INTERVJU > puneštrica I 3 BROJ 7 neš rica GODINA 4 > PROSINAC 2014 3 Sadržaj i impresum 4 Uvodnik 4 mr.sc. Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka ČASOPIS O TURIZMU OTOKA KRKA Darko Lorencin, ministar turizma: Siguran sam da će turizam nastaviti s trendovima rasta Zajedničkim snagama razvijamo održivi turizam 8 Razgovor s Antonom Bolonićem, predsjednikom Nadzornog odbora Turističke zajednice Kvarner i zamjenikom predsjednika TZO Krka Ne treba samo živjeti od turizma nego i za turizam str. 11 mr.sc. Majda Šale, direktorica TZO KRK: Zajedničkim snagama razvijamo održivi turizam str. 4 Anton Bolonić, zamjenik predsjednika TZO KRK: Ne treba samo živjeti od turizma nego i za turizam str. 8 28 Općina Dobrinj Lijepo je živjeti u sredini gdje ljudi jedan drugom pomažu 32 110. godina turizma u Baški Zahvaljujući turizmu Baška živi i razvija se 35 Obljetnica Marine Punat Prva hrvatska marina slavi 50 godina postojanja 35 HGK - Županijska komora Rijeka PNgrada za životno djelo Dragutinu Žicu 37 20 godina Šiloturista: Od turističke agencije do 15.000 noćenja u vlastitim kapacitetima 10 Županijska Turistička zajednica dodijelila nagrade najboljim turističkim djelatnicima Antonu Boloniću nagrada za životno djelo u turizmu 11 Ministar turizma Darko Lorencin o planovima razvoja u toj važnoj gospodarskoj grani: 39 Siguran sam da će turizam nastaviti s trendovima rasta Slavica Grgurić, predsjednica strukovne skupine obiteljskog smještaja pri TZ otoka Krka 15 Direktorica TU TZ Kvarnera dr.sc. Irena Peršić Živadinov Edukacijom i suradnjom do još boljih rezultata 41 Na Krku je do listopada ostvarena gotovo trećina svih noćenja na Kvarneru Dragan Brnić, Predsjednik Strukovne skupine turističkih agencija Izmjenama zakona rasčistiti kaos koji vlada na tržištu 18 MArinko Žic, predsjednik TZO Krk 43 Kuća krčkog pršuta Žužić u Vrhu Turizam ne poznaje granice Pršut baš kao nekad Anton Bolonić, zamjenik 19 Robert Anton Kraljić, novi predsjednik TZO Krka 45 Turističke nagrade 2014. Mirela Ahmetović Razvijat ću brend Otok Krk Priznanja krčkom turizmu 21 Turistička sezona 2014. g. 45 Rezultati vrijedni poštovanja INTERSTAS - Međunarodna smotra turizma, filma, krajobraza 6 - 7.11.2014. - Solin Zlatni INTERSTAS za TZO Krka 21 Ivana Kovačić, direktorica Ureda TZO Baška Povećanje kapaciteta kućne radinosti 46 17. Međunarodni festival turističkog filma ITF CRO 2014. Posebno priznanje filmu Vrbnik Cestit Bozic i sretna nova 2015. godina Osnivač i izdavač: Turistička zajednica otoka Krka 51500 Krk, Trg svetog Kvirina 1 Za izdavača: Majda Šale Glavna urednica: Jadranka Jurčić Izdavački savjet: Marinko Žic, predsjednik Robert Anton Kraljić Dario Vasilić Toni Juranić Neven Komadina Marija Dujmović Pavan Miljenka Justić 22 Boris Latinović, direktor TZO Dobrinj Nedjeljko Pinezić Povećan broj dolazaka i noćenja Tomislav Palalić 23 Nataša Jurina, direktorica Ureda TZ grada Krka Turistički proizvod Grada Krka vrlo je stabilan 24 Nedjeljko Vučetić, direktor Ureda TZO MalinskaDubašnica Rezultati bolji nego lani 25 Katica Jakovčić, direktorica Ureda TZO NjiviceOmišalj Sezona na razini lanjske 26 Branko Karabaić, direktor Ureda TZO Punat Nepovoljne vremenske prilike skratile boravak gostiju 27 Sanja Polonijo, direktorica Ureda TZO Vrbnik Ostvareno šest posto više dolazaka i noćenja Željko Juranić Grafička priprema: DIO d.o.o. Rijeka Lektorica: Tanja Sveško Fotografje: Foto arhiva Ivica Brusić DIO d.o.o. Naslovna Karmen Mrkić fotografija: Realizacija: MILGRAF d.o.o. Rijeka Naklada: 1000 primjeraka Čestit Božić i sretna nova 2015. godina! 4 I poneštrica > UVODNIK Piše: Jadranka Jurčić Prepoznatljivi na europskom i svjetskom tržištu PUNEŠTRICA je ponovno otvorila škure i pozabavila se turizmom otoka Krka, djelatnošću od koje naši ljudi žive. Ili, kako kaže veteran turizma Anton Bolonić, ne samo da žive od turizma nego za njega moraju i živjeti. To je formula uspjeha koja je otok Krk svrstala među ponajbolje turističke destinacije u Hrvatskoj. U Turističkoj zajednici otoka Krka dogodile su se značajne promjene. Nova direktorica je mr.sc. Majda Šale koja će, po mišljenju struke, donijeti novi razvojni zamah turizmu Otoka. Ona je pred TZO Krk postavila ambiciozan cilj: pozicionirati otok Krk ne samo kao vodeći u turizmu Primorsko goranske županije i Hrvatske već, kada je o turizmu riječ, on mora biti prepoznatljiv na europskim i svjetskim tržištima. Naše stranice otvorili smo i prvom čovjeku turizma Hrvatske, ministru Darku Lorencinu. On je siguran da će turizam i u narednim godinama zadržati trendove rasta, a uvjet bez kojeg se ne može je ponuditi profilirane tematske proizvode koji će produljiti turističku sezonu. Dr.sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica TU TZ Kvarner, ističe činjenicu da otok Krk ostvaruje trećinu noćenja na Kvarneru. Proteklu sezonu okarakterizirala je kao izazovnu, jer su na rezultate utjecale ekstremne vremenske prilike i nepovoljna porezna politika. Ona se odrazila na poslovanje autobusera, tako značajnih za destinaciju Kvarner. Slično misle i direktori turističkih zajednica na otoku Krku. Oni govore o rezultatima protekle sezone koja je usprkos iznimno lošim vremenskim prilikama dobra. No zajedničko mišljenje mogli bi izvući parafrazirajući izjavu direktorice TZ grada Krka Nataše Jurine. Kaže da grad Krk ima stabilan turistički proizvod, a mi kažemo da cijeli otok Krk ima stabilan turistički proizvod, na koji ni loše prilike nisu mogle bitnije utjecati. Dragan Brnić, predsjednik Strukovne skupine turističkih agencija predlaže izmjene zakona koje bi rasčistile kaos koji vlada na turističkom tržištu. A Slavica Grgurić, predsjednica Strukovne skupine obiteljskog smještaja, ističe kao glavni cilj produljenje sezone. To se može postići edukacijom i informiranjem obiteljskih iznajmljivača. I da se zna! Ove smo godine imali nekoliko značajnih obljetnica. Tako je Baška proslavila 110. obljetnicu turizma, Marina Punat zahvaljujući vizionarskoj ideji Dragutina Žica doživjela je 50. godišnjicu, a Šilo turist obilježava 20 godina uspješnog poslovanja. Dodamo li tome mnogobrojne nagrade, pohvale i priznanja našim turističkim djelatnicima i tvrtkama možemo zaključiti da nam je 2014. godina bila uspješna. Ali ništa ne bi bilo moguće da nije naših vrijednih otočana među kojima je čak šest tisuća iznajmljivača. Oni su Krk učinili najsjajnijom točkom na turističkoj karti. Znamo da čovjek nije otok, ali otoka ne bi bilo bez ljudi. Jadranka Jurčić Mr.sc. Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka Zajedničkim snagama razvijamo održivi turizam Uloga TZ otoka Krka je definirana zakonom kao i njene zadaće, a ja bi skraćeno rekla da je njena uloga da POTIČE-PROMOVIRAPOZICIONIRA-UPRAVLJA– UDRUŽUJE-KOORDINIRA, kaže mr.sc. Majda Šale, nova direktorica TZ otoka Krka. D olaskom nove direktorice mr. sc. Majde Šale pokrenuti su mnogobrojni projekti koji bi krčkom turizmu trebali dati novi razvojni zamah. Izrađuje se Strateški plan razvoja turizma otoka Krka s kojim će se uskladiti projekti TZO, a cilj je naglašeno pozicioniranje otoka Krka s komparativnim prednostima kao vodećeg otoka u turizmu PGŽ, ali i šire. Bogato iskustvo, uspješna profesionalna karijera u turizmu, obrazovanje i znanstveni rad vezan uz sustav turističkih zajednica kvalitete su direktorice Šale koje su, po uvjerenju struke, jamstvo uspjeha. Bio je to povod za razgovor: • Prihvatili ste funkciju direktorice TZ otoka Krka. Što vas je motiviralo i koja je, po vašem mišljenju, uloga TZ? Otok Krk spada u red najrazvijenijih turističkih destinacija. U ukupnom turističkom prometu PG županije sudjeluje s gotovo 32%, a sa 7% u ukupnom turističkom prometu Hrvatske. Posljednjih godina otok Krk ostvaruje izvanredne rezultate, tako je 2013. godine zabilježeno gotovo 4 milijuna noćenja što je izniman uspjeh svih na otoku koji INTERVJU > puneštrica I 5 su uslijedile (do 2008. godine) nije utvrđen zakonski okvir financiranja takve institucije, već je u zakonu ostavljena mogućnost osnivačima da se pitanje financiranja rješava na dobrovoljnoj osnovi. TZ otoka Krka već eto 19 godina uspješno (bilo je i manje uspješnih godina) financiranje dogovara sporazumno, između svih zainteresiranih strana (općina i grada i lokalnih turističkih zajednica ali i zainteresiranih gospodarstvenika) i to je uspjeh, a za mene kao direktoricu takve krovne institucije dodatni izazov u radu! Programi koji će dolaziti iz TZ otoka Krka moraju biti jamstvo za financiranje i funkcioniranje Turističke zajednice! Uloga TZ otoka Krka je definirana zakonom kao i njene zadaće, a ja bi skraćeno definirala da je uloga TZ otoka Krka da: POTIČE - PROMOVIRA - POZICIONIRA - UPRAVLJAUDRUŽUJE - KOORDINIRA • Kakvi su prvi pokazatelji poslovanja i jesu li u skladu s vašim očekivanjima? Majda Šale promišljaju turizam. Potvrda takvih rezultata se nameće kao cilj i u slijedećim razdobljima (u 2014. godini nisu potvrđeni prošlogodišnji rezultati na nivou otoka, ali su pojedine destinacije polučile uspjeh i dobre rezultate !) Otok Krk raspolaže s 51.000 osnovnih kreveta u hotelima, kampovima, privatnom smještaju, odmaralištima, kućama za odmor, hostelima i apartmanskim naseljima, a što čini gotovo 6,6% ukupnog kapaciteta Hrvatske . Na otoku Krku djeluje preko 51 turistička agencija koje se bave posredovanjem i prodajom smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, prodajom izleta, a neke od njih su specijalizirane i za rad na prostoru cijele Hrvatske i inozemstva. U takvom okruženju biti direktorica Turističke zajednice otoka Krka, koja je ujedno i prva i jedina otočna zajednica osnovana u Hrvatskoj, veliki je izazov koji me dodatno motivirao da se javim na javni natječaj ovog proljeća. Svoj dugogodišnji radni staž koji polako ulazi u 30. godinu rada u turizmu, a od toga 22 godine na mjestu direktorice u Turističkoj zajednici Baška, s naobrazbom magistra ekonomije, sa znanstvenim radom vezanim uz sustav turističkih zajednica, želim sada usmjeriti i na rad u Turističkoj zajednici otoka Krka i dati svoj doprinos unapređenju turizma Otoka, s obzirom na njegovu važnost i značaj ne samo u Primorsko- goranskoj županiji, već i šire. TZ otoka Krka sljedeće će godine obilježiti 19 godina rada (01.03.1996.), kada je Turistička zajednica otoka Krka ustrojena prema novim zakonskim okvirima sa svojim zadaćama koja su detaljno definirane. Rad u turističkoj zajednici nije mi nepoznat budući da sam od osnutka TZ otoka Krka bila i član vijeća i koordinatorica u aktivnostima TZ otoka Krka (koordinacija direktora koja i danas postoji kao savjetodavno tijelo). Sistem rada je sličan (identičan) s radom u lokalnim turističkim zajednicama, s malo drugačijim zadaćama i u vijeću otočne turističke zajednice sjede načelnici općina i grada Krka uz predstavnike Županijske Komore Rijeka i Udruženja obrtnika otoka Krka. Suradnja s predsjednikom, zamjenikom predsjednika, članovima vijeća, nadzornim odborom u protekla dva mjeseca bila je na profesionalnoj razini i s povjerenjem svih članova što mi olakšava rad i funkcioniranje ureda. Vjerujem da će se tako i nastaviti , a ja ću se potruditi da opravdam njihovo povjerenje. Puno je jednostavnije, lakše, a ja bi rekla i produktivnije raditi kada si okružen ljudima koji znaju prepoznati tvoje vrijednosti i cijene tvoj rad i zalaganje. U gradu Krku mi se događa da mi ljudi prilaze i čestitaju na unapređenju i dolasku u njihovu sredinu. Takva iskustva nisam doživjela u sredini iz koje dolazim! Osjećaj je to koji u meni potvrđuje da sam pravilno odlučila prihvativši se nove uloge! Dobri programi jamstvo su financiranja i funkcioniranja TZO Dakle postoji zakonski okvir, ciljevi, zadaće, ovlasti, ali ni tada (1996.) kao ni danas, uz sve zakonske promjene koja Turističke gužve su ljetna svakodnevica 6 I poneštrica > INTERVJU • Na koji način TZ otoka Krka unapređuje razvoj turizma na Otoku? TZ otoka Krka radi na unapređenju suradnje između nositelja turističke ponude na svim razinama, a posebnu pažnju usmjeriti će na kreiranje i unapređivanje turističkog proizvoda korištenjem određenih marketinških alata, ali i poticanjem na upravljanje destinacijom ( u ovom slučaju područje otoka Krka) što će donošenjem novog Zakona o turističkim zajednicama biti i njena glavna zadaća. Najbolji primjer da sam na dobrom putu u takvim razmišljanjima je upravo završen pilot projekt kojeg je potaknula Hrvatska turistička zajednica, takozvani PPS PROGRAMI (pred i posezone) - Hrvatska 365, a u koji sam ušla kao buduća direktorica TZ otoka Krka, u srpnju ove godine prijavom na Javni poziv HTZ-a, objedinjujući ponudu i turističke proizvode svih turističkih zajednica na Otoku. U projekt su se uključili Crikveničkovinodolska rivijera i otok Rab, te smo zajedno udruženi (klaster) prezentirali cijelo područje, od otoka KrkaCrikvenice-Vinodola i otoka Raba, i na posebnim prezentacijama u Ljubljani i Münchenu (izabrano geo područja za klaster) te sudjelovali u primanju novinara i studijskih grupa u vrijeme trajanja PPS programa do 15. listopada 2014. Dakle, uspjeli smo u kratkom razdoblju promovirati objedinjene turističke proizvode turističkih zajednica (Trekk ture, Dane Maslina, biciklističke programe, šetnice i dr.) te u suradnju uključiti veliki broj nositelja ponude na svim razinama (hoteli, kampovi, udruge, kulturne institucije, agencije, ugostitelji i dr.) Turističke zajednice na čelu sa TZ otoka Krka su i ovaj put pokazale znanje, profesionalizam i prilagodljivost u radu budući da su rokovi bili izuzetno kratki, a programi izuzetno Barkice, jahte, brodići - revija za svako oko Poslije uživanja u moru, uživanje na rivi zahtjevni i opširni (klaster otok KrkCrikvenica - Vinodol - otok Rab - gdje odmor znači više). Očekuje se u daljnjem razdoblju nastavak suradnje • Što možete ponuditi iznajmljivačima, a što hotelima i velikim hotelskim kućama? TZ otoka Krka ima ukupni kapacitet od približno 51.000 kreveta u smještajnim jedinicama. Najveći kapacitet je u privatnom smještaju (55%), a on se samo ove godine povećao oko 9% . Uviđajući važnost privatnog smještaja pri TZ otoka Krka formiran je Odbor za obiteljski smještaj kojeg čine predstavnici - iznajmljivači lokalnih središta, a paralelno je formiran i Odbor turističkih agencija. Za iznajmljivače sve na jednom mjestu Formiranjem odbora olakšao se rad samih iznajmljivača jer se na jednom mjestu prikupljaju informacije i rješavaju se važna pitanja (ili se pitanja usmjeravaju u nadležne institucije na obradu), a osobita pažnja se posvećuje pitanjima vezanim uz cijene smještaja, kategorizaciju, zakonsku regulativu, edukaciju iznajmljivača i dr). TZ otoka Krka podržava i promiče projekt Kvarner Family, a uz to i ostale kategorije TZ Kvarnera Pet Friendly, Kvarner Family Agency, Bike & Hike Friendly). U daljnjim aktivnostima u planu ima i pripremu image brošure za privatni smještaj i agencije koje će nuditi turističke proizvode (weekend programi, programi za pred i posezonu itd) Hotelski smještaj iako manje zastupljen u ukupnim smještajnim kapacitetima (12%) ima značajnu ulogu prihvatnog potencijala otoka Krka. Hotelski smještaj je visoko rangiran u ponudi otoka Krka, a sve su to poznate i priznate hotelske kuće koje, osim što zvjezdice potvrđuju kvalitetu hotelske usluge, su i uspješne u svom poslovanju i suradnja sa svima je odlična i uzajamna (usprkos različitim vlasničkim strukturama). Uz hotele ne smijemo ne spomenuti i kampove kao značajan segment smještajnih kapaciteta. Kampovi su, uz privatni smještaj, najzastupljeniji po kapacitetu (zastupljeni su 30%). Danas je ponuda u kampu daleko šira , raznovrsnija i kvalitetnija u odnosu na razdoblje prije 20 i više godina kada se u kampovima moglo iznajmiti šator ili prikolicu. Kampovi na otoku Krku danas nude raznovrsniju ponudu, smještaj u bungalovima ili mobilnim kućicama, pa se kampovi klasificiraju kao posebni resorti koji imaju sadržajnu ponudu od bazena, igrališta za djecu, wellness i druge sadržaje. TZ otoka Krka ima tiskane materijale koje godišnje izdaje u suradnji s gospodarstvom i turističkim zajednicama. Image brošura otoka Krka, zajednička brošura kampova, hotela, info cjenik otoka Krka, zajednički vodič kulturnih događanja na Otoku dio su materijala kojima TZ otoka Krka raspolaže, INTERVJU > puneštrica I 7 najvećim dijelom za potrebe sajmova . Sve promotivne materijale će s vremenom trebati oplemenjivati novim sadržajima i informacijama, a posebno ih treba pripremiti i za web sadržaje. TZ otoka Krka okuplja zainteresirane strane u zajedničkom predstavljanju na sajmovima, najznačajnijim emitivnim tržištima Europe, Njemačkoj, Austriji Italiji, Sloveniji i dr. i tu je već zahvaljujući dobrim iskustvima daleko odmakla jer se često predstavlja samostalno, ali i udruženim snagama i sa TZ Kvarnera U slijedećim razdobljima pokušati će se predstavljati i kroz udružene prezentacije na ciljanim tržištima (npr. Slovenija i Poljska). Kakav je plan aktivnosti za 2015. godinu? Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je Turističko vijeće TZ otoka Krka krajem listopada prihvatilo program rada s financijskim planom za 2015. godinu. Suglasnost na plan TZ otoka Krka (s gledišta zakona) dostavila je i TZ Kvarnera, a očekuje se u prosincu i suglasnost Skupštine TZ otoka Krka. Plan je u odnosu na prethodne godine malo "jači" i u programima i u financijama, a glavni ciljevi su usmjereni : - dostići razinu turističkog prometa na nivou 2014. godine - povećati stopu korištenja kapaciteta, posebice u pred i posezoni - primjerice PPS programi - poticati na daljnje unapređenje kvalitete smještaja i sadržaja u okviru ponude nositelja smještaja - na pozicioniranje otoka Krka kao vodećeg turističkog otoka po ostvarenim noćenjima Plan je "težak" 2,775 milijuna kuna (s projektom Centar za posjetitelje – Kvarnerski otoci), a od plana izdvojila bi slijedeće: - Programi PPS- Hrvatska 365 - Udružena oglašavanja (prijave na natječaj za Udruženo oglašavanje) - Programi vezani uz sudjelovanje na sajmovima (10-tak sajmova uključeno) i prezentacije - izrada karte šetnica i biciklističkih staza - izrada Strateškog plana razvoja turizma otoka Krka uz potenciranje pozicioniranja Otoka s komparativnim prednostima i kao vodećeg Otoka u turizmu, u PG županiji i šire. Nove projekte ćemo osmisliti kada budemo dobili Strateški, za otočane važan, plan razvoja turizma otoka Mediteranski štih: stara lučica i moderna plovila Krka, onda ćemo znati gdje smo kamo idemo i što nam je dalje raditi ! TZ otoka Krka razvijati će se onoliko koliko svojim radom bude utjecala na razvoj ukupnog turizma na Otoku. Kave su perspektive u tom smislu? TZ otoka Krka uspjela se održati na površini sada već i 19 godina. Perspektive za njen kontinuitet su dugoročne jer je prepoznata kao institucija ne samo na Otoku već i u Ministarstvu turizma kao i Hrvatskoj turističkoj zajednici koja često zna isticati primjer funkcioniranja i rada TZ otoka Krka. Na nama je da to u što smo uložili svih ovih godina počnemo i vraćati i zajedničkim snagama kvalitetnije razvijamo održivi turizam, od kojeg se najvećim dijelom na Otoku i živi, zaključila je mr. sc. Majda Šale. Drevni omišaljski običaj Stomorina okuplja staro i mlado, domaće i strance Jadranka Jurčić 8 I poneštrica > INTERVJU Razgovor s Antonom Bolonićem, predsjednikom Nadzornog odbora Turističke zajednice Kvarner i zamjenikom predsjednika TZO Krka Ne treba samo živjeti od turizma nego i za turizam Anton Bolonić dobro je poznato ime u svijetu turizma. U njegovoj poslovnoj biografiji pronaći ćemo da je bio dugogodišnji uspješni direktor najveće hotelske kuće na otoku Krku, da je od osnutka u tijelima Turističke zajednice Kvarnera i da je već dva mandata predsjednik Nadzornog odbora, zbog čega je nedavno dobio priznanje. Upravo je on osmislio ideju o Turističkoj zajednici otoka Krka koja mora počivati na sigurnim profsionalnim i financijskim temeljima. Praktičar, s bogatim iskustvom i sposoban vidjeti korak ispred svog vremena zaključio je, prije desetak godina, da turizam Otoka treba nuditi kao zajednički brend svih općina. Svako mjesto na Otoku ima svoje posebnosti koje razvija, ali sva mjesta zajedno mogu stvoriti nešto što se zove destinacija i što turistima u paketu može ponuditi sve različitosti Otoka. Naravno, da čovjek poput Bolonića nije stao samo na riječima. Snagom argumenata uspio je uskladiti često nepomirljive tonove različitih interesa pojedinih sredina te danas imamo Turističku zajednicu otoka Krka, profesionalno ekipiranu s direktoricom na čelu i utvrđenim načinima financiranja čiji se rezultati itetkako osjećaju u turističkoj ponudi Otoka. Treba istaknuti da je na Krku i prije postojala otočka Turistička zajednica no tek osnivanjem TZO Krka, po zamislima Antona Bolonića, stvorena je profesionalna i financijski stabilna organizacija. I još nešto oslikava Antona Bolonića, rijetko viđeno u današnjem svijetu koji pokreće profit - on svoj posao u TZO Krka odrađuje volonterski, dakle, bez naknade, ali sa žarom onih rijetkih entuzijasta koji su uvijek vukli naprijed. U temeljitelj ste Turističke zajednice otoka Krka kao profesionalne i financijski sigurne organizacije. Što vas je ponukalo na taj pionirski posao i jeste li nakon skoro desetljeća njenog postojanja zadovoljni rezultatima? Moram naglasiti da je Turistička zajednica otoka Krka postojala i ranije, ali je promijenjen njen način financiranja. TZO Krka nudi programe i ako lokalna samouprava i gospodarstvo ocijene da im ti programi donose korist oni ih financiraju. U početku, lokalna samouprava sudjelovala je u financiranju TZO s 40 posto, dok danas sudjeluje s 20 posto. Upravo zbog sve većeg interesa gospodarstva smanjio se udio lokalne samouprave. U našim programima svoj interes prepoznali su i lokalna samouprava i gospodarstvo što je TZO Krka osiguralo financijsku stabilnost bez koje ne bi mogla opstati. Mislim da je to veliko postignuće. To je temelj na kojem se TZO može dalje razvijati i promovirati Krk kao prepoznatljivu destinaciju. S distance INTERVJU > puneštrica I 9 Turizam se pokazao kao djelatnost koja se, unatoč recesiji i teškim vremenima, razvija i ostvaruje sve bolje rezultate. Da li je, po vašem mišljenju, državna politika i strategija prema turizmu u skladu sa značajem te djelatnosti i što bi na tom planu trebalo učiniti? Anton Bolonić od desetak godina mogu zaključiti da su lokalne samouprave prepoznale da im je promocija turizama otoka Krka kao cjeline zajednički interes. Na koji način se TZO Krka treba dalje razvijati i utjecati na ukupan razvoj turizma na Otoku? Na Krku sve općine i grad Krk imaju stoljetnu turističku tradiciju. Turizam je glavna djelatnost na otoku, a smatram da će to biti i za 100 godina. On je naša prošlost, naša sadašnjost, ali i budućnost. Krčani su u njega uložili velik kapital. Moramo odrediti strategiju razvoja turizma na Otoku Naime, šest tisuća naših iznajmljivača posjeduje više od 50 posto turističkih kapaciteta na Otoku. To pokazuje da su stanovnici shvatili značaj turizma. Zbog toga mislim da bi zadatak Turističke zajednice trebao biti da odredi strategiju razvoja otoka. Upravo zato Turističko vijeće TZO donijelo je odluku o izradi Strategije razvoja turizma. Posao je povjeren Institutu za turizam. To je temeljni dokument koji se nikako ne smije pretvoriti u plan želja već mora biti realan i naš zadatak je da ga provodimo. Na Otoku raspolažemo s 50 tisuća kreveta. To je velika brojka i mi moramo imati plan za sljedećih pet, petnaest ili dvadeset godina. Novi Zakon o turističkim zajednicama ide u smjeru regionalnog povezivanja turističkih zajednica i stvaranja zajedničkog proizvoda za europsko tržište. To je dobar put. Stranci nas gledaju kao cjelinu i treba povezati našu ponudu. Sasvim je normalno da se, primjerice, turistima iz Crikvenice organizira posjet znamenitostima na otoku Krku i to se već i provodi. Dakle, ključ je u destinacijskom menadžmentu. Treba povezati poljoprivredu i trgovinu s turizmom Državna politika, po mom mišljenju, trebala bi raditi na povezanosti različitih djelatnosti, poput trgovine ili poljoprivrede s turizmom. Tu je malo učinjeno, a ja smatram da je to način na koji možemo produljiti sezonu. Iskorištenost hotelskih kapaciteta na otoku Krku je svega 120 dana, a kampova i privatnog smještaja još je manja. Politika poslovanja hotelijera je sasvim legalno i opravdano profit. Naravno, da hoteli neće biti otvoreni u zimskom periodu jer to donosi gubitak. Oni moraju pokretati te velike sisteme, osiguravati grijanje, prehranu na visokoj razini, zapošljavati radnike. Cijena polupansiona u zimskom periodu, s kojom ne mogu pokriti troškove je 150 kuna, a istovremeno je bočica osrednjeg vina u ugostiteljskim objektima ili frigane lignje oko 150 kuna. To je očiti nesrazmjer i dok je tako iskorištenost hotelskih kapaciteta neće prelaziti spomenutih 120 dana. Međutim, kada bi se udružili hotelijeri, privatni iznajmljivači, ugostitelji, trgovci i proizvođači hrane i kada bi rekli hotelijerima: - vama je zadatak dovesti što više gostiju, a mi ćemo sudjelovati u pokrivanju troškova i pobrinuti se za izvan pansionsku ponudu. Tada bi, kada bi došao dovoljan broj gostiju, svi imali koristi. Također, u tome mora sudjelovati država i lokalna samouprava smanjenjem kojekakvih davanja, PDV-a i drugih poreza te smanjenjem cijene vode i struje u tom periodu. Na taj način sigurno bismo bitno produljili sezonu. Interes Države i lokalne samouprave ostvaruje se ne samo punjenjem proračuna već i zapošljavanjem novih radnika. Država mora prepoznati taj turistički multiplikator i povezati turizam i poljoprivredu. Svi moraju imati svoj interes i shvatiti da ne treba samo živjeti od turizma već i za turizam. Molim vas za komentar rezultata ovogodišnje turističke sezone, posebno na otoku Krku i Kvarneru? Mi smo navikli da nam svaka godina bude rekordna. Međutim, ne mogu sve biti rekordne. Dogodi se i 2014., meteorolški iznimno loša. Nažalost smo još uvijek pretežno destinacija mora i sunca, pa 24 dana kiše tijekom srpnja, koliko smo imali ove godine, utječe na rezultate. Pogotovo što su Kvarner i otok Krk auto destinacije, jer smo od naših najznačajnijih emitivnih tržišta udaljeni svega 500-tinjak kilometara. Našim gostima po dobrim cestama, kakve sada imamo, treba tri -četiri sata da dođu do nas. Svi oni imaju internet i vide kada je kišovito te ostaju kod kuće, a ako ih i zatekne kiša sjedaju u auto i odlaze na druge destinacije ili kući. Drugačije je u avio destinacijama, poput Dubrovnika i Dalmacije ili otoka koji nemaju sreću da su poput nas povezani mostom. Kada turisti kupe kartu i dođu na sedam dana u Dubrovnik tamo i ostaju, pa makar danima padalo, jer ne mogu za nekoliko sati doći do kuće, a i već su potrošili za kartu i smještaj. Mislim da je to osnovni razlog što smo ove godine imali nešto slabije rezultate. Autohtona jela i pića i izvorni kostimi oduševljavaju turiste 10 I poneštrica > INTERVJU Financijski rezultati bolji nego lani Na Krku, u odnosu na prošlu godinu imamo 3 posto manje noćenja. Ne smatram da je to neuspjeh. Još nemamo rezultate za prošlu godinu, ali hotelijeri i oni koji žive od turizma kažu da su, unatoč manjem broju noćenja, financijski rezultati bolji nego lani. U disonanci su turističke zajednice i gospodarstvo jer prvi zarađuju po broju noćenja, a drugi po potrošnji. Bilo kako bilo turizam je i dalje fenomen koji, unatoč tome što kriza još uvijek "trese", ipak raste i opstaje. Uvijek ima ljudi koji putuju. Kako poboljšati turističke rezultate na Otoku? Na Krku ostvarujemo respektabilan promet koji čini trećinu ukupnog prometa ostvarenog na Kvarneru. Imamo 3,8 milijuna noćenja od čega se na privatni smještaj odnosi 1,7 milijuna. Tu ima prostora za poboljšanje rezultata. Moramo bolje organizirati prodaju naših kapaciteta na inozemnom tržištu, posebice za goste koji putuju avionima. Treba nam agencija specijalizirana za prodaju privatnog smještaja koja bi nastupala na emitivnim tržištima. Smatram da je to jedan od načina da poboljšamo rezultate. Kakva će, prema vašim procjenama, biti iduća sezona? Suživot kopnenih jurilica i morskih plovilica Teško je prognozirati, no ne vjerujem da će se ponoviti ovako ekstremne vremenske prilike. Zato očekujem da iduća sezona bude još bolja. Na otoku Krku ostvarujemo 3,8 milijuna noćenja, a cilj je nam je četiri milijuna noćenja. No, ako znamo da na Krku tijekom sezone boravi 1,5 milijuna "prijatelja" onda mislim da smo tu brojku već i premašili. Znamo da su među temeljnim zadaćama turističkih zajednica marketing, promocija i informiranje. To je i bio razlog da ste prije sedam godina pokrenuli Puneštricu, časopis TZ otoka Krka. Što je, po vašem mišljenju, uloga Puneštrice i na koji način taj časopis opravdava svoju svrhu? Sasvim je normalno da otok Krk koji živi od turizma ima svoje novine o turizmu. Pa danas gotovo da ne postoji udruga bez svog glasila, a kamoli da ga ne bi imala destinacija koja ostvaruje četiri milijuna noćenja. Iznajmljivači moraju biti informirani u što ulagati, o kretanjima na turističkom tržištu i o promjenama u zakonskoj regulativi. To je primarni zadatak Puneštrice i smatram da ga ona ispunjava, zaključio je Anton Bolonić Jadranka Jurčić Županijska Turistička zajednica dodijelila nagrade najboljim turističkim djelatnicima Antonu Boloniću nagrada za životno djelo u turizmu aš podpredsjenik TZO Krka Anton Bolonić dobio je posebno priznanje županijskog TZ-a za životno djelo u turizmu. Ovo iznimno vrijedno priznanje struke dobio je za velik doprinos ukupnom turističkom razvoju Primorsko goranske županije. Kao nekadašnji direktor Hotela Njivice i dugogodišnji član i predsjednik Nadzornog odbora TZ-a Kvarnera svojim je radom, beskrajnom energijom i inovativnošću oplemenio turističku djelatnost. Anton Bolonić, laureat Nagrade za životno djelo zahvalio je na vrijednom priznanju i rekao kako mu se ustvari čini da je jučer počeo raditi. - Zahvaljujem svima koji su prepoznali N Antonu Boloniću uručeno Priznanje za životno djelo moj dugogodišnji rad, međutim, spreman sam prihvatiti i daljnje obveze i zadatke na doprinosu turizmu Kvarnera - kazao je Bolonić. Na svečanosti u Opatiji priznanja su dobili i drugi turistički djelatnici, ponajbolji u svom djelokrugu rada, s područja Kvarnera. Čestitali su im, među ostalima, župan Zlatko Komadina, predsjednik Skupštine TZ Kvarnera i Irena Peršić Živadinov, direktorica Ureda TZ Kvarnera. Čestitamo našem potpredsjedniku i zahvaljujemo na predanom radu i idejama kojima je obogatio turizam otoka Krka, Kvarnera, ali i cijele Hrvatske! INTERVJU > puneštrica I 11 Ministar turizma Darko Lorencin o planovima razvoja u toj važnoj gospodarskoj grani: Siguran sam da će turizam nastaviti s trendovima rasta Rezultati prvog dijela godine te same špice sezone govore da se radi o, po svim pokazateljima, vrlo uspješnoj godini čiju je realizaciju svakako omogućila dobra priprema te ustrajan rad svih zaposlenih u turizmu. Možemo biti ponosni što je u devet mjeseci ove godine ostvaren porast dolazaka od 4 posto te noćenja od 2 posto. Prema podacima HNB-a ostvaren je i rast prihoda koji su u prvih šest mjeseci iznosili 2,1 milijarde eura, što je rast od 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ova je sezona bila posebno izazovna, što zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata koji su postavili nove i visoke brojke kojima se mjerimo, što zbog lošijih vremenskih uvjeta koji su pogodili naše glavne ljetne mjesece i provlačili se gotovo čitavu godinu. Međutim, hrvatski turistički sektor pokazao je svoju snagu jer smo, i pod takvim okolnostima, uspjeli ostvariti, ponavljam, doista dobre rezultate. No, uvijek se može bolje i siguran sam kako će hrvatski turizam u narednim sezonama nastaviti s trendovima rasta, rekao je ministar Lorencin. D arko Lorencin, ministar turizma Republike Hrvatske obnašao je mnoge značajne dužnosti i funkcije. Među ostalim, bio je pomoćnik ministra gospodarstva, direktor Istarske razvojne agencije, član Poglavarstva Istarske županije. Sfera njegovog interesa i djelovanja je gospodarstvo i ekonomija te razvoj konkurentnosti i investicija, kao i novih turističkih proizvoda. Za PUNEŠTRICU govori o budućnosti našeg turizma i planovima Ministarstva. Više puta ste istaknuli da je Hrvatska, zbog porasta fizičkog i financijskog prometa i investicija, rastuća turistička zemlja, ali joj nedostaju profilirani i tematski turistički proizvodi. Molim vas da obrazložite tu tvrdnju i pojasnite kako stvoriti takve autohtone, profilirane tematske proizvode i imate li vi novu veliku ideju? Unatoč odličnim turističkim rezultatima, Hrvatska je i dalje u svijetu percipirana prvenstveno kao destinacija sunca i mora, pa je sukladno tome, sezonalnost jedan od glavnih izazova turističkog sektora naše zemlje. U jednu ruku, činjenica da turistička sezona traje 3-4 mjeseca, ostavlja Darko Lorencin, ministar turizma 12 I poneštrica > INTERVJU dovoljno prostora za jačanje turizma izvan ljetnih mjeseci, što znači da Hrvatska ima snagu ostvarivati još bolje brojke i biti još konkurentnija. Osnova za to leži u turističkom potencijalu koji Hrvatska ima jer je to zemlja različitosti i svaka regija ima svoje bogatstvo i može biti itekako zanimljiva turistima. Zemlja smo prekrasne prirode, ali isto tako i bogate kulturne i povijesne baštine, tradicije, gastronomije i svakako možemo turistima ponuditi zanimljive sadržaje tijekom cijele godine. Upravo takav razvoj predviđa Strategija razvoja turizma do 2020., usvojena prošle godine, prema kojoj bi u narednim godinama trebalo pojačati razvoj selektivnih proizvoda, primjerice, golfa, wellnesa, biciklizma, eno-gastronomije, nautike, avanturističkog turizma i slično, odnosno stvoriti motive dolaska turistima raznih interesa i profila. Uz Strategiju, tu je i najnoviji Strateški marketinški plan koji je nedavno završen i predstavljen javnosti, a koji će uz Strategiju biti putokaz razvoja turizma naše zemlje. Kao dio cijele strategije produljenja turističke sezone, ove smo jeseni krenuli s pilot projektom Hrvatska 365 koji je usmjeren upravo na jačanje pojedinih turističkih proizvoda u pred i post sezoni, a samim time i na bolje fizičke i financijske pokazatelje. Prezentacije na emitivnim tržištima već se provode i odaziv i interes među turističkim agencijama je odličan. Ministarstvo turizma stvara uvjete, a privatni sektor kreira turističke proizvode Ministarstvo turizma može stvoriti podlogu i uvjete, no tržište, odnosno privatni sektor je ključan za kreiranje inovativnih i drugačijih turističkih proizvoda koji će privući turiste upravo u određenu destinaciju ili smještajni objekt. Ključna je riječ destinacijski menadžment, pri čemu bi turistička zajednica trebala biti koordinator na destinaciji i upravljati turističkim proizvodom kojeg svi na destinaciji žele razvijati. Samo zajedničkim radom te promjenom shvaćanja turizma, odnosno njegovog izjednačavanja isključivo sa suncem, morem i plažom, možemo donijeti promjene i učinit našu zemlju još konkurentnijom na svjetskoj turističkoj sceni. Glavni cilj strateškog markentiškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2020. g. je 100 postotno povećanje turističkih rezultata. Kako mislite ostvariti taj ambiciozni plan ako trenutno, kako navode mediji, samo sedam posto Evropljana zna za Hrvatsku kao turističku zemlju? Kao što sam rekao, Hrvatska je iznimno bogata turistička zemlja i zaista imamo mnogo toga što turisti žele vidjeti, doživjeti i osjetiti. Budući da turistička sezona traje dosta kratko, zaista imamo puno prostora za dodatni rast, što ćemo svakako postići obogaćivanjem postojeće ponude i usluge te stvaranjem novih sadržaja. Mnoge zemlje tek otkrivaju Hrvatsku, primjerice turisti s dalekih tržišta poput Koreje koji bilježe stope rasta od preko 200 posto, Australije, Kanade, ali isto tako i iz Skandinavije kojih je u Hrvatskoj sve više. Zaista vjerujem da Hrvatska na turističkoj karti može biti još bolje pozicionirana, a provođenjem svih planiranih aktivnosti koje predviđa Strategija razvoja i Strateški marketinški plan, uz naravno nastavak suradnje s privatnim sektorom koji na turizam treba početi gledati puno šire, zacrtani ciljevi će biti ostvareni. Rekli ste da je upravljanje destinacijom ključno za razvoj hrvatskog turizma. Zašto? Novi Zakon o turističkim zajednicama predviđa dodatne prihode destinacijskom menadžmentu Svaka destinacija treba za sebe odrediti što i na koji način želi nuditi turistima, odnosno na koji način želi biti prepoznatljiva. Dakle, upravljanje destinacijom na lokalnoj razini koja najbolje poznaje potrebe turista, ali i ono što turistima može ponuditi, uz sinergiju sa svim ostalim dionicama na nacionalnoj razini, smatramo najboljim za razvoj pojedine destinacije. Kroz destinacijski menadžment i upravljanje destinacijom, uslijed još tješnje suradnje sa svim čimbenicima u destinaciji, može se puno napraviti i po pitanju produljenja sezone. Treba postaviti zajednički cilj još preciznije, jer je destinaciji, privatnom i javnom sektoru bitno u odredište dovesti određeni broj ljudi. Osim toga, novim Zakonom o turističkim zajednicama, turističke zajednice lokalne i regionalne razine dobit će drugačije zadaće i na taj će način biti raspoređen novac. Ujedno predviđamo dodatan izvor prihoda koji će biti namijenjen destinacijskom menadžmentu. Riječ je o redistribuciji financija unutar postojećeg sustava gdje će se dio s nacionalne razine spustiti na regionalnu. Recite nešto o projektu Hrvatska 365. Programom Hrvatska 365 okrećemo priču. Po prvi puta govorimo o konkretnim turističkim proizvodima kojima se pojedina destinacija okreće određenom tržištu. Kroz program Hrvatska 365 formirali smo 22 destinacije koje predstavljaju sukus zakona o turističkim zajednicama. Udružile su se turističke zajednice lokalnih i regionalnih razina. Dobili smo primjerice jednu destinaciju Međimurje-Varaždin gdje su ove županije shvatile da su spajanjem jače na tržištu te imaju konzistentniji i jači proizvod. Na istoku Slavonije udružilo se 20-tak malih TZ-a u vinsku destinaciju Slavonije. Dobili smo i destinaciju Biokovo koje okuplja Makarsku, Tučepe, Brela, Gradac i Bašku Vodu, južnu Istru koja spaja Pulu, Medulin, Fažanu, Vodnjan i Ližnjan, ali i destinacija Krk – Crikvenica – Vinodol. Od 22 destinacije u Hrvatskoj, od čega je osam kontinentalnih i 14 priobalnih, krenuli smo s pilotom, gdje je svaka destinacija istaknula dva proizvoda i odabrala dva tržišta. Dakle, turisti prioritetno ne kreću na put da bi se vozili avionima, već da bi došli na odredište zbog motiva putovanja destinacije i njezinog proizvoda. Sljedeće, što je turoperatorima potrebno, su raspoloživi kreveti koji prate proizvod, a onda sjedišta u avionima i autobusima dolaze po logici. Prve značajnije rezultate očekujem kroz dvije do tri godine. Ovaj nam je program bio itekako bitan i zbog novog Zakona o turističkim zajednicama. Što će hrvatskom turizmu donijeti projekt Turističkog informacijskog sustava? Uvođenje turističkog informativnog sustava je velika novost za turističke zajednice jer ćemo svaki sat znati kakav nam je turistički promet u državi i destinaciji i dobiti iznimno kvalitetnu podlogu za generiranje novih politika INTERVJU > puneštrica I 13 i generalno upravljanje turizmom. To neće biti samo podaci koliko je u zemlji trenutno turista i iz koje države, već će biti riječ o specifičnim podacima na temelju kojih ćemo moći donositi odluke. Hrvatski turizam sudjeluje u BDP-u sa 16,5 posto. Kakvi su izravni i neizravni učinci turizma na hrvatsko gospodarstvo i standard stanovnika, osobito u turističkim destinacijama? Navedeni je podatak izračun Hrvatske narodne banke koja udio turizma u BDP-u pozicionira na gotovo 17 posto. Ipak, na Danima turizma u Opatiji, predstavljena je Satelitska bilanca hrvatskog turizma za 2011. godinu koja nam otkriva da je udio turizma u BDP-u za 2011. godinu bio 10,5 posto. Glavna razlika u izračunu ova dva udjela je u tome što se iznos u platnoj bilanci HNB-a odnosi samo na potrošnju stranih turista, dok je u Satelitskoj bilanci obuhvaćena i potrošnja domaćih turista. Turizam potiče ukupan razvoj gospodarstva Dakle, Satelitska bilanca realnije sagledava udio turizma u BDP-u jer se rezultat zasniva na mnogo kompleksnijoj metodologiji kojom se detaljno sagledavaju sva područja skrivena u nacionalnim računima te se odvajaju turističke aktivnosti od ostalih. Prema Satelitskoj bilanci, turizam potiče 8,8 posto ukupne proizvodnje hrvatskog gospodarstva u 2011. godini, a udio turizma u proizvodnji drugih djelatnosti kreće se do 3,9 posto. Dakle, i Satelitska bilanca, kao realan pokazatelj udjela turizma u BDP-u, ukazuje na iznimno veliku važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo. Molim vas za komentar rezultata turističke sezone? Rezultati prvog dijela godine te same špice sezone govore da se radi o, po svim pokazateljima, vrlo uspješnoj godini čiju je realizaciju svakako omogućila dobra priprema te ustrajan rad svih zaposlenih u turizmu. Možemo biti ponosni što je u devet mjeseci ove godine ostvaren porast dolazaka od 4 posto te noćenja od 2 posto. Prema podacima HNB-a ostvaren je i rast prihoda koji su u prvih šest mjeseci iznosili 2,1 milijarde eura, što je rast od 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ova je sezona bila posebno izazovna, što zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata koji su postavili nove i visoke brojke kojima se mjerimo, što zbog lošijih vremenskih uvjeta koji su pogodili naše glavne ljetne mjesece i provlačili se gotovo čitavu godinu. Međutim, hrvatski turistički sektor pokazao je svoju snagu jer smo, i pod takvim okolnostima, uspjeli ostvariti, ponavljam, doista dobre rezultate. No, uvijek se može bolje i siguran sam kako će hrvatski turizam u narednim sezonama nastaviti s trendovima rasta. Recite nešto o perspektivama u 2015. g i akcijskim planovima koje provodite ili pripremate? U 2015. godinu ulazimo s jasnom strategijom i planovima, a ključan će fokus biti na tri cilja - jačanje turističkog brenda ''Hrvatska'', povećanje volumena prometa u pred i posezoni te povećanje prosječne potrošnje po realiziranome gostu, s prijedlogom rješenja objedinjenog marketinga turističkih proizvoda i regija na emitivnim tržištima. Kako bi se to postiglo, u rujnu je prihvaćeno završno izvješće Strateškog marketinškog plana, a novi dokument donosi ključne odrednice prema kojima će se kreirati svi dokumenti hrvatskog turizma do 2020. godine. Također, tu je i Strategija razvoja hrvatskog turizma koju je usvojio Hrvatski sabor u travnju 2013. i koja se uspješno provodi već godinu i pol dana. Akcijski plan Strategije definira 26 prioritetnih mjera turističke politike u funkciji podizanja konkurentnosti integralnog hrvatskog turističkog proizvoda, i većina tih mjera su u visokoj fazi realizacije i provedbe. Do kraja ove godine imat ćemo desetak akcijskih planova za specifične oblike turizma, ali i za malo i srednje poduzetništvo u turizmu, obiteljski smještaj... To će biti putokazi razvoja, smjernice, a na nama i privatnom sektoru je da zajedničkim snagama ostvarimo ciljeve. Otok Krk ostvaruje trećinu turističkog prometa na razini Kvarnera. Što mislite kako specifičnosti krčkog turizma pretočiti u još bolje rezultate? Povezivanje destinacija je nužno Budući razvoj i napredak cjelokupnog hrvatskog turizma ovisit će isključivo o implementaciji destinacijskog menadžmenta, modela kojeg nama konkurentne destinacije već odavno uspješno primjenjuju. Povezivanje destinacija je nužno zbog toga što samo na taj način možemo doći do zaokružene turističke ponude, odnosno turističke priče koja ima svoju cjelovitost i atraktivnost. Krajnji cilj je razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao zemlje koja izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode. Mi moramo kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržišta posebnih interesa, a upravo je zato povezivanje destinacija nužnost. Zapravo, povezivanje destinacija je jedan od ključnih segmenata u produljenju turističke sezone, smanjenju sezonalnosti te povećanju turističkog prometa. Turiste koji dolaze u Hrvatsku ne interesiraju granice između općina na otoku Krku, niti ih zanima gdje prestaje primjerice Opatija, a počinje Lovran. Jeste li kada ljetovali na Krku? Otok Krk je jedna od nezaobilaznih destinacija na Kvarneru i mislim da je mali broj onih koji nikada nisu bili na Krku. Osobno sam u nekoliko navrata boravio na otoku, što privatno što poslovno i mogu reći da pamtim samo pozitivne stvari. Jadranka Jurčić Hotel MARINA Tel +385(0)51 221 128 Fax +385(0)51 221 357 e-mail [email protected] Hotel DRAŽICA Dependance VILLA LOVORKA Dependance TAMARIS 51500 KRK - Ružmarinska 6 - CROATIA Tel. +385(0)51 655 755 • Fax: +385(0)51 221 022 E-mail: [email protected] • www.hotelikrk.hr INTERVJU > puneštrica I 15 Miris mora, škripa jedrenjaka i nostalgični zvonik čine grad Krk neodoljivim Direktorica TU TZ Kvarnera dr.sc. Irena Peršić Živadinov Na Krku je do listopada ostvarena gotovo trećina svih noćenja na Kvarneru Specifična sezona iza nas, ali i pripreme za iduću godinu bili su povod za razgovor s direktoricom Turističkog ureda Turističke zajednice Kvarner dr. sc. Irenom Peršić Živadinov Koliko je ukupno turista posjetilo Kvarner u ovoj godini, u usporedbi s prošlom godinom? Kako komentirate rezultate ovogodišnje sezone na Kvarneru? Turistička 2014. godina na Kvarneru bila je po mnogočemu specifična. U ovoj su se godini neke stvari „presložile" i dobili smo zaista izazovnu sezonu. Nasuprot tome cijela 2013. godina je pak bila rekordna po rezultatima turističkog prometa koje bi bilo, u najmanju ruku, idealno ponoviti. Isto tako, u četiri godine, od 2010. do 2013. bilježen je stalan rast - ukupno čak 14 % više noćenja. U 2014. godini, u razdoblju od siječnja do listopada, na Kvarneru je ostvareno 2.199.784 dolazaka i 12.075.293 noćenja. To su za Kvarner velike brojke, iako su nešto manje no u istom razdoblju rekordne 2013. godine. Pad broja noćenja domaćih gostiju (posljedica dugogodišnje gospodarske krize i druge okolnosti) utjecao je dobrim dijelom i na ukupan rezultat noćenja koji je manji, dok su ukupni dolasci ostali gotovo na razini 2013. godine. Također, 2014. godina ostaje zabilježena i po velikom investicijskom ciklusu (Lošinj), povećanju kvalitete usluge, repozicioniranju i preispitivanju na tržištu, ali i po ekstremno lošim vremenskim prilikama u udarnim turističkim mjesecima, kao i nepopularnim mjerama porezne politike prema autobuserima, toliko važnim za predsezonu i posezonu na Kvarneru. 16 I poneštrica > INTERVJU busera, tj. više od 200 već ugovorenih autobusnih putovanja otkazalo ugovorene autobusne ture zbog uvođenja PDV-a od 25 posto. Usprkos blagom padu od 3 % otok Krk i dalje „drži“ gotovo 31,62% udjela u noćenjima na čitavom Kvarneru, u deset mjeseci 2014. godine. Treba reći i da je, osim loših vremenskih uvjeta, na slabiji rezultat utjecalo je i repozicioniranje nekih hotela i njihov prelazak u viši tržišni segment. Koje su turističke "grane" ostva-rile najbolje, a koje najlošije rezultate (kampovi, hoteli, privatni smještaj)? Irena Peršić Živadinov Kvarner sudjeluje s 18% u ukupnom turističkom prometu Hrvatske Upravo je povećanje kvalitete smještaja i usluga, prepoznatljivost i prihvaćenost novih brendova TZ Kvarnera poput oznake kvalitete Kvarner Family s uvedenim podbrendovima, Kvarner Gourmet i Kvarner Outdoor, Kvarner Health & Wellbeing, ali i intenziviranje segmenta aktivnog odmora kroz projekt Kvarner Outdoor, ono po čemu želimo pamtiti 2014. godinu. Naime, Kvarner je jedna od turistički najjačih regija u Hrvatskoj, s udjelom od 18 % u turizmu Hrvatske. Koje su destinacije ostvarile najbolje, a koje najlošije rezultate i zašto? Turistički rezultati se dosta razlikuju po pojedinim subregijama, pa su tako Opatijska rivijera i Riječko područje zabilježili dobre rezultate. U razdoblju od siječnja do listopada ove godine, u usporedbi s prošlom godinom, najsnažniji rast dolazaka i noćenja turista, i to čak 12 posto, imalo je Riječko područje. Na drugom mjestu nalazi se Opatijska rivijera, s povećanjem dolazaka od 4 posto. Blagi rast u noćenjima od 1 posto imao je Cres koji je posjetilo 107.802 turista. Otok Rab, koji je, primjerice, izrazito autobusna destinacija, zabilježio je pad dolazaka i noćenja od 5%, a razloge za to treba potražiti u činjenici da je skoro 50% ugovorenih tura auto- Privatni smještaj i kampovi čine veliku većinu smještajnog portfelja Kvarnera, dok hoteli čine samo 13 % kapaciteta, a poznato je da su gosti koji borave u kampovima i privatnom smještaju fleksibilniji i podložniji vremenskim prilikama. Uz to, Kvarner je i dalje tzv. autodestinacija, što znači mobilnost i fleksibilnost gostiju, kojih gotovo 80 % dolazi iz najbližih zemalja: Njemačke (Bavarska većinom), Austrije, Slovenije, Italije i Mađarske, te Češke. Tako je u kampovima Kvarnera i u privatnom smještaju na Kvarneru zabilježen pad noćenja i dolazaka, dok su hoteli također imali pad noćenja, ali istu razinu dolazaka kao 2013. godine. Jesu li krenule pripreme za iduću turističku sezonu i što očekujete od ljeta 2015.? Turistička zajednica Kvarnera nastavlja s projektima brendiranja regije kao destinacije zdravlja, destinacije aktivnog odmora, destinacije vrhunske gastronomije i kulturnog turizma, te kvalitetnog smještaja. U tom cilju se planiraju i razne promidžbene aktivnosti. U pripremi su sajmovi i prezentacije, u izradi je promidžbeni materijal, a nastavljamo i s razvojem već spomenutih projekata Kvarner Family, Kvarner Health & Wellbeing, Kvarner Gourmet & Kvarner Food te do Kvarner Outdoor. Otvaramo nove tržišne niše i uvodimo inovacije Tako Turistička zajednica Kvarnera intenzivno radi na projektu brendiranja obiteljskog smještaja „Kvarner Family“. Obiteljski smještaj regije Kvarner može se pohvaliti 170 godina dugom tradicijom ugošćavanja, stoga je projekt „Kvarner Family“ logični korak nadopune u postojećem sustavu kategorizacije s ciljem povećanja konkurentnosti i razine kvalitete apartmana, soba, kampova ili kuća za iznajmljivanje. Ovim projektom želimo unaprijediti ponudu obiteljskog smještaja naše regije i pomoći iznajmljivačima u povećanju kvalitete usluge i konkurentnosti. Uz „Kvarner Family“ razvijeni su podbrendovi „Kvarner Family Agency“ namijenjen agencijama koje posreduju u iznajmljivanju Kvarner Family obiteljskog smješaja, „Pet Friendly“ namjenjen Kvarner Family iznajmljivačima koji pružaju uslugu smještaja gostima s kućnim ljubimcima, zatim „Bike Friendly“ namijenjen cikloturistima te „Hike Friendly“ namijenjen gostima koji pješače. Kao regija koja povezuje Mediteran i kontinent, Kvarner nudi zaista raznovrsnu i mirisima i okusima bogatu kuhinju. Uz nezaobilaznu činjenicu da smo regija s najvećom koncentracijom vrhunskih restorana na međusobno maloj udaljenosti, brendiranje Kvarnera kao eno-gastro destinacije i poticanje izvrsnosti u dva segmenta gastro ponude objedinjavamo kroz projekt „Kvarner Gourmet & Food“ . Regija Kvarner se također može dičiti i dugom tradicijom njegovanja, unapređenja i čuvanja zdravlja, koja kombinirana s prirodnim i kulturnim vrednotama, još od 19. stoljeća definitivno potvrđuje Kvarner kao mjesto gdje se oduvijek odlazilo po zdravlje. Upravo zahvaljujući tim blagodatima kroz projekt „Kvarner Health & Wellbeing“ radimo na brendiranju zdravstvenog turizma. U projekt „Kvarner Health & Wellbeing“ trenutno je uključeno 12 zdravstvenih ustanova sa područja Kvarnera. U 2014. godini Turistička zajednica Kvarnera pristupila je i razvijanju projekta „Kvarner Outdoor“ kojim će se odabrati, objediniti i dodatno označiti atraktivne pješačke i biciklističke staze koje će se promovirati i nuditi gostima, posjetiteljima i svim zaljubljenicima u prirodu. Radi se o već postojećim stazama koje će prema određenim kriterijima dobiti oznaku kvalitete „Kvarner Outdoor“ odnosno Biking ili Hiking Trails. Uz ostalo, brendiranje na kojem radi INTERVJU > puneštrica I 17 Šetnja rivom sastavni je dio ljetnog užitka Turistička zajednica Kvarnera stvara se i motiv za dolazak gostiju tijekom cijele godine. Treba reći i da i iduće godine neće biti praznika u Njemačkoj do kraja srpnja stoga problem srpanjske rupe, koji je ove godine bio vrlo izražen, moramo riješiti ponudom prilagođenom gostima koji u tom periodu mogu doći na Kvarner. To su primjerice gosti iz Češke, Mađarske, Slovačke i Poljske i trebalo bi prilagoditi ponudu tj. uvesti posebne obiteljske pakete u hotelima i u drugom smještaju koji su cjenovno prilagođeni tim tržištima. Također, uočen je i pad domaćih gostiju, što je logična posljedica dugogodišnje gospodarske krize stoga radimo i na tom području. Treba što je više moguće prilagoditi se novonastaloj situaciji te otvarati nove tržišne niše. Turistička zajednica Kvarnera to čini kroz već opisano brendiranje uvođenjem inovacija, ali i smislenim povezivanjem svih autohtonih kvarnerskih proizvoda. Hrvatskoj i njezinom turističkom gospodarstvu treba omogućiti da kroz turizam ostvari veći prihod i razvojno napreduje te time predlaže buduće strategije i inicijative za stvaranje novih tržišnih niša i inovacija, osvajanje gostiju s tradicionalnih i novih tržišta, bolje upravljanje zadovoljstvom turista i krajnje, njihov povratak i širenje „dobrog glasa“. Turističkom gospodarstvu i regijama treba dati podršku u provedbi kvalitetnih marketinških aktivnosti i učinkovitijeg upravljanja – odnosno svi trebaju sudjelovati i svi trebamo imati isti cilj - hotelijeri, kulturne ustanove, ugostitelji, privatni smještaj. Isto tako, na prijedlog organizatora jednog od najvećih turističkih sajmova na svijetu, sajma CMT Stuttgart, koji je TZ Kvarner pozvao da mu bude partner, započele su pripreme za taj organizacijski i financijski zahtjevan projekt. TZ Kvarner će tako na sajmu imati poseban status i biti „regija partner“ što na jednoj tako velikoj i prestižnoj manifestaciji, osim iznimno velike Mala škola šurlica marketinške vrijednosti i „vidljivosti“ za široku publiku, donosi i brojne obaveze. Jer, radi se o sajmu koji je u devet dana trajanja 2014. godine zabilježio 241.000 posjetitelja, a izlagalo je oko 2.000 izlagača iz 90 zemalja. Također, na sajmu je bilo više od 1.400 akreditiranih novinara iz 14 zemalja. Brojke su to koje svakako svjedoče o snazi sajma. Svake godine sajam CMT ima 3 partnera: 2 zemlje partner u turističkom dijelu (jedna evropska, a druga daleka/egzotična destinacija) i 1 regija partner u kamping segmentu. U 2014. godini to je bila Costa Brava, a za 2015. ta čast pripala je Kvarneru. Očekuje se da će nastup regije Kvarner na CMT u Stuttgartu 2015. godine biti jedna od značajnijih marketinških aktivnosti na njemačkom tržištu, koje čini oko 30 % ukupnog turističkog prometa na Kvarneru. Nastavno na planirane aktivnosti kako promidžbeno, tako i organizacijski, u smislu maksimalnog sudjelovanja svih dionika u turističkoj ponudi, od kreiranja do pružanja usluga, očekuje se da će 2015. godina biti kvalitetna, da će Kvarner nastaviti biti atraktivna destinacija za stara i neka nova tržišta, da će turizam doprinijeti životnom standardu stanovnika na Kvarneru i u Hrvatskoj, te omogućiti zadovoljstvo rada u najvažnijem segmentu hrvatskog gospodarstva. Iva Balen 18 I poneštrica > MIŠLJENJA Turistička zajednica otoka Krka Turizam ne poznaje granice M oj jednogodišnji mandat na čelu otočke turističke zajednice bio je svojevrsno "vatreno" krštenje jer sam se, samo pet mjeseci nakon preuzimanja vlasti u općini Punat, suočio s velikim problemima u kojima se nalazila TZ otoka Krka Kao dugogodišnji turistički radnik imao sam iskustva u funkcioniranju TZ-a kao član Turističkog vijeća, ali sasvim je druga pozicija voditi i zastupati je kao predsjednik u trenutku kada nema direktora i kada je raspisan i poništen natječaj za direktora Turističkog ureda. Moram napomenuti da smo po nalazu inspekcije rada i kažnjeni za propuste kod provedbe natječaja i zapošljavanja direktora novčanim kaznama, a da do danas nisu na red stigle naše žalbe na presudu. Zadovoljan sam izvršenjem Programa Bilo je kako je bilo, a zahvaljujući velikom iskustvu direktora turističkih zajednica krčkih općina i Grada Krka te vrlo dobroj koordinaciji (grado) načelnika, godinu smo odradili i program izvršili s visokim postotkom u odnosu na planirano. O tome najbolje govori i međunarodna turistička nagrada Zlatni Interstas 2014. za izuzetan doprinos turizmu koju smo primili na svečanosti u Solinu 07.11.2014. godine. Dakle, usprokos nekoliko zadnjih godina problema s funkcioniranjem i financiranjem Ureda, dugogodišnji trud na objedinjavanju svih otočkih destinacija i zajedničkom nastupanju na tržištu je urodio plodom Moram napomenuti da smo mi kao otok po mnogočemu lider i perjanica u smislu turističke vrijednosti i održivosti. Dostupnost i prometna povezanost, komunalna infrastruktura, biciklističke staze i šetnice, visoka razina (u našim okvirima) ekološke svijesti u zaštiti prirodnih resursa i zbrinjavanju otpada, stalni rad na dogradnji trajetnog pristaništa i luka za otvoreni promet, sve bolji dani Zračne luke Rijeka... samo su neke od komparativnih prednosti našeg otoka u odnosu na druge otočke destinacije. Strategija razvoja je imperativ Zato svi mi koji upravljamo JLS na otoku, mnogo očekujemo od Strategije razvoja turizma otoka Krka čiju smo izradu povjerili Institutu za turizam, koja će biti temelj za gradnju našeg budućeg brenda i razvoja dodatnih vrijednosti što će nam omogućiti stvaranje kvalitetnijeg turističkog proizvoda. Prijavili smo se i za PPS program za posezonu 2014. u svim segmentima ponude: od kulturnih događanja, ponude izleta i tematskih proizvoda, sportskih i rekreacijskih sadržaja, trgovine i uslužnih djelatnosti do kulturnih i javnih ustanova, a uvjet je bio 50% otvorenih objekata u terminu od 01.09. – 31.10. Cilj pilot projekta je potpomaganje pred i posezone , odnosno produženje turističke sezone. Posebno pohvaljujem direktore lokalnih turističkih zajednica koji su odgovorno pristupili zajedničkom projektu kako bi što prije i na vrijeme mogli dostaviti kandidaturu. Nakon velikog broja destinacija koji su se prijavili za pilot projekt, svoju smo kandidaturu objedinili s Crikveničkovinodolskom rivijerom pod nazivom »Krk-Crikvenica-Vinodol - gdje odmor znači više«, a nositelj kandidature je TZ Grada Crikvenice. Koliko je na turisitičkom tržištu bitan otok Krk kao destinacija, gdje gosti ne znaju i ne zanima ih koliko ima raznih lokalnih jedinica na otoku, pokazalo se na nedavnom gostovanju u Lendavi gdje smo u sklopu Hrvatskog bala, promovirali slovenskim gostima našu ponudu. Goste zanima cjelina, zanimaju ih posebne ponude i proizvodi, gdje su najbolje plaže, uređene biciklističke i pješačke staze, bez obzira kojoj općini pripadaju- jer turizam ne poznaje granice- a to je i bio smisao osnivanja i održavanja na životu otočke TZ. Marinko Žic Projekt koji nismo uspjeli ugovoriti u mom mandatu jest Centar za posjetitelje- Kvarnerski otoci, koji je bio planiran u sklopu Trgovačkog centra na ulazu u Omišalj, i to zbog nemogućnosti dogovora s vlasnikom prostora oko ugovornih prava i obaveza kao i nezainteresiranosti drugih kvarnerskih otoka čiji gosti putuju preko Krka za zajedničko financiranje. Zato smo odlučili pokrenuti pregovore s Hrvatskim cestama oko najbolje moguće lokacije za info punkt, na ugibalištu s parkiralištem/odmorištem odmah nakon Krčkog mosta gdje velik broj naših gostiju skrene s ceste zbog odmora i prekrasnog pogleda na Kvarnerski zaljev. Za iduću, 2015. godinu sam optimist, očekujem da će dolaskom nove direktorice i pokretanjem zajedničkih projekata doći i do boljih rezultata u prodaji i prezentaciji naše ponude te želim svom kolegi načelniku općine Malinska, Robertu Antonu Kraljiću uspješan mandat na čelu TZ otoka Krka. Svim našim stanovnicima i gostima želim sve najbolje, puno sreće, mira i uspjeha u nastupajućim Božićnim blagdanima te u 2015. godini! Marinko Žic, predsjednik TZO Krka u 2014. godini MIŠLJENJA > puneštrica I 19 Robert Anton Kraljić, novi predsjednik TZO Krka Razvijat ću brend Otok Krk Na mjesto predsjednika TZO Krka, od 1. siječnja 2015. g., dolazi Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska. On na toj funkciji, sistemom rotacije, zamjenjuje Marinka Žica, dosadašnjeg predsjednika TZO Krka i načelnika Općine Punat. Naime, na toj se funkciji izmjenjuju gradonačelnik Grada Krka i načelnici krčkih općina, a mandat im traje godinu dana. S matram da je otok Krk prekrasna cjelina s puno različitosti. I baš te različitosti otok Krk čine tako neodoljivim i zanimljivim tisućama turista koji svake godine dolaze. To bogatstvo različitih krajolika, drevne povijesti, znamenitosti, običaja trebamo iskoristiti i promovirati te zajednički raditi na razvijanju brenda otok Krk. Upravo u tome vidim najznačajniju ulogu Turističke zajednice otoka Krka Rođen sam u Njemačkoj te iako sam porijeklom, osjećajima i stanovanjem domaći čovjek ta mi okolnost omogućuje da otok Krk vidim i očima stranaca. A u njihovim očima otok Krk je mjesto gdje svaki dan boravka može biti drugačiji. Kad vodim svoje goste razgledavamo Malinsku, i zelenilo Dubašnice, a nakon tog pitomog okružja upriličim posjet mjesečevom pejzažu Baške i starim hrvatskim spomenicima kulture poput Bašćanske ploče. Obavezno ih vodim i u naš glavni grad Krk u kojem se susreću s dvije tisuće godina povijesti, razgledavaju našu zanamenitu Katedralu i mogu osjetiti duh rimskih, liburskih i ilirskih vremena. Tu je i naša spilja Biserujka, ljekovito blato u Čižićima, Omišalj sa svojim Fulfiniumom, bazilika na Mirinama, Košljun, čaša žlahtine u jedinstvenom Vrbniku i još mnogo toga. Gdje god zagrebete izniknu ostaci naše drevne prošlosti. Tako je i u Malinskoj, za koju se donedavno vjerovalo da je novo naselje bez povijesnih znamenitosti, otkriveno na lokaciji Cickini, blizu sv.Vida -Miholjice, ranokršćansko nalazište, točnije zdenac iz 5. ili 6. stoljeća, ali i žrtvenik Božici lova Diani iz 1.stoljeća. Sve su to razlozi da se stranci stalno vraćaju na naš otok, neke obitelji svih generacija dolaze i tridesetak godina. U svom mandatu, uz ostala tržišta, nastojat ću da se okrenemo tržištima koja nas obožavaju, a to su Poljska, Češka, Slovačka, Ukrajina, Njemačka... Mislim da im trebamo uzvratiti gostoljubivošću i darežljivosti te feštama koje će pamtiti. Također, mislim da trebamo i dalje razvijati biciklizam i objediniti biciklističke staze i to ne samo one koje prolaze našim otokom. Za takve projekte možemo povući i sredstva iz europskih fondova. I da zaključim, smatram da će moja glavna zadaća, kao predsjednika TZO Krk biti upravo predstavljanje našeg otoka kao cjeline, povezivanje s nama bliskim destinacijama i zajednički nastup na turističkim tržištima. Očekujem i znam da ću odlično surađivati s direktoricom TZO Krk, kao i svim djelatnicima u turizmu Otoka jer nas vodi zajednički cilj, a to je prosperitet turizma na Krku kroz zajednički proizvod svih naših Općina i Grada Krka, rekao je Robert Anton Kraljić . Jadranka Jurčić SEZONA 2014. > puneštrica I 21 Igre bez granica Turistička sezona 2014. g. Rezultati vrijedni poštovanja Direktori Turističkih zajednica općina i grada Krka govore o protekloj turističkoj sezoni koja je zbog ekstremnih vremenskih prilika bila iznimno teška. Ipak, i u takvim uvjetima ostvareni su rezultati vrijedni poštovanja, a otok Krk još se jednom potvrdio kao destinacija koja ostvaruje najveći turistički promet na Kvarneru. Ivana Kovačić, direktorica Ureda TZO Baška Povećanje kapaciteta kućne radinosti U razdoblju siječanj - listopad ukupno je ostvareno 146.779 dolazaka (5% manje u odnosu na 2013. godinu) i 837.820 noćenja (10% manje u odnosu na 2013. godinu). Baška je u ostvarenim noćenjima Primorsko - goranske županije sudjelovala sa 6,94%, a na nivou otoka Krk s 21,94%. Domaći turisti ostvarili su 6.710 dolazaka i 29.693 noćenja . Domaći turisti imaju učešće u ukup- nim dolascima i noćenjima, za razdoblje siječanj - listopad, od 4,00 %, a strani 96%. Strani turisti su ostvarili 140.069 dolazaka (5% manje) i 808.127 noćenja (10% manje). U privatnom smještaju ostvaren je najveći broj dolazaka 55.052 (8% manje u odnosu na 2013. godinu), slijedi broj dolazaka u hotelima 45.611, te u kampovima gdje je ostvareno 41.873 dolazaka (7% više), u odmaralištu 3.046 dolazaka (7% manje), u kampiralištu 1.197 dolazaka (4% više). Najveći broj noćenja ostvaren je također u privatnom smještaju 359.369 (10% manje), slijede kampovi sa 251.038 noćenja (8% manje), hoteli sa 202.878 noćenja (13% manje) i odmarališta sa 18. 876 ostvarena noćenja (16 % manje) te kampiralište sa 5.659 ostvarenih noćenja (3% manje). Po tržištima najveći broj noćenja ostvarili su Nijemci 206.389 noćenja(18% 22 I poneštrica > SEZONA 2014. Ivana Kovačić manje), te Austrijanci sa 131.084 noćenja (3% manje), Slovenci su na trećem mjestu sa 98.159 noćenja (3%manje), Talijani sa 82.842 noćenja (9% manje), te Česi sa 81.613 noćenja (13% manje). Prosjek boravka turista u razdoblju siječanj-listopad je 5,71dana. Ukupni kapacitet je 9.75, u odnosu na 2013. godinu povećan za 4%, a odnosi se na povećanje kapaciteta kućne radinosti za 7%, a smanjen je kapacitet odmarališta za 50%. Unatoč lošem vremenu i lošijim statističkom pokazateljima, bašćanski kamp FKK Bunculuka nagrađen je na Hrvatskim danima turizma drugim mjestom u kategoriji srednjih kampova, a kvaliteta kampirališta „Mali“ u vlasništvu obitelji Hrabrić, prepoznata je kod slovenskih turista koji su glasovali na svom portalu www.Avtokampi. si, gdje je kampiralište osvojilo zasluženo srebro. Baška ima najljepšu modro-zelenu lagunu Boris Latinović, direktor TZO Dobrinj Povećan broj dolazaka i noćenja Ivana Kovačić Boris Latinović S ezona 2014. bila je dosta zahtjevna i teška. Vremenski uvjeti nisu nam išli na ruku, a mi smo destinacija u koju se dolazi ponajviše zbog mora i sunca. Svakih par dan padala je kiša, a naročito se to osjetilo tijekom srpnja kada je i prvih 3 tjedna bila dosta lošija popunjenost u usporedbi s 2013. godinom. Inače, na području Općine Dobrinj posluju 2 kampa (u Klimnu i Šilu) te 550 iznajmljivača s 3 600 osnovnih postelja. Gledajući ostvarene dolaske i noćenja vidi se da je u kampovima bio isti broj dolazaka kao i 2013. godine ali je zato broj noćenja podbacio za 7% (oko 4 600 noćenja manje). Što se tiče privatnog smještaja, broj registriranih iznajmljivača raste iz godinu u godinu tako da je ove godine registrirano oko 450 novih osnovnih ležajeva. Povećan je broj dolazaka gostiju u privatnom smještaju za 10%, a isto tako zabilježen je porast u broju noćenja od 8%. Dakle ukupni rezultati za 10. mjeseci ove godine su 46 211 dolazaka, te 302 823 noćenja što je porast od približno 4% u odnosu na 2013. godinu. Najbrojniji gosti su iz Njemačke koji sudjeluju s 34% u ukupno ostvarenim noćenjima, zatim Slovenci s 20%, pa Austrijanci s 9%, Talijani i Česi sa 7%, Mađari sa 6% itd. Iduća godina će isto biti teška i zahtjevna. U razgovoru sa Slovencima (koji su nekada bili najbrojniji gosti na našem području) vidi se da nisu izašli iz recesije, da štede gdje god mogu, a što se vidi i iz toga da već dvije godine za redom opada broj njihovih dolazaka i noćenja. Nijemci su u porastu, ali školski praznici, za dvije regije koje su nama bitne, počinju krajem 7. mjeseca. Nadamo se da će turističke agencije odraditi posao te će se lipanj i srpanj popuniti gostima iz Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske koji su opet u porastu po broju noćenja. Dobrinj - grad u središtu otoka Krka SEZONA 2014. > puneštrica I 23 Sunčani sat, sunčani dan, znatiželjni turisti i zvonik koji sve već stoljećima nadgleda Nataša Jurina, direktorica Ureda TZ grada Krka Turistički proizvod Grada Krka vrlo je stabilan Nataša Jurina za nas je jedna od čudnijih sezona do sada, s time će se vjerojatno svi složiti. Pravila na koja smo se do sada mogli osloniti gotovo da se na ovu godinu nisu mogla primijeniti. Kretanja u turizmu suočila su se sa svim mogućim I izazovima, sve slabosti izašle su na vidjelo, ali isto tako i sve prednosti. Znanstveni dio turističke branše rekao bi – prava prilika za SWOT analizu. A praktičari bi rekli – na muci se poznaju junaci. Kako je to kod nas izgledalo u brojkama? Posjetilo nas je gotovo isti broj turista kao i prošle godine. I noćenja je ostvareno gotovo isto kao i prošle godine. Dakle, uspoređujemo se sa godinom koja je na našem području bila više nego uspješna, rekordna. Ako bismo se ocjenjivali prema 2012. godini, onda je godina iza nas znatno bolja u brojkama. Dolazaka je ostvareno 6% više nego u 2012, a noćenja čak 7,9% više nego u 2012. Ovo zaslužuje da još jednom uputimo čestitke svima na ostvarenim rezultatima! Naši planovi nisu bili daleko od ostvarenih rezultata – planirali smo ponavaljanje rezultata iz 2013, ali znali smo da će to biti jako teško i da će biti pravi uspjeh. Dakle, možemo reći da je godina iza nas zaista bila uspješna, koliko god se to možda na prvu nije činilo kako je tekla sezona. A kako je bilo raditi u tim uvjetima? Izazovno! Sva znanja i vještine koje su se stjecale godinama sada su bila u upotrebi. Trebalo je puno više truda uložiti u animacije gostiju te u prilagođavanje vremenskim uvjetima. O rezultatima je teško govoriti općenito, jer su neki segmetni ponude imali odlične rezultate, a neki su osjetili da im jesensko vrijeme usred ljeta ne doprinosi poslovanju. Naši hoteli ostvarili su 3% manje noćenja nego u 2013. godini. Najveći pad broja noćenja bio je u privatnom smještaju, i očito je je da se taj segment ponude najteže nosio sa izazovima ove godine. Ostvareno je 5% manje noćenja u odnosu na 2013. godinu, ali ako gledamo 2012. onda je ponovljen upravo rezultat kao te godine. 24 I poneštrica > SEZONA 2014. Kampovi su zbog kišnog vremena imali najviše opravdanja za lošiji rezultat, no rezultati govore upravo suprotno. Kampovi su već nekoliko godina zaredom najuspješniji segment naše ponude, čak i kada jedan kišni dan slijedi drugoga. Ostvarili su 3 % više noćenja nego lani, a čak 20% više noćenja nego 2012. Rezultat je to višegodišnjih ulaganja u podizanje kvalitete, i to je vrlo vrijedna pouka ove sezone. Kvalitetan proizvod otporniji je na negativne učinke izvana. Generalno gledano, turistički proizvod grada Krka vrlo je stabilan, te u 2015. godini očekujemo rezultate slične godini iza nas. Vjerujem da smo svi puno naučili ove godine i da će nam to iskustvo za budućnost biti dragocjeno. Veliki potencijal za rast leži u unapređenju obiteljskog smještaja i tu će biti usmjeren dobar dio fokusa za naredna razoblja. Nedjeljko Vučetić, direktor Ureda TZO Malinska-Dubašnica Rezultati bolji nego lani T uristička zajednica općine Malinska-Dubašnica pokretač je mnogobrojnih aktivnosti vezanih uz poboljšanje uvjeta boravka posjetitelja Malinske. U suradnji s Općinom MalinskaDubašnica, Komunalnim društvom Dubašnica i svim sudionicima malinskarskog turizma osmišljavaju se programi koji se realiziraju tijekom cijele godine. Malinska je cijelu godinu posvećena turizmu tako da manifestacije započinju s maškaranim zbivanjima u siječnju i veljači, a završavaju s Božićnim koncertom i dočekom Nove godine. Ipak, u pripremi programa naglasak je stavljen na one koji se održavaju u pred i posezoni, odnosno manifestacije koje postaju motivom dolaska gostiju u Malinsku. To su prije svih manifestacije poput Rocka na moru, Fischerfestova, Dana sira i Moto susreta. Spomenute manifestacije svakako su pridonijele povećanju broja posjetitelja u pred i posezoni. Rezultati ostvareni u prvih deset mjeseci ove godine bolji su od lanjskih i u noćenjima i u dolascima za jedan posto. Registrirano je, dakle, 77.417 dolazaka i 485.487 noćenja u komercijalnim smještajima. Svakako treba istaknuti da je u obiteljskom smještaju ostvareno 46.780 dolazaka i 346.528 noćenja dok je hotel- Nediljko Vučetić ski smještaj ostvario 30.637 dolazaka, odnosno 138.959 noćenja. Obiteljski smještaj ostvario je bolje rezultate za 3,6% dok su hoteli i apartmanska naselja ostvarila 5,5% slabije rezultate u odnosu na 2013. godinu. Ovakvi rezultati u obiteljskom smještaju mogli su se očekivati budući je tijekom 2014. godine registrirano više od 300 novih kreveta. Isto tako, za nešto slabije rezultate u hotelskom smještaju razlog su promjena vlasništva u apartmanskom naselju Lavande zbog čega se kasnije započelo sa bookingom za 2014. godinu. Udio stranih gostuju u ukupno ostvarenim noćenjima je 94%, a najviše posjetitelja bilo je iz Njemačke, zatim iz Austrije, Italije, Slovenije i Mađarske. U 2015. godini za očekivati je i premašivanje ovogodišnjih rezultata budući će se trend povećanja kapaciteta u obiteljskom smještaju nastaviti. Ujedno, u tijeku je obnavljanje i nadogradnja hotela Vila Rova te izgradnja novog obiteljskog hotela Vila Margaret čija se otvorenja očekuju početkom svibnja 2015. godine te je za pretpostaviti da će i ovaj segment polučiti pozitivne rezultate. Upravo obiteljski hoteli i kvaliteta koju oni pružaju trebali bi postati osnova turizma Malinske u budućem razdoblju. Uz spomenute objekte već tijekom 2015. godine trebali bi započeti radovi na još dva takva objekta dok hotel Malin planira renovirati svoju depandansu povećanjem kapaciteta i kvalitete. I Turistička zajednica općine MalinskaDubašnica u 2015. godini nastaviti će provoditi aktivnosti vezane uz unapređenje uvjeta boravka turista u mjestu, te uz usklađeno organiziranje kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija s poslovnim subjektima na području Općine Malinska-Dubašnica što je u interesu podizanja kvalitete turističke ponude destinacije. Također, koordinacija s Općinom i komunalnim društvom te realizacija zajedničkih planova u interesu su i zajedničkog cilja, zadovoljan gost. SEZONA 2014. > puneštrica I 25 Katica Jakovčić, direktorica Ureda TZO Njivice- Omišalj Sezona na razini lanjske urističku 2014. godinu, zasigurno je obilježio niz „neturističkih“ utjecaja, od vrlo nepovoljnih vremenskih prilika i dugih kišnih razdoblja (posebice početkom srpnja), nastavak svjetske ekonomske krize i recesije, odnosno, pad kupovne moći na emitivnim turističkim tržištima pa do vrlo ozbiljne ekonomske krize u Hrvatskoj. Uslijed toga uvodili smo dodatne promidžbene aktivnosti s ciljanim djelovanjem na pojedinim turističkim tržištima. Unatoč svemu, zadovoljni smo postignutim rezultatima koji su na razini prošle godine. Ulaganje u kamp Njivice rezultiralo je povećanjem ostvarenih noćenja, usprkos lošem vremenu. U brojkama to izgleda ovako: Hoteli su ove godine ostvarili 53.906 dolazaka, a 2013.g 56.745, dok je noćenja ove sezone bilo 255.471, a lanjske 270.796. U kampovima dolazaka je bilo više T nego lani i to 46.316 dok je prošle sezone došlo 42.641. Istovremeno ostvareno je 226.047 noćenja, a prošle godine 210.486. I u privatnom smještaju bilo je blagog povećanja i u dolascima i u noćenjima. Ove sezone ostvareno je 22.631 dolazaka, a prošle 21.774. Noćenja u privatnom smještaju u 2014.g. bilo je 161.501, a 2013.g. 157.587. Zadovoljni smo i činjenicom da imamo rast ostvarenih noćenja s naših važnih emitivnih tržišta (Slovenci, Nijemci, Austrijanci, Mađari, Poljaci) dok Talijani bilježe veće minuse i u dolascima i u noćenjima. U idućoj godini očekujemo rezultate kao i ove godine, a nadamo se da će i hotelski kapaciteti biti bolje popunjeni Promidžbenim i drugim aktivnostima nastojat ćemo zadržati naše vjerne goste ali i povećati dolaske onih koji su nam ove godine bili u minusu (Talijani, Česi, …) Spomenik u Njivicama kao oda ribaru Katica Jakovčić Želja nam je da prema našim gostima budemo ljubazni da im pružimo dodatne sadržaje kako bi zadovoljni otišli te nam se ponovo vratili. 26 I poneštrica > SEZONA 2014. Branko Karabaić, direktor Ureda TZO Punat Nepovoljne vremenske prilike skratile boravak gostiju razdoblju siječanj - listopad, 2014. g. na području TZO Punat ostvareno je ukupno 91760 dolazaka, što je 7 % manje dolazaka i 9 % manje noćenja u odnosu na 2013. godinu. U ukupnom turističkom prometu domaći ostvaruju 3,8 % a strani posjetitelji 96,2 %. Prema strukturi gostiju najbrojniji su gosti iz Slovenije s 31 % dolazaka i s ostvarenih 31 % noćenja, slijede gosti iz Njemačke s 26 % dolazaka i 29 % noćenja, zatim Italije 11,3 % dolazaka i 9,3 % noćenja, potom Austrije sa 10,1 % dolazaka i 10,4 % noćenja, te posjetioci iz Češke sa 4,5 % dolazaka i 5 % noćenja. Ove godine porast bilježe gosti iz Mađarske i to od 3 %. Trend smanjenog turističkog prometa za šest mjeseci nastavlja se i tijekom glavne sezone, a glavni uzrok tome su vrlo nepovoljne vremenske prilike, koje su rezultirale kraćim boravkom gostiju. Statistički podaci pokazuju smanjenje fizičkog turističkog prometa u svim vrstama objekata, te slijede podaci tri najvažnije strukture smještaja: U hotelskom smještaju bilježimo pad od 6 % u dolascima i 8 % u noćenjima, što je na razini ukupnog rezultata. U hotelima je od ukupnih ostvareno 18,8 % dolazaka i 15 % noćenja. U segmentu kampova koji čine većinu ukupnih kapaciteta, ostvareni promet je manji za 8 % u dolascima i 8% u noćenjima, dok su kampirališta ostvarila promet manji za 13 % u dolascima i 8% u noćenjima, što se direktno vezuje uz loše vremenske prilike kroz cijelu turističku sezonu. U kampovima je od ukupnih, ostvareno 50,5 % dolazaka i 48 % noćenja. Turistički rezultati u segmentu Kućanstva (sobe, apartmani) pokazuju pad prometa u odnosu na prošlu godinu od 7 % manje dolazaka i 10 % manje ostvarenih noćenja, što ukupno čini 21,1 % od ukupnih dolazaka i 27,6 % od U ukupnih ostvarenih noćenja. Ove godine otvoren je mali ali na području PG Županije, jedinstveni kapacitet a to je OPG Marušina, seljačko domaćinstvo smješteno na samom ulazu u mjesto Punat, odnosno kamp kapaciteta 30 osoba, s ugostiteljskom ponudom proizvoda načinjenih isključivo unutar hrvatskih OPG-a. Nautički turizam kao vrlo važan segment smještaja u Puntu, prema Zakonu, od 2010.g. ne prikazuje u statističkim izvješćime, te kao podatak postoji isključivo uprihodovana boravišna pristojba u TZO Punat i u LK Rijeka Lučka ispostava Punat. Tako je ove godine do 15.10 2014. uprihodovano 1 % više nautičke boravišne pristojbe u odnosu na 2013.g.. Kulturna događanja, manifestacije i priredbe naročito sportskog karaktera, bile vrlo dobro posjećene, te će se kroz projekt "Hrvatska 365“ i naredne godine nastaviti sa obogaćivanjem kulturno-zabavnih programa za posjetitelje, od ranog proljeća do kasne jeseni. Punat - nautički raj Branko Karabaić Najava za 2015.godinu: Sukladno izvješćima HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE s emitivnih tržiša, te ovogodišnjih turističkih rezultata i kretanja, u 2015.g. očekuje s porast turističkog prometa do 3%, u odnosu na prošlu godinu. SEZONA 2014. > puneštrica I 27 Sanja Polonijo, direktorica Ureda TZO Vrbnik Ostvareno šest posto više dolazaka i noćenja Sanja Polonijo Š to se statističkih pokazatelja tiče na području općine Vrbnik do kraja listopada ostvareno je 6% više dolazaka i noćenja turista u kategoriziranom smještaju, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Domaćih turista bilo je 6% manje, a stranih više. Na prvom mjestu po dolascima i noćenjima su turisti iz Njemačke, a onda slijede gosti iz Austrije, Italije, Mađarske, Poljske i Češke. Iz navedenih zemalja, osim iz Mađarske i Češke, bilježimo porast i dolazaka i noćenja.U privatnom smještaju ostvareno je 96% ukupnih dolazaka i 98% ukupnih noćenja. Iz godine u godinu povećava se broj registiranih smještajnih jedinica budući da „bavljenje turizmom“ dodatno povećava kućne budžete. U odnosu na prošlu godinu imamo 20 novih iznajmljivača i 27 novih smještajnih jedinica. Na području općine Vrbnik registrirano je 175 iznajmljivača, koji raspolažu s 897 osnovnih i 288 pomoćnih ležajeva, u 313 smještajnih jedinica, a od toga 23 su u kućama za odmor. Povećanje broja noćenja, međutim, ne prati proporcionalno povećanje smještajnih jedinica, tako da već nekoliko godina opada prosječna popunjenost u danima. Bolje se „pune“ noviji smještajni objekti ili objekti u koje se konstantno ulaže, a posebno kuće za odmor. Ove sezone srpanj je bio lošiji nego prošle godine, s obzirom na već Živopisne narodne nošnje oduševljavaju turiste poznatu „srpanjsku rupu“ radi dizanja cijena, a dodatni razlog bili su i nepovoljni vremenski uvijeti. U lipnju je ostvareno 43% više dolazaka, a noćenja 64%, u kolovozu imamo 8% više dolazaka i 9% više noćenja, a u listopadu se za čak 266% povećao broj noćenja. Prošle godine na našem području otvoren je ronilački centar koji odlično puni vrbničke smještajne objekte, sve od travnja do kraja listopada. To su gosti kojima nisu toliko bitni vremenski uvjeti, odnosno lijepo vrijeme i toplo more. Oko 60% svih dolazaka i noćenja ostvari se preko Mare toursa, jedine turističke agencije na području općine Vrbnik. TZO Vrbnik zajedno s ostalim gospodarskim subjektima tijekom sezone organizira mnogobrojna i raznovrsna događanja kako bi turistima omogućili što ugodniji boravak. Za drugu godinu očekujemo daljnji rast i dolazaka i noćenja te nove iznajmljivače koji već užurbano pripremaju svoje objekte i sređuju "papirologiju". 28 I poneštrica > REPORTAŽA Općina Dobrinj Lijepo je živjeti u sredini gdje ljudi jedan drugom pomažu Dobrinj - prema starinskoj pjesmi -"Bili grad posrid otoka", obuhvaća 20 naselja. Zbog pametnih ulaganja, marljivosti i zajedništva svojih stanovnika posljednjih je petnaestak godina doživio ekonomski procvat. Glavna djelatnost je turizam koji se, ponajprije, zbog ulaganja u komunalnu infrastrukturu razvija ne samo uz predivnu obalu već i u zaleđu. N Neven Komadina ačelnik Općine, već četvrti mandat, je Neven Komadina za kojeg se Dobrinjci gotovo šesnaest godina plebiscitarno opredjeljuju na neposrednim izborima. Razlozi su očiti: nezaposlenosti gotovo da i nema, sredstva iz Proračuna ravnomjerno se ulažu u standard i razvoj svih naselja, skrbi se o starijima, djeci, učenicima i studentima te kulturnim i sportskim društvima. O tome načelnik Komadina kaže: • 2001. godine počeli smo rješavati temeljne pretpostvavke za razvoj a to je, prije svega, vodoopskrba. Od 1999. do 2014. g. voda je došla do svake kuće u svim našim naseljima, osim u Rudinama, koje su sada prioritet. U taj projekt sredstva su uložili Općina Dobrinj i Država, ukupno 130 milijuna kuna, istaknuo je Komadina i nastavio: Kapitalna ulaganja i minimalna nezaposlenost • Dolaskom vode u naša priobalna područja i zaleđe živnuo je turizam od kojeg većina stanovnika živi. Svake godine sve je veći broj iznajmljivača. Imamo 553 privatna iznajmljivača i REPORTAŽA > puneštrica I 29 dova, Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave, rekao je Komadina i dodao da je to ključna investicija za razvoj Otoka. Nakon 33 godine imamo osmogodišnju školu Osnovna škola ponos Dobrinjštine dva kampa, a sve više se razvija i seoski turizam u mjestima koja nisu na moru. Tako smo 2010. g u tim mjestima imali 15 iznajmljivača, a danas ih je 71. Puno smo, uz podršku Županijske uprave za ceste, ulagali i u naše prometnice. Od 2002. do 2012. g potpuno smo obnovili cestovnu infrastrukturu. U to vrijeme, od 2007. do 2009.g općinski Proračun iznosio je 30 milijuna kuna što smo većinom usmjeravali u temeljne investicije. Danas, kada su investiranja bitno manja, smanjio se i naš Proračun te sada iznosi 18 milijuna kuna. Naime, smanjenje investicija uzrokovalo je pad prodaje zemljišta, a to je umanjilo prihode Općine od poreza na prodaju nekretnina i komunalni doprinos, rekao je Komadina i istaknuo da je stopa nezaposlenosti samo 5,1 posto što je daleko bolji prosjek od državnog. • Imamo 550 zaposlenih na 2000 stanovnika. Pretežno su zaposleni u turizmu, ali imamo i više od 100 obrtnika, pohvalio se načelnik. Osim u infrastrukturu Općina Dobrinj puno je ulagala u uređenje svih naselja, u parkove i igrališta, a posebnu pažnju posvećuju uređenju plaža. Taj posao obavlja trgovačko društvo KOMUN. Za razvoj naše općine, nastavlja Komadina, od velike je važnosti projekt izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u uvali Soline, započet 2012.g. Uz pomoć Hrvatskih voda izgrađen je glavni kolektor, a slijedi nastavk izgradnje tog sustava kroz zajednički projekt svih jedinica lokalne samouprave na Otoku. Nositelj investicije je TKD Ponikve, a cilj je da sva naselja na moru dobiju sustav kanalizacije do svakog objekta. Ta investicija, nažalost, zbog posebnih okolnosti ne uključuje Staru Bašku i Vrbnik. Investicija je "teška" 500 milijuna kuna, a sredstva će se namiriti iz EU fon- • Osim u kapitalne objekte Općina je ulagala u razvoj školstva i društvenog standarda. Tako je 2007. g. izgrađena nova zgrada osnovne škole pa je, nakon 33 godine Dobrinj konačno dobio osmogodišnju školu. Ta investicija, iako nije nejveća, iznosi 13, 6 milijuna kuna, meni je najdraža, ističe Komadina, jer konačno imamo osmogodišnje obrazovanje što puno znači za djecu i roditelje. Inače, projekt je realiziran sredstvima Općine, PGŽ-a i Vlade, sudjelovali su svaki s jednom trećinom u ukupnoj svoti. Također za troškove boravka djece u vrtiću Općina izdvaja 70% sredstava, a planiramo i temeljito preuređenje vrtića u Polju iduće godine. To nam je prioritet. Za osnovce i srednjoškolce sufinanciramo nabavu udžbenika i izvanškolske aktivnosti. Dodjeljujemo i stipendije za srednjoškolce i studente i to po sljedećim kriterijima: za uspjeh u školi, za doprinos lokalnoj zajednici, za uspjeh na natjecanjima i za deficitarna zanimanja. Ukupno smo za prošlu školsku godinu dodijelili 76 stipendija. Sudjelujemo i u naknadi troškova za prijevoz učenika. Tako Ministarstvo plaća učenicima prijevoz do Krčkog mosta, a od Kraljevice do Rijeke Općina podmiruje 50% sredstava. Plaćamo i posebnu autobusnu liniju. Naime, zbog loše povezanosti redovnim linijama (prijevozniku su popodnevne linije nerentabilne) prisiljeni smo platiti poseban autobus kako bi se naši učenici u popodnevnoj smjeni mogli vratiti kućama, rekao je načelnik Komadina i dodao: • Veoma smo ponosni na našu kulturnu i povijesnu baštinu. Obnovili smo sve kapelice i crkve na našem području, a u prostoru crkve sv. Antuna uredili smo sakralni Muzej dostupan javnosti. Našu baštinu, poput naših crkvi, Starog kaštela, Etnografskog muzeja, nastojimo turistički valorizirati. Tijekom sezone vrata tih vrijednih objekata otvorena su za posjetitelje, a organiziramo, uz stručno vodstvo, i besplatano razgledavanje Dobrinja, rekao je Neven Komadina. • Općina značajna sredstva ulaže u svoja četiri Kulturno umjetnička društva koja njeguju izvorni folklor, osnivaju sekcije poput pjevačkog zbora Zvon i HIP HOP sekcije, organiziraju raznovrsne priredbe, radionice za djecu i mnogo drugih aktivnosti. Imaju već 20 godina i dvije maškarane udruge kojima Općina plaća sudjelovanje na Riječkom karnevalu. Ulažu i u sportske aktivnosti o čemu načelnik kaže: • Imamo dva sportsko ribolovna društva i posebno nas veseli što je ta aktivnost iz naše sredine iznjedrila i Natašu Frković, svjetsku prvakinju u sportskom ribolovu. Nadalje, imamo i malonogometni klub, a djeci koja igraju nogomet u NK Krk i Omišalj osiguravamo prijevoz. Kod nas u Dobrinju vrlo je popularno balanje. U taj drevni sport uključena su sva naša mjesta. U Šilu imamo Vaterpolo klub, a u Čižićima Društvo za sport i rekreaciju. Sva ta naša društva i udruge, koja život u općini Dobrinj čine ljepšim i sadržajnijim, pomažemo sredstvima iz našeg Proračuna. U Dobrinju su osobito ponosni na svoje Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je Općina tijekom godina odlično opremila. Načelnik Komadina ističe da su vatrogasci uvijek pri ruci, ne samo kada je u pitanju gašenje ili redovne aktivnosti vezane uz vatrogastvo, već su prvi i kada treba uređivati naselja, brinuti o organizaciji priredbi i slično. Općina ima četrnaest mjesnih odbora koji rade u obnovljenim prostorima. Njihova je uloga za funkcioniranje života u općini Dobrinj vrlo značajna o čemu Komadina kaže: • Mjesni odbori su produžena ruka Općine na terenu. Oni su prvi kada se pojave manji komunalni problemi i kada se ukaže potreba za hitnim intervencijama. Osobito sam ponosan na naše ljude volontere koji rade u tim mjes- Plaže kao iz najljepših snova 30 I poneštrica > REPORTAŽA nim odborima, ali i druge stanovnike našega lijepog kraja. Uvijek su se spremni okupiti i organizirati akcije za dobrobit zajednice, ali i pojedinaca koji se nađu u potrebi, što je prava rijetkost u suvremenom, otuđenom svijetu. Svoju dobrotu i spremnost da pomognu pokazali su u mnogim prilikama, bilo da se radi o nevremenu, elementarnim nepogodama ili nekoj priredbi ili korisnoj aktivnosti. Stoga ne čudi da se naša općina zove Dobrinj. Po mom mišljenju to je zato što tu žive dobri ljudi koji pomažu jedni drugima. U takvoj je sredini lijepo živjeti, zaključio je Neven Komadina. Turistička zajednica promotor turizma TZO Dobrinj ima svoje sjedište u Šilu, mjestu koje je perjanica Dobrinjskog turizma. U Šilu se ostvari više od 56% ukupnog turističkog prometa. O radu ureda, njen direktor Boris Latinović kaže: • TZO Dobrinj organizira razne manifestacije tijekom sezone: nastupe klapa, folklora, ribarske fešte (u suradnji sa udrugama sa područja općine Dobrinj), koncerte klasične glazbe, predstave, nastupe renomiranih umjetnika našeg kraja (Damir Halilić Hal, Joso Butorac, Duško Jeličić Dule i sl.); kreativne radionice za djecu; razne sportske manifestacije u predsezoni (pješačenje za 1. maj, biciklijada u mjesecu svibnju), Solsticium Ecoactive fest… TZO Dobrinj je izdavač nekoliko brošura koje služe za promociju općine i za pružanje informacija gostima. To su: opća image brošura; zatim Tajne Dobrinjskog koja obuhvaća Boris Latinović najznačajnija mjesta koja bi trebalo posjetiti na području općine, karta biciklističkih i pješačkih staza, katalog privatnog smještaja, te planovi mjesta Klimna, Čižića, Solina, Polja, Šila i Dobrinja. U dogovoru i suradnji sa Općinom Dobrinj uređuju se i pripremaju plaže na području općine pošto nam je to najvažniji resurs koji imamo i zbog kojeg gosti pretežito i dolaze. Što se tiče marketinških i komunikacijskih aktivnosti, one se većinom provode preko TZ otoka Krka zajednički sa ostalim turističkim zajednicama otoka Krka. Davno se uvidjelo da je otok Krk jedna jedinstvena destinacija i da se zajednička promocija najviše isplati i prepoznaje u svijetu pa se to i dan danas uspješno nastavlja. niziramo zabavu na kojoj ih, uz svirku i pjesmu, častimo svježom ribicom i vinom. "Štimung" je prvorazredan pa gosti već početkom tjedna propitkuju "hoće li biti četvrtak", kaže Biserka Komadina, a na pitanje kako kao majka četvero djece uspijeva voditi taj zahtjevan posao i pritom izgledati tako mlađahno i imati manekensku liniju odgovara: - lako, zaposlila sam svu djecu. - Sin Toni koji je nedavno završio prvi stupanj na Građevinskom fakultetu i nastavlja školovanje radi u Beach baru, a kćerka Mia na recepciji. Zajedno s nama osmišljavaju posao, a dvoje najmlađih, sedmogodišnji blizanci Josip i Teo uvijek su samnom u kampu i svojom veselošću svojevrsni su animatori, rekla je Biserka Komadina i prepustila suprugu da govori o financijama i planovima razvoja. Autokamp SLAMNI mjesto za savršen odmor • Promet u našem Kampu, od njegovog osnutka, u stalnom je porastu, kaže Željko Komadina. Ove godine, zbog lošeg vremena, imamo 1 posto manji broj noćenja nego lani no, prema prvim procjenama, računam na bolji financijski rezultat, čak desetak posto veći nego lani, kaže Željko Komadina i nastavlja: - Završetkom glavne sezone naš posao nije gotov. Starim gostima već šaljemo vaučere s vrlo povoljnim cijenama za predsezonu i posezonu. Cijene su povoljne jer prema mom sudu najskuplji krevet je prazan krevet. Naših dvanaest mobilnih kućica već su u prodaji, a glavna kućica koju smo nazvali Toni već je rezervirana za lipanj, srpanj i kolovoz. Smještaj u kućicama je visokokvalitetan i namijenjen je gostima koji vole prirodu, ali nisu "nomadski gosti". Organizirat ćemo zimske pripreme nogometnih momčadi iz regije, a u pregovorima smo sa slovenskim prvoligašem i njemačkim niželigašem, organiziramo i doček Nove godine u Konobi. Već se veći broj gostiju iz Slovenije prijavilo za doček. Svake godine investiramo u nove sadržaje koji obogaćuju našu ponudu. Za sljedeću sezonu pripremamo teren za odbojku na plaži, a izgradit ćemo bazen za djecu i whirlpool za odrasle. I na kraju želim napomenuti da je naš Kamp dio projekta The best camps koji provodi Camping udruženje Hrvatske. Biti među najboljima, po zahtjevnim kriterijima tog Udruženja, velika je čast. The best camps ekvivalent je U svega nekoliko godina postojanja Autokamp SLAMNI profilirao se kao najbolji mali kamp u Hrvatskoj što je njegovim vlasnicima Biserki i Željku Komadini donijelo prestižnu nagradu Turistički cvijet za kvalitetu, na Danima hrvatskog turizma 2013. Sve je započelo prije četiri godine u slikovitoj uvali Soline, u Klimnu, poznatoj po ljekovitom blatu koji je, kako kaže Biserka Komadina, "tražio" da postane kamp. SLAMNI je prvi kamp sa četiri zvjezdice na Otoku što podrazumijeva visoku kvalitetu, mnogobrojne sadržaje i vrhunsku opremu. Na površini od 7500 četvornih metara Kamp raspolaže sa 60 uređenih kamp parcela, modernim sanitarnim čvorom, priključcima na vodu, struju, kanalizaciju i WI-FI. Također, imaju potpuno opremljene mobilne kućice, klimatizirane i sa SAT-TV-om. U Kampu imamo mnogobrojne sadržaje poput trgovine mješovitom robom, autohtonu konobu i bistro s domaćim specijalitetima, Beach bar sa živom glazbom, sportske sadržaje, od fitness studia, aqua parka, staze za boćanje, terena za odbojku na plaži i stolnog tenisa do dječjeg igrališta i animacijskih programa za djecu i odrasle, kaže Biserka Komadina i dodaje da svojim gostima nastoje organizirati savršen odmor i da im je pritom osobito važna čistoća za što su primili mnogobrojne pohvale. Našim gostima svakoga četvrtka orga- REPORTAŽA > puneštrica I 31 Planovi za skoru budućnost Poduzetnička obitelj Komadina Plavoj zastavi koja se dodjeljuje za kvalitetu mora i plaža, zaključio je Željko Komadina. Kamp TIHA- oaza za odmor "Mislim da s pravom mogu reći da je Kamp TIHA oaza za odmor", kaže Ana Turčić, direktorica turizma u poduzeću GPP Mikić d.o.o. u čijem je sastavu i kamp, argumentirajući svoju tvrdnju činjenicom da se Kamp nalazi u prekrasnom kutku otoka Krka, okružen borovom šumom i maslinicima te da ima jedinstven otvoreni pogled na Crikvenicu i Vinodolsku rivijeru, ispred kojeg se pruža šljunčano - stjenovita plaža koja gostima kampa pruža oazu za odmor u netaknutom mediteranskom okruženju. Kamp ima 300 smještajnih jedinica i to 130 kamp mjesta i 170 kamp parcela, a može primiti 900 gostiju. Površina kampa je 54 600 četvornih metara. Ove godine ostvareno je ukupno 48.063 noćenja, što unatoč izuzetno lošim vremenskim prilikama i dalje predstavlja vodeći turistički objekt na području općine Dobrinj, ističe Ana Turčić i dodaje da osobitu pažnju poklanjaju čistoći i netaknutoj prirodi. Kamp ima dva uređena sanitarna bloka, smještena na dva različita dijela kamp,poseban prostor za ispust kampera, kao i mjesto za pranje kućnih ljubimaca. Šljunčanu plažu posebno upotpunjuje novoformirani plato s ležaljkama i suncobranima te tuševima u neposrednoj blizini. Ponuda plaže obogaćena je i beach barom s raznovrsnim zabavnim programom, gdje se tijekom ljeta za goste kampa, ali i ne samo za njih, organiziraju tematska i gastro događanja, uz živu muziku koja u ljetnim popodnevnim satima gostima na plaži pružaju poseban doživljaj. Duž cijele uvale protežu se prirodno formirane plaže, objašnjava AnaTurčić: • Na samo koji kilometar udaljenosti od kampa, pruža se poznata uvala Soline koju posebno u pred i posezoni preporučamo našim gostima iz razloga što upravo tamo mogu uživati u iznimno toplom moru i ljekovitom blatu, posebno pogodnom za ublažavanje reumatskih tegoba. Kamp ima tenis teren, u neposrednoj blizini je nogometno i košarkaško igralište, te boćalište i teren za odbojku na pijesku, napominje Ana Turčić i naglašava da su za pješake i bicikliste na širem području Šila označene i uređene pješačke staze. Upravo zbog tih dodatnih sadržaja posebnu pohvalu upućuje TZO Dobrinj i načelniku općine Dobrinj koji prepoznaju važnost i ulogu dodatnih sadržaja u turističkoj ponudi općine Dobrinj. Gosti kampa Tiha za smještaj mogu odabrati luksuzne mobilne kućice ili uređene parcele. Osim u smještajnim jedinicama u kampu, gosti mogu boraviti i u apartmanima koji su smješteni neposredno uz kamp. • Svoju poslovnu politiku, govori Ana Turčić, usmjerili smo na daljnji razvoj kampa i ulaganje u njegovu kvalitetu kako bi se prilagodili zahtjevima tržišta, jer se struktura gostiju i struktura prihoda u kampovima, posljednjih godina izrazito izmijenila. Kampovi imaju sve važnije mjesto u turističkoj ponudi. Uz povećanje kvalitete i uvođenje dodatnih sadržaja lakše ćemo privući goste više platežne moći i nužne investicije imati će zasigurno brži povrat. • Glavna okosnica našeg programa, ističe Ana Turčić, nove su smještajne jedinice u kampu, mobilne kućice. Novi dio kampa koji uključuje nasipane platoe s pogledom na more upravo je idealno mjesto za smještajni kapacitet tog tipa. Trenutna otežavajuća okolnost za ozbiljnije povećanje broja mobilnih kućica je nepostojanje zadovoljavajuće infrastrukture. Iako Šilo spada u turističko mjesto zone A, sustav kanalizacije na tom dijelu otoka još uvijek ne postoji. Bez tog preduvjeta nije moguće ulaziti u investiciju s većim brojem kreveta. Iako smo mi i po tom pitanju vrlo pozitivni u razmišljanjima i vjerujemo da će i taj problem biti uskoro otklonjen jer znamo da općina Dobrinj ima sluha za nove, nužne projekte koji omogućuju prosperitet Dobrinjštine u turističkom smislu. U skladu s našim kapacitetima dugoročno je moguće smjestiti 90 mobilnih kućica iako smo tek počeli s njihovom implementacijom. Planiramo da naše kućice budu replika nekadašnjih malih kamenih kućica koje su predstavljale tipično bodulsko okruženje i skroman život na otoku te da se svojom arhitekturom uklapaju u primorsko – mediteranski okoliš. Želimo gostima pružiti ugođaj posve drukčiji od urbanih centara, gradova i sredina iz kojih dolaze. Izostaviti pretenciozni luksuz i futurističko modernističke postavke te stvoriti što ugodniji i što jednostavniji, a pritom neodoljivo ugodan mediteranski ugođaj s asocijacijom na autohtono i originalno krčko podneblje. Ovakve kućice savršeno se uklapaju u okoliš i ne devastiraju ga, već ga oplemenjuju. Naš se cilj razvoja kampa temelji na ideji korištenja aduta iz prošlosti za bolji rezultat u budućnosti; a sve u ekološko - ekonomski održivoj sadašnjosti, zaključila je AnaTurčić. Jadranka Jurčić Mobilne kućice u kampu Tiha oplemenjuju okoliš 32 I poneštrica > OBLJETNICE 110. godina turizma u Baški Zahvaljujući turizmu Baška živi i razvija se Baška je u 2014. godinu ušla obilježavajući značajnu obljetnicu vezanu uz bašćanski turizam - 110 godina organiziranog turizma. Turistička zajednica općine Baška tim povodom organizirala je nekoliko vrijednih programa tijekom ove sezone, želeći uveličati značaj bašćanskog turizma, zahvaljujući kojemu mjesto Baška živi i razvija se. K rajem 2013. godine tiskala je prigodnu novogodišnju čestitku s nakladom od 2.000 komada, namijenjenu svim mještanima Baške kako bi ju odaslali po svijetu, a tijekom 2014. godine potrudila se tiskati prigodan poster . U ožujku je obnovila web stranice Turističke zajednice s posebnim osvrtom na povijest bašćanskog turizma, a u travnju je tiskala katalog na hrvatskom i engleskom jeziku posvećen velikoj obljetnici 110 godina turizma. U lipnju mjesecu TZ Baška organizirala je susret vjernih gostiju koji u Bašku dolaze više od 15, 20,30 ,40 i više godina. Susret se održao u hotelu Zvonimir uz svečanu večeru, nastup klape Zvonimir, podjelu priznanjai prigodnih poklona, a okupilo se više od 80 uzvanika koji su se u ugodnom druženju prisjećali prvog dolaska i kasnijih boravaka u Baški. U srpnju je Turistička zajednica promovirala knjigu recepata „Baš pijat“ . Knjiga sadrži najstarije recepte s područja Baške, Jurandvora, Batomlja i Drage Bašćanske te prekrasne fotografije koje promiču bašćansku tradicijui običaje. Promocija Promocija kataloga OBLJETNICE > puneštrica I 33 Promocija knjige autorice Majde Šale knjige koja je tiskana u 1200 komada održala se u najstarijem dijelu Baške na Funtani, a knjigu su podržali i pomogli Općina Baška, Croatia osiguranje, Hoteli Baška, Hotel Tamaris, restoran Cicibela, Bistro Forza, agencija Šilo-turist. U kolovozu je također u organizaciji Turističke zajednice općine Baška organiziran program „Bašćanska noć“ - kulturno–zabavni program, uz gastro ponudu jela iz knjige „Baš pijat“ i nastup grupe Gustafi i KD Šoto Jurandvor – Baška Program se odvijao na Staroj rivi uz veliki broj domaćih i stranih gostiju. U rujnu, točnije 18. rujna, održala se i svečana sjednica Skupštine Turističke zajednice općine Baška na kojoj su rezimirani rezultati Turističke zajednice općine Baška u proteklih deset godina, kada se gotovo na isti dan održala svečana sjednica povodom obilježavanja 100 godina turizma. Na svečanoj Skupštini je u izlaganju Majde Šale predstavljena povijest bašćanskog turizma i Baške kao općinskog lidera u turizmu, u Primorsko-goranskoj županiji, koja je to vodstvo zadržala i do današnjeg dana. Bila je to i prilika da se Turistička zajednica općine Baška zahvali svima koji su doprinijeli razvoju turističke Baške - Hotelima Baška prije svega, ali i iznajmljivačima, agencijama, ugostiteljima kao i institucijama s kojima dobro surađuje, Turističkoj zajednici Kvarnera i Turističkoj zajednica otoka Krka. Na Skupštini je prezentiran, za tu prigodu i turistički film o Baški, a koji je Turistička zajednica naručila za potrebe promocije u produkciji Croatia filma, a nastavak druženja na skupštini pratili su klapa Zvonimir i sestre Diana Grubišić Ćiković i Tea Grubišić Mihalić na harfi i violini. U večernjim satima programa nastupila je na terasi hotela Corinthia Tereza Kesovija 19. rujna, povodom obilježavanja 110. godina turizma, TZ općine Baška otvorila je uređenu poučnu stazu dugu 6 km koja se proteže se od Zaroka - Vele rike - Batomlja - Majke Božje Goričke i do pod Lipice. Povijest bašćanskog turizma Turistički razvoj Baške može se podijeliti u 4 razdoblja: - Začeci turizma 1904-1918 kada je osnovano Društvo za poljepšanje mjesta i mjestne čistoće i kada su otvoreni prvi hoteli Zvonimir i Praha , a u Bašku dolazi Čeh Emil Geistlich , jedan od začetnika bašćanskog turizma i promicatelj bašćanskih ljepota zahvaljujući direktorskoj ulozi Praške tiskare - Razdoblje 1919.-1945. kada Baška broji sve veći broj gostiju, najveći broj Čeha i Slovaka. Tiskani su prvi promotivni materijali o Baški u Pragu, grade se novi hoteli i vile (Velebit, vila Tomša) - Nakon prvog svjetskog 1922. godine Tereza je začinila Bašćansku noć Baška se ponovo okreće turizmu, sada dolaze uz Čehe i Austrijanci, Nijemci, Talijani, Poljaci i Bugari, otvaraju se pansioni, vile, hoteli - Godine ubrzanog razvoja Baške (1946.-1990.) započinju nakon završetka Drugog svjetskog rata, a ističe se godina 1949. kada je osnovano Hotelsko poduzeće Baška - Već 1953. godine u Baški je boravilo preko 3 tisuće gostiju, a ostvareno je više od 48 tisuća noćenja. Slijedi razvoj u šezdesetim godinama, izgra-đeni su bungalovi s 40 kreveta, depandansa Adria sa 66 kreveta, preuređena je depandansa Strand s 29 kreveta, izgrađen je kamp Zablaće , otvorena je trajektna linija i veza Senj - Baška - Lopar - Sedamdesetih godina izgrađen je hotel Corinthia i tako Hotelsko poduzeće Baška postaje veliko poduzeće koji sve više ulaže u svoje objekte ali i u samo mjesto koje se razvija u moderno turističko ljetovalište koje posjećuje veliki broj stranih gostiju Bašćanke svih generacija tradicionalno obučene slavile su 110 godina turizma, u društvu Majde Šale i jednog Bašćana za podršku 34 I poneštrica > OBLJETNICE - Osamdesetih godina Baška je raspolagala s 1000 kreveta u hotelima, 3400 kreveta u privatnom smještaju, 3100 mjesta u autokampovima, te 500 kreveta u odmaralištima. U Baški je ostvareno više od 83 tisuće dolazaka i preko 500 tisuća noćenja - Četvrto razdoblje 1991.-2014., obuhvaća devedesete godine kada je turizam prekinut zbog Domovinskog rata, ali već od 1992. godine turisti se postupno vraćaju da bi od 1994. godine do 2000. godine Baška doživjela turistički procvat, uz znatna ulaganja u hotele, privatni smještaj i samo mjesto - Ustrojena je Turistička zajednica, Općina Baška, Hotelsko poduzeće mijenja vlasničku strukturu te od društvenog poduzeća postaje dioničarko društvo - Hoteli Baška d.d. s udjelom zaposlenih u vlasničkom paketu s 84 posto dionica - 2004. godine obilježeno je stoljeće turizma u Baški - 2005. godine Hoteli Baška otvaraju moderan, prvi na otoku Krku, HOTELI BAŠKA E. Geistlicha 39 HR - 51523 Baška Tel: +385 51 656 111 Fax: +385 51 856 584 info@hotelibaška.hr www.hotelibaska.hr Provedite ugodne trenutke u mediteranskom ambijentu uz šum mora i miris lavande! Wellness centar Baška - 2008. godine Hoteli Baška otvaraju novi smještajni objekt visoke kategorije Atrium Residence Baška s 4 i 5 zvjezdica, uređuje se i moderniziraju kampovi Zablaće i Bunculuka, uređuju se privatni apartmani te se otvara i mali obiteljski hotel Tamaris u predjelu Zaroka - Sljede razvojni programi i ulaganja u Bašku. 2009.g. Hoteli Baška obilježavaju 60 godina uspješnog poslovanja, a 2011 g. godine otvara se restoran Boneta u kampu Bunculuka - 2013. godine ostvareni su u Baški rekordni rezultati s 933.000 turističkih noćenja, a 2014. godine, iako s manjim ostvarenjima, i dalje ostaje vodeća općina u Primorskogoranskoj županiji, u godini u kojoj je obilježila 110. godina turizma Mr.sc. Majda Šale OBLJETNICE > puneštrica I 35 Obljetnica Marine Punat Prva hrvatska marina slavi 50 godina postojanja Marina Punat, začetnica nautičkog turizma u Hrvatskoj, proslavila je ove godine svoj 50. rođendan i to velikom feštom kojoj su prisustvovali i gosti marine, njih više od osam stotina. Najvjernijim gostima s više od 35 godina boravka u Marini Punat dodijeljena su i posebna priznanja. Renata B. Marević U Marini su s pravom ponosni na ostvarene rezultate jer su, kako navode, zajedničkim snagma još jednom dokazali da kvaliteta i ulaganje u kadrove idu ruku pod ruku s razvojem i stalnim tehnološkim unapređivanjima koja godinama provode. Koristeći blagodati položaja u prirodno zaštićenoj uvali, i pogodnu lokaciju u odnosu na blizinu najvažnijih emitivnih tržišta, u Marini Punat rade uz neprestano razmišljanje i preispitivanje njihovih usluga i načina rada, komunikaciju s kupcima te iznalaženje jedinstvenih načina koji će ih istaknuti pred konkurencijom. Direktorica Marine Punat Renata B. Marević o daljnjem razvoju Marine Punat kaže kako je vizija vrlo jasna, a to je zadržati poziciju nautičkog centra Jadrana. • Cilj je ucrtati Marinu Punat u svjetsku nautičarsku kartu kao pojam za nautički centar s kompletnom i pouzdanom uslugom i vrhunskom infrastrukturom, koji nudi više od ostalih. Marina Punat je lako dostupna, uređena i sigurna nautička luka gdje se nautičari mogu opustiti i odmoriti. Mi se brinemo da prepoznamo i ispunimo njihove potrebe i zahtjeve za ispravnost i sigurnost njihovih plovila, a kada se vrate svojim kućama, mogu biti sigurni da svoju imovinu prepuštaju pouzdanim partnerima - govori direktorica. Među ciljeve ubraja i održanje dugoročnog profitabilnog poslovanja popunjavanjem kapaciteta, kontinuirano poboljšavanje produktivnost novim tehnologijama i inovacijama i postizanje općeg zadovoljstva kupaca vođenjem proaktivne brige o njihovim brodovima. Vizionarski pothvati Dragutina Žica • Dugoročni planovi marine vezani su i uz oplemenjivanje osnove usluge – djelatnosti kojom se marina bavi. To podrazumijeva još ulaganja u infrastrukturu potrebnu nautičarima - izgradnju prostora za druženje nautičara, nove i veće sanitarne prostorije, izgradnju bazena, wellnes i fitness centra, izgradnju čarter-centra, hala za servisiranje i radove na brodovima, poboljšanje infrastrukture. Dragutinu Žicu nagrada za životno djelo Na svečanosti održanoj u povodu 50. godišnjice Marine Punat idejni pokretač i nositelj inovativnih projekata te inicijator razvoja kroz pedesetgodišnju povijest marine Punat i jedan od pionira u nautičkom turizmu Hrvatske Dragutin Žic, predsjednik Skupštine Marina Punat Grupe, dobio je od Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Rijeka nagradu za životno djelo te vrijedno strukovno priznanje za životno djelo od Hrvatskog udruženja menadžera CROMA. nautička luka, smještena u jednoj od najzaštićenijih uvala na jugozapadnom dijelu otoka, pa i na Jadranu. Dobra zaklonjenost od vjetrova jamči siguran vez što marinu čini odličnim odabirom za smještaj brodova u Na pitanje o "tajni uspjeha" Marine Punat direktorica Marević odgovara navodeći izuzetan prirodni položaj, blizinu europskih centara, kvalitetu smještaja, cjelovitost usluge, inovativnost usluge poslovanja i sigurnost. • Zahvaljujući prirodno dobrom položaju i vizionarskim pothvatima Dragutina Žica kao idejnog začetnika razvoja nautike u Puntu, razvila se moderna Nagrada za životno djelo u rukama Dragutina Žica utemeljitelja Marine Punat 36 I poneštrica > OBLJETNICE moru i na kopnu. Isto tako, marina je udaljena svega dva i pol sata od Trsta ili Ljubljane te četiri sata od Venezije ili Graza i par sati od bavarske prijestolnice. Izuzetno je dobro cestovno povezana s međunarodnim europskim pravcima, a Zračna luka na otoku dodatni je faktor koji marinu čini dostupnom u vrlo kratkom vremenu i stoga idealnom polaznom lukom za daljnji odmor. Marina ima kvalitetne vezove koji omogućavaju smještaj manjih brodica, ali i mega jahti. Uz to, postoji i posebna mogućnost smještaja brodova na kopnu na suhim rivama, a blizina mora i opremljenost marine omogućavaju našim gostima da koriste brod kada god požele. Naime, spremni smo plovilo spustiti u more brzim i jednostavnim manevrom – navodi direktorica te nastavlja kako je cjelovitost usluge svakako presudna pri odabiru marine, a ovdje se uistinu nudi sve potrebno. • Yacht servis povezanog društva Brodogradilišta Punat nudi mogućnost podizanja, smještaja ili popravak plovila do 600 tona. U okviru poslovanja Marina Punat Grupe tu su i dvije dobro opskrbljene trgovine nautičkom Marina Punat d.o.o. danas je članica grupacije Marina Punat Grupa d.o.o. u čijem je sastavu i Brodogradilište „Punat“ d.o.o. U sastavu grupacije djeluje i suha marina „Brodica“ d.o.o. te trgovina nautičkom opremom Marina Commerce d.o.o. . U Grupi još posluju i društvo za transportne usluge Gajeta d. o. o. i Kvarner d. o. o. koje ima prostore za trgovine i prenoćište Gajeta d.o.o. Marina ima kapacitete 850 vezova u moru i 400 mjesta na kopnu. Gostima je na raspolaganju 470 parkirališnih mjesta za automobile i prikolice, garaže i spremišta za opremu plovila, specijalizirana trgovina za opremu i rezervne dijelove, prehrambena trgovina, praonica rublja, taksi. Tehnička opremljenost marine na zavidnoj je razini. YACHT SERVIS Brodogradilišta Punat raspolaže sa stručnim osobljem za popravke motora svih ovlaštenih servisa. Usto, na raspolaganju su servis za čišćenje brodova, praonica rublja, servis jedara, tapetar, najam plovila. Tu su i ugostiteljski objekti u kojima svatko može naći nešto za sebe. opremom i rezervnim dijelovima, a ugostiteljska ponuda prati potrebe naših nautičara. Ono što nas razlikuje od konkurencije je brzo prilagođavanje novonastalim trendovima, ali i korak ispred trenda. Često koristeći vlastita znanja želimo kupcima omogućiti bezbrižnost i sigurnost. Tako, za vrijeme dok su oni kod kuće, a brod zimuje u marini, gosti dobivaju putem elektronske poruke tjedni izvještaj o svim poduzetim aktivnostima na njihovom plovilu te fotografije plovila – objašnjava Marević dodajući kako sustav web-kamera i video nadzora, 24-satni obilasci marine, sustav proaktivnog nadzora i evidentiranja, izvještavanja kupaca, obučeno osoblje te sva prateća i oprema i infrastruktua za sigurnost i zaštitu daje visoku razinu sigurnosti u Marini Punat. Direktorica kaže i kako je nautički turizam dugo odolijevao gospodarskoj krizi koja je zahvatila europska tržišta, važna emitivna tržišta marine, stoga su odjeci recesije najkasnije doprli do ove djelatnosti. • No, ako su naši kupci osjetili krizu u poslovanju, naravno da ni mi ne možemo ostati potpuno neokrznuti. Za društva koja na vrijeme osjete promjenu trendova, kriza može biti i poticaj za poboljšanje usluge te za iznalaženje kreativnih rješenja. Puno smo napora uložili u marketinške aktivnosti, propitujemo naše tržište i osluškujemo potrebe naših kupaca – stanje na tržištu je takvo da je sada potrebno pružiti bolje ili više za manje. Naši su kupci prepoznali nastojanja da im ugodimo, te nam je drago što smo ovog ljeta zabilježili znatan porast kupaca u tranzitu, u odnosu na prethodne sezone. Donekle je to i posljedica nešto lošijeg vremena, ali prije svega rezultat promjene u pristupu kupcima – smatra direktorica. Neposredno i posredno od puntarskog nautičkog turizma živi više od 1000 ljudi U Marina Punat Grupi tijekom 2014. godine radilo je 150 djelatnika, a njima treba dodati još oko 120 djelatnika kod ugovornih partnera koji pružaju usluge u Marina Punat Grupi. Sveukupno od puntarskog nautičkog turizma neposredno i posredno živi više od 1000 stanovnika otoka Krka. -Zaposleni u grupi su iz lokalne zajed- Marina Punat je upravo ove jubilarne godine osvojila maksimalnih pet zlatnih sidara i ušla u nautičku obitelj svjetskih marina koje imaju ovu prestižnu kategoriju – na istočnoj obali Jadrana svega su dvije marine koje nose pet sidara, dok ih je na cijelom Mediteranu svega petnaestak. Pet zlatnih sidara je maksimalan rezultat koji potvrđuje da je Marina Punat u samom vrhu po svim ključnim pokazateljima što ih nezavisna kuća The Yacht Harbour Association mjeri, te svojom uslugom može stati uz bok najboljih svjetskih nautičkih odredišta. K tome, Marina Punat je 2014. proglašena marinom godine – u desetak godina u akciji ocjenjivanja kvalitete turističkih odredišta čiji je nositelj Hrvatska gospodarska komora, već je sedam puta marini Punat uručeno priznanje za kvalitetu i za marinu godine. nice, mahom s otoka, a zapošljavamo i velik broj sezonaca iz kontinentalnih krajeva Hrvatske. Marina je otvorena 365 dana u godini 24 sata neprestano, svi su servisi i usluge dostupne tijekom cijele godine, uz napomenu da vršno razdoblje nautičke sezona traje vrlo dugo – počinje već u ožujku pripremom plovila za sezonu i traje sve kraja listopada, pa i duže kada vremenske prilike to dozvole, te je zaposlenost u marini vrlo visoka govori Marević te dodaje kako je najvažnije emitivno tržište za marinu Njemačka otkuda dolazi gotovo 30% kupaca. Slijede Austrijanci s 25%, zatim gosti iz Slovenije kojih ima 20%, pa čarter flota brodova u vlasništvu tvrtki registriranih u Hrvatskoj i manji broj vlasnika privatnih plovila koji čine 15% domaćih kupaca. Preostali kupci su iz ostalih zemalja Europe poput Slovačke, Češke, Mađarske i Italije. Marina Punat OBLJETNICE > puneštrica I 37 20 godina Šiloturista: Od turističke agencije do 15.000 noćenja u vlastitim kapacitetima Akvarij s morskim ribama u Baški, spilja Biserujka, 15 tisuća noćenja godišnje u vlastitim kapacitetima i uspješne turističke agencije dio su poslovne priče koju već dva desetljeća razvija Dragan Brnić, krčki poduzetnik koji vješto realizira svoje ideje i mudro, korak po korak, gradi svoj biznis. A sve je počelo sada već davne, ratne 1994. godine, kada je Brnić u Šilu otvorio Šiloturist, turističku agenciju iz koje je razvio danas dobro uhodan turistički posao koji u Šilu i Baški godišnje ostvaruje čak 135 tisuća noćenja. B rnićev je posao raznovrstan i očito je da ne igra na samo jednu kartu, pa tako organizira smještaj turista, izlete, otvorio je treći po veličini akvarij u Hrvatskoj, bavi se prijevozom te ulaže u vlastite smještajne kapacitete i sve to povezuje u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Tako je čini se, bilo i u početku. Naime, uz otvaranje agencije u Šilu, Brnić je uzeo u najam i restoran Tiha Šilo. S namjerom da rizik u poslu s restoranom svede na što je moguće manju mjeru unajmio je i 30 kamp prikolica u autokampu u kojem se nalazio restoran te su gosti smješteni u prikolicama jeli u restoranu. Isto tako, svake subote u ljetnim mjesecima organizirali su i 38 I poneštrica > OBLJETNICE ribarske fešte u Šilu, koje su ubrzo svrstane među najbolje fešte na otoku Krku. Potom je, u ratnim godinama otežano poslovanje „osnažio“ kupnjom minibusa i prijevozom zainteresiranih u šoping u Italiju, prijevozom pomoraca u luke u Europi, ali i organizacijom prijevoza turističkih djelatnika otoka Krka i šire na turističke sajmove diljem Europe te loko transferima za više agencija s Krka i iz regije. Špilja Biserujka i morski akvarij Posao se polako razvija, no Brnićev poslovni duh ne miruje. Već 1997. godine u koncesiju uzima krčku ljepoticu, spilju Biserujku i kreće s organiziranim izletima u tajne otočkog podzemlja. Ubrzo, već 1999. godine, Šiloturist otvara poslovnicu u Baški, a Brnić se, u suradnji s partnerima, upušta i u izgradnju te uređenje smještajnih kapaciteta u Baški. -Dobri poslovni rezultati omogućili su u 2008. godini izgradnju morskog akvarija Baška, trećeg po veličini u Dragan Brnić vlasnik je i jedinog krčkog akvarija u Baški u kojem živi više od 100 vrsta riba iz Jadranskog mora, a posjetitelji mogu pogledati i 400 vrsta školjki i puževa. Akvarij se prostire na oko 200 četvornih metara, a morske životinje u njemu imaju na raspolaganju oko 35 kubnih metara mora. Hrvatskoj, iza Dubrovnika i Pule – govori Brnić te dodaje kako Šiloturist, zahvaljujući špilji Biserujki i akvariju Baška, turistima danas nudi dvije najtraženije izletničke atrakcije otoka Krka koje broje oko 70.000 posjetitelja godišnje. Posao se dalje razvija i Šiloturist je do 2011. godine kupio 14 apartmana. No, već u 2012. godini Brnić kreće u novi poslovni poduhvat kada Šiloturist kupuje apartmane Ville Corinthia u Baški. Tako danas Šiloturist godišnje u Šilu i Baški ostvaruje spomenutih oko 135.000 noćenja, od čega 15.000 noćenja u vlastitim kapacitetima. Prosječna popunjenost kapaciteta u Baški iznosi oko 100 dana, a u Šilu oko 90 dana. Brojke tako nedvojbeno pokazuju da je Šiloturist jedna od vodećih agencija u Hrvatskoj u svom segmentu poslovanja, a potvrđuju to i financijski rezultati - od 1.500 tvrtki Šiloturist po svojim financijskim rezultatima i dugotrajnoj imovini spada među prvih 20. Isto tako, upravo je Šiloturist kroz Udruženje hrvatskih putničkih agencija uspio oformiti grupaciju "specijalizacije agencija za privatni smještaj u destinaciji" budući da zakonski kategorija "receptivnih agencija u destinaciji" nije postojala kao zasebna kategorija. Žičara u Baški Šiloturist je u dvadeset godina poslovanja ostvario zaista iznimne rezultate, a obzirom na do sada Dragan Brnić je diplomirani inženjer prometa, a kako sam kaže, tek je nakon radnog iskustva u gotovo svim segmentima turizma, odlučio pokrenuti vlastiti posao i otvoriti agenciju u Šilu. Tako je, prije ulaska u poduzetničke vode radio kao referent za propagandu u marketinškoj službi u nekadašnjem Zlatnom otoku. Po raspadu Zlatnog otoka odlazi u Hotele Njivice, a potom u tvrtku Tiha Šilo gdje je, navodi, prošao sve što se tiče turističkog posla. viđeno, jasno je da od Dragana Brnića u godinama koje dolaze možemo očekivati nove atraktivne poslovne poteze. Među takvima će zasigurno biti i žičara u Baški. Naime, Brnić je jedan od pokretača projekta izgradnje žičare u ovom mjestu koja će, planiraju, povezati Zarok s vrhom brda koje se nadvija nad tim dijelom Baške odakle puca predivan pogled na kvarnerske otoke, kamen i more. -Počeli smo intenzivnije raditi na ovom projektu koji će nesumnjivo doprinijeti razvoju izletničkog turizma Baške, ali i razvoju turizma šire okolice – zaključuje Brnić koji je, samo u ovoj godini, od Općine Baška i od Općine Dobrinj dobio Godišnju nagradu za unaprjeđenje turizma. Istu je nagradu od Općine Baška dobio i 2009. godine. Biserujka otkriva tajne otočkog podzemlja OBITELJSKI SMJEŠTAJ > puneštrica I 39 Slavica Grgurić, Predsjednica strukovne skupine obiteljskog smještaja pri TZ otoka Krka Edukacijom i suradnjom do još boljih rezultata Pri Turističkoj zajednici otoka Krka djeluje i Strukovna skupina obiteljskog smješta koju čine predstavnici turističkih zajednica sedam otočkih jedinica lokalne samouprave. Čelnica skupine je Slavica Grgurić iz Punta koja kaže kako im je zajednički cilj produžiti sezonu i to prvenstveno edukacijom i informiranjem iznajmljivačima otoka Krka. deja je da Strukovna skupina obiteljskog smještaja pri Turističkoj zajednici otoka Krka bude svojevrsni informativni servis iznajmljivačima i da putem nas, članova Strukovne skupine, oni dobivaju relevantne informacije primjerice iz Županijske komore, sa raznih sajmova ili pak novim trendovima. Naravno, sve to ima za cilj podizanje kvalitete obiteljskog smještaja na otoku Krku i produženje sezone što je, vjerujem, I svima koji se bave turizmom izuzetno važno – objašnjava Slavica Grgurić koja naglašava da se iznajmljivači ne moraju bojati konkurencije već trebaju surađivati i učiti jedni od drugih i u konačnici pronaći svoj recept za uspjeh. Sustav informiranja iznajmljivača prvenstveno funkcionira putem interneta, odnosno elektroničke pošte stoga je i edukacija izuzetno važan segment djelatnosti ove Strukovne 40 I poneštrica > OBITELJSKI SMJEŠTAj skupine. Svaki od članova Strukovne skupine ima svoju mailing listu i sve važne obavijesti koje primi prosljeđuje iznajmljivačima na svojem području No, informatička pismenost u turističkoj djelatnosti nije važna samo zbog primanja obavijesti, ona je izuzetno bitna i u redovnom poslovanju svakog iznajmljivača, posebice kod bookinga, odnosno popunjavanja kapaciteta – govori Grgurić. Danas se sve više kapaciteta u obiteljskom smještaju popunjava putem interneta i više gotovo da i nema individualnih gostiju koju tek kad dođu na lokaciju traže smještaj. Obiteljski smještaj treba popunjavati i samostalno putem interneta i putem agencija odnosno treba kombinirati sve što nam je na raspolaganju, izuzev "hvatanja" gostiju na cesti s natpisima "apartman" na majici ili na automobilu. Takav je način, uz to što je nelegalan, i potpuno neprimjeren– rekla je Grgurić dodajući kako se popunjavanjem kapaciteta kroz više kanala iznajmljivači mogu lakše nositi i s nelojalnom konkurencijom, odnosno s činjenicom da se u posljednjih deset godina na Krku izgradio velik broj novih apartmana za iznajmljivanje. Naime, nelojalna konkurencija odnosno čak oko 1,5 milijuna neprijavljenih noćenja turista, tzv. "prijatelja" i u ovoj sezoni na otoku Krku predstavlja veliki problem iznajmljivačima koji posluju poštujući sve zakonske propise. -Velik broj "prijatelja", ali i izuzetno loše vrijeme zbog kojeg smo zabilježili veći broj odlazaka gostiju prije isteka planiranog boravka opteretili su ovogodišnju sezonu stoga su, obzirom na sve, ostvareni rezultati zaista korektni – smatra Grgurić koja recept za bolje rezultate, dužu sezonu i još zadovoljnije goste vidi u ulaganju, edukaciji, ali i inzistiranju na čistoći smještaja kojeg iznajmljuju. - Moramo provoditi politiku "dobrog domaćina", cijeniti tzv. "stare goste" odnosno ljude koji se iz godine u godinu vraćaju u naš obiteljski smještaj, ulagati u opremanje i izgled naših apartmana i ići u korak s vremenom. Slavica Grgurić Za sve ovo nužna je informiranost i edukacija. No, sve nabrojano nema nikakvog smisla ukoliko kapaciteti koji se iznajmljuju nisu dovoljno čisti jer upravo je čistoća, kod velike većine gostiju, izuzetno važna pri odluci o povratku u određeni apartman – zaključuje Grgurić. Iva Balen 40 35 godina s vama Restaurant Konoba Vrbnik Otok KRK Croatia Tel.:+385 (0)51 857 065 Fax.:+385 (0)51 857 205 http://www.nada-vrbnik.hr e-mail: [email protected] TURISTIČKE AGENCIJE > puneštrica I 41 Predsjednik strukovne skupine turističkih agencija pri Turističkoj zajednici otoka Krka i predsjednik grupacije specijalizacije agencija za privatni smještaj u destinaciji pri UHPA-i Dragan Brnić: Izmjenama zakona rasčistiti kaos koji vlada na tržištu Uspješni krčki poduzetnik Dragan Brnić, vlasnik turističke agencije Šiloturist, ali i iznajmljivač privatnog smještaja, krenuo je u "bitku" za kvalitetna i smislena zakonska rješenja kako bi turističke agencije u našoj državi konačno dobile mogućnost zauzeti mjesto koje im pripada u turističkom poslovanju. K ao predsjednik grupacije "specijalizacije agencija za privatni smještaj u destinaciji" oformljene pri Udruženju hrvatskih putničkih agencija, ali i kao predsjednik Strukovne skupine turističkih agencija pri Turističkoj zajednici otoka Krka, Brnić se zalaže za "čišćenje" kaosa koji je, zbog loših zakonskih rješenja, nastao u poslovanju na relaciji privatni iznajmljivači - turističke agencije turističke zajednice. Naime, s liberalizacijom tržišta koja se poklopila sa sve većim brojem iznajmljivača koji posluju pretežno putem interneta, hrvatsko tržište iznajmljivača privatnog smještaja ostalo je praktički bez kontrole, a naše su turističke agencije stavljene u nepovo- Dragan Brnić ljan položaj u odnosu na strane agencije. Isto tako, zbog, u najmanju ruku spornih zakonskih rješenja, dogodio se apsurd zbog kojeg su naše agencije dobile nelojalnu konkurenciju u - turističkim zajednicama. • Kombinacija liberalizacije tržišta i korištenje interneta u poslovanju doveli su do situacije u kojoj svatko može raditi što hoće jer kontrole praktički nema - objašnjava Brnić koji je, kao poduzetnik koji se bavi i iznajmljivanjem i djelatnošću turističke agencije, dobro upućen i u jednu i u drugu granu turističkog biznisa. Strani državljani iznajmljuju bez ikakve kontrole Naime, kako navodi Brnić, zakon je omogućio privatnim iznajmljivačima da u potpunosti zaobiđu turističke agencije i svoje goste prijave direktno turističkoj zajednici. Istovremeno, turističke su zajednice zbog povećanog obujma posla vezanog uz prijavu gostiju onemogućene u kvalitetnom obavljanju svoje primarne djelatnosti, a to je, između ostalog, prvenstveno promidžba destinacije. Drugim rječima turistička zajednica postaje agencija koja svoje usluge ne naplaćuje, a time direktno radi konkurenciju drugim receptinim turističkim agencijama na svome području. • U takvim je uvjetima nastao i dodatni problem sa stranim iznajmljivačima privatnog smještaja. Naime, zakon je omogućio stranim državljanima da se bave iznajmljivanjem svojih kapaciteta u Hrvatskoj, no budući da nema obaveze rada preko domicilnih specijaliziranih tvrtki (turističkih agencija) niti postoji sustavna kontrola, nerijetko se događa da posluju bez ikakvog kontakta s bilo kojim domaćim subjektom. Strani iznajmljivači oglašavanjem u medijima u svojim zemljama kao i suradnjom sa stranim agencijama koje na našem području nemaju niti jednu zaposlenu osobu, gosta niti ne vide i posluju po sistemu "ključ ispod otirača", a novac koji zarade direktno se odlijeva na račune u inoDragan Brnić receptivne turističke agencije – agencije koje za razliku od primjerice turoperatora ostvaruju fizički kontakt s gostom - u budućnosti vidi kao destinacijske menadžment kompanije koje su na usluzi i gostu i iznajmljivaču. - Mi možemo, na primjer, za stranog iznajmljivača obavljati čišćenje apartmana, gostu koji dođe u destinaciju ponuditi i organizirati izlete ili mu pak ponuditi sve servisne i ostale informacije o mjestu u kojem boravi, ali i njegovoj okolici – smatra Brnić. 42 I poneštrica > TURISTIČKE AGENCIJE Iznajmljivači do gostiju dolaze internetom zemstvu i naša država od toga nema baš nikakve koristi – navodi Brnić koji, zbog svega navedenog, putem Udruženja hrvatskih putničkih agencija, radi na izmjenama zakona koje će iznajmljivačima ponuditi sljedeće rješenje: • Iznajmljivač, ukoliko želi biti samostalan mora biti prijavljen u destinaciji u kojoj iznajmljuje smještaj ili u njezinoj okolici odnosno isključivo na području županije u kojoj se bavi iznajmljivanjem. Ukoliko nije prijavljen na području županije onda ne može biti samostalan već mora imati potpisan ugovor s domicilnom specijaliziranom tvrtkom (turističkom agencijom) koja u njegovo ime obavlja poslove iznajmljivanja na tom području - objašnjava Brnić. Ovu je inicijativu Brnić, kao predsjednik grupacije "specijalizacije agencija za privatni smještaj u destinaciji" oformljene pri Udruženju hrvatskih putničkih agencija već uputio Ministarstvu turizma i to s ciljem izmjene zakonske regulative i postupak je pokrenut. Primjeniti bolji model poslovanja I kroz Strukovnu skupinu turističkih agencija pri Turističkoj zajednici otoka Krka, Brnić i suradnici promišljaju kako unaprijediti poslovanje turstičkih agencija. Naime, Brnić smatra da je način rada odnosno iznajmljivanja privatnih kapaciteta u bivšoj državi bio daleko bolji pa je tako i država kroz receptivne agencije imala bolji i lakši uvid u poslovanje i prihode iznajmljivača. Tada su iznajmljivači morali poslovati preko registrirane tvrtke s područja u kojem se iznajmljuje smještaj (turističke agencije), postojale su kontrole i sustav je funkcionirao. Stoga bi, kaže Brnić i danas trebalo inzistirati na upravo takvom modelu poslovanja, naravno uz opciju koja bi iznajmljivače koji ne rade s agencijom obvezala da otvore obrt s najmanje jednom zaposlenom osobom i posluju na taj način. Inače, iako na tržištu iznajmljivanja privatnog smještaja diljem države vlada kaos, situacija na otoku Krku bitno je bolja i iznajmljivači u velikom broju ipak poštuju propise. Na Krku se, primjerice, preko agencija ostvaruje oko 61 posto noćenja u privatnom smještaju dok 39 posto otpada na samostalni rad. Jedan od prvih koraka Strukovne skupine turističkih agencija pri Turističkoj zajednici otoka Krka u reguliranju ovog područja je dogovor s lokalnim turističkim zajednicama prema kojem Udruživanje turističkih zajednica otoka Krka u zajedničku organizaciju odnosno Turističku zajednicu otoka Krka omogućilo je stvaranje strukovnih skupina pa tako i Strukovne skupine turističkih agencija otoka Krka što pak daje priliku agencijama da zajednički realiziraju svoje zamisli i interese. Upravo je to snaga okupljanja u jednu organizaciju. Zajedno smo jači i lakše možemo doći do svojih ciljeva. Naime, na otoku Krku je oko 55 turističkih agencija u kojima je stalno zaposleno oko 120 osoba, a u sezoni zapošljavamo i do 300 ljudi i zajedno smo jedan od najjačih privrednih subjekata na otoku Krku po broju zaposlenih. Stoga je jasno da ujedinjeni imamo snagu ostvariti ciljeve koje kao pojedinci nikada ne bi mogli – objašnjava predsjednik Strukovne skupine turističkih agencija otoka Krka Dragan Brnić koji uz ovu funkciju obavlja još i one člana Skupštine TZ Baška, člana Vijeća TZ Baška, člana Vijeća TZ Dobrinja, člana Skupštine TZ otoka Krka, te člana Skupštine TZ Kvarnera. bi one trebale odustati od aktivnosti kojima se omogućuje stranim agencijama, koje u Hrvatskoj vrlo često nemaju niti jednog zaposlenog, koriste za ulazak na tržište čime postaju nelojalna konkurencija agencijama koje samo na Krku u sezoni zapošljavaju i do 300 osoba. Isto tako, ove agencije ostvaruju profit bez ikakve dobrobiti za lokalnu zajednicu i nelojalna su konkurencija domicilnim agencijama koje, posebno u sezoni, zapošljavaju velik broj ljudi. Brnić ističe i kako ovako postavljene stvari ne odgovaraju niti turističkim agencijama, a niti turističkim zajednicama kojima iznajmljivači prijavljuju goste. Turističke zajednice u sezoni za ovaj posao moraju angažirati sezonske radnike samo za obavljanje tog posla i za njihove plaće izdvojiti dobar dio sredstava s kojima raspolažu, a agencijama je pak ugrožena egzistencija. PODUZETNICI > puneštrica I 43 Toni Žužić Kuća krčkog pršuta Žužić u Vrhu Pršut baš kao nekad Dolaze nam ljudi iz cijelog svijeta, bili su tu i Argentinci, Nigerijci, Australci. Ipak, najbrojniji su Slovenci, Nijemci i Talijani. Turisti koji očito znaju što je pršut i cijene dobar zalogaj kažu kako se u našem pršutu osjeti lakoća te da miriše na mladi maslac, a kažu i da im paše bolje od poznatog španjolskog pršuta – kaže Žužić dodajući kako njihov pršut cijene i domaći ljudi i kupuju ga uglavnom kada obilježavaju važne događaje u svojim životima, poput vjenčanja, krštenja i sličnog. T ek koju minutu vožnje od središta Krka, na brežuljku u mjestu Vrh, smještena je Kuća krčkog pršuta Žužić s konobom u kojoj sladokusci mogu uživati u vrhunskom pršutu koji obitelj Žužić priprema baš kao nekad – na tradicionalan krčki način. Obitelj Žužić mesarskim se zanatom bavi godinama, a posao je krenuo s obiteljskom mesnicom koja je prerasla u market. Žužići su se potom upustili i u preradu mesa i nastao je krčki pršut po starom, tradicionalnom receptu i na kraju, sredinom prošle godine i Kuća krčkog pršuta i konoba u kojoj uz pršut možete kušati, ali i kupiti svakojake autohtone krčke delicije. Vlasnik Kuće krčkog pršuta je Vjekoslav Žužić, a konobu Kuće krčkog pršuta vodi njegov brat Anton Žužić Toni koji nas je proveo kroz Kuću krčkog pršuta i konobu te nam ispričao priču o "oživljavanju" recepta za proizvodnju pršuta na stari krčki način, baš kao što su to nekada radil generacije otočana. Čak i ako ne znate ništa o mjestu u koje dolazite, kada uđete u konobu obitelji Žužić jasno je da je tamo "zvijezda" upravo pršut jer dio poda je u staklu tako da svaki posjetitelj može zaviriti u sušionu i baciti pogled na desetke pršuta. -Konoba je otvorena sredinom 2013. godine i za sada smo zadovoljni kako ide posao. Ovdje se, naravno, može kupiti pršut, ali i drugi naši suhomesnati proizvodi. To su trajna krčka salama, domaće kobasice, krčka panceta ili pak koljenica. Sve to nudimo i u konobi, uz različita druga autohtona jela – objašnjava Toni Žužić te dodaje kako je kod njih moguće kupiti i krčke proizvode drugih proizvođača poput meda, maslina, maslinovog ulja i nezaobilaznog vina. 1500 pršuta godišnje - Trenutno proizvodimo oko 1500 pršuta godišnje, a želja nam je proizvoditi oko 5000 komada pršuta godišnje, 44 I poneštrica > PODUZETNICI odnosno plasirati ih na tržište. Za sada se ne bavimo klasičnim izvozom pršuta, no naš se pršut ipak prodaje i izvan naših granica jer dobivamo narudžbe i iz inozemstva i tada ga jednostavno šaljemo poštom, primjerice u Švicarsku i Belgiju – govori Toni Žužić te nastavlja kako su i turisti prepoznali krčki pršut te rado uživaju u njemu. Dolaze nam ljudi iz cijelog svijeta, bili su tu i Argentinci, Nigerijci, Australci. Ipak, najbrojniji su Slovenci, Nijemci i Talijani. Turisti koji očito znaju što je pršut i cijene dobar zalogaj kažu kako se u našem pršutu osjeti lakoća te da miriše na mladi maslac, a kažu i da im paše bolje od poznatog španjolskog pršuta – kaže Žužić dodajući kako njihov pršut cijene i domaći ljudi i kupuju ga uglavnom kada obilježavaju važne događaje u svojim životima, poput vjenčanja, krštenja i sličnog. kicu Otočki proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla koja jamči kvalitetu, ali i da je pršut proizveden na točno određen način. Uz Tonija i Vjekoslava Žužića u njihovom poslu sudjeluju i ostalih članovi njihovih obitelji i sigurno je da budućnost tradicionalnog krčkog pršuta ne treba brinuti jer kako kaže Toni Žužić: " Ja imam tri sina, brat dva. Dakle, bit će mesara". Iva Balen Pršut s okusima i mirisima Krka Dobili markicu Otočki proizvod Braća Žužić za svoj su pršut od Ministarstva poljoprivrede dobila i mar- Pršut drugačiji od drugih Naš je pršut na natjecanjima van konkurencije, jednostavno je drugačiji od ostalih pršuta. Primjerice, Istarski se pršut, kao i naš, suši na buri, no Istarski se radi bez kože i masnoće dok mi pršutu ostavljamo i kožu i masnoću. Začinimo ga začinskim biljem koje se može naći na Krku – ružmarinom, javorikom, s malo kadulje (kuša) te sa soli i paprom – objašnjava nam recepturu Toni Žužić. Pršut se potom, nakon presoljavanja, prešanja i ispiranja, suši na buri godinu dana, nekad i više, ovisno o veličini. No postupak ni tu nije gotov slijedi sazrijevanje, a i za taj je dio potrebno oko godinu dana. AVOTOK" RATTORIA GL Restoran "T Beach bar "PUNTALOK VE" Glavotok 4 51500 Krk, Croatia (HR) Tel.: +385 (0)51 867 880 Fax.: +385 (0)51 867 882 Iz ponude izdvajamo čić vina Mrakov te vrhunske . rakije i likere www.kamp-glavotok.hr [email protected] C A M P I N G B O R Crikvenička 10 51 500 Krk tel. 00385 (0) 51 221 581 www.camp-bor.hr e-mail: [email protected] NAGRADE > puneštrica I 45 Turističke nagrade 2014. Priznanja krčkom turizmu Na Danima hrvatskog turizma koji se ove godine održao u Opatiji, gradu koji obilježava 170 godina turizma, ujedno i domaćinu godišnjem skupu turističkih djelatnika, u listopadu 2014. godine dodijeljene su nagrade. Na otoku Krku nisu izostale nagrade i ove godine, a nagrade su dobili: mjesto u kategoriji najbolji srednji kamp u Hrvatskoj 1. MARINA PUNAT - NAJBOLJA HRVATSKA MARINA Prva Marina na Jadranu koja ove godine slavi i 50 godina djelovanja, okrunjena je vrijednom nagradom Marina Punat je najbolje marina na Jadranu 2. U gradu Krku Valamarov hotel Koralj - Romantic hotel dobio je prestižnu nagradu - priznanje za 2. mjesto u kategoriji najbolji hotel na Jadranu 3. Valamarov kamp Krk u Krku dobio je nagradu za najbolji srednji kamp u Hrvatskoj 4. Naturistički kamp Bunculuka u Baški dobitnik je priznanja za 2. Nagrade su dobili i: Kampovi Njivice iz Njivica i Ježevac iz Krka u kategoriji velikih kampova i kamp Bor iz Krka u kategoriji manjih kampova i kamp Mali u Baški u kategoriji malih kampova (kampiralište), zahvaljujući najjačem web portalu www.avtokampi.si i tvrtki Adria slovenski kampisti, gdje su na osnovu 40 tisuća učesnika u glasovanju izabrani najbolji kampovi u Hrvatskoj i Sloveniji. Priznanja za rad i uspješnost u poslovanju ove je godine dobila i agencija Šiloturist, agencija koja djeluje 20 godina na otoku Krku, u Šilu kao i u Baški. Vlasnik agencije je Dragan Brnić, član Skupštine TZ otoka Krka, član Skupštine TZ Kvarnera, predsjednik odbora turističkih agencija otoka Krka , vlasnik akvarija u Baški i koncesionar spilje Biserujka . Priznanja na lokalnoj razini uručeni su Draganu Brniću na Danu Općine Dobrinj, Danu Općine Baška i povodom obilježavanja 110 godina turizma u Baški. Čestitamo svim nagrađenima ! INTERSTAS - Međunarodna smotra turizma, filma, krajobraza 6 - 7.11.2014. - Solin Zlatni INTERSTAS za TZO Krka TZ otoka Krka dobitnica je priznanja Zlatni Interstas koji joj je dodijeljen 7.11.2014. godine u Solinu, gradu domaćinu održane smotre. U obrazloženju dodijeljenog priznanja Vijeće Interstasa kojeg čine Povjerenstvo Europske i svjetske federacije turističkih novinara , TZ otoka Krka prepoznata je kao zajednica koja osmišljenim radom i prezentacijom turističkih potencijala otoka Krka pridonosi kvaliteti turističke ponude otoka Krka. Nagradu je u ime TZ otoka Krka preuzeo predsjednik TZ otoka Krka Marinko Žic. Slavljenici na Interstasu 46 I poneštrica > NAGRADE 17. Međunarodni festival turističkog filma ITF CRO 2014. Posebno priznanje filmu Vrbnik a Međunarodnom festivalu turističkog filma, koji je održan u sklopu 21. INTERSTAS / Međunarodna smotra turizma, filma, krajobraza, u Solinu, početkom studenog 2014., film VRBNIK u produkciji Turističke zajednice Vrbnik i Kanala RI, dobio je posebno priznanje u kategoriji turističko promidžbenih filmova. Manifestacija je održana uz potporu Ministarstva turizma RH, Hrvatske turističke zajednice, Svjetske i Europske Federacije Turističkih Novinara - FIJET, FEST, Svjetske federacije festivala turističkog filma - ITCO, Europske federacije za cvijeće i krajobraz - AEFP/EFE, pod pokroviteljstvom grada Solina, te visokim pokroviteljstvom g. Josipa LEKE, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ive JOSIPOVIĆA. Na ovogodišnji 17.International Tourfilm Festival ITF‘CRO, iz 58 zemalja svijeta sa svih kontinenata prispjela su čak, 243 filma te je uspjeh filma Turističke zajednice Vrbnik tim veći... N Hoteli Omišalj D.D. OMIŠALJ OTOK KRK svi objekti uz samo more sportski sadržaji - četiri kvalitetna tenis terena - sportovi na vodi: jedrenje, veslanje, ronjenje, ... organizacija seminara vrlo pristupačne cijene za sportske klubove i dječje grupe TEL 051/ 842 126 • FAX 051/ 842 226 E-MAIL [email protected] www.hoteli-omisalj.hr Vrbnik je vječna inspiracija
© Copyright 2024 Paperzz
