GLASILO OPĆINE BAŠKA
BROJ 31, LISTOPAD 2013.
BAŠKA b a{k a BATOMALJ b a t o m a l j
DRAGA BAŠĆANSKA draga ba{}anska JURANDVOR wrandvor
I m p re s su m
Općinsko glasilo „Naša Baška“
Izdavač: Općina Baška
Palada 88, 51523 Baška
Tel. 051/750-550, fax 051/750-560
e-mail: [email protected]
Sadržaj
UVODNIK .............................................................................. 03
Sezona 2013. ............................................................................. 03
VIJESTI IZ OPĆINE ................................................................ 04
www. baska.hr
Rezultati lokalnih izbora ................................................................ 04
Za izdavača:
Dan općine .................................................................................. 06
Toni Juranić, općinski načelnik
Dan pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja .. 07
Glavni urednik:
Ribarski dan ................................................................................. 08
Hajrudin Mulaosmanović
Urednički savjet:
Toni Juranić,
Hajrudin Mulaosmanović,
Mladen Hero, Hrvoje Dragoslavić,
Majda Šale, Dana Kružić,
Sonja Polonijo, Predrag Perožić,
Željko Tomašić i Sanda Ljuština
IZ KULTURE ............................................................................ 10
Baška International Guitar festival ............................................... 10
KD “Šoto na 48. Vinkovačkim jesenima ................................... 13
KOMUNALNO DRUŠTVO BAŠKA ................................ 14
TURIZAM ............................................................................ 17
Ostvareni turistički promet .......................................................... 17
Grafički dizajn i lektura:
Adria marketing, Rijeka
Fotografije:
Denis Lešić, Sonja Polonijo,
Valter Stojšić, Deni Šesnić,
Sandra Polić Živković, Luka Tabak,
Branko Randić, KD Baška,
TZO Baška
Osvrt na kulturna događanja .................................................... 17
BAŠĆANSKA MLADOST ...................................................... 19
Nova godina u staroj zgradi ......................................................... 19
Što se sve u vrtiću radi ................................................................. 20
NAŠI STARI ........................................................................... 22
Bašćani u Americi - 2. dio ............................................................... 22
Na broju surađivali:
Tvrtko Božić, Dinko Seršić Ivica,
Deni Šesnić, Mladen Trinajstić,
Vinko Bogdešić, Marija Randić
Povijest osnovnog školstva u Baški - 1. dio ................................... 24
Neka se žna Rudo Pajalić Sekulica ........................................... 26
Avanturisti .................................................................................. 27
Tisak: Printera
Naklada: 800 komada
Mosti ........................................................................................ 28
2
Uvodnik
Sezona 2013
Sezona 2013. godine je u svojoj završnoj fazi. Iako u
znakovitom broju 13, te premda je sami početak bio
zabrinjavajuć, a do kraja godine ima još jedno cijelo
tromjesečje, već sada se može nedvojbeno ustvrditi
kako će to biti jedna dobra sezona. Jasno, kada su fizički pokazatelji u pitanju. Gospoda na državnoj razini
su zadovoljni. Mi, na najnižoj razini, smo također zadovoljni. Ne toliko zbog zarade, više iz činjenice što ovi
prvi ne uspijevaju svojim pogrešnim potezima naštetiti
turizmu, nažalost još jedinoj gospodarskoj djelatnosti
koja se odupire svim nevoljama. A nije da se ne trude.
nim namirnicama, par loših zalogajnica i par dobrih
pekarnica. Svakako da tu treba izuzeti i sve one koji
svojim parkiranjem uništavaju oborinske kanale pokraj prometnica. Da ne govorimo o presretačima. Sve
prisutnijem načinu nuđenja usluga svake vrste. I još
puno toga što dovodi do potpunog zagađenja u širem
kontekstu pojma. Pri čemu ne mislim na smeće.
Po ugledu na početke razvoja turizma u Baški, kada je
grupa žitelja osnovala “Društvo za poljepšanje mjesta”, možda je moment da se u današnjici osnuje “Savjetodavno tijelo” koje bi propisalo osnovne smjernice
razvoja turizma u Baški ili bolje rečeno osnovne smjernice za poboljšanje postojećeg stanja.
U Baški su, također fizički pokazatelji dobri. Rekordni.
Rekao bih dobro rekordni. Koliko smo zadovoljni? Mi
koji se bavimo pružanjem određenih usluga? Koliko su
zadovoljni konzumenti tih istih usluga? Naravno ako
izuzmemo konzumente kojima je, za zadovoljavanje
svojih potreba, dovoljan par pretrpanih trgovina živež-
U zdravlje do sljedećeg broja.
Hajrudin Mulaosmanović
3
VIJESTI IZ OPĆINE
Rezultati
lokalnih izbora
Odbor za prostorno uređenje i komunalni sustav
1. Ivan Vasilić, predsjednik,
2. Eda Bogdešić, potpredsjednica,
3. Mladen Frgačić, član,
4. Marinko Capić, član,
5. Vanes Dekanić, član.
Rezultati lokalnih izbora su već odavno poznati. Znaju
se i predsjednik (gospodin Ivica Juničić) i potpredsjednik
(gospodin mr.sc. Ivan Juranić) Općinskog vijeća Općine
Baška. To više i nije neka vijest. Ono što je, možda, građanima nepoznato, a moglo bi im biti zanimljivo, jesu
sastavi radnih i drugih tijela Općinskog vijeća, koje je isto
izabralo, što na 1. (konstituirajućoj) sjednici, održanoj 12.
lipnja 2013. godine, što na 4. sjednici, održanoj 31. srpnja
2013. godine.
Odbor za razvoj Općine
1. Sanjin Grgurić, predsjednik,
2. Mario Jantol, potpredsjednik,
3. Zvonko Čubranić, član,
4. Vanes Dekanić, član,
5. Sonja Polonijo, član.
Odbor za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb
1. mr.sc. Ivan Juranić, dr. med., predsjednik,
2. dr. med. Snježana Grgurić, potpredsjednica,
3. Slavica Hrabrić, član,
4. Mirjana Orlić, član,
5. Anamarija Čubranić, član.
Redom to izgleda ovako:
Mandatna komisija
1. mr.sc. Aleksandar Čubranić, dr.med., predsjednik,
2. mr.sc. Majda Šale, potpredsjednica,
3. Sanjin Grgurić, član.
Odbor za međuopćinsku i međunarodnu suradnju
1. mr.sc. Majda Šale, predsjednica,
2. Ivan Vasilić, potpredsjednik,
3. Ana Kućarova, član,
4. Nenad Polonijo, član,
5. David Barac, član.
Odbor za izbor i imenovanje
1. Ivan Vasilić, predsjednik,
2. mr.sc. Ivan Juranić, dr.med., potpredsjednik,
3. mr.sc. Majda Šale, član,
4. mr.sc. Aleksandar Čubranić, dr.med., član,
5. Sanjin Grgurić, član,
Odbor za kulturu i obrazovanje
1. Rafaela Frgačić, predsjednica,
2. Tomislav Seršić, potpredsjednik,
3. Marko Štefanić, član,
4. Dana Kružić, član,
5. Sonja Polonijo, član.
Odbora za statutarno pravna pitanja
1. mr.sc. Ivan Juranić, dr. med., predsjednik,
2. Neven Kućar, potpredsjednik,
3. Ivana Pajalić Oršić, član,
4. Jasmina Milosavljević, član,
5. Jadranka Spicijarić Brkić, član
4
VIJESTI IZ OPĆINE
EKO stožer za provedbu Plana intervencije u zaštiti
okoliša Općine Baška
1. mr.sc. Toni Juranić,dipl.oec., voditelj, Hajrudin Mulaosmanović, zamjenik Općinskog načelnika, zamjenik
voditelja,
2. Borislav Jelušić, zapovjednik DVD Baška, član, Sanjin
Tancabelić, predsjednik DVD Baška, zamjenik člana
3. Ivana Lončarić Trinajstić, voditeljica Odsjeka za komunalni sustav Jedinstvenog upravnog odjela Općine Baška, član, Neven Dorčić, komunalni redar u Odsjeku za komunalni sustav Jedinstvenog upravnog
odjela Općine Baška, zamjenik člana,
4. Ivica Juničić, predsjednik Općinskog vijeća, član,
Snježana Grgurić, dr.med., liječnica opće prakse, zamjenik člana,
5. Dean Hriljac, načelnik PP Krk, član, Alen Bilen, policijski službenik, zamjenik člana.
Odbor za sport i tehničku kulturu
1. mr.sc. Aleksandar Čubranić, dr.med., predsjednik,
2. Gojko Štefanić, potpredsjednik,
3. Hrvoje Dragoslavić, član,
4. Emil Polonijo, član,
5. Alen Dekanić, član.
Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Općine Baška
1. mr.sc. Majda Šale, predsjednica,
2. Ante Marković, dipl.ing.građ., potpredsjednik,
3. mr.sc. Ivan Juranić, dr.med., član.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova
1. Nataša Plišić, predsjednica,
2. Rafaela Frgačić, potpredsjednica,
3. Antonija Rastoder, član.
Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja Općine Baška
1. Mladen Čargonja (lučki kapetan),
2. Zlatan Marunić (Upravni odjel za pomorstvo, promet i turizam PGŽ),
3. Ivan Vasilić,
4. mr.sc. Aleksandar Čubranić, dr. med.,
5. Sanjin Grgurić.
Povjerenstvo za proračun, financije i računovodstvo
1.mr.sc. Majda Šale, dipl.oec., predsjednica,
2.Gojko Štefanić, član,
3.Tanja Grlj, član.
Stožer zaštite i spašavanja Općine Baška
1.Hajrudin Mulaosmanović (zamjenik Općinskog načelnika) - načelnik Stožera,
2.Sanjin Grgurić (član Općinskog vijeća) – član,
3.Neven Dorčić (komunalni redar) – član,
4.Silvija Capić (direktorica TD Baška d.o.o.) – član,
5.Snježana Grgurić dr.med. (Liječnica u ordinaciji opće
medicine u Baški) – član,
6.Borislav Jelušić (zapovjednik DVD Baška) – član,
7.Zdenko Košaroš (tehničar CZ za prevenciju i planiranje) – član,
8.Dejan Hriljac ( načelnik PP Krk) – član.
Napomena: Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira
predsjednika i zamjenika predsjednika
Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda na području Općine Baška
1. Milan Brkljač, predsjednik,
2. Veljko Seršić, potpredsjednik,
3. mr.sc. Ivan Juranić, dr.med., član,
4. Borislav Jelušić, član,
5. Jadranko Parčić, član.
5
VIJESTI IZ OPĆINE
Dan općine
Dan Općine Baška i blagdan sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 2013. godine, proslavio se skromnije, no inače.
Započelo je nazočenjem svetoj misi u crkvi Sv. Ivana na
bašćanskom groblju u 10,00 sati.
Ove godine nisu dodijeljena javna priznanja i nagrade
Općine Baška, radi kasnog konstituiranja Općinskog
vijeća i ne postojanja radnog tijela koje bi razmotrilo,
moguće zaprimljene, prijedloge i predložilo dobitnike.
Općinski dužnosnici tradicionalno su se družili s „legendama Palade“, osobama bez kojih su nezamisliva
bilo kakva događanja na bašćanskoj rivi, u restaurantu
„Franica“ u 20,00 sati.
Proslava je „začinjena“ spektakularnim nastupom grupe
„Colonia“ na Staroj rivi i prigodnim pučkim veseljem,
koje je trajalo do ranih jutarnjih sati.
Posebna zahvala se upućuje predstavnicima bratske
Općine Nuštar, koji su svojim dolaskom, uveličali proslavu.
Svečana sjednica Općinskog vijeća, s kratkim obraćanjima novoizabranih predsjednika Općinskog vijeća i
Općinskog načelnika vijećnicima i gostima, te nagrađivanjem učenica generacije srednje škole „Hrvatski kralj
Zvonimir“ s područja Općine Baška – gospođice Gracije Dekanić iz osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ iz
Baške i gospođice Antonije Čubranić, koja je svih osam
razreda završila odličnim uspjehom, održana je u galeriji „Zvonimir“ u 12,00 sati.
6
VIJESTI IZ OPĆINE
Dan pobjede, Domovinske zahvalnosti
i Dan hrvatskih branitelja
Možda i najveći praznik slobodne i neovisne Republike
Hrvatske je 05. kolovoza, dan kada je okončana veličanstvena vojnoredarstvena akcija Oluja.
Već nekoliko godina Općina Baška je domaćin središnjoj otočnoj proslavi u Svetištu Majke Božje Goričke
na Batomlju, a suorganizatori i sufinancijeri su sve JLS
otoka Krka.
Tako je bilo i ove godine. Na svečanosti su se okupili
hrvatski branitelji sa cijelog otoka, koji su, uz odavanje dužnog pijeteta poginulim i ranjenim kolegama,
te članovima njihovih obitelji, najprije nazočili sv. misi
zahvalnici, a potom svečano i dostojanstveno proslavili svoj blagdan.
Autor: Mladen Hero
Foto: Denis Lešić
7
VIJESTI IZ OPĆINE
Ribarski
dan
Tradicionalna pučka fešta, koja se održava godinama
prvog vikenda u kolovozu, ove godine je trajala od 2.
do 4. kolovoza. Sadržajem nije iskakala od onoga uobičajenog, za što se više puta osvjedočilo, da privlači
posjetitelje.
Potezala se mreža na Veloj plaži s više nego dobrim
ulovom, na zadovoljstvo velikog broja gledatelja, koji
su se svojski trudili sve prizore – ribare u mornarskim
majicama, barke, ribarski alat, konačno i ulovljene ribe,
fotografski ovjekovječiti.
Održalo se, iznimno posjećeno, natjecanje u piciginu
na Veloj plaži.
8
VIJESTI IZ OPĆINE
Organiziran je i turnir u intelektualno-sportskom, kartaškom nadmetanju „trešete i briškule“, sa, zahvaljujući svake godine sve brojnijim prijateljima iz Liburnije,
velikim brojem sudionika i još većim brojem „kibica“
– znalaca, koji ne igraju, nego promatraju igru i svojim
komentarima, u pravilu, živciraju igrače.
Događanja su se mijenjala jedno za drugim, sve u veselom ozračju, mirisu svježe i pripremljene ribe, a u
uvjetima ekstremno visokih vrućina, dehidraciju se
izbjegavalo uzimanjem znatnih količina tekućine –
uglavnom, vina i piva, te, nešto rjeđe, sokova i vode.
Jedan dan bi završio, a drugi dobrano započeo, uz ples,
pjesmu i zabavu na Paladi.
9
IZ KULTURE
Baška International
Guitar festival 2013.
Da je Antonio de Torres Jurado, tvorac današnje klasične akustične gitare mogao prisustvovati našem
novom gitarističkom festivalu u Jurandvoru i Baški
zasigurno bi bio ponosan na popularnost i razvoj njegovog instrumenta, te različitost glazbenih stilova u
kojima gitara vodi “glavnu riječ”.
Tome smo i ove godine bili svjedoci na drugom Baška
International Guitar festivalu od 17. do 21. 08. u organizaciji Turističke Zajednice općine Baška, Udruge Hal
iz Rijeke te Agencije za kulturu i turizam „AZ“ iz Jurandvora, koji je održan na predivnim lokacijama oko
crkve Sv. Lucije te bašćanske Stare rive.
Tri godine trudili smo se organizirati pojedinačne gitarističke koncerte da bi napokon prošle godine ozbiljno zaplivali u festival. Budući da festival nisu samo
koncerti i nastupi priznatih gitarista, to je ujedno i
nekoliko dana druženja uz kako kažu “najpopularniji
instrument na svijetu” u vidu glazbenih radionica gdje
svjetski majstori podučavaju mlade gitariste, likovnih
izložbi, “after party session” improvizacijskih svirki nakon koncerata, upoznavanje glazbenika, te razmjene
iskustva i stilova među profesionalcima i hoby gitaristima.
Ova godina pokazala je da se trud isplatio. Posjećenost
festivala porasla je za 30-tak posto, uz prisustvo mješo-
vite publike, domaćih posjetitelja, turista stranaca te i
nešto ciljane publike iz bližih gradova Krka, Rijeke, kao
i ostalih otočnih mjesta.
Bigfest, kako smo ga skraćeno nazvali, trajao je ukupno
pet dana. Imali smo priliku ponovno vidjeti i čuti neka
zaista renomirana svjetska gitaristička imena. Prije
svega spomenuo bi Petera Fingera, Nijemca koji spada
u sam vrh svjetske fingerstyle scene. Peter nas je prve
festivalske večeri oduševio svojim unikatnim načinom
sviranja metalnim napršnjacima izvodeći autorske
kompozicije u svom prepoznatljivom stilu kombiniranja modernih gitarskih fraza sa klasičnim motivima u
virtuoznoj izvedbi.
Peter Finger
10
IZ KULTURE
Drugi veliki gost Mozes Rosenberg je pripadnik mlade generacije virtuoznih Gypsy swing muzičara koji
tradicionalno uče gitaru od vrlo ranog doba, tako da
na neki način srastaju s instrumentom. Svoju improvizacijsku moć pokazao nam je u društvu našeg ponajboljeg gitariste Mate Matišića uz pratnju nadahnutog
kontrabasista Jurice Štelme.
Za mlađu generaciju ljubitelja gitare i blues-rock glazbe pobrinula se Elizabeth Lee, gošća iz Texasa, SAD sa
svojom grupom Cozmic Mojo na Staroj rivi u Baški, uz
predgrupu Winch iz Rijeke.
Elizabeth Lee sa svojom grupom i Mate Matišić ispred bistroa
Forza u Baški.
Mozes Rozenberg, Mate Matišić i Jurica Štelma
U klasičnoj večeri veliko je zadovoljstvo bilo vidjeti
našu najpoznatiju gitaristicu sa već 10-gogišnjom karijerom u Americi Anu Vidović koja nam je uz svoga
brata Viktora u vrlo dinamičnoj izvedbi priuštila neke
od najljepših skladbi za klasičnu gitaru.
Elizabeth Lee, gošća iz Texasa, SAD sa svojom grupom Cozmic Mojo
Posebnu atmosferu priuštio nam je naš poznati gitaristički virtuoz Branimir Bogunović-Pif predstavivši nam
svoje novo eksperimentiranje u vrlo specifičnom stilu
Fingertapping-a.
Na kraju ne zaboravimo i našeg stalnog gosta i suradnika na festivalu Damira Halilića-Hala koji nam je predstavio svoj novi album Mare Nostrum sa motivima Hrvatske tradicijske glazbe snimljenim u Londonu.
Da se radi o vrhunskim glazbenicima dokaz je i gostovanje petero umjetnika sa našeg festivala na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama.
Za likovni dio festivala zaslužan je Riječki slikar Božidar
Milinović Mr. Jazz sa svojom izložbom poznatih svjetskih i domaćih gitarista.
Ana i Viktor Vidović
11
IZ KULTURE
Gitarističkim radionicama je ukupno prisustvovalo
sedmero mladih gitarista: Alen Barac, Ejdin Cerovac,
Andrija Mlacović, Nikola Vladić, Matija Magaš, Nino
Atanasović te najmlađi Frano Živković od kojih nam je
nekoliko priredilo prezentacijsku večer.
Gostima izvođačima u nezaboravnoj uspomeni ostalo
je i druženje u uvali Vela Luka Buymer gdje je ekipa
udruge Buymer organizirala kupanje uz roštilj. Naravno gitaristi su sa oduševljenjem odgovorili na gostoprimstvo nadahnutim muzičkim improviziranjem na
rivici u Buymeru.
Da bi sve ovo bilo moguće nezamislivo je bilo bez organizacijske pomoći Majde Šale, Dane Kružić i njezine
ekipe, Martina Šesnića te vjernih pomagača i volontera Davora, Alena i Vjeke, bez truda ekipe iz TD-a i
Ervina Stilina.
Besprijekoran zvuk, ugodnu rasvjetu i odličnu pozornicu odradili su dečki iz Riječke firme Cyclorama.
Frano Živković iz Rijeke (u sredini) najmlađi sudionik festivala u
društvu svog profesora i Denija Šesnića
Na fotografiji su učesnici, sponzori i organizatori festivala (Peter
Finger sa suprugom, Majda Šale, Toni Juranić, Boris Dujmović, Deni
Šesnić, Anton Katunar, Mozes Rozenberg, Božidar Milinović i Mate
Matišić
Ove godine pomoglo je i mnoštvo sponzora kojima
se ovom prilikom još jednom zahvaljujemo a to su:
Općina Baška, Hoteli Baška d.d , Bistro Forza, Agencija Guliver, Pansion Burin, Porto klub, Vinarija Katunar,
Bistro Franica, Uslužni obrt Bonaca, Kulturno društvo
Šoto, Udruga vinara Žlahtina, Restoran Nada iz Vrbnika , Restoran Cicibela, Eart rasvjeta Zagreb, reklame
Pruša, tiskara Šuljić te Elixir žice za gitaru.
Vjerno su nas pratili i naši medijski pokrovitelji Novi
List , Radio OK i Radio Rijeka .
Ali ovo sve ne bi truda vrijedno bilo da nema Vas, naše
vjerne publike koja pokazuje sve veći interes za ovaj festival. Nećemo Vas iznevjeriti, naša osnovna ideja festivala vrhunskih umjetnika gitare na najljepšim lokacijama bašćanske kotline motivacija je koja ne daje šanse
opuštanju i komercijalizaciji festivala. Budite uvjereni
da već sljedeće ljeto dolaze nova imena i velika iznenađenja.
Deni Šesnić
Mladi gitaristi iz Vrbnika - učesnici gitarističkih radionica
After party druženja održana su u Bašćanskim ugostiteljskim objektima Porto klubu, bistrou Forza, te u
Tapas bar Slon.
Fotografije:
Valter Stojšić, Deni Šesnić, Sandra Polić Živković
Torta kojom su se na kraju festivala zasladili svi učesnici i vjerna
publika
12
IZ KULTURE
KD “Šoto” na 48. Vinkovačkim jesenima
Uz 78 folklornih skupina iz različitih dijelova Republike Hrvatske i inozemstva na 48. Vinkovačkim jesenima sudjelovala je i naša starija skupina KD Šoto kao
jedini predstavnik Primorsko- goranske županije. U
iznimno bogatoj i nadasve vrhunski organiziranoj kulturnoj manifestaciji nazočilo je preko 8.500 sudionika.
Bašćani su imali čast biti gosti HSKPD “Seljačka sloga” iz Nuštra s kojima smo posebno vezani poveljom
prijateljstva između dvije općine, Nuštra i Baške, ali i
više od toga.
U subotu, 14.09. na centralnoj pozornici u središtu
Vinkovaca uz prijenos HTV1 oglasile su se sopile i
prikazali smo izvorni tanac i predstavili nošnju. Uz
naše vesele domaćine koji su predvodili svečani mimohod kroz Vinkovce u nedjelju 15.9., te zajedno sa
svim sudionicima plesali u najvećem šokačkom kolu
na svijetu. Državna smotra folklora za pamćenje!
Foto i tekst:
Sonja Polonijo
13
KD “BAŠKA”
Komunalno društvo “Baška”
Komunalno društvo “Baška”, trgovačko društvo u
vlasništvu Općine Baška posljednjih se godina stalno razvija i unapređuje svoje usluge, jednako kao što
obogaćenjem ponuđenih “servisnih djelatnosti” i s tim
povezanim kadrovskim ekipiranjem nastoji odgovoriti
sve zahtjevnijim zadaćama koje pred tu komunalnu
tvrtku stavlja općinska uprava, ali i cjelokupna lokalna
zajednica, ističe direktorica “TD Baška” Silvija Capić.
U nastojanjima optimiziranja načina rada te podizanja ekonomičnosti i učinkovitosti aktivnosti, unutarnji
ustroj komunalnog društva kao i njegova organizacijska struktura prilagođava se našim svakodnevnim zadacima kao i potrebama koje osnivači pred nas stavljaju, naglašava direktorica nastojeći u ovoj prigodi javnosti predstaviti i približiti tvrtku, usluge s kojima
su TD-ovci sve prisutniji na “otvorenome tržištu”,
ljude kojima je povjereno izvršavanje zacrtanih zadaća, ali i teškoće s kojima se ovi pritom sreću.
daci vezani uz obavljanje lučkih poslova - gospodarske
djelatnosti pružanja usluga korisnicima vezova namijenjenih nautičkom turizmu kao i usluživanja korisnika
dizalice te istezališta, nastavlja Capić dodajući kako je
jedan od većih i zahtjevnijih segmenata rada društva
vezan uz “komunalne poslove” - organizacijsku jedinicu čiji djelatnici skrbe o čišćenju, održavanju i uređenju javnih površina, obavljanju manjih građevinskih
zahvata (najčešće po nalogu općinskog Komunalnog
odjela) te održavanju i popravcima različitih elemenata urbane opreme te mjesne prometne signalizacije.
S lijeva na desno (iza)- Matija R., Marijan K.,Ivica B., Vedran B.,
(ispred) Ljiljana V. i Silvija C.
Održavanje čistoće kao i obavljanje zadataka vezanih uz komunalni dio naših zadaća, nastavlja čelnica
TD Baška, vodi poslovođa Vedran Barbalić, koji u
operativnom smislu upravlja svim radovima i poslovima, koje obavljamo slijedom godišnjih ugovora s
Općinom. U njegovoj se “režiji” odrađuju brojni zadaci vezani uz obveze redovnog strojnog ili pak ručnog
čišćenja javnih površina, pražnjenje i odvoz otpada iz
koševa za otpatke s pješačkih poteza mjesne jezgre, ali
i popravak odnosno manje građevinske i servisne zahvate na javnim objektima i površinama za koje smo
zaduženi. Tu vrstu poslova u TD-u obavlja 7 stalno
zaposlenih djelatnika kojima tijekom ljeta pomažu
i sezonski radnici. Barbalić je prigodu za kraće predstavljanje rada “svog” odjela iskoristio za ukazivanje na
problem s kojim se djelatnici TD-a sreću i čije bi rješavanje pridonijelo dosizanju još veće razine čistoće i
urednosti nekih od najfrekventnijih poteza Baške.
Silvija Capić, direktorica TD “Baška”
Glavnina posla kojeg obavljamo vezana je uz godišnje
ugovore koje, s nakanom obavljanja komunalnih zadaća, sklapamo s Općinom Baška u suradnji s čijim predstavnicima određujemo i intenzitet izvršavanja pojedinih zadaća odnosno lokacije na kojima se poslovi
izvode. Uz održavanje javnih površina na području svih
četiriju naselja, održavanje i uređenje zelenih površina,
obavljanje usluga prijevoza u zoni ograničenog prometa kao i izdavanje odgovarajućih propusnica kojima se,
sukladno odredbama općinske Odluke o prometu, ograničava prometovanje motornim vozilima u dijelovima
naselja, TD Baška upravlja i grobljima a naši su djelatnici zaduženi i za organizaciju, odnosno naplatu parkinga
na javnim parkiralištima na području Baške. Tu su i za-
14
KD “BAŠKA”
Nažalost, svjedočimo da dio stanovnika ali i poduzetnika koji posluju u najužem središtu Baške postavljene košiće za smeće, osim za odlaganje sitnog
otpada, koriste i za odlaganje kućnog otpada. Takvo
postupanje rezultira ne baš lijepom slikom našeg turizmu okrenutog mjesta, a djelatnicima TD-a čini velike
probleme jer čak ni svakodnevnim, višekratnim pražnjenjem koševa čistoću i komunalnu urednost nekih
od “najizloženijih” dijelova naselja ne uspijevamo zadržati na željenoj razini, zaključuje Barbalić dodajući i
kako bi komunalcima, u izvršenju njihovih nastojanja
održavanja javnog prostora čistim i urednim uvelike
pomogli vlasnici kućnih ljubimaca kada bi, kako to
uzusi kulturnog ponašanja i predviđaju, za njima skupili otpad kojeg ovi nerijetko ostavljaju na travnjacima
i šetnicama.
Sam Brozić kaže kako stanovnici Općine Baška pokazuju sve veći interes za tom vrstom usluga, ali i kako
bi glavnina zahvata te vrste, prema dogovorima postignutim s zainteresiranim mještanima, mogla uslijediti
najesen odnosno nakon završetka turističke sezone
koja, sudeći prema broju posjetitelja, ovdje još uvijek
traje. - Posla ima napretek, radimo na uređenju i održavanju javnih zelenih površina na kojima je, vjerujem,
već vidljiv napredak u odnosu na stanje s kojim smo
krenuli, naglašava voditelj zelenih površina ustvrđujući i kako se raduje očekivanom “širenju” radova na privatne vrtove, i to kroz ponuđene usluge povremenog
ili čak redovnog održavanja, ali i planiranja novih “zelenih okućnica”, čišćenja i krčenja zapuštenih zemljišta,
kao i uklanjanja odnosno zbrinjavanja viška zelenog
materijala. Brozić ne skriva i kako, osim pozitivnih pomaka na planu uređenja javnog zelenila i groblja (na
kojima TD-ovci također djeluju), bašćanski komunalci
prostor za daljnji napredak vide i u još intenzivnijem
radu na obogaćenju zasađenog raslinja, ali i dokidanju
prisutne prakse “samoinicijativnih intervencija” u zelene površine.
Nažalost, svjedočimo učestaloj praksi otuđivanja zasađenog ukrasnog bilja, dijelom i njegovom uništavanju odnosno neovlaštenom rezanju. Iako situacija nije
alarmantna, ovu bih prigodu iskoristio za upućenje
apela da nam se, ukoliko imaju kakvu primjedbu, sugestiju ili prijedlog vezan uz naša nastojanja unapređenja izgleda takvih površina, mještani slobodno obrate
sa svojim razmišljanjima, ali i da ne pribjegavaju intervencijama kojima se nerijetko stvara trajna, često
i nepopravljiva šteta, zaključuje naš sugovornik. Uz
ispunjavanje zadaća propisanih godišnjim ugovorom
o održavanju javnih zelenih površina, TD Baška odnedavna je u djelokrug svog rada uključilo i slične tržišne
usluge koje obuhvaćaju zahvate vezane uz povremeno ili pak redovno (mjesečno) održavanje grobnih
mjesta, usluge koje bi zasigurno mogle biti zanimljive
onima koji nisu stalni stanovnici ovog dijela otoka i
koji nemaju mogućnost redovitijeg obilaženja mjesta
posljednjeg počivališta njihovih najmilijih.
O parkiralištima i prometu na području Općina
Baška skrbi pak Marijan Kljajić koji, u razdoblju u
kojem se primjenjuju odredbe općinske Odluke o vremenu i načinu naplate parkinga na javnim parkiralištima, organizira i nadzire rad trojice sezonskih kontrolora parkinga. Jednako tako, zadužen je i odgovoran i za
provedbu općinske odluke koja se tiče prometovanja
u zatvorenoj zoni naselja te izdavanja odnosno praćenja pravilnog načina korištenja propusnica. Njegov
“segment”, pohvalio se, uglavnom je već dobro uhodan i posluje bez većih problema čemu uvelike pridonosi osvještenost korisnika na sustav organizacije i naplate parkinga na javnim parkiralištima. Nije na odmet
spomenuti i kako prihodi s osnova naplate parkinga
iz godine u godinu bilježe konstantan rast što je, po
njegovom ali i mišljenju direktorice Capić, pokazatelj
dobrog rada i učinkovitosti ustroja tog odjela.
U želji predstavljanja djelovanja društva ali i usluga
koje komunalci, u okvirima djelokruga svog rada, sve
češće nude “privatnim naručiteljima”, direktorica TD
Baška kaže kako se jedan od noviteta koji bi mogli
zanimati širu javnost odnosi na praksu stavljanja na
raspolaganje stručnih znanja i rada djelatnika te komunalne tvrtke, posebice na planu održavanja i uređenja okućnica odnosno privatnih zelenih površina.
Poslovođa odjela zaduženog za održavanje zelenila
- Ivica Brozić, magistar inženjer krajobrazne arhitekture zajedno s dvojicom djelatnika na dispoziciji je
svima koji imaju potrebu za zahvatima te vrste.
15
KD “BAŠKA”
donosi i Ljiljana Vraneš zadužena za opće administrativne poslove kao i vođenje evidencija vezanih
uz groblja. Govoreći o zadaćama ali i izazovima s kojima se sreće u radu Vraneš ističe kako, uz “administriranje” rada svih TD-ovih službi, u red zadaća kojima se
svakodnevno bavi spada i vođenje evidencija vezanih
uz korištenje grobnih mjesta na svim grobljima bašćanskog područja. Mještane svih bašćanskih naselja
(posebice one koji zbog nekog razloga ne raspolažu
odgovarajućim rješenjima o dodjeli mjesta gdje počivaju njihovi najmiliji) Vraneš je, u nastojanju ažurnijeg
i preciznijeg vođenja propisanih evidencija u ovoj prigodi pozvala da se u čim skorijem roku jave u sjedište
TD-a, a sve kako bi u suradnji s nadležnima regulirali
način i uvjete korištenja tih važnih objekata komunalne infrastrukture.
Lučke pak poslove vodi Matija Rušnjak, magistar
inženjer pomorskog prometa. U spomenutom odjelu rade dva stalno uposlena radnika te jedan “sezonac”,
a djelokrug njihova rada vezan je uz Ugovor o koncesiji koji je TD Baška sklopilo s nadležnom Županijskom
lučkom upravom Krk. Osim koncesije za obavljanje
poslova dizanja i spuštanja plovila u more, nositelji
smo i koncesije za naplatu turističkih vezova, obavljanje poslova na “istezalištu” te zadaća koje za ŽLU Krk
obavljamo temeljem ugovora o međusobnim odnosima, a koji se tiču održavanja reda u luci Baška, naglašava Rušnjak kojemu, osim općepoznatog manjka
prostora za privezivanje plovila raspoloživog u svakodnevnom radu najveći izazov predstavlja suočavanje s
povremenim neredom kojeg u luci znaju stvarati oni
njeni nedisciplinirani korisnici. Svim korisnicima luke,
kako u njenom komunalnom tako i onom nautičarsko-komercijalnom dijelu nastojimo izaći u susret i u
najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti njihove potrebe.
Ipak, obzirom na objektivnu prostornu ograničenost
luke kao i kapacitativnu preopterećenost većeg dijela lučke infrastrukture potrebno je stalno koordinirati
lučkim kretanjima što nerijetko nije nimalo lak zadatak, naglašava voditelj lučkih poslova kojemu, kaže,
najveću brigu i smutnju stvaraju korisnici koji svoja
plovila samoinicijativno “sele” ili ih pak neovlašteno
privezuju na tuđe vezove odnosno mjesta na kojima
to nije dozvoljeno. Ove su godine odrađeni radovi na
“preslagivanju” sidrišta u zoni turističkih vezova čime
je, osim boljeg vizualnog efekta, dobiven i pokoji novi
vez, kaže Rušnjak naglašavajući kako najveći dio posla
u sezoni obuhvaća prihvat plovila u tranzitu te njihovo
usmjeravanje na za to predviđena privezna mjesta. U
našem uredu nalazi se shema luke sa označenim brojevima komunalnih vezova i popisom korisnika pa svi
zainteresirani mogu doći pogledati, informirati se i
ukazati na nepravilnosti ili pak mogućnosti boljeg korištenja raspoloživog lučkog prostora.
Usluge koje TD Baška nudi na “slobodnom tržištu”
i kojima naši djelatnici nastoje maksimalno izaći u susret svim potrebama i željama žitelja Općine Baška,
uz već spomenute, obuhvaćaju i mogućnost korištenja usluga krana (košare), jednako tako i kamiona
odnosno drugih vozila kojima komunalci obavljaju
usluge prijevoza, objašnjava nam direktorica Silvija
Capić. Stanovnicima Baške kao i brojnim trgovcima i
ugostiteljima koji djelatnost obavljaju u središtu mjesta sasvim su sigurno poznate i usluge prijevoza elektrokolicima koje već godinama pružamo. Dobar dio
Bašćana zna i za usluge odnosno mogućnosti koje u
sferi obavljanja lučkih poslova nudimo u pogledu osiguravanja korištenja navoza, usluga dizalice, pranja
podvodnog dijela njihovih plovila, ali i usluge rezervacije turističkih vezova. U svakom slučaju, zaključuje
čelnica komunalnog društva, osim zadataka i poslova
na koje nas obvezuju godišnji ugovori s općinskom
upravom, sve veću i značajniju pažnju poklanjamo i
poslovima kojima nastojimo olakšati svakodnevicu
svojih sumještana, naravno, vodeći računa o konkurentnosti cijena ali i kvaliteti ponuđenih usluga koje,
naglašava Capić, iz dana u dan prepoznaje sve širi krug
korisnika njihovih usluga.
Uz sve spomenute, aktivnostima TD Baška uvelike pri-
Mladen Trinajstić
16
TURIZAM
Ostvareni turistički
promet na području
Općine Baška u razdoblju
siječanj-kolovoz 2013.
Osvrt na kulturna
događanja u 2013. g.
na području Baške
Dobar početak turističke sezone (u prvih pet mjeseci
ostvareno je 19% više noćenja u odnosu na rekordnu
2012. godinu), pomutila je statistika u lipnju gdje je
ostvareno i do 13% manje noćenja . Uzroci slabijim dolascima i ostvarenim noćenjima su poznati, raniji katolički blagdani uzrokovali su veliku rupu u lipnju, a lošije
vremenske (ne) prilike (kišno razdoblje) je utjecalo na
lipanjsku slabiju popunjenost.
U srpnju s ulaskom u glavnu sezonu situacija se znatnije
popravila ostvareno je za 1% više dolazaka i noćenja.
Rezultati u kolovozu mjesecu već su bili rezultati koje
smo željno očekivali i planirani, čak 10% više dolazaka i
4% više noćenja
Početkom rujna raspolažemo s relevantnim pokazateljima. Na području Općine Baška ostvareno je u razdoblju
siječanj-kolovoz 133.714 noćenja (5% manje u odnosu
na 2012. godinu) i 798.932 noćenja (1% više).
Domaći gosti ostvarili su 6.370 dolazaka (18% manje) i
34.714 noćenja (5% manje), a čine 4,34 % ukupnih noćenja) dok je dolazaka stranih turista 127.117 (3% više)
i 764.218 noćenja (1% više), a čine 95,65 ukupnih noćenja.
Po smještajnim kapacitetima najviše dolazaka i noćenja
ostvareno je u privatnom smještaju 54.686 dolazaka (9%
više) i 356.473 noćenja (8% više), slijede dolasci i noćenja
u kampovima sa 39.684 dolazaka (1% manje) i 240.099
noćenja (5% manje), te u hotelima koji su ostvarili 35.369
dolazaka (4% manje) i 176.829 noćenja (4%manje).
Po tržištima najveći broj noćenja ostvarili su Nijemci sa
191.398 noćenja (11% više) te Austrijanci sa 112.145 noćenja (1% više), Slovenci su na trećem mjestu sa 93.434
noćenja (13% manje), Talijani sa 85.220 noćenja (4% manje), te Česi sa 83.400 noćenja (4% manje).
Izuzetne rezultate bilježe Poljaci koji su sa 42.099 noćenja
ostvarili povećanje od 27% u noćenjima, a porast bilježe
i turisti sa Skandinavskog područja Šveđani sa 11.516 noćenja (porast od 14%), Norvežani sa 4.153 noćenja (6%
više), Danci 6.973 noćenja (10% više).
Porast bilježe i Švicarci sa 10.728 noćenja (19% više).
Ukoliko rujan i listopad budu dobro popunjeni najvećim
dijelom u hotelskom smještaju, očekuju se rezultati iz rekordne 2012. godine kada je ostvareno preko 922.000
noćenja.
S predviđenim ostvarenjima za očekivati je da će Baška
ostati najposjećenija turistička općina u Primorsko-goranskoj županiji!
Osvrt na kulturna događanja u 2013. godini na području Baške
Veliki broj kvalitetnih programa koja su dobro isplanirana za sezonu 2013. godinu doprinijela su kulturnoj ponudi Baške i velikom interesu gostiju
Programi su se odvijali već od proljeća počevši od Uskrsa
kada je već tradicionalno Baška dočekala svoje prve goste
u zajedničkom druženju i blagovanju Uskrsnog doručka
koji je održan na otvorenom prostoru uz crkvu sv. Trojce
na dan Uskrsa 31.03.2013. godine uz bogat program koji
su predstavili Kulturno Društvo Šoto i u večernjem dijelu programa na koncertu koji su održali pjevački zbor
mladih Josip Kaplan iz Rijeke u crkvi sv. Trojice.
U nastavku programa kroz travanj, svibanj i lipanj održani su programi vezani uz obilježavanje ulaska Hrvatske
u punopravno članstvo Europske unije pod nazivom
„Baška u EU“ uz sudjelovanje velikog broja Kulturno
umjetničkih društava iz zemlje i inozemstva koja su se
predstavila u Baški a koja su
-Kulturno prosvjetno društvo Bazovica Rijeka
-Matica Slovačke Rijeka
-Češka beseda Rijeka
-Folklorno društvo Škubanek iz Jihlave (Češka)
-Hrvatsko – austrijsko društvo i gostovanje muškog pjevačkog zbora iz Klagenfurta – Postchor
Klagenfurt (Austrija)
-Grup Ausswinkl
-KUD – SAC Fratellanza iz Rijeke
-KUD Balatonfüred Neptancegyuttes (Mađarska)
-Poljska kulturna udruga Fryderyc Shopin iz Rijeke i Poljski rudarski puhački orkestar „Bytom“ iz
Poljske
17
TURIZAM
Baška su posjetili i veleposlanici koji su svojim dolaskom podržali programe u kulturi ali gastronomsku ponudu koju su pripremili bašćanski ugostitelji trudeći
se ponuditi jela upravo iz nama najznačajnijih emitivnih
tržišta njemačku, talijansku, austrijsku, češku, slovačku,
mađarsku i poljsku i na kraju bašćansku kuhinju.
Bašku su posjetili
Nj.E. Roman Supek, Veleposlanik Republike Slovačke u Republici Hrvatskoj i Boris Petrik 1. tajnik slovačkog veleposlanstva
Nj. E. Martin Košatka Velposlanik Republike Češke
u Republici Hrvatskoj
Nj.E. Maciej Szymanski Veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj
Gosp. Tomáž Bakó zamjenik Veleposlanika Republike Mađarske u republici Hrvatskoj
Općina Baška potrudila se u predsezoni ugostiti velika
muzička imena kao što su Toni Cetinski, TBF iz Splita,
Crvena Jabuka , Karma , Hari Rončević i Colonia.
Izložbe u galeriji Zvonimir bile su:
-U danima slovačke kuhinje u sklopu programa Baška
u EU
„20.godina Slovačke Republike“
-U danima Češke kuhinje izložba fotografija
„Češki gradovi Unesco“
-U sklopu Poljske kuhinje izložba slika poljske umjetnice Jystine Miklasiewicz u Jurandvoru
Izložba fotografija „Hrvatski navijači na UEFA
EURO 2012.
Izložba na otvorenom „Prijatelji mora“organizirana je u
suradnji s Udrugom Livingston . Izložba je predstavljena
na 64 velika formata, a predstavljene su fotografije nastalih 50-tih godina prošlog stoljeća s tematikom života
hrvatskog Jadrana. Izložba je bila postavljena na Paladi
i na Mulu privukla je veliki broj znatiželjnika a do do
Baške je došla nakon što je obišla 14 većih Hrvatskih gradova
Uz programe koje je organizirala turistička zajednica općine Baška vrijedno je spomenuti i ostale manifestacije i
programe koja su se događala ovog ljeta u Baški:
-Proslava Duhove na Batomlju u svibnju u organizaciji
MO Batomalj
-„Ples u prirodi“ održana u Jurandvoru prvog petka u
srpnju u organizaciji KD Šoto
-Tradicionalan „Ribarski dan“ u kolovozu u organizaciji Općine Baška
-Marijin zvon u organizaciji Župe Baška i Društva Sinjali , odražne u kolovozu
-Proslava Rokove u organizaciji mještana i MO Draga
Bašćanska u kolovozu
-„Zasopimo zatancajmo“ , tradicionalan susret klapa i
folklora u rujnu u organizaciji KD Šoto
Udruženih snaga ove sezone ponudili smo bogat kulturno zabavni program našim gostima , posjetiteljima,
vikendašima i domicilnom stanovništvu.
Vjerujemo da je svatko uživao u nekim od održanih programa
Turističkoj zajednici općine Baška slijedi priprema programa za 2014. godinu.
Mr.sc. Majda Šale,
Bašćansko kulturno ljeto koje je slijedilo programi su koji
su pomno birani za sezonu na zadovoljstvo kako domaćih i stranih gostiju, a obuhvatili su sadržajno različite
kategorije zabave, od nastupa klapa i folklora (Šibenska
klapa Maslina, klapa Zvonimir iz Baške , Prvi komin Snježanin iz Zagreba, KD Šoto, KUD Punat) , kazališnih predstava (Molierov Mizantrop, kazališna predstava za djecu
Pučko otvorenog učilišta iz Velike Gorice ), do koncerata
grupa Livingstone band, Los Caballerosi, Saše Matovine i Battiffiace, Putokaza , večeri šansone i poezije don
Antona Šuljića i Olivere Baljak i klasičnih programa Vox
Celestis – Ingrid i Roberto Haller, Robert i Kristina Kolar,
te nastup kvinteta Ondine Delmestre i Diane Ćiković
na harfi, te sportski košarkaški nastup Basket Tour 2013.
BIG Fest – Baška international gutar festival zasebna je
kulturna ponuda u organizaciji Turističke zajednice općine Baška, Udruge Hal i Agencije za kulturu i turizam „AZ“
koja je u kolovozu mjesecu kroz četiri dana programa
ugostila svjetska i domaća gitaristička imena od Petera
Fingera Mozes Rosenberga, te Texasške grupe Elisabeth
Lee & Cosmo Mojo do Branimira Bogunovića Pif-a, Mate
Matišića, Jurice Štelma, Ane i Viktora Vidovića.
18
BAŠĆANSKA ML ADOST
Okupljanje učenika u školskom dvorištu 2. rujna 2013.
Nova godina u staroj zgradi
Nastava je ove godine, kao i obično, započela prvog ponedjeljka u rujnu mjesecu. Učenici, učitelji i dio roditelja okupili su se u školskom dvorištu u osam sati ujutro.
Nakon pozdravne riječi te posebne dobrodošlice i ohrabrenja koje smo uputili prvašićima održan je samo sat
razredne zajednice.
Nastavnu godinu treba započeti bez stresa pa prvi radni
dan služi za razmjenu doživljaja o proteklim ljetnim praznicima i upoznavanje s rasporedom sati. U devet sati
i trideset minuta započela je misa posvećena početku
školske godine. Djecu koja su željela prisustvovati ovom
religijskom obredu učitelji su otpratili do mjesne crkve
sv. Trojice. To je onaj ljepši dio.
Jer ima i onaj neizbježni - nažalost… A to je da ne možemo ne spomenuti veliko nezadovoljstvo sviju nas zbog
odgađanja rekonstrukcije školske zgrade i izgradnje s
njom povezane sportske dvorane. Iako je nastava na zamjenskoj lokaciji već bila isplanirana a veliki radovi ove
jeseni najavljeni, od svega toga – ništa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, od kojeg se očekivalo da podrži
ovaj projekt s jednom trećinom ukupnih troškova, jer je
to do sada bio model investiranja kod ovakvih projekata,
tijekom kolovoza je objavilo da nema novaca.
Što sada? Koji je plan B? Izgleda da o tome nitko ništa
ne zna i da se razgovori, pregovori i planiranja trebaju
započeti ispočetka.
Na dotrajaloj školskoj zgradi već godinama nije bilo ozbiljnijih zahvata, uvijek s izgovorom da je u planu izgradnja novog objekta. Podsjetimo odgovorne još jednom da
krov prokišnjava na više mjesta, da je u funkciji samo jedan
sanitarni čvor za svih stotinjak učenika, dječaka i djevojčica. Da kuhinja ne zadovoljava tehničke uvjete, radijatori
cure, žaluzine na prednjoj fasadi predstavljaju opasnost za
prolaznike, da se potporni zid prema glavnoj prometnici
urušio još ovog proljeća… Ovaj bilten je prekratak za cjeloviti spisak nedostataka.
Predrag Perožić, voditelj PŠ Baška
Prvi razred s učiteljicom Snježanom Dujmović
19
BAŠĆANSKA ML ADOST
Što se sve u vrtiću radi?
Obilježili smo i dolazak Sv. Nikole prigodnim aktivnostima te održali zajedničku priredbu u crkvi Sv. Trojice
u Baški.
S nestrpljenjem smo dočekali još jedan početak nove
pedagoške godine! To je, za nas odgojitelje, uvijek iznova pravi izazov jer nas čeka nova generacija djece, ali i
roditelja. Prvi smo put jesen dočekali u novom vrtiću,
a mi odgojitelji imali smo čitavo ljeto da osiguramo
djeci okruženje i organizaciju koja u potpunosti odgovara njihovim potrebama. Kapacitet popunjenosti se
izgradnjom novog vrtića povećao te su jaslice već na
početku godine brojale čak 14 mališana.
Božićne blagdane obilježili smo izradom božićnih
ukrasa i motiva, održavanjem zajedničkih radionica
s roditeljima, priredbom u sportskoj dvorani vrtića te
sajmom božićnih ukrasa. Također smo ugostili putujuće kazalište iz Rijeke.
Zimu je brzo prošla u mnoštvu raznih aktivnosti, a od
onih najdražih djeci izdvajamo izradu maski kroz likovne aktivnosti te održavanje maškaranog druženja svih
odgojnih skupina svakog četvrtka u vrtiću. U sklopu
tih druženja organizirane su i natjecateljske igre naših
starih.
Nismo gubili vrijeme već smo s početkom godine
krenuli s tematskim aktivnostima vezanima uz jesen.
U sklopu „Dana kruha“ posjetili smo pekaru gdje su
djeca upoznata sa pekarskim proizvodima i načinom
proizvodnje peciva i kruha. Kroz aktivnosti vezane
uz „Dane kruha“ upoznali smo se sa raznim vrstama
žitarica i brašna, mijesili tijesto i promatrali promijene uzrokovane djelovanjem kvasca. Oblikovali smo
kruščiće od izrađenoga tijesta, napravili „Masune“, tj.
izradili maslinike od otpadnih materijala, lišća i kore
drveta, degustirali smo maslinovo ulje te istraživali za
što se ono koristi.
20
BAŠĆANSKA ML ADOST
Išli smo na izlete na odlagalište otpada „Treskavac“ i vodocrpilište „Ponikve“ te smo već tradicionalno posjetili
akvarij u Baški. Uživali smo i u šetnji do Jurandvora, do
crkve Sv. Lucije, gdje smo zajedno s roditeljima organizirali i malo druženje uz sportske igre.
U suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka posuđivali
smo knjige iz županijskog Bibliobusa.
TZ Baška poklonila nam je sadnice cvijeća.
DVD Baška i VD Krk su nam prezentirali vatrogasnu
opremu i vozila s sklopu blagdana Sv. Florijana.
U lipnju smo išli na izlet u Martinovo selo gdje smo
posjetili kovačiju, mlin, muzej i konjušnicu.
Razgovorom o ljubavi, darivanju i Sv. Valentinu obilježili smo blagdan ljubavi i zaljubljenih. Izradili smo i
prigodne poklone koje su djeca nosila svojim kućama.
Majčin dan i Dan očeva protekli su u razgovoru o našim najbližima i izrađivanju poklona.
Velika se pozornost posvećivala radu na emocionalnom razvoju djeteta. Kao edukativni i poticajni
materijal koristili smo „Abecedu osjećaja“ i „Kutiju
osjećaja“. Poticali smo djecu na likovno izražavanje uz
instrumentalnu glazbu te na prepoznavanje i pravilno
izražavanje emocija.
Eko tema ove pedagoške godine bila je energija. Pri planiranju rada postavljali smo sljedeće mjesečne ciljeve
i zadatke: štednja električne energije u cijelom objektu, aktivnosti vezane uz temu kako nastaje električna energija, izrada letaka o štednji električne energije
te njihovo dijeljenje po Baški. Proveli smo aktivnosti
istraživanja smjerova vjetra te izrade vjetrenjača. Štedjeli smo vodu u cijelom objektu te pravili razne pokuse s vodom. Sakupljali smo materijal za izradu komposta. Također smo sakupljali stari papir te ga nosili
na obližnje odlagalište otpada. U Tjednu otvorenih
vrata vrtića imali smo izložbu radova od otpadnih
materijala i igrokaz o očuvanju prirode te smo upriličili
svečanost podizanja Zelene zastave.
U dvorištu našeg vrtića održali smo završnu svečanost.
Program se sastojao od mnoštva pjesme, plesa i recitacija, a što je najvažnije, dobrog raspoloženja. Uz podjelu njihovih mapa i diploma ispratili smo predškolce te
im zaželjeli sretan i uspješan početak škole.
Dugo iščekivano proljeće približilo se i jedva smo dočekali prostor ispuniti proljetnim cvijećem i ukrasima.
Istraživali smo promjene u prirodi te mnogo vremena
provodili u šetnji.
Za Uskrs smo održali radionicu s roditeljima na kojoj
smo izrađivali uskršnje ukrase. Razgovarali smo o značenju Uskrsa i tradiciji koja se veže uz taj blagdan.
Puno pažnje posvetili smo pričanju bajki koje smo
obrađivali kroz čitanje i prepričavanje, a potom ih izražavali kroz likovni izričaj i scensko uprizorenje.
U mjesecu svibnju održan je Olimpijski festival dječjih
vrtića Hrvatske PGŽ. Iz našeg vrtića sudjelovalo je petero djece. Djevojčica Ana Topalušić Orlović osvojila je
treće mjesto u disciplini skok u dalj.
Željko Tomašić
21
NAŠI STARI
Bašćani u Americi
- 2. dio
Zatim imamo „Ivinića“ brata od „Bačice“ koji dolazi 1912 godine. 1920. God. Sa brodom iz Trsta dolaze
Frane „Muca“ i sestra Jele koja je bila zaposlena kod
Kapulara u restauranu „Barba Stanko“. Franić dolazi
1920. Godine.
Đorđe Jure Kvenić dolazi 1920. godine u dobi od dvadeset i dvije godine. Živio je u glavnom Indiana Harbor
Chicagao East dide gdje obavlja i radi razne poslove a
puno je godina proveo na dužnosti upravitelja podmlatka Hrvatske Bratske zajednice i Indiana Harbor.
Isti je Đorđe samo nastavio djelo svoga oca Luke koji je
sa Georgom Balićem radio na osnivanjj Hrvatske Bratske zajednice daleke a897. Godone u Chicagu. Đorđe
je umro 13. Travnja 1992. Godine u straosti od desedeset i tri godine i sahranjen je u Baški.
Na zapadnoj obali Amerike- California nije nikada
bilo mnogo našeg svijeta. Saznao sam da s u San Franciscu jedino boravili Vinko Lovrić „Škica“ koje se ovdje
Nekako u ovo vrijeme dolaze Frano, Miko i Jerko
Hero zvani „Škampavija“. Također 1905. Godine odlazi
velika grupa u Ameriku. Među njima su dva brata Vinko i Paulo Bogdešić, Jure „Patalin“, Bare Barbalić zvani „Patašić“, Petar jurić „Fuga“, Tone Lovrić „Glavaca“ i
drugi. Tih godina također odlaze i „Papić“, Jere Pahlić,
Tone „Kapular“, Pelijac, Niko Desantić i drugi.
Jere Pahlić je bio velikoga rasta sa bradom. Imao je
jednoga sina i dvije kćeri. Sina su mu zvali „Vicenco
Ban“, a kćerka Marica i Katica udata Radić, bile su udate negdje po Krku.
Vinko Bogdešić kao je unaprije rečeno dolazi sa grupom 1905.g odine u Philadelphiu i u njoj ostaje do
1961. Godine i vraća ase u Bašku gdje umire 1966. Godine gdje je i zakopan.
Dobar dio ovih posljednjih grupa vratio se u stari
kraj., gdje su naknadno osnovali svoje obitelji.
22
NAŠI STARI
tamo nađu iil ia svete mise, ili pak na čaši nekog pića i
za neki razgovor. Možda je bila nešto bolja situacija u
Philadelphiji gdje je živio i djelovao Đani Paušić i koji je
u nas unašao hrvatski duh u takove klubove.
Dobar dio toga svijeta došao je sa ispravnim dokumentima na opziv svoje braće, prijatelja ili nekog
znanca. Bilo je i slučajeva bijega sa broda kao pomorac od „Karpatia“, „Panonia“, „Antonia“ i drugi, a koji
su pripadali „Cunard Line“ iz Engleske. Ovi mladi ljudi
pomorci ukrcani na pomenutim brodovima dolaske u
New York, otišli bi na kraj u posjet nekom od svoih
znanaca, kod njega ostali riskirajući izgubiti i posao i
dospjeti u zatvor.
Ispred New Yorka postoji jedan mali otok imenom
Ellis na kojem je usput budi rečeno poznati Kip slobode. Svaki dolazeći brod (pretpostavljam putnički)
morao je pristati na taj otok. TU se odmah vrišila jako
stroga kontrola putnika i robe i zdravlja uptnika. Onaj
koje je „ispunjavao“ uvjete bio je prihvaćen od strane
onoga koji ga je pozivao, a onaj koji nije ispunjavao
uvjete bilo zdravlja bilo nečeg drugog, vraćen je bio
onamo od kuga je došao sa istim brodom.
Gledajući danas sve je to davna prošlost. Ne znam
sigurno, ali mislim da prsti samo na jedno ruci dovoljni
su koji bmogli pronaći te bivše emigrante i koji uživaju
u svojoj zarađenoj mirovini. Od svih našh Bašćana koje
sam ovdje spomenuo a koji su se povratili nisu imali
mirovna. Danas je mirovina uhodana stvar, a u njihovo
doba bila je to prava rijetkost. Imena sam ovdje namjerno izostavio.
Bilo je i onih koji su nakon odlaska zaboravili svoj
stari kraj i nikada se niti jednom kartom javili svojim
najbližima. Bilo je i onih koji su povukli k sebi i svoje obitelji, ima i takvih kojima se niti za grob ne zna.
Da, život je ponekad okrutan, nemilosrdan, sreo sam
te ljude, žao mi ih je bilo jer su vrijedni. Siguran sam
da bi vrlo rado i sa posebnom radošću prhvatili našeg
bodulskog pjesnika kada kaže....:“Doma gren kadi me
pozna saki paas i mačak, doma gren kadi ću se moć na
svoju gromaču nagnut, i med svojimi ljudi zdahnut. Na
žalost ovo posljednje nije bilo svakome suđeno.“
Siguran sam da sam ovdje neka imena izostavio,
ali ne mojom krivicom. Krivi su bez uvrede oni koji
su mi dali ove informacije, a oni mi na ovo moje
odgovaraju.....“budi kuntenat da smo brižni i ovo zapametili, da ne vidiš da smo već malo na mufu-budi
kuntenta“.
Hvala im velika.
Vinko Bogdešić
naselio nekako odmah iza 1900. Godine, te brat Marijo
„Škica“ konobar koji je došao ovamo na poziv svoga
brata nakog drugog svjetskog rata iza 1945. Godine, a
za vrijeme drugog svjetskog rata radio je u Njemačkoj
kao konobar. Osim njih u Californiji je živio i Mihovil
Hero zvani „aninić“ koji se morao povratiti kao pmoć
u njezi svojoj staroj majci Ani.
Što se pak tiče juga točnije Floried, tamo također živi
vrlo mali broj našega svijeta. To je bio mate Kvenić „Buhin“, Ljubo Tudr i Grandić Anton zvani „Bane“.
Informacije koje sam od pomenutih dobio, govore
mi da je do 1900. Godine u SAD dođlo oko pedesetak
naših ljudi (muževa i žena i djece) te oko stotinjak do
1914. Godine tj. Do izbijanja drugog svjetskog rata.
Informacije koje sam dobio, govore mi da je oko trideset i petero djece ispod deset godina napustilo Bašu
zajedno sa svojim roditeljima i otišlo u Ameriku do izbijanja drugoga svjetskog rata.
Oko stotinjak naših ljudi koji su se iselili bili su razni
zanatlije kao npr. stolari, kalafati, zidari, postolari, mornari, ribari i slično. Po dolasku u Ameriku u glavnom
su radili u brodogradilištima (Candem-Philadelpiha),
zeljezarama, tvornice cementa (Miko Hero-Škampavija i braća), na velikim poljima kod farmera, neki na tim
poslovima i ostali, ali je bio dobar broj i onih koji kada
su se snašli nastavili raditi u svojim zanatima. Jedan
dobar dio ih je radio i kao lučki radnici.
Kada se ovdje govori o našim ljudima, obično se znalo reći da je radio u Indiani ilii pak radio je u New Jersey
država. Točno je tako jer dobar dio toga emigracionog
svijeta živio je u Indiani-Ililionis Chicago grad i mjesto
poznato po tome što se tamo mogao naći dosta dobar
posao, bolja zarada, pa su tako mnogi zaradili i vratili se natra u svoj stari kraj (Miko Herko „Škampavija“,
Frane Magašić, „Franiš“ i dr.)
Što se pak tiče „Djezi“ riječ je o državai New Jersey
u kojoj također živi jedan veliki dio našeg svijeta (Hoboken) u kojem živi skoro dvije tisiuće emigranata aiz
Suska-Sansigioti). Ovo se posebno odnosi na Feirview,
Jersey City, North Bergen, Union City i dr., te grad New
York i posebno Astoria gdje ih ima nekoliko desetaka
tisuća. Ovdje sam mislio reći općenito o hrvatskom
življu, a u svakom pomenutom ima možda i desetak
obitelji porijeklom iz Baške.
Po dolasku u novu obećanu zemlju ljudi su bili prepušteni sami sebi. Znali su samo za rad i jedan bi drugome pomagali. Naših hrvatskih društava nije bilo.
Postojali suj samo Austro-Ugarski nazovimo klubovi,
a našim ljudima nije preostalo ništa drugo nego da se
23
NAŠI STARI
Povijest osnovnog školstva u Baški
- 1. dio
“Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom školovanju
njezine mladosti.” - Erazmo Roterdamski
Autor: prof. Tvrtko Božić
Gdje treba potražiti korijene bašćanskog školstva? Vratit ćemo se u razdoblje razvijenog srednjeg vijeka potkraj
XV. stoljeća, u kojemu je otok Krk pod vlašću Mletačke
Republike. Mletački su providuri u gradu Krku u svojim
izvješćima spominjali brigu o učitelju i određivali mu
godišnju plaću od 50 dukata. Zasigurno se tada u gradu
otvara Javna škola (kasnije nosi naziv Gramatička škola),
koja je po nastavnom jeziku latinska, a koju vode svećenici krčkog Ordinarijata. Školu su pohađali samo dječaci,
dok su se djevojčice školovale u samostanu sestara benediktinki. Istovremeno su u seoskim otočnim župama,
odnosno u kaštelima, kakva je bila i Baška, djelovale privatne škole za odgoj klera. One su bile glagoljaške, a vodili su ih pojedini svećenici za odgoj i obrazovanje dječaka
za žakne, a potom za buduće svećenike. Ukinute su 1819.
godine, ustupajući mjesto javnom školstvu, temeljenom
na modernim postavkama.
Paladi (na adresi Palada 54), u zgradu u kojoj će kasnije
biti sjedište općine, a potom i Matični ured. Pred početak Prvoga svjetskog rata konačno se počela graditi namjenska školska zgrada na današnjoj adresi Zvonimirova
120, čiji su temelji položeni 21. lipnja 1910. godine, da bi
dvije godine poslije otvorila vrata svojim učenicima. Kao
datum početka nastave u ovoj trećoj bašćanskoj školskoj
zgradi, čiju stotu godišnjicu obilježavamo, navodi se 24.
rujna 1912. godine.
Pučka škola u Baški i bašćansko školstvo u XIX. stoljeću
U razdoblju do 1869. godine otvorena je, nakon neuspjelih pokušaja 1821. i 1826. godine, pučka (trivijalna)
škola u Baški. Autori koji su pisali o ovoj prvoj bašćanskoj
školi smještaju početak njezina djelovanja u vremenski
raspon od 1838. do 1848. godine. Premda suglasnosti o
tome nema, arhivski izvori navode da je 1842. godine
djelovala Muška početna učiona u Baški ili Pučka muška
dvorazredna učiona u Baški, kojoj se 1844. godine priključila i Djevojačka pučka škola (nazivala se još Početna
djevojačka škola ili Početna djevojačka učiona). I ovdje
nalazimo nesuglasje u datiranju, jer neki autori navode
1847. godinu kao vrijeme njezina početka. Bez obzira na
navedena razmimoilaženja, nedvojbeno je da početke
bašćanskog pučkog školovanja treba tražiti oko polovice
XIX. stoljeća. Učiteljski kadar su do pred kraj stoljeća činili mjesni svećenici, a posljednji od njih bio je pop Marko
Mrakovčić. Školska zgrada nije postojala, pa se nastava
izvodila u privatnim kućama. Prva takva je bila kuća Magašić na tadašnjoj adresi Baška 24 (današnja Zvonimirova 74) u predjelu zvanom Narca ili “na Narceh”. Lokalna
historija, prožeta svojom oralnom komponentom, tvrdi
da je ovu školu pohađao i dr. Kvirin Klement Bonefačić,
kasniji splitski biskup i sudionik poznatog “krvavog Božića” u Baški 1920. godine. Na navedenoj lokaciji se nastava održavala do 1881. godine kada se škola smjestila na
Kuća Magašić u kojoj se nastava održavala od 1842. do 1881. g.
Učitelji u ovoj školi nisu više bili svećenici, jer je nova
zakonska regulativa reorganizirala austrijski školski sustav
temeljem Zakona o odnosu škole i Crkve od 25. svibnja
1868. godine (Bolletino Legge Imperiali, numero 48) i Državnom zakonu o pučkim školama od 14. svibnja 1869.
godine (Bolletino Legge Imperiali, numero 62). Prema njima, isključivu nadležnost u području školstva preuzela je
država, a Crkvi je preostao tek nadzor nad vjerskom podukom. Svećenici su mogli držati samo pomoćnu školu,
ali uz dozvolu nadležnih civilnih vlasti. Propisano je obavezno opće školovanje djece od 6. do 12. godine, a nakon
toga su još dvije godine trebala polaziti večernju školu.
Pokrajinskim školskim zakonom iz 1870. godine, sve su
škole u austrijskoj pokrajini Istri došle pod ingerenciju
Pokrajinskog ili Zemaljskog školskog vijeća sa sjedištem
u Poreču, koje se prije donošenja odluka savjetovalo sa
Pokrajinskom (Zemaljskom) vladom čije je sjedište također bilo u Poreču. Za financiranje učitelja nadležna je bila
Pokrajinska vlada koja je dodjeljivala i stipendije polaznicima učiteljskih škola. Budući da je učiteljski kadar u pokrajini bio malobrojan, bio je to vješt način da se poveća
njihov broj. Od velikog značaja za hrvatsko učiteljstvo u
24
NAŠI STARI
pokrajini Istri bilo je otvaranje Učiteljske škole u Kastvu,
1905. godine. Ova je škola naslijedila Učiteljsku školu u
Kopru, koja je, osim talijanskog i slovenskog, imala i hrvatsko odjeljenje. U razdoblju od 1875. do 1908. godine
hrvatsko odjeljenje koperske učiteljske škole završilo je
117 učitelja. Za pretpostaviti je da su neki od polaznika
ovih škola bili namješteni kao učitelji na otoku Krku.
narodne stranke), a posljednja od njih općina Baška, čiji
je općinski načelnik Dessantich izgubio 1886. godine, izbore kao kandidat talijansko- talijanaške političke opcije.
Narodnjaci su odnijeli apsolutnu pobjedu, a za načelnika
općine izabran je dr. Dinko Seršić. U takvim je okolnostima djelovala i bašćanska škola u kojoj je učiteljski kadar
popunjavan nestručnim osobama vojnog profila koje su
nakon završetka vojne službe namještene kao učitelji.
Njihova nestručnost ogledavala se u činjenici da su, kao
i u prethodnim razdobljima, podučavali samo bazične
predmete poput čitanja, pisanja, računanja i “ilirskog”
(hrvatskog) jezika. Situacija se bitno popravila 1909. godine kada je u mušku školu došao “ravnajući učitelj” (ravnatelj) Franjo Katarinić, a u žensku školu učiteljica Bazilija Frančić. Oni su uveli tumačenje, odnosno tražili su od
učenika da uče s razumijevanjem naučenog, pišu domaće
zadaće, bave se pjevanjem i gimnastikom. Nabavljali su i
prijeko potrebna nastavna sredstva i pomagala (“učila”)
kako bi podigli nastavu na višu kvalitativnu razinu. Također su uključili učenike u kulturno- prosvjetni mjesni
život, održavajući razne priredbe u “Narodnoj čitaonici”
(osnovanoj 1874.), okosnici tadašnjeg bašćanskog javnog
života.
Pokrajinsko školsko vijeće je, kao izvršna prosvjetna
pokrajinska vlast, odlučivalo o otvaranju novih škola, postavljanju i premještanju učiteljskog kadra, te o ostalim
školskim poslovima. Na nižim razinama školske uprave
i nadzora figurirala su kotarska i općinska školska vijeća.
Na čelu kotarskih školskih vijeća bili su kotarski kapetani ili poglavari, a u njihovu nadležnost ulazio je nadzor
mjesnih svećenika u pitanjima vjerske i opće nastave i
njezinog unaprijeđivanja, nadzor učitelja u točnom izvršavanju propisanih dužnosti i u njihovom moralnom
i javnom ponašanju, pitanje školske obveze, obveze općinara kod upisa djece u školu, obveze općinskih vlasti
kod kontrole pohađanja nastave, kako učenika tako i
učitelja, te briga o stanju školskih zgrada. Kotarski školski nadzornik je o svim prikupljenim podacima, kao i o
svom radu, slao brojna izvješća nadređenim tijelima, po
liniji Crkve biskupskom Ordinarijatu, a po liniji državne
vlasti okružnom poglavarstvu. Na čelu općinskih školskih vijeća bili su načelnici općina. Obje su razine školske
uprave i nadzora uglavnom davale primjedbe i savjete
Pokrajinskom školskom vijeću, čije je sjedište kasnije prebačeno u Trst. Zakonom iz 1869. godine, preciznije njegovim 6. člankom, uređeno je “da o nastavnom jeziku i
o poučavanju u drugom zemaljskom jeziku u granicama
koje određuje zakon, odlučuje Pokrajinsko školsko vijeće,
nakon što presluša one koji uzdržavaju škole”. Kako su
osnovne škole uzdržavale pokrajina i općine, ova odredba nije bila povoljna za krčke škole, jer su otočne općine bile u rukama Talijana i talijanaša, koji su određivali
talijanski jezik kao nastavni, što je Pokrajinsko školsko
vijeće prihvaćalo. Tako je 1874. u Bašku došao talijanski
učitelj koji je nastavu držao na talijanskom jeziku. Navedena nastojanja podupiralo je talijansko društvo “Pro
Patria”, koje se brinulo za uzdržavanje talijanskih škola,
te njezina nasljednica “Lega Nazionale” (osnovana 1891.
g.), koja je osnivala talijanske škole dajući učenicima besplatne udžbenike, odjeću i hranu. Tek s prodorom preporodnih ideja na otok, i zahvaljujući akcijama istarskih i
krčkih narodnih pregalaca potkraj XIX. stoljeća (kao što
je osnivanje “Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru” 1893.
koja je osnivala hrvatske škole), mijenja se i politička situacija na otoku. Krčke općine, jedna po jedna, došle su
pod upravu narodnjaka (pripadnika Hrvatsko- slovenske
Školska zgrada na Paladi (najviša zgrada) u kojoj se nastava
održavala od 1881. do 1912. godine
Bašćansku pučku školu slijedila je Muška početna škola u Dragi Bašćanskoj, otvorena 6. ožujka 1847. godine.
Kao prvog učitelja u toj školi dostupna literatura navodi
Gajetana Strisea iz Šibenika. Tri godine kasnije pridružila
joj se Djevojačka početna škola koju je vodila učiteljica
Antonija Depikolozvane iz Krka. Kao i u slučaju bašćanske pučke škole, i u Dragi se nastava držala u privatnim
kućama sve do 1899. godine kada je izgrađena namjenska školska zgrada. Tijekom vremena prerasla je u četverogodišnju školu, u kojoj se nastava izvodila redovito, uz
kratkotrajne prekide uzrokovane ratnim (ne)prilikama,
sve do 1964. godine. Tada je zauvijek zatvorila svoja vrata, a školarce je preuzela škola u Baški.
ČLANAK SE NASTAVLJA
25
NAŠI STARI
Neka se žna Rudo Pajalić Sekulica
Med poznatimi baščanskimi karpantieri bil je i baščanin
Rudo Pajalić Sekulica. Delal je na placi valje do Cicićeve
britvarije sve dokle je šal, kako bi naši ljudi rekli, s trbuhom za kruhom va nežnani švit. Šal je va Meriku iskat
kruh i našal ga je. Za njega van moran nic več napišat, boj
je trešantno pa neka še žna. Moren reć i to, da je va Baški
bil još jedan Rudo Pajalić, ampak Mikula i da je on dobil
ime po švon rojaku z Merike.
Rudo Pajalić Sekulica krpantjer (limar) je bil štarija generacija krpantjeri va Baški. To je bilo okolo miljar devetsto
dešete, a vridi ga zapisat. Kako je imel žanat , va Meriki
še je valje zaposlil i to va fabriki od auti. Kako recu, da še
Boduli rode ži malu maturu, tako on ni uštal na onon ca
je doma naucil, leh je gledal okolo šebe ca drugi delaju, a
i premišljeval je ca bi on mogal nacinit više od onoga, ca
se od njega išče. Kako je delal va veloj firmi Ford, gledal je
kako delaju motori i pital je šofere ki su im najveći kvestiuni (problemi), kada ih peljaju. Tako je prišal do toga, da
jin najviše kvestiuna dava „fregažer“, boj va to vrime puti
još nisu bili asfaltani. Kako su auti poškakivali po krivom
putu (bela cesta), tako njin še je benžin prolival, boj su
onda „fregažeri“ bili odprti. Premišljal je va ton, kako bi
to delalo, a da še benzin ne proliva, pa je po malo štanjal
laticu po laticu i provival sve dokle ni prišal do rešitve.
Tako se benzin ni više prolival i trošil bež potribe. Imel
je ža hrbatom Rudo i onih, ki su mu uteli ukrašt ono, ca
je on žvental, i stavit patent na švoje ime. Ali ljudi, ki šu
šnjin delali su videli, ca je sve delal Rudo i svedocili, da je
on žvental novi „fregažer“. Gospodar je priko svojih ljudi
dožnal, ca je Pajalić žvental, boj je njemu i Fordu parnešlo
vele šoldi. Zato je Ford Pajalića nagradil. Nagrada mu je
bila va ondašnjih šoldi miljar Merikanskih dolari i miljar
va kartah (delnicah). Va ono vrime, to šu bile vele vele
šoldi. Po naputah nikih okolo šebe, Rudo ni utel žet del-
nice, ma je iskal soldi, i na kraju su mu te delnice abukati šve požobali. Gospodar od Forda je videl ca je Pajalić
šebi škrojil. Boj su njemu šilne šoldi pocele priticat, je dal
njegovog šina školat, da bi mu še odužil ža ono, ca je Pajalić za njega ucinel. Tako je Pajalićev sin postal inženir
strojarstva i nastavil je delat u firmi kod Forda. To je bil
inženir Randolf Pajalić „junior“. Va Baški današka ta Pajalić nima bližnjega roda. Žadnji, ki je bil, je bil Mikić Pajalić
Sekulica, uženjen za Frankolinu. Va Baški je štal užgora
današnje oštarije Narca, dokle ni bomba spala na njihov
krov, pa šu mu mater opčinari preselili va kuču, kadi je do
šmrti štal Žarko Dunica.
Med baščanimi ži Rudon je bil i Miko Pajalić Mikula –
Mikulica, njegov rojak. Oni su se i skupa litratali, a litrate
poslali i svojin doma va Bašku. Na litratu je Miko Mikulica stavil nogu priko noge, pa je to kazalo, kao da je on bez
jedne noge. Kada je finil rat 1918 niki su šli doma va stari
kraj, a niki šu ustali va Ameriki. Miko je utel, da mu žena
pride va Meriku, ali on litrat ju je mutil, da je on bez noge.
Pa ako je tako, da je bolje, da on pride doma, pa da će se
oni dva kako tako pašat va Baški, bolje leh va tujen svitu. I
tako je Miko Mikulica se vrnul va svoj kraj, va Bašku, ali zi
obe noge i ribaril sve do smrti. Imel je tri sina i jednu kćer.
Prvi sin, ki je bil rojen prije leho je šal va Meriku 1913 je
bil Dino, a kad še je vrnul va Bašku potle rata, drugi sin se
je rodil. Krstil ga je Rudo (Randolf), da ga spominje na rojaka, ki se ni vrnul ž Merike. Ži Mikon Mikolicu šan hodil
na ribe i vozil ga va kajiću – švičarici po cele noči i on mi
je više puti pripovidal ovu njegovu štoriju.
E, pošvuda je bilo naš Baščan! Kada še današ lipo vožiš
va nikon Fordu, tribal biš žnat, da je jedan Baščanin imel
tutu svoje paršti žamišane, a to ni mala stvar.
Narcar
Dinko Seršić Ivica
26
NAŠI STARI
Avanturisti
Davne 1970-te Željko Juranić i Ivica Španjol svirali su za
doček Nove godine u staroj tvornici u Jurandvoru. Tada
se rodila ideja o osnivanju sastava, te se traže i ostali
članovi da bi pod imenom Avanturisti nastupili na prvomajskoj zabavi 1970. godine u postavi:
Juranić Anton – bubnjevi, Juranić Željko- klavijatura,
Kraljić Mladen – gitara/ vokal, Španjol Ivica – gitara.
Sastav je svirao u toj postavi do odlaska Španjol Ivice
u vojsku, a na njegovo mjesto došao je Frgačić Tonči
– gitara i u toj postavi su svirali na dočeku Nove 1971.
godine u hotelu Velebit u Baški a potom tijekom ljeta
te 1971. godine u istom hotelu.
Godinu dana kasnije u sastav dolazi za bas gitaru – Vasilić Zvonko i u tom sastavu sviraju nekoliko sljedećih
godina 72’ , 73’ te 74’.
Tada sastav napušta Kraljić Mladen koji je kao tada i
mnogi iz naše bašćanske kotline otišao ploviti na brod,
a kao pjevačica u sastav dolazi Mihovilić Milica.
U toj postavi nastupaju do kraja 1974. godine kada se
sastav „ugasio“ odlaskom Juranić Željka u vojsku.
Svih tih godina nastupali su po cijelom Kvarneru: od
Opatije, po cijelom otoku Krku, u Baški - u hotelima
Corinthia i Velebit, na dočecima Novih godina, na ljetnim gažama, prvomajskim zabavama i sl.
Repertoar su sačinjavali aktualni domaći šlageri, tada
popularne pjesme a bilo je i nešto stranog repertoara.
Uglavnom sav repertoar tada se „skidao“ sa gramafonskih ploča.
U to vrijeme su se instrumenti dobavljali i kupovali u
Rijeci, kao i tada u vrlo popularnoj destinaciji gradu Trstu pa i u Njemačkoj.
Jedna zgoda je obilježila novogodišnji nastup 1974.g.
u hotelu Corinthia u Baški kada je bilo jako nevrijeme,
pa je cijeli hotel na Staru godinu od 18-19 h ostao bez
struje, a usljed velikog nevremena su porazbijana stakla/prozori u djelovima hotela. Sastav je ipak nastupio
da ne propadne zabava, jer je hotel bio pun gostiju ali
u „akustičnoj“ verziji, bez struje, Željko je svirao harmoniku, Anton bubnjeve a uskočio je i Marijan Hrabrić (iz
VIS-a Amfore) na trubi.
Sljedećeg dana kada je došla struja bila je repriza dočeka u onom pravom izdanju i program predviđen za sam
doček ponovljen je sljedeće večeri .
Željko Tomašić
27
Mosti
Ca van se pari od ove lipote? Morebit ne poznate
kadi je ovo bilo. Ov most? Kadi je ta lipi kameni most
na dva poda nestal? Ovo je most va Baški. Most va
Baški, ma prije puno, puno let. Lipo je preskakal priko
potoka i njegov dumboki jarak na putu od Baške kuntra Sv. Ivanu.
Priko njega je pasalo miljar koraki. Najprvo stari bašćani . Priko njega su znosili puno intrade, svoga pota i
truda. Ljudi su na pleći nosili pune koneštre smokav,
grozja i maslin. Tovori su peljali drva od Zakama. Za
suše su va mihi nosili vodu ovcan na vrh i potezali karići zi šenicu i proson za vrime mižerije i gvere. Po njemu
su tirali ovce na Vrh i zdolu , da ih na miru pomuzu
i ustrižu. Vleti su kako vidite na sliki turisti jahali na
tovori „Do miseca“, Vidohlama, Diviške...... , odakle su
uživali va lipotami pogleda na ovu našu prelipu plodnu dolinu , na ov naš kamik, naše more, Velebit i otoki
Kvarnera. Kada su zapustili polja, i intradu na toj bandi Baške, jedno su vrime vozili i smete va Zakam priko
njega..
.
Priko ovoga staroga i lipoga mosta su puno, puno let
na rukah ljudi nosili naše najmilije na zadnji počinak
do Sv. Ivana.
Moja bi me baba rano zbudila da šnju gren pobirat
smokve, jušto kod toga lipoga mosta zagrajenoga na
dva poda. Dolnji je postament i prevolat bil od klesamoga kamika .Još se danas vidi da je put na njemu
bil širi od onoga drugoga poda na vrhu. Imel je i kamenu ogradu. Gornji je prevolat uži, isto od kamika
i cimenta. Most je zgledal štanje i šiguro. Smokva je
bila vela, a kite su njoj bile nad zjalon dunbokoga jaza.
Meni je to onda zgledalo jako perikuložo.
Vleti va potoku ni bilo vode. Kada bi se najedanput
nebo zaškurelo, kada bi se nad Bašku spravila livera,
kada bi pocelo bumbižat, uzvanjat , ko da sve kanuni
ovoga svita striljaju, a migavica va ovon lipon bašćan-
skomu kamenon kotlu zasvitlela ko sve ferali z neba,
kada bi se nebo otvorilo i pocelo dažjit ko z kabla, pod
moston bi tocila rika vode, ka bi nosila sav on šporkic
ca se zvrimenon naspravil va suhon potoku i jarugi
pod moston, i zela šoto Starih Dvori va more Potkovalića.
Onda se niki sjetil da most triba zatrpat i zapustit. Zatrpali su mu kamene temelji i dolnji prevolat pa nacineli
parkiralište. Zatrpali su zjalo z druge bande i onu moju
smokvu iz ditinstva, smokvu od ke su puno njih kušali
kako je dobra i puno smokav usušili i zgušton po zimi
pojili. Danas od zemlje va zrak stoje samo 2-3 brižne
kitice, a na pro- tuletje ih cestari pridu pokosit.
Kraj toga, nikada lipoga i vridnoga mosta zagrajen je novi, širi, moderni. Mogli su pustit i ov stari kraj
njega va svoj njegovoj lipoti. Tribalo ga je samo malo
refat i dekorat, pa bi i danas bil ponos naših graditelja
i starina.
Ima kod nas va Hrvatskoj još samo jedan jedini sličan kameni most na dva poda. Bogatiji je, zi tri prevolti. Zagrajen je va Tounju kod Ogulina nad Tounjčicon
. Bil je napol zrušen va 2. svitskoj gveri, i zapušćen potle
nje. Vridni Tounjci su ga ciloga rekuperali, pa je danas
„Zaštićeni kulturni spomenik graditeljske baštine“.
Zace je naš bil manje vridan za nas Bašćani? Zace uvik
zapušćamo ono naše vridno lipo i staro?
„Ti si Ojovica stara i previše misliš na ono ca je bilo“,
reć će ovi naši mladi. Ma i oni će ko Bog da ustarit i
vidit će, kako je to.Zace dici ne ustavimo ono ca nan je
vridelo i ca more bit naš ponos. Zato, neka se baren ne
pozabi ca smo imeli i koliko su naši stari vrideli!
Ala veselo!
Pozdravlja Vas,
Ojovica.
© Copyright 2024 Paperzz
