Posadi ORaH u EU! ZaZeleni europsku Hrvatsku! Izborni program ORaH-a - EU parlamentarni izbori 2014. Zeleni Novi dogovor – održivi razvoj otvara radna mjesta i diže gospodarstvo iz mrtvih Politika održivog razvoja politička je platforma Europske Unije. U tome se slažu europski pučani, europski socijalisti i europski zeleni jer to je pitanje zdravog razuma. No, zeleni tu političku platformu žive, ona za njih nije instrument politike; održiva platforma je za zelene politika sama. ORaH tu politiku nosi i u nazivu stranke; za ORaH nomen est omen (ime je znak) u pravom smislu te riječi. Održivi razvoj nema alternative. Gospodarsku platformu koncepta održivog razvoja čini Zeleni Novi dogovor (Green New Deal) koji se manifestira kroz javne investicije u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, sustave gospodarenja otpadom i dekarbonizacije privrede. Zeleni Novi dogovor ujedno znači decentralizaciju, otvaranje novih radnih mjesta u ekološkim industrijama, otpor prema industrijama koje produžavaju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, otpor prema fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Prepoznavanje zajedničkog interesa i ravnoteže između socijalnih (crvenih), ekonomskih i ekologističkih (zelenih) pitanja govori da je Green New Deal u stvari crveno-zeleni Novi dogovor koji omogućuje uspostavu ekološko-socijalno-tržišnog gospodarstva. Jer jedino realizacija takvog modela društvenog razvoja predstavlja ključ svjetskog održivog razvoja na način na koji to definira teoretičar Franz Josef Radermacher u svojoj knjizi 'Ravnoteža ili razaranje,' Zeleni Novi dogovor, suprotno onome što govore teoretičari i praktičari neoliberalnog ekonomskog modela, ne predstavlja trošak i opterećenje, već realnu priliku za novi i kvalitetniji razvoj Hrvatske. To nije obećanje utopije, idealnog svijeta koji ne postoji osim u mašti 'djece cvijeća', već konkretna zbilja velikog broja razvijenih, ali i ne toliko razvijenih zemalja svijeta. Projekti održivog razvoja u europskim državama, ali i u SAD-u i Kini otvaraju nova radna mjesta i trasiraju put za gospodarski oporavak. Konkretne brojke iz statističkih izvješća to dokazuju. Poštivanje visokih standarda zaštite okoliša nije jedini preduvjet za oporavak i jačanje hrvatskog gospodarstva u pravcu realizacije Zelenog Novog dogovora. Kvalitetan razvoj hrvatskog društva možemo ostvariti samo ako postignemo sklad socijalne pravednosti, zaštite okoliša i transparentnog, učinkovitog modela 'jednakih pravila igre za sve', a nipošto tajkunskog gospodarskog blagostanja. Lijepa zemlja poput naše ima značajnu komparativnu prednost pri privlačenju kvalitetnih i 'zeleno' inovativnih investitora koji teže dugoročnom ulaganju, a ne špekulantskima pobiranju kratkoga daha koji traže prilike da poberu vrhnje ostavljajući za sobom samo negativne posljedice. Upravo zbog toga državna tijela moraju biti uzor odgovornog ponašanja prema okolišu, a ORaH će se u Europskom parlamentu zalagati za održivu javnu nabavu, implementaciju ideje tzv. 'zelene uprave' u administraciju, 'guranje' održivih gospodarskih projekata poput projekata obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, ozelenjavanje transporta, dekarbonizaciju privrede poticanjem inovacija i modernih tehnologija, održivu poljoprivredu i održivo ribarstvo te gospodarenje otpadom i realizaciju održivih vodnih projekata. To je okosnica EU ORaH-ovog gospodarskog programa. Gospodarski razvoj u Europi i Hrvatskoj nije moguć bez solidarnosti, solidnosti i održivosti. To znači da ćemo se kao dio frakcije Zelenih u Europskom parlamentu zalagati za fiskalnu i okolišnu održivost, odnosno socijalnu solidarnost građana i građanki Europske Unije. To znači da jači i bogatiji moraju 2 snositi veći teret u cilju uravnoteženog gospodarskog razvoja Europske Unije. Na solidarnosti počiva izgradnja temelja za socijalno pravednu Europu. Kao dio Europske stranke zelenih u Europskom parlamentu posebno ćemo se zalagati za MJERE usmjerene prema borbi protiv nezaposlenosti i privatizacije javnih dobara, tj. za: 1) 2) 3) 4) uvođenje zajedničke minimalne nadnice u cijeloj EU: trans-nacionalne kolektivne ugovore; zajednički europske uvjete za mirovine; minimalni socijalni standard i zajedničku “socijalnu kartu”. I Hrvatska, poput mnogih drugih EU država, ima problema u dovođenju financijske industrije pod kontrolu, a to je vitalno pitanje od interesa za mnoge hrvatske građanke i građane, tvrtke i gospodarstvo u cjelini. MJERE za regulaciju financijske industrije su: 1) jačanje uloge Centralne Europske Banke; 2) promocija koncepta etičkog bankarstva i etičkih banaka; 3) oporezivanje transakcija banaka koje ne služe javnoj dobrobiti ili nisu usmjerene u realni sektor; 4) monetarna unija i zajamčeni depoziti do 100.000 € u cijeloj EU. Gorući problem hrvatske ekonomije su prekomjerni deficit i nesređene javne financije, pa će se ORaH u EU, iako je porezna politika dio supsidijarnog paketa, zalagati za MJERE koje podrazumijevaju pravednu i učinkovitu poreznu politiku, a to su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) preraspodjela poreznog tereta: od malih i srednjih na velike i bogate; s oporezivanja rada na oporezivanje zagađivača; zajednički minimalni porezi na rad u EU; zajednička pravila za fiskalnu disciplinu; oštre mjere protiv porezne evazije; povećanje EU proračuna i stvaranje fonda solidarnosti za pomoć ekonomijama u krizi (EU bonds). Nije točno da rast gospodarstva nije moguć, jer moguć je provedbom MJERA za industrijsku renesansu u održivoj Europi. To su sljedeće mjere: 1) transformacija EU industrije u energetsko efikasnu industriju na bazi obnovljivih izvora, eko-inovacija i održive upotrebe resursa; 2) stvaranje velikog broja novih radnih mjesta na bazi eko-dizajna; 3) pomoć države malim i srednjim tvrtkama te zadrugama; 4) poticanje socijalnog poduzetništva, radničkih sindikata, obrazovanja i istraživanja; 5) stvaranje Europske zajednice za obnovljivu energiju. 3 Jedan planet – naš dom – svi smo povezani Hrvatska, Europska Unija i svijet su u krizi. Iako se u javnosti najviše govori o gospodarskoj krizi, ta je ekonomska kriza vrh ledene sante koju čini daleko ozbiljnija i dugoročnija krize – kriza okoliša, kriza resursa te kriza najveće globalne prijetnje današnjice: klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Apetiti moderne civilizacije prema potrošnji resursa su ogromni jer svi želimo uživati u blagodatima i komoditetu koji pruža moderna civilizacija i potrošačko društvo. Iako se u Hrvatskoj običavamo tješiti da je Hrvatska ekološki vrlo očuvana zemlja, zemlja s velikim bogatstvom biološke raznolikosti i kao takva svojevrsni uzor kojemu bi trebale težiti mnoge druge države u EU, situacija je mnogo složenija. Prema potrošnji prirodnih resursa Hrvatska se ubraja u okolišu neprijateljske zemlje, odnosno u one zemlje koje bahato i rasipnički troše svoje prirodne resurse, a koje smatramo bogatim državama. A te bogate države danas troše gotovo 80% svih resursa, dok siromašni ostatak troši preostalih 20%. Potrošnja resursa mjeri se ekološkim otiskom. Eksperti su izračunali da je čovjeku potrebno 1.8 ha površine za proizvodnju hrane, odjeću, resorpciju otpada i sl. Problem je u tome što raspon ekološkog otiska varira od 6.1 ha po čovjeku u najbogatijim zemljama, do 1 ha ili manje u siromašnima poput Konga koji troši 0.8 hektara potrošnje po stanovniku. Hrvatski je ekološki otisak 3.7 ha, što znači da trošimo nečije tuđe resurse. U Hrvatskoj se već godinama okoliš, nažalost, štiti samo riječima, a zaštita prirodnih vrijednosti ne nalazi se u sferi interesa političkih struktura. Gospodarstvo nam se ne razvija na održiv način: neadekvatno se postupa s otpadom, otpadnim vodama i otpadnim plinovima; ne postoji temeljni inventar te objektivna i neovisna ocjena stanja prirodnih vrijednosti; veliki zahvati u prostoru rade se bez objektivnih studija utjecaja na okoliš i javnih rasprava o projektima zaštite okoliša; ne provodi se postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za gospodarske sektore, planove i programe; prostor i priroda se devastiraju zbog sprege politike i krupnog kapitala; edukacija javnosti o zaštiti okoliša nije sustavna, a utjecaj zainteresirane javnosti na donošenje odluka vezanih uz razvoj i zaštitu prirodnih vrijednosti je malen; potrebna su velika ulaganja u projekte zaštite okoliša u industriji, energetici i komunalnoj mreži a izvori financiranja kapitalnih projekata zaštite prirodnih vrijednosti kao javnog dobra su nedostatni. Ne mora biti tako. Politika zaštite okoliša jedna je od prioritetnih zajedničkih politika Europske Unije. Ta je politika stroga i financijski vrlo zahtjevna. Direktive i Uredbe su prilično neumoljive, a penali u slučaju nepridržavanja ciljeva iz direktiva visoki i financijski bolni. Europska zelena stranka u čijem će radu sudjelovati europarlamentarci/ke ORaH-a vrlo je snažan zagovornik ozbiljne i transparentne provedbe ove zajedničke EU politike. Iako se na razini mnogih država Europske Unije ozbiljno prionulo provedbi zajedničke okolišne politike činjenica jest da se može bolje i odgovornije. Stoga je nužno na razini Europske Unije daleko ozbiljnije prionuti provedbi mjera mitigacije, ali i adaptacije klimatskim promjenama, jer će štete od poplava i suša te drugih ekstremnih klimatskih pojava iz godine u godinu postajati ozbiljnije i veće. ORaH podupire zalaganje EGP –a za donošenje ambicioznog europskog klimatskog zakona u kojemu će ključ biti u realizaciji održivih projekata i u prometu, energetici, vodnom sektoru, gospodarenju otpadom te ozelenjavanju industrija. S obzirom na to da već godinama većina emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj, ali i nekim drugim EU državama dolazi iz prometa, prioritet je zeleni transport. Zaštita okoliša 4 usko je povezana sa zaštitom zdravlja i sigurnosti u opskrbi hranom, vodom i gorivom, pa je stoga nužno insistirati na podizanju kvalitete hrane, a time i životnog standarda, mjerama ozelenjavanja poljoprivrede. ORaH i EGP se oštro protive upotrebi GMO usjeva, prekomjernom izlovu riba iz mora, te brutalnom i nečovječnom postupanju sa životinjama. Europski klimatski zakon je u središtu politike zaštite okoliša EU. ORaH i EGP se zalažu za donošenje sveobuhvatnog klimatskog zakonodavstva na razini cijele EU koje podrazumijeva smanjenje stakleničkih emisija za 30% do 2020. godine, smanjenje stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine te do 2050. godine uspostaviti ugljik-neutralno društvo bazirano isključivo na obnovljivim izvorima energije. Da bi se ostvario taj cilj nužno je započeti temeljitu reformu trgovine emisijama (ETS), dalje nastaviti sa zatvaranjem nuklearnih elektrana te konstantno povećavati udio obnovljivih izvora energije. 5 Europa u svijetu Hrvatska, nažalost, ni u 2014. godini nema vanjskopolitičku strategiju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa. Odluke se donose neplanski, pa čak i stihijski. Nažalost, u Hrvatskoj nema vanjske politike, već se sva vanjskopolitička aktivnost usmjerava prema EU i NATO; zapostavljaju se tradicionalna vanjskopolitička pitanja. To Hrvatsku svrstava u nezrele članice međunarodne zajednice što je posebice vidljivo u nerazrađenom i nestrukturiranom pristupu regionalnoj problematici i odnosima sa susjedima, što dugoročno dovodi do slabljenja hrvatske pozicije u regiji, iako bi ta pozicija uzevši u obzir članstvo u EU trebala dovesti do jačanja utjecaja Hrvatske u regiji. Nadalje, odluke o vanjskoj politici donose se u uskom krugu Vlade, bez značajnije uloge parlamenta ili korištenja stručnih diplomatskih službi. Izostaje plansko korištenje diplomatskih instrumenata u smislu pozicioniranja Hrvatske u svijetu i regiji u cilju zaštite hrvatskih vitalnih političkih i gospodarskih interesa. Iako je hrvatska diplomacija brojna, ona nije organizirana i ne funkcionira kao stručna služba državne uprave u provođenju vanjske politike, a posebice ne u smislu promicanja gospodarskih interesa (tzv. gospodarska diplomacija – iako sve političke elite u Hrvatskoj već godinama govore o važnosti gospodarske diplomacije). Hrvatska zanemaruje cijeli niz država koje mogu biti iznimno važne u gospodarskom i političkom smislu za Hrvatsku. Slijedom prethodno rečenog, europarlamentaci/ke OraH-a će koristiti instrumente diplomacije Europskog parlamenta za promicanje hrvatskih nacionalnih interesa, posebice onih gospodarskih, među drugim europskim državama te u svijetu. Kao dio EGP frakcije zagovarat ćemo ljudska prava, mir i nenasilje, pravičnu azilantsku i migracijsku politiku, međunarodno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, koherentnu politiku povećanja i dobrosusjedskih odnosa te pravičnu trgovinsku politiku. U sklopu EGP-a branit ćemo hrvatske i europske gospodarske interese, posebice u kontekstu prijedloga ugovora za transatlantsko trgovačko-investicijsko partnerstvo, odnosno zagovarati načelo opreza i predostrožnosti. 6 Za još snažniju demokraciju ORaH je jedina hrvatska stranka koja se programski i statutarno odredila za politiku paritetne demokracije jer bez ravnopravnosti spolova nema ni stvarne demokracije. To programsko i statutarno opredjeljenje dokazano je i sastavom liste kandidatkinja i kandidata za ove EU parlamentarne izbore. Na listi od 11 kandidatkinja/kandidata imamo šest žena i pet muškaraca, a lista je krojena uravnoteženo primjenom kriterija 'ciferšlusa'. Za politiku paritetne demokracije ćemo se odlučno zalagati i u Europskom parlamentu. ORaH zagovara političku koaliciju s građanima jer građani moraju biti stvaratelji procesa odlučivanja. Zeleni u EU parlamentu do sada su postigli da Europska građanska inicijativa može tražiti od EU komisije izradu nekog zakona, a u ovom mandatu radit ćemo na stvaranju pravne osnovu za provedbu referenduma kao instrumenta neposrednog odlučivanja građanki i građana na razini EU. Zbog zaštite prava europskih građanki i građana, ORaH i EGP će se zalagati za pokretanje kolektivnog sudskog postupka na Europskom sudu pravde. Zalagat ćemo se i za europsku prehrambenu demokraciju, odnosno protiviti se pogodovanju financijskim, agro-farmaceutskim i drugim lobijima jer građani/ke Europe moraju imati utjecaj na ono što jedu. Važnu ulogu u daljnjoj demokratizaciji društva vidimo upravo u Europskom parlamentu. EU parlament kao predstavničko tijelo svih europskih građanki i građana mora nastaviti jačati, a njegova uloga mora postati značajnija u ukupnim europskim političkim procesima. Društvo nije demokratsko ukoliko njime caruje korupcija i pogodovanje moćnim lobijima. Stoga je borba protiv korupcije ujedno i borba za više demokratske standarde u cijeloj Europi. Zbog toga ćemo u sklopu EGP-a ustrajati na vladavini zakona i na zelenoj demokratskoj reformi EU. ORaH i EGP će se zalagati za to da se EU parlamentu daju ovlasti podnošenja zakonodavnih inicijativa te da se nacionalno PRAVO VETA umanji i ograniči samo na pojedina područja, zajedničku socijalnu kartu za sve građane/ke EU te jednake uvjeti za stjecanje mirovine za sve građane/ke EU. 7
© Copyright 2024 Paperzz
