Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje', www.centar-zdravlje.hr, [email protected] Uspješno ostvarivanje odluka i ciljeva Osjećaj uspješnosti postižemo ostvarivanjem svojih želja, potreba, odluka i ciljeva. Postoji velik broj područja na kojima možemo postavljati ciljeve. Neki će ljudi ciljeve fokusirati na posao, neki na partnerske ili obiteljske odnose, neki na sport, neki na učenje i sticanje znanja i vještina, neki na osobni razvoj, a neki će imati ciljeve unutar svakog od tih područja. Jesmo li zaista uspješni ili nismo, govori nam naš osjećaj ostvarenosti, popraćen osjećajima unutarnjeg mira i radosti. No, i kada uspijevamo obaviti sve zadatke koje smo pred sebe postavili ali pri tome osjećamo stalnu napetost, nemir i besmisao, s našom uspješnošću nešto nije u redu. Za postizanje uspješnosti i osjećaja ostvarenosti potrebno je prepoznavanje i razlikovanje želja, potreba i motivacija koje nas pokreću, donošenje odluka te dobro oblikovanje osobnih ciljeva. Odluke i ciljevi imaju funkciju ispunjavanja naših želja i potreba, a odraz su slike koju imamo o sebi. Teškoće u provođenju odluka često proizlaze iz načina na koji je odluka donešena i izražena. Slabi rezultati i poteškoće u ostvarivanju mogu biti uzrokovani i nedovoljno dobro oblikovanim ciljevima koje želimo postići. Razlikovanje želja i potreba Potreba za nečim podrazumjeva neophodnost onoga što nam treba. Zadovoljenje potrebe nužno je za opstanak, preživljavanje. Na fiziološkoj razini potrebno nam je u organizam unositi kisik, vodu i hranu, spavanje i slično. Ako ne zadovoljimo svoje potrebe, narušit ćemo zdravlje ili nećemo preživjeti. Stoga potreba implicira neophodnost, nužnost. Potrebe su univerzalne, želje su socijalno uvjetovane i vezane uz prošla iskustva. Želja može biti odbačena ili zamijenjena drugim željama, ali potreba ne može biti ignorirana ni zamijenjena drugim potrebama. Frustracije želja uzrokuje psihološku napetost, a frustracija potrebe dovodi do strukturnih oštećenja organizma. Potrebe i želje mogu biti u usklađene ili suprotstavljene. Razlikovanje očekivanja i zahtjeva Očekivanje predstavlja pretpostavku da ćemo ostvariti određeni cilj, da će se netko ponašati na određeni način, da ćemo uspjeti u nečemu i slično. Očekivanje proizlazi iz želje i uključuje pretpostavku o pozitivnom ishodu, ali ne i nužnost, neophodnost takvog ishoda. Kada se naša očekivanja ne ostvare, osjećamo se razočarano, nezadovoljno ili frustrirano, ali ne i depresivno, anksiozno, uspaničeno ili ljutito. Zašto? Zato što očekivanje nije isto što i apsolutistički zahtjev. Apsolutistički zahtjevi podrazumjevaju da osoba misli kako se određeni događaji moraju dogoditi, da se netko mora ponašati na određeni način i slično. Apsolutistički zahtjev podrazumjeva moranje, neophodnost, nužnost. Za razliku od očekivanja koje podrazumjeva da je nešto poželjno ali se ne mora dogoditi, apsolutistički zahtjev podrazumjeva da se to mora dogoditi. Kad nešto apsolutistički zahtjevamo a realnost ne udovolji našem zahtjevu, mogu se javiti osjećaji ljutnje, anskioznosti ili depresije. Prepoznavanje i reformuliranje apsolutističkih zahtjeva u realistične osobne ciljeve i očekivanja povećat će našu uspješnost i ostvarenost. Proces odlučivanja Proces odlučivanja sastoji se iz četiri dijela: javlja se svijest / stanje potrebe za odlukom, slijedi priprema odluke, zatim donošenje odluke i konačno njezina provedba. Početak svakog odlučivanja ima uzrok u potrebi za odlukom. Potreba za odlukom može imati dva izvora: postojanje osobne želje za usklađivanjem stvarnog sa željenim stanjem, ili postojanje pritiska (prisiljenosti) na odlučivanje zbog utjecaja nekog / nečeg drugog. Odluke donešene u nekoj od situacija povišenog entuzijazma, ili zato što mislimo da moramo donijeti odluku – npr aktualne ‘novogodišnje’ odluke - mogu biti i kontraproduktivne. Pridržavamo ih se nekoliko 1 | P a g e Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje', www.centar-zdravlje.hr, [email protected] dana, entuzijazam oslabi i realnost zakuca na vrata te ‘skliznemo’ u stare navike i obrasce ponašanja. Posljedica ovakvih načina donošenja i provođenja odluka je da smo u konačnici lošije nego što smo bili prije odlučivanja, jer su neuspjehom u provođenju poljuljani naše samopouzdanje i povjerenje u našu sposobnost da se promjenimo. Važno je svoje odluke i ciljeve oblikovati i ostvarivati promišljeno i pažljivo, slijedeći određene principe, uz odgovarajuću pripremu. Uspješnost provedbe odluka značajno raste ako isplaniramo, pripremimo i poduzmemo odgovarajuće konkretne korake ka njihovom ostvarenju. Priprema odluke obuhvaća postavljanje ciljeva odlučivanja, prikupljanje i odabir relevantnih informacija, identifikaciju okolnosti odlučivanja, te razvoj, izgradnju i prepoznavanje inačica odluke Postavljanje ciljeva daje nam smjernice za djelovanje, a njihovo ostvarenje osjećaj postignuća. Uz to što nam postavljanje ciljeva pomaže u određivanju prioriteta, time usmjeravamo i određujemo vlastiti razvoj. Hijerarhija ciljeva na putu do ostvarenja odluka ima oblik lanca podciljevi (ciljevi-sredstva) - krajnji cilj, gdje podciljevi služe kao sredstva kako bi se ostvario konačni cilj na višoj razinama odlučivanja. Ovisno o kutu promatranja, svi ciljevi su i sredstva i krajnji ciljevi, osim konačnog cilja najviše razine (osnovni cilj) koji nema ulogu sredstva. U procesu prikupljanja informacija vezanih uz odlučivanje dobro je izbjeći česte pogreške: prikupiti puno informacija i onda ih ne koristiti, tražiti više informacija a onda ih ignorirati, prvo donijeti odluku i tek nakon toga tražiti relevantne informacije, prikupljanje razmjerno velikog broja informacija koje imaju malo ili nimalo bitnosti za situaciju odlučivanja. Okolina putem spleta aktualnih okolnosti djeluje kao nekontrolirana varijabla procesa odlučivanja. Postoje tri osnovne vrste okolnosti odlučivanja: sigurnost, rizik i neizvjesnost (nesigurnost). Ako donositelj odluke zna točno koja će okolnosti nastupiti, njegovo odlučivanje je u uvjetima sigurnosti premda on nema izravan utjecaj na okolnost. Ako donositelj odluke ima spoznaju o okolnostima koje mogu nastupiti i zna objektivnu vjerojatnost njihova mogućeg nastupanja, onda odlučuje uz rizik. Nesigurnost proizilazi iz činjenice da donositelj odluke ne poznaje u potpunosti onaj dio stvarnosti koji mu nije pod kontrolom, a koji može oblikovati ishode akcija. Inačice odluke su alternative kojima je moguće ostvariti ciljeve odlučivanja. Ne treba pretjerivati s razvojem inačica odluke (opcija, smjerova djelovanja, akcija), treba ih odrediti u razumnoj mjeri koja omogućuje njihovu djelotvornu usporedbu. Procjenom i usporedbom inačica utvrđujemo: resurse i potencijale potrebne za njezinu izvedbu, kolika je prihvatljivost za osobe uključene u provedbu, kakvi su rizici povezani s inačicama, teškoće i prepreke koje se mogu pojaviti pri provedbi, kako inačice utječu na druge aspekte života te kako su uklopive u područje odluka više razine. Odabrana inačica odluke mora imati posljedice i ishode koji su poželjni za donositelja odluke i zadovoljavaju njegovu razinu aspiracije prema ostvarivanju postavljenih ciljeva. U samom izboru jedne od inačica donositelj odluke se mora suočiti s vlastitim ograničenjima, nepotpunim i nesavršenim informacijama o okolnostima odlučivanja i provedbe, te ograničenjima vanjskih okolnosti. Izbor jedne od mogućih inačica je ljudska aktivnost ovisna o osobnosti donositelja, te se racionalnost odlučivanja uvijek mora promatrati uvjetno. Poteškoće u izboru leže u neizvjesnim situacijama i okolnostima odlučivanja, tj. nepoznavanju onoga što će se točno dogoditi ako se neka inačica primjeni. Dodatni problem pri izboru je i činjenica kako pojedinci uvijek teže provesti jednostavne strategije kako bi postigli željena rješenja, čak i u kompleksnim situacijama odlučivanja. Uz to, odlučivanje je uvijek informacijski, financijski i vremenski ograničeno. Osnovne značajke ciljeva 1. Ciljevi su jasno definirani Ciljevi ne smiju biti nejasni i neodređeni. Pri definiranju svojih ciljeva trebate detaljno precizirati što točno želite, zašto to želite i kako ćete to postići. Također je potrebno 'testirati' mogući cilj, kako biste utvrdili koliko je on za vas uistinu privlačan, te koliko je realističan. 2 | P a g e Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje', www.centar-zdravlje.hr, [email protected] 2. Ciljevi su vizualizirani 'odvojeno' U našim snovima i maštarijama mi smo 'uronjeni' u događanja - vidimo, čujemo i osjećamo kao da nam se to događa upravo tu i sada. Ciljevi su 'odvojeni'. To znači da pri zamišljanju cilja sebe vizualiziramo kako uživamo u postignutom cilju 'tamo', kao na fotografiji ili filmu, za koje osjećamo kako nas privlače. Ako smo 'uronjeni' u naše ciljeve, doživljavamo osjećaje (u manjem intenzitetu) koje bismo imali kada bismo postigli cilj, a to znači da je motivacija za to da nešto uistinu i učinimo niska. Na taj način možemo uživati u iluziji kako smo stigli do cilja bez da smo trebali putovati – ali to je samo iluzija. Kada prvi puta 'isprobavamo' ideju mogućeg cilja, korisno je 'uroniti' u tu situaciju i stanje, jer nam proživljavanje cilja u mašti omogućava da provjerimo kako ćemo se osjećati ako taj cilj ostvarimo, drugim riječima je li za nas taj cilj dovoljno privlačan. Nakon što smo tako odabrali cilj koji doživljavamo odgovarajućim za nas, vrijeme je da se 'odvojimo' i 'gledamo sebe' na cilju. To stvara osjećaj bitiprivučen-prema, koji zovemo motivacija. Recimo da želite zamijeniti ljutnju s smirenošću, ili želite izgubiti na težini, ili želite postati bivši pušač. U početku je zamišljanje kakav je to osjećaj biti smireniji, lakši ili slobodan od ovisnosti odličan – kao da degustiramo koliko će dobar biti vrhunski obrok koji je pred nama. Ali ako nastavite maštati o tome koliko će sjajno to biti, nemate motivacije da zapravo zaista nešto i učinite kako biste postali smireniji, lakši ili prestali pušiti. Već uživate u osjećaju da ste ostvarili cilj, iako je on iluzija. Zato se morate zaustaviti i krenuti u slijedeću fazu. Potrebno je 'izaći' iz maštanja i pogledati kako izgledate 'izvana' nakon što ste postigli svoj cilj. To zatim postaje vaša osobna motivacijska slika. 3. Ciljevi su povezani s vrijednostima Mnogo puta idemo za lifestyle ciljevima koje smo 'pokupili' kao tuđe ideje o tome što je ispravno za nas. Doživljavamo toliki vanjski pritisak da se na neki način promjenimo, da počinjemo 'popuštati', prilagođavamo se zahtjevima i počinjemo mijenjati kako bismo smanjili taj pritisak. No, takve promjene vam najvjerojatnije neće donijeti osjećaj uspješnosti i ostvarenosti, jer cilj nije povezan s vašom unutarnjom motivacijom i vrijednostima. Nedostaje ŠUTIZAM – niste definirali Što U Tome Ima ZA Mene! U svom najjednostavnijem obliku, naše vrijednosti su osjećaji koje želimo imati i osjećaji čije doživljavanje želimo izbjeći. Oni su ono prema čemu od čega se krećemo. Željeti zamijeniti ljutnju sa smirenošću može proizlaziti iz različitih namjera: imati više samokontrole, biti bolji uzor svojoj djeci, moći uspješnije regulirati vlastite raspoloženja i drugo. No može proizlaziti i iz želje za izbjegavanjem osjećaja krivnje zbog svog ponašanja prema drugima, ili izbjegavanjem odbojnog i nezrelog dojma koji ostavljamo u napadima bijesa, ili izbjegavanjem gubitka mogućnosti promaknuća na poslu zbog dojma nedovoljne stabilnosti. Smanjiti težinu možemo željeti zbog zdravstvenih razloga, ili kako bismo imali veću mogućnost izbora pri kupovanju odjeće, ili se ponosno izložili ljetnom suncu na plaži i slično. Ali razlog može biti i želja da se prestanemo osjećati nelagodno zbog svoje težine, da ne ostajemo bez daha, da nam više nije nedostupna moderna 'pametna' odjeća... Pušač može željeti bolje mirisati, ili se osjećati zdravije, ili imati više samopouzdanja. Također, može htjeti izbjeći osjećati se jadno dok stoji na kiši i hladnoći ispred radnog mjesta kako bi popušio cigaretu, ili svakodnevno večernje provjeravanje ima li još dovoljno cigareta do slijedećeg jutra. U svakodnevnim situacijama najčešće imamo kombinaciju motivatora – istovremeno težimo prema onome kako se želimo osjećati i pokušavamo izbjeći ono što ne želimo osjećati. Stoga je i kod postavljanja osobnih ciljeva potrebno popisati što ćemo sve ostvariti postizanjem cilja, ali i što ćemo sve time izbjeći. 4. Ciljevi su izraz slike koju imamo o sebi Ako ste svojim ispadima ljutnje godinama bili nasilni prema drugima, velik je korak odjednom 'prebaciti prekidač' i postati smirenija osoba koja raspravlja i pregovara umjesto nametanja i zahtjevanja. Ako ste 3 | P a g e Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje', www.centar-zdravlje.hr, [email protected] godinama bili 'kauč osoba', velika je promjena postati aktivna osoba koja jede zdravo. Ako ste dnevno pušili kutiju cigareta, brojni aspekati vaše slike o sebi bit će usko povezani s pušenjem. Naša slika o sebi je naš nacrt za prepoznavanje onoga što odgovara i onoga što ne odgovara tome tko smo. Prilikom planiranja i pripremanja za veće životne promjene važno je ažurirati način na koji se doživljavamo tako što ćemo staru sliku o sebi zamijeniti novom, u protivnom će promjena postati borba sa samim sobom. Pri tome je dobro imati što detaljnije zamišljene atraktivne i privlačeće slike i 'filmove' novoga sebe u različitim situacijama. Ako želite zamjeniti sliku o sebi kao 'ljutitoj osobi', zamislite se kako mirnije i efikasnije rješavate problemne situacije na poslu, kod kuće, na društvenim događanjima. Ako želite zamjeniti sliku o sebi kao 'pretiloj osobi', zamislite se kako uživate u vježbanju, nošenju željene odjeće, druženju s ljudima kao vitkija i vitalnija osoba. Ako želite zamjeniti sliku o sebi kao 'pušaču', zamislite se kako ste bez potrebe za nikotinskom štakom, osjećajući se ugodno u prisustvu ljudi koji su još ovisnici, i uživajte u svojoj ponovo ostvarenoj vitalnosti. 5. Ciljevi su povezani s planom djelovanja Ciljevi imaju realističan, detaljan i vremenski uokviren plan aktivnosti. Određujemo što ćemo učiniti i kada. Takav 'akcijski plan' konkretizira i detaljizira što ćemo investirati u naše ciljeve i kada ćemo to učiniti. Želite postići neki cilj. Kako započeti primjenu tih ideja? Nestrpljivost može omesti postizanje cilja. Često smo, nakon što smo donijeli odluku i krenuli prema cilju, toliko nestrpljivi što prije doći do prvih rezultata da ne posvetimo dovoljno vremena pripremi potrebnoj za uspješno ostvarivanje. Isto se odnosi i na odluke koje su nastale u 'trenutku inspiracije'. Na primjer, odluke koje ishitreno donesemo 31. prosinca jer mislimo da moramo imati nekakvu novogodišnju odluku, također nemaju dobre izglede za ostvarenje. I odluke donešene u nekoj od situacija povišenog entuzijazma mogu biti kontraproduktivne. Pridržavamo ih se nekoliko dana, entuzijazam splasne i realnost zakuca na vrata te skliznemo u stare navike i obrasce ponašanja. Posljedica ovakvih načina donošenja i provođenja odluka je da smo u konačnici lošije nego što smo bili prije odlučivanja, jer su poljuljani naše samopouzdanje i povjerenje u našu sposobnost da se promjenimo. Zato je važno svoje odluke i ciljeve oblikovati i ostvarivati promišljeno i pažljivo, slijedeći opisane principe, uz odgovarajuću pripremu. Maštanje i zamišljanje ostvarenja ciljeva bez da isplaniramo i poduzmemo odgovarajuće konkretne korake ka njihovom ostvarenju nije put ka uspješnosti, osjećaju ostvarenosti, sreći i unutarnjem miru. Dobro oblikovanje ciljeva Da bi vaš cilj bio dobro oblikovan, u cilju postizanja željenog i dobro formiranog ishoda, potrebno ga je provesti kroz sljedećih šest koraka. 1. Usredotočite se na ono što želite, a ne na ono što ne želite Cilj je potrebno formulirati na pozitivan način, on treba biti nešto što želimo, a ne što ne želimo. Ono što velik broj ljudi motivira na promjenu nije privlačnost željenog cilja, već neugoda koju doživljavaju u sadašnjem stanju. Što smo više fokusirani na to što ne želimo, to fiksiraniji za to postajemo. Osoba sklona ljutnji počet će svugdje nalaziti razloge za ljutnju. Pretila osoba postaje fokusirana na hranjenje i potrebu da se osjeća punom. Pušač posvuda vidi ljude koji uživaju u cigaretama i uvjeren je kako bi život izgubio smisao ako više ne bi mogao pušiti. 4 | P a g e Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje', www.centar-zdravlje.hr, [email protected] Ako je vaš cilj 'Ne želim imati ljutiti ispad' kontinuirano ćete biti fokusirani na NE biti ljut, umjesto na biti smiren, razuman, imati ugodnu konverzaciju i uživati u dobrim odnosima s drugima. Ako je vaš cilj 'Ne želim biti pretio', stalno ćete razmišljati o sebi kao pretilom, umjesto usmjeriti svoju pažnju na vitkijeg, zdravijeg i sretnijeg sebe. Ako je vaš cilj 'Ne želim pušiti', vaša će se mašta kontinuirano hraniti porukama o cigaretama što će poticati žudnju za pušenjem, umjesto da ste usmjereni na doživljavanje toga što ste slobodni od ovisnosti o cigaretama. Ciljeve koji sadrže negaciju treba preformulirati u pozitivan izraz, na primjer: 'Želim biti smiren u tim situacijama', ili 'Želim postići ovu tjelesnu težinu u tom vremenskom razdoblju' ili 'Želim uživati u dobrom zdravlju i popraviti samopouzdanje time što ću postati bivši pušač'. 2. Odrediti kako ćete znati kada ste postigli cilj Ovo je korak 'dokazivanja'. Morate imati jasnu sliku sebe kako ste postigli cilj. To daje vašem mozgu, a posebice retikularnom aktivacijskom sustavu, cilj za u kojem se može 'udomaćiti'. Vaš mozak traži načine da ostvari vaše snove i maštarije. Ako puno pažnje posvećujete mislima o očuvanju i poboljšanju zdravlja, povećavate vjerojatnost da se to ostvari u vašem životu; isto se odnosi i na misli koje odražavaju strah od pojave ili razvoja bolesti. Ako mislite na ljutnju i bijes, prisjećajući se ili predviđajući situacije u kojima ste se tako osjećali i ponašali, vjerojatnije je da ćete ostati 'ljuta osoba'. Ako puno mislite na hranu koju ne bi trebali jesti, više ćete za njom žuditi. Ako ste potrošili puno vremena pokušavajući 'ne pušiti' ili misleći na cigarete, time ćete dodavati gorivo požaru vaše žudnje za cigaretom. No, budući da ne možemo ne misliti na nešto, potrebno je imati spremnu zamjensku misao ili niz misli. To su misli koje govore kakvi želite biti. Ako nemate pripremljene takve misli, smanjujete vjerojatnost postizanja cilja. Cijeli postupak je poput hodanja naprijed, prema vašoj budućnosti, dok u isto vrijeme gledate unatrag. U tri ilustrativna primjera osoba treba vidjeti sebe kao da gleda fotografiju ili film. Mora biti 'odvojena' od scene, što znači da može vidjeti svoje lice ili glavu na slici tj. filmu na kojem se vidi kako je stara, ljutita reakcija zamjenjena mirnijom, duhovitijom, razumnijom; ili vidjeti jasnu sliku sebe kako uživa u tome da je postigla zdraviju i ugodniju težinu; ili vidjeti sebe kako uživa mnoge prednosti toga što je postala 'bivši pušač'. 3. Odredite kada i gdje želite imati tako oblikovan ishod - i gdje to ne želite Korisno je detaljnije odrediti okolnosti u kojima želite takav ishod , te okolnosti u kojima ga ne želite. Primjerice, odrediti ishod 'biti smireniji' za pojedinačne situacije specificirat će gdje želite takav ishod. No ako želite biti smireniji u svim situacijama, cilj oblikujte na takav način. Isto vrijedi za osjećati se lakši i vitkiji, ili osjećati se slobodan od pušačke ovisnosti i uživati u boljem zdravlju. Ako je, na primjer, vaš cilj biti asertivniji, moguće je da u nekim situacijama želite biti asertivniji, a u nekima ne. Ako je vaš cilj biti opušteniji, možete željeti to postići kod kuće ili na poslu, ali ne i na nogometnoj utakmici ili živahnoj zabavi. 4. Osigurajte da postizanje cilja ovisi o vama Mnogi ciljevi ostaju neostvareni jer sadrže očekivanje da će se druge osobe na neki način promijeniti. Primjeri uključuju: 'Želim biti voljen', 'Želim imati bolji odnos', 'Želim biti popularna'... Svaki od tih primjera loše je oblikovan cilj, jer sadrži zahtjev da drugi ljudi promijene svoje ponašanje. Nije moguće prisiliti druge odrasle osobe da se doživljavaju određene osjećaje ili se ponašaju na određeni način. Možete utjecati na njih, pregovarati s njima, suditi se s njima ili ih podmititi, ali - oni još uvijek imaju 'zadnju riječ'. Da bi cilj bio 'dobro oblikovan', ishod treba biti unutar vašeg područja utjecaja. Ne možete 'napraviti' da 5 | P a g e Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje', www.centar-zdravlje.hr, [email protected] vas netko voli, odnos podrazumjeva osobne osjećaje uključenih osoba. Na svoju popularnost ili nepopularnost ne možete direktno utjecati, jer ona ovisi o ukusu osoba među kojima želimo biti popularni. U odnosu na korištene primjere, postati mirniji mora se postići kao rezultat vlastitih aktivnosti. To znači da trebate moći ostati mirniji u situacijama koje su vam ranije bile iritantne čak i ako se svi drugi i dalje ponašaju na isti, stari način. Cilj 'postati vitkiji i lakši' mora uključivati vašu sposobnost da upravljate svojim hranjenjem, te jedete manje obroke čak i ako ljudi oko vas i dalje jedu veće količine kalorične hrane. Vaša budućnost bez ovisnosti o cigaretama mora sadržavati mogućnost da se osjećate ugodno čak i ako drugi ljudi oko vas puše. Drugi dio ovog koraka u procesu dobrog oblikovanja cilja je odrediti što trebate učiniti kako bi vaš cilj uspješno ostvarili u realitetu - morate napraviti detaljni plan djelovanja. 5. Prednosti i nedostaci Potrebno je identificirati i prednosti i nedostatke provođenja planirane promjene. Kada odluče postići nešto što doživljavaju poželjnim, mnogi od nas imaju tendenciju da se 'hipnotiziraju' zamišljanjem toga koliko će život biti savršen kada cilj bude ostvaren. To nije realno, jer niti jedna promjena načina života ne može učiniti život čak ni gotovo savršenim. Ako realno ne procijenimo i prednosti i nedostatke koji idu uz postavljanje i postizanje određenog cilja, to će nas vjerojatno ometati na putu ka postizanju cilja, ili u uživanju u prednostima i dobicima nakon što smo ga postigli. Što je detaljnije moguće trebamo pobrojati i konkretizirati sve prednosti koje će rezultirati iz postizanja željenog ishoda, i to je vrlo motivirajuća vježba. No, uz to, potrebno je detaljno prepoznati i svaki nedostatak ili gubitak povezan s željenim ishodom. Postizanje smirenog reagiranja u situacijama koje su vas ranije iritirale moglo bi značiti da nećete imati zadovoljstvo vidjeti druge ljude zastrašene vašim ponašanjem. A to može značiti da ćete im morati omogućiti da se 'izvuku' kada ne ispunjavaju vaše standarde, ili kada se ponašaju na načine koje ne odobravate. Postizanje zdravije težine vjerojatno će uključivati značajno smanjenje unosa hrane, odricanje od omiljenih namirnica, potrebu za redovnim vježbanjem u nezgodno vrijeme i cijeli niz drugih nedostataka. Biti zdraviji i slobodan od ovisnosti o cigaretama uključivat će fiziološku žudnju i neugodu prvih tjedandva. Također će uključivati i psihološku glad koja se može zadržati, iako u smanjenom intenzitetu, još neko vrijeme nakon toga. Detaljiziranje te priznavanje i prednosti i nedostataka osigurat će vam realan pristup situaciji, znati ćete što sve možete očekivati, a veća je i vjerojatnost da ćete uživati u prednostima Vašeg uspjeha. 6. Učinite cilj vrijednim truda Cilj mora biti povezan s vašim osobnim vrijednostima. To znači da morate znati ŠUTIZAM – Što U Tome Ima ZA Mene?. Razmislite o svojim vrijednostima kao da su osjećaji koje doživljavate kao rezultat postignutog cilja, ali i o neželjenim osjećajima kojih ćete biti oslobođeni ili koje ćete izbjeći postizanjem cilja. Popišite te vrijednosti / osjećaje uz što detaljniji prikaz. Pri tome je zadatak odrediti barem 4-5 željenih, kao i toliki broj osjećaja koje želite izbjeći kao rezultat postizanja cilja. Može vam se učiniti kako je opisani proces puno gnjavaže. Zaista, potrebno je nešto razmišljanja i usredotočenosti na zadatak kako bismo dobro oblikovali cilj koji je jasan i ostvariv. Pažljivi prolazak kroz ovih šest koraka može trajati satima. No, ako vaš željeni ishod postizanja cilja nije vrijedan tolikog razmišljanja, da li je u tom slučaju vrijedan ostvarivanja? Oblikovati ciljeve na ovakav način traje nešto duže i zahtijeva nešto više pripreme, ali čini postizanje ciljeva puno lakšim jer vam opisani proces omogućava usredotočiti um i energiju, kao i uspješno upravljati vašim resursima i motivacijom, na putu ka ostvarenju cilja. Pripremila i uredila: Renata Đonđ Perković, mag. psihologije, NLPt terapeut 6 | P a g e