanju brat Boba{ postavio pitanja: „Kako nasljedovati Krista? I koliko radikalno?“ Suo~en s biblijskim tekstovima na ovu temu svatko se treba zapitati koliko je daleko spreman i}i u svom nasljedovanju. Svaki kr{}anin mora prona}i svoj put i izgraditi svoj 28 odnos prema Bogu, a tako|er i `ivjeti svoju vjeru u dru{tvu uvijek spreman na razgovor o Bogu i vjeri. Ovim Studijskim danom ne slavi se samo identitet naslije|en od sv. Dominika i bra}e koja su prethodila dana{njim dominikancima nego se nastoji i biti u slu`bi dominikanske karizme i poslanja prema kojem nitko nije posjednik Istine nego njeni istra`itelji i glasnici, naglasio je brat Boba{. Posljednja dva predavanja ovogodi{njega Studijskog dana odr`ao je prof. dr. Kre{imir Miki}, predava~ na U~iteljskom fakultetu u Zagrebu i stru~njak za medije. Profesor Miki} odr`ao je predavanja pod naslovom „Mediji kao prijenosnici humanih poruka, ideja, vrijednosti, vjere...“ i „Medijska pismenost i edukacija, pozitivna i negativna motri{ta“. Oba su predavanja odr`ana iz perspektive medijske pedagogije. Prof. Miki} se definira kao medijski pedagog, posebno s obzirom na svoje djelovanje u Svjetskom institutu za medije i djecu. Upozorava na va`nost ovog vida svoga profesionalnog djelovanja budu}i da u Hrvatskoj postoji mnogo drugih koji se nazivaju „medijskim pedagozima“ iako nemaju potrebne kvalifikacije iz nijednog od ta dva podru~ja. Hrvatska ima jako malu razinu medijske edukacije i osposobljenosti u medijskom stvarala{tvu. Pedagozi imaju negativan stav prema medijskoj kulturi, iako uop}e nisu kvalificirani prosu|ivati o vrijednosti nekog medijskog izra`aja. Zbog toga postoji odre|ena atmosfera negativnog raspolo- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE `enja prema medijima koja zanemaruje mnoge pozitivne medijske utjecaje, naglasio je predava~. Zaklju~no je kazao kako samoprozvani stru~njaci u pravilu zaboravljaju kako se mediji neprestano razvijaju i evoluiraju, i to mnogo ve}om brzinom nego u prija{njim vremenima. Ovaj trend zajedno sa zabrinjavaju}om ~injenicom da odgajatelji ne prate razvoj medija sa~injavaju problematiku ovdje opisane situacije. Djeca danas `ive u bitno druk~ijem svijetu medija nego njihovi roditelji i asocijacije te kriteriji koji roditelji posjeduju nisu vi{e u velikoj mjeri primjenjivi na situaciju njihove djece kad su u pitanju mediji. Po zavr{etku predavanja, sudionici Studijskoga dana podijelili su se u tri skupine kako bi raspravili o svemu {to su ~uli i mo`ebitno ostvarili sintezu mnogih perspektiva svih tema obra|enih na ovogodi{njem Studijskom danu Hrvatske dominikanske provincije. Saznanja iz rada u skupinama iznesena su i u detalj raspravljena na Okruglom stolu kojim je okrunjen sav napor Studijskog dana. Potom je provincijal Anto Gavri} u samostanskoj crkvi Kraljice sv. krunice predvodio euharistijsko slavlje i time je proslavljen Dan Provincije. brat Mirko Irenej Vlk, OP 29 S PROVINCIJSKIH VIJE]A IZVJE[]E S TRE]EGA ZASJEDANJA PROVINCIJSKOG VIJE]A Samostan bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu/Pe{~enica, 14. velja~e 2013. Nazo~na bra}a: Anto Gavri} (provincijal), Nikola Mio~, Alojz ]ubeli}, Zvonko D`anki}, Matijas Farka{, Tomislav Kraljevi}, Mato Bo{njak (socius), Ivan Arzen{ek (vikar SDV), Sre}ko Koralija (regens studija). Odsutni: Luka Prcela. Nakon usvajanja Dnevnog reda i izvje{}a s prethodnoga zasjedanja, regens studija brat Sre}ko Koralija prikazao je studijsko-formacijski `ivot Provincije te tijek priprema za Studijski dan Provincije (25. o`ujka) i Me|unarodni studijski tjedan (od 25. kolovoza do 1. rujna). Brat Anto Boba{, u~itelj bra}e studenata, sudjelovao je u prvom dijelu Vije}a te s vije}nicima podijelio svoje prve reakcije i dojmove nakon {est mjeseci slu`be. Provincijal je zahvalio u~itelju studenata na spremnosti prihva}anja slu`be u~itelja studenata, uz slu`bu `upnika. U tome mu poma`e i podu~itelj i `upni vikar brat Matijas. U~itelj bra}e studenata treba podnijeti izvje{}e o studentima samostanskoj skup{tini. Vije}e za odgoj treba se sastati i raspraviti o aktualnoj situaciji u odgoju u samostanima formacije. Regens studija brat Sre}ko upoznao je vije}nike s nastankom Statuta Instituta sv. Tome Akvinskoga, u skladu s odredbama Provincijske skup{tine (usp. Akti, Bol 2012., br. 35). Institut je jednoglasno osnovan. Treba osigurati prikladan prostor za Institut sv. Tome Akvinskog. Predlo`eno je da se pove`e s jednim katoli~kim centrom kako bi se predavanja priznala studentima kao izborni predmeti. Uslijedio je osvrt na susret `upnika, priora i samostanskih starje{ina (Zagreb, 14. XI. 2012.), 30 Vjeronau~nu olimpijadu o sv. Dominiku i Redu propovjednika, sa zavr{nicom u Dubrovniku od 4. do 6. travnja, dogovoreni program u Godini vjere, dominikansko hodo~a{}e kruni~ara u Mariju Bistricu (4. svibnja 2013.) te susret ministranata iz na{ih `upa (Bol, 17.-19. svibnja 2013.). Vije}e je jednoglasno prihvatilo molbu samostana Sv. Kri`a u Gru`u za obnovu krova na samostanskoj crkvi, u skladu s odlukom Provincijske skup{tine (usp. Akti, Bol 2012., br. 101; Statut Provincije br. 43. 1). Provincijal je izvijestio vije}nike o stanju kauze bl. Augustina Ka`oti}a. Postupak te~e svojim tijekom. Treba jo{ vi{e raditi na {irenju kulta. Kotorska biskupija planira pokrenuti postupak za kanonizaciju bl. Ozane te tra`i podr{ku i suradnju. Provincija je spremna biti suakter i u toj kauzi. Glede po~etka postupka za fr. Dominika Bara~a, slijedom odluke s prvoga susreta pro{le godine, do po~etka lipnja treba dostaviti detaljan `ivotopis i ostale dokumente uz ostale `ivotopise iz kauze „Dubrova~kih mu~enika“, kako bi se u lipnju mogao prirediti drugi susret na razini Dubrova~ke biskupije. Vije}e je raspravljalo i o prijedlogu osnivanja prve osnovne katoli~ke {kole u Zagrebu, na Pe{~enici. Ideja je dobra, ali bra}a smatraju da za sada nismo u mogu}nosti prihvatiti takav projekt. Vije}nici su obavije{teni o tijeku priprema za Op}u skup{tinu Reda u Trogiru/^iovu. Uskoro }e biti gotova mre`na stranica Op}e skup{tine. Mole se zajednice (Split, Bol, Dubrovnik) da budu otvorene za prijem bra}e kapitularaca koji budu do{li ranije ili budu htjeli produ`iti boravak po zavr{etku Skup{tine. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Razno: – U~itelj Reda sa svojim vije}em dao je u prosincu negativan odgovor na molbu brata Krune Batini}a glede dispense o skra}ivanju roka za sve~ane zavjete. – Tjedan solidarnosti s Hrvatima u BiH: dio prikupljenih sredstava ide za `upu u Klop~u, a od pro{le godine jedan dio ide za izgradnju Gospinoga sveti{ta Kond`ilo-Komu{ina kod Tesli}a. – Don Anto Bakovi} je ponudio otkup arhiva o hrvatskim sve}enicima mu~enicima za vrijeme ratova. Otkupljeni su materijali o hrvatskim dominikancima. Sljede}e provincijsko vije}e bit }e 17. svibnja 2013. u samostanu sv. Dominika u Dubrovniku. Zasjedanje Vije}a zaklju~eno je molitvom. brat Matijas Farka{ zapisni~ar IZVJE[]E S ^ETVRTOGA ZASJEDANJA PROVINCIJSKOG VIJE]A Samostan sv. Dominika u Dubrovniku, 17. svibnja 2013. Nazo~na bra}a: Anto Gavri} (provincijal), Nikola Mio~, Alojz ]ubeli}, Zvonko D`anki}, Matijas Farka{, Ivan Arzen{ek (vikar SDV). Odsutni: Mato Bo{njak (socius), Sre}ko Koralija (regens sudija), Tomislav Kraljevi} i Luka Prcela. Nakon usvajanja Dnevnog reda i izvje{}a s prethodnoga zasjedanja te promjene dnevnog reda, u~itelj novaka brat Nikola Leopold Noso podijelio je svoja iskustva nakon devet mjeseci slu`be te prikazao program i rad novicijatske {kole. Provincijal je zahvalio u~itelju bra}e novaka na spremnosti prihva}anja slu`be odgojitelja. Vije}nici su se osvrnuli na doga|anja u vremenu od pro{loga zasjedanja Provincijskog vije}a: Studijski dan provincije (25. o`ujka), zavr{nica Vjeronau~ne olimpijade (Dubrovnik, 4.-6. travnja); Dominikansko hodo~a{}e kruni~ara u Mariju Bistricu (4. svibnja). Zajednice bi trebale ovo hodo~a{}e staviti me|u prioritete u pastoralnoj godini. Predlo`eno je sufinanciranje hodo~a{}a. Pismo U~itelja Reda, kojim je odobren Ratio formationis particularis (RFP) i Ratio studiorum particularis (RSP), bilo je tema rasprave o formaciji. Do ljeta ove godine Povjerenstvo za intelektualni `ivot i Vije}e za formaciju trebaju napraviti plan za na{e studente. Razgovaralo se i o profilu Me|unarodnog studijskog tjedna u Dubrovniku. Vije}e je jednoglasno odobrilo Statut Instituta sv. Tome Akvinskog. Predlo`eno je da prostor za djelovanje Instituta bude u samostanu Kraljice svete krunice. Razgovaralo se o suradnji i projektima Instituta: Simpozij na Filozofskom fakultetu Dru`be Isusove u Zagrebu prigodom 10. obljetnice smrti Tome Vere{a: „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“, 24. svibnja 2013. tim se projektom Institut predstavio javnosti. Predlo`eno je da u sklopu Dominikanske naklade Istina bude jedan niz: Izdanja Instituta Tome Akvinskog. Ve} je uz pomo} donacije pripremljena prva knjiga: Jan-Heiner Tück, „Dar prisutnosti. Teologija i pjesni{tvo euharistije u Tome Akvinskoga“, preveo dr. fra Ivan Ivanda. Vije}nici su raspravljali i o pokretanju ~asopisa Duhovni `ivot (usp. Akti, Bol 2008., br. 22). Studij31 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE ski tjedan i Studijski dan Provincije dobar su temelj za ~asopis. Mo`da bude u digitalnoj verziji. Znanstveno vije}e Instituta analizirat }e mogu}nosti pokretanja ~asopisa. Kotorske. „Glas Koncila“ tiskao je slikovnicu za djecu o na{oj Bla`enici. Nakon {to je pokrenuta kauza, trebaju sve tri strane u kauzi prikupiti po 12 svjedoka. Vije}nici su odgovorili na Upitnik U~itelja Reda u vidu Op}e skup{tine Reda 2013. Upitnik je preveden na francuski i poslan u Generalnu Kuriju Reda u Rimu. Provincijal je izvijestio vije}nike o zapo~etim kanonskim pohodima: Dubrovnik (i bra}a u formaciji), Gru`, zagreba~ki samostan Kraljice svete krunice i studentat. Uslijedit }e vizitacije samostanu u Splitu, na Pe{~enici i u Bolu. Posebno je istaknuo te{ko}u za Hamburg i samostan u Kor~uli. Brat Matijas Farka{ ide iz `upe u Zagrebu za kapelana u Hrvatskoj katoli~koj misiji u Hamburgu. Brat Dominik Kristijan Gerbic bit }e, nakon sve~anih zavjeta, zare|en za |akona ovoga ljeta. Budu}i da je ve} odavno istekao ugovor za `upu Svetog Kri`a u Dubrovniku/Gru`, dubrova~ki biskup mons Mate Uzini} predlo`io je novi Ugovor. Zajednica u Gru`u pismeno se o~itovala o prijedlogu Ugovora. U ovoj to~ki rada Vije}a sudjelovao je i dubrova~ki biskup mons. Mate Uzini}, odgovaraju}i na pitanja bra}e vije}nika. Bra}a su zatim jednoglasno prihvatila potpisivanje predlo`enog Ugovora. Vije}nici su obavije{teni o tijeku priprema za Op}u skup{tinu Reda u Trogiru. Brat Mihael Tolj, generalni tajnik Skup{tine, ide u Rim na zasjedanje Generalnog vije}a kao zavr{nu pripravu za Op}u skup{tinu. Rje{avaju se pitanja uz dobivanje ulaznih viza u RH. Izra|uju se i prigodne {tole za sve}enike. Dovr{ava se web stranica na ~etiri jezika. Odre|eni su i na{i studenti koji }e pomagati tijekom rada Skup{tine. Provincijski ekonom preuzeo je logistiku, opremanje tajni{tva s potrebnim tehni~kim pomagalima. Provincijal je uputio dopis svim zajednicama i pozvao na uklju~ivanje u rad na {irenju kulta bl. Augustina i bl. Ozane. U dopisu je naredio da se uvede zaziv za progla{enje svetima na Jutarnjoj, Ve~ernjoj te na dnevnim i nedjeljnim misama. Predlo`io je da sve zajednice nabave kip ili sliku bla`enika. Odbor Zagreba~ke nadbiskupije za promicanje {tovanja bl. Augustina Ka`oti}a otkupio je najnoviju knjigu o Ka`oti}u. Bilo bi dobro da to u~ine i na{e zajednice. U pripremi je novi `ivotopis bl. Ozane 32 12. Razno: U samostanu u Bolu zapo~eo je susret ministranata iz na{ih `upa (17.-19. svibnja). Brat Petar Gali} je organizator susreta za ministrante iz Bola, Splita i Gru`a. Dogodine bi netko drugi trebao preuzeti organizaciju tih susreta. Brat Ivan Arzen{ek uputio je molbu da preko ljeta studenti provedu neko vrijeme u zajednici u Petrov~u. Brat Nikola Mio~, dubrova~ki prior, izvijestio je o pripremanju ugovora s braniteljskom udrugom „EKO @upa“ za koncesiju samostana u @upi Dubrova~koj na 25 godina. Oni bi obnovili samostan i otvorili zavi~ajni muzej, a na jednom dijelu zemlji{ta napravili bi Eko park. O prijedlogu Ugovora o~itovat }e se najprije Provincijsko ekonomsko vije}e, a zatim Provincijsko vije}e. Sljede}e zasjedanje Provincijskog vije}a bit }e 5. rujna u samostanu bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu-Pe{~enici. Zasjedanje vije}a zavr{eno je molitvom. brat Matijas Farka{ zapisni~ar VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE IZVJE[]E S PETOGA ZASJEDANJA PROVINCIJSKOG VIJE]A Samostan bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu-Pe{~enici, 5. rujna 2013. Nazo~na bra}a: Anto Gavri} (provincijal), Nikola Mio~, Zvonko D`anki}, Matijas Farka{, Ivan Arzen{ek (vikar SDV), Luka Prcela, Tomislav Kraljevi}, Sre}ko Koralija (regens studija). Odsutni: Mato Bo{njak (socius), Alojz ]ubeli}. Nakon uvodne molitve i usvajanja Dnevnog reda, jednoglasno je usvojeno i izvje{}e s prethodnoga zasjedanja provincijskog vije}a. Provincijski ekonom brat Kristijan Rai~ prikazao je ekonomski izvje{taj za 2012. godinu. Ulagano je dosta u obnove samostana Kraljice svete krunice u Zagrebu i Svete Marije Milosne u Bolu. Do Intermedije treba osmisliti profil i perspektive samostana u Bolu. Uslijedit }e uskoro i ekonomske vizitacije. Ekonomsko izvije{}e jednoglasno je usvojeno. Vije}nici su razmotrili prijedlog Ugovora o iznajmljivanju Samostana u @upi Dubrova~koj, na temelju ponude koju je dala Braniteljska zadruga Eko – @upa i na temelju prijedloga, savjeta i ponu|enih rje{enja koje je dalo Provincijsko ekonomsko vije}e. Ugovor ide na daljnju doradu. Vije}nici su se osvrnuli i na problem napu{tenih samostana i samostanskih crkava (Lopud, ^iovo, [ibenik). Na Lopudu je ostala samostanska crkva u kojoj se ljeti odr`avaju koncerti. Dubrova~ki samostan preuzet }e koordinaciju u tome dijelu, a predlo`eno je da se nastave pregovori o ustupanju crkve Dubrova~koj biskupiji ili tra`i neko drugo rje{enje. Samostanska crkva u [ibeniku povjerena je [ibenskoj biskupiji, ali je zanemarena. Samostan na ^iovu dobio je na va`nosti zbog Op}e skup{tine Reda i Studijskog tjedna. Ministarstvo kulture ula`e redo- vito u obnovu samostana. Obnova samostana u{la je u trogodi{nji projekt Ministarstva kulture. Dobra je suradnja s konzervatorima u Trogiru. No, treba promi{ljati o perspektivi toga samostana koji je na atraktivnoj lokaciji. Uspje{no je zavr{ena Op}a skup{tina Reda u Trogiru. Reakcije U~itelja Reda i ostalih sudionika su vrlo pozitivne. Provincijal je zahvalan svoj bra}i koja su bila aktivno uklju~ena u pripremu i organizaciju skup{tine. Planira se prirediti posebni broj Vjesnika Provincije u kojem }e se prikazati sva doga|anja s toga povijesnog doga|aja za na{u Provinciju. Na ~iovskom i trogirskom samostanu bit }e postavljene spomen-plo~e na taj doga|aj. Skup{tina je medijski bila dobro popra}ena. Brat Sre}ko podnio je izvje{}e o Me|unarodnom studijskom tjednu koji je ove godine odr`an na ^iovu. Sudjelovalo je 30-tak sudionika, uz dobru medijsku popra}enost. Sljede}e godine Studijski tjedan }e se odr`ati od 24. do 31. kolovoza, na temu „Rije~ kao medij“. Taj projekt je va`an za bra}u u formaciji. Regens studija je izvijestio o godi{njem planu (kalendaru) za intelektualni i formacijski `ivot novaka, studenata i bra}e u formaciji, koji priprema Vije}e za formaciju i intelektualni `ivot. Taj }e program dobiti sve ku}e formacije. Do sljede}eg zasjedanja regens treba pripremiti sastav Znanstvenog vije}a Instituta sv. Tome Akvinskog kako bi se moglo izabrati ravnatelja Instituta. Provincijal je prikazao `ivot Provincije u svjetlu kanonskih pohoda. Dugo se razgovaralo o rje{avanju sada{njega stanja i budu}nosti samostana u Kor~uli. 33 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Ponu|eno je nekoliko rje{enja koja }e se primjenjivati, po svojoj ostvarivosti, do Intermedije, na kojoj }e se tra`iti trajnije rje{enje. Samostanima postulature i novicijata u Splitu i Dubrovniku treba posvetiti vi{e pozornosti, a bra}a u tim samostanima trebaju si posvijestiti va`nost ku}e formacije. Vrijeme postulature je nezaobilazno jer kandidati prije ulaska u novicijat moraju provesti odre|eno vrijeme u zajednici. Mogu}e je da vrijeme postulature bude u nekom drugom samostanu. U skladu s odlukom U~itelja Reda u Pismu odobrenja Akata Provincijske skup{tine (usp. Akti, Bol 2012., str. 5), Vije}e je imenovalo povjerenstvo za planiranje apostolata u vidu Intermedije 2014., kojeg su ~lanovi: Zvonko D`anki} (predsjednik), Tomislav Kraljevi}, Mato Bo{njak, Kristijan Rai~ i Luka Prcela. Odlu~eno je da }e se Intermedija odr`ati od 26. do 28. lipnja 2014. godine u samostanu u Bolu. U sklopu Tjedna solidarnosti i zajedni{tva s Crkvom i ljudima u BiH na{a se Provincija na poseban na~in solidarizira sa `upom Uzvi{enja sv. Kri`a u Klop~u. Uz to, podr`ava i projekt izgradnje Gospina sveti{ta na Kond`ilu, kod Tesli}a, poznatog, starog marijanskog sveti{ta Vrhbosanske nadbiskupije, koje je u proteklome ratu potpuno opusto{eno. To je projekt nade, kako ga je nazvao kardinal Vinko Pulji}. Vije}e je jednoglasno prihvatilo prijedlog da se sljede}e godine prikupljena sredstva usmjere u svrhu donacije oltara za sveti{te na zavjetnom brdu Kond`ilo. Razno: Postoji ponovna zainteresiranost Hvarsko-bra~ko-vi{ke biskupije da se samostan u Starom Gradu pretvori u dom za starije sve}enike. Predlo`eno je da se reaktiviraju ti dogovori. Sve zajednice mogu u Provincijalatu naru~iti za svoje potrebe {tole koje su prigodno ra|ene za Op}u skup{tinu Reda u Trogiru. Na molbu dubrova~koga samostana vije}e je dalo pozitivno mi{ljenje glede eventualne prodaje jednog prostora u vlasni{tvu samostana. Vije}e tako|er tra`i od priora dubrova~kog samostana da, nakon napisa u tisku, provjeri nije li DIU prekr{io Ugovor o iznajmljivanju samostanskih prostora te poduzme potrebne mjere. Sljede}e zasjedanje Provincijskog vije}a bit }e 5. prosinca u samostanu Kraljice svete krunice u Zagrebu. brat Matijas Farka{, OP zapisni~ar Intermedija – od 26. do 28. lipnja 2014. godine u samostanu u Bolu. 34 Tradicionalni, trinaesti, dijalo{ki susret umjetnika i teologa – Pepelnica umjetnika – odr`an je 13. velja~e u Zagreba~kom kazali{tu mladih. Tema ovogodi{njeg promi{ljanja bila je: „(K)raj umjetnosti“: Umjetnost izme|u slobode i odgovornosti. Sudionici susreta bili su dramski pisac Mate Mati{i}, pjesnik i teolog Anton [ulji} i novinar Branimir Pofuk. U raspravi je izme|u ostaloga bila istaknuta va`nost dijaloga jer u dijalogu uvijek u~imo ne{to novo. Kada stupimo u dijalog, ne znamo kamo }emo sti}i, a u svakom slu~aju izlazimo druk~iji. Razumijevanje drugoga je vrlo va`no i kroz mi{ljenja drugih trebamo provjeravati svoje stavove, a ne kroz vlastite argumente. Anton [ulji} je na poseban na~in istaknuo zajedni~ku to~ku teologije i umjetnosti, a to je Utjelovljenje. IZ @IVOTA BRA]E I ZAJEDNICA XIII. PEPELNICA UMJETNIKA Logos se utjelovio, a svako umjetni~ko djelo jest tako|er neko tijelo, ukoliko ima formu i sadr`aj. Umjetni~ko djelo se svojom realizacijom komunicira drugima, ba{ kao {to se i Logos nama komunicirao. Teologija i umjetnost imaju jo{ ne{to zajedni~ko: obje gledaju onkraj rubova da bi dohvatile neuhvatljivo. Ako ne gledaju onkraj granica stvarnoga i istinitoga, tada su sterilne. Obje poku{avaju uspostaviti uvijek {to savr{eniju komunikaciju s Bogom – s Transcendentnim. Moderator dijalo{koga susreta bio je brat Frano Prcela. ZNANSTVENI SIMPOZIJ „AKTUALNOST SREDNJOVJEKOVNE FILOZOFIJE – TOMO VERE[ KAO INSPIRACIJA“ Znanstveni simpozij na temu „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“ odr`an je 24. svibnja u sve~anoj dvorani Antuna Bauera Filozofskog fakulteta Dru`be Isusove u Zagrebu. naest izlaga~a, koji su svojim predavanjima odgovorili na pitanje za{to se danas treba baviti srednjovjekovnom filozofijom i promicati djela velikana srednjovjekovne filozofske misli. Simpozij su zajedni~kom suradnjom organizirali Filozofski fakultet Dru`be Isusove i Institut sv. Tome Akvinskog. Na simpoziju je sudjelovalo tri- Dominikanac, filozof, istaknuti prevoditelj i profesor teologije Tomo Vere{ svojim se neumornim tra`enjem istine istaknuo na mnogim podru~jima, 35 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE a posebno u prou~avanju misli sv. Tome Akvinskog, znanstvenim dijalogom kr{}anstva i marksizma te zauzeto{}u oko prevo|enja va`nih srednjovjekovnih filozofskih i teolo{kih autora na hrvatski jezik. Inspirirani njegovim svijetlim primjerom, sudionici simpozija zaklju~ili su da je i danas mogu}e ostvariti suglasje vjere i razuma dijalogom prirodnih znanosti i duhovnosti. Dana{nji znanstvenici od srednjovjekovnih autora mogu nau~iti kako preciznim istra`ivanjem u~iti od drugoga i tako otkrivanjem razli~itih mi{ljenja i primjenom „vje~ne nauke“ na razne probleme koji se neprestano name}u na{em vremenu u me|usobnom dijalogu tragati za uzrocima svekolike stvarnosti. Unato~ nastojanjima Tome Vere{a i intelektualne zajednice anga`irane oko promoviranja srednjovjekovne misli, na na{im prostorima joj se i dalje pridaje nedovoljno pozornosti, kako u ud`benicima tako i na sveu~ili{nim katedrama. Danas je potrebno novo srednjovjekovlje kako bismo {to uspje{nije 36 otkrivali i istra`ivali svijet i time ga usavr{avali, jedan je od zaklju~aka simpozija. Znanstveni simpozij na FFDI-u dogodio se u trenutku kad je u Zagrebu s djelovanjem zapo~eo novoosnovani Institut sv. Tome Akvinskog za prou~a vanje srednjovjekovne filozofsko-teolo{ke ba{tine. Institut je interdisciplinaran, a svrha mu je prou~avati i promicati dominikanske autore s podru~ja filozofije, teologije, umjetnosti i mistike, a posebno filozofiju i teologiju sv. Tome Akvinskog u dijalogu sa suvremenom kulturom te prou~avati i promicati doprinos dominikanaca znanosti, kulturi i umjetnosti u Hrvata. Institut je osnovan u velja~i ove godine sa sjedi{tem u dominikanskom samostanu Kraljice svete krunice u Zagrebu, a simpozij o srednjovjekovnoj filozofiji prvo je predstavljanje Instituta u javnosti. Ana Dageli} VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Filozofski fakultet Dru`be Isusove i Institut sv. Tome Akvinskog organiziraju simpozij „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“ Petak, 24. svibnja 2013. Jordanovac 110, Zagreb PROGRAM: 08:45: Ivan [estak, dekan Filozofskoga fakulteta Dru`be Isusove u Zagrebu Pozdrav gostima i sudionicima simpozija Predsjedaju: Anto Gavri}, Ivan Koprek 09:00: Barbara ]uk [to je to srednjovjekovna filozofija? 09:15: Nikola Stankovi} Uvjeti suglasja vjere i razuma 09:30: @eljko Pavi} Tomina obrana izvorno shva}ene teologije i filozofije u razumljenju Tome Vere{a 09:45 Akademik Vladimir Premec Toma Akvinski – Marx – Tomo Vere{: Transtemporalni tijek ideja 10:15: Anto Gavri} Za{to prou~avati srednjovjekovnu filozofiju? 10:30: Ivan [estak Srednjovjekovna misao u hrvatskoj katoli~koj periodici 10:45 – 11:10: Odmor Predsjedaju: Nikola Stankovi}, Hrvoje Lasi} 11:15: Ivan Zeli} Neke posebnosti srednjovjekovne logike 11:30: Ivica Ragu` Aktualnost sakramentalne teologije Huga od sv. Viktora 11:45: Mile Babi} Nadila`enje kozmoontolo{kog necesitarizma u Ivana Dunsa [kota 12:00: Tomislav Kova~ Uloga filozofije i teologije u kr{}anskomuslimanskom dijalogu u srednjem vijeku i danas 12:15: Josip Talanga Utjecaj skolastike na Descartesov esse obiectivum 12:30: Dalibor Reni} Verbum mentis: Toma Akvinski i Lonergan 12:45: Ivan Kordi} Johannes B. Lotz izme|u Martina Heideggera i Tome Akvinskog 13:00: Kardinal Georges Cottier Zauzetost U~iteljstva za svetog Tomu u Fides et ratio Rasprava *** Predstavljanje knjiga *** Ivan Duns [kot Sloboda uzvi{enija od nu`nosti preveo i priredio Mile Babi} Naklada Breza, Zagreb O knjizi govore: Barbara ]uk Mile Babi} Bo`o Dujmovi} *** Toma Akvinski Izabrano djelo izabrao i preveo Tomo Vere{ 2. znatno pro{ireno izdanje priredio Anto Gavri} Nakladni zavod Globus, Zagreb O knjizi govore: Kardinal Georges Cottier (prigodna poruka) Anto Gavri} Tomislav Pu{ek 37 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE POKRENUTA STUDENTSKA WEB-STRANICA Po~etkom akademske godine 2012./13., na prvom sastanku studenata Hrvatske dominikanske provincije, odlu~eno je zapo~eti s projektom pokretanja studentske web-stranice. Za urednika nove stranice odabran je brat Mirko Irenej Vlk. Konceptualizacija i dizajn same web-stranice trajali su slijede}ih {est mjeseci. Nova stranica nazvana je „Tragom istine“ za {to postoji nekoliko razloga: a) nazivom stranice `eljelo se referencirati na dominikansko geslo ’Veritas’; b) tako|er, `eljelo se pokazati kako je nova web-stranica na istoj liniji kao i studentski ~asopis „Izazov istine“. razmi{ljaju o ulasku u Red propovjednika. Tako|er se u skoroj budu}nosti planira dalje {iriti i produbljivati sadr`aj koji „Tragom istine“ nudi. Tako je ovog ljeta na stranici otvorena posebna sekcija za Me|unarodni Studijski tjedan za bra}u dominikance u formaciji koji ve} godinama organizira na{a Provincija. Isto tako, unutar slijede}ih nekoliko mjeseci planira se, ako bude mogu}e do prve godi{njice web-stranice, objaviti stare brojeve ~asopisa „Izazov istine“ ~ime }e se dodatno u~vrstiti veza izme|u ova dva medija intelektualnog i propovjedni~kog djelovanja dominikanske bra}e studenata. „Tragom istine“ je kona~no dobila svoje mjesto pod virtualnim suncem internetskih prostranstava 8. travnja 2013. godine. Urednik je u svojoj uvodnoj rije~i definirao novu stranicu kao medij kojim }e bra}a studenti Hrvatske dominikanske provincije mo}i ponuditi svoja razmi{ljanja i radove na korist i u`ivanje posjetiteljima „Tragom istine“. Tako ve} vi{e od pola godine studenti redovito pi{u o raznim temama iz svojeg redovni~kog i studentskog `ivota poku{avaju}i odgovoriti na pitanja i izazove vjere s kojima se susre}u na svojem `ivotnom hodu prema Bogu. „Tragom istine“, web-stranica dominikanske bra}e studenata, ima potencijal postati nenadomjestivim sredstvom propovijedanja i {irenja dominikanske karizme. Uredni{tvo stranice i sami studenti jo{ uvijek otkrivaju sve mogu}nosti koje im ovaj medij nudi. Stranica }e rasti i mijenjati se zajedno s bra}om studentima. No, u ovom trenutku jo{ se nalazi u povojima i svaka pomo} je dobrodo{la. Bra}a u Provinciji i svi ~lanovi Dominikanske obitelji mogu pomo}i da „Tragom istine“ dosegne {to ve}i broj ljudi time {to su u svakom trenutku dobrodo{li od studenata zatra`iti i dobiti promotivni plakat stranice koji se mo`e istaknuti na oglasnim plo~ama u crkvama, samostanima i na drugim mjestima. Jedan od ciljeva studentske web-stranice tako|er je i postati vrelo informacija o redovni{tvu op}enito, te o dominikanskom na~inu `ivota za sve koji 38 brat Mirko Irenej Vlk, OP VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 39 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE 29. REDOVNI^KI DANI U organizaciji Povjerenstva za trajnu formaciju redovnika i redovnica Hrvatske konferencije vi{ih redovni~kih poglavara i poglavarica (HKVRPP) odr`ani su XXIX. redovni~ki dani s temom „Misti~no iskustvo vjere u posve}enom `ivotu“. Prvi dio Dana odr`ani su u dominikanskom samostanu sv. Katarine u Splitu, a drugi dio u franjeva~kom samostanu u zagreba~koj Dubravi. U ovom broju Vjesnika donosimo izvje{}e s Redovni~kih dana odr`anih u Splitu. U dominikanskom samostanu u Splitu u petak 13. i subotu 14. rujna odr`ani su dvodnevni 29. redovni~ki dani posve}eni misti~nom iskustvu vjere u posve}enom `ivotu. Redovni~ki su dani zapo~eli pozdravima predstavnika Hrvatske konferencije vi{ih redovni~kih poglavara i poglavarica, dominikanskog provincijala dr. Ante Gavri}a i s. Vianeje Kusture koji su predsjedali programom prvoga dana te dr. Vinka Mami}a 40 koji je kao predsjednik organizatora, Hrvatske konferencije vi{ih redovni~kih poglavara i poglavarica, otvorio Dane. Sve su okupljene zatim pozdravili predsjednik Vije}a HBK za sjemeni{ta i duhovna zvanja splitsko-makarski nadbiskup Marin Bari{i} te predsjednik Vije}e HBK za ustanove posve}enoga `ivota dubrova~ki biskup Mate Uzini}. Mons. Bari{i} je i predvodio misno slavlje u crkvi sv. Dominika. Prvoga je dana, pred brojnom okupljenom publikom, govorilo dvoje predava~a. Dr. Valerija Kova~, franjevka od Bezgrje{ne, predstavila je doprinos Drugoga vatikanskog koncila obnovi redovni~kog `ivota, a dominikanac fr. Sre}ko Koralija progovorio je o ~itanju Svetoga pisma kao stalnom pronalasku sebe s primjerom sv. Efrema Sirskog. Dr. Kova~ je u izlaganju predstavila koncilsku sliku Crkve kao temelj razumijevanja redovni{tva, zatim aspekete koncilske vizije redovni~koga `ivota, narav i kriterije obnove te dinamiku obnove VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE redovni{tva u kojem se i kriti~ki osvrnula na problematiku redovni~koga `ivota. Naglasila je da se umjesto obnove, od koje se o~ekivao procvat redovni{tva, u nekim segmentima dogodila stagnacija. Smanjio se broj redovnika i redovnica, ugasile su se djelatnosti, zatvorile se ustanove, nestale pojedine zajednice, a to zna~i da je redovni{tvo u{lo u duboku krizu. Smanjio se i polo`aj i ugled redovnika u dru{tvu, a cijene se tek pojedinci redovnici i redovnice koji sa svojim sposobnostima doprinose Crkvi i dru{tvu. Dr. Kova~ je propitkivala problematiku zatvaranja redovni{tva u vlastite institucije i zajednicu, rad na promociji i afirmaciji vlastite zajednice ne gledaju}i je dovoljno kao dio `ivota Crkve. Zaklju~ila je da je kriza redovni{tva povezana s krizom Crkve, posebno naglasiv{i va`nost unutarnjega redovni~kog `ivota, odnosno potrebu temeljite duhovne obnove koja je najte`a jer se radi o promjeni duha, mentaliteta, na~ina `ivota i egzistencije. Fr. Koralija je svoje predavanje podijelio u tri cjeline. U prvom dijelu govorio je o nekim karakteristikama sirske teolo{ke misli, kao i o `ivotu sv. Efrema Sirskog iz 4. stolje}a. Zatim je razlagao o ~itanju Svetoga pisma kao vje`bi pronala`enja samoga sebe kroz molitvu. U tom smislu govorio je o molitvi u nekoliko misli koje su inspirirane na himnima o raju: o molitvi kao iskustvu, odnosno ku{nji potrage za svrhom, o molitvi/~itanju kao pronalasku Rije~i unutar vlastitog iskustva, o prona|enom iskustvu kao potrebi te o „Gdje si Adame? @eli{ li i dalje dana bla`enstva?“ U tre}em dijelu fr. Koralija je govorio o sakramentalnosti stvorenoga – o Bo`joj objavi poziva na zajedni{tvo. Naglasio je da je polaze}i od tuma~enja pona{anja praroditelja Adama i Eve do poziva u~enika i govora o bla`enstvu, svako od razmi{ljanja potkrijepljeno nekim Efremovim spisom. „Posebnost Efremove misli je u tome da se ~itanje kao molitva i djelovanje shva}a sakramentalno, a samim time je i ljudski `ivot neprestano traganje i pronala`enje kroz uspone i padove“, zaklju~io je fr. Koralija. Drugoga je dana o temi „Vjera i slu{anje rije~i – izazov mona{ke duhovnosti redovni{tvu danas“ govorila dr. Ozana Kraja~i} iz Dru`be K}eri Bo`je ljubavi, a temu „Proces misti~ne probrazbe vjernika–molitelja u Krista: ’@ivim, ali ne vi{e ja, nego `ivi u meni Krist’“ okupljenima je pribli`io karmeli}anin dr. Vinko Mami}. Dr. Kraja~i} je predstavila monahe kao svjedoke `ivljene vjere i svjedoke radikalnog nasljedovanja Krista, kao ljude koji nisu bili teoreti~ari duhovnosti, nego su bili istinski tra`itelji Boga. Naglasila je da je danas aktualna kultura povr{nosti u kojoj zbog `ivotne buke i `urbe ~ovjek vi{e ne zna mirovati, ne zna biti sam sa sobom i u~initi svojom Bo`ju rije~ koju prima. „Danas se puno govori, zato rije~ gubi na ozbiljnosti i te`ini“ – rekla je dr. Kraja~i} poru~iv{i da je va`no odvojiti dragocjeno od bezvrjednog i da redovni{tvu Bo`ja rije~ mora biti na prvom mjestu. U izlaganju se koncentrirala na poticaje iz mona{ke duhovnosti, govorila je o tome kako su, nakon {to su kr{}ani dobili slobodu, postali osrednji u vjeri te da su se monasi dogodili kao pokret osporavanja. „@eljeli su biti dobri kr{}ani, `eljeli su se boriti protiv osrednjosti {to bi i danas trebao biti izazov cjelokupnom redovni{tvu“, naglasila dr. Kraja~i}. Dr. Mami} je govorio o pote{ko}ama preno{enja misti~nog iskustva vjere zbog naravi samoga iskustva koje nije svojstveno slu{atelju. Kao primjer preno{enja toga iskustva izlo`io je put sjedinjenja s Bogom prema nauku sv. Terzije Avilske. Ona se u svojim spisima, podsjetio je dr. Mami}, koristila opisom slika i usporedbi i tako govorila o svojem misti~nom iskustvu sjedinjenja koje je milost Bo`ja, a da tu milost Bog daje onom tko se za nju pripremi. Misti~no sjedinjenje, po sv. Tereziji, zna~i sjedinjenje s voljom Bo`jom do te mjere da vjernik mo`e re}i: @ivim, ali ne `ivim vi{e ja, nego u meni `ivi Krist, rekao je dr. Mami} naglasiv{i da je danas te{ko `ivjeti tako kao {to je `ivjela sv. Terezija jer dana{nji ~ovjek vi{e nije holisti~an, nego je fragmentaran. „Sv. Terezija je uz dva sata meditacije dnevno uvela i dva sata rekreacije te je isklju~ila no}no ustajanje na molitvu jer je znala da se ~ovjek mora smijati da bi bio normalan. To zna~i da je znala da je sve {to nam je Bog dao va`no u na{im `ivotima“ – zaklju~io je dr. Mami}. Misno je slavlje u crkvi sv. Dominika drugoga i posljednjega dana 29. redovni~kih dana u Splitu predvodio fra @arko Relota, a program je zavr{en okruglim stolom na kojem su, uz aktivno sudjelovanje publike, sudjelovali predava~i. Rasprava je bila usmjerena na to kako se pojedina~ni i osobni susreti svakog redovnika ili redovnice s Kristom trebaju reflektirati na {to skladnije odnose u redovni~kim zajednicama. Tanja Baran 41 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE PROSLAVILI STO GODINA SVE]ENI[TVA U crkvi Uzvi{enja Sv. Kri`a u Klop~u (Zenica), u nedjelju 30. lipnja, bra}a Drago Kolimbatovi} i Pero Juri~ sve~ano su proslavili velike obljetnice sve}eni~kog re|enja: 60 i 40 godina sve}eni{tva. U molitvi zahvalnici sjedinili su se s drugom dvojicom dominikanskih zlatomisnika, koji nisu mogli do}i u Klop~e, Ivom Plenkovi}em i Tihomirom Zovkom u Njema~koj. Tako je obilje`eno dvjesto godina sve}eni{tva ~etvorice hrvatskih dominikanaca. Sredi{nje misno slavlje predvodio je provincijal Anto Gavri}, uz koncelebraciju dvojice jubilaraca bra}e Drage Kolimbatovi}a i Pere Juri~a, bra}e dominikanaca iz samostana u Zagrebu i Gru`u (Dubrovnik), zeni~kih sve}enika, bra}e franjevaca `upnika u Zenici, Bu~i}ima, Novoj Biloj, gvardijana 42 franjeva~kog samostana u Gu~oj Gori te glavnog urednika „Katoli~kog tjednika“ vl~. Josipa Vajdnera. Slavlju su se pridru`ile i sestre dominikanke iz Kor~ule, gdje `ivi i radi brat Drago Kolimbatovi}, poznati pu~ki propovjednik. Provincijal je u svojoj propovijedi govorio o trostrukoj zna~ajci kojom evan|elist Luka prikazuje Isusa Krista u nedjeljnom evan|eoskom ulomku: ~ovjek vrlo odva`an, koji se protivi nasilju – jer je blaga i ponizna srca – ali svojim u~enicima postavlja tri radikalna zahtjeva za nasljedovanje: odre}i se svoga doma, ostaviti svoju obitelj i ostaviti svoju pro{lost. Time u~enik potvr|uje da svoju sigurnost temelji na Isusu Kristu, da ljubav prema bli`njemu ve`e uz poglavitu ljubav prema Bogu, a u svojoj VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE usredoto~enosti na Krista svoj `ivot nakon susreta Krista vi{e ne uspore|uje nostalgi~no sa svojim prija{njim `ivotom. Sve tri dimenzije nasljedovanja Krista provincijal je popratio slikovitim izri~ajem iz `ivota dvojice dominikanaca slavljenika, koji su duboko povezani sa `upom Klop~e: brat Drago Kolimbatovi} je prvi klop~anski `upnik (1975.), a sada{nji `upnik brat Pero Juri~ je vi{e od polovice svojega sve}eni~kog `ivota proveo u Klop~u. Provincijal je podsjetio i na ratne godine koje su bra}a dominikanci pro`ivjeli zajedno, u oskudici, sa svojim napa}enim `upljanima u Klop~u, poma`u}i svima, i onima koji nisu bili katolici ni kr{}ani, svjedo~e}i ljubav prema bli`njemu. Provincijal je ponajprije zahvalio Bogu na darovanoj bra}i jubilarcima, a zatim je zahvalio bra}i slavljenicima na svjedo~enju vjernosti svojemu pozivu, na njihovoj ljubavi prema Bosni i Hercegovini te na njihovu va`nom doprinosu u ponovnom povratku i odr`anju dominikanaca u Bosni. Na kraju euharistijskog slavlja slavljenicima su se dirljivo obratili dvoje mladih u ime `upljana i u ime malonogometnoga kluba iz `upe Klop~e kojeg `upnik svesrdno poma`e. Uru~ili su im i prigodne darove. @upnik je dobio i dres s brojem 40 i imenom „Vatrica“, kako ga od milja zovu svi u `upi, a i {ire. Uime gu~egorskog samostana ~estitku je izrekao gvardijan fra Drago Pranje{. Zatim su se obratili i sami jubilarci. Brat Drago Kolimbatovi} se ukratko prisjetio trenutaka kada je do{ao u Zenicu i po~eo pripremati sve za novu `upu i novu redovni~ku ku}u. I opet je nazo~nim `upljanima potvrdio svoju ljubav kao onda na samome po~etku. @upljani su mu uzvratili gromoglasnim pljeskom. ^estitku su uputile i sestre dominikanke iz Kor~ule. Nakon euharistijskog slavlja radost susreta i slavlja nastavila se uz pjesmu i kolo. @upnik slavljenik je sa svojim `upljanima priredio zajedni~ki objed za sve sudionike euharistijskog slavlja. Bilo je radosnih susreta i o`ivljavanja davnih uspomena. Slavlje je slikom zabilje`ila TV Kiseljak, a prigodnom reporta`om i „Katoli~ki tjednik“ iz Sarajeva. www.dominikanci.hr 43 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE LAI^KO BRATSTVO SV. DOMINIKA I PRVA GENERACIJA NOVAKA U crkvi Kraljice sv. krunice, 4. lipnja tijekom misnoga slavlja koje je predvodio brat Anto Gavri}, provincijal, osnovano je novo lai~ko bratstvo sv. Dominika koje nosi ime bl. Ozane Kotorske. i `ivot Lai~kog bratstva sv. Dominika. Ulaskom u novicijat, {estero mladih ljudi podi}i }e svoj duhovni i kr{}anski `ivot na jednu novu razinu pod paskom u~itelja brata Mirka Ireneja Vlka. U godinu novicijata primljena je prva generacija bra}e i sestara: Sla|ana ]orluka, Ivana ]orluka, Mihaela Relji}, Ana Dageli}, Ivana Bla`ek-Miksi} i Robert Miksi}. Novaci su, prije po~etka godine ku{nje, pro{li i vi{emjese~ni period kandidature tijekom kojega su upoznavali Dominikansku obitelj Uz molitvene susrete, posjete dominikanskim samostanima Hrvatske dominikanske provincije, hodo~a{}a i duhovne obnove pred velike liturgijske svetkovine, novaci bratstva }e poha|ati i niz predavanja tijekom kojih }e u~iti o tradiciji samoga Reda i o na~inu funkcioniranja lai~kih bratstava te pro- 44 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE u~avati temeljne ~lanke na{e vjere kako bi postigli dublje razumijevanje Bo`je Objave. Provincijal Anto Gavri} u prigodnoj propovijedi izrazio je nadu kako }e novo bratstvo nastaviti rasti u budu}im godinama kako se i drugi mladi ljudi budu pridru`ivali privu~eni primjerom prve generacije novaka. Cilj `ivota u Lai~kom bratstvu sv. Dominika je `ivjeti redovni~ki ideal u svijetu i ostvarivati dominikansku karizmu propovijedanja u onim podru~jima `ivota i onim segmentima dru{tva gdje zare|ena bra}a redovnici ne mogu doprijeti. [estero novaka ulaskom u novicijat primilo je {kapular sv. Dominika koji predstavlja njihovo redovni~ko odijelo, i slu`i kao simbol pripadnosti Lai~kom bratstvu sv. Dominika, te simbolizira njihovo posve}enje i predanje redovni~kom idealu. Nakon godine novicijata, oni }e polo`iti zavjete i postati punopravni ~lanovi Lai~kog bratstva sv. Dominika te `ivjeti evan|eoske savjete ~isto}e, siroma{tva i poslu{nosti na na~in prikladan njihovom `ivotu u svijetu. www.dominikanci.hr PREDSJEDNIK HBK POHODIO PROVINCIJALA I SAMOSTAN U ZAGREBU Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup @elimir Pulji} pohodio je 4. o`ujka nave~er provincijala Hrvatske dominikanske provincije brata Antu Gavri}a i samostan Kraljice svete krunice u Zagrebu te s bra}om dominikancima ostao na ve~eri. Provincijal je upoznao nadbiskupa s va`nijim ovogodi{njim doga|anjima u Provinciji te budu}im planovima i pastoralnim promi{ljanjima. Tako|er ga je pozvao da kao predsjednik HBK ovoga ljeta po- sjeti sudionike Op}e skup{tine Reda propovjednika koja se po prvi puta u osamstotoj obljetnici Reda odr`ava u Hrvatskoj. Dominikanci su povezani s nadbiskupom Pulji}em od vremena dok je jo{ bio dubrova~ki biskup, jer na podru~ju Dubrova~ke biskupije imaju tri samostana (Dubrovnik, Gru` i Kor~ula) i vode `upu Sv. Kri`a u Gru`u. ^etvorica dominikanskih bogoslova dolaze iz Zadarske nadbiskupije. 45 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE KARDINAL VINKO PULJI] NA PROSLAVI SNJE@NE GOSPE U BOLU NA BRA^U „Mi, Hrvati u BiH, bez va{e podr{ke ne mo`emo uspjeti. Bez na{ega opstanka u BiH i va{ je opstanak upitan“ Blagdan Snje`ne Gospe sve~ano je proslavljen u ponedjeljak 5. kolovoza u `upi Bol na Bra~u koju vode dominikanci iz samostana Sv. Marije Milosne. Uz sudjelovanje brojnih vjernika sredi{nje euharistijsko slavlje u velikoj crkvi u sklopu bolskoga samostana predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Pulji} u zajedni{tvu s hvarsko-bra~ko-vi{kim biskupom Slobodanom [tambukom, vojnim biskupom u BiH mons. dr. Tomom Vuk{i}em, provincijalom Hrvatske dominikanske provincije dr. Antom Gavri}em, generalnim vikarom Hvarske biskupije Stankom Jer~i}em i vi{e sve}enika. Na misi je pjevao `upni zbor pod vodstvom maestra Vinka Karmeli}a. Na po~etku liturgijskoga slavlja biskup [tambuk pozdravio je kardinala Pulji}a, za`eljev{i mu dobrodo{licu u biskupiju. Podsjetio je, pritom, da je kar- dinalov posjet Bolu sje}anje na povijest kada su se kardinal, profesori i studenti s Visoke bogoslovne {kole u tijeku domovinskoga rata smjestili i `ivjeli u bolskomu dominikanskom samostanu. ^estitaju}i `upnoj zajednici svetkovinu i mjesnoj vlasti Dan op}ine, biskup [tambuk za`elio je Boljanima napredak i skladnost u ostvarenju boljitka svih `itelja. Pozdravljaju}i okupljene vjernike u ispunjenoj crkvi, kardinal Pulji} istaknuo je da je s rado{}u prihvatio poziv predvoditi proslavu Snje`ne Gospe u Bolu u kojemu je njegovu narodu, kako je rekao, „dominikanski samostan pru`io ruku u te{kim danima rata“. Pozvao je vjerni~ko mno{tvo na molitvu za hrvatski narod koji upravo na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti zahvaljuje Gospodinu na daru slobode za koju su mnogi ginuli, te da na{ narod ima prave narodne vo|e. U homiliji, kardinal Pulji} se osvrnuo na svetkovanje Snje`ne Gospe, staviv{i vjernicima za uzor Mariju: „Svetkuju}i Mariju `elimo se posvetiti. Kao `iva Crkva posve}ujemo se po vjeri, a u Godini vjere `elimo ju obnoviti. Marijina veli~ina ne sastoji se samo u tome {to je rodila Isusa; ona je jo{ ve}a jer je vjerovala. Zato Drugi vatikanski koncil u~i da je Marija prije u vjeri za~ela, a tek onda po Duhu Svetomu. Bo`ja rije~ koju ~esto slu{amo nije tako duboko si{la 46 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE u nas kao u srce Marijino. Mi smo sve sekularizirali. Izgubili smo sveto, kao da nam ni{ta vi{e nije sveto. [to to zna~i vjerovati i komu mi to vjerujemo? Vjerovati zna~i prihvatiti Boga, `ivjeti ono Bo`je, u~initi da vjera postane na{e uvjerenje. Vjerovati zna~i imati povjerenje u Boga koji me voli“, istaknuo je, izme|u ostaloga, kardinal Pulji}. U nastavku homilije kardinal je primijetio da je osim potrebe reforme u politici i gospodarstvu, o kojoj se ~esto govori, potrebna obnova i u Crkvi. „Danas je u sredi{tu interesa zarada i novac. No, nema te valute koja mo`e procijeniti vrijednost ljudskoga `ivota. Dok ne shvatimo vrijednost ljudskoga `ivota, ne znamo s Bogom sura|ivati“, rekao je kardinal Pulji}. Na kraju se osvrnuo na obilje`avanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, ustvrdiv{i da hrvatski narod tim danom slavi samo vanjsku slobodu, te dodao: „Potrebno je osloboditi se zlih navika i ste}i naviku ~initi dobro. ^esto kukamo na medije i na politiku, ali gdje su ti katolici u javnosti. Slobodu treba izgraditi; treba je pro`eti duhom, izgra|ivati je prema vrijednostima evan|elja. Pozvani smo utkati u povijest na{ega naroda prave vrijednosti, ostaviti ne{to vrijedno i budu}im pokoljenjima“, zaklju~io je kardinal Pulji}. Na kraju sve~ane euharistije kardinal je za`elio vjernicima da istinski `ive vrednote koje ba{tine od svojih predaka. Nakon misnoga slavlja u velikoj dvorani hotela Elaphusa uprili~ena je sve~ana sjednica Op}inskoga vije}a kojoj je kao po~asni gra|anin tamo{nje op}ine uz brojne uzvanike nazo~io kardinal Pulji}, zatim, biskupi [tambuk i Vuk{i}, dominikanski provincijal dr. Gavri}, generalni vikar Jer~i} i bolski `upnik Damir [oki}. Sjednici je nazo~io i ~lan Papinskoga povjerenstva za starokr{}ansku arheologiju i biv{i veleposlanik Hrvatske pri Svetoj Stolici dr. Emilio Marin, zatim ~lan Komisije Iustitia et pax HBK dr. Neven [imac, te predstavnici nekoliko bra~kih op}ina. Uime op}ine i ~lanova Op}inskoga vije}a pozdravnu rije~ uputio je na~elnik Tihomir Marinkovi}, uime Splitsko-dalmatinske `upanije mr. @eljko Mi{i}, pomo}nik pro~elnika za pomorstvo i turizam, dok je uime Vlade RH ~estitku uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan op}ine uputio ministar uprave Arsen Bauk. Pro~itana je, zatim, odluka Op}inskoga vije}a o progla{enju kardinala Pulji}a po~asnim gra|aninom Bola, donesena na sjednici toga vije}a 5. kolovoza 1998. godine, u kojoj se isti~e va`nost doprinosa Visoke bogoslovne {kole u tijeku njezina ~etverogodi{njega `ivota i djelovanja u Bolu. „Ne mogu zaboraviti kako sam po dolasku iz Rima bio srda~no primljen u Bolu, kako od dominikanaca, tako i od `itelja Bola. @elim vam zahvaliti na svemu {to ste u~inili za nas. Mi Hrvati u BiH bez va{e podr{ke ne mo`emo uspjeti. Bez na{ega opstanka u BiH i va{ je opstanak upitan. Svojim dolaskom `elim biti most izme|u Hrvata u BiH i Hrvata u Hrvatskoj. Va`no je razvijati osje}aj jednih prema drugima, va`no je da sa~uvamo povezanost“, rekao je kardinal Pulji}, ispra}en dugotrajnim pljeskom. (kta/ika) 47 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE VJE^NI ZAVJETI S. LILIAN OBIALO U PETROV^U U subotu 14. rujna 2013., u bazilici Gospe Svete u Petrov~u (Slovenija), sestra Lilian Obialo, dominikanka Kongregacije sv. Katarine Sijenske, polo`ila je vje~ne zavjete i tako na poseban na~in posvetila svoj `ivot Bogu, Bl. Djevici Mariji, sv. Dominiku, sv. Katarini Sijenskoj te s. Mariji Elviri Bonacorsi, vrhovnoj poglavarici Kongregacije sv. Katarine Sijenske i njezinim nasljednicama. S. Lilian Obialo jedna je od pet sestara dominikanki u Petrov~u. Osim s. Lilian (Nigerija), u Petrov~u `ive i djeluju s. Sonja Mele (Italija), s. Felicitas Ogechukwu Nwabueze (Nigerija), s. Gerina Marrone (Italija) i s. Gamila Emmanuel (Pakistan). 48 Sestre dominikanke do{le su u Petrov~e iz Vrhnike u listopadu 2011., a ku}a je ustanovljena 3. prosinca iste godine. Od tada, u suradnji s bratom Ivanom Arzen{ekom, vikarom Slovenskog dominikanskog vikarijata i starje{inom samostana Gospe Svete, sudjeluju u brojnim pastoralnim aktivnostima u Petrov~u i susjednim `upama – prijam hodo~asnika u marijanskom hodo~asni~kom sveti{tu Gospe Svete, kateheza i rad s mladima, karitativna djelatnost te pohod starijim i bolesnim osobama. Kongregacija sv. Katarine Sijenske ustanovljena je po~etkom 19. stolje}a u Francuskoj. S. Marguerite Gerine ustanovila je Kongregaciju s namjerom VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE da sestre dominikanke svjedo~e maj~insko lice milosrdnog Oca koji nas u Isusu Kristu prihva}a te osloba|a na{ih grijeha i slabosti. Nasljeduju}i karizmu sv. Dominika i sv. Katarine Sijenske, jednostavnim `ivotom nastoje ostvarivati svoje misijsko poslanje. Krajem 19. stolje}a Kongregacija se podijelila na dva ogranka koja su se 2005. ujedinila u jednu zajednicu koja danas djeluje na ~etiri kontinenta te broji oko 460 sestara. Kod vje~nih zavjeta s. Lilian, euharistijsko bogoslu`je predvodio je celjski biskup mons. Stanislav Lipov{ek, dok je s. Marie-Georges Pelmar, predstavnica vrhovne poglavarice Kongregacije, postavljala pitanja na temelju kojih je s. Lilian izrazila `elju da se zauvijek posveti Bogu i Crkvi. Nakon prostracije, koja je znak poslu{nosti, povjerenja i predanosti Bogu, te litanija svih svetih, koje su molitva za pomo} u budu}em redovni~kom `ivotu, s. Lilian je na oltaru potpisom potvrdila vje~ni zavjet, a zatim iz ruku biskupa primila zaru~ni~ki prsten vje~noga Zaru~nika, znak trajne veze s Gospodinom. Prije zavr{nog blagoslova, sestre dominikanke i bra}a dominikanci napravili su krug ispred oltara te su poljupcem mira pozdravili s. Lilian kao posebnog ~lana jedinstvene Dominikanske obitelji. Bio je to izvanredan trenutak, budu}i da su mu{karci i `ene, razli~itih boja ko`e i iz razli~itih dijelova svijeta, bili ujedinjeni bijelim habitom, `eljom da zajedno slave Gospodina i Marijinim hvalospjevom koji su zdu{no pjevali. Ozra~je zajedni{tva i radosti nastavilo se za vrijeme sve~anog objeda. Zanimljivi razgovori i nova poznanstva bili su oboga}eni slovenskim i afri~kim pjesmama koje su jo{ za vrijeme obrednog slavlja potvrdile raznolikost i ljepotu Bo`je veli~ine. brat Domagoj Augustin Polan{~ak, OP 49 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE IZ SAMOSTANA SV. KATARINE U SPLITU Listaju}i stranice nekoliko zadnjih Vjesnika uo~io sam da posljednje javljanje iz Splita u rubrici „Iz na{ih samostana“ bija{e u mjesecu travnju 2008. godine. Dakle, prije vi{e od pet godina. Istina nije to tako dugi vremenski razmak, ali jest kad se radi o izvje{taju u Vjesniku koji obi~no zauzima stranicu ili dvije. Da bih ostao u tim granicama i da ~itatelje ne bih zamarao suvi{nim vijestima, zadr`at }u se na onome {to smatram bitnim, a ipak jedna vrsta vijesti za one koji ~itaju Vjesnik i nisu dio na{e zajednice. U Vjesniku br. 99 godine 2008. tada{nji prior brat Luka Prcela dao je izvje{taj o dovr{enju radova na starom dijelu na{ega samostana te o planovima ru{enja drugoga dijela staroga samostana i po~etku gradnje novoga na tom istom mjestu. Nakon dugotrajnih „natezanja“ oko raznih dozvola radovi su zapo~eli i uspje{no dovr{eni. Danas bra}a u`ivaju pristojan, iako ne rasko{an, komfor u svojim sobama. Zahvaljujemo Provinciji na polovi~nom sudjelovanju u tro{kovima oko ovoga projekta. No, ne smijemo zaboraviti zahvaliti se i svim samostanima koji su svojim doprinosima omogu}ili dovr{enje popravka i gradnje splitskoga samostana, kao {to je i na{ samostan pomagao drugima, uklju~iv{i i ovogodi{nju pomo} jednom od na{ih samostana u Provinciji. Obnovom staroga dijela samostana i gradnjom novoga nismo zaboravili ni na ku}u Bo`ju, na na{u samostansku i `upnu crkvu. Ve} pri zavr{avanju novoga dijela samostana po~eli su radovi i u crkvi. Cijela je nutarnja strana crkve zasjala, osvje`ena i oli~ena novom bojom, novim osvjetljenjem, novim ozvu~enjem, novim postoljem za novi oltar, krstionicu i stalak za ~itanje (sve od finog, umjetni~ki klesanog kamena). Posebno smo obradovali na{e `upljane kada smo ove godine u crkvu uveli centralno grijanje i hla|enje. Sada se vjernici u crkvi ne samo ugodnije osje}aju nego i usrdnije mole. Zahvaljuju}i nov~anoj pomo}i od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ~lanovi Hrvatskog restauratorskog zavoda obnovili su crkvene orgulje, nekoliko oltara i umjetni~kih slika na njima te jo{ uvijek rade na preostalima. 50 U novom samostanskom prostornom ambijentu otvorile su se mogu}nosti za {iru pastoralnu djelatnost. Tako su nove prostorije postale centri okupljanja svih dobi na{e `upne i {ire gradske zajednice. U novim vjeronau~nim dvoranama na{a mla|a bra}a okupljaju mlade koji se pripremaju za primanje sakramenata ispovijedi, prve pri~esti i krizme, a u `upnom uredu i osobni razgovori s mladima koji se spremaju obaviti sakrament `enidbe. [to se ti~e ovog pastoralnog rada s mladima, moram istaknuti njegovu uspje{nost jer privla~i i one koji ina~e nisu ~lanovi na{e `upe. Upravo je to jedan od razloga da broj onih koji poha|aju vjeronauk u na{oj `upi nadilazi broj~ano stanje mladih na{e `upe. Vjerujem da }ete se slo`iti sa mnom, ako reknem da ta statistika ne{to govori o nama. Naravno, u pozitivnom smislu. Osim vjeronau~nog apostolata u na{im novim dvoranama mjesto nalaze razna duhovna, kulturna i dru{tvena zbivanja. Tako se tu sastaju molitvene skupine koje redovito predvodi jedan od na{e bra}e. U velikoj dvorani, koja nosi ime na{ega pokojnoga subrata i slikara Vinka Draganje, odr`avaju se predstavljanja knjiga, izlo`be radova hrvatskih umjetnika – kipara i slikara – predavanja s razli~itim temama gostiju izvan na{e zajednice. O svim tim doga|anjima brine se i organizira ih jedan od na{e bra}e. Ve} nekoliko godina tu se odr`avaju i Redovni~ki dani. I na{a tri crkvena zbora imaju sada pristojne prostorije u kojima vje`baju i spremaju se za nedjeljne blagdanske liturgijske sve~anosti. U sklopu svih tih kulturnih, dru{tvenih, vjerskih zbivanja na{a zajednica dobro zadr`ava duh zajedni{tva kroz molitvu, liturgiju, posebno slu`bu ispovijedanja koja je specifi~na za na{u zajednicu, a {to priznaje i cijeni ne samo splitska nego i {ira javnost. Uz ku}nu anga`iranost ~lanovi na{e zajednice na|u vremena za ispomo} drugim sve}enicima odnosno `upama. Tako, na primjer, ove godine ~etiri na{a subrata predvodila su misna slavlja u franjeva~kim zajednicama na blagdan sv. Franje. Jedan je od nas vojni kapelan, a drugi predaje u {koli vjeronauk i vr{i duhovni apostolat me|u narkomanima. Dvojica bra}e vode brigu o Tre}em redu i drugim udrugama povezanim s Redom. Dio VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE na{e dominikanske zajednice ~ine i sestre dominikanke koje vode uobi~ajene poslove u zajednici i crkvi. U proteklom vremenskom razmaku jedna od sestara je premje{tena iz na{e zajednice, a umjesto nje do{la je druga sestra. Kad je rije~ o ~lanovima na{e zajednice, moram napomenuti da se nakon posljednjeg izvje{taja iz na{e splitske zajednice preselio u vje~nu zajednicu na nebu na{ subrat Marijan Pavlovi}, kome neka bude pokoj vje~ni. Godine 2010. ~lanom na{e zajednice postao je brat Pavao Lasi} koji se nakon 40 godina misijskog rada u Boliviji vratio u Provinciju. U na{u splitsku zajednicu ubrajamo i dva sjemeni{tarca koji `ive i rade u zajednici, a poha|aju Nadbiskupsku gimnaziju. Ove godine njima se pridru`io i jedan bogoslov Zadarske nadbiskupije, nakon {to smo usvojili molbu zadarskog nadbiskupa jer u bogosloviji Splitsko-makarske nadbiskupije nije bilo dovoljno mjesta. O njima trojici brigu vodi jedan od ~lanova samostana. Upravo kroz taj vid na{ega zajedni{tva i razli~itosti mislim da se u na{oj zajednici ispunja ona poruka U~itelja Reda kad ka`e: „[to sam povezaniji s drugima, to sam samostalniji.“ Na{e zajedni{tvo se hrani na{om samostalno{}u, a na{a samostalnost pretvara na{e zajedni{tvo u mozaik koji blista u jedinstvenosti sa svojim razli~itostima. U ovom izvje{taju ne mogu propustiti spomenuti da se u na{oj Provinciji ove godine dogodio povijesni doga|aj. U skoro osamsto godina posto- janja na{e Provincije prvi put se u njoj odr`ao Op}i kapitul Reda. To napominjem zato jer se taj Kapitul dogodio u na{em susjedstvu u Trogiru – na ^iovu. Jedan dio kapitularaca odsjeo je u na{em splitskom samostanu od samog po~etka do svr{etka. [to se ti~e usluge, u samostanu su bili tretirani kao i doma}a subra}a, ako ne i bolje. To su primijetili i oni sami, tako da su nam naknadno to i pismeno potvrdili. U vrijeme odr`avanja ovoga Kapitula u na{oj crkvi u Splitu odr`ano je trodnevlje prije blagdana svetoga Dominika. Prvi dan trodnevlja propovijedao je brat Diethard Zils – njema~ki dominikanac. Propovijedao je na hrvatskom jeziku. Drugi dan je propovijedao na engleskom jeziku engleski dominikanac i biv{i U~itelj Reda brat Timothy Radcliffe, a tre}i dan propovijedao je na {panjolskom argentinski dominikanac i biv{i U~itelj Reda brat Carlos Azpiroz Costa. Njihove je propovijedi prevodila jedna `upljanka. Na sam blagdan svetoga Dominika u na{oj je crkvi bila sve~ana misa koju je predvodio splitskomakarski nadbiskup mons. dr. Marin Bari{i} uz asistenciju hvarsko-bra~ko-vi{kog biskupa mons. Slobodana [tambuka. Propovijedao je U~itelj Reda. Nakon misnoga slavlja uprili~ena je ve~era za kapitularce, kao i za sve ~lanove `upnih zborova. Na sve {to se doga|alo u na{em samostanu za vrijeme odr`avanja ovoga Kapitula sva su bra}a u samostanu ponosna da smo na taj na~in dali svoj obol ovom povijesnom doga|aju za na{u Provinciju. Ne `alimo ni truda ni vremena ni utro{enog materijala. Nikad 51 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE nam nije palo napamet tra`iti bilo kakvu od{tetu iako je uvijek bilo i trebalo bi biti da se ljudski i kr{}anski prepozna i prizna u~injeno dobro! Kao zaklju~ak ovom izvje{taju evo i na{e `elje: ako netko od vas prolazi kroz Split ili slu~ajno na|e preno}i{te kod nekoga drugoga u blizini Splita, neka ne zaboravi da su vrata splitskog samostana uvijek otvorena za sve i da }e biti vrlo srda~no primljen, kao ~lan iste nam Provincije, uvijek vjeruju}i da se posje}uje zajednica a ne toliko pojedinac kojega se mo`e sresti i u jednom kafi}u kojih je pun Split, a samo je jedan dominikanski samostan u Splitu! brat Nikola Dugand`i}, OP prior *** Uime Provincije posebno zahvaljujem bratu prioru i svoj bra}i u splitskom samostanu na otvorenim vratima samostana i srca u prijemu svih sudionika Op}e skup{tine Reda koji su kra}e ili du`e, a neki i sve vrijeme trajanja skup{tine, boravili u samostanu. Osje}ao se bratski prijam i ugo|aj bratskog zajedni{tva bez obzira na razli~itost provincija. I to je pridonijelo uspjehu Op}e skup{tine. A dali smo lijepo svjedo~anstvo hrvatske dominikanske gostoljubivosti. brat Anto Gavri}, OP provincijal IZ GALERIJE „VINKO DRAGANJA OP“ Pri dominikanskom samostanu u Splitu ve} nekoliko godina prepoznatljivo djeluje i galerija „Vinko Draganja OP“, koja nosi ime po poznatom splitskom slikaru, dominikancu Vinku Draganji (1856.1926.). Galeriju vodi brat Ivan Iko Mateljan. Ovdje donosimo nekoliko doga|anja iz ove godine, koje su zabilje`ili tiskani i elektroni~ki mediji. Od kraja studenog 2012. do sije~nja 2013. bila je postavljena izlo`ba slika najtra`enijega splitskog slikara srednje generacije Stipe Ivani{evi}a. Tim povodom po~etkom sije~nja ove godine i „Slobodna Dalmacija“ objavila je prigodni intervju. Zajedni~ka izlo`ba slika i skulptura 16 umjetnika iz Splita i Zagreba otvorena je 21. o`ujka 2013. Vladimir Bla`anovi}, Anamarija Botteri Peruzovi}, Josip Botteri Dini, Karin Grenc, Marko Gugi}, Ivica Jak{i}-Puko, Kuzma Kova~i}, Ivan Liste{, Vladimir Megli}, Ivana Pulji}, Hrvoje Marko Peruzovi}, Dijana Iva Sesarti}, Mile Skra~i}, Stipan Stipan~evi}, 52 Frane [itum i Luka Petra~ predstavili su se po jednom umjetni~kom slikom ili skulpturom koje su po umjetni~koj formi religiozne a po temeljnim motivima, temama ili sadr`aju Posljednje ve~ere. Izlo`bu su otvorili akademski slikar fra Ante Branko Peri{a i brat Iko Mateljan. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Sredinom svibnja postavljena je izlo`ba „Boje ljubavi“ splitske likovne udruge „Emanuel Vidovi}“. Jedinstvena izlo`ba „Starohrvatske i srednjovjekovne crkvice u Dalmaciji“ svestranog umjetnika Branka Perkovi}a otvorena je 6. lipnja. Slikar Branko Perkovi} godinama se penje do malih oaza duha i na najvi{e planinske vrhove do starohrvatskih i srednjovjekovnih crkvica i uporno slika svoje do`ivljaje tih svetih mjesta gdje su na{i preci molili i slavili Boga. Postav izlo`be ~inila su 42 ulja na platnu, a izlo`bu su predstavili slikar Josip Botteri Dini i brat Ivan Iko Mateljan. jek Ona i daje mi sabranost, mir, radost, veselje, blagoslov. Ova izlo`ba je jedan mali, mali znak zahvalnosti Njoj za milosti i ~uda koje svakodnevno primam“, kazala je Day Antunovi}, novinarka Radio Dalmacije. U glazbenom dijelu nastupila je klapa „Mirakul“. Uz izlo`be, u galeriji se ~esto organiziraju i predstavljanja knjiga. Knjigu „Vila Velebita“ dr. Zdenke ^orkalo 28. svibnja predstavili su brat Luka Prcela, fra Hrvatin Juri{i} i publicist Josip Jovi}. Nastupio je i vokalni sastav „Corus cantores“ iz Vranjica. Izlo`ba slika „Mojoj Najdra`oj“ autorice Day Antunovi}, voditeljice Radija Dalmacija, otvorena je 2. listopada u prepunoj galeriji „Vinko Draganja“. O izlo`bi su govorili brat Ivan Iko Mateljan, Edit Luci}-Jeli} i autorica. Slave}i 10 godina umjetni~kog rada Maja Tomas predstavila je 13. lipnja svoju ~etvrtu knjigu s izabranim pjesmama „Bez rije~i“. O knjizi i autorici govorili su Mladen Vukovi} i Sini{a Vukovi}. Nastupili su i gitarist Petar ^uli} te klapa „Mirakul“. Marija, an|eli i kri` – tri su motiva, jedan ljep{i od drugoga, koji nas nadahnjuju, rekao je tom prigodom brat Iko Mateljan, dodav{i: „Na svim slikama Marija dr`i Boga na ruci, a gledaju}i ~etrdesetak izlo`enih radova ne znamo jesmo li u galeriji, kapelici ili crkvi jer imamo duhovnost i ljepotu koje zra~e.“ „Kada zaronimo u one najdublje dubine i ostanemo ogoljeni, ja nisam sama. Tu je uvi- Splitskoj publici predstavljene su 29. kolovoza zbirke udruge „Hrvatska iseljeni~ka lirika“ (sa sjedi{tem u New Yorku) 11. zbirka pod naslovom „Po utrtim putovima“ i 12. „U potrazi za izgubljenim obzorima“. Ivanka Maduni} Kuzmanovi}, ~lanica Udruge iz ameri~ke dr`ave Winsconsin, predstavila je vlastitu zbirku pjesama „Hrvatska i izvor i u{}e“. MA\ARSKI VELEPOSLANIK POSJETIO DOMINIKANSKI SAMOSTAN U DUBROVNIKU Prior dominikanskog samostana sv. Dominika u Dubrovniku, brat Nikola Mio~, primio je 5. o`ujka veleposlanika Republike Ma|arske dr. Ivana Gabora. U pratnji veleposlanika Gabora bili su savjetnik za kulturu Janos Dezso, i tajnica veleposlanstva Anasztazia Sebok. Za vrijeme ru~ka u samostanskoj blagovaonici veleposlanik Gabor je izrazio `elju da se relikvija glave sv. Stjepana, ugarskoga kralja koja je izlo`ena u muzeju dominikanskog samostana dobije bolje mjesto, odnosno da dobije posebno mjesto te da bude odvojena od ostalih relikvija. Veleposlanik je rekao da }e Republika Ma|arska velikodu{no podr`ati spomenuti projekt. Nije propustio istaknuti veliko zadovoljstvo {to se nalazi u dominikanskom samostanu zbog ~injenice da i u njegovom rodnom mjestu – Va{varu – postoji dominikanski samostan iz 1241. godine koji danas pru`a smje{taj hodo~asnicima. Nakon ru~ka, veleposlanik je u pratnji priora Nikole Mio~a obi{ao muzej. 53 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE IZ FORMACIJE \akonsko re|enje brata Dominika Kristijana Gerbica u Klop~u Tijekom sve~anoga misnog slavlja, u nedjelju 15. rujna, u `upi Uzvi{enja Svetog Kri`a pri dominikanskome samostanu u Klop~u za |akona je zare|en brat Dominik Kristijan Gerbic. Sveti red |akonata brat Dominik Kristijan primio je po rukama mons. Tome Vuk{i}a, prvoga vojnog ordinarija u Bosni i Hercegovini, a uz ostale koncelebrirali su provincijal Hrvatske dominikanske provincije brat Anto Gavri} i `upnik zeni~ke domini- kanske `upe brat Pero Juri~. Svojom molitvom novoga |akona pratili su njegovi roditelji i rodbina, sve}enici i dominikanski bogoslovi, prijatelji pristigli iz zagreba~ke `upe Kraljice svete krunice te vjernici Klop~a i okolice koji su crkvu ispunili do posljednjega mjesta. Mons. Tomo Vuk{i} u svojoj je propovijedi govorio o `ivotu i na~inu slu`enja utemeljitelja Dominikanskoga reda te istaknuo njegovu karizmu propovijedanja, koju je sveti Dominik stavio na srce svojoj bra}i, ohrabriv{i tako brata Dominika Kristijana da u svome |akonskom poslanju vjerno slijedi primjer svetoga Dominika. Osvrnuv{i se na suvremene dru{tvene prilike, mons. Vuk{i} istaknuo je sve ve}u potrebu za vjerodostojnim nasljedovanjem Isusa Krista u ljubavi prema istini, koju je sveti Dominik svim snagama neumorno propovijedao. Slavlje |akonskoga re|enja spojilo se sa slavljem dana `upe u Klop~u, odnosno blagdanom Uzvi{enja Svetog Kri`a. @upljani su imali priliku prisjetiti se ustanovljenja `upe, koja je nastala 1975. godine odvajanjem jednog dijela zeni~ke `upe Crkvice i povjeravanjem toga dijela bra}i dominikancima. Tada je `upa i posve}ena u ~ast Uzvi{enja Svetog Kri`a. Crkva je zbog domovinskog rata dovr{ena tek 2006. godine. Nakon poticajne propovijedi nastavio se obred |akonskoga re|enja. U litanijama Svih svetih, koje je otpjevao brat Josip Cota, vjernici su zazvali pomo} i zagovor svetaca dok je re|enik u prostraciji na simboli~an na~in jo{ jednom potvrdio svoje predanje Bogu i spremnost na primanje svetoga reda. Pola- 54 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Pratimo svojom molitvom novozare|enoga |akona i molimo Gospodina da dovr{i dobro djelo koje je u bratu Dominiku Kristijanu zapo~eo. Ana Dageli} *** ganjem biskupovih ruku, primanjem Svetoga pisma i obla~enjem |akonskoga ruha, brat Dominik Kristijan zare|en je za |akona te je po prvi puta u toj ulozi sudjelovao u nastavku misnoga slavlja. Brat Dominik Kristijan Gerbic, OP ro|en je 18. svibnja 1978. u Zenici (@upa sv. Ilije Proroka). Op}u gimnaziju zavr{io je u Zenici, a tri godine studirao je teologiju na Vrhbosanskoj katoli~koj teologiji, do 2009. godine. Po zavr{etku godine novicijata (2009.2010.) u samostanu sv. Dominika u Dubrovniku, 22. kolovoza 2010. polo`io je jednostavne zavjete u Redu bra}e propovjednika te asigniran u samostan Kraljice svete krunice u Zagrebu. Na zavr{etku Op}e skup{tine Reda 8. kolovoza 2013. u Splitu, u ruke U~itelja Reda brata Brune Cadoréa polo`io je sve~ane zavjete. U srpnju 2013. godine polo`io je sve ispite i tezarij na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. ODR@AN XVI. ME\UNARODNI STUDIJSKI TJEDAN ZA DOMINIKANSKU OBITELJ U FORMACIJI U organizaciji Hrvatske dominikanske provincije i nedavno osnovanog Instituta sv. Tome Akvinskoga, u Trogiru, na otoku ^iovu, od 25. kolovoza do 1. rujna odr`an je XVI. me|unarodni Studijski tjedan za ~lanove Dominikanske obitelji u formaciji. Tema studijskog tjedna bila je: „Marija – primjer slu{ateljice“. Budu}i da se 2013., u okviru teme „Neka mi bude po tvojoj rije~i (Lk 1, 38)“, nastavlja priprema za prosla55 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE vu Jubileja 800 godina Reda bra}e propovjednika 2016., to je bila dobra prilika da se zajedni~ki razmi{lja o mjestu Marije u teologiji i u `ivotu Crkve. Studijski tjedan otvorio je brat Sre}ko Koralija OP, regens studija Hrvatske dominikanske provincije i koordinator Studijskog tjedna, s uvodnim osvrtom na sredi{nju temu. U izlaganju s. Marije Pehar bilo je rije~i o povijesnom i teolo{kom aspektu mariologije: „Povijesno-teolo{ki razvoj mariologije“ i „Mariologija II. Vatikanskog sabora“. Biblijsko-egzegetski prikaz izlo`io je brat Luc Dellivers: „Marija iz Nazareta: Model u~enika u Lukinom evan|elju (Lk 1,38)“ i „Magnificat!: Himan Bo`je slu`benice u svom kulturalnom kontekstu“. O protestantskom razumijevanju i do`ivljavanju Marije te stvarnim i mogu}im temeljima ekumenskog zajedni{tva govorila je Marie-Gabrielle Mouthon: „Slava Mariji prema reformatorima-povratak u povijest“ i „Slava Mariji prema reformatorima-ekumenski izazov“. Radni dio Studijskog tjedna sastojao se od predavanja, ~itanja zadanih tekstova, studentskih prezentacija i rasprava, a sve je zaklju~eno zajedni~kim okruglim stolom. Sudjelovalo je dvadesetak studenata iz [panjolske, Slova~ke, Irske i Hrvatske, pri ~emu je sredi{nja tema obra|ena u nizu predavanja koja su predvodili brat Luc Devillers OP (Francuska), brat Alberto-Fabio Ambrosio OP (Italija), Mary-Gabrielle Mouthon ([vicarska), s. Marija Pehar (Hrvatska), brat Sre}ko Koralija OP (Hrvatska) i brat Marijan Bi{kup OP (Hrvatska). Slu`beni jezici tjedna bili su engleski, francuski i hrvatski. Me|ureligijsku dimenziju mariologije predstavio je brat Alberto Fabio Ambrosio OP: „Marija u Islamu-Kuran i tradicija“ i „Marija u sufizmu“, dok je brat Sre}ko Koralija OP govorio o liku Marije u razdoblju sirske patristike: „Neki aspekti mariologije sirskih otaca“ i „Marija u spisima Efrema Sirskog“. Predavanja je zaklju~io brat Marijan Bi{kup OP s predstavljanjem mariolo{ke misli i nekih oblika marijanske pobo`nosti u hrvatskih dominikanaca: „Mariologija hrvatskih dominikanaca od 13. do 20. stolje}a“ i „Vinko Marija Gu~eti} (1682.-1771.): pogled na njegovu mariolo{ku misao“. 56 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Sudionici Tjedna su i aktivno sudjelovali u radu, a studijski dio Tjedna zaklju~en je okruglim stolom u subotu, 31. kolovoza. Osim predavanja za sudionike je organiziran obilazak povijesnih i kulturnih znamenitosti Trogira, posjetili su crkvu Gospe od Prizidnice na ^iovu, a sudionike je pozdravio trogirski gradona~elnik Ante Stip~i}. Na kraju Studijskoga tjedna u trogirskom samostanu sv. Dominika i nacionalnom sveti{tu bl. Augustina Ka`oti}a su, za vrijeme nedjeljne mise, dvojica dominikanskih novaka polo`ili jednostavne zavjete, a petorica postulanata obukla habit i tako zapo~eli godinu novicijata. Cjelinu Studijskog tjedna, zajedno s intelektualnim i kulturnim uzdizanjem, ~inila je i liturgija. Vjernici i znati`eljni posjetitelji mogli su svjedo~iti pjevanoj molitvi ~asoslova i svetoj misi slavljenoj na nekoliko jezika. Dominikansko zajedni{tvo bilo je nadasve istaknuto za vrijeme obnove jednostavnih zavjeta dvojice bra}e studenata iz Slova~ke provincije, koji su produ`ili jednostavne zavjete, polo`iv{i ih u ruke hrvatskog dominikanca brata Marijana Bi{kupa, kojeg je slova~ki provincijal posredstvom hrvatskog provincijala delegirao za tu prigodu. brat Domagoj Augustin Polan{~ak, OP 57 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE PRIVREMENI ZAVJETI NOVAKA I PO^ETAK NOVICIJATA Tijekom XVI. me|unarodnog Studijskog tjedana za bra}u dominikance u formaciji, u crkvi sv. Dominika i nacionalnom sveti{tu bl. Augustina Ka`oti}a u Trogiru, u nedjelju 1. rujna tijekom sv. mise, dotada{nji novaci Dario Pavlinovi} i Mihovil Mario @uljevi} Mikas polo`ili su jednostavne (privremene) zavjete, a redovni~ki habit obukli su Ivan Zrno, Matej Bikli}, Gabriel Ba}ak, Matej Bla`evi} i Domagoj Duvnjak. ^in obla~enja ujedno ozna~ava i po~etak jednogodi{njeg novicijata. Sve~ano misno slavlje predvodio je provincijal Anto Gavri}, uz koncelebraciju u~itelja postulanata brata Petra Gali}a, u~itelja novaka brata Nikole L. Nose, u~itelja studenata brata Ante Boba{a, regensa studija brata Sre}ka Koralije, umirovljenog profesora moralne teologije brata Marijana Bi{kupa, franjevca Bosne Srebrene fra Bo`e Bla`evi}a, starje{ine samostana brata Veselka Begi}a, don Jenka Buli}a i mons. Jure Vrdoljaka kao izaslanika nadbiskupa Bari{i}a. Misnom slavlju nazo~ile su sestre dominikanke, rodbina zavjetovanika i novaka, vjerni puk Trogira, me|u kojima su bili gradona~elnik Ante Stip~i} i dogradona~elnik Radovan Slade [ilovi}. Tijekom misnoga slavlja, najprije su kandidati za novicijat iz provincijalovih ruku dobili habit i obukli ga, a nakon evan|elja, dotada{nji novaci polo`ili su jednostavne zavjete. Misno je slavlje glazbeno animirao zbor dominikanskih studenata iz Zagreba. U prigodnoj propovijedi, provincijal se obratio slavljenicima, rekav{i kako je ~in prostiranja pred oltarom koji predstavlja Krista i prostiranjem pred bra}om znak poniznosti – poniznosti na koju nas Krist poziva. Rije~ je o poniznosti o kojoj nas Sv. pismo u~i, a Krist svjedo~i koja je njezina snaga i da ta snaga poniznosti mo`e toliko prodrijeti i svi ljudi zavole takve osobe. Krist se ra|a i dolazi na svijet u samoj poniznosti i nas poziva da njega takvoga nasljedujemo. Krist se toliko ponizio da je bio poslu{an do smrti i umro za nas na kri`u, istaknuo je propovjednik. Nadalje je rekao kako su slavljenici izabrali upravo nasljedovati Krista u Redu bra}e propovjednika po primjeru sv. Dominika – nasljedovati poniznoga Krista. Krist nas u~i da sebe darujemo – a to zavr{ava u potpunom predanju sebe za drugoga. „Zato bra}o novaci koji zavr{avate novicijat i pola`ete danas zavjete i vi bra}o koji ulazite u novicijat ulazite u Red bra}e propovjednika koji je sv. Dominik osnovao da bude red u slu`bi crkve, usred Crkve i u slu`bi spasenja, svojim zavjetovanjem i ~inom pristupanja u Red i vi `elite nastaviti to slu`enje u Crkvi po primjeru sv. Dominika.“ Provincijal je po- 58 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE tom istaknuo kako je va`no znati tko smo mi. Svatko treba biti svjestan da je samo ~ovjek, sa svim onim {to obilje`ava ~ovjeka, i biti svjestan tako|er da ovo poslanje koje zavjetovanjem prihva}ate i ulaskom u Red propovjednika prihva}ate, da ga sami ne mo`emo svojim snagama ostvariti. Upravo je to ~in poniznosti, jer se pouzdajem u Onoga koji me poziva. Va`no je u redovni~kom `ivotu imati pouzdanje u Boga i danas mi svoj pogled upiremo u Krista koji ima veliko pouzdanje u svoga Oca. Neka vas taj pogled u Krista poniznoga potpuno preda s pouzdanjem i povjerenjem. Neka vas taj pogled u Krista nadahnjuje, podi`e, hrabri, ja~a i vodi na putu koji ste izabrali. Vi ste izabrali slijediti sv. Dominika i po njegovu primjeru slijediti Krista. Neka ~in poniznosti s kojom ste pristupili bude uvijek prisutan u va{em `ivotu. @ivotopisci govore da je Dominik bio najradosniji me|u bra}om ljudima. Neka ta Dominikova radost, koja proizlazi iz susreta s Kristom i s Bogom, bude vidljiva i u va{em `ivotu. Neka vam u Redu propovjednika sa svim pravima i obvezama svojim zagovorom pomogne sv. Dominik, bl. Augustin Ka`oti}, na{a nebeska majka Bl. Djevica Marija – kraljica Reda propovjednika. Draga bra}o, neka vas prate svojom molitvom danas i nakon ovog slavlja bra}a u Redu propovjednika, sestre u Redu propovjednika, svi ovdje nazo~ni i bra}a sve}enici te bra}a i sestre vjernici u Kristu. Odva`no kro~ite putom kojim ste zakora~ili svjesni onoga tko smo i da nam je potrebna Bo`ja milost koju on daje u izobilju, zaklju~io je provincijal. Na kraju misnoga slavlja, provincijal je petorici novaka dodijelio brata Nikolu L. Nosu za u~itelja koji }e ih pratiti u njihovoj formaciji. Potom se kao doma}in zahvalio bra}i koja su suslavila i sestrama koje su molitvom pratile jedne i druge novake. Zahvalio se roditeljima koji su pratili svojom molitvom dosada{nje novake, kao i novake koji su postali obredom obla~enja. Zahvalio je i bratu Petru Gali}u koji je pripremao novake, kao i bratu Nikoli koji je pratio dosada{nju dvojicu novaka, a posebno starje{ini samostana sv. Dominika bratu Veselku Begi}u koji je velikodu{no bio doma}in ovog slavlja, kao i svima koji su pomogli na bilo koji na~in da ovo slavlje bude sve~ano. Ivan Marjanica/dominikanci.hr 59 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Nekoliko rije~i o novacima Brat Domagoj Duvnjak, OP Ro|en sam 15. o`ujka 1991. godine u Zagrebu, od oca Vlatka i majke @eljke, ro|. Vrdoljak. @upa iz koje dolazim posve}ena je Bezgre{nom Srcu Marijinu gdje sam i primio prvu pri~est, a krizman sam u katedrali u Gospi}u po rukama biskupa mons. Mile Bogovi}a. Osnovu {kolu do 6. razreda zavr{io sam u Zagrebu, a 7. razred upisao u osnovnoj {koli Lovinac u Lici, gdje smo se sestra i ja s roditeljima preselili 2003. godine. Od izvan{kolskih aktivnosti poha|ao sam dramsku skupinu, trenirao odbojku i taekwondo. Nakon gimnazije upisao sam Katoli~ki bogoslovni fakultet te sam na tre}oj godini filozofsko-teolo{kog smjera. Od po~etka studija prisutan sam i aktivan u `upnoj zajednici mladih „Jordan“, zboru mladih „Jordan“, a ujedno sam bio i jedan od urednika ~asopisa mladih „Jordan“ za koji sam pisao i neke ~lanke. Na blagdan sv. Alberta Velikog, 15. studenog 2012. godine, zapo~eo sam postulaturu u dominikanskom samostanu Kraljice svete krunice. Prvog dana mjeseca rujna 2013. godine obukao sam dominikanski habit u Trogiru i u{ao u novicijat. Izabrao sam Dominikanski red upravo zbog karizme propovijedanja, u kojem je sredi{tu govor o Bo`jem milosr|u koje na osobit na~in {tujem. Jako sam privr`en Bla`enoj Djevici Mariji koja je na poseban na~in uzela u za{titu cijeli Red. *** Brat Ivan Zrno, OP Ro|en sam 11. velja~e 1995. u Splitu i kr{ten na Veliku subotu iste godine u crkvi Svetoga Kri`a na ^iovu. Tri godine nakon moga ro|enja moja se obitelj, otac Zoran, majka Nevenka, sestra Ivana i brat David, preselili u zapadnobosanski gradi} Glamo~. 60 Ondje sam zavr{io osnovno{kolsko obrazovanje, a u glamo~koj `upi Sv. Ilije Proroka primio sam sakramente prve pri~esti i potvrde. U meni se tijekom djetinjstva rodio i postupno razvio sve}eni~ki poziv. Upravo zbog toga poziva odlu~io sam nastaviti {kolovanje u Nadbiskupskoj klasi~noj gimnaziji u Zagrebu. U isto to vrijeme u mojoj je `upi propovijedao provincijal Anto Gavri} koji me preko svojih propovijedi upoznao sa sv. Dominikom i Redom propovjednika te poslanjem Reda. Zavr{iv{i prvu godinu gimnazije odlu~io sam usmjeriti svoj poziv k tom poslanju i redovni{tvu te sam stoga nastavio {kolovanje kao dominikanski sjemeni{tarac, `ive}i u samostanu Kraljice svete krunice u Zagrebu. Klasi~no obrazovanje, koje je uklju~ivalo studijsko putovanje u kolijevke europske kulture, Italiju i Gr~ku, te `ivot u redovni~koj zajednici, usmjerili su i velikim dijelom odredili moj poziv. Maturirav{i u ljeto 2013., upisao sam Katoli~ki bogoslovni fakultet u Zagrebu, a od 1. rujna dominikanski sam novak. *** Brat Matej Reginald Bikli}, OP Ro|en sam 7. o`ujka 1994. u Zagrebu. Moji roditelji su Ivica i Biserka (Crnjakovi}), imam i maloga brata Jakova. Kr{ten sam u `upi Sv. Marka Kri`ev~anina na Tre{njevci, a kada sam krenuo u Osnovnu {kolu „Ljubljanica“ prvu pri~est i potvrdu primio sam u `upi Sv. Leopolda Bogdana Mandi}a na Voltinom. Otada sam `ivio i radio na dvije `upe. Jo{ kao mali i{ao sam u vrti} bl. Ozane na{ih sestara dominikanki na Krugama. U osnovnoj {koli osjetio sam redovni~ki poziv i odlu~io upisati Nadbiskup- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE sku klasi~nu gimnaziju, jer mi je `elja bila i}i i u sjemeni{te, me|utim moji su se tome sna`no protivili. Ipak su me pustili u NKG i mogao sam rasti u vjeri i znanju. Trenirao sam tenis te glumio u Zagreba~kom kazali{tu mladih. Tijekom {kolovanja mnogo sam putovao, preko Firence, Padove, San Marina, Monte Cassina, Rima i Vatikana, Asiza, Napulja, do Vezuva, a zatim Atene, Delfa, Mikene, Olimpije, Korinta, Patrasa pa sve do Krete. Zavr{io sam gimnaziju i na maturi sam uzeo gr~ki jezik. Dva brata su mi puno pomogla na mome putu, moj duhovnik brat Matijas, i moj u~itelj i pravi brat Dominik Kristijan. Za mene je puno molila s. Alemka koja mi je uvijek davala lijepe i mudre savjete, bez koje ne bih ustrajao. Upisao sam Katoli~ki bogoslovni fakultet u Zagrebu. Kod ku}e nisam mogao objasniti svoj poziv pa sam napravio ne{to ludo za ovaj svijet – ostavio sam ku}u i roditelje, brata i mnoge prijatelje te odlu~io postati sve}enik dominikanac, jer znam da }u im tako biti na ve}u korist! S time su se moji kasnije pomirili i postali ponosni, obukao sam dominikanski siroma{ni habit... i ostalo neka je volja Bo`ja! *** Brat Gabriel Matej Ba}ak, OP Ro|en sam u Zagrebu 4. kolovoza 1994. go dine. Majka mi se zove Jasmina (ro|. Veli~an), a otac Ivica. Osim njih, u obitelji imam i tri godine mla|u sestru Mateu koja poha|a @OG („@enska op}a gimnazija“) sestara milosrdnica. Osnovnu {kolu zavr{io sam u zagreba~kom naselju Brestje, gdje i stanujem od ro|enja. Srednjo{kolsko obrazovanje zapo~eo sam u prirodoslovno-matemati~koj – XV. gimnaziji – u Zagrebu, a dovr{io ga u op}oj gimnaziji u Sesvetama. U ljeto 2013. upisao sam KBF u Zagrebu. Od prve pri~esti pa sve do mature aktivan sam kao ministrant. Gotovo svakog utorka od sv. potvrde pa do nedavno dolazio sam na srednjo{kolski vjeronauk te sudjelovao u mnogobrojnim susretima, izletima, duhovnim obnovama i hodo~a{}ima koje organizira Povjerenstvo za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije. Dvije sam godine pjevao u zboru mladih „Damask“ u susjednoj `upi Sv. Pavla Apostola u Retkovcu. Na anga`man u crkvi poticali su me dodatno i moji roditelji koji tako|er pjevaju u zboru, a otac mi je, osim {to je `upni ekonomski vije}nik, i izvanredni djelitelj pri~esti. Klicu duhovnog poziva po~eo sam osje}ati jo{ u osnovnoj {koli, ali je tek zadnjih nekoliko godina on po~eo u meni intenzivnije rasti. Otkriv{i glavninu svojih talenata te spoznav{i kako me ni{ta vi{e u `ivotu ne ispunjava od toga da na direktan na~in slu`im Bogu i ljudima, odlu~io sam da }u odmah krenuti putem sve}eni{tva. Osim ve} spomenute bliske povezanosti sa `ivotom `upne zajednice, na moj su poziv utjecala i brojna druga svjedo~anstva i propovijedi, pokraj kojih jednostavno nisam mogao ostati ravnodu{an. Fra Ivan Mati}, don Damir Stoji}, pater Ivan Manduri} i vl~. Ivan Filip~i} (moj `upnik), samo su neki od sve}enika koji su pospje{ili da se u mom srcu trajno rasplamsa `ar Dominikove baklje. U kona~nici, upoznav{i se pobli`e s bra}om dominikancima i karizmom Reda propovjednika, uvidio sam da se u takvom redovni~kom `ivotu najvi{e pronalazim. Sada se uistinu radujem svakom novom danu na{eg novicijata. *** Brat Matej Franjo Bla`evi}, napustio je novicijat u Dubrovniku 4. studenog 2013. godine. Moj anga`man u rodnoj `upi Dobrog Pastira u Brestju zapo~inje jo{ od najranijih dje~a~kih dana. 61 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE PROPOVJEDNI^KI KAMP U KRAKOWU Ovoga ljeta dvojici bra}e studenata, Ivanu Mariji Tomi}u i mojoj malenkosti, pru`ena je zanimljiva prilika: oti}i na Propovjedni~ki kamp u Poljsku koju ve} godinama organizira Poljska dominikanska provincija. Presko~it }emo ~etiri sata ~ekanja na be~kom aerodromu, preskupe sendvi~e i jednu manju avanturu kada smo se izgubili tra`e}i pravi terminal za let u Krakow. Dovoljno je re}i kako smo na kraju uspje{no sletjeli, a poljska bra}a dominikanci su bili toliko ljubazni da nas pokupe odmah na aerodromu. Moram ih pohvaliti, jer koliko smo Ivan Marija i ja sposobni, ne samo da bismo se izgubili ve} bi sigurno zavr{ili na drugom kraju zemlje. ~ajna za nas dominikance, jer je samostan u Krakowu najstarija dominikanska ku}a u Poljskoj, kao {to je i dubrova~ki samostan najstarije hrvatsko dominikansko sjedi{te. Oba samostana su ~ak izgra|ena otprilike u isto vrijeme. Krakovski samostan svakako vrijedi posjetiti. Rije~ je o samostanu koji je gra|en kao srednjovjekovni dvorac. Vjerojatno najimpresivnija karakteristika tog samostana je njegov glavni hodnik koji je dug i {irok poput prosje~ne ulice. Ne {alim se! Taj hodnik je petnaestak metara {irok i barem stotinjak metara dug. Cijelo sam vrijeme imao osje}aj kao da se nalazim u nekom minijaturnom gradu napu~enom redovnicima. Prvi dan i no} smo proveli u krakovskom samostanu. Kad bih htio opisati Krakow, vjerujte mi, cijela knjiga ne bi bila dovoljna. Zato }u se sada ograni~iti na samo jednu usporedbu: Krakow je po kulturi, arhitekturi i povijesti za Poljake isto {to i Dubrovnik za Hrvate. Ova je usporedba posebno zna- Sutradan smo napustili Krakow i otisnuli se prema Korbielowu gdje Poljska dominikanska provincija ima svoju ku}u za odmor i kontemplaciju. Korbielow i njegova okolica jako podsje}aju na na{ Gorski kotar: brda i {ume dokle pogled se`e. Osje}aj mira i bezvremenosti gotovo je opipljiv. Vjerujte mi kada ka`em da mi nije trebalo dugo da se po~nem opu{tati. Jednostavno ima ne{to u planinama zbog ~ega se jednostavno dublje di{e i spava bolje. Samostan je ure|en poput lova~ke kolibe s masivnim drvenim gredama, strmim krovom i prozorima kroz koje vidi{ kilometrima... Organizator dnevnog reda i aktivnosti Kampa bio je brat Jacek Buda, prijateljima poznat pod nadimkom „Mali Buddha“, koji je proveo posljednjih 13 godina u SAD-u kao studentski kapelan. Tako|er je bio prisutan i brat Maciej Okonski, mladi sve}enik i dominikanac iz Krakowa koji se bavi studentskim pastoralom. Od na{ih poljskih doma}ina pridru`ili su nam se i bra}a studenti Gregorsz Kuras, 62 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Nezavisnosti SAD-a proslavili smo, u duhu ameri~ke kulture, pizzom i Coca-Colom. Posljednji smo radni dan Kampa posjetili susjedni grad @ywiec u ~ijem se centru mo`e posjetiti dvorac za odmor obitelji Habsburg s velikim perivojem umalo ve}im od cijelog gradi}a. Pjotr Janas i Tomasz Mikolajski, te subrat iz Kine Joachim Li, a iz SAD-a su doputovali bra}a studenti Andrew Opshal i Cody Jorgensen, te brat Chris Saliga, vojni kapelan i bolni~ar, misionar i svjetski putnik. Voditelj radnog djela Kampa je bio brat Peter John Cameron OP, iz dominikanske provincije sv. Josipa u SAD-u, a uz to i profesionalni kazali{ni pisac. Zbog svojih kvalifikacija, brat Peter John Cameron u svojoj provinciji predaje homiletiku (disciplina propovijedanja) i ure|uje liturgijski mjese~nik „Magnificat“. Tema ovogodi{njeg Propovjedni~kog kampa bila je „Propovijedanje kao drama“. Povratak u Hrvatsku je sli~no, kao i put u Poljsku tjedan dana ranije, bio istovremeno naporan i dosadan s puno, puno ~ekanja. Nakon dvosatne vo`nje iz Korbielowa u Krakow, jo{ smo u krakovskoj zrakoplovnoj luci gotovo ~etiri sata ~ekali na let. To bi bilo dosta i previ{e da smo nakon toliko ~ekanja mogli samo sjesti u zrakoplov i doletjeti natrag u Zagreb. No, kao i tjedan dana ranije, to bi bilo previ{e jednostavno. Tako smo odletjeli gotovo u suprotnom smjeru, u Frankfurt. U Frankfurtu nam je bilo su|eno ~ekati jo{ tri puna sata do leta za Zagreb. Sva sre}a da su stolci bili udobni. Poletjeli smo iz Frankfurta malo prije 21 sat po prelijepom sun~anom vremenu, a sletjeli u Zagreb u 22:30 po ki{i, dok su munje plesale oko zrakoplova usred olujnog oblaka. No, domovina je domovina. Vratili smo se ku}i i to je jedino bilo va`no u tom trenutku. brat Mirko Irenej Vlk, OP Tijekom sljede}ih dana susretali smo se u samostanskoj knji`nici za svojevrsnim okruglim stolom. Odmah na po~etku jasno je dano do znanja kako ne}e biti nikakvih predavanja u kojima jedan govori, a drugi slu{aju. Kao radni koncept postavljen je slobodan razgovor unutar strukture unaprijed odre|enih tema za svaki sastanak s raznim knji`evnim i drugim umjetni~kim djelima kao pomo}nim sredstvima. Cilj Propovjedni~kog kampa nije bio pretvoriti propovjednike u dramaturge i pisce nego istra`iti je li mogu}e iskoristiti principe kazali{ne drame u propovjedni~ke svrhe. Iako nam je primarni cilj i svrha posjeta Poljskoj bio Propovjedni~ki kamp, ne zna~i da smo samo radili i da nije bilo opu{tanja ili rekreativnih aktivnosti. Tako smo cio jedan dan planinarili po planini Plisko na ~ijim obroncima po~iva Korbielow. Dan 63 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE ZAVR[NICA VJERONAU^NE OLIMPIJADE U DUBROVNIKU Dr`avno natjecanje iz vjeronauka za u~enike osnovnih i srednjih {kola – Vjeronau~na olimpijada – koje se u {kolskoj godini 2012./2013. odr`alo pod nazivom „Sveti Dominik i Red propovjednika“ odvijalo se od 4. do 6. travnja u prostorima hotela „Lero“ u Dubrovniku. Zavr{ni dio natjecanja sve~ano je otvoren 4. travnja prigodnim zabavno-kulturnim programom na po~etku kojega je sudionike natjecanja i sve nazo~ne pozdravio doma}in mons. dr. Petar Pali}, generalni vikar Dubrova~ke biskupije. Nakon pozdravnih rije~i generalnog vikara, sudionicima natjecanja obratili su se i do`upan Frano Skokandi}, predstavnik Nacionalnog katehetskog ureda don Josip Mazareki}, ravnatelj Agencije za 64 odgoj i obrazovanje Vinko Filipovi} te u ime Hrvatske dominikanske provincije prior samostana sv. Dominika u Dubrovniku Nikola Mio~. Sve~anost otvorenja obogatili su pjesmom, plesom i poezijom u~enici O[ „Cavtat“ izvo|enjem „Konavalske zdravice“, Dje~ji vrti} „Radost“ izvedbom „Balade o Gospinim p~elama“ dominikanca Rajmuna Kuparea, u~enici kulturno-umjetni~kog dru{tva „Sveti Juraj Dubrovnik“ poznatim plesom Lin|o, `enska klapa „Fortuna“ te klapa dubrova~ke klasi~ne gimnazije Ru|era Bo{kovi}a. Drugoga dana dr`avnoga natjecanja, 5. travnja, odr`an je pismeni dio natjecanja. Potom su u~enici, tijekom kulturno-edukativnoga dijela programa po- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE dent Mirko Vlk. Studenti su na kreativan i zanimljiv na~in uprizorili tra`enje i ostvarenje poziva u Redu propovjednika kroz pri~u o pojedinim osobama iz Reda. Publika je odu{evljeno sudjelovala u predstavi, a imali su prilike u`ivo vidjeti ono {to su u~ili cijele godine. Zadnjega dana natjecanja odr`an je zavr{ni dio natjecanja – „Milijunak“ – nakon kojega su se zbrojili rezultati i dobio se kona~ni poredak. Prvo mjesto na razini osnovne {kole osvojila je ekipa Osnovne {kole Su}idar iz Splitsko-makarske nadbiskupije pod vodstvom don Ivana ^oti}a. Drugo mjesto osvojila je O[ Dragutina Tadijanovi}a iz Zagreba, a tre}e mjesto O[ Vladimira Nazora iz Daruvara. sjetili stari grad, Stradun, franjeva~ki samostan, katedralu te druge znamenitosti grada. Nakon razgledavanja grada i ru~ka, nastavljen je ekipni dio natjecanja. Uslijedio je posjet samostanu svetoga Dominika. Po dolasku u samostanski klaustar, sudionike je do~ekao i pozdravio samostanski prior Nikola Mio~, a razgledavanje samostana, muzeja i crkve su vodili dominikanski novaci koji su „olimpijce“ upoznali s kulturnim bogatstvom koje se tu nalazi. Sudionici su mogli vidjeti bogatstvo muzeja i samostanske crkve u kojoj je odr`ano i euharistijsko slavlje koje je predvodio podu~itelj dominikanskih studenata Matijas Farka{ u zajedni{tvu s priorom samostana, u~iteljem dominikanskih novaka Nikolom L. Nosom i drugim sve}enicima – sudionicimamentorima natjecatelja. Slavlje je pjesmom obogatio VIS „Veritas“. Za srednju {kolu prvo mjesto osvojila je Srednja {kola „Hvar“ iz Hvarske biskupije, pod vodstvom mentora Ljubomira Ladana, drugo mjesto osvojila je Srednja {kola „Sesvete“ iz Sesveta, a tre}e mjesto NKG „Don Frane Buli}“ iz Splita. Nagrade pobjednicima uru~ili su predstojnik Katehetskog ureda Dubrova~ke biskupije mr. don Josip Mazareki}, tajnik Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislav Tomasi}, u ime Glasa Nave~er je u prostorijama hotela „Lero“ uprili~eno dru`enje u ve~ernjem kulturno-zabavnom programu, kako bi se sudionici opustili od napornoga dana te zabavili i bolje me|usobno upoznali. Program je vodila s. Vianeja Terezija Kustura koja je svojim {armom, humorom i dosjetljivo{}u nasmijala i zabavila sve prisutne. U programu su tako|er sudjelovali dominikanski studenti svojom predstavom „Tko si ti, Domini~e?“, za koju je tekst napisao dominikanski stu65 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Koncila – Mali koncil s. Zrinka Majstorovi} te u ime Hrvatske dominikanske provincije fr. Nikola Mio~, ~asna majka sestara dominikanki Kongregacije svetih An|ela ^uvara s. Dolores Mati} i provincijalova tajnica Ana Buljat. Nagrade su uru~ene i gostuju}oj ekipi iz [irokoga Brijega. Svim ostalim ekipama Hrvatska dominikanska provincija priredila je prigodne darove. Nakon progla{enja pobjednika i uru~enja nagrada, dominikanski novaci i kandidatice te sestre dominikanke svojim su igrokazom uprizorili devet na~ina molitve sv. Dominika. Program je pratio biskupijski zbor mladih te klapa biskupijske klasi~ne gimnazije iz Dubrovnika. Mentori iz Siska i Zagreba izveli su „be}arac“ ~ije su prigodne stihove osmislili kao plod natjecanja i zajedni{tva. Na kraju sve~anosti predstojnik Mazareki}, prior Nikola Mio~ i tajnik Dr`avnog povjerenstva prof. Tomislav Tomasi} uputili su rije~i zahvale organizatorima i doma}inima. Potom su dominikanski novaci pokazali promotivni video kojim su pozvali na Susret hrvatske katoli~ke mlade`i koji }e se pod 66 geslom „Na slobodu pozvani“ odr`ati 26. i 27. travnja 2014. godine u Dubrovniku. *** Suradnjom Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatske dominikanske provincije i Kongregacije sestara dominikanki svetih An|ela ^uvara za sudionike Vjeronau~ne olimpijade organizirano je nagradno putovanje „Putovima svetog Dominika“. Tako su u~enici osnovnih i srednjih {kola, koji su osvojili prva tri mjesta na Dr`avnom natjecanju iz vjeronauka, zajedno sa svojim mentorima te ~lanovima Dr`avnoga povjerenstva Vjeronau~ne olimpijade imali priliku jo{ vi{e produbiti znanje o `ivotu svetoga Dominika i Redu propovjednika. Od 15. do 20. lipnja, pro{av{i Francuskom i Italijom, posjetili su neka od mjesta koja su zna~ajna za dominikance i dominikanke. Prvoga dana putovanja na{i „olimpijci“ krenuli su ispred zagreba~ke katedrale u smjeru Nice. Putem do prvoga odredi{ta i smje{taja posjetili su grad- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE skupini pridru`io kao vodi~ skupine brat Tomislav Kraljevi} OP, voditelj HKM u Parizu. Brat Tomislav nas je podsjetio na povezanost dominikanaca i dominikanki s Avignonom i papama koji su tamo stolovali u Srednjem vijeku. Nakon razgledavanja i {etnje Avignonom, sudionici putovanja uputili su se prema sljede}em odredi{tu – Fanjeauxu – gdje su bili smje{teni u samostanu sestara dominikanki. Sljede}ega dana „olimpijci“ su posjetili ku}u u Fanjeauxu u kojoj je sveti Dominik jedno vrijeme `ivio i radio kao `upnik te kapelu u kojoj se nalazi relikvija i kip svetoga Dominika te drvena greda koja prema predaji datira iz njegova vremena i jedan je od ostataka ku}e u kojoj je on `ivio. Zanimljiv je i vitraj koji slikovito prikazuje neke trenutke iz `ivota svetoga Dominika i ~uda koji mu se pripisuju. U dvori{tu ku}e nalazi se zdenac i plakati na kojima je prikazan put svetoga Dominika od osnutka Reda kojim je krenuo propovijedati po cijelome svijetu. Usporediv{i na~in putovanja svetoga Dominika koji je pudr`avu na obali Sredozemnoga mora – kne`evinu Monako te su obi{li i MonteCarlo. Od va`nijih znamenitosti grada koje su vidjeli su Kne`eva pala~a i Oceanografski institut. Nakon Monaka uputili su se prema starom marijanskom sveti{tu Notre Dame de Laghet, gdje su ih na smje{taj primile ~asne sestre benediktinke Presvetog Srca od Montmartrea. Poslije podne posjetili su Éze, malo mjesto na bre`uljku u blizini Nice poznato po izradi parfema iz najfinijih aroma cvije}a, vo}a i za~inskog bilja. Naporan dan pred po~inak zavr{ili su svetom misom koju je u kapeli sveti{ta predslavio don Mili Plenkovi}, hvarski katedralni `upnik i predstojnik Katehetskog ureda Hvarske biskupije. Drugoga dana putovanja posjetili su Avignon, srednjovjekovni grad povijesti i umjetnosti na obali rijeke Rhone te sjedi{te papa koji su stolovali za vrijeme Avignonskog papinstva. Od znamenitosti Avignona posjetili su Papinsku pala~u koja je sagra|ena u 14. stolje}u te Most sv. Bénézeta iz 12. stolje}a, obje pod za{titom UNESCO-a. U Avignonu se 67 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE ^etvrti dan sudionici putovanja su nakon ranog bu|enja sudjelovali na jutarnjoj molitvi u samostanu dominikanki u Prouilheu. Imali su priliku vidjeti kako sestre mole u dominikanskom duhu, koriste}i neke od polo`aja molitve o kojima su u~enici u~ili prilikom pripremanja za Olimpijadu. Nakon molitve i doru~ka, sudionici su se oprostili od sestara u Fanjeauxu te uputili prema srednjovjekovnom gradu-utvrdi Carcassonneu. Tamo su uz pomo} vodi~a slu{ali o povijesti grada i pogledali neke od znamenitosti. Tako su saznali i neke pojedinosti o doga|ajima u gradu koje su povezane s Dominikanskim redom. Bazilika sv. Nazaire i sv. Celse (11.-14. st.) posebno je zanimljiva, ne samo zbog svoje arhitekture i lijepih vitraja, nego i po tome {to se u njoj nalazi spomen-plo~a na kojoj se nalazi grb Reda i zapis: „Utemeljitelj bra}e propovjednika, sveti Dominik, propovijedao je za korizmu u ovoj crkvi godine 1213.“ tovao pje{ice i kilometre koje su sudionici putovanja pre{li autobusom, vi{e i nisu bili tako umorni… Nakon razgledavanja Fanjeauxa, po{li su posjetiti sestre dominikanke u Prouilhe – prvu zajednicu Dominikanskoga reda. Jedna od sestara koja je do~ekala sudionike putovanja ukratko je ispri~ala povijest samostana i opisala `ivot zajednice danas u kojoj se trenutno nalazi oko 30 sestara. Nakon Prouilhea sudionici su nastavili putovanje, a odredi{te je bila jugozapadna Francuska – Sveti{te Na{e Gospe u Lurdu. U Lurdu su posjetili baziliku Bezgre{nog Za~e}a, Kriptu te baziliku Gospe od svete krunice iznad ~ijeg ulaza se nalazi reljef na kojemu je prikazano kako Bla`ena Djevica Marija pru`a krunicu u ruke svetoga Dominika. Nakon molitve za zagovor Bla`enoj Djevici Mariji u bazilikama za osobne nakane i nakane svih koji su se preporu~ili u njihove molitve, uputili su se prema ku}i u kojoj je `ivjela sv. Bernardica i muzeju posve}enoj njoj i njezinoj obitelji. 68 Nakon Carcassonnea, sudionici putovanja krenuli su na svoje posljednje odredi{te – u grad u kojem je sveti Dominik umro 1221. i gdje je pokopan – u Bolognu. Ovo putovanje zavr{ili su svetom misom u bazilici svetoga Dominika na grobu svetoga Dominika gdje se ~uvaju njegove relikvije. Sudionicima je bilo zanimljivo vidjeti bistu svetoga Dominika od bijeloga kamena na ulazu u kapelu, izra|enu prema kostima svetoga Dominika. Vrativ{i se u svoje gradove, na{i „olimpijci“ zasigurno }e pamtiti ovo putovanje koje je produbilo ne samo njihovo znanje, nego i ste~ena prijateljstva. Nadamo se da }e se i dalje voditi dominikanskim geslom: „Br`e, vi{e, ja~e!“ te u svome `ivotu primjenjivati znanje koje su stekli na ovom natjecanju i putovanju. @elimo im mnogo sre}e u daljnjem {kolovanju, u nekim novim natjecanjima te da ih sveti Dominik i dalje ~uva na njihovu `ivotnom putu. Ana Buljat, tajnica provincijala Fotografije na str. 66. i 67.: Glas Koncila – Mali koncil Fotografije na str. 64. preuzete s: www.gimnazija-prva-hrvatska-ri.skole.hr VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE TRE]I SUSRET MINISTRANATA HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Nakon stanke od dvije godine, na veliku radost poslu`itelja oltara, od 17. do 19. svibnja uprili~en je po tre}i put Susret ministranata Hrvatske dominikanske provincije u samostanu Sv. Marije Milosne u Bolu na Bra~u. Sudjelovalo je 38 ministranata iz na{ih samostana i `upa u Dubrovniku, Splitu i Bolu, dok se ministranti iz na{ih zagreba~kih i slovenskih samostana i `upa ovaj put nisu prijavili. U pratnji ministranata bili su njihovi voditelji bra}a Petar Gali}, Mihael Mario Tolj i doma}in susreta Damir [oki}. Ministranti iz Dubrovnika stigli su u Split 17. svibnja u popodnevnim satima autobusom i posjetili splitski samostan. Zajedno sa splitskim mini- strantima krenuli su u 16:30 katamaranom za Bol gdje su sretno uplovili u 17:40. U bolskom samostanu do~ekali su ih gostoljubivi doma}ini i smjestili po raspolo`ivim samostanskim sobama. Nakon ve~ere u 19 sati, svi su sudionici zajedno krenuli u {etnju mjestom i po povratku prije odlaska na po~inak u 22:30 u samostanskoj crkvi izmolili krunicu. Drugi dan susreta bio je najdinami~niji. Poslije sv. mise u 8 sati i doru~ka, sav program odvijao se na obli`njem ko{arka{kom i rukometnom igrali{tu gdje su se sudionici odmjeravali u raznim sportovima i disciplinama. Nakon objeda u 12:30 i dvosatne pauze, natjecanja su se nastavila do 18 sati. 69 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Ministranti su se malo osvje`ili i pro{etali do centra mjesta. Potro{iv{i tijekom dana puno energije na sportskim terenima, jedva su do~ekali ve~eru i „pomeli“ sve {to je bilo ponu|eno na pladnjevima. Tijekom ve~eri od 21 do 23 sata u samostanskoj blagovaonici organiziran je kviz iz vjeronau~nog i ministrantskog znanja. Za razliku od prve no}i koja je bila dosta bu~na i `ivahna dok ministranti nisu pozaspali, nakon ovako ispunjenog dana u roku od pola sata svi su vrlo brzo utonuli u san. Tre}eg zavr{nog dana susreta, u duhovsku nedjelju 19. svibnja, nakon doru~ka, podijeljeni su prijelazni pehari i priznanja najboljim ekipama i pojedincima. Ekipa Splita osvojila je prijelazni pehar za najbolju ekipu u mom~adskim disciplinama, a ekipa Dubrovnika prijelazni pehar za najbolju ekipu u pojedina~nim disciplinama. Pritom su im pojedina~no podijeljena i odli~ja u obliku dominikanskog kri`a. Dominikansku zna~ku za najboljeg igra~a dobili su Ante Marinovi} iz dubrova~ke ekipe za nogomet i Marko Ercegovi} iz splitske ekipe za ko{arku. U kvizu vjeronau~nog znanja trojica najboljih bili su: 1. Antonio Buzov, 2. Marko ^erina i 3. Josip Vuka{in. Za najbolje vladanje i zalaganje tijekom cijeloga susreta zlatni dominikanski kri` osvojili su Ivo Milovina iz dubrova~ke i Ivan Duplan~i} iz splitske ekipe. Sv. misu na svetkovinu Duhova u 10:30 u samostanskoj crkvi predvodio je i propovijedao brat Mihael Mario Tolj, a liturgijsko pjevanje uz pratnju dviju gitara vodili su splitski ministranti. Nakon ru~ka u 12 sati, brat Mihael se zahvalio doma}inima bra}i Damiru [oki}u i Ivi Plenkovi}u na gostoljubivosti, a bratu Petru Gali}u na osmi{ljavanju i koordinaciji ovog susreta. U pratnji brata Ive Plenkovi}a i bolskih ministranata, splitski i dubrova~ki su ministranti ispra}eni na katamaran za Split. Velikoj ve}ini ministranata to je prvi takav susret, pa se na njihovim licima mogla i{~itati velika radost i zadovoljstvo. Sklopila su se i mnoga prijateljstva, tako da se tijekom putovanja ku}ama vi{e puta ~ulo neizbje`no pitanje: „Padre, ’o}e li biti ovakvog susreta i dogodine?!“ SUSRET REDOVNI^KIH SJEMENI[TARACA Od 12. do 14. travnja 2013. odr`an je susret sjemeni{taraca i odgojitelja redovni~kih zajednica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Doma}ini ovogodi{njeg susreta bili su dominikanci koji su nas ugostili na otoku ^iovu, u mjestu Arbanija, u samostanu Sv. Kri`a. Smjestili smo se u hotelu koji nosi ime po samostanu. Susretu su prisustvovali franjeva~ki sjemeni{tarci iz Visokog, iz Sinja, s Kaptola iz Zagreba, sjemeni{tarci franjevaca konventualaca iz Zagreba, sjemeni{tarci franjevaca tre}oredaca iz Splita, salezijanski sjemeni{tarci iz Zagreba, karmeli}anski sjemeni{tarci iz Zagreba te dominikanski 70 sjemeni{tarci kao doma}ini iz Splita. Zajedno 56 sjemeni{taraca i odgojitelja. Prvog dana, u petak nave~er, u crkvi Sv. Kri`a bilo je predstavljanje sjemeni{ta, odgojitelja te svakog sjemeni{tarca pojedina~no. Predstavljanje nam je pomoglo pri kasnijem susretu. Poslije smo zajedni~ki izmolili Pove~erje. Drugi dan, u subotu ujutro, smo zajedni~ki izmolili Jutarnju. U 9 sati u crkvi Sv. Kri`a, prior samostana na Bolu, dominikanac o. Damir [oki} odr`ao je predavanje. U svojem predavanju dotakao VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE se temeljnih problema i dilema u na{im mladim sjemeni{nim `ivotima. Naglasio je kako na{ duhovni rast mora odgovarati na{em fizi~kom rastu. „Ne smijemo ostati na razini prvopri~esnika“, ka`e on. Tako|er upozorio nas je na opasnost u ovoj na{oj dobi od samodostatnosti da zbog svega {to imamo ne pomislimo da nam Bog vi{e nije potreban, da mo`emo dalje i bez Njega. Njegovo predavanje potaknulo nas je na razmi{ljanje o na{em `ivotu i duhovnom pozivu. Za te poticajne rije~i, kao zahvalu, dobio je gromoglasan pljesak. Zatim smo se podijelili u grupe kako bismo zajedni~ki raspravljali i napisali sa`etak na temelju predavanja o. Damira. Nakon toga posjetili smo i grad Trogir gdje nas je u dominikanskom samostanu bl. Augustina Ka`oti}a do~ekao o. Veselko Begi} i upoznao nas s povije{}u grada kao samostana i crkve. Zatim smo oti{li razgledati trogirsku katedralu. Nakon ru~ka i popodnevnog odmora oti{li smo u sveti{te Gospe od Prizidnice u kojoj se, kako ka`u mje{tani, slavilo Bezgre{no Za~e}e 300 godina prije progla{enja same dogme. Tu su nekad redovnici, uz {um mora, oslu{kivali Bo`ji glas. Izmolili smo krunicu te imali prigodu za ispovijed. Potom smo ~ista srca proslavili sv. misu koju je predvodio fra Venancije, odgojitelj u franjeva~kom sjemeni{tu na Kaptolu. Duhom puni oti{li smo igrati nogomet. Utakmice su bile napete, ali na kraju je pobijedila ekipa franjeva~kog sjemeni{ta iz Sinja. Uve~er, u crkvi sv. Kri`a imali smo klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu koje je predvodio o. Petar Gali}, odgojitelj u dominikanskom sjemeni{tu u Splitu. Klanjanje su obogatili zvuci gitare i flaute te prelijepo pjevanje. Nakon susreta s Isusom u Presvetom Oltarskom Sakramentu oti{li smo radosni na po~inak. U nedjelju, tre}i i posljednji dan susreta, ujutro smo izmolili Jutarnju. U 9 sati smo imali pjevanu sv. misu koju je predvodio fra Ivan Udovi~i}, odgojitelj u franjeva~kom sjemeni{tu u Sinju. Poslije sv. mise imali smo zajedni~ki susret na kojem je svaka grupa iznijela sa`etak predavanja o. Damira i svoja razmi{ljanja te su podijeljene prigodne nagrade. Na temelju tih izlaganja mogli smo zaklju~iti kako su na{a razmi{ljanja i problemi veoma sli~ni te kako nas sve zajedno ve`e isto, vjera i ljubav prema Isusu. Na kraju smo se svi zajedni~ki fotografirali ispred crkve sv. Kri`a i zaklju~ili ovaj susret. Cilj ovog susreta je bio da u zajedni~kom dru`enju, molitvi i svjedo~enju osobnog iskustva vjere pomognemo drugima u rastu u vjeri i ljubavi prema Isusu. Doma}ini sljede}eg susreta su sjemeni{tarci franjeva~kog sjemeni{ta u Visokom. Do sljede}eg susreta… Filip ^ogelja www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_ content&view=article&id=4098&Itemid=14 71 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE HODO^A[]E IZ HAMBURGA U RIM Nepisano je pravilo u Hrvatskoj katoli~koj misiji Hamburg da se svake druge godine organizira veliko hodo~a{}e u jedno od poznatih sveti{ta u Europi. Do sada su ~lanovi HKM Hamburg hodo~astili u sva poznatija sveti{ta Europe, u neka od njih i vi{e puta, a jednom i u Svetu Zemlju. Prije vi{e od godinu dana odlu~eno je da }emo ove godine hodo~astiti u Rim. Zanimanje za hodo~a{}e bilo je veliko. Na kraju je u Rim otputovalo 49 hodo~asnika. Me|u njima su bili s. Janja Martinovi} i brat Matijas Farka{ kao voditelji puta i duhovna pratnja. 72 Na put smo krenuli 30. rujna u ranim jutarnjim satima iz zra~ne luke Hamburg te smo u Rim sletjeli oko 10 sati. U Ku}i hrvatskih hodo~asnika „Domus Croata“ srda~no su nas do~ekali djelatnici doma te smo se rasporedili po sobama prema unaprijed napravljenom rasporedu. Prema dogovoru s na{im vodi~em bratom Stipom Juri~em, dominikancem koji vi{e desetlje}a radi kao profesor na dominikanskom sveu~ili{tu sv. Tome (Angelicum), ujedno je i dekan istog sveu~ili{ta, poslijepodne smo se uputili u prvi obilazak grada VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Rima. Zbog obveza na fakultetu brat Stipe nas je vodio samo ~etiri dana. Tih dana obi{li smo sva va`nija hodo~asni~ka mjesta, ali i druge va`ne povijesne gra|evine grada Rima. Za vrijeme boravka u Vje~nom gradu svoje molitve i te{ke noge od mnogoga hodanja (jesmo li i{li na hodo~a{}e ili ne?!) prikazivali smo za sve koji ovaj put nisu mogli po}i s nama i na svoje osobne nakane. Vjerujem da se svakome od nas svidjelo sve {to smo vidjeli i do`ivjeli za vrijeme boravka u Rimu. Vjerujem da }e mnogi pamtiti svakodnevno zajedni{tvo na svetim misama, krunici te ugodna ve~ernja dru`enja uz pjesmu nakon napornog hodo~asni~kog dana. Vjerujem da bi svatko od nas izrekao vlastiti dojam ovog hodo~a{}a i da se svatko od nas s razli~itim osje}ajima osvr}e na ovo hodo~a{}e. No, su- sret s papom Franjom na op}oj audijenciji u srijedu na svakoga od nas ostavio je vrlo sna`an dojam. Tako|er, ulazak u baziliku sv. Petra, molitva kod groba sv. Petra, molitva kod grobova papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., za koje smo upravo u Rimu saznali da }e u travnju 2014. biti progla{eni svetima, ali i na grobovima ostalih papa u kripti bazilike sv. Petra, te na grobu sv. Pavla bili su posebnim emocijama ispunjeni trenuci. Ka`u da slika, u ovom slu~aju fotografija, govori vi{e od tisu}u rije~i. Stoga, neka vam galerija slika na portalu HKM Hamburg (http://hkmhamburg. bi-hh.de) ispri~a pri~u, do~ara na{e hodo~a{}e. Vjerujem da }ete u`ivati! brat Matijas Farka{, OP IZ KATEHEZA PAPE FRANJE NA OP]IM AUDIJENCIJAMA SRIJEDOM 26. lipnja 2013. – „Crkva je hram“ @elim dakle da se zapitamo: kako `ivimo svoju crkvenost, svoju pripadnost Crkvi? Jesmo li `ivo kamenje ili smo, tako re}i, umorno, malaksalo, ravnodu{no kamenje? Jeste li vidjeli kako je ru`no vidjeti umornog, malaksalog, ravnodu{nog kr{}anina? Takav kr{}anin nije dobar, kr{}anin mora biti `iva- han, radostan {to je kr{}anin; mora `ivjeti tu ljepotu pripadnosti Bo`jem narodu koji je Crkva. Otvaramo li se djelovanju Duha Svetoga da bismo bili aktivni dio u na{im zajednicama ili se pak zatvaramo u same sebe govore}i: „Previ{e sam zauzet, to nije moj zadatak“? MOLITVA PAPE FRANJE DUHU SVETOM „Ovo je molitva koju moramo svakodnevno moliti: Daj Du{e Sveti da moje srce bude otvoreno Bo`joj rije~i, da moje srce bude otvoreno dobru, da moje srce svakoga dana bude otvoreno Bo`joj ljepoti. @elim svima postaviti jedno pitanje: koliko se od vas svakoga dana moli Duhu Svetom?“ Iz Kateheze pape Franje na op}oj audijenciji 15. svibnja 2013. 73 NOVA IZDANJA PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE „VELI^INA SKROMNOGA“ U klaustru samostana sv. Dominika u Dubrovniku, 20. lipnja predstavljena je monografija o stvarala{tvu brata Marka Boba{a „Veli~ina skromnoga“. Mono grafiju je izdala Dominikanska naklada Istina. O njoj su govorili Ivana Jovanovi} Trostmann, akademska slikarica, prior samostana brat Nikola Mio~, rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lu~i} te sam umjetnik brat Marko Boba{. Na po~etku je okupljene pozdravio prior Nikola Mio~ i osvrnuo se na umjetni~ki opus brata Marka. Brat Anto Boba{, u~itelj dominikanskih bogoslova, `upnik `upe Kraljice svete krunice u Zagrebu 74 i ro|eni brat fr. Marka, govorio je o prikupljanju Markovih umjetni~kih djela, posebno spomenuv{i ratno vrijeme kada je izgorjela njihova obiteljska ku}a, a s njom i neka Markova djela. Brat Anto je nadalje kazao kako je odlu~io skupiti bratova djela koja su ostala i jednom ih objaviti. Fotografije je snimio Marko Vrdoljak i obradio u svojemu studiju „Five Stars“. Slikarica Jovanovi} Trostmann je rekla kako su Markova likovna ostvarenja zapravo rezultat njegova unutarnjeg odnosa s Isusom i Marijom. Naglasila je da brat Marko po{tuje izvornost izabranog predmeta, tijekom umjetni~kog stvaranja ga VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE „ne {minka“, nego dopu{ta da sam predmet pri~a o stvarnosti. Mons. Lu~i} kazao je da se danas sve svodi na parolu: „Upotrijebi, pa baci“, a brat Marko svojim se stvarala{tvom protivi toj logici i poru~uje da ni{ta nije besmisleno te od onog {to drugi smatraju besmislenim on stvara umjetni~ka djela. Brat Marko je na kraju zahvalio prvenstveno Bogu i Bla`enoj Djevici Mariji, a zatim svima okupljenima i svima koji su na bilo koji na~in pomogli u ostvarenju monografije. U glazbenom dijelu predstavljanja nastupila je molitvena zajednica „Dva srca“ iz Gru`a. Monografija sadr`i 208 stranica i donosi mnoga umjetni~ka djela brata Marka, kao i tekstove o njegovoj umjetnosti iz pera Mirka Jozi}a, Ive [imata Banova i o. Ulricha Engela. Tu je jo{ pogovor brata Ante Boba{a i predgovor urednika monografije brata Frane Prcele. Tekstovi autora prevedeni su na engleski jezik. 75 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE DUGOMETRA@NI FILM O STVARALA[TVU MARKA BOBA[A – „SEDAM DANA STVARANJA“ U Dubrovniku je 13. listopada 2013. u ve~ernjim satima u dvorani kina „Visia“, na pretpremijernoj projekciji zatvorenoj za javnost, prikazan film „The Seven Days of Creation“ (Sedam dana stvaranja) o stvarala{tvu brata Marka Boba{a, o `ivotu u samostanu i odnosu ~ovjeka prema Bogu i talentu koji mu je dan. Film prati `ivot dominikanskog redovnika unutar samostana sa fokusom na njegov rad na komadu drveta iz kojeg stvara motiv religijske tematike. Materijal za film je sniman u velja~i 2013. u dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Autor filma je priznati hrvatski fotograf i snimatelj Marko Vrdoljak, kojemu je ovo prvi dugometra`ni film. Sam autor svjedo~i na portalu www.markovrdoljak.com: „Ovaj film sam odlu~io napraviti iz zahvale Bogu na talentu za osje}aj svjetlosti koji mi je dan te se ovom objavom odri~em svih eventualnih zarada koje }e ovaj projekt ikada donijeti u korist koju }e odrediti predstavnici dominikanske zajednice u Hrvatskoj.“ Marko Vrdoljak je snimio i fotografije za monografiju o Marku Boba{u „Veli~ina skromnoga. Umjetni~ko stvarala{tvo Marka Boba{a O.P.“ (Zagreb, Dominikanska naklada Istina, 2013.). U razgovoru za „Dubrova~ki vjesnik“, na upit novinarke An|elke Kelava kako je izgledao `ivot 76 kod Dominikanaca tijekom snimanja filma, autor filma odgovara: „@ivot u samostanu meni je, kao i ve}ini ljudi koji nemaju priliku kretati se u takvim prostorima, bio fantasti~no iskustvo, vizualno kao fotografu i snimatelju, ali prije svega i duhovno. Samostan mi je kao stanovniku urbanog Zagreba pru`io mir, ti{inu i duhovnost. Kroz razgovore sa o. Markom puno toga sam saznao, o sebi i odnosu izme|u ~ovjeka i Boga. Ono {to sam do`ivio promijenilo je moje vi|enje `ivota.“ (19. 10. 2013._ http://dubrovacki.hr/clanak/56432/ugodaj-u-samo stanu-promijenio-je-moj-dozivljaj-svijeta). Nakon pretpremijerne projekcije film je nai{ao na pohvale publike. Film je poslan na turneju po svjetskim festivalima. brat Anto Gavri}, OP VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE AUGUSTIN KA@OTI] U RIJE^I I SLICI U izdanju Dominikanske naklade Istina u Zagrebu objavljena je nova knjiga brata Marijana Bi{kupa „Augustin Ka`oti} u rije~i i slici“, uz potporu Dijecezanskog odbora Zagreba~ke nadbiskupije za promicanje {tovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Ka`oti}a. Knjiga ima 240 stranica, a sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu, u kratkim tematskim razmi{ljanjima autor govori o Augustinovu `ivotu i radu, osvjetljava Ka`oti}ev doprinos hrvatskoj vjerskoj i kulturnoj pro{losti. Tako nailazimo na pojedina~ne naslove tema koje su obra|ene u knjizi: Augustin Ka`oti} u Zagrebu, Ka`oti}eva obnova zagreba~kog obreda, Ka`oti} kao apostol istine, Augustin kao teolog sveop}e Crkve, {tovatelj Majke Bo`je, rad na duhovnoj obnovi hrvatskoga naroda, Augustin kao promicatelj vjerske tolerancije i pobornik ljudskih prava, organizator prve sinode zagreba~ke biskupije, Ka`oti} i Europa, o Ka`oti}evoj socijalnoj djelatnosti, Augustinov nauk o materijalnim dobrima, o Augustinovoj brizi za duhovni napredak sve}enstva, Ka`oti} kao svetac; papa Pavao VI. o Augustinu Ka`oti}u; Ka`oti} u umjetni~kim djelima; o godini Augustina Ka`oti}a (2001.-2002.). Najve}i dio tih priloga autor je redovito objavljivao u „Glasu Koncila“ uo~i proslave blagdana bl. Augustina Ka`oti}a. Augustina Ka`oti}a, svim {tovateljima i ostalim vjernicima pribli`iti `ivot i rad prvog i najstarijeg hrvatskog bla`enika, i u~initi ga tako jo{ poznatijim {irim slojevima te ujedno potaknuti sve vjernike da se u svim svojim duhovnim i materijalnim potrebama utje~u njegovu mo}nu zagovoru. U travnju 2010. godine slu`beno je zapo~eo postupak kanonizacije bl. Augustina Ka`oti}a u suradnji biskupije Lucera-Troia kao glavnog aktera kauze te Zagreba~ke nadbiskupije i Hrvatske dominikanske provincije kao suaktera. brat Anto Gavri}, OP U drugome, ikonografskom dijelu, nalazi se 54 fotopriloga o Augustinovim slikama, kipovima i freskama od najranijih vremena (Tomo iz Modene, Treviso 1352.) pa do na{ih dana (Maja Vidovi}, Kri`evci – Zagreb, 2013.) razasutih po Hrvatskoj, Italiji, Njema~koj, Poljskoj, Francuskoj, Kanadi i Australiji. Knjiga sadr`i i sa`etke na nekoliko stranih jezika, popis izvora i literature. Nadamo se da }e ova nova knjiga umirovljenoga profesora moralne teologije na KBF-u Marijana Bi{kupa, promicatelja {tovanja bl. 77 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE GOSPINA KRUNICA – RAZMATRANJA Knjiga „Gospina krunica – Razmatranja“ brata Ljudevita Je|uda do`ivjela je ve} tri izdanja u „Glasu Koncila“ (2005., 2007. i 2011.). Novo dotjerano i znatno pro{ireno izdanje po~etkom listopada ove godine objavila je Dominikanska naklada Istina. U uvodnoj rije~i provincijski promicatelj krunice brat Ljudevit Josip Je|ud pi{e: „Njome su se slu`ili u molitvi krunice pojedinci, molitvene grupe, redovni~ke i `upne zajednice koriste}i pojedine naslove prema prilikama i okolnostima. Dok su prsti prebirali po zrncima krunice, a usta izgovarala rije~i preuzete iz Evan|elja, molitelji su misaono uranjali u otajstva objave i otkupljenja zajedno s Marijom, Isusovom majkom. Najavljeno otajstvo oboga}ivalo je razmatranje vode}i molitelja krunice na Marijin put gdje ’Marija trajno stavlja pred vjernike otajstva svoga Sina sa `eljom da ih se razmatra kako bi mogli osloboditi svu svoju spasenjsku snagu. Kada moli krunicu, kr{}anska zajednica preuzima Marijina sje}anja i njezin kontemplativni pogled’ (Ivan Pavao II., Krunica Djevice Marije – RVM, 11).“ Na 247 stranica gorljivi {tovatelj Majke Bo`je donosi bogate i raznolike sadr`aje za poznavanje krunice i molitvu krunice u raznim prigodama: Naziv i na~ini moljenja krunice, Krunica uz otvoreno evan|elje, Krunica o na{em kr{tenju, Euharistijska krunica, U {koli Marije, Euharistijske `ene, Krunica na{eg zajedni{tva, Krunica Bo`jeg poziva, Op}a krunica, Moja osobna krunica, Krunica kratkih nadahnu}a, Krunica u pjesmi, Molitva krunice za duhovna zvanja, Kruni~arska udru`enja, Vijenac `ive krunice, U pjesni~kom ushitu du{e, Lauretanske litanije, Molbenica Kraljici svete krunice, Dogmatska konstitucija o Mariji, Kako moliti krunicu. Preporu~ujem ovu knjigu svim na{im zajednicama jer ona mo`e biti nadahnu}e i oboga}enje 78 za zajedni~ku molitvu krunice s narodom u na{im crkvama. Preporu~ujte je dalje svima koji vole i mole krunicu. A ona je dio na{e ba{tine i jedno od neizostavnih sredstava u ostvarenju na{eg poslanja. U~itelj Reda Damian Byrne ustvrdio je u svome Pismu o krunici 1985. godine: „Dominikanski odgoj ne smije zapustiti bogatu ba{tinu Reda s obzirom na povijest i duhovnost krunice.“ Zatim je naveo rije~i pape Pija XI., koji je 7. o`ujka 1934. pisao tada{njem U~itelju Reda: „Mo`e se ispravno re}i da je Marijina Krunica po~elo i temelj na kojem VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE po~iva sam Red sv. Dominika, radi usavr{avanja `ivota svojih ~lanova i postizanja spasenja drugih.“ A papa Ivan Pavao II. u Apostolskom pismu „Krunica Djevice Marije“ (2002., br. 17) poti~e ponovno i nas dominikance: „Povijest krunice pokazuje da su se toj molitvi posebno utjecali dominikanci u te{kim vremenima za Crkvu zbog {irenja krivovjerja. Danas smo pred novim izazovima. Za{to ponovno ne uzeti krunicu u ruke s istom vjerom na{ih predaka? Krunica ~uva svu svoju mo} i ostaje nezaobilazno pomo}no sredstvo u pastoralu svakoga dobrog navjestitelja.“ Op}a skup{tina Reda, odr`ana u Rimu, poti~e sve dominikanske zajednice „da u svoj plan zajedni~kog `ivota uklju~e brigu za molitvu krunice te da u svoj projekt apostolskog `ivota (KKN 311) uvrste aktivnosti koje poti~u evangelizaciju kroz ovu pu~ku pobo`nost“ (Rim 2010., br. 77). Knjiga se mo`e naru~iti u uredni{tvu Dominikanske naklade istina (urednikºdominikanci.hr) po prigodnoj cijeni od 40,oo kuna po primjerku. brat Anto Gavri}, OP TRAJNO TRAGANJE ZA BOGOM Govoriti ili pisati o flamanskom teologu Edwardu Schillebeeckxu (1914.-2009.), pripadniku Dominikanskog reda, nije posve lako, jer to je duboki mislilac, istra`itelj i eminentni teolog kojemu nije bilo do teoretiziranja ve} i do prakti~ne primjene povijesti spasenja kod ljudi sada{njosti i budu}nosti. Postao je poznat kao profesor na Sveu~ili{tu u Nijmegenu, kao utemeljitelj sveu~ili{ne Teolo{ke revije, kao ekspert na II. Vatikanskom koncilu, kao suosniva~, s teolozima Rahnerom i Congarom, postkoncilske revije „Concilium“ te kao autor mnogobrojnih intervjua, preskonferencija, stru~nih ~lanaka i knjiga o Bogu, sakramentima, soteriologiji, Kristu, `enidbi, celibatu, prisutnosti u euharistiji, o slu`bama u Crkvi, o ~ovje{tvu, o odnosu Crkve i svijeta, o laicima, sve}enicima i redovnicima. Bio je veoma anga`iran, cijenjen i popularan ne samo u Nizozemskoj ve} diljem Europe i Amerike. Vatikanska Kongregacija za nauk vjere tri puta ga je pozivala u Rim da pojasni svoja razmi{ljanja. Uvijek se je odazivao i poku{avao obrazlagati kako njegova razmi{ljanja mogu koristiti Crkvi i suvremenom svijetu. Nije bio osu|ivan, ali mu je dano na znanje kako su njegove ideje u skladu s vjerom, ali neke nisu posve u skladu s definiranim tradicionalnim u~iteljstvom Crkve. Djela su mu prevedena na brojne svjetske jezike. Zagreba~ka Kr{}anska sada{njost objelodanila je knjigu „Krist sakrament susreta s Bogom“ (2. izd. 1992.) te u nizu Teolozi dvadese79 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE tog stolje}a djelo autora Franca Giulia Brambilla „Edward Schillebeeckx“. Tre}a knjiga, koja se pojavila u Kr{}anskoj sada{njosti pod naslovom „Lice Tvoje tra`im“ (2012.), donosi razgovore o Bogu, koje je posebni izvjestitelj ~asopisa „Il Regno“ Francesco Strazzari vodio sa Edwardom Schillebeckxom. Tu se nalaze mnogobrojna i va`na pitanja i potpitanja, kao i odgovori na teme: Isus iz Nazareta – stalni izazov; smisao `ivota i evan|eoska poruka; `elja za zavr{nim ispunjenjem te o mistici na{ih kasno-modernih dru{tava. Prema na~elu Dominikanskog reda „Contemplata aliis tradere – prenijeti drugima ono {to se kontempliralo“ teolog jezgrovito i jasno o~ituje kako je njegov `ivot bio trajno traganje za Bogom, koji se nama ljudima ~ini dalekim, {utljivim, nerazumljivim premda nam je blizak i onda kada {uti. Schillebeeckx govori o Crkvi koja treba u}i u svijet ne da bi se njemu prilagodila ve} da bi bila „proro~ka i kriti~ka“. Va`no je uo~iti, veli Edward: „Jedno je Bog, a drugo je religija, iako ima posla s Bogom. Bog nije ljudsko djelo, a religija jest.“ Ovaj teolog izri~ito ispovijeda vjeru u `ivoga i osobnog Boga premda mu je o~ito kako je na{a povijest mje{avina radosti i patnje, smisla i besmisla koje na{ um ne uspijeva do kraja objasniti. Svra}a pozornost na Tomu Akvinskoga koji je isticao kako se u svakome ~ovjeku skriva naravna `elja za osobnim susretanjem Boga, `elja da „vidi Boga“. Religije i njihove povijesne formulacije ne mogu do kraja iscrpsti Bo`ju bit, zato je religiozna vjera neizbje`no zdru`ena s dvojbom i traganjem. Premda se na mistiku kao putu do Boga sumnji~avo gleda, ipak je ona „put prema Nekome tko je potpuno neshvatljiv u pojmovima ili slikama, jer se „punina ne mo`e ukazati ljudskom duhu“. [to se ljudi vi{e udaljuju od vjere u Boga, to se vi{e izru~uju idolima ili bogovima koji ne proizvode `ivot, nego muku i smrt. Teolog u odgovorima poja{njava kako se „Boga mo`e iskusiti u ljudima koji vr{e pravednost, a u srcima imaju ljubav prema bli`njemu“. brat Ivo Martini}, OP „Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti“ izdala je knji`icu „Hrvatski udio u izgradnji europskog kulturnog prostora“ koja sadr`i predavanje brata Franje [anjeka, odr`anog 13. lipnja u Knji`nici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u organizaciji Razreda za dru{tvene znanosti. 80 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE „Dru{tvo Znamenje“ iz Petrov~a izdalo je prijevod knjige brata Timothyja Radcliffea „Vi ste moji prijatelji. Pogovori z Guillaumom Goubertom“ (Vi ste moji prijatelji. Razgovori s Guillaumom Goubertom). S francuskoga na slovenski jezik preveo je brat Ivan Arzen{ek. Mladi hrvatski dominikanci – dominikanski studenti iz Zagreba – izdali su u svibnju novi broj „Izazova istine„ u kojemu mo`ete pro~itati njihova teolo{ko-filozofska promi{ljanja o dominikanskoj duhovnosti, vjeri, obra}enju te nekim pitanjima kojima se Crkva bavi i poku{ava prona}i odgovor pred izazovima dana{njice. 81 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE BRA]A PROPOVIJEDAJU Svjesni smo da ovo nije cjeloviti prikaz. Stoga molimo svu bra}u da u Tajni{tvo Provincije po{alju obavijesti o aktivnostima koje donosimo u ovoj rubrici. Duhovne vje`be Trodnevlja Od 17. do 22. velja~e brat Ivica Tomljenovi} vodio duhovne vje`be sestrama Na{e Gospe u Zagrebu (Remete), zamijeniv{i provincijala koji je bio sprije~en zbog bolesti (upala plu}a). Matijas Farka{, od 8. do 9. velja~e, Po`ega, u `upi Sv. Terezije (katedrala) – u sklopu priprave za Gospu Lurdsku. Od 21. do 27. velja~e u samostanu u Bolu na Bra~u brat Matijas Farka{ duhovne vje`be za bra}u u formaciji iz samostana u Zagrebu. Od 12. do 18. svibnja brat Ivan Iko Mateljan sestrama Malog Isusa u Livnu. Od 23. do 30. lipnja u Sinju brat Jozo ^irko sestrama milosrdnicama. Od 7. do 13. kolovoza u Livnu brat Ivo Plenkovi} sestrama Malog Isusa. Od 24. do 30. kolovoza brat Petar Gali} u samostanu u Bolu bra}i novacima prije polaganja jednostavnih zavjeta i novim kandidatima za novicijat prije obla~enja. Anto Boba{ od 8. do 10. o`ujka u `upi Presvetog Trojstva, Reka, kraj Koprivnice. Anto Boba{ od 16. do 18. o`ujka, Grubi{no Polje: trodnevlje za Svetog Josipa te propovijed na samu svetkovinu. Petar Gali}, od 15. do 17. o`ujka u `upi Pag (u sklopu proslave 600. obljetnice ~udotvornog kri`a). Anto Boba{ i Matijas Farka{, od 17. do 19. svibnja, u `upi Sv. Jelene u Zaboku. Sudjelovali su i dominikanski studenti, a na kraju trodnevlja izveli su igrokaz „Domini~e, tko si?“. Jozo ^irko, od 4. do 7. lipnja – trodnevlje za Srce Isusovo u Travniku te propovijed na samu svetkovinu. Od 26. do 31. kolovoza brat Anto Gavri} sestrama franjevkama od Bezgre{nog za~e}a u Dubrovniku (Dan~e). Petar Gali} od 31. srpnja do 2. kolovoza – za blagdan bl. Augustina Ka`oti}a – u samostanu sv. Dominika u Trogiru, nacionalnom sveti{tu bl. Augustina Ka`oti}a. Pu~ke misije Jozo ^irko od 31. srpnja do 2. kolovoza – za blagdan bl. Augustina Ka`oti}a – u samostanu i `upi bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu-Pe{~enici. Ljudevit Je|ud od 10. do 17. o`ujka misije u `upi Vinica, Vara`din. Jozo ^irko i Ivo Plenkovi} u `upama Stolac i Aladini}i u Hercegovini od 10. do 17. o`ujka, povodom 150. obljetnice `upe Sv. Ilije Proroka u Stocu. Jedan dan sudjelovale su i sestre dominikanke iz Kor~ule. 82 Anto Boba{ od 12. do 14. kolovoza, trodnevlje za Veliku Gospu, Belafu`a u Zadru. Virje, nedjelja Dobrog Pastira, 21. travnja: Anto Boba{, Mato Bo{njak, Josip Cota, Ivan Dominik Ili~i}, Lovro Kr`elj, Kre{imir Kapetanovi} i Ante Kazoti. Bra}a studenti izveli su igrokaz o sv. Dominiku. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Jozo ^irko, 13. lipnja – sv. Ante, Humac. Petar Gali}, 13. lipnja – sv. Ante, Split-Poljud. Jozo ^irko, 1. srpnja – Blato (Kor~ula), u sklopu devetnice za blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkovi}. Alojz ]ubeli}, 16. srpnja – Gospa Karmelska, kod sestara karmeli}anki u Karmel Brezovici. Jozo ^irko 3. kolovoza, za blagdan bl. Augustina Ka`oti}a, u `upi bl. Augustina Ka`oti}a u Lupoglavu. Luka Prcela, 4. listopada – sv. Franjo, u franjeva~kom samostanu sv. Ante na Dridu, u `upi Sv. Jakova apostola u Trogiru. Marko Bijeli}, 4. listopada – sv. Franjo, u crkvi sv. Franje na zagreba~kom Kaptolu. Bra}a iz samostana Kraljice svete krunice (posebice prior brat Alojz ]ubeli} i ekonom brat Kristijan Rai~) vrlo ~esto slave misu nedjeljom ujutro kod sestara karmeli}anki u Karmel Brezovici. Sestre vrlo rado pozivaju bra}u za euharistijska slavlja, a brat Franjo [anjek povremeno dr`i sestrama i prigodna predavanja iz povijesti Crkve. Zamjene Samostan u Kor~uli: velja~a (Ante Kova~evi}, Nikola Leopold Noso, Sre}ko Koralija, Petar Gali}, Pero ]avar); o`ujak (Pero ]avar, Kristijan Rai~), Marijan Bi{kup, Ante Kova~evi}, Ljudevit Je|ud, Zvonko Kne`evi}, Ivan Iko Mateljan, Mato Bo{njak, Marinko Zadro. Rijeka: Matijas Farka{, Ivan Gavranovi} i Lovro Kr`elj. Finale u Dubrovniku: bra}a studenti Josip Cota, Ivan Dominik Ili~i}, Kre{imir Kapetanovi}, Lovro Kr`elj, Ante Kazoti i Domagoj Augustin Polan{~ak te bra}a novaci iz Dubrovnika. Predavanja Marko Bijeli}, 20. velja~e, Zagreb, u sklopu tribine „Korizma na Pe{~enici“: „Neka mi bude po tvojoj rije~i: Marija uzor vjere i nade“. Marijan Bi{kup, 30. rujna, Trogir-^iovo, XVI. me|unarodni Studijski tjedan: „Mariologija hrvatskih dominikanaca od 13. – 20. stolje}a“ i „Vinko Marija Gu~eti} (1682. – 1771.): pogled na njegovu mariolo{ku misao“. Zvonko D`anki} na trodnevnom Mariolo{komarijanskom simpoziju u Sinju odr`ao je 20. rujna 2013. predavanje „Krunica i njezina povezanost s Domovinskim ratom“. Anto Gavri}, 24. svibnja, Filozofski fakultet DI u Zagrebu: na simpoziju „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“ odr`ao predavanje „Za{to prou~avati srednjovjekovnu filozofiju“. Marijan Jur~evi}, 20. o`ujka, u sklopu tribine „Korizma na Pe{~enici“ u organizaciji Dominikanskog samostana bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu: „Marija i Dominik: marijanski kontekst dominikanskog `ivota“. HKM Hamburg: Matijas Farka{ i Mato Bo{njak. HKM Hannover: Stipe Juri~ od 18. srpnja do 20. kolovoza (voditelj Misije Anastazio Petri} sudjelovao je kao definitor na{e Provincije na Op}oj skup{tini Reda u Trogiru). Klop~e: Pero ]avar (srpanj). Dr`avna vjeronau~na olimpijada: Na natjecanjima na `upanijskoj/nadbiskupijskoj razini natjecateljima su sv. Dominika i Red propovjednika predstavila bra}a studenti: [ibenik: Marko Dokoza, Josip Cota, Ivan Dominik Ili~i} i Marko Pavlinovi}. Sre}ko Koralija - 27. o`ujka, Zagreb, u sklopu tribine „Korizma na Pe{~enici“: „Marija u dijalogu Islama i Kr{}anstva“. - na Redovni~kim danima u dominikanskom samostanu u Splitu (13. 9.) i u franjeva~kom samostanu u Zagrebu-Dubravi (20. 9.) odr`ao predavanje „^itanje Svetog pisma kao stalni pronalazak sebe – primjer sv. Efrema Sirskog“. - 28. rujna, Trogir-^iovo, XVI. me|unarodni Studijski tjedan: „Neki aspekti mariologije sirskih otaca“ i „Marija u spisima Efrema Sirskog“. 83 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Stjepan Krasi} - 26. velja~e 2013., Rim, na Me|unarodnom kongresu o sv. ]irilu i Metodu me|u Slavenima: „Kontinuitet }irilometodske ideje i tradicije slavenskih naroda“. - 18. o`ujka, u sklopu Dana kr{}anske kulture u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku: „Stjepan Gradi} i gradnja dubrova~ke katedralne crkve“ – u povodu 400. obljetnice Gradi}eva ro|enja i 300. obljetnice dovr{etka katedrale. - 26. srpnja, Donja Lastva (Crna Gora), „Dom kulture Josip Markovi}“: „Vjerska i kulturna ba{tina Svete Bra}e ]irila i Metodija“. - U sklopu Mostarskog prolje}a 2013. – XV. dana Matice hrvatske, u Amfiteatru Sveu~ili{ta u Mostaru predstavljena je knjiga Stjepana Krasi}a – „Nastanak i razvoj {kolstva – od antike do srednjeg vijeka“. - 9. srpnja u Kne`evom dvoru u Dubrovniku, na otvorenju sredi{nje izlo`be Dubrova~kih muzeja „Stjepan Gradi} – otac domovine“ povodom 400. obljetnice njegova ro|enja, govorio je o Stjepanu Gradi}u (Dubrovnik, 1613. – Rim, 1683.). Napisao i prilog za Katalog izlo`be. - U sklopu Dana Frane Petri}a u Cresu od 24. do 28. rujna predstavio je katalog izlo`be „Stjepan Gradi}: otac domovine“. Domagoj Polan{~ak, 13. o`ujka, odr`ao predavanje „Rajmund Kupareo (1914.-1996.)“ u sklopu korizmenih tribina „Velikani vjere i kulture“ {to ih je Kr{}anski kulturni centar organizirao u dvorani @enske op}e gimnazije sestara milosrdnica u Zagrebu. Slavko Sli{kovi} - 26. velja~e u 18:30, u kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki, odr`ao predavanje „Inkvizicija – ^injenice“. - 19. travnja na tribini u Hrvatskom domu u Slatini, u organizaciji Udruge Napredak, odr`ao predavanje „Kr{}anstvo Bosne i Hercegovine“. - na godi{njem pastoralnom skupu hrvatskih sve}enika, |akona, pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe koji se od 23. do 26. rujna odr`ao u Bergisch Gladbachu kod Kölna na temu „Pitanje (kr{}anskog) identiteta danas“, odr`ao je dva pre84 davanja: „Kr{}anstvo u temeljima hrvatskog identiteta – povijesno-kriti~ki prikaz“ (24. 9.) i „Katoli~ki identitet u suvremenoj Hrvatskoj“ (25. 9.). - 31. listopada, Zagreb, u sklopu tribine „Teolo{ki ~etvrtak“: „Kr{}anstvo i sloboda“ u povodu 1700. obljetnice „Milanskoga edikta“. Franjo [anjek - 13. velja~e, u okviru izlo`be „Hrvatska glagoljica – prisje}anje na jedno europsko srednjovjekovno pismo; od srednjeg vijeka do na{ih dana“, postavljene u Pala~i Tau u Reimsu, na me|unarodnom stru~nom simpoziju „Reimski evan|elistar – remek djelo hrvatske glagoljice“ odr`ao predavanje: „Georges d’Esclavonie (1355/60 – 1416) et l’écriture glagolitique qualifiée d’alphabet croate“. - 24. travnja, velika dvorana Dr`avnog arhiva u Pazinu: „Doprinos Istrana razvoju znanosti na europskom Zapadu (12.-16. st.)“. - 13. lipnja, Knji`nici HAZU u Zagrebu: „Hrvatski udio u izgradnji europskog kulturnog prostora“. Predavanje je objavljeno i kao zasebna knji`ica, HAZU 2013., 33 str. TV HTV 1, srijeda 20. velja~e 2013., u popodnevnoj polsatnoj emisiji religijskog programa „Rije~ i `ivot“ s temom: „@ivot ili natjecanje u vjeri“, sudjelovali Anto Boba{, OP i Ana Buljat prigodom dr`avne vjeronau~ne olimpijade o sv. Dominiku i Redu propovjednika. Repriza je bila sutradan, 21. velja~e ujutro. HTV 1, nedjelja 2. lipnja 2013., deveta nedjelja kroz godinu: prijenos mise iz samostanske crkve sv. Dominika u Dubrovniku. Misu je predvodio brat Nikola Mio~, prior samostana. Neposredno prije prijenosa mise emitiran je prilog o samostanu i bra}i u samostanu (prilog se mo`e pogledati na: http:// www.youtube.com/watch?v=jrxynaOnDMI). HTV 1, u nedjeljnoj emisiji „Mir i dobro“, 28. srpnja, 4. kolovoza i 11. kolovoza bio je prilog o po~etku Op}e skup{tine Reda, proslavi bl. Augustina Ka`oti}a u Trogiru i zavr{etku Op}e skup{tine u VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE samostanu u Splitu. U istoj emisiji 1. rujna bilo je izvje{}e o Me|unarodnom studijskom tjednu odr`anom na ^iovu. katoli~ki radio i Radio Marija. Misu je predvodio provincijal Anto Gavri}, a liturgijsko slavlje animirao je zbor dominikanskih bogoslova. Nova TV je u nedjelju 28. srpnja, u sredi{njem ve~ernjem dnevniku, donijela kratki prilog s Op}e skup{tine Reda u Trogiru. Isti je prilog uvr{ten u emisiju „Tjedni pregled“ najva`nijih doga|aja. Emisiju ure|uje Ivana Petrovi}. 3. kolovoza, Trogir (samostan sv. Dominika) sve~ana proslava bl. Augustina Ka`oti}a. Euharistijsko slavlje pred samostanskom crkvom predvodio je i propovijedao zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}, u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Bari{i}em, {ibenskim biskupom Antom Ivasom, U~iteljem Reda Brunom Cadoréom i svim sudionicima Op}e skup{tine. Misu su izravno prenosili Gradski radio Trogir i Radio Marija. Komentator prijenosa je bio brat Ivan Marija Tomi}. Prije i poslije euharistijskog slavlja bili su prigodni intervjui o tome velikom doga|aju. 1. studenog u emisiji „pozitivno“ HTV 2 (s reprizom 3. studenog) prikazan je desetominutni intervju s provincijalom Antom Gavri}em. Radio Na 3. vazmenu nedjelju 14. travnja 2013. Hrvatski radio 1. program prenosio misu u 11:00 sati iz crkve bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu. Misu je predvodio `upnik brat Marko Bijeli}. Misi je prethodila reporta`a o `upi i samostanu. Od 18. do 28. velja~e 2013.: prijenos mise radnim danom u 7:00 iz samostanske crkve svete Katarine u Splitu. Misu je predvodio prior Nikola Dugand`i}, uputiv{i na po~etku kratku misao vjernicima i slu{ateljima. Isti je radio prenosio misu i u nedjelju 24. velja~e u 11 sati koju je predslavio `upnik brat Jozo ^irko. 21. srpnja, nedjelja, uo~i po~etka Op}e skup{tine Reda, predvodio euharistijsko iz samostanske crkve sv. Kri`a na ^iovu izravno je prenosio 1. program Hrvatskog radija, Gradski radio Trogir, Hrvatski 8. kolovoza, Radio Marija prenosila je sve~ano euharistijsko slavlje na zavr{etku Op}e skup{tine Reda u samostanskoj crkvi u Splitu, koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Bari{i}, uz koncelebraciju hvarskog biskupa mons. Slobodana [tambuka. Komentator prijenosa je bio brat Ivan Marija Tomi}. 25. kolovoza, 1. program Hrvatskog radija prenosio je euharistijsko slavlje iz samostanske crkve u Bolu na Bra~u. Brat Ljudevit Je|ud redovito je, do listopada, svakoga posljednjeg ponedjeljka u mjesecu u jednosatnoj emisiji na Radiju Mariji govorio o dominikanskoj duhovnosti; od mjeseca studenoga emisija ide prve subote u mjesecu u 11:00 sati. 85 IN MEMORIAM SPOMEN NA @RTVE BOMBARDIRANJA DOMINIKANSKOG SAMOSTANA U DRUGOM SVJETSKOM RATU U samostanskoj i `upnoj crkvi Kraljice svete krunice u Zagrebu slavljena je 8. svibnja sve~ana sveta misa za `rtve poginule za vrijeme bombardiranja samostana 1944. godine. 8. svibanj znakovit je datum za Dominikanski red jer se na taj dan slavi spomendan za{tite Bla`ene Djevice Marije nad cijelim Redom propovjednika. Tog je dana godine 1927. Antun Bauer posvetio kapelu u novootvorenom samostanu, a tim ~inom je dovr{en i sve~ano otvoren dominikanski samostan na @eljezni~koj koloniji na Borongaju, koji je kroz rad bra}e propovjednika do danas zaslu`an za kulturni i vjerski razvoj `upe Kraljice svete Krunice. Sve~anu svetu misu predslavio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavri}. Provincijal je istaknuo intenzivnu aktivnost dominika- naca tijekom tridesetih godina 20. stolje}a nabrojiv{i razne djelatnosti: aktivnost Dominikanske naklade Istina, {irenje marijanske pobo`nosti kroz pokret kruni~ara, osnivanje raznih bratov{tina i otvaranje klasi~ne gimnazije s pravom javnosti 1941. godine. Mnoge su aktivnosti bra}e propovjednika prekinute 22. velja~e 1944. godine, kada je dominikanski samostan tragi~no pogo|en za savezni~kog bombardiranja. U napadu je sru{eno cijelo ju`no krilo samostana. Tijekom zra~nog napada pod ru{evinama smrt je na{lo 8 redovnika, dok je deveta `rtva bio namje{tenik naklade „Istina“. „@rtva sazidana u temelje zagreba~kog dominikanskog samostana, koji danas do`ivljava vanjsku i unutarnju obnovu, obvezuje nas na odgovornost u na{em radu i ona ne smije biti zaboravljena“, istaknuo je provincijal u svojoj propovijedi. Nakon svete mise sve~ana procesija uputila se prema mjestu koje je 1944. pogo|eno bombardiranjem. Otkrivena je i blagoslovljena spomen-plo~a `rtvama, ~ija su imena na taj na~in zapisana kao trajni podsjetnik na njihovu mu~eni~ku smrt. Poginuli su: fr. An|elko Orlandini, nekada{nji provincijal i jedan od najzaslu`nijih za izgradnju zagreba~kog dominikanskog samostana, fr. Jordan Viculin, skladatelj i pisac nekoliko knjiga i molitvenika i revni {iritelj pobo`nosti krunice, fr. Manes Karnin~i}, prior samostana, fr. Serafin 86 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Lupi, vjerou~itelj u brojnim zagreba~kim {kolama, koji je govorio i pisao 12 jezika, fr. Robert Karnin~i}, tada apsolvent na Filozofskom fakultetu, fr. Herman Andromak, {kolovani matemati~ar koji se bavio znanstvenim radom, fr. Branimir Kora}, prvi dominikanac iz Hercegovine, fr. Tomo Rogulj, dominikanski brat suradnik i Ivan ^uljat, ~inovnik u upravi naklade „Istina“, koji je bio otac jednog do- minikanskog bogoslova. Imena istaknuta na spomen-plo~i kriju svestranu aktivnost i duhovnost devetorice ~lanova dominikanske obitelji koji su svojim neumornim radom zadu`ili Red propovjednika i ~ija je mu~eni~ka smrt postala sjeme novog procvata Reda propovjednika u zagreba~kom samostanu. Ana Dageli} VL^. MATE VUKOJA (1938.-2013.) @upnik u miru – vl~. Mate Vukoja – umro je u petak 5. travnja u 75. godini `ivota u Duisburg-Walsumu, u Njema~koj. Ro|en je 5. sije~nja 1938. godine u mjestu Ledinac, u Bosni i Hercegovini. Za sve}enika je zare|en 1967. u Zagrebu kao ~lan Hrvatske dominikanske provincije. Nakon re|enja najprije je bio `upni vikar u Zagrebu. Godine 1969. do{ao je u Njema~ku, gdje je djelovao kao voditelj Hrvatske katoli~ke misije Darmstadt, potom i u Hrvatskoj katoli~koj misiji u Hamburgu. Godine 1974. pre{ao je u Biskupiju Münster i djelovao kao `upni vikar u `upi Sv. Josipa u Dattelnu. Godine 1978. inkardinirao se u tu Biskupiju. Godine 1979. imenovan je `upnikom `upe St. Ludgerusa u Duisburg-Walsum-Aldenrade. Godine 2002. godine imenovan je `upnikom u Du{obri`ni~koj jedinici St. Josef, St. Juliana i u St. Ludgerus u Duisburg-Waldsum-jug. Godine 2005. imenovan je vikarom kooperatorom s titulom `upnika u `upi St. Dionysius u Duisburg-Walsum. Za vrijeme Domovinskog rata bio je aktivan u prikupljanju pomo}i. Umirovljen je 15. sije~nja 2013. i do svoje smrti `ivio je u Duisburgu. Pokopan je u svom rodnom mjestu Ledincu u Bosni i Hercegovini. Adolf Polegubi} 87 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE BRAT JANKO @AGAR, OP (1921.-2013.) Na spomendan sv. Josipa Radnika, 1. svibnja ove godine, u samostanu sv. Alberta Velikog u Oaklandu u Americi umro je brat Janko @agar u 92. godini `ivota. Brat Janko @agar ro|en je 23. rujna 1921. u Prezidu (Gorski Kotar). Osnovnu {kolu poha|ao je u Prezidu, a zatim je {kolovanje nastavio u Dominikanskoj klasi~noj gimnaziji u Bolu na Bra~u i Dubrovniku. Prve zavjete u Redu propovjednika polo`io je 4. kolovoza 1944., a 18. srpnja 1948. zare|en je za sve}enika. Studij teologije poha|ao je na Dominikanskoj visokoj teolo{koj {koli u Dubrovniku, u Olomoucu (^e{ka) te na dominikanskom u~ili{tu u Oxfordu. Specijalizirao je moralnu teologiju i socijalnu filozofiju (filozofija, politika, ekonomija) na Sveu~ili{tu u Oxfordu. Doktorat je postigao na Sveu~ili{tu Sorbonne u Parizu. Poslije pet godina u Engleskoj i sedam godina u Francuskoj, seli se u Ameriku na poziv Kalifornijske dominikanske provincije i po~inje raditi kao profesor na tamo{njem dominikanskom u~ili{tu u Oaklandu. Akademska sprema s dvaju svjetski poznatih sveu~ili{ta, Oxforda i Pariza, omogu}ila mu je neposrednu integraciju u novu sredinu, ali ga je i izolirala od u`eg i neposrednog djelovanja me|u Hrvatima. Za svoga boravka u Europi, osobito pedesetih godina u Francuskoj, sura|ivao je u revijama 88 „Nova Hrvatska“ (London), „Hrvatska Revija“ i „Osoba i duh“. Iako nije slu`beno bio u pastorizaciji Hrvata, ipak je sura|ivao prema potrebama i u Europi i u Americi, osobito propovijedanjem u specijalnim prilikama i potrebama. Me|utim, `ivot i rad brata @agara brzo je i potpuno integriran u `ivot i rad kalifornijskih dominikanaca. Tri godine nakon dolaska, izabran je za priora St. Albert’s Collegea. Vatikanski koncil i geografski polo`aj bogoslovije u blizini kalifornijskog Sveu~ili{ta i desetak, uglavnom protestantskih sjemeni{ta, otvorili su nove mogu}nosti akademske i ekumenske suradnje. Godine 1966. St. Albert’s College uspostavlja prve izravne veze s ostalim sjemeni{tima koja su se razvila u akademsku suradnju poznatu kao „Graduate Theological Union“ (GTU). Nakon zavr{etka priorata, brat @agar izabran je najprije za regensa studija Provincije (1969.-1975.), zatim za dekana {kole (1977.-1984.) koja je promijenila ime u „Dominican School of Philosophy and Theology“ u GTU. Sve to vrijeme brat @agar je ostao vjeran svojem akademskom radu kao redoviti profesor moralne teologije i socijalne etike. U tom je svojstvu gostovao na drugim u~ili{tima. Istovremeno je objavljivao ~lanke o moralnim i socijalnim pitanjima u ~asopisima: „Thomist“, „An- VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE gelicum“, „Season“ (tromjese~nik kojeg je sam bio pokrenuo), a 1984. University Press of America objavila mu je knjigu „Acting on Principles – A thomistic perspective in making moral decision“. Zbog njegova konciznoga stila promi{ljanja knjiga je izvrstan priru~nik svima koji `ele upoznati doprinos sv. Tome Akvinskoga katoli~koj moralnoj tradiciji. Godine 2010. knjiga je do`ivjela ponovljeno izdanje na engleskom, a uskoro }e biti objavljena i u hrvatskome prijevodu. Godine 1973. odlikovan je papinskom medaljom „Benemerenti“ i 1992. postaje profesor emeritus moralne i socijalne filozofije i teologije. Na portalu samostana sv. Alberta povodom Jankove smrti pi{e: „U svojim posljednjim godinama umirovljenja u samostanu sv. Alberta fr. Janko je doprinosio na{em zajedni~kom `ivotu na razne na~ine… Svojim molitvama i misama koje je svakodnevno prikazivao, kao i svojom spremno{}u da slu`i kao duhovnik i ispovjednik bra}e, bio je potpora i model dominikanskog `ivota.“ http://sap.opwest.org/news-and-events/recentnews/a-model-of-dominican-life.html Sprovodi preminule rodbine Ana Kne`evi} s. Viktorija Braji~i}, OP majka brata Zvonka Kne`evi}a. Preminula 20. travnja 2013. u Brezovici (Zagreb). Misu zadu{nicu 23. travnja u Jelahu (BiH) predvodio je provincijalov socius brat Mato Bo{njak. (Podstrana, 7. 1. 1918. – Kor~ula, 20. 9. 2013.) Sprovodne obrede u Kor~uli 21. rujna vodio je brat Mihael Mario Tolj, starje{ina samostana Sv. Kri`a u Gru`u. Mato [oki} Dragica Lasi} Otac brata Damira [oki}a. Sprovodne obrede 22. srpnja vodio je provincijalov socius brat Mato Bo{njak. sestra brata Pave Lasi}a. Preminula u 86. godini `ivota u Uzari}ima (BiH). Sprovod je bio 21. rujna. Boris Maga{, istaknuti arhitekt, ~lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autor projekta samostanske crkve bl. Augustina Ka`oti}a u Zagrebu preminuo je u Rijeci 24. listopada u 83. godini `ivota. Sprovodne obrede na zagreba~kom Mirogoju 28. listopada vodio je brat Marinko Zadro, a misu zadu{nicu u crkvi bl. Augustina Ka`oti}a predvodio je provincijal, uz koncelebraciju nekolicine bra}e. 89 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE STOTI RO\ENDAN DOMINIKANCA INOZENZA VARGE Plavo nebo Be~a, zahvalna lica vjernika, blago ljetno sunce, ponosni pogledi gradi{}anskih Hrvata, brojna dominikanska zajednica na ~elu s dva dominikanca nadbiskupa i kardinala, Christophom Schönbornom i Dominikom Dukom, u dominikanskoj crkvi u Be~u 1. srpnja 2013. sve~ano su proslavili 100. ro|endan dominikanca Inozenza Varge. Biografija ovog gradi{}anskog Hrvata ujedno je ljepota i drama minulih sto godina Srednje Europe. Ro|en je u hrvatskom selu ^ajta (Schachendorf) 90 1. srpnja 1913. u brojnoj obitelji. Po~etak je bio u vrlo skromnim, pa~e oskudnim uvjetima za `ivot u predve~erje I. svjetskog rata. Prve dvije godine njegova {kolovanja odvijale su se na ma|arskom jeziku. Od 1921. godine pripajanjem pokrajine Gradi{}e Austriji nastavlja {kolsku izobrazbu na hrvatskom jeziku u rodnom kraju. Odlaskom u dominikansko sjemeni{te u Graz 1928. nastavlja svoju izobrazbu na tre}em, ovaj put njema~kom jeziku. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE U istoimenom gradu 1935. stupa u Dominikanski red i zapo~inje studij filozofije i teologije, kojeg od 1938. godine nastavlja na dominikanskom visokom u~ili{tu u Walberbergu (kod Kölna). Ve} idu}e godine mora prekinuti studij zbog vojne obveze. Vrlo uskoro slijedi te{ko ranjavanje i dugi boravci u bolnicama u Magdeburgu i Be~u. Slijedi nastavak vojne slu`be po frontama Litve, Poljske, Ma|arske, ^ehoslova~ke, koje zavr{ava ratnim zarobljeni{tvom pod ameri~kim okriljem. U lipnju 1945. nastavlja teolo{ki studij, da bi 2. o`ujka 1947. bio zare|en za sve}enika u Be~u. Slu`be koje je u svom bogatom redovni~kom i sve}eni~kom pozivu obna{ao bile su gotovo isklju~ivo u okviru redovni~ke zajednice Reda propovjednika: od 1948. godine bio je jedno cijelo desetlje}e voditelj dominikanskog sjemeni{ta u Grazu, a nakon toga do 1966. obna{a slu`bu priora dominikanskog samostana u Be~u. Potom preuzima slu`bu provincijala Ju`no-njema~ke i Austrijske provincije (sa sjedi{tem u Be~u) sve do 1982., zatim je starje{ina samostana u Friesachu te opet prior u Be~u (1983.-1986.) i opet provincijal (1986.-1990.). Sudjelovao je na pet Op}ih zborova Dominikanskog reda, bio ~lan Sinode Be~ke nadbiskupije, rado slu{an duhovnik, rektor glazbene {kole St. Ursula u Be~u: jednom rije~ju – osoba kojoj je ne samo njegova redovni~ka zajednica davala povjerenje nego i be~ki nadbiskup te mnogi drugi. Rado je vodio pu~ke misije (ne samo u `upama Gradi{}a), duhovne vje`be (kako redovnicima i redovnicama tako i laicima) i bio rado tra`eni propovjednik i preko radio valova. Preko pola stolje}a je vodio „Djelo sv. Dominika“ (St. Dominikus Werk – s ciljem promid`be redovni~kog i sve}eni~kog poziva u Dominikanskom redu) i bio duhovnikom lai~kih zajednica u Dominikanskom redu (tzv. III. red). Dobio je mnoga priznanja, a posebno je izgleda ponosan {to je prije nekoliko godina progla{en po~asnim gra|aninom gradi{}anske i hrvatske ^ajte. I jo{ puno toga bi se moglo nabrojiti {to je dominikanac o. Inozenz radio, pratio, stvarao, i podupirao. Mno{tvo okupljeno u crkvi je svojom brojno{}u i na taj na~in iskazalo svoju zahvalnost za blizinu i rije~ potpore o. Inozenza, za njegovu odanost rodnom kraju i hrvatskom jeziku, za njegovu iskrenost bez okoli{anja, za njegov humor i dru{tvenost. Prema vlastitom kazivanju vrlo sna`no je na njega utjecala njegova pobo`na i radi{na majka – njena ~vrsta vjera i stamenost `ivljenja. U svojoj vrlo osobnoj propovijedi kardinal Schönborn je istaknuo otvorenost i solidarnost o. Varge. Slavljeniku je, svom negda{njem provincijalu, izme|u ostalog zahvalio rije~ima: „Pater Inozenz je spasio moje zvanje i otvorio mi put do sve}eni{tva! Bez njegove odlu~ne pomo}i ne bih stajao ovdje na oltaru!“ Vidno dirnut rije~ima kardinala o. Inozenz je skoro pustio suzu i klimanjem glave popratio rije~i zahvalnosti. I pra{ki nadbiskup kardinal Dominik Duka je svom dominikanskom subratu zahvalio za svesrdnu i velikodu{nu pomo} za vrijeme iza „`eljezne zavjese“. „Rije~ima se ne mo`e opisati koliko nam je pater Inozenz pomogao i koliko je nama dominikancima u negda{njoj ^ehoslova~koj ta pomo} zna~ila“ zaklju~io je kardinal Duka. Tu svoju zahvalnost su, kako ~e{ki tako i slova~ki dominikanci, na ~elu sa slova~kim provincijalom, potvrdili svojom brojnom prisutno{}u. Slavljeniku je uputio pismo i U~itelj Dominikanskog reda Bruno Cadoré, u kojem je izme|u ostalog istaknuo posredni~ku ulogu o. Inozenza. Uime provincije slavljeniku je ~estitao i zahvalio provincijal o. Christophe Holzer. Prije nego {to je prior samostana, o. Viliam Stefan Doci, sve nazo~ne pozvao na domjenak u klaustru dominikanskog samostana, uslijedila je gradi{}anska i hrvatska ~estitka. Gradona~elnik ^ajte je najprije na njema~kom, a potom i na hrvatskom, istaknuo povezanost o. Inozenza s rodnim krajem, s hrvatskim jezikom i Hrvatima uop}e. Dirljivo je bilo slu{ati rije~i kratkog odlomka iz novina povodom mlade mise o. Inozenza, 13. travnja 1947., kad je u mladomisnikovo rodno mjesto do{lo preko 3000 ljudi – {est puta vi{e nego {to je ono imalo stanovnika. Osje}aji duboke zahvalnosti, ponosa s pokri}em i zahvalnost zajedni{tva s o. Inozenzom zaokru`eno je marijanskom pjesmom „^rna madona“ uz zvuk tamburica gradi{}anskih Hrvata pod ravnanjem `upnika iz rodne `upe slavljenika. 91 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Slavlje se nastavilo do kasno u no} u klaustru samostana, uz hrvatske gradi{}anske i starogradske pjesme. Stotine su stajale u redu kako bi o. Inozenzu osobno ~estitali. Sve je popratila austrijska dr`avna televizija (ORF), uz brojnu nazo~nost dominikanske bra}e i sestara, susjednih dominikanskih provincijala, prijatelja ovog radosnog bijelog fratra stolje}a. Svi su, kako u javnom nastupu tako i u privatnom razgovoru, jednoglasno nagla{avali: „Pomagao je i pomogao je!“ brat Frano Prcela, OP U 101. GODINI UMRO DOMINIKANAC O. INNOZENZ VARGA predvodio je kardinal i be~ki nadbiskup Christoph Schönborn. Kardinal Schönborn, osobni prijatelj i dominikanski subrat pokojnika, izme|u ostalog je istaknuo pouzdanost i radosni temperament pokojnog o. Innozenza. Spominju}i se svojih osobnih susreta s pokojnikom, kardinal je vrlo osobno prikazao razgovorljivu veselost i dru{tvenost pokojnika, a sve}eni~ku i redovni~ku predanost o. Innozenza prikazao je kao uzor dana{njim redovnicima i sve}enicima. Svega nekoliko tjedana nakon {to je sve~ano proslavio svoj 100. ro|endan u Be~u je 8. rujna 2013. preminuo dominikanac o. Innozenz Varga. Sv. misu i sprovodne obrede u dupkom ispunjenoj dominikanskoj crkvi u Be~u (17. rujna 2013.) 92 Uz sudjelovanje biskupa iz Gradi{}a Ägidiusa J. Zsifkovicsa, velikog broja dominikanske subra}e, dijecezanskih sve}enika, redovnika i redovnica te znatnog broja gradi{}anskih Hrvata, o. Innozenz je pokopan u samostanskoj grobnici ispod crkve. brat Frano Prcela, OP VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE TABLICA OBLJETNICA BRA]E Godina 2013. 2014. Obljetnica ro|enja 16. 12. Mario Roko Marinov (75.) 18. 12. Vjekoslav Lasi} (75.) 25. 01. Karlo ]avar (75.) 31. 01. Jo`e Rupnik (70.) 02. 02. Pero ]avar (65.) 01. 04. Franjo [anjek (75.) 18. 06. Pavao Lasi} (75.) 30. 06. Ivan Arzen{ek (60.) 07. 07. Ivan Martini} (75.) 23. 08. Marijan Bi{kup (75.) 25. 08. Josip [imi} (75.) 14. 09. Marinko Zadro (70.) 22. 11. Marijan Jur~evi} (75.) Obljetnica prvih zavjeta 01. 11. Drago Kolimbatovi} (65.) 08. 12. Hrvoje Lasi} (50.) Obljetnica sve~anih zavjeta 27. 11. Stjepan Krasi} (50.) 16. 02. Josip [imi} (50.) 06. 11. Veselko Begi} (50.) 16. 11. Mario Roko Marinov (50.) 27. 11. Marijan Jur~evi} (50.) Obljetnica sve}eni~kog re|enja 22. 06. Mirko Ljubi} (40.) 29. 06. Eugen (Vinko) Bi`aca (65.) 29. 06. Ljudevit (Josip) Je|ud (50.) 29. 06. Reginald (Ivan) Klape` (50.) 27. 07. Vinko [esni} (50.) 18. 12. Vjekoslav Lasi} (50.) 93 DODATAK HOMILIJA DUBROVA^KOG BISKUPA MONS. MATE UZINI]A PRIGODOM PROSLAVE BLAGDANA BL. AUGUSTINA KA@OTI]A 3. KOLOVOZA U ZAGREBU Okupilo nas je godi{nje slavlje bl. Augustina Ka`oti}a, ~ovjeka, redovnika i biskupa s kojim se ponosi na{ hrvatski narod jer on je na{ prvi bla`enik, njegov Trogir u kojemu se rodio oko 1260. – u Trogiru slavlje njegovog blagdana danas predslavi uzoriti gospodin kardinal Josip Bozani}, njegov nasljednik na stolici zagreba~kih biskupa i nadbiskupa, s kojim smo, kao pastirom ove mjesne Crkve, povezani u duhu i molitvi – s kojim se ponosi njegov Dominikanski red u kojemu je stekao visoku naobrazbu i u`ivao glas u~ena i pobo`na redovnika – zbog tog ponosa njemu je posve}en ovaj dominikanski samostan u Zagrebu – s kojim se, nadalje, ponosi njegova zagreba~ka nadbiskupija u kojoj je kao biskup, „razvio `ivahnu pastoralnu djelatnost, posredovao me|u sukobljenim stranama, na poseban se na~in zauzimao za moralno-intelektualnu obnovu svoje biskupije, uredio bogoslu`je“, a mogli smo pro{le nedjelje pro~itati u Glasu Koncila, i dijelio obilnu milostinju, zapo~eo obnovu katedrale, a o svom tro{ku je sagradio i ubo`nicu „u kojoj su bolesni i siroma{ni putnici na{li uto~i{te i boravak“, ali kojim se, zasigurno ni{ta manje, ponosi i talijanska biskupija Lucera kojoj je postao pastir jer se zbog politi~kih progona nije smio vratiti u zagreba~ku biskupiju, a u kojoj je tako|er radio na „vjersko-moralnoj obnovi“ i u kojoj je umro na glasu svetosti na dana{nji dan 1323., dakle pred to~no 690 godina. Osvrnuo bih se kratko osobito na ulomak iz pro{lotjednog Glasa Koncila koji, navode}i jednog njegovog `ivotopisca, ovako opisuje njegovo upravljanje crkvenim dobrima, a {to je, ~ini mi se u ozra~ju nekih tuma~enja izjava pape Franje, danas postalo vrlo aktualno i mo`e nam biti usmjerenje i pomo} pri razumijevanju onoga {to nam papa Franjo `eli poru~iti, osobito jer je sv. Augustin Ka`oti} napisao i jednu vrlo razboritu teolo{ku raspravu „O materijalnim dobrima Krista i njegovih u~enika“ kojom je opravdao pravo Crkve na posjedovanje materijalnih dobara: „Ve}i dio biskupijskih prihoda – isti~em ovo prihoda – bio je odre|en … za uzdr`avanje siromaha, jednim malim dijelom, da se pokriju neophodno nu`ne potrebe biskupa i njegovih uku}ana – mi bismo danas rekli dostojno uzdr`avanje – a drugim dijelom da se nastavi gradnja katedrale … i 94 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE da se katedrala opskrbi bogatim crkvenim namje{tajem i ruhom.“ Dr`im da je, u ve}oj ili manjoj mjeri i u odnosu na okolnosti, ovo i na{ put, koji nastojimo slijediti, makar u omjerima i nismo ba{ uvijek na liniji bl. Augustina Ka`oti}a. Okolnosti dru{tva nam sugeriraju, a s njima ~injenica da je sve vi{e onih koji oskudijevaju u najnu`nijem, da to poku{amo popraviti iako to, govorim ovo iz iskustva, nije nimalo lako. Svi izneseni razlozi za ponos {to ih u nama izaziva spomen bl. Augustina Ka`oti}a, a tu mo`emo staviti i ovo posljednje, opis su jednog svetog i dobrog pastira Crkve koji se nije sustezao sav svoj `ivot i sve svoje sposobnosti staviti na raspolaganje onima kojima ga je po biskupskom posve}enju Bog stavio za ~uvara. Osnovna obilje`ja tog njegovog pastirskog djelovanja sa`imaju dvije rije~i koje mogu biti i sa`etak dvaju svetopisamskih ulomaka koji su nam malo~as navije{teni. Te dvije rije~i su hrabrost i ustrajnost. Hrabro je – u skladu s Bo`jim upozorenjem Ezekielu – upozoravao odgovorne na te{ko vjersko i dru{tveno stanje onih koji su mu povjereni i ustrajno je – poput apostola Pavla – rije~ima i `ivotom, ne iz vlastite pobude nego zbog slu`be koja mu je povjerena, besplatno navje{}ivao evan|elje slu`e}i svima da bi ih {to vi{e stekao za Krista. Takvim svojim djelovanjem, a to su odluke svakog pravog pastira, postao je za svoje vjernike „`iva i prepoznatljiva stvarna slika Krista sve}enika, ’sakramentalno posada{njenje Isusa Krista Glave i Pastira’“, koji za sebe, u ulomku Ivanovog evan|elja koji nam je danas navije{ten, jasno ka`e: „Ja sam pastir dobri“. Biti po svom pona{anju, djelovanju, izra`avanju, po svojoj zauzetosti, dosljednosti, ustrajnosti, slu`enju i sl. uskla|en s Isusom Kristom, a bl. Augustin Ka`oti} je takav bio, to je slika pravog pastira! „Ja sam pastir dobri“ – ka`e Isus, da bi nam nakon toga ponudio i jasne kriterije razlikovanja izme|u onoga biti dobri pastir i onoga biti najamnik. Najamniku „koji nije pastir i nije vlasnik ovaca“ – u slu~aju na{ega Bla`enika njega mo`emo otkriti u ugarsko-hrvatskom kralju Karlu Robertu An`uvincu – nije stalo do ovaca, nego samo do sebe i svog interesa, on ne poznaje ovce i „kad vidi vuka da dolazi, ostavlja ovce i bje`i, a vuk ih grabi i razgoni“, a „pastir dobri – u kojemu u liku bl. Augustina Ka`o- ti}a i njegovom pastirskom slu`enju ovoj biskupiji otkrivamo lik Isusa Krista – `ivot svoj pola`e za ovce“. Njemu je, makar i po cijenu `ivota ili progonstva, stalo do dobra ovaca. Koliko god da nam se slika pastira i ovaca mo`e u~initi neprikladnom za na{e vrijeme, kriteriji razlikovanja koje ona iznosi ostaju trajno vrijediti, makar ponekad mogu poprimiti i druga~iji izri~aj kao, na primjer, u mom Dubrovniku u kojemu su stari Dubrov~ani istu misao sa`eli u re~enicu: „Obliti privatorum, publica curate“ („Zaboravite osobne stvari, brinite se za javne“). Va`no je promatraju}i tu sliku i razmi{ljaju}i o njezinoj poruci, uo~iti da se ni danas nije ni{ta promijenilo i da su stvari sli~ne kao {to su bile u vremenu Isusa Krista koje je imalo svoje najamnike, sjetimo se samo Judinih {kuda, ili u vremenu bl. Augustina Ka`oti}a u kojemu su se ti najamnici zaodjenuli u kraljevsko ruho. Dapa~e, mo`da mo} manipuliranja nije bila nikad tako jaka i pro{irena najamnicima kojima nije stalo do ovaca. Nije li biti najamnik u temeljima svjetske ekonomske krize koja je prije svega kriza duhovnih vrijednosti? Nije li biti najamnik ono {to nas sprje~ava ispravno djelovati i odlu~ivati kad je u pitanju ljudski `ivot i njegovo dostojanstvo, {to se posljednjih mjeseci o~ituje osobito u lutanjima po bespu}ima oko odgoja na{e djece i mladih, oko za{tite i definiranja obitelji i njezinih prava, oko zauzimanja za pravni poredak na{e zemlje prema na~elima europskih zakona, oko za{tite prava radnika i ispravnog odnosa prema prirodnim i drugim bogatstvima i {to se ovih dana konkretiziralo u otkaz primalji iz Knina jer se pozvala na prigovor savjesti i nije htjela sudjelovati u namjernom poba~aju. Dobili smo dugo o~ekivanu slobodu o kojoj su sanjale generacije onih koji su poput bl. Augustina Ka`oti}a morali u izgnanstvo, ali sve jedno i dalje dozvoljavamo raznoraznim najamnicima ili ’~obanima’ koji gledaju samo sebe i svoje interese – oni nam dolaze s razli~itih strana, ima ih u svijetu medija, razli~itih lobija, politike, na`alost ponekad ih mo`emo vidjeti i u sve}eni~kom i redovni~kom ruhu – da nama manipuliraju, da nam prodaju ’rog za svije}u’, nude spasenje u onom u ~emu nema spasenja, ka`u da je napredno ili ’in’ ono {to pove}ava njihovu mo}, odnosno da je nazadno, odnosno ’out ’, ono {to je umanjuje, propisuju ~emu trebamo 95 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE te`iti, kako izgledati, {to obla~iti, jesti, piti kako bi se oni tim na{im pona{anjem sve vi{e bogatili itd., a mi im bezrezervno vjerujemo boje}i se da ne}emo uspjeti. Kako razlikovati najamnike od pravih pastira? Jedini na~in su kriteriji koje nam je ponudio Isus Krist i koje danas prepoznajemo u bl. Augustinu i njegovom pastirskom slu`enju ovoj mjesnoj Crkvi. Te kriterije prepoznajemo i u poznatijem bla`eniku ove mjesne Crkve, bl. Alojziju kard. Stepincu, koji u sebi i svom mu~eni{tvu sa`ima sva trpljenja na{eg naroda tijekom dvaju bezbo`ni~kih totalitarnih sustava pro{log stolje}a. I u njegovom se slu~aju jasno vidi razlika izme|u pastira koji je `ivot polo`io i najamnika koji mu je `ivot oduzeo. Vjerujem da }e ti kriteriji izi}i na vidjelo i u procesu Sluge Bo`jega Franje kard. Kuhari}a. Izdvojio sam ih jer su nasljednici bl. Augustina, ali se lik Isusa Krista, dobrog pastira mo`e prepoznati i u liku drugih svetaca i bla`enika, onih poznatih i onih, brojnijih, nepoznatih, u kojima mo`emo otkriti lica svojih po`rtvovnih kr{}anskih o~eva i majki, djedova i baka, biskupa, sve}enika, redovnika i redovnica, koji su svoju vjeru hrabro `ivjeli i ustrajno svjedo~ili. 96 Prepoznati Isusa kao dobrog pastira i jedinog spasitelja, ~uti i nau~iti njegove kriterije razlikovanja izme|u dobrog pastira i najamnika, a onda i prepoznati one koji su `ivjeli i `ive u skladu s tim kriterijima, samo je jedna strana medalje. @elimo li da nam ovo o ~emu razmi{ljamo bude plodonosno i spasonosno, treba uslijediti i na{e osobno uskla|ivanje s Kristom dobrim pastirom, na{e osobno stavljanje u okvire dobrog pastira. Neka nas u tom nastojanju poti~e primjer i prati nebeski zagovor dobrog pastira ove Crkve zagreba~ke, bl. Augustina Ka`oti}a, s kojim se ponosi njegov hrvatski narod, rodni Trogir, njegov Dominikanski red, njegove zagreba~ka nadbiskupija i lu~erska biskupija, a i svi mi koji smo u njegovom primjeru otkrili na~in kako hrabro svjedo~iti i ustrajno navje{}ivati Isusa Krista, dobrog pastira, te i sami iz dana u dan, u nama svojstvenim okvirima i poslanju koje Boga u ovom prostoru i vremenu ima sa svakim od nas, postajati dobri pastiri, na ponos svom gradu, zajednici i biskupiji, narodu i Crkvi. + mons. Mate Uzini}, biskup dubrova~ki VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE DRUGI VATIKANSKI KONCIL – NADAHNU]E ZA DOMINIKANSKI RED U EUROPI DANAS Fr. Ulrich Engel, OP6 Predavanje odr`ano na godi{njem susretu europskih provincijala (IEOP) u Mainzu (Erbacher Hof), 4. travnja 2013. godine. jasno definirana: povijesno, zemljopisno, politi~ki i kulturalno. Dodatni ~imbenik je tako|er slo`ena stvarnost samog Koncila koju se ne mo`e svesti samo na koncilske tekstove. Uz to, Drugi vatikanski koncil zapo~eo je obnoviteljski pokret unutar Katoli~ke Crkve koji je jo{ daleko od dovr{etka. I na kraju, moramo imati na umu kako u Europi ne postoji kontinentalna biskupska skup{tina za prilagodbu i primjenu koncilskih zaklju~aka u specifi~no europski kontekst, kao {to je npr. u~inio CELAM u Latinskoj Americi 1968. godine u Medellinu (Kolumbija). Uvod Vrlo je te{ko govoriti o globalnom poticaju Drugoga vatikanskog koncila Rimokatoli~koj Crkvi u Europi.7 Stoga je jednako te{ko, ako ne i nemogu}e, govoriti o utjecaju i poticaju koji je Drugi vatikanski imao na Dominikanski red u Europi. Razlog tomu je kompleksna stvarnost Europe, koja nije dovoljno Imaju}i na umu te te{ko}e i ograni~enja, poku{at }u progovoriti o glavnim izazovima za Dominikanski red koje je nadahnuo Drugi vatikanski koncil. @elim reformulirati te izazove u obliku temeljnih razlika u Crkvi i dru{tvu s kojima se moramo nositi. Prije vi{e od 25 godina Op}a skup{tina Reda, odr`ana u Avili, formulirala je na{e poslanje u rubna podru~ja, na margine Crkve i dru{tva.8 Prema metodi skup{tine u Avili (a ne ponajprije prema sadr`aju), shva}am dominikansko propovijedanje danas kao poslanje u podjele unutar Crkve i dru{tva. Razlu~ujem ~etiri glavne razlike: 1. razlika izme|u univerzalne Crkve i mjesnog poslanja, 2. razlika izme|u Bo`jeg spasenja u Isusu Kristu i stvarnosti nepravde, 3. razlika izme|u Crkve kao „naroda Bo`jeg“ i aktualnog klerikalizma, 4. razlika izme|u sekularnog dru{tva i evangelizacije. 6 Dr. sc. Ulrich Engel O.P., ro|en 1961. u Düsseldorfu, ~lan Njema~ke dominikanske provincije Teutonije, ravnatelj je Instituta Marie-Dominique Chenu u Berlinu (www.institut-chenu.eu), predava~ fundamentalne teologije na Teolo{kom fakultetu SDB Benediktbeuern, na Teolo{kom fakultetu OFMCap u Münsteru i na Sveu~ili{tu u Potsdamu; glavni urednik revije Wort und Antwort (www.wort-und-antwort). Adresa: Institut M.-Dominique Chenu, Schwedter Strasse 23, D-10119 Berlin; engelºinstitut-chenu.info. 7 Usp. Martin Maier, Vatican II: Inspiration and Encouragement for the Church in Europe, Concilium 48 (2012), str. 122128. 8 Usp. Acta Capituli Generalis O.P. Avila 1986, br. 22 (izvornik na {panjolskom: „La misión de fronteras“). 97 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE U svakom slu~aju nastavljam na tri razine: 1. podsje}aju}i na neke sredi{nje izjave Drugoga vatikanskog koncila; 2. citiraju}i manje-vi{e slu`bene tekstove na{ega dominikanskog poslanja; 3. ozna~uju}i posebni teolo{ki izazov za dominikance u Europi danas. 1. Razlika izme|u univerzalne Crkve i mjesnog poslanja Drugi Vatikanski Koncil Pomalo je paradoksalno re}i da je Drugi vatikanski koncil bio koncil sa sna`nim europskim naglaskom koji je ozna~io kraj predominantno europskog utjecaja na Crkvu. Drugi vatikanski koncil je bio prete`no crkveni doga|aj kojim su dominirali europski biskupi i teolozi. Ekumenski i liturgijski pokreti, kao i biblijski pokret, koji su pripremili put za odlu~an korak naprijed, koji je u~inio Drugi vatikanski koncil, uglavnom su se nalazili u europskoj Crkvi. No, ako prihvatimo Rahnerovu osnovnu teolo{ku interpretaciju Drugoga vatikanskog koncila kao „prvo slu`beno samoostvarenje Crkve kao univerzalne Crkve“9, Koncil je definitivno ozna~io kraj katoli~anstva pod europskim utjecajem i dominacijom. Karl Rahner usporedio je taj prijelaz iz zapadne eurocentri~ne Crkve prema policentri~noj univerzalnoj Crkvi (usp. Johann B. Metz10) s povijesnim prekidom, odnosno, prijelazom iz judeo-kr{}anstva u kr{}anstvo iz poganstva koji se dogodio na po~etku crkvene povijesti.11 Rahner je to oprezno opisao kao „po~etak po~etka“12. Dakle, s dalekovidnom pronicljivo{}u sugerirao je kako }e za dovr{enje procesa stvaranja autenti~no policentri~ne univerzalne Crkve – sa svim razlikama koje u sebi nosi – 9 Usp. Karl Rahner, Theologische Grundinterpretation des II. Vatikanischen Konzils, u: Idem, Schriften zur Theologie, vol. XIV, Zürich-Einsiedeln-Köln, 1980, str. 287-302., ovdje str. 288: „Das II. Vatikanische Konzil ist ¢…£ der erste amtliche Selbstvollzug der Kirche als Weltkirche.“ 10 Usp. Johann Baptist Metz, Im Aufbruch zu einer kulturell polyzentrischen Weltkirche, Zeitschrift für Missionswissenschaft und Religionswissenschaft 76 (1986), str. 140-153. 11 Usp. Rahner, Theologische Grundinterpretation des II. Vatikanischen Konzils, op. cit., str. 297. 12 Usp. Idem, Das Konzil – ein neuer Beginn, Freiburg-imBreisgau, 1966, str. 14: „Anfang eines Anfangs“. 98 trebati dosta vremena. Ustvari, Rahner je smatrao kako }e vjerojatno trebati cijelo stolje}e! Tako da je na nama da se suo~imo s predstoje}im izazovima tog procesa. Dominikansko poslanje Godine 2013. Rimokatoli~ka Crkva izabrala je prvog papu iz Latinske Amerike. To je sna`an znak posteuropske, univerzalne Crkve. Tako|er, izbor pape Franje je i znak globaliziranog svijeta. Op}a skup{tina u Bogoti 2007. godine usredoto~ila je dominikansku analizu na dvojako obli~je ovoga novog svijeta. U broju 48. i 49. Akti Op}e skup{tine iz Bogote ocrtavaju dva vida globalizacije: „S mnogih strana, svijet koji danas vidimo izaziva veliku zabrinutost: sukobi, nasilje nad ljudskom naravi, isklju~enja, patnja koju izazivaju migracije, nesigurnost koju mnogi osje}aju, novi vjerski pokreti koji propovijedaju isklju~ivost, izopa~eni u~inci globalizacije (…). Zamje}ujemo tako|er i odre|ene pozitivne u~inke globalizacije, kao {to je bogatstvo me|ukulturalne stvarnosti koju odsada na{i gradovi predstavljaju, pobolj{anja u uvjetima `ivota kao posljedica znanstveno-tehnolo{kog napretka, nastojanje da se ostvari ve}a jednakost izme|u mu{karaca i `ena, dobrobiti napretka na podru~ju sredstava komunikacije. Upravo ovaj svijet pun kontrasta, sa svojim fluktuiraju}im promjenama koje utje~u na sve nas, trebamo voljeti i zadr`ati nadu u njegovu budu}nost.“13 Uslijed ovoga novog dvojakog obli~ja policentri~nog univerzalnog svijeta Op}a skup{tina u Bogoti istaknula je da dominikanci „trebaju preuzeti odgovornost za globalno poslanje Reda. Ubrzane promjene u dana{njem svijetu i intenzivnost s kojom se o~ekuje da nadu treba odr`ati tvore za nas ’kairos’: u ime zajedni~kog poslanja Reda, pozvani smo da se odva`imo odgovoriti na pozive koji nas vode izvan granica na{ih zajednica i provincija.“14 13 14 Acta Capituli Generalis O.P. Bogota 2007, br. 48. Ibid., br. 49. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE Teolo{ki izazov Istovremeno odgovornost za globalno poslanje obistinjuje se u razvoju mjesne Crkve i mjesne zajednice. U globaliziranom svijetu i u univerzalnoj Crkvi dominikanci trebaju prevesti i primijeniti velika rje{enja globalnih teolo{kih nacrta na{e tradicije, kao {to su „Summa“ sv. Tome Akvinskog, teologija ljudskih prava iz Salamance, „nouvelle theologie“ (nova teologija) {to su je stvorili dominikanci MarieDominique Chenu, Yves Congar i Henrie-Marie Féret, u suvremene ’male’, lokalne i regionalne teologije. Edward Schillebeeckx opisao je tu teolo{ku zada}u na ovaj na~in: Kako se mo`e „posve istom Evan|elju, koje je dano samo u odre|enom dru{tvenom i kulturnom kontekstu (~ak i u Novom zavjetu) i koje se nikada ne mo`e u potpunosti izvu}i iz neke kulture, dopustiti da govori jezikom neke potpuno druk~ije kulture?“15 Izgraditi lokalne teologije zna~i kontekstualizirati op}e teolo{ke sustave. Clemens Sedman – mladi austrijski filozof i teolog koji predaje na King’s Collegeu u Londonu i na Sveu~ili{tu u Salzburgu – sna`no se zala`e za „male teologije“.16 Iz njegove perspektive, male teologije su teolo{ki nacrti u kojima ljudi ne{to zna~e. Takva teolo{ka praksa govori o otajstvu Boga-s-nama kako ga susre}emo „ne u jasnim i definiranim idejama nego u odnosima; ne u op}enitim, apstraktnim konceptima nego u partikularnim, konkretnim sakramentima i/ili simbolima; ne opservacijom nego sudjelovanjem.“17 Upravo se u toj to~ki trebamo povezati s takozvanim ’Salamanca procesom’, koji se mo`e opisati kao „interaktivni dijalog izme|u Akademije i stvarnosti“18, a zapo- 15 Edward Schillebeeckx, Predgovor, u: Robert J. Schreiter. Constructing Local Theologies, Maryknoll, NY 122012, str. IX-X, ovdje: str. IX. 16 Usp. Clemens Sedmak, Theologie in nachtheologischer Zeit, Mainz, 2003, str. 117-126; Idem, Doing Local Theology. A Guide for Artisans of a New Humanity. Foreword by Robert J. Schreiter, Maryknoll, NY, 2002; Idem, Lokale Theologien und globale Kirche. Eine erkenntnistheoretische Grundlegung in praktischer Absicht, Freiburg-im-Breisgau, 2000. 17 Miguel A. De La Torre – Edwin David Aponte, Introducing Latino/a Theologies, Maryknoll, NY 2001, str. 155. 18 Intranet of www.op.org: 28. o`ujka 2013, http://www.op. org/en/content/10-en-salamanca-process ~eo je u na{em Redu nakon Op}e skup{tine u Rimu 2010. godine. Takve male teologije smje{taju se vrlo konkretno na odre|enom prostoru, na to~no odre|enom mjestu. Imaju svoj locus. Na toj se liniji mo`e razumjeti stvarnost Europe, kako ka`e Melchior Cano O.P. (1506./09.-1560.), kao locus theologicus.19 Prema mome mi{ljenju, dominikanski studijski centri po cijeloj Europi – u Salamaci, Oxfordu, Helsinkiju, Pistoiji, Kievu, Fribourgu, Berlinu i drugdje – trebaju razviti razli~ite dru{tvene i crkvene kontekste u Europi za takve lokalne teologije. U svojoj knjizi „Konstruiranje lokalnih teologija“ ameri~ki teolog Robert J. Schreiter C.P.P.S. (Catholic Theological Union, Chicago IL) fokusira predmet regionalnih teologija na ulogu u crkvenoj zajednici: „(…) sama zajednica je primarni autor teologije u lokalnom kontekstu. (…) Uloga zajednice u razvoju teologije podsje}a kome je teologija, u prvu ruku, i namijenjena: samoj zajednici, kako bi se produbilo njeno vlastito shva}anje sebe same.“20 Jedna od tih partikularnih zajednica je i Red propovjednika. Clemens Sedmak konzistentno interpretira pisma Redu koja je napisao Timothy Radcliffe O.P. kao va`ne doprinose dominikanskoj regionalnoj teologiji.21 2. Razlika izme|u Bo`jeg spasenja u Isusu Kristu i stvarnosti nepravde Drugi vatikanski koncil Pastoralna konstitucija Drugoga vatikanskog koncila izri~ito se bavi pitanjem novoga i pravednijeg me|unarodnog poretka. U {ezdesetim godinama XX. stolje}a, na vrhuncu Hladnog rata, po19 Usp. Melchior Cano, De locis theologicis, ed. Juan Belda Plans (BAC / Ser. Maior, vol. 85), Madrid, 2006; Ulrich Engel, „Wenn man ’Europa’ sagt, soll das ’Öffnung‘ heißen“. Die Grenzen der Europäischen Union als loci theologici, u: U. Engel, Europa als Versprechen. Philosophisch-theologische Debattenbeiträge (Passagen Philosophie), Wien, 2010, str. 95-103. 20 Robert J. Schreiter, Constructing Local Theologies, op. cit., str. 16. 21 Usp. Sedmak, Theologie in nachtheologischer Zeit, op. cit., str. 120. 99 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE sebno se isticalo osiguravanje mira. Pitanje socijalne pravde na svjetskoj razini tako|er je bila tema od interesa u to vrijeme. Tako se u „Gaudium et spes“ mo`e prona}i referenca na to kako je skandalozno {to nekoliko naroda, u kojima su kr{}ani bili u ve}ini, posjeduje obilje resursa i bogatstava, „dok su drugi li{eni potrebnih sredstava za `ivot te se mu~e u gladi, u bolestima i u posvema{njoj bijedi“ (GS 88, 1). Budu}i da se raskol izme|u bogatih i siroma{nih naroda jo{ vi{e produbio posljednjih desetlje}a, te rije~i nimalo nisu izgubile na svojoj va`nosti. Na Drugome vatikanskom koncilu Crkva je reformulirala razumijevanje sebe same u slu`bi svijeta i ~ovje~anstva. To je izra`eno u specifi~no teolo{kim terminima u ’Lumen gentium’: „A budu}i da je Crkva u Kristu na neki na~in sakrament odnosno znak i sredstvo najprisnijega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda, ona kani – slijede}i nauk prethodnih koncila – svojim vjernicima i cijelomu svijetu to~nije obrazlo`iti svoju narav i svoje sveop}e poslanje“ (LG 1, 1). Primarni interes Crkve vi{e nisu njeni vlastiti interesi i prava nego dobrobit svih ljudi, cijelog ljudskog roda. U tom je smislu papa Ivan XXIII. izjavio tijekom svoga povijesnog govora na otvorenju Drugoga vatikanskog koncila: „Crkva se vi{e ne bi trebala zabrinjavati oko svojih vlastitih problema, nego slu`iti ~ovje~anstvu u njegovoj potrazi za pravdom, slobodom i jedinstvom.“22 Ozna~io je dru{tvenu i politi~ku sferu `ivota kao odgovornost Crkve. Ta je poruka odjeknula i u rije~ima pape Pavla VI., u njegovu govoru prilikom zatvaranja Koncila: „Crkva se proglasila takore}i slu{kinjom ljudskog roda, ideal slu`enja zauzeo je sredi{nje mjesto upravo u trenutku kada je proslava ovog Koncila u~inila u~iteljstvo Crkve i njeno pastoralno poslanje sjajnijim i sna`nijim nego ikad.“23 22 Cit. prema: Ludwig Kaufmann – Nikolaus Klein, Johannes XXIII. Prophetie im Vermächtnis, Brig, 21990, str. 24. 23 Papa Paul VI., Ansprache in der Öffentlichen Sitzung des Zweiten Vatikanischen Konzils (7. Dezember 1965.), u: Peter Hünermann – Bernd Jochen Hilberath (Hrsg.), Herders Theologischer Kommentar zum Zweiten Vatikanischen Konzil, vol. 5: Die Dokumente des Zweiten Vatikanischen Konzils: Theologische Zusammenschau und Perspektiven, Freiburg-im-Breisgau 2006, str. 570. 100 Uo~i konklava kardinal Jorge Mario Bergoglio u svome govoru protiv „samodostatnosti“24 Crkve i „odre|ene teolo{ke narcisoidnosti“25 iznosi sli~ne misli: „Crkva je pozvana iza}i iz sebe i i}i na periferiju, ne samo u zemljopisnom smislu nego tako|er i}i na egzistencijalne periferije“26, zatra`io je Bergolio – sada papa Franjo. Dominikansko poslanje U posljednjih nekoliko godina Red je prepoznao tri prioriteta za Pravdu i mir: 1. migracija; 2. mir i sigurnost; 3. ekonomska nejednakost. Danas milijuni migranata, izbjeglica i prognanika – mu{karaca i `ena – napu{taju svoje domovine u o~aju osu|eni na lutala~ki `ivot nadaju}i se da }e prona}i spas. Drugi su pak – `ene i djeca – `rtve trgovine ljudima. Na me|unarodnoj pozornici pitanje sigurnosti postalo je opsesijom koja svjesno i nesvjesno utje~e na na{e svakodnevno pona{anje i na na~in na koji se uklju~ujemo u poslanje. I do danas, mnoge zemlje jo{ nisu ispunile obveze koje su preuzele kako bi se ostvarili milenijski razvojni ciljevi zacrtani na Milenijskom summitu UN 2000. godine. Teolo{ki izazov Prema Edwardu Schillebeeckxu O.P., interpretiram ovo stanje kraha i bijede – ~ak i u Europi! – na teolo{ki na~in kao negativna opre~na iskustva.27 Iskustva patnje, ugnjetavanja, neslobode, a ovdje tako|er, i siroma{tva temeljna su ljudska iskustva, koja primoravaju ljude na prosvjede protiv stanja u svijetu kakvo danas jest. „To odbijanje ljudi op}enito da se pomire s takvom situacijom otvara jednu rasvjetljavaju}u perspektivu. Otkriva otvorenost prema 24 Navedeno prema Radio Vaticanu: „Bergoglio’s Intervention: A diagnosis of the problems in the Church“: http://en. radiovaticana.va/news/2013/03/27/bergoglios_intervention:_a _diagnosis_of_the_problems_in_the_church/en1-677269 ¢28, 03. 2013; neslu`beni prijevod£. 25 Ibid. 26 Ibid. Vidi tako|er: Govor budu}eg pape uo~i konklava, http://dalje.com/hr-svijet/govor-buduceg-pape-uocikonklava/461329 (10. listopada 2013.). 27 Usp. Edward Schillebeeckx, Menschen. Die Geschichte von Gott, trans. from the Dutch by Hugo Zulauf, Freiburg-imBreisgau, 1990, str. 27-29. VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE druk~ijoj situaciji.“28 Taj prosvjed temelji se na osje}aju i smislu ogor~enja. Iz toga, proro~ki prosvjed i otpor izrasta protiv svih uzroka kraha i stoga stvara temelj za djelovanje u solidarnosti. „Na taj na~in negativna opre~na iskustva djeluju protiv onoga {to ne bi trebalo biti ¢krah£ na temelju nade u ono {to bi trebalo biti ¢spas£.“29 Obli~je tih negativnih opre~nih iskustava srodna su onome {to njema~ki ’politi~ki’ teolog Johann Baptist Metz (Sveu~ili{te u Münsteru) naziva negativnim univerzalizmom, koji je suprotnost univerzalizmu mo}i, a utemeljen je na op}enitosti patnje kao malum commune. Ono pak {to je Schillebeeckx nazvao osje}ajem ogor~enosti u Metzovoj teologiji se pojavljuje kao ’suosje}anje’.30 U toj perspektivi dominikanska teologija – ne samo u Europi, nego i ovdje – treba tra`iti negativna opre~na iskustva ljudi. Ta iskustva poti~u bra}u i sestre Reda propovjednika na proro~ki prosvjed i solidarnost. Dominikanski teolozi mogu interpretirati taj otpor svijetu kao {to jest, kao predtematsku, pa ~ak i kao predreligijsku otvorenost prema drugoj, boljoj situaciji – koju kr{}ani tematski nazivaju spasenje od Boga u Isusu Kristu.31 Teolog oslobo|enja Jon Sobrino DI (Universidad Centroamericana, San Salvador) tako|er isti~e ne{to sli~no: „Suo~eni sa svijetom koji pati, prva reakcija je suosje}anje koje nas poti~e iscijeliti patnju. Kao i svako drugo ljudsko i kr{}ansko djelovanje, teologija tako|er sudjeluje u ovoj prvoj reakciji, ali na svoj jedinstven na~in. Zato teologija postaje intellectus amoris, percipiranje kroz ljubav, koje preuzima povijesne oblike 28 Ibid., str. 28. Philip Kennedy, Edward Schillebeeckx. Die Geschichte von der Menschlichkeit Gottes (Theologische Profile), trans. from English by Karl Pichler, Mainz, 1993, str. 207 (Umeci: U.E.). 30 Usp. Johann Baptist Metz, Compassion. Zu einem Weltprogramm des Christentums im Zeitalter des Pluralismus der Religionen und Kulturen, u: J. B. Metz – Lothar Kuld – Adolf Weisbrod, Compassion. Weltprogramm des Christentums. Soziale Verantwortung lernen, Freiburg-im-Breisgau, 2000, str. 9-20. 31 Usp. Christian Bauer – Stephan van Erp (Hrsg. / Eds.), Heil in Differenz. Dominikanische Beiträge zu einer kontextuellen Theologie in Europa – Salvation in Diversity. Dominican Contributions to a Contextual Theology in Europe (Kultur und Religion in Europa vol. 2), Münster, 2004. kada se suo~ava s ljudima koji pate (ljubav kao pravednost).“32 Dakle, prema Schillebeeckxu, Metzu i Sobrinu suosje}anje je specifi~na dimenzija same pravednosti. Rije~ je o ’drugome u odnosu pravednosti’ koji olak{ava samu pravednost. Tu bi se trebala doga|ati dominikanska teologija. Samo tu teolo{ka praksa mo`e postati intellectus amoris, prepoznavanje istine iz ljubavi koja je pravednost. 3. Razlika izme|u Crkve kao „naroda Bo`jeg“ i aktualnog klerikalizma Drugi vatikanski koncil Jedan od va`nih poticaja Drugoga vatikanskog koncila bio je isticanje kolegijalnog i sinodalnog na~ela u Crkvi. Kratko prije zavr{etka Koncila, papa Pavao VI. uveo je biskupske sinode. Novo sudjelovanje laika u nekim crkvenim slu`bama sukladan je toj tendenciji. Koncil je odbacio model Crkve zasnovan na pojmu piramide s papom, biskupima i sve}enicima na vrhu, te laicima podre|enima i ni`ima od njih. Umjesto toga, Drugi vatikanski koncil promi~e shva}anje Crkve kao ’naroda Bo`jeg’, prije svega isti~u}i zajedni~ki poziv svih vjernih, laika i klerika. Koncil je tako|er izri~ito izjavio kako bi laici trebali svome pastiru „otkrivati svoje potrebe i `elje s onom slobodom i s onim povjerenjem koji dolikuju Bo`joj djeci i bra}i u Kristu. Prema znanju, mjerodavnosti i izvrsnosti polo`aja koji im je vlastit, oni imaju mogu}nost, {tovi{e i du`nost, o~itovati svoje mi{ljenje o onome {to se ti~e dobra Crkve“ (LG 37). Dominikansko poslanje 29 Kako bismo jezgrovito prikazali tu vrlo va`nu opasku Drugoga vatikanskog koncila za dana{nje dominikance, trebamo na neki na~in istra`iti na~in komunikacije izme|u razli~itih ~lanova – osoba i 32 Jon Sobrino, Theology in a Suffering World. Theology as intellectus amoris, u: Paul Knitter – Raimon Panikkar (Eds.), Pluralism and Oppression. Theology in World Perspective (The Annual Publication of the College Theology Society, vol. 34), Lanham, 1991, str. 153-177, ovdje: str. 165. 101 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE skupina – Dominikanske obitelji. U odgovoru na peticiju predsjednika dominikanskoga lai~kog bratstva Poljske provincije, povjerenstvo „De constitutionibus et ordinationibus“ na Op}oj skup{tini u Rimu 2010. godine napomenulo je da se naziv „’Ordo Praedicatorum’ ne bi trebao shva}ati u strogom smislu redovni~kih ustanova sve~ano zavjetovanih nego u {irem, moralnom i duhovnom smislu. (ACG 1974. Madonna dell’Arco, br. 225)“33 Stoga je isto povjerenstvo izjavilo: „Duga povijest na{eg Reda pokazuje da postoje mnogi na~ini `ivljenja karizme i poslanja propovijedanja koji su me|usobno komplementarni te stoga uve}avaju snagu i bogatstvo zajedni~kog poslanja. Ta raznolikost mogla bi biti vrelo blagoslova, ako nau~imo nadopunjavati jedni druge, `ive}i u vjernosti svome pozivu i daju}i specifi~ni doprinos koji je svaka grana Reda pozvana dati.“34 kansko propovijedanje odvijat }e se u budu}nosti sve vi{e „u ne-sakralnom i ne-konfesionalnom kontekstu“36 – posebno u vidu sve vi{e ’medijatiziranog’ dru{tva, ba{ kao {to se vi{e ne}e pojavljivati ni kao ne{to mu{ko-kleri~ko. Godine 2001. ~lanovi komisije „Dominikanska karizma propovijedanja“ koju je ustanovio Timothy Radcliffe OP, a koju su sa~injavali Mary Catherine Hilkert OP, Benedikta Hintersberger OP, Hervé Legrand OP, Mary O’Driscoll OP i Paul Philibert OP, napisali su u svom zavr{nom izvje{taju na temu „Liturgijsko propovijedanje u na{em dominikanskom kontekstu“: „Obnova propovjedni~kog poslanja Crkve ne mo`e biti ograni~ena na propovjedaonicu. Cijela crkva je pozvana navije{tati kraljevstvo Bo`je (…). Karizma propovijedanja nije (…) ograni~ena na zare|ene. (…) Karizma propovijedanja nalazi se u srcu poslanja Reda propovjednika. Svi su ~lanovi Reda pozvani sudjelovati u poslanju Reda prema svojim raznolikim sposobnostima, darovima, obrazovanju i pozivu. Taj poziv izdi`e se iz same svrhe radi koje je Red i osnovan. Tako oni koji su zavjetovani za poslanje Reda primaju neki naslov na osnovu svoje profesije kako bi sudjelovali u tom poslanju.“37 No, u stvari poznate su nam mnoge zbilje dominikanskog `ivota koje su jo{ uvijek vrlo klerikalne… Teolo{ki izazov Raznolikost Crkve i raznolikost u Dominikanskoj obitelji poziva na poseban na~in bavljenja teologijom. Taj na~in bavljenja teologijom karakteriziran je svojom zajedni~kom i diskurzivnom komunikacijom. Teologiju koju trebamo razraditi jest ekleziologija ’naroda Bo`jeg’. Trebamo nadi}i „samodostatni, samoistovjetni, samoreguliraju}i kartezijanski ego moderniteta“35. Na po~etku XXI. stolje}a na{ je zadatak razmotriti mogu}nost participiraju}eg na~ina kako biti Crkva. Taj cilj sa sobom nosi teolo{ke posljedice za ~lanove Dominikanske obitelji kao propovjednike – mu{ke i `enske. Ako na{e propovijedanje `eli biti prijenos u smislu razlaganja stvarnosti iz perspektive Evan|elja, onda se ne mo`e vi{e isklju~ivo izlagati u liturgijsko-klerikalnom kontekstu. Domini- Kao dominikanski teolozi moramo isticati novu rodno-adekvatnu teologiju propovijedanja! 4. Razlika izme|u sekularnog dru{tva i evangelizacije Drugi vatikanski koncil Tre}e poglavlje konstitucije „Gaudium et spes“ isti~e autonomiju zemaljskih stvari: „Ako pod autonomijom zemaljskih stvari podrazumijevamo da stvorene stvari pa i sama dru{tva imaju vlastite zakone i vrijednosti koje ~ovjek mora pomalo otkri- 33 Tu mi je informaciju dao David Kammler O.P., generalni promicatelj lai~kih bratstava Reda, Rim. 34 Ibid. 35 Angel F. Méndez Montoya, Preaching about Salvation/ Healing in a Postmodern World, u: Christian Bauer – Stephan van Erp (Hrsg. / Eds.), Heil in Differenz – Salvation in Diversity, op. cit, str. 44-55., ovdje: str. 52. 102 36 Felicisimo Martínez Diez, Die dominikanische Predigt in der medialen Welt, loc. cit., str. 74. 37 Mary Catherine Hilkert et al., The Dominican Charism of Preaching: An Inquiry (May 2001): 28. o`ujka 2013, http:// www.msjmembers.org/The%20Dominican%20Charism%20 of%20Preaching-%20An%20Inquiry%20(May%202001).pdf VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE vati, primjenjivati i sre|ivati, onda je sasvim opravdano zahtijevati takvu autonomiju: to je ne samo zahtjev ljudi na{eg vremena nego to odgovara i volji Stvoritelja“ (GS 36). Uslijed tog izri~itog priznanja „autonomije zemaljskih stvari“ Pastoralna konstitucija isti~e teolo{ko dostojanstvo ljudskih „doga|aja, potreba i `elja“: „Bo`ji narod, pokretan vjerom kojom vjeruje da ga vodi Duh Gospodnji koji ispunja svijet, trudi se da u doga|ajima, potrebama i `eljama koje dijeli s ostalim ljudima na{eg vremena razabere koji su u tome istinski znakovi Bo`je prisutnosti i Bo`jih nakana“ (GS 11). Hans-Joachim Sander, profesor dogmatike na Sveu~ili{tu u Salzburgu i jedan od najsposobnijih tuma~a konstitucije „Gaudium et spes“ sa`ima: Priznanje sekularnosti svijeta promi~e proces o~ovje~enja ~ovjeka.38 Dominikansko poslanje Na temelju pastoralne konstitucije Drugoga vatikanskog koncila mo`emo definirati svijet, ~ak i u njegovom sekularnom obliku, kao prostor Bo`je prisutnosti. U tom kontekstu, sakramentalna du`nost stvaranja duboko kenoti~ke Bo`je prisutnosti (usp. Fil 2) simboli~ki vidljivom dodijeljena je Crkvi, a tako i redovima. Posebno su duhovni i teolo{ki resursi prosja~kih redova uvijek bili usmjereni prema svijetu. Jo{ vi{e: prema talijanskom filozofu Gianniu Vattimu, predla`em da se sekularizacija definira kao autenti~no inherentan element kr{}anske vjere.39 Na temelju tendencije demistificiranja religije, koja se mo`e prona}i u `idovstvu i kr{}anstvu, mo`emo interpretirati pomak prema svijetu u kojem se uzdi`e i prepoznaje na poseban na~in intrinzi~na 38 Usp. Hans-Joachim Sander, Theologischer Kommentar zur Pastoralkonstitution über die Kirche in der Welt von heute „Gaudium et spes„, u: Peter Hünermann – Bernd Jochen Hilberath (Hrsg.), Herders Theologischer Kommentar zum Zweiten Vatikanischen Konzil, vol. 4: Kommentare (AA, DiH, AG, PO, GS), Freiburg-im-Breisgau, 2005, str. 581-886, ovdje: str. 754 sl. Na njemakom: „Humanisierung“ – „Menschwerdung des Menschen“. 39 Usp. Gianni Vattimo – Pier Aldo Rovatti (ed.), Il pensiero debole, Milano, 1983; Ulrich Engel, Philosophy in the Light of Incarnation. Gianni Vattimo on kenosis, u: New Blackfriars 89 (2008), str. 468-477. vrijednost zemaljskih stvari. Iza tog usmjerenja prema svijetu le`i teologija utjelovljenja koja je posebno vlastita dominikanskoj tradiciji.40 U okviru koncepta trajnog utjelovljenja41 Marie-Dominiquea Chenua OP, Bog ne ulazi u svijet koji mu je potpuno stran. Na temelju takve optimisti~ne duhovnosti utjelovljenja, trebamo reinterpretirati na{ poziv na evangelizaciju u okviru ’slabe’ teologije dara i prisutnosti. U svom govoru pred skup{tinom Biskupske sinode Bruno Cadoré O.P., U~itelj Reda propovjednika, definirao je neke temeljne vidove evangelizacije: izazov znanja: „suo~eni u dijalogu sa svim tra`iteljima istine“.42 Istaknuo je i izazov slobode koji se „ostvaruje u susretu s na{im suvremenicima, vjernicima i nevjernicima“.43 Nu`no je „prije svega pokazati Bo`je prijateljstvo prema ~ovjeku umjesto formuliranja pitanja i odgovora onda kada ta pitanja nisu postavljena u odgovaraju}im pojmovima“.44 Posljedica takve teologije evangelizacije je li{avanje crkvene mo}i i predstavni{tava te mo}i. Ustvari, papa Franjo pokazuje kako to u~initi. Iz ovoga bi se trebala razviti ponizna teologija prisutnosti u ~ijem je sredi{tu na{ zajedni~ki `ivot, `ivot s drugima i tako|er s Isusom Kristom, Bogom koji je postao ~ovjekom. U tom smislu, redovni~ki `ivot bi se mogao definirati osobito kao „biti u odnosu“ jed40 Usp. Ulrich Engel, L’incarnazione continua nel tempo. Un approccio teologico sistematico, in: Alessandro Cortesi – Aldo Tarquini (ed.), Teologia dell’incarnazione oggi. Dio dell’umanità, umanità di Dio (Le frontiere dell’anima vol. 11), Firenze, 2007, str. 63-76 i str. 428. 41 Usp. Marie-Dominique Chenu, La Parole de Dieu. II: L’Évangile dans les temps (Cogitatio fidei, vol. 11), Paris, 1964, 89: „Bo`je Utjelovljenje, kojeg je novo kr{}anstvo istodobno znak i otajstvo, nije se dogodilo jednom zauvijek u nekom zakutku Judeje; ono traje jo{ uvijek, vrijedi zauvijek i vrijedi posvuda. – Car l’Incarnation de Dieu, dont elle ¢chrétienté nouvelle£ est le signe et le mystère à la fois, ne s’est pas faite une fois pour toutes dans un coin de Judée; elle dure toujours, elle vaut toujours, elle vaut partout.“ 42 Bruno Cadoré, The Challenges for Evangelization Today, u: International Dominican Information br. 508 (November 2012): 28. o`ujka 2013: http://www.op.org/sites/www.op.org/files/public/documents/fichier/idi-november2012_en.pdf. Vidi hrv. prijevod: „Izazovi za dana{nju evangelizaciju“, Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije 49 (2013) 108, str. 5-6; 13. listopada 2013: http://www.dominikanci.hr/images/stories/vjesnik_provincije/vjesnik_broj_108.pdf 43 Ibid. 44 Ibid. 103 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE nako s Bogom i sa svijetom. Takvo prijateljstvo s Isusom Kristom i ljudima cilja na svjedo~enje nade koja se `ivi u svojoj eshatolo{ki dubokoj strukturi - naime, u svojoj sada{njoj formi! Teolo{ki izazov S dominikanskog gledi{ta aspekt jezika treba promatrati naro~ito u ovoj stvari, ali nipo{to nije neutralan u svojoj ambivalentnosti izme|u mo}i i nemo}i prema strukturama dru{tvene mo}i i nemo}i: Kojim jezikom govorimo, ako `elimo kontaktirati ljude u sve vi{e sekulariziranom dru{tvu? Slavni njema~ki filozof Jürgen Habermas razmi{ljao je o napetom odnosu izme|u sekularnog dru{tva i religije nakon teroristi~kih napada 11. rujna 2001. godine. Od 2001. godine Habermas se zala`e za „kriti~ko sro|ivanje“45 religijskih sadr`aja. Dijalektika kriticizma i udaljenosti s jedne strane, te kontaktiranje i sro|ivanja s druge strane, karakterizira sekularizaciju u na{em postsekularnom dru{tvu.46 Izme|u dva pola religije i sekularnog dru{tva potreban je proces prevo|enja, u oba smjera. S tim u svezi posebno me zanima o~ekivanje koje ovaj filozof artikulira s obzirom na vjernike. On od njih – tj. od nas dominikanaca! – tra`i da „prevedu svoja religijska uvjerenja u jedan sekularni jezik“.47 Tada „moralna osje}anja, koja su dosada posjedovala dostatno diferencirani izraz samo u religijskom jeziku (…), mogu na}i op}u rezonanciju“.48 Prikladan prijevod mo`e spasiti gotovo zaboravljene elemente tradicije.49 Habermas na kraju zaklju~uje: „Sekularizacija koja ne uni{tava provodi se u modusu prevo|enja.“50 Kao teolozi u tradiciji dominikanskog propovijedanja Rije~i Bo`je51 moramo fokusirati na{e znanstveno-istra`iva~ke programe, kao i na{e obrazovne programe kako bi prikazali „propovijedanje kao prevo|enje“52. Siguran sam da su u kasno-modernom europskom sekularnom dru{tvu ljudi potencijalno otvoreni za apsolutno-transcendentno – zato {to je „Bog primarno prepoznatljiv u onome {to je ljudsko“.53 Zaklju~ak Zavr{avam sa sa`etkom ~etiriju posebnih teolo{kih zada}a, koje su prema Drugom vatikanskom koncilu, namijenjene dominikancima u Europi danas: 1. baviti se mjesnim europskim teologijama u kontekstu policentri~ne univerzalne Crkve, 2. baviti se teologijom kao ’intellectus amoris’ u okviru nepravednih stvarnosti, 3. baviti se rodno-adekvatnom teologijom, posebno unutar Dominikanske obitelji, 4. baviti se teologijom propovijedanja kao prevo|enjem u (post)sekularnom dru{tvu. Sve te ~etiri teologije temelje se na dominikanskoj teologiji utjelovljenja. S engleskoga preveo brat Mirko Irenej Vlk, OP 45 Jürgen Habermas, Glauben und Wissen. Friedenspreis des Deutschen Buchhandels 2001, Frankfurt-am-Main, 2001, str. 24. Hrvatski prijevod Hotimir Burger, u: J. Habermas, Budu}nost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?; Vjerovanje i znanje, Naklada Breza, Zagreb, 2006, str. 140. 46 Usp. J. Habermas, Glauben und Wissen, str. 12 (kurziv: U.E.); hrv. prijevod: Vjerovanje i znanje, str. 133. 47 Ibid., str. 21; hrv. prijevod: Vjerovanje i znanje, str. 138. 48 J. Habermas, Glauben und Wissen, str. 29; hrvatski prijevod, str. 144. 49 Habermasova re~enica koja najvi{e zbunjuje ~itatelja glasi u cijelosti: „Moralische-Empfindungen, die bisher nur in religiöser Sprache einen hinreichend differenzierten Ausdruck besitzen, können allgemeine Resonanz finden, sobald sich für ein fast schon Vergessenes, aber implizit Vermisstes eine rettende Formulierung einstellt“, Glauben und Wissen, str. 29. (Moral perceptions, which until now only possessed a suffici- 104 ently differentiated expression in religious language, can find general resonance, as soon as a salvaging wording is introduced for something almost forgotten, but implicitly missed.). Hrv. prijevod: Vjerovanje i znanje, str. 144. 50 J. Habermas, Glauben und Wissen, str. 29; hrv. prijevod: Vjerovanje i znanje, str. 144. 51 Usp. Edward Schillebeeckx, Dominican Preaching, Dominicana 52 (1967), str. 102-109. 52 Usp. Ulrich Engel, Preaching as Translation. Listening and Communicating God’s Word in a post-secularized Society. Assessment of the Dominican Position, Boletin Eclesiastico de Filipinas 84 (2008), br. 865 (March-April), str. 245-271. 53 Philip Kennedy, Deus Humanissimus. The Knowability of God in the Theology of Edward Schillebeeckx (Ökumenische Beihefte vol. 22), Fribourg (Švicarska), 1993, str. 24, bilje{ka 104. SADR@AJ UVODNIK..................................................................................................................................................... 3 IZ CRKVE Hvala, Benedikte XVI. ................................................................................................................................... 5 Susret pape Franje i U~itelja Reda ................................................................................................................. 5 Ulomci iz intervjua s papom Franjom za isusova~ki ~asopis „La Civiltà Cattolica“ ................................. 6 Iz kateheza pape Franje na op}im audijencijama srijedom .......................................................................... 9 IZ REDA Sv. Alessandro Longo – novi dominikanski svetac ..................................................................................... 10 Dva nova {panjolska dominikanska bla`enika ............................................................................................ 11 Postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske ........................................................................................... 12 Zapo~eo postupak za kanonizaciju bl. Ozane Kotorske............................................................................ 13 Postupak kanonizacije Bla`ene Ozane Kotorke, Djevice, Dominikanske tre}oredice (kopija dopisa) ..... 15 Blagoslov slika hrvatskih bla`enika u Rukavcu .......................................................................................... 17 Brat Stipe Juri~ novi dekan Teolo{kog fakulteta u Rimu ........................................................................... 17 IZ PROVINCIJALATA .............................................................................................................................. 18 PROVINCIJALOVA KRONIKA ............................................................................................................. 20 Studijski dan Hrvatske dominikanske provincije ....................................................................................... 26 S PROVINCIJSKIH VIJE]A .................................................................................................................... 30 IZ @IVOTA BRA]E I ZAJEDNICA XIII. Pepelnica umjetnika ............................................................................................................................ 35 Znanstveni simpozij „Aktualnost srednjovjekovne filozofije – Tomo Vere{ kao inspiracija“ ................ 35 Pokrenuta studentska web-stranica ............................................................................................................. 38 29. redovni~ki dani........................................................................................................................................ 40 Proslavili sto godina sve}eni{tva .................................................................................................................. 42 Lai~ko bratstvo sv. Dominika i prva generacija novaka.............................................................................. 44 Predsjednik HBK pohodio provincijala i samostan u Zagrebu ................................................................. 45 Kardinal Vinko Pulji} na proslavi Snje`ne Gospe u Bolu na Bra~u ........................................................... 46 Vje~ni zavjeti s. Lilian Obialo u Petrov~u ................................................................................................... 48 Iz samostana sv. Katarine u Splitu ............................................................................................................... 50 Iz Galerije „Vinko Draganja OP“ ................................................................................................................ 52 Ma|arski veleposlanik posjetio dominikanski samostan u Dubrovniku .................................................. 53 Iz formacije ................................................................................................................................................... 54 \akonsko re|enje brata Dominika Kristijana Gerbica u Klop~u ............................................................. 54 Odr`an XVI. me|unarodni Studijski tjedan za Dominikansku obitelj u formaciji ................................. 55 Privremeni zavjeti novaka i po~etak novicijata ........................................................................................... 58 Propovjedni~ki kamp u Krakowu ................................................................................................................ 62 Zavr{nica Vjeronau~ne olimpijade u Dubrovniku ...................................................................................... 64 Tre}i susret ministranata Hrvatske dominikanske provincije.................................................................... 69 Susret redovni~kih sjemeni{taraca ............................................................................................................... 70 Hodo~a{}e iz Hamburga u Rim................................................................................................................... 72 NOVA IZDANJA Predstavljanje monografije „Veli~ina skromnoga“ ..................................................................................... 74 Dugometra`ni film o stvarala{tvu Marka Boba{a – „Sedam dana stvaranja“ ............................................ 76 Augustin Ka`oti} u rije~i i slici .................................................................................................................... 77 Gospina krunica – Razmatranja ................................................................................................................... 78 Trajno traganje za Bogom ............................................................................................................................ 79 Bra}a propovijedaju ...................................................................................................................................... 82 IN MEMORIAM Spomen na `rtve bombardiranja dominikanskog samostana u Drugom svjetskom ratu ........................ 86 Vl~. Mate Vukoja (1938.-2013.) ................................................................................................................... 87 Brat Janko @agar, OP (1921.-2013.)............................................................................................................ 88 Sprovodi preminule rodbine ........................................................................................................................ 89 Stoti ro|endan dominikanca Inozenza Varge ............................................................................................. 90 U 101. godini umro dominikanac o. Innozenz Varga ................................................................................ 92 Tablica obljetnica bra}e ................................................................................................................................ 93 DODATAK Homilija dubrova~kog biskupa mons. Mate Uzini}a prigodom proslave blagdana bl. Augustina Ka`oti}a 3. kolovoza u Zagrebu ........................................................................... 94 Drugi vatikanski koncil – nadahnu}e za Dominikanski red u Europi danas ............................................ 97 VJESNIK HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE IZDAJE: DOMINIKANSKI PROVINCIJALAT, KONTAKOVA 1, 10000 ZAGREB UREDNI{TVO: FR. ANTO GAVRI}, PROVINCIJAL (GL. UR.) I ANA BULJAT, TAJNICA PROVINCIJALA GRAFI~KA PRIPREMA I TISAK: DENONA D.O.O., ZAGREB DATUM: STUDENI 2013. Ljudevit Josip Je|ud, OP, Gospina krunica – Razmatranja, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2013. Marko Boba{, OP, Veli~ina skromnoga, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2013. Marijan Bi{kup, OP, Augustin Ka`oti} u rije~i i slici, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2013. XLIX (2013.) 109 • ISSN 1331-7660 V J E S N I K HRVATSKE DOMINIKANSKE PROVINCIJE NAVJE[TENJA BLA@ENE DJEVICE MARIJE
© Copyright 2024 Paperzz