ž đ š š – čšć č – ! " ! 2 rimorsko-goranska županija i Javna ustanova Priroda, kao i svake godine, već uobičajeno se, prigodnim plakatom, pridružuju obilježavanju Dana zaštite okoliša u skladu s motom pod kojim se u svijetu obilježava taj dan. Za poruku plakata izabrali smo motiv jednog od zanimljivijih otočića u Primorsko-goranskoj županiji – otočića Košljuna. Taj mali otočić, nadmorske visine svega 6 metara na najvišem dijelu, mogao bi biti jedan od mnogih (prema gore spomenutim „pesimističnim“ predviđanjima znanstvenika) potpuno č š čć š ć potopljenih morem do kraja stoljeća. Košljunu susjedna hrid Maskatur već sada, mogli bismo reći gotovo naočigled, polako iščezava zbog nadiranja mora u Puntarsku dragu. Stanovnici otočića Košljuna – franjevci, moraju se također boriti s problemom nadiranja mora na otočić. Otočić Košljun u Puntarskoj dragi zaštićen je od 1969. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije. Zahvaljujući vrlo lijepoj i dobro očuvanoj šumi vazdazelenog hrasta crnike, jedinstvenoj na ovom dijelu Jadrana, otočić nije postao i ostao pust i kamenit kao većina malih otočića. Važno je istaknuti, što možda nije dovoljno poznato, da su za očuvanje i skrb o šumi (a dijelom i za sadnju novih stabala) zaslužni franjevci u samostanu na Košljunu. Na taj način franjevci nasljeđuju viziju i djelovanje svojega utemeljitelja sv. Franje u odnosu prema prirodi i njezinim vrijednostima, unaprijedivši i uzvisivši neposredan okoliš i učinivši od njega “sveto mjesto prirode“. Fratri se od davnine znalački i s ljubavlju brinu o zdravlju i pomlađivanju šume, proučavanju prirode (ističe se fra Berard Barčić, sada stoitrogodišnjak, koji je napisao knjigu o biljnom svijetu i gljivama Košljuna), uče i poučavaju o njoj, a osobito je važno da su podigli zaštitni suhozid oko čitavog otočića koji šumu i poljoprivredne kulture štiti od valova, bure i posolice. To da su franjevci pridonijeli očuvanju prirode, sigurno nije usamljen slučaj u svijetu – mnoga svetišta i samostani poznati su po očuvanoj prirodi, starim primjercima stabala, svetim izvorima i nadahnjujućem ozračju, čime oni nasljeđuju svog učitelja i utemeljitelja sv. Franju Asiškog. Sv. Franjo, kao zaštitnik ekologa, omiljen je zbog svoje neuobičajeno osjećajne povezanosti s prirodom i sa svime stvorenim; bićima i pojavama u prirodi. Poštovao je i divio se Zemlji, vjetru, Suncu, Mjesecu, zvijezdama, oblacima… ali i pticama, cvrčku i crvu… koje je nazivao svojom braćom i sestrama. Tim veća je važnost njegova nauka u današnje vrijeme ozbiljnih ekoloških kriza, narušavanja prirode i prijetnji globalnoj klimi. tekst i fotografije: mr. sc. Marko Randić, Javna ustanova Priroda – jeni se u svijetu obiljenarodi 1972. godine, a tradicionalno oblikovanje Novi list marketing su Ujedin Svjetski dan zaštite okoliša utemeljili krilatica Dana zaštite okoliša je „Poobilježavanja je drukčija. Ovogodišnja stanovnika plažava 5. lipnja. Svake godine tema iti važnost aktivnog uključivanja svakog naglas želi se Time “ mora! razinu i digni svoj glas – ne odvijati zbog globalnih promjena okoi trendovima zbivanja koji bi se mogli Zemlje i sudbin o vanja odluči u neta a liša uzrokovanih djelovanjem čovjek globalnih promjena klime. Postoji i jedna od najuočljivijih posljedica Podizanje razine mora je najizvjesnija nje razine mora uzrokovano glođaju kojom brzinom će se odvijati podiza predvi koji potrorija scena ih moguć ko nekoli čovjek djeluje na klimu: zbog velike kako r primje n pouča je vanje zagrija drugih plinova u atmobalnim zagrijavanjem. Globalno ntracije ugljičnog dioksida (CO2) i konce anju poveć ose vanje doprin zagrija ljudi lno vanje. Globa šnje fosilnih goriva staklenika i posljedično globalno zagrija se povesferi i tako utječu na pojačavanje efekta ledenjacima i polarnim kapama, čime u leda je otapan i a ocean širenje do povratnom spregom djeluje na a povisiti za pola do dva i pol metra predviđanja da će se razina ocean će se taj proces odvijati čak i brćava razina svjetskog mora. Ranija da nama procje i njima opaža saznanjima, kraja stoljeća, pooštrena su novijim Time će biti doveden u pitanje život osti sada penju na 4 do 6 metara. žim tempom, pa se procijenjene vrijedn s niskim obalama. čjima podru lnim prioba u i ima na malim otočić bit će vjerojatno potpuno potopljeni, ima u svjetskim morima i oceanima, i odrona tla te Mnogi od 180 000 otoka, koliko ih ivanja veličine kopnenog dijela, erozije smanj zbog ene promj velike iti oranskoj županiji, zajedno s a na mnogima će se dogod i. Oko 55 otoka i otočića u Primorsko-g šnjost unutra prema preko 60tak crte iji župan obalne povlačenja rsko-goranskoj procijeniti (smatra se da je u Primo Međutim, oni su grebenima i hridima, čiji je broj teško od ukupnog broja otoka na svijetu. dio tan nezna ed naizgl čine a), m ljepotom i raznolikošću krajohridi i više od 10tak greben se i objektivno gledajući odlikuju veliko i za nas od neprocjenjive važnosti. Čak stanište ima značajan broj rijetkih tveno jedins svoje njima Na . ikošću braza te iznimnom biološkom raznol nim bogatstvima i ne govorimo. kultur m jenjivi neproc o da a a, ugroženih vrsta, kao i endem š čć š š čć š š š š Č ž đ š š – š kom pokušaja klasifikacije i prebrojavanja tih, sa svih strana morem omeđenih minijaturnih djelića kopna razasutih uz obale Jadranskog mora (greben je uz to najčešće i preplavljen morem!). Minijaturni „otočić“ Maskartur u Puntarskoj dragi na otoku Krku na zemljovidima nosi naziv hridi, pa ćemo ga tako i zvati. Gotovo je u razini mora i, kao što nam je skrenuo pažnju lučki kapetan u ispostavi Punat Marino Ivošić, gledan iz daleka ponekad izgleda kao da se u akvatoriju Puntarske drage razlila naftna mrlja – što u neupućenih može izazvati nemir i zabrinutost. Kad su izrazito visoke plime, Maskatur zna biti i preplavljen morem, pa bi ga u takvim okolnostima mogli klasificirati i kao greben. Tlo na njemu uglavnom se sastoji od pojedinog oštrljavog kamenja te gnjecavog zasoljenog i morem trajno vlaženog mulja kojeg od dezintergracije čuva isprepleteno korijenje biljaka slanuša. Uz to, brojne morske ptice ostavljaju na njemu svoje bijele, također gnjecave „biljege“ pa će se malo tko odlučiti na iskrcaŠto je otočić, što hrid, a što vanje i posjet ovoj hridi. Zbog greben, često je sporno prili- pličina i oštrog kamenja zaapori istraživača i znanstvenika usmjereni su uglavnom na predviđanje posljedica klimatskih promjena i podizanja razine mora na ljudsku populaciju i ekonomiju. Tek u novije vrijeme započelo se i s istraživanjima mogućih posljedica na živi svijet, staništa i bioraznolikost. Sektor zaštite prirode i prostornog planiranja trebao bi se što prije uključiti u takva predviđanja, kako bi se moglo na vrijeme reagirati. Akvatorij Primorsko-goranske županije obiluje neobično vrijednim otočićima i hridima koji se odlikuju raznolikim, dijelom i osebujnim (endemičnim!) živim svijetom. Spomenut ćemo samo neke primjere: Sv. Marko, Zečevo, Galun, Kormati, Mali Plavnik, Ćutini, Osir, Trstenik, Zeča i Pregaznik, Oruda i Palacol te niz otočića i hridi u lošinjskom i rapskom arhipelagu. ž čć pravo joj se samo kupač može dovoljno približiti. Međutim, bez nje i bez otočića Košljuna morski krajobraz Puntarske drage ne bi bio potpun - tako vrijedan, raznolik i zanimljiv. š – čć Drugi komadić kopna smješten u Puntarskoj dragi – plitkom i izrazito zatvorenom zaljevu otoka Krka, je otočić Košljun. Otočić je nepotopljeni vrh nekadašnjeg uzvišenja, pa je s ovakvom konfiguracijom obale i morskog dna povezana i zanimljiva legenda. Ona kaže da je dolina, koja danas čini Puntarsku dragu, nekada bila u posjedu dva brata, od kojih je jedan bio slijep. Oni su tamo obrađivali zemlju, no onaj koji je vidio prevario je brata prilikom raspodjele uroda pšenice. Slijepi brat je to saznao i zazvao Boga u pomoć. Bog se odazvao i stvorio ulaz Buku, more je prodrlo i potopilo posjed nepoštenog brata, a kuća i posjed slijepog brata ostali su pošteđeni – tako je nastao otočić Košljun. Otočići se od otoka razlikuju površinom – znatno su manji. Površine 0,72 km2, Košljun je 215. otočić po veličini, od ukupno 525 otočića u hrvatskom dijelu Jadrana. Visok je šest metara, a dužina obalne crte iznosi mu 1.083 metra. Obale su niske s odsječcima muljevitog sedimenta između pojedinačnoga vapnenačkog kamenja. Suhozid koji opasuje otočić neposredno uz obalu, podignut je vjerojatno tijekom posljednjeg stoljeća. Sazidali su ga franjevci i ima vrlo važnu ulogu, osobito danas u vrijeme klimatskih promjena – štiti otočić od jakih vjetrova i valova. Bura koja ovdje snažno puše uzrokuje probleme zbog posolice koja oštećuje vegetaciju. Drugi važan vjetar koji puše na ovom dijelu obale je jugo. Poklope li se pojava juga i plime, obalni dijelovi otočića bivaju poplavljeni morem pa stradava vegetacija zbog infiltriranja mor- ske vode u tlo. Zanimljiv je nisu provedena, ali su po jedpodatak da su franjevci 1535. nom tumačenju te neobične godine dobili dozvolu da podmorske građevine imale ograde jazove („piškere“) uz ulogu usmjeravanja jata riba jugoistočnu obalu otočića, prema piškeri – mjestu na gdje su imali isključivo pravo obali otočića gdje se riba čuribarenja. Ostaci jazova vidlj- vala i lovila. Drugo tumaivi su i danas. čenje dopušta mogućnost da se u jednom ranijem razdoblju (možda u antici kad je razina mora bila za oko dva metra niža nego danas) ova O podmorskim zidinama podmorska građevina koriskoje se protežu od poluotoka tila kao pješačka komunikaPrnibe (sastavnog dijela oto- cija – kopneni most. Moguće ka Krka) do Piškere na Košlju- je da su podmorske zidine nu (i vrlo se dobro vide na odigrale, svaka u svoje vrijezrakoplovnim i satelitskim me, i obje ovdje navedene fotografijama) raspredaju se zadaće. mr. sc. Marko priče i legende. HidroarheoRandić, Javna ustanova loška istraživanja (zasad još) Priroda fotografije iz arhive JU Priroda, oblikovanje Novi list marketing – godine prigodnim plau Primorsko-goranskoj županiji – ove Obilježavanje Dana zaštite okoliša bioraznolikosti kada je nadovezuje se na obilježavanje Dana katom s motivom otočića Košljuna, rskih otoka. Osim kvarne bilju tivnih plakata o endemičnom tiskan prvi u nizu predviđenih eduka čišćenja podmorja lipnja, provest će se tradicionalna akcija toga, na sam Dan zaštite okoliša, 5. provedbu Plana interŽupanijskog operativnog centra za i obale otoka Sv. Marko, u organizaciji rsko-goranskoj županiji Primo u mora ćenja onečiš dnog vencija kod iznena čć ć – đ
© Copyright 2024 Paperzz
