POŠTARINA
PLAĆENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske
Zagreb, 15. srpnja 2013. • Broj 422 • Cijena 9 kuna
Hrvatska
- 28. ~lanica Europske unije
Ušli smo u
Europsku uniju
– a što sada?
Iako su i EU i hrvatska Vlada iz očiglednih razloga dali sve od sebe da od
pristupanja Hrvatske Europskoj uniji naprave veliki događaj i priču o uspjehu, čini se kako većina hrvatskih radnika i građana nije osjećala posebnih razloga za
slavlje 1. srpnja. S jedne strane, mnogi
smatraju da smo članicom Europske unije mogli, i trebali, postati mnogo ranije. S
druge strane, hrvatska ekonomija još
uvijek ne pokazuje znakove izlaska iz krize, posebno u pogledu otvaranja radnih
mjesta, a EU je pak duboko opterećena
vlastitim problemima i krizom javnoga
duga unutar eurozone.
Nade da će članstvo u EU donijeti
trenutnu ekonomsku korist i porast standarda, ako su i postojale na početku europskoga puta prije desetak godina,
odavno su zaboravljene. To ne znači da
pristupanje nije dobra stvar za Hrvatsku,
nego da se „euro-optimizam” i „euro-pesimizam”, koji su dominirali javnom raspravom tijekom proteklih godina, sve
više zamjenjuju „euro-realizmom”.
Hrvatski građani, a nadajmo se i političke elite, sve su svjesniji kako će konačni rezultati procesa europske integracije
ovisiti prije svega o samoj Hrvatskoj, o
našoj sposobnosti da iskoristimo prilike
koje članstvo u EU pruža, ali i da se nosimo
s prijetnjama koje ono također donosi.
Još uvijek je teško reći što će članstvo
u EU značiti za hrvatske radnike u neposrednoj budućnosti. Radno pravo, a posebno njegova primjena u praksi, teoretski bi
trebali biti ojačani procesom usklađivanja
s europskim standardima. No realnost je
drukčija – radnička prava, od prava na
kolektivno pregovaranje do prava na dostojanstvena i kvalitetna radna mjesta,
trenutno su pod napadom podjednako
na europskoj i nacionalnoj razini.
Nije riječ samo o fleksibilizaciji radnih odnosa, koja se nudi kao univerzalno
2
rješenje za visoku nezaposlenost,
nego i o liberalizaciji i privatizaciji
javnih usluga i dobara, koja je trenutačno visoko na dnevnom redu
hrvatske Vlade.
Dana 1. srpnja Hrvatska je također
postala članicom Europske unije s trećom
najvećom stopom nezaposlenosti mladih, odmah nakon Grčke i Španjolske. U
isto vrijeme, iako je dvanaest članica EU
uvelo prijelazna razdoblja za slobodan
pristup tržištu rada hrvatskih građana,
pristupanje EU moglo bi samo povećati
imigracijske trendove, posebno mladih,
koji već predstavljaju problem za Hrvatsku. Upravo je zbog toga važno da Hrvatska na kvalitetan i sustavan način osmisli
i provede nacionalne mjere poticanja zapošljavanja mladih u sklopu zajedničkog
europskog projekta „Garancija za mlade”.
„Garancija za mlade” paket je mjera
predložen od strane Vijeća EU, čiji je cilj da
se svakoj mladoj osobi u roku četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost (zbog završetka školovanja, ili zbog gubitka radnog
mjesta) zajamči neki oblik zapošljavanja,
stručnog osposobljavanja ili nastavak
školovanja. Šest milijarda eura, koliko je
EU rezervirala za tu svrhu, nedovoljna su
sredstva za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, posebno stoga što takve
mjere neće dovesti do kreiranja novih
radnih mjesta, a radi se i o zapravo skromnoj svoti u odnosu na novac koji je potrošen za sanaciju banaka (što je i uzrokovalo krizu javnog duga u pojedinim
članicama, a ne prekomjerno trošenje na
socijalnu državu, kao što se često navodi). Ipak, ove mjere i europska sredstva
koja se za njih mogu povući, predstavljaju resurs koji treba pametno i učinkovito
iskoristiti kako bi se barem malo olakšao
položaj nezaposlenih mladih.
Glavni problem s kojim će se Hrvatska suočiti u sljedećim godinama jest u
tome što će, unatoč zajedničkim europskim standardima i politikama, odgovornost da članstvo u EU iskoristimo za uravnoteženi ekonomski i socijalni razvoj
zapravo biti još i više na nama samima
nego što je to bio slučaj tijekom pretpristupnog razdoblja. Više neće biti pritiska
Europske komisije, s jasnim zahtjevima i
uvjetima za članstvo, nego ćemo se umjesto toga morati sami naučiti snalaziti u
političkim procesima na razini EU, u europskim mehanizmima odlučivanja, i provedbi zajedničkih politika. „Garancija za
mlade” dobar je primjer ove teze – mjere
koje predlaže EU postavljaju samo okvir i
zajedničke ciljeve, no svaka članica mora
ih konkretno razraditi i prilagoditi situaciji i potrebama vlastitoga tržišta rada,
odnosno nezaposlene populacije mladih.
U suprotnome, ne samo da će učinak izostati, nego neće biti odobreno ni korištenje europskih sredstava za tu svrhu.
Možemo se samo nadati kako je Hrvatska u međuvremenu postala dovoljno
zrelom državom da napokon počne provoditi reforme zbog sebe same, i zbog
svojih građana, a ne samo zbog cilja pristupanja EU samog po sebi. Tijekom protekloga desetljeća proveli smo premalo
vremena raspravljajući o tome zašto zapravo želimo postati članicom Europske
unije, i što želimo postići tim članstvom.
Danas je krajnje vrijeme da počnemo
razmišljati o tome kakvo društvo želimo
graditi i kakvom članicom Europske unije
želimo postati.
Darko Šeperić,
stručni suradnik SSSH
za eurointegracije
Događaji
Izvor: vlada.hr
Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća
U smjeru kvalitetnog
socijalnog dijaloga
Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska udruga poslodavaca, te Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata zaključili su
5. srpnja 2013. godine u Banskim dvorima
Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Hrvatska udruga radničkih sindikata naknadno je pristupila Sporazumu
zbog objektivnih razloga. Kako je u izjavi novinarima, nakon potpisivanja Sporazuma,
rekao ministar rada i mirovinskoga sustava
Mirando Mrsić, Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća potpisan je na
temelju Zakona o reprezentativnosti koji je
omogućio sudjelovanje u GSV-u četirima
sindikalnim središnjicama i jednoj udruzi
poslodavaca.
- Ovim novim Sporazumom, Vlada, sindikati i poslodavci se obvezuju na socijalni
dijalog, poštovanje pravila, prezentacije
zakona, diskusije i razmjene mišljenja, zaključio je ministar.
Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić izjavio je kako će predstavnici poslodavaca aktivno sudjelovati u radu GSV-a, „uvijek sa
ciljem boljeg poslovanja, otvaranja novih
radnih mjesta, nacionalnog razvoja i razvoja BDP-a”.
- Očekujemo uvažavanje sindikata, uvažavanje naših stavova i mišljenja o pojedinim zakonskim prijedlozima. Isto tako nam
je bitno da socijalni dijalog bude kvalitetan
i učinkovit u svim sferama, ponajprije u odnosu na rješavanje pojedinih problema trgovačkih društava. Znači, socijalni dijalog i
rješavanje pojedinih problema, a ne samo
sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
35. sjednica Predsjedništva Vijeća SSSH
Organizacijske i akcijske smjernice
Predsjedništvo Vijeća SSSH, na sjednici, održanoj 13. lipnja 2013.
godine, u Termama Tuhelj, jednoglasno je prihvatilo organizacijske
i akcijske smjernice:
Organizacijske smjernice: Maksimalno koristiti kadrovske prednosti koje SSSH ima u odnosu na ostale sindikalne središnjice, posebno teritorijalnih povjerenika SSSH; Intenzivirati rad teritorijalnih
vijeća SSSH, te razmotriti ponovno uspostavljanje skupova povjerenika teritorijalnih ureda koji bi se održavali tromjesečno; Mijenjati strategije privlačenja i učlanjivanja novih članova sindikata;
Nastaviti jačati SSSH privlačenjem sindikata izvan postojećih sindikalnih središnjica, posebno javnog i državnog sektora; Surađivati
i zajednički djelovati sa sindikalnim središnjicama (ali i udrugama
građana), u aktivnostima i akcijama u kojima postignemo zajednički interes na transparentnim osnovama.
Akcijske smjernice: Radi jače akcijske sposobnosti SSSH maksimalno „mobilizirati” i međusobno povezivati, sve profesionalne
kadrove SSSH i udruženih sindikata; Nastaviti s aktivnim socijalnim dijalogom te, po potrebi, dozirati oblike sindikalnih akcija, radi
postizanja učinkovitijih rezultata dijaloga; Djelotvornijom komunikacijskom strategijom doprijeti do člana sindikata, s ciljem, ne samo
informiranja, već i aktivnog uključivanja u kreiranje pojedinih sindikalnih akcija i aktivnosti; Kontinuirano poticati solidarnost između
sindikata udruženih u SSSH radi snažnije zajedničke akcijske sposobnosti (prosvjedi pojedinih sindikata ili sindikalnih podružnica); Ako
se u idućim mjesecima konačno ne osjete „pozitivni rezultati Vlade RH” kako u učinkovitijem socijalnom dijalogu, tako i u očuvanju
postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, na tijelima SSSH razmotriti akcije radi iniciranja prijevremenih parlamentarnih izbora.
Sljedećega dana održana je i tematska sjednica na kojoj se raspravljalo o unapređenju organizacijsko-akcijske sposobnosti SSSH.
Uz članove Predsjedništva, tematskoj sjednici prisustvovali su i izvršni tajnici i teritorijalni povjerenici SSSH, te regionalni povjerenici udruženih sindikata. O organizacijskim promjenama i akcijskoj
sposobnosti Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) govorio je
tajnik ZSSS-a Milan Utroša, a profesorica dr. sc. Smiljana Leinert
Novosel s Fakulteta političkih znanosti govorila je o temi „Nova
uloga sindikata u 21. stoljeću: od borbe do zastupanja kroz pregovore – korištenje znanja o komuniciranju”.
3
Događaji
Panel-rasprava o elektroindustriji
Nužno međusobno povezivanje
tvrtki radi zajedničkog nastupa
„Zašto Hrvatskoj treba elektroindustrija?” naziv je panel-rasprave što ju je nedavno u zagrebačkome hotelu „Laguna”
organizirao Sindikat metalaca HrvatskeIndustrijski sindikat (SMH-IS), u suradnji
sa Zakladom Friedricha Eberta. Na postavljeno pitanje u nazivu panel-rasprave
uvodno su odgovarali, i svoja stajališta iznosili, Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, Darinko Bago, predsjednik Uprave
Končar-Elektroindustrije d.d. i Vedran
Dragičević, predsjednik SMH-IS-a. U raspravu se uključio i predsjednik Uprave
ELKA-e d.d. Vatroslav Sablić, te predstavnici Uprave RIZ-Odašiljača d.d. Milić
Bjelić i Robert Tomljenović. I sindikalni
povjerenici SMH-IS-a sudjelovali su u raspravi, naglašavajući potrebu povećanja
plaća radnika, no one su, kako se moglo
čuti, u elektroindustriji uvijek ovisile o
produktivnosti rada i o izvršenom poslu,
pa će tako biti i dalje.
Svi su se složili kako je elektroindustrija važna za razvoj Hrvatske, to više što
izravno zapošljava 12.800 radnika (prema
Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti), a
zajedno s drugim djelatnostima i 45.000
radnika, budući da na svoju proizvodnju
veže i dio strojogradnje te građevinarstvo.
Naglašeno je kako je u budućnosti potrebno iskoristiti i druge postojeće gospodarske prednosti Hrvatske koje će pomoći u pronalaženju poslova na europskome
4
tržištu. Tvrtke poput Končara, ELKA-e i
RIZ-Odašiljača poznate su u Europi i svijetu kao „brand”, no unatoč tome nužna
je njihova suradnja i zajedništvo, tj. nužno je njihovo međusobno povezivanje
radi zajedničkoga nastupa u tzv. klastere.
To je posebice naglasio predsjednik
SMH-IS-a Vedran Dragičević, izražavajući, pritom, zadovoljstvo socijalnim dijalogom s uprava tih tvrtki te Ministarstvom gospodarstva.
Kako reče ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak, strateška orijentacija Vlade je
izgradnja energetske infrastrukture i proizvodnih objekata, pa će razvoj odgovarajuće industrije za proizvodnju opreme
imati važno mjesto u gospodarstvu zemlje. Upozorio je, pritom, kako elektroindustrija treba izbjeći sudbinu građevinarstva koje je, po završetku kapitalnih
javih ulaganja u cestogradnju, ostalo
prekapacitirano i s nedostatkom posla.
Stoga je, uz sudjelovanje domaće elektroindustrije u ostvarenju javnih kapitalnih investicija, važno istodobno podizati
njezinu konkurentnost kako bi što snažnije izašla na inozemna tržišta, napomenuo je ministar, najavljujući donošenje
„Industrijske strategije za razdoblje 2014.
do 2020.” kojom će se definirati razvojne
politike za prerađivačku industriju u nadolazećim godinama. Prema najavama,
sadržavat će i analize konkurentnosti po-
jedinih industrijskih sektora i pojedinačne razvojne strategije, a odredit će i jasne te mjerljive ciljeve koji se žele postići,
kao i konkretne mjere koje je potrebno
poduzeti radi ostvarivanja ciljeva. Javna
rasprava o strategiji trebala bi biti otvorena potkraj kolovoza ove godine. Spomenuo je i nedavno predstavljeni Operativni
program potpora sektorima prerađivačke
industrije, kojim je, prvi put, među ostalim,
obuhvaćena i proizvodnja elektroničkih i
električkih proizvoda i strojeva. Od iduće
godine bespovratna financijska sredstva
iz Operativnog programa dodjeljivat će
se upravo temeljem „Industrijske strategije 2014. – 2020.”, koja bi trebala biti
gotova do kraja ove godine. Mjere obuhvaćene Programom, među ostalim, su
modernizacija tehnološkog procesa, te
razvoj i promocija novih proizvoda.
Predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago, tvrtke kojoj je
više od polovice godišnje prodaje u izvozu, vidi veliki potencijal za Končar-Elektroindustriju u budućnosti s obzirom na
rastuću potrebu za elektroopremom i
drugim proizvodima vezanim uz električnu energiju.
Panel-rasprava o elektroindustriji treća je, i posljednja, u nizu istovjetnih panelrasprava. Prethodno su održane o brodogradnji i strojogradnji.
Događaji
Ususret novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju – prijedlozi SUH-a
Hitno smanjivanje
doprinosa za drugi stup
Uoči 13. izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su, sudeći prema
Tezama koje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo na svojim stranicama, ponovljeno krpanje mirovinskog
sustava, koje nije utemeljeno na ozbiljnim
analizama, komparacijama, viziji, računicama i simulacijama, Predsjedništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske uputilo je
otvoreno pismo Predsjedniku Republike
Ivi Josipoviću, Vladi RH, te Saboru RH u
kojemu predlaže reformske izmjene.
U završnim pripremama za artikuliranje svojih stajališta SUH je u lipnju održao
konferenciju „Starenje i društvena akcija”, pod pokroviteljstvom Predsjednika
Republike, te je ovih dana sudjelovao i u
tizmom prema minimalnoj plaći,
te ukinuti najvišu osnovicu za uplatu doprinosa;
čaju da tog rasta nema, onda s
troškovima života (varijabilna formula 100:0);
– Poboljšati i postrožiti sustav naplate mirovinskih doprinosa;
– 40 godina radnoga staža uvesti kao
samostalni uvjet za umirovljenje
(35 godina sukcesivno za žene); bez
uvjeta dobi;
– Razdvojiti mirovinske proračune za
mirovine prema općim propisima i
mirovine prema posebnim propisima (te i pojedinačne mirovine na
prava prema općim i prema posebnim propisima);
– Ne povećavati dob za umirovljenje
dok se očekivana životna dob Hrvata ne izjednači s europskim prosjekom, a i tada s prijelaznim rokom od 20 godina;
– Povećati aktualnu vrijednost mirovine za 20 posto;
– Uz postojeći sustav najnižih mirovina temeljem radnoga staža, treba uvesti jedinstvenu kategoriju
minimalne mirovine koja će biti ispod granice siromaštva;
– Smanjiti izdvajanja za drugi stup
kapitalizirane mirovinske štednje s
pet na tri posto u 2014.;
– Svim korisnicima drugog stupa treba omogućiti prijelaz u prvi stup –
ako je to povoljnije;
– Reformirati drugi stup mirovinske
štednje u model obvezatnog ili dobrovoljnog dodatnog stupa – npr.
modela profesionalnih mirovina
uobičajen u većini zapadnoeuropskih zemalja (npr. regulira se kolektivnim ugovorima);
Stručno izlaganje u sklopu Konferencije
dvodnevnom seminaru Međunarodne
organizacije rada (MOR) o mirovinskoj
reformi u Hrvatskoj, održanome radi
osnaživanja kapaciteta sindikata putem
razmjene dobrih praksi i lekcija naučenih
iz mirovinskih reformi u drugim zemljama srednje i istočne Europe.
SUH smatra kako je potrebno:
– Razmotriti visinu povećanja stope
mirovinskog doprinosa za prvi stup
međugeneracijske solidarnosti;
– Mirovinski (i zdravstveni) doprinos
podijeliti ravnomjerno na zaposlene i poslodavce;
– Utvrditi najnižu mjesečnu osnovicu za uplatu doprinosa automa-
– Redefinirati mirovinski radni staž
kao uvjet za umirovljenje s obzirom
na očekivanu isprekidanost radnoga vijeka, te uvesti redistributivne
elemente zbog prekarnog rada;
– Uvesti socijalnu naknadu za starost za starije od 65 godina koji nisu ostvarili mirovinu i nemaju dostatne prihode;
– Zakonski (automatskim mjerama)
zapriječiti pad mirovina ispod dopuštenog minimuma zajamčenog
Konvencijom br. 102 Međunarodne organizacije rada;
– Uvesti varijabilnu formulu usklađivanja mirovina prema općim propisima i to s rastom plaća, a u slu-
– Proširiti pravo rada starosnih umirovljenika bez umanjivanja mirovine;
– Razviti programe cjeloživotnog učenja i prilagodbe radnih mjesta za
starije osobe;
– Izvršiti reviziju invalidskih mirovina;
– Uvesti kompenzacijske instrumente za žene i muškarce (npr. dodatak ili pridodani staž za obiteljsku
skrb, odnosno za skrb djece i invalidnih i starijih osoba), sukladno
europskoj široko rasprostranjenoj
praksi.
5
Aktualno
Izmjene Zakona o financijskom poslovanju
i predstečajnoj nagodbi
U „Narodnim novinama”, broj 81, od 29.
lipnja 2013. godine, objavljen je Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a
stupio je na snagu 30. lipnja 2013. godine.
Izmjene određuju da se parnični i ovršni
postupci (ali i upravni i postupci osiguranja)
za tražbine na koje postupak predstečajne
nagodbe ne utječe, a to su prioritetne tražbine radnika, ne prekidaju nakon objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne
nagodbe. Isto tako, od zabrane pokretanja
parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osi-
guranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka predstečajne nagodbe izuzete su tražbine na
koje postupak predstečajne nagodbe ne
utječe, a to su prioritetne tražbine radnika.
Napominjem kako je člankom 71., stavak 2. Zakona propisano da postupak predstečajne nagodbe ne utječe na pravo odvojenog namirenje izlučnih i razlučnih
vjerovnika, a kako je stavkom 3. propisano
da ne utječe na prioritetne tražbine.
U svezi s obvezom isplata prema radnicima ističem da je člankom 65. stavak 1.,
Socijalno vijeće za turizam
Posebni ugovori do
razine rukovoditelja
organizacijskih jedinica
Treća sjednica Socijalnoga vijeća za turizam na kojoj su, uz članove Vijeća - predstavnike HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, Sindikata turizma i usluga Hrvatske
i Sindikata Istre i Kvarnera, bili prisutni i
predstavnici Službe za socijalno partnerstvo, održana je početkom lipnja u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Među
ostalim, na dnevnom redu su bili posebni ugovori (tzv. polumenadžerski i slični ugovori),
te inicijativa za izmjenu mjera aktivne politike zapošljavanja za stalne sezonce.
Dogovoreno je kako će svim članovima
Udruge za ugostiteljstvo i turizam biti
upućen zajednički stav socijalnih partnera
kako broj posebnih ugovora o radu mora
biti ograničen do razine rukovoditelja organizacijskih jedinica, odnosno može se
sklapati s direktorima hotela, izvršnim direktorima i rukovoditeljima organizacij-
točka 2. propisano da će Nagodbeno vijeće
obustaviti postupak predstečajne nagodbe
ako dužnik u tijeku postupka predstečajne
nagodbe postupa protivno odredbama
članka 17. (ne isplaćuje prioritetne tražbine i plaće radnika od dana otvaranja predstečajnog postupka), odnosno protivno
odredbama članka 69. koji propisuje da
tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do dana njezinaodobravanja pred nadležnim trgovačkim sudom imaju prednost u namirenju.
Gordana Palajsa,
izvršna tajnica SSSH
za radno-socijalno pravo
skih jedinica/poslovnih centara, a njihov
udio u ukupnom broju ugovora o radu u
nekoj tvrtki ne smije biti veći od najviše 15
posto. Od poslodavaca se očekuje da će se
pridržavati danih uputa, a sindikati će paziti da se preporuka poštuje. U suprotnom
će poduzeti daljnje korake u borbi protiv
posebnih ugovora čiji rastući broj ozbiljno
ugrožava primjenu odredbi Zakona o radu
i kolektivnih ugovora.
Usuglašen je zajednički stav kako je u
sadašnjim uvjetima nemoguće na neodređeno vrijeme zaposliti čak 20 posto od ukupnog broja sezonskih radnika uz sufinanciranje HZZ-a. Dogovoreno je da će poslodavci
pri novome zapošljavanju, na mjestima s
kojih su otišli stalno zaposleni radnici, prioritet dati stalnim sezoncima i s njima
sklopiti ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Europska kartica zdravstvenog osiguranja
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji svi građani RH koji imaju uredan
status u obveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatskoga zdravstvenog osiguranja
(HZZO) od 1. srpnja 2013. godine ostvaruju pravo na Europsku karticu zdravstvenog
osiguranja, dokument uz pomoć kojeg će u
svim zemljama članicama Europske unije
moći koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Kartica je za sve osiguranike besplatna.
Najlakši način za dobivanje Europske
kartice zdravstvenog osiguranja je unošenje podataka o OIB-u ili MB osigurane osobe putem internet-aplikacije na stranici
HZZO-a (www.hzzo.hr) na kojoj će odmah
biti poslana obavijest o mjestu i vremenu
6
podizanja kartice. Osim putem interneta,
osiguranici karticu mogu zatražiti i kasnije
preuzeti osobno dolaskom u regionalni
ured ili područnu službu HZZO-a, prema
adresi iz evidencije HZZO-a u obveznom
zdravstvenom osiguranju. Temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja osiguranici imaju pravo za vrijeme svog privremenog boravka na području Europske unije,
Europskog ekonomskog prostora i Švicarske, zbog privatnog ili službenog razloga,
kod ugovornih liječnika, a na teret HZZOa, koristiti neodgodive zdravstvene usluge
potrebne zbog medicinskih razloga, uzimajući u obzir prirodu zdravstvenih usluga
i očekivanu dužinu boravka.
Europska kartica zdravstvenog osiguranja ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu
koja se koristi u Hrvatskoj, te će se zdravstvena zaštita na području Hrvatske i nadalje koristiti na jednak način kao i do sada
temeljem postojeće zdravstvene iskaznice.
Europska kartica zdravstvenog osiguranja vrijedi do datuma koji je na njoj naveden, a izdavanje nove može se zatražiti
u roku 30 kalendarskih dana prije isteka
važeće kartice. Ako osiguranik prestane biti zdravstveno osiguran u HZZO-u, karticu
je obvezan predati uredu ili službi HZZO-a
u kojoj je podignuta.
Događaji
Borovo je prevelika tvrtka istočne Slavonije i mora opstati! Borovo ne smije biti
gurnuto u stečaj! – složni su radnici toga
nekadašnjega vukovarskoga diva, kompanije s 80-godišnjom tradicijom poslovanja, najpoznatijega hrvatskoga proizvođača kožne, gumene i gumeno-platnene
obuće, kao i različite gumeno-tehničke
robe. Podršku imaju u sindikatima koji djeluju u tvrtki, ali i u aktualnome predsjedniku Uprave Hrvoju Merkiju. Na susretu
sa sindikalnim predstavnicima, 11. srpnja,
među kojima su bili i Mladen Novosel,
predsjednik, SSSH, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, i
Frano Kopić, teritorijalni povjerenik SSSH,
rečeno je kako je zahtjev za predstečajnom nagodbom Borova predan, ali postupak nije otvoren. Dobiveno je produ-
Borovo mora opstati!
ljenje rokova dostave dokumenata do 2.
kolovoza 2013. godine. Međutim, vlasnik
– država – nije se očitovao kako će se postaviti u predstečajnoj nagodbi. Nema
odgovora što će biti s Borovom niti o
mogućnosti financiranja tijekom i nakon
predstečajne nagodbe. Borovo propušta
dobre poslove, koje može sigurno naplatiti, jer nema sredstava za nabavu sirovina. Dobavljači traže isplatu starih obveza
uz avansno plaćanje novih obveza, što
Borovo ne smije raditi. Potpuno novi dobavljači traže avansne uplate i veće količine prilikom prve nabave. Dugovanja su
oko 160 milijuna kuna, od čega je najviše
upravo prema državi i bankama.
Nakon sastanka s predsjednikom Uprave i njegovim suradnicima, predsjednik
SSSH Mladen Novosel i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever održali su press - konferenciju na kojoj
su iznijeli sindikalna stajališta.
- Sindikati više ne mogu tolerirati da
političke spletke i igre, nesposobnost državnih institucija i pojedinih ministarstava
uništavaju trgovačka društva s dugogodišnjom tradicijom. Postavlja se pitanje: koji
je interes vlasnika u Borovu? Ako je stečaj
– mi to nećemo dopustiti! Postoji Zakon
o financijskom poslovanju i predstečajnoj
nagodbi. Postoji mogućnost da Borovo,
tvrtka o čijom sudbini ovise sudbine stotine
obitelji, opstane, jer Borovo ima ekonomsku mogućnost opstanka, zapošljavanja,
ugovaranja poslova, prodaje svojih proizvoda… rekao je predsjednik SSSH, najavljujući kako sindikati koji djeluju u Borovu
(STH, SMH-IS, STUH, TOKGH) i sindikalne
središnjice u koje su ti sindikati udruženi
pokreću sve moguće aktivnosti prema
Vladi RH kako bi predstečajna nagodba u
Borovu uspjela, kako bi Borovo opstalo, zadržala se radna mjesta te kako bi se sutra
u Borovu mogli zapošljavati novi radnici.
- U slučaju pokušaja opstruiranja rješavanja problema, spremni smo na sve
oblike sindikalnih akcija! – poručio je Mladen Novosel.
Završena privatizacija
hrvatskih brodogradilišta
Samo dva dana prije isteka posljednjeg
roka, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uniju i gotovo pune četiri godine nakon što je raspisan prvi natječaj, konačno
je zaključena privatizacijska priča Brodograđevne industrije „3. maj”, ali i cjelokupne hrvatske brodogradnje. Kupoprodajni ugovor, kojim „3. maj” postaje dio
pulske brodograđevne grupe, potpisali su
28. lipnja 2013. godine, u riječkome brodogradilištu, ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak i predsjednik Uprave Uljanika
Gianni Rossanda.
- Počinje novi čin u kojemu mi u
SMH-IS-u moramo biti savjesni i ne samo promatrači već sudionici cijeloga
procesa koji nas očekuje u sljedećem razdoblju. Ponajprije se to odnosi na obranu
stečenih prava u Kolektivnom ugovoru,
koja su izborena u korist svih naših radnika. Isto tako, slijede razgovori s novim vlasnicima u kojima ćemo nastojati zaštititi
što veći broj radnih mjesta i radnika. Bez
brodova, svi smo višak, a kad dođu brodovi za projektiranje i izgradnju, moramo
zadržati, pa i privući kvalitetan kadar (što
je zadatak buduće rukovodne strukture!),
navodi se, među ostalim, u obraćanju
Povjereništva podružnice SMH-IS-a BI
„3.maj” radnicima „3.maja” povodom
potpisivanja ugovora o prijenosu dionica
na Uljanik d.d.
7
Udruženi sindikati
INA d.d.
Iako smo svih ovih godina mislili da se
to neće i ne može dogoditi, u INA-i se prvi
put namjerava provesti Program zbrinjavanja viška radnika. Programom zbrinjavanja viška radnika Poslodavac namjerava
poslovno uvjetovanim otkazom otkazati
ugovore o radu većem broju radnika.
za potrebom popunjavanja radnih mjesta
unutar INA-e i INA-Grupe, ona se svodi
samo na evidentiranje onih radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu
i za čijim radom uskoro prestaje potreba.
Dakle evidentira se, laički rečeno,
„ulaz” radnika za kojima će prestati potreba, ali nigdje nema transparentnog
saznanja gdje bi se takvi radnici eventu-
a menadžerima dijeli bonuse – prisilno
otpušta svoje radnike.
Radničko vijeće INA-e negativno se
očitovalo o Nacrtu programa zbrinjavanja viška radnika u INA-e d.d. i zatražilo
od Poslodavca da navedeni dokument
povuče iz procedure, jer se nisu stekli Zakonom o radu predviđeni uvjeti za otkazivanje ugovora o radu dijelu radnika, a
Program zbrinjavanja
viška radnika
Kao razloge navodi „ključna poboljšanja u procesima i svakodnevnim aktivnostima kroz promjene u organizacijskoj
strukturi”. Činjenica jest da Poslodavac
ima legitimno i zakonsko pravo na donošenje Programa zbrinjavanja, ali malo je
čudno da velika većina radnika koji su
utvrđeni viškom još početkom 2013. i dan
- danas dobiva i obavlja svoje radne zadatke, što pak nije sukladno s razlozima
za utvrđivanje viška radnika.
Nadalje, Poslodavac ne nudi nikakve
argumente kojima bi dokazao da je iscrpio
mogućnosti zapošljavanja radnika koji su
proglašeni viškom na drugim poslovima.
Poznato je da u INA-i postoji Interna burza rada kojoj je svrha zapošljavanje radnika INA-e na onim poslovima na kojima
postoji potreba za zapošljavanjem u nekim
drugim dijelovima INE, ili unutar INAGrupe. No, kako to funkcionira pokazuje
svakodnevna praksa. Kao predstavnici
sindikata svjedočimo da nam se često
obraćaju pojedini rukovoditelji s upitom
kako nekoga zaposliti jer se za tim ukazuje potreba u njihovu sektoru, ili pak u
društvu INA-Grupe.
Umjesto da Poslodavac na toj Internoj
burzi ima iskazano svakodnevno stanje
alno mogli dalje zaposliti i nastaviti raditi.
Stoga bi u podnaslovu tog akta, kao u
Danteovoj Komediji, možda trebalo pisati:
„Lasciate ogni speranza voi che entrate”
(Okanite se svake nade, vi koji ulazite).
Iako je Poslodavac pokazao razumijevanje i prihvatio Inicijativu Sindikata
EKN-a i SING-a o pregovorima u vezi s
povećanjem iznosa otpremnina pa ćemo
vjerojatno uspjeti dogovoriti više otpremnine od onih predviđenih Kolektivnim ugovorom, ostaje ipak gorak okus zbog činjenice da INA, kompanija koja posluje s
dobiti, koja dioničarima donosi dividendu,
ponajviše zbog toga što dostavljeni Nacrt Programa zbrinjavanja nije poslovno i
socijalno opravdan i prihvatljiv.
Jasno je svima da očitovanje Radničkoga vijeća nije obvezujuće za Poslodavca, ali može biti dobar argument za sudsko vijeće ako se netko – provede li se
Program zbrinjavanja viška radnika – pojedinačno odluči na traženje sudske zaštite zbog proglašenja viškom.
Ivica Perinić, glavni sindikalni
povjerenik SS EKN-a u INA-Rafineriji
nafte Rijeka, Sindikalna riječ
SOMK i SITŠ
Nove sindikalne pogodnosti
Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) i Sindikat inženjera i
tehničara šumarstva (SITŠ) proširili su
ponudu s novim sindikalnim paketom
pogodnosti.
8
SOMK je sklopio ugovor o dopunskom
zdravstvenom osiguranju s Croatia zdravstvenim osiguranjem, kojim osigurava
dopunsko zdravstveno osiguranje za svoje članove, dok je SITŠ potpisao ugovore
s UNIQA osiguranjem za dopunsko, dodatno i kombinaciju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Bonusi koji se mogu
ostvariti odnose se isključivo na članstvo
u SITŠ-u.
Naši sindikalni povjerenici
Neta Žiković, predsjednica podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske – Pula
- Dok sam ja radila, sindikat je imao druge zadatke poput pomoći potrebitima, osiguranje zimnice
za zaposlene, organiziranje druženja, izleta, brige
za smještaj djece u vrtiće
itd. Danas se Sindikat tekstila bori za radno mjesto,
za minimalnu plaću, za
uvjete rada uz minimalnu
plaću, koja se mjesecima
ne isplaćuje. Npr. u „Areni” Pula prosječna plaća
radnika iznosi 2.200 kuna,
uspoređuje Neta.
Najstarija aktivna
povjerenica SUH-a
Iako je službeno u starosnoj mirovini
od 1. srpnja 1982. godine, s punim radnim stažom od 35 godina, Neta Žiković,
predsjednica najveće podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske, u „mirovinu”
ne misli otići. Kaže: „Možda ću se malo
više odmarati i čuvati zdravlje.” Sa svojih
85 godina života, ona je najstarija aktivna
povjerenica SUH-a. Razgovarati s njome
naprosto je užitak. Pamćenje je besprijekorno služi, a bogato životno iskustvo niže priču za pričom.
Svoj radni vijek započela je u Poreču
na raznim radnim mjestima, a najviše u
društveno-političkim organizacijama kao
rukovoditeljica omladine, predsjednica
žena grada Poreča. Nakon muževa premještaja u Pulu, cijela se obitelj preselila
u taj grad. U Puli se i Neta zaposlila u
tekstilnoj tvornici trikotaže, tada naziva
„Olga Ban”, danas „Arena modna trikotaža Pula”, gdje je i dočekala umirovljenje. U trikotaži je počela raditi kao komercijalna referentica, da bi potom bila
izabrana za ‘sekretara – tajnika’ poduzeća. U „Areni” nije bila sindikalna povjerenica, jer, kaže, to je mjesto uvijek bilo rezervirano za dobrog i sposobnog radnika
iz proizvodnje. Napominje kako su tada
svi radnici i službenici bili članovi Sindikata tekstilaca.
Podružnica SUH-a Pula djeluje od
1993. godine, a Neta je njezina predsjednica od 2004. godine, sada u trećem
mandatu. Predsjednica je i najvećeg ogranka u trikotaži „Arena”, delegatkinja
Skupštine SUH-a, članica Glavnog odbora SUH-a, te članica Županijskog povjereništva SUH-a Istarske županije, kao i
članica Izvršnog odbora (predsjedništva)
Sindikata umirovljenika Italije SPI-CGIL
za Okrug Trst.
Pulska podružnica SUH-a ima upisanih 3.200 članova. Članstvo varira iz godine u godinu u vrlo malom broju. Neta
nije zadovoljna ‘regrutacijom novih članova’, odnosno uključenjem radnika, članova sindikata, u SUH nakon njihova
umirovljenja. Kao primjer pozitivnog pristupa novim članovima navodi njezin
ogranak trikotaže: za sve radnike koji tijekom godine idu u mirovinu, Uprava organizira ispraćaj. Tu se pojave ljudi iz SUH-a i
uvijek se odmah najmanje 50 posto učlani u SUH.
- Takva bi nam pomoć trebala od SSSH,
odnosno njegovih granskih sindikata, zaključuje Neta, dodajući kako bi članovi
sindikata, posebice sindikalni povjerenici, sa svojim iskustvom trebali doći u
SUH i preuzeti ‘štafetu’ toga Sindikata.
Pomoć i druženja
Pulska podružnica SUH-a, zajedno s
ostalim umirovljeničkim partnerima, uspjela je dogovoriti s gradskom vlasti Pule
besplatni gradski prijevoz za najsiromašnije građane, dok drugi plaćaju prosječno
jednu kunu dnevno za neograničeni prijevoz po gradu, hvali se Neta, nastavljajući
nabrajati uspjehe podružnice. Spominje i
volontersku službu, osposobljavanje više
od 120 mladih umirovljenika koji pomažu štićenicima, osobama koje su same,
bolesne i siromašne. Podružnica SUH-a
Pula kao cjelina, te njezini ogranci, organiziraju brojna druženja i izlete. Godišnje
obiđu četrdesetak destinacija u zemlji i
inozemstvu. Obavezno imaju četiri velika druženja godišnje i to za Valentinovo,
Dan žena, Dan starijih osoba i umirovljenika te obvezni doček Nove godine. Posljednje tri godine uspješno organiziraju i
umirovljeničke sportske igre. Ove su godine četvrte na redu.
Aktivni su i na međunarodnom planu.
Od talijanskih prijatelja iz Sindikata umirovljenika Italije SPI-CIGL mnogo su naučili o organiziranju sindikata i važnosti te
organizacije. Dobili su i materijalnu pomoć koja SUH-u stalno nedostaje. Istarske
podružnice SUH-a su na nedavnim lokalnim izborima podržale IDS - HNS - Zelene,
a kako pojašnjava Neta, ne zato što ne bi
mogli podržati i druge, nego zato što je
jedino ta grupacija ponudila socijalni
program, kojeg je SUH prihvatio i zato
što i do sada s tom strankom, koja je na
vlasti, postoji veliko razumijevanje i pomoć bez koje se sindikalne aktivnosti ne
bi mogle realizirati.
- Kada bi SUH bio dovoljno snažan,
po broju i sredstvima da može realizirati
svoje programe, ne bi trebalo tražiti pomoć vlasti, ali mi za sada ovisimo o vlasti,
bilo kojoj, i trebamo biti što bliže vlasti,
kako bismo mogli opstati, zaključuje.
Na pitanje o izvoru snage za sve te
aktivnosti spominje, ponajprije, zdravlje,
a potom i divnu obitelj: sina, snahu, dva
unuka i četiri praunuka, potom puno dobrih prijatelja i sindikalne kolege…Sve su
to mladi vrijedni članovi koji nose veliki
dio tereta rada Podružnice. Godi joj kada
ljudi kažu: „Neta, nemoj otići, budi tu, s
tobom je lakše.” No, 85 godina, ipak, nije
malo...
9
Udruženi sindikati
što ne obvezuje. Najveći problem stvara
ukidanje članka prema kojemu se poslodavac više ne obvezuje kako neće uzimati
vanjske izvođače ako ima svojih radnika,
čime se namjerno dovodi do viška radnika.
Predviđeno je i ukidanje obaveze primanja
na pripravnički staž mladih radnika..., govori Tomislav Užarević, predsjednik SITŠ-a,
pozivajući na sindikalno jedinstvo u pregovaranju.
I Sindikat trgovine Hrvatske se suočio s
otkazivanjem Kolektivnog ugovora za
djelatnost trgovine. Prema riječima predsjednice STH Zlatice Štulić, predstavnici
STH i HUP-Udruga trgovine obavili su ovih
dana prve razgovore nakon raskida KU-a i
Borba za kolek
Izvor: poslovni.hr
Kolektivni ugovor je najznačajniji autonomni akt o uvjetima rada, rezultat je
sporazuma kolektivnih pregovora kolektivnih subjekata radnih odnosa. Jedino ga s
poslodavcem može sklopiti sindikat. Zbog
kolektivnih ugovora, kako na bazi djelatnosti, kako na bazi tvrtke, lomila su se mnoga koplja. Neki kolektivni pregovori trajali
su mjesecima, pa čak i godinama. Negdje su
zadržana postojeća prava radnika, negdje
poboljšana… A bilo je slučajeva, poput,
najnovijeg primjera, u Hrvatskim šumama,
da je poslodavac jednostrano otkazao kolektivni ugovor.
Uprava Hrvatskih šuma uputila je 14.
lipnja 2013. godine sindikatima koji djeluju u Hrvatskim šumama, među kojima i
Sindikatu inženjera i tehničara šumarstva
(SITŠ), udruženom u SSSH, dopis u kojemu
ga obavještava o prekidu Kolektivnog ugovora za radnike Hrvatskih šuma, navodeći
kako je KU u sadašnjem obliku neodrživ, te
kako, među ostalim, onemogućava provođenje prijeko potrebnog procesa restrukturiranja. Istodobno se Hrvatskom sindikatu
šumarstva, kao reprezentativnom sindikatu, dostavlja prijedlog novog Kolektivnog
ugovora te ga se poziva na pregovore.
- Promjenama Kolektivnog ugovora treba ukinuti topli obrok (iznosi četiri kune/
satu provedenom na radu, iako se zna da
šumski radnik, prema propisima zaštite na
radu, mora konzumirati obrok od 1300 kalorija), smanjiti putne troškove, ukinuti isplate jubilarnih nagrada, božićnice, uskrsnice
i regres. Na godišnjoj razini radnici bi bili
prosječno materijalno oštećeni za 10.000 kn!
Poslodavac traži i izmjenu kriterija pri
izradi programa zbrinjavanja gdje bi se
tražilo samo mišljenje, a ne suglasnost
sindikata, a znamo kako je mišljenje nešto
10
dogovorili smjer odvijanja pregovaranja.
Obje strane ističu kako im je važno i u interesu da Granski kolektivni ugovor bude
proširen na cijelu djelatnost, da stvori jednake uvjete na tržištu rada u djelatnosti
trgovine i minimalnu razinu prava zaposlenih u trgovini.
Proširenju primjene Granskog kolektivnog ugovora teže i pirotehničari, koji
su se za novi kolektivni, nakon što im je
stari istekao potkraj prošle godine, izborili
gotovo dvotjednim štrajkom tijekom lipnja i srpnja 2013. godine. „Kampirali” su u
šatorima na zagrebačkome Trgu dr. Franje
Tuđmana.
Na inicijativu SSSH, u pregovore predstavnika sindikata u razminiranju, među
kojima je i Samostalni sindikat Hrvatske,
udružen u SSSH, s HUP-Udrugom humanitarnog razminiranja, uključilo se i Ministar-
stvo rada i mirovinskog sustava, što je rezultiralo potpisivanjem prijelaznog kolektivnog
ugovora do kraja godine.
Tako će osnovna plaća pirotehničara od
1. kolovoza do kraja godine iznositi 4.000
kuna bruto za vrijeme kad ne rade, dok će
se za svaki radni dan proveden u minskom
polju plaćati na način da maksimalni bruto
iznos doseže 13.000 kuna. Od 1. siječnja
2014. godine iznos maksimalne bruto plaće povećat će se na 13.300 kuna, ako proračun za razminiranje bude veći za 20 posto, i na njega bi se obračunavao dodatak
na radni staž od 0,5 posto po godini staža,
što bi značilo da bi bruto iznos išao i do
14.000 kuna.
Pirotehničari u štrajku
nih stavova koji se od 2008. godine vezivao
za iznos minimalne plaće u RH, jer bi porast plaća od šest posto u sektoru za većinu
poslodavaca bio neodrživ. Dakle, šestim izmjenama KUG-a iznos najniže osnovne plaće je dogovoren u fiksnom iznosu 2.825,00
kuna i ta je ujedno nova osnovica za obračun osnovnih plaća pojedine grupe poslova
u tarifnim stavovima. Novougovoreni iznos
najniže osnovne plaće je 5,5 posto manji
od iznosa minimalne plaće u RH koja od 1.
lipnja 2013. godine iznosi 2.984,00 kune.
Tijekom obilježavanja Dana Sindikata
turizma i usluga Hrvatske, u ožujku, govoreno je o aktualnim kolektivnim pregovorima u kojima taj sindikat traži minimalno
ktivne ugovore
S poslodavcima 27 poduzeća koja su
članovi HUP-a potpisan je i sporazum kojim će se, među ostalim, zahtijevati zajedničko zagovaranje povećanja proračunskih
sredstava za razminiranje.
Sindikat graditeljstva Hrvatske, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske i Hrvatska
udruga sindikata, te HUP - Udruga poslodavaca graditeljstva, sklopili su 26. lipnja 2013.
godine Kolektivni ugovor za graditeljstvo
– šeste izmjene i dopune, kojima se novira
Kolektivni ugovor za graditeljstvo i prilagođava uvjetima poslovanja za 2013. godinu.
Novim je izmjenama KUG-a, među ostalim, napušten dosadašnji ugovoreni način
utvrđivanja najniže osnovne plaće i tarif-
označene koeficijentom 1,00 od 1. svibnja
2013. iznosi 2.835,00 kuna, što je povećanje od jedan posto u odnosu na dosadašnju osnovicu za obračun (2.806,56 kn).
Ono što brine, napominje predsjednik
STUH-a, jest opredjeljenje svih poslodavaca,
da pod izlikom štednje i smanjenja troškova, uglavnom podrazumijevaju smanjenje
broja radnika, smanjivanje plaća i prava.
Od nedavno sklopljenih „kućnih” kolektivnih ugovora spominjemo one u tvrtkama i ustanovama: Pastor d.d. (SMH-IS),
RIZ-Odašiljači (SMH-IS), Gradska knjižnica
i čitaonica Novi Marof (SOMK), INA-MAZIVA (EKN), Cedevita (EKN), Neva (EKN)…
I Cedevita i Neva, društva u sastavu Atlantic grupe, prošlu su godinu završila s dobiti, ali im poslodavac nije bio spreman povećali bilo koje pravo. Stoga su kolektivni
potpisani bez podizanja prava, jer nakon
što im je produžena primjena pravnih pra-
Potpisivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo
povećanje plaća sukladno povećanju troškovima života u prošloj godini, a to je 4-5
posto. Poslodavci su nudili 1-1,5 posto. U
konačnici, kako pojašnjava Eduard Andrić,
predsjednik STUH-a, pregovorima je dogovoreno povećanje plaće do maksimalno
dva posto, kako u kojoj podružnici, a odnosi se na Istarsku regiju. U ostalim regijama poslodavci, praktički, bježe od zahtjeva za povećanjem plaća, jer tvrde kako im
stanje to ne dopušta. Ipak, evidentan je
mali rast osnovice temeljem Kolektivnog
ugovora za ugostiteljstvo, sukladno kojemu osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 ne može biti niža od 36 posto prosječne isplaćene
bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Prosječna plaća u RH isplaćena za 2012. godinu
iznosila je 7.875,00 kuna, pa minimalna
osnovna plaća za najjednostavnije poslove
vila iz starih kolektivnih ugovora prestala
važiti još u listopadu prošle godine, poslodavac je bio spreman samostalno Pravilnikom uređivati prava.
Vedran Dragičević,
predsjednik SMH-IS-a:
- Sklapanje kolektivnog ugovora
svrha je postojanja sindikata, jer bez
sindikata nema ni kolektivnog ugovora, a to znači da bi prava radnika
određivao isključivo poslodavac.
Ovako se prava radnika određuju
voljom dviju strana u socijalnom
dijalogu i ona će se i poštovati, odnosno mijenjati ovisno o boljim
poslovnim rezultatima, odnosno
drukčije određivati u slučaju eventualnih teškoća u poslovanju.
11
Događaji
Tribina „Sindikati i udruge: širenje područja
suradnje među organizacijama civilnog društva”
U organizaciji Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju
(BRID), Centra za mirovne studije, Nezavisnih hrvatskih sindikata,
Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Prava na grad, u Kući
ljudskih prava, 3. srpnja 2013. godine održana je tribina „Sindikati i udruge: širenje područja suradnje među organizacijama civilnog društva”. Poticaj za organizaciju te tribine proizašao je iz potrebe za čvršćom suradnjom sindikata i organizacija civilnoga
društva o temama koje svojom važnošću traže zajednički angažman na stvaranju šire društvene mobilizacije.
Okupljenima u prepunoj dvorani Kuće ljudskih prava uvodno su
se obratiti Iva Zenzerović (Centar za mirovne studije), Krešimir
Prema boljoj međusobnoj
koordinaciji djelovanja
Sever (NHS), Teodor Celakoski (Pravo na grad) i Mladen Novosel (SSSH). Kako se moglo čuti, suradnje i zajedničkih projekata
između sindikata i udruga ne nedostaje, ali ono što posljednjih
godina izostaje jest koordinirano djelovanje na srednjoročnim
platformama kojima bi sindikati i udruge aktivirali šire društvene
skupine o različitim temama od javnog interesa – ponajprije onih
koje se tiču javnog i zajedničkog dobra. Potreba za boljom koordinacijom iskristalizirala se tijekom suradnje na ovogodišnjem
prvosvibanjskom prosvjedu.
Promjena Zakona o referendumu, koji bi omogućio građanima da se izravno demokratski izbore za svoja prava, jedan je od
konkretnih prijedloga buduće suradnje sindikata i udruga.
Provedba EU garancija za mlade – SSSH i MMH upozoravaju:
Brzina ne smije biti
na štetu kvalitete
Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je paket mjera „Garancija za mlade”, što ga je Europska komisija predložila svim državama članicama
EU, a čija se shema temelji na preporuci da
svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo
ili nastavak obrazovanja u roku četiri mje-
12
seca nakon izlaska iz sustava obrazovanja,
tj. završetka formalnog obrazovanja ili u
slučaju nezaposlenosti. Paket mjera trebale bi do kraja 2013. godine na nacionalnoj
razini usvojiti i početi provoditi sve članice EU. „Garancija za mlade” u Europskoj
uniji službeno počinje s provedbom 1. siječnja 2014. godine, a Hrvatski zavod za
zapošljavanje (HZZ) započeo je njezinu provedbu 1. srpnja 2013. godine.
- Iako pozdravljamo
želju Ministarstva rada i
mirovinskog sustava da
Hrvatska što prije počne s
provedbom „Garancije za
mlade”, smatramo kako
to ne smije biti na štetu
njihove kvalitetne pripreme i provedbe. U osmiš-
ljavanju mjera iz paketa „Garancija za mlade” izostala je kvalitetna priprema, u smislu
definiranja ciljeva i načina provedbe pojedinih mjera, njihove korisnosti pojedinim
ciljanim skupinama i praćenja kvalitete njihova provođenja, poručili su Darko Šeperić,
stručni suradnik SSSH za eurointegracije, i
Sven Janovski, potpredsjednik Mreže mladih
Hrvatske (MMH), na konferenciji za novinare, održanoj 2. srpnja 2013. godine, u
Pogonu, Zagrebačkom centru za kulturu i
mlade. Stoga SSSH i MMH od Ministarstva
rada i mirovinskog sustava traže provođenje kvalitetne javne rasprave i konzultacija
s relevantnim akterima kojih se tiče tema.
Traže formiranje radne skupine za pripremu mjera za razdoblje 2014. do 2020., te
sadržajnije i kvalitetnije uključivanje Ministarstva socijalne politike i mladih u proces.
- Za sve je mlade, organizacije mladih
i socijalne partnere, uključujući Vladu RH,
u interesu osiguranje postizanja željenih
rezultata tim mjerama, odnosno djelotvorno korištenje europskih i nacionalnih
sredstava za poboljšanje položaja mladih
na hrvatskome tržištu rada, poručili su predstavnici SSSH i Mreže mladih Hrvatske.
Aktualno
Mjera aktivne politike zapošljavanja „Rad i staž”
Volontiranje za 1.600 kuna
„Rad i staž” - stručno osposobljavanje
za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jedna
je od mjera aktivne politike zapošljavanja
iz Paketa mjera za mlade „Mladi i kreativni”. Ciljane skupine su nezaposlene osobe
prijavljene u evidenciji nezaposlenih duže
od 30 dana i do godine dana evidentiranog
staža u zvanju za koje su se obrazovale,
bez obzira na ukupno evidentirani staž u
mirovinskom osiguranju. Osim uplate obveznih doprinosa, polaznicima stručnog
osposobljavanja za rad financira se novčana pomoć u visini neoporezivoga dijela
studentske stipendije (trenutno iznosi
1.600 kuna mjesečno).
Mišljenje o mjeri željeli smo saznati
i od posjetitelja web-stranice SSSH.
Dosada, najveći postotak (više od
70 posto) usuglasio se s jednim od
ponuđenih odgovora kako je to „...
ponižavajuća mjera aktivne politike
zapošljavanja. Poslodavci su „dobili” mlade, obrazovane i kvalificirane ljude - besplatno. A tko bi normalan dao posao (i plaću) mladima
kada ih može dobiti besplatno?!”
Prema podacima HZZ-a, na kraju svibnja 2013. godine u programima aktivne politike zapošljavanja bilo je uključeno 23.519
osoba, a najviše ih je uključeno u stručno
osposobljavanje za rad bez zasnivanja
radnog odnosa - 9.620 osoba (40,9 posto).
Za mišljenje o tome pitali smo jednog
korisnika mjere, predstavnika poslodavaca
i SSSH.
- Iako sam upravo zahvaljujući toj mjeri
prekinuo 15-mjesečnu agoniju slanja molbi za posao na koje nisam dobio nikakav
odgovor, brojnih testiranja na kojima je bilo
i po nekoliko stotina kandidata za jedno
mjesto i javljanja na oglase za poslove za koje
sam bio prekvalificiran, moram priznati da
o tome imam podijeljeno mišljenje. Naime,
s jedne strane smatram dobrom ideju da
mladi, preko čijih se leđa najviše prelama
teret financijske krize i koji su žrtve lošeg
obrazovnog sustava koji je neusklađen s
potrebama tržišta rada i koji im za vrijeme
školovanja ne pruža mogućnost prakse,
imaju mogućnost stjecanja iskustva i rada u
struci na godinu dana (ili duže). Međutim,
Od 1. srpnja 2013. mjera „Rad i staž”
za mlade osobe zamijenjena je mjerom „Rad, staž i prijevoz”. Korisnicima mjera isplaćuje se i trošak
prijevoza u visini stvarnog troška, a
u maksimalnom iznosu 1.000 kuna.
dugoročno gledano, mislim da će ova mjera
mladima donijeti više štete nego koristi.
Naime, ako pogledate ponudu poslova na
stranicama HZZ-a vidjet ćete kako je kod
velike većine natječaja kao vrsta zaposlenja navedeno stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog odnosa, čime je
mogućnost pripravništva i zapošljavanja
na temelju ugovora o radu potpuno pala u
drugi plan. Postoji opasnost da stručno
osposobljavanje postane samo još jedna
etapa u procesu obrazovanja, odnosno
preduvjet za dobivanje stalnog posla, što
znači da će mladi nakon minimalno pet
godina studiranja još najmanje godinu dana praktički živjeti na račun svojih roditelja, mišljenje je jednog mladog politologa.
- Uvođenje u posao je prirodni nastavak školovanja i bit će potrebno sve dok se
u sustavu visokog školstva ne naprave
promjene koje će uključivati usvajanje
konkretnijih znanja i vještina, a ne samo
velike količine teorije. Mlada osoba, ako se
mjera koristi kako je predviđena, dobiva
iskustvo i uči. I dobiva minimalnu naknadu.
Ne plaću za rad! Ona ne obavlja zadatke
potpuno samostalno, već pod nadzorom
mentora, koji je usmjerava. Nakon jedne
godine u dobrom timu, stječe iskustvo koje je nekad vrednije i od više godina lošijeg
formalnog obrazovanja. Ako se u tom procesu dokaže, ima velike šanse dobiti stalno radno mjesto, rekao je, među ostalim,
Saša Cvetojević, direktor Insako d.o.o.-a,
zaključujući kako treba uvesti jaču kontrolu korisnika, te se mora pojednostaviti postupak provođenja mjere, kako ove, tako i
svih ostalih mjera.
Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica
SSSH za područje obrazovanja i tržišta rada, objašnjava:
- Nakon primjene samo u javnom sektoru, od svibnja prošle godine mjera je proširena i na poslodavce u privatnome sektoru. Ako za mjeru kažemo da osoba ne
prima plaću, jer ne radi, već se obrazuje za
rad, to znači da mladoj osobi školovanje
produžavamo za jednu do tri godine, a ako
je riječ o radu, tada osoba nije adekvatno
plaćena! Uz to, u slučaju dugotrajnije primjene mjere (kroz više godina) postoji
opasnost tzv. rušenja cijene rada, jer nemojmo zaboraviti – to su visokoobrazovane ili visokokvalificirane mlade osobe koje
zasigurno mogu kvalitetno raditi i pridonijeti konkurentnosti poslodavca, a nisu plaćene kao radnici. Ipak, svjesni alarmantnoga
stanja nezaposlenosti mladih, koja i dalje
kontinuirano raste, te je stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina prešla 51 posto,
sindikalni su predstavnici podržali mjeru
uz obaveznu mjesečnu isplatu iznosa koji
odgovara neoporezivoj stipendiji (što na
samom početku rada skupine nije bilo izvjesno). Mi u SSSH, međutim, smatramo
kako praksu treba provoditi tijekom školovanja. Potrebna je aktivnija i odgovornija
uloga hrvatskih socijalnih partnera, posebice poslodavaca koji godinama prigovaraju, očekujući gotova rješenja obrazovnog sustava. Bipartitna sektorska socijalna
vijeća bi svojim analizama značajno mogla pridonijeti boljem povezivanju obrazovnog sustava i potreba tržišta rada te, posljedično, boljem ciljanju mjera aktivne
politike zapošljavanja. I konačno, za bolje
rezultate mjera aktivne politike zapošljavanja ključno je pitanje hoće li i kada javne
vlasti prepoznati i prihvatiti da su obrazovanje i zapošljavanje javne politike u oblikovanju i realizaciji kojih je nužno uključiti
socijalne partnere!
Od 1. srpnja uvedena je i mjera sufinanciranja zapošljavanja u realnome sektoru „Rad i nakon stručnog
osposobljavanja”, sa svrhom zadržavanja mladih osoba nakon stručnog
osposobljavanja za rad na poslovima radnih mjesta na kojima su se
stručno osposobljavale. Potpore za
zapošljavanje iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog
i srednjeg poslodavaca, a 30 posto
za velikog poslodavaca za sve skupine osoba koje se zapošljavaju uz
potporu. Za osobe s invaliditetom
potpora za zapošljavanje iznosi 75
posto godišnjeg troška bruto plaće,
bez obzira na status poslodavca.
13
Osnovni gospodarski pokazatelji u RH
(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)
BDP – 61 posto
kupovne moći EU
Umro
Davor Jurić
U Rijeci je 17. srpnja 2013. godine, nakon duge
i teške bolesti, umro Davor Jurić (64). Bio je predsjednik SSSH od 29. ožujka 1996. do 24. rujna
2003. godine. Urna je položena 20. srpnja 2013.
na Gradskom groblju Kozala u Rijeci . U sindikalnom domu „Franjo Belulović” održana je komemoracija, na kojoj je o sindikalnome djelovanju
Davora Jurića govorio Ivan Tomac, potpredsjednik SSSH i predsjednik Samostalnog sindikata
EKN-a Hrvatske, koji se od pokojnika oprostio i
na groblju Kozala.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel, koji je zajedno s drugim suradnicima prisustvovao ispraćaju, odmah po saznanju o smrti Davora Jurića
udovici Inge uputio je brzojav sućuti.
Za Jurićeva mandata SSSH je 1998. primljen,
u statusu promatrača, u članstvo Europske konfederacije sindikata (ETUC), što je bio presedan
u povijesti te organizacije, s obzirom što je bila
riječ o sindikatu iz zemlje koja ni na koji način
nije ušla u procese europskih integracija.
Davor Jurić rodio se 5. veljače 1949. godine
u Splitu. Školovao se u Puli. Po zanimanju je bio
elektrotehničar-energetičar, a počeo je raditi u
pulskome Uljaniku 1967. godine. S obzirom da
je bio i viši trener košarke od 1981. do 1985.
profesionalno je djelovao u sportu, u Sežani i
Dubrovniku. Potkraj 1985. zaposlio se u DINI Petrokemiji u Omišlju na otoku Krku, gdje se odmah sindikalno angažirao kao član EKN-a, čiji je
bio glavni sindikalni povjerenik od 1990. do
1993. godine, s time da je bio i sindikalni povjerenik SSSH za otok Krk. Godine 1993. bio je izabran za predsjednika Samostalnog sindikata
EKN-a Hrvatske i tu je funkciju obnašao do
1996. godine, kada je izabran za predsjednika
SSSH. Prve izraze sućuti SSSH je uputio predsjednik Sindikata PP DIVUT Bosne i Hercegovine
dr. Mehmed Avdagić. „Pamtit će se po mnogim
zaslugama za sindikalni pokret u Hrvatskoj i šire,
ali i po podršci u solidarnosti sa Sindikatom PP
DIVUT BiH i drugim sindikatima u Bosni i Hercegovini” - napisao je Avdagić. (Ž.S.)
14
• Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 19.498
$ za 2012. (MMF), ili 61 posto kupovne moći EU-28 (na razini Mađarske,
Poljske, Latvije i Argentine);
• Rast/pad BDP-a I.-III. 2013.: - 2,0 posto;
• Stopa inflacije u svibnju 2013., odnos prema svibnju 2012. 1,6 posto (stopa
rasta troškova života);
• Broj nezaposlenih: 315.000 (6/2013.);
• Stopa nezaposlenih:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 18,3 posto 6/2013.
- prema Međunarodnoj organizaciji rada: 18,1 posto; (1-3. 2013.)
• Prosječna plaća za travanj 2013.: 5.478 kuna neto,
7.889 bruto
(- 3,0 posto realno prema 4/2012.);
• Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,82 posto prosječne);
• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;
• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto,
do 8.800 kuna 25 posto,
više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.);
• Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12
posto za fizičke osobe (ožujak 2013.);
• Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.219.964 (82,6 posto osiguranika u RH);
• Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.435,27 kuna ili 44,45 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva,
invalidske i starosne/;
• Prosječna potroš. košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2011.): 6.650 kuna;
• Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto
(Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca
i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto,
- EU 27 ima 16,5 posto;
• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto
Istra 4 posto
Međimurska županija 8,5 posto
Karlovačka županija 35 posto
Sisačko-moslavačka županija 30 posto
• Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31)
• Aktivno stanovništvo:1.718.000 (prosjek 2012.):
a) poljoprivreda 11,5 posto*
b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto
c) nezaposleni 15,8 posto
d) ostali: 60,7 posto
a) privatni sektor: 65 posto (prosječ. plaća privatni sektor: 1-9./2012.: 4.703 kune
b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni 1-9 2012.:
6.785 kuna
*DZS prema godišnjem biltenu br. 9.2.8. od 14.06.2013.
Boris Feis,
izvršni tajnik SSSH za ekonomska i
financijska pitanja
Europska unija
Sloboda kretanja radnika
u EU i njezina ograničenja
Desetak dana nakon pristupanja Hrvatske EU, postaje jasnijom situacija sa slobodom kretanja hrvatskih radnika i prijelaznim razdobljima koja su u mogućnosti uvesti
ostale države članice. Trinaest zemalja uvelo je prijelazno razdoblje u trajanju od najmanje dvije godine, a četrnaest ih je objavilo da prijelazna razdoblja neće koristiti.
Prema modelu koji je primijenjen i na
zemlje koje su pristupile EU 2004. i 2007.
g., države članice imaju mogućnost privremeno ograničiti pristup hrvatskih radnika svojim tržištima rada u trajanju do
najduže sedam godina, po tzv. modelu
„2+3+2”. Za prve dvije godine dovoljno
je da zemlja članica pošalje obavijest o
takvoj odluci Europskoj komisiji. Želi li
prijelazno razdoblje produžiti za još tri
godine, morat će svoju odluku obrazložiti
razlozima zbog kojih smatra da bi radnici
iz Hrvatske mogli negativno utjecati na nacionalno tržište rada, a želi li ograničenje
koristiti i posljednje dvije godine, morat
će takvo stajalište dokazati i konkretnim
statističkim podacima. Odluku svaka članica donosi autonomno, a prema zemljama
koje uvedu prijelazno razdoblje i Hrvatske će uzvratiti istom mjerom, odnosno
uvesti ista ograničenja radnicima iz te zemlje za pristup hrvatskome tržištu rada.
Nakon isteka roka od sedam godina,
zapošljavanje hrvatskih radnika u drugim
članicama EU ne može se više ograničavati, odnosno pripadaju im ista prava i
mogućnosti zapošljavanja kao i državljanima pojedine članice (ograničenja, odnosno nacionalno državljanstvo kao uvjet
zapošljavanja, moguća su nakon toga sa-
mo u pojedinim specifičnim oblicima javnih službi, kao što su vojska, policija i sigurnosni sustav).
Prijelazno razdoblje u početnom trajanju od dvije godine do sada su uvele Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija,
Španjolska, Grčka, Cipar, Luksemburg i
Malta. Ograničenja nisu uveli Portugal,
Poljska, Švedska, Rumunjska, Bugarska,
Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska,
Finska, Estonija, Litva i Latvija, što znači
da se građani RH od 1. srpnja mogu bez
posebnih radnih dozvola zapošljavati u
ovim državama.
Važno je naglasiti kako ni sloboda kretanja rada, iako pripada među četiri temeljne slobode na kojima se zasniva EU (slobode kretanja rada, kapitala, roba i usluga),
nije apsolutna te i nakon isteka prijelaznih razdoblja postoje određena ograničenja u njezinoj primjeni. Konkretno, hrvatski državljani moći će bez posebne prijave
i boravišne dozvole boraviti u drugoj članici EU najviše tri mjeseca u potrazi za
poslom. Ako u tom razdoblju pronađu zaposlenje, na osnovi potpisanog ugovora o
radu automatski će dobiti dozvolu boravka, kao i ostala radna i socijalna prava kakva imaju i državljani te zemlje članice.
Za boravak dulji od tri mjeseca, ako se
osoba nije uspjela zaposliti, bit će potrebno dokazati posjedovanje potrebnih sredstava za uzdržavanje (konkretan iznos
koji je potrebno imati na računu ovisi od
zemlje do zemlje). U slučaju gubitka radnoga mjesta, hrvatskim državljanima u
drugim članicama pripast će ista prava
vezana uz nezaposlenost kakva imaju i
nacionalni državljani, uključujući naknadu za nezaposlenost i usluge nacionalne
službe za zapošljavanje.
Sva se ova pravila na jednak način primjenjuju i za državljane drugih članica EU
koji borave i rade u RH.
Pri traženju zaposlenja u ostalim članicama EU, hrvatski državljani također mogu koristiti usluge mreže europskih javnih
službi zapošljavanja EURES, koja objavljuje oglase za radna mjesta u svim članicama EU te posreduje pri zapošljavanju
na europskoj razini na sličan način kao i
Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacionalnoj razini.
Osim prava na slobodan pristup tržištima rada (uz navedena ograničenja), hrvatskim državljanima od 1. srpnja, sada kao
državljanima Europske unije, pripada i niz
drugih prava u ostalim članicama. Osim
prava glasanja na izborima za Europski parlament u bilo kojoj državi članici, hrvatski
državljani s boravkom u drugoj državi
članici imaju pravo kandidature i glasanja
i na lokalnim izborima. Također, nakon
pet godina boravka u drugoj članici, imat
će pravo na dozvolu stalnog boravka.
Vezano uz institucije EU, hrvatski državljani imaju pravo obraćanja (i odgovora)
svim europskim institucijama na hrvatskom jeziku, kao i pravo na konzularnu zaštitu od strane veleposlanstva ili konzulata
bilo koje države članice (ako borave u stranoj zemlji u kojoj RH nema vlastito predstavništvo). Hrvatski državljani od 1. srpnja
također su u mogućnosti besplatno izvaditi
europsku karticu zdravstvenog osiguranja,
koja im omogućuje korištenje neodgodivih zdravstvenih usluga u ostalim članicama EU tijekom privremenog boravka.
Darko Šeperić,
stručni suradnik SSSH
za eurointegracije
Europska konfederacija sindikata (ETUC)
Čestitka i upozorenje
Europska
E
k konfederacija
k f d
ij sindikata
i dik t (ETUC),
(ETUC) u priopćenju
i ć j
objavljenom 1. srpnja 2013. godine, pozdravila je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, ali istodobno skrenula pozornost na potrebu daljnjeg napretka u provođenju reformi, te
posebno jačanja socijalnog dijaloga.
ETUC je podsjetio Vladu RH na važnost uključivanja socijalnih partnera u javnu raspravu o zakonskim prijedlozima
od samog početka procesa, te izrazio žaljenje što Vlada RH
nije slijedila takav pristup prilikom nedavnog donošenja Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim
poslovima. ETUC je pozvao Vladu RH da osigura istinski i sadržajni dijalog sa socijalnim partnerima.
Ponovio je svoju ranije izraženu podršku slobodnom kretanju radnika unutar EU, odnosno apel državama članicama
da ne uvode prijelazna razdoblja i ograničenja za hrvatske
radnike.
15
Međunarodna suradnja
102. zasjedanje Međunarodne konferencije rada
Izgradnja budućnosti s
dostojanstvenim poslovima
Pod nazivom „Izgradnja budućnosti s dostojanstvenim poslovima” u Ženevi je od 5.
do 20. lipnja 2013. godine održano 102. zasjedanje Međunarodne konferencije rada,
najvišega tijela Međunarodne organizacije
rada. Oko 5.000 izaslanika vlada, posloda-
vaca i sindikata iz 185 zemalja, članica Međunarodne organizacije rada, raspravljalo
je o temama vezanim uz zapošljavanje i socijalnu zaštitu u novom demografskom kontekstu, održivi razvoj, dostojanstveni rad i
zelena radna mjesta te socijalni dijalog.
U izaslanstvu RH na zasjedanju Međunarodne konferencije rada bili su predstavnici
Vlade, poslodavaca te jedina predstavnica
sindikata Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH
za međunarodnu suradnju. Dijana Šobota sudjelovala je u radu Odbora za zapošljavanje
i socijalnu zaštitu u novom demografskom
kontekstu, u kojemu je izabrana i u Odbor
za izradu zaključaka.
Svi tekstovi usvojeni na ovogodišnjoj
Međunarodnoj konferenciji rada, kao i ostali
izvještaji s Konferencije, dostupni su na linku:
http://www.ilo.org/ilc/ILCSessions/102/
lang--en/index.htm
SODICO / socijalni dijalog u graditeljstvu u postkriznom razdoblju
Pozitivan stav prema paritetnim fondovima
Završen je jednogodišnji projekt SODICO-socijalni dijalog u
graditeljstvu u postkriznom razdoblju, u kojemu su sudjelovali socijalni partneri iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Bugarske i Hrvatske
- HUP–Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva
Hrvatske. Završna konferencija Projekta održana je u Ljubljani, 20.
lipnja 2013. godine.
U sklopu projekta, predstavnici SGH i UPGH su u svojemu sektoru proveli opsežne ankete s predstavnicima poslodavaca i radnika
u dvadeset trgovačkih društava, različitih po djelatnosti, veličini,
broju radnika… o zainteresiranosti o uvođenju paritetnih (ravno(
pravnih) fondova u našoj zemlji u područjima zaštite na radu, strukovnoga obrazovanja, naknade za loše vrijeme, otkaza - otpremnine
i dodatnih mirovina. Ispitanici su za svako od izabranih područja
iskazali svoju procjenu trenutnog stanja - prednosti i nedostatke,
argumente za i protiv uvođenja paritetnih fondova za pojedino područje, očekivane prepreke… U Hrvatskoj je, unatoč različitim interesima i preprekama iskazan pozitivan stav prema paritetnim
fondovima, a zajednički interes socijalnih partnera postoji za otpremnine te zaštitu na radu i strukovno obrazovanje.
U sklopu projekta, socijalni partneri iz svake zemlje organizirali su i konferencije o aktualnom problematici u sektorima graditeljstva na nacionalnim razinama, pa je tako i SGH u Zagrebu organizirao međunarodni skup na kojemu je jedna od tema bila javna
nabava u RH, te radionicu „ Ususret EU – mogućnosti i izazovi sektorskog socijalnog dijaloga”, s iznimno važnim temama za sektor
graditeljstva – funkcioniranje sektorskoga socijalnoga dijaloga u
graditeljstvu na EU razini i suradnja poslodavaca (FIEC) i sindikata
(EFBWW) o konkretnim temama, kao što je trenutno Direktiva o
izaslanim (detaširanim) radnicima.
18. kongres ÖGB-a
Šest tjedana
godišnjega odmora
Sudjelujući na 18. kongresu jedine austrijske sindikalne središnjice, ÖGB-a, što je održan u Beču od 18. do 20. lipnja, savezni kancelar Werner Faymann podržao je sindikalni prijedlog o šest tjedana godišnjega odmora. Inače, to je zemlja koja ima samo 4,6 posto
nezaposlenosti i u kojoj je 99 posto zaposlenih „pokriveno” kolektivnim ugovorima. Ugodno je bilo čuti što Austrija ima najmanju
nezaposlenost mladih u Europi.
Iz Hrvatske kao gost Kongresa pozvan je SSSH, u čije je ime sudjelovao tajnik SSSH Željko Slunjski. Nameće se dojam kako je
Austrija zemlja zavidnoga socijalnoga dijaloga i partnerstva. Naime,
svečanosti otvaranja u Austrija centru prisustvovao je cijeli državni
16
vrh, predsjednik Republike Austrije dr. Heinz Fischer, savezni kancelar Werner Faymann, svi ministri, guverner banke i drugi. Drugoga dana Kongresa ÖGB-a predsjednik Republike je u svojemu
uredu, u Leopoldinskom traktu Hofburga, primio inozemne goste.
Delegati Kongresa posebice su srdačno, često prekidajući pljeskom, primili pozdravne riječi generalne tajnice EKS-a Bernardette
Segol. Za predsjednika ÖGB-a ponovno je, golemom većinom glasova, izabran Erich Foglar.
Aktualno
Izmijenjen Zakon o radu
Nakon gotovo šest mjeseci tripartitnih
pregovora predstavnika Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge
poslodavaca i sindikalnih središnjica, Sabor RH je na sjednici održanoj 14. lipnja
2013. godine donio Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o radu. Objavljen je u
„Narodnim novinama”, br. 73, od 18. lipnja
2013., a stupio na snagu 26. lipnja 2013.
godine. Izmjenama i dopunama ZOR-a,
najavljenim kao I. faza izmjena, pristupilo
se zbog potrebe usklađivanja s pravnom
stečevinom Europske unije, konkretno
izmijenjenom Direktivom o europskim
radničkim vijećima (revidirana D. 2009./
38/EZ), a njome su izmijenjene još neke
odredbe Zakona o radu o kojima su se
socijalni partneri najvećim dijelom usuglasili, čime su uklonjene i neusklađenosti s praksom Europskog suda pravde.
ŠTO JE IZMIJENJENO?
Dnevni i tjedni odmor - zamjenski
odmor – ograničenja u primjeni:
Izmijenjen je st. 5., članka 3. sadašnjeg Zakona o radu i dodan novi st. 6.,
čime se u izuzetnim situacijama u točno
određenim djelatnostima (luke i zračne
luke, tisak, radio, televizija, poštanske usluge, vatrogastvo, poljoprivreda, turizam
i dr. iz stavka 4.), omogućuje korištenje
dnevnog odmora u vremenu kraćem od
zakonskih 12 sati, ali ne kraćem od osam
sati i to tako da se radniku mora omogućiti korištenje zamjenskog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći
odmor. Taj izuzetak, odnosno tu odredbu
moguće je neposredno primijeniti samo
ako se ugovori kolektivnim ugovorom.
Rad na određeno vrijeme
Prvi ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti bez vremenskog
ograničenja, odnosno vezuje se uz određeni rok, izvršenje određenog posla ili uz
nastupanje određenog događaja. Ograničenje od tri godine ukupnog trajanja
odnosi se samo na uzastopne ugovore o
radu na određeno vrijeme. U skladu s tim,
moguće je i duže trajanje ugovora o radu
na određeno vrijeme od dosadašnjih tri
godine, ali samo ako je riječ o prvom
ugovoru i uz uvjet da se tijekom toga
razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava
na određeno vrijeme.
Ako je prvi ugovor o radu na određeno
vrijeme sklopljen na vrijeme duže od tri
godine, više nije dopušteno sklapanje uzastopnih ugovora o radu čije je ukupno trajanje ograničeno na tri godine. Za sklapanje
uzastopnih ugovora o radu mora postojati
objektivan razlog koji mora biti naveden
u ugovoru ili u pisanoj potvrdi. Svaka izmjena ili dopuna ugovora o radu koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja
toga ugovora smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom na određeno vrijeme.
Probni rad
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja opravdan razlog za
otkazivanje ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku,
obrazložen i dostavljen radniku. Propisuje se primjena instituta neopravdanog
razloga za otkaz, pravo na sudsku zaštitu,
odnosno osporavanje otkaza zbog nezadovoljavanja probnog rada, s mogućnošću vraćanja radnika na posao u slučaju
nedopuštenog otkaza.
Prekovremeni rad
Ukinuto je mjesečno ograničenje prekovremenog rada (32 sata), a i dalje ostaje
Zakonom propisano tjedno (osam sati) i
godišnje (180 sati) ograničenje.
Zamjenski odmor na sezonskim
poslovima
Zbog sezonskoga značenja pojedinih
poslova i pojačanog intenziteta rada u sezoni, smanjen je najmanje dopušteni broj
sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s deset na osam sati, punoljetnim radnicima na sezonskim poslovima koji se
obavljaju u dva navrata tijekom radnoga
dana (dvokratni rad). U takvim slučajevima
poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog
kojeg je koristio kraći dnevni odmor.
Kolektivni višak radnika
Izmjenama Zakona redefinira se institut kolektivnog viška radnika i usklađuje s Direktivom Vijeća 98./59/EZ. Ona
kaže kako kolektivni višak radnika podrazumijeva prestanak potrebe za radom
radnika zbog svih razloga koji će na stra-
ni poslodavca dovesti do prestanka potrebe za radom najmanje dvadeset radnika, ako poslovno uvjetovanim otkazom
budu otkazali ugovore o radu najmanje
petorici radnika. U višak radnika ubrajaju
se i radnici čiji radni odnos prestaje iz poslovno uvjetovanih razloga, te sporazumom poslodavca i radnika (na prijedlog
poslodavca). O najavi kolektivnog viška
radnika poslodavac je dužan savjetovati
se s radničkim vijećem i program zbrinjavanja viška radnika dostaviti nadležnoj
javnoj službi za zapošljavanje (koja više
nema obvezu očitovati se o dostavljenom
programu) i radničkom vijeću. Skraćen je
rok na koji Hrvatski zavod za zapošljavanje može odgoditi otkazivanja ugovora
svim ili pojedinim radnicima koji se nalaze u programu zbrinjavanja viška radnika, s 90 na 30 dana.
Umjesto zaključka:
Ministarstvo rada i mirovinskog
sustava će nakon šest mjeseci primjene odredbe o ograničenjima
dnevnog i tjednog odmora izvijestiti o kolektivnim ugovorima u
kojima će eventualno biti ugovorena ta iznimka. Ugovor o radu na
neodređeno vrijeme ostaje pravilo, a ugovor o radu na određeno
vrijeme može se sklopiti samo
izuzetno. Nažalost, dosadašnja
primjena toga instituta je pokazala kako je u praksi slika drukčija85 posto novozaposlenih radnika,
zaposleno je na određeno vrijeme.
Primjena novog uređenja toga
oblika ugovora o radu pokazat će
je li moguće spriječiti zloupotrebe
u uzastopnom zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme.
Primjenu odredbi o zamjenskom
odmoru na sezonskim poslovima,
tijekom ove sezone posebno će pozorno pratiti inspekcije rada, kako
bi se uočile eventualne zlouporabe poslodavca i uočile eventualne
štetne posljedice za radnike.
Gordana Palajsa,
izvršna tajnica za
radno-socijalno pravo
17
Pravni savjeti
PITANJE:
Dana 5. ožujka 2013. godine uručena mi je Odluka o
poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu uz otkazni
rok od mjesec dana. Otkazni rok je istekao 5. travnja 2013.
godine te mi je poslodavac vratio zaključenu radnu knjižicu, iako sam zahtijevao da mi prethodno omogući korištenje deset dana godišnjeg odmora iz 2012. godine. Naime,
u Ugovoru o radu se navodi kako za svaku godinu ostvarujem pravo na 24 radna dana godišnjeg odmora, od čega
sam u 2012. godini iskoristio samo 14 dana. Imam li kakva prava u vezi s neiskorištenim godišnjim odmorom?
(K.O., Glina)
ODGOVOR:
Budući da Vam je radni odnos prestao, a poslodavac Vam
nije omogućio korištenje godišnjeg odmora iz 2012. godine,
na temelju odredbe čl. 61. Zakona o radu, poslodavac Vam
je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Naknada se određuje prema Vašoj prosječnoj mjesečnoj
plaći u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Imate pravo i na razmjerni dio
godišnjeg odmora za 2013. godinu, odnosno na naknadu za
neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu.
Naime, sukladno odredbi čl. 59., st. 1. Zakona o radu, radnik
čiji radni odnos prestane prije 1. srpnja ima pravo na jednu
dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec
dana rada. Budući da ste u 2013. godini radili tri mjeseca,
stekli ste pravo na 3/12 godišnjeg odmora, odnosno na šest
dana godišnjeg odmora. Dakle, poslodavac Vam je dužan
isplatiti nakandu za neiskorišteni godišnji odmor od ukupno
šesnaest dana i to za deset dana godišnjeg odmora iz 2012.
godine i za šest dana godišnjeg odmora iz 2013. godine.
lendarske godine za koju
ostvaruje to pravo, a kako je propisano čl. 62.,
st. 2. Zakona o radu, može prenijeti i iskoristiti
najkasnije do 30. lipnja
iduće godine. Međutim,
Zakon o radu u čl. 63., st.
3. propisuje iznimku prema kojoj godišnji odmor,
odnosno dio godišnjeg
odmora koji je prekinut
Odgovara:
ili nije korišten u kalenInes Duk,
darskoj godini u kojoj je
pravna zastupnica u Uredu SSSH
stečen zbog bolesti ili
Sisačko-moslavačke županije
korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo
iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Prema tome, imate
pravo godišnji odmor iz 2012. godine u cijelosti prenijeti u
2013. godinu te ga iskoristiti do 30. lipnja 2013. godine.
PITANJE:
U prodavaonici u kojoj sam zaposlena na radnome
mjestu prodavačice prije tri mjeseca na inventuri je utvrđen manjak. Prošli mjesec poslodavac je svima zaposlenima u prodavaonici od plaće oduzeo 250,00 kuna uz obrazloženje kako će nam taj iznos obustavljati od plaće svaki
mjesec sve dok ne namirimo nastali manjak. Napominjem da nisam odgovorna za utvrđeni manjak, niti sam
priznala štetu. Jesam li štetu dužna nadoknaditi?
(LJ.T., Sisak)
ODGOVOR:
PITANJE:
Na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme
zaposlena sam kod poslodavca neprekidno od 17. lipnja
2004. godine. Radi komplikacija u trudnoći započela sam
sa bolovanjem 2011. godine te sam u 2012. godini nastavila koristiti rodiljni i roditeljski dopust. Roditeljski dopust mi je završio 10. ožujka 2013. godine. Imam li pravo
na korištenje godišnjeg odmora za 2012. godinu budući
da u 2012. godini nisam radila ni jedan dan?
(S.E., Petrinja)
ODGOVOR:
Ponajprije, pravo na prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu, koji nije iskorišten zbog bolovanja ili korištenja
prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, nije uvjetovano efektivnim radom u godini koja prethodi godini u
kojoj se radnik vratio na rad. Dakle, pravo na godišnji odmor
za 2012. godinu stječete bez obzira na to što u toj godini
niste efektivno radili ni jedan dan. Nadalje, Zakon o radu u
čl. 63., st. 1. propisuje da radnik neiskorišteni dio godišnjeg
odmora koji preostane nakon što je iskoristio najmanje dva
tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju tijekom ka-
18
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog
krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je tu štetu i naknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik
odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl. 99., st. 1. i 2. Zakona o radu). Međutim, poslodavac je taj koji mora dokazati postojanje te visinu štete, kao i odgovornost radnika i to
njegovu namjeru ili krajnju nepažnju. Sama činjenica da je
utvrđen inventurni manjak ne znači i odgovornost radnika
za štetu. Dakle, odgovoran je samo onaj radnik koji je štetu
prouzročio namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Nadalje, prema odredbi čl. 88. Zakona o radu, poslodavac ne smije bez
suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
Radnik suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja.
Dakle, ako radnik nakon nastanka potraživanja nije dao
suglasnost za uskratu plaće, poslodavac ne smije iznos štete
odbiti od radnikove plaće.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević – Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Sindikalna akcija
izlazi mjesečno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroračun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: KONFLIKT
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
1. VERONIKA BLAGOVIĆ,
Šeferova 6, 10000 Zagreb
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
3. STJEPAN ZELENIĆ,
A. Šenoe 24, 31550 Valpovo
2. ANTUN BRNJAK,
Kelešinka, B. Radića 14,
31433 Podgorač
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 422
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 15. rujna 2013.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
[email protected]
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
19
i
Sportske
gre
i
c
v
o
V
I
PPD
u Zatonu
ndikalvca, iz 62 si
-o
V
IV
D
P
P
u
sportska
Oko tisuć
kora te Mirilo je svoja
je
m
d
o
ugrljin iz Agro a (pred,
k
d
e
,
ic
O
tu
n
e
a
ž
n
m
ru
a
o
d
g
rd
o
ne p
lome no
gosti: Go
ro-Tovarnik orirali
e
štine u ma
žević iz Ag
u, stolnom
e samo u
e
ij
sk
n
n
e
K
sponz
ij
p
v
znanja i vje
ta
a
a
e
sl
n
sr
i
ca koji su
ost su
e- ro
nisu
odbojc
a
n
n
,
v
te
d
i
u
a
avu
d
je
d
ć
a
ri
o
e
o
v
ik
v
sl
ln
p
o
,
a
,
ja
p
ij
lanju
tu i predst
vnici
susreta
, te rev
a
atjecan
su
li
n
st
u
i
il
šk
ih
B
a
ri
sk
b
).
m
i
rt
je
ti
ta
o
e
tu
SSH,
razm
usre
susr
ju sp
tenisu, belo
ki, tajnik S
ržavanje S
sudionika,
js
d
. sportskim 9. lipnja održavan
n
o
ih
4
1
lu
sv
S
a
n
o
je
a
k
,
n
lj
u
st
e
tv
ruž
telj
: Že
do
dsjedi streličars
novih prija
prestano d
su se od 6.
ici sindikata Boris Franjković, pre
je
o
n
n
št
a
.
,
p
ra
-a
la
se
d
IV
i
a
sk
d
D
Z
i
P
a
iš i
raj
, lju
Ivo IliSindikata P
na iskustav
arijan Vind
u Zatonu k
rganizacija
Slovenije,
o
li
M
I
i
a
Ž
a
K
rž
č
j
d
a
ja
o
ta
ć
,
a
,
e
e
se
u
ik
o
osj
ikata
ton
ind
2013. godin
va. Posredn
vara i jača
alnog sind
PDIV u Za
ik i tajnik S
P
st
st
n
o
ta
se
m
a
a
ik
S
te
d
,
ik
in
ju
S
redavn
.
e dele
ozna
Članovima
Nowicki, p
i sindikatu
vić, predst
st
w
še
žile i sportsk ma- bolje up
o
a
n
ru
sl
d
d
o
a
ri
ir
p
p
M
ri
p
se
i
-a
o su
iH te
drugih ze
dnik PPDIV
zajedništva
PPDIVUT B
tradicionaln
osti.
sindikata iz
rio predsje
iz
o
ih
I
ja
Ž
tv
sk
n
lj
o
K
ske Solidarn
re
,
te
lj
o
je
e
o
ja
tv
p
sk
ri
te
o
lj
e
ik
o
sr
n
P
st
u
d
o
S
e
iz
n
sj
gacije p
a
st
o
vine.
ić, a sveč
tili i
ta Solidarn
e i Hercego
o Oreškov
šću oboga
o
sn
lja, Sindika
im
n
o
Š
č
B
o
z
iz
a
T
n
U
e
PPDIV
ojom su
-a, a s čim
Slovenije i
Susreta sv
nici PPDIV
ra
st
ih
a
sk
n
rt
e
o
sp
Kako piš
ih drugih
sudionici sv
i
u
ž
a
sl
se
Slavila
g
a
Z
a
p
i
ek
a
n
o
t
e
b
o
n
h
e
T
e
j
r
o
m Srer u Mursko
e
p
im
C
sa
eti
lek
portski susr
sp
koga komp
ti
ič
e
st
v
ri
e
D
tu
a
su
i
atska,
Na terenim 13. godine, održžan
padna Hrv
za
ro
e
v
0
e
2
sj
e
ja
pn
egij
odruždišću, 8. li
rvatske - R
ndikalnih p
H
si
a
1
v
1
st
lj
iz
e
a
it
lj
rad
ate
ačke i
Sindikata g
180 natjec
ičko-kkriižžev
n
lo
v
a
ri
v
p
lo
o
K
je
,
d
e
agreje su
insk
jelovar i Z
na kojima
ke, Varažd
B
rs
o
la
g
ta
a
e
-z
m
o
o
ktr
jerili
pinsk
gosti iz Ele
snage odm
nica iz Kra
je
te
o
e
v
ij
S
n
.
a
b
p
re
u
ež
Zag
zanju
poduzeća
Međimursk
elotu, pote
g
b
o
,
k
i)
ič
n
šk
h
u
m
te
ene i
ktro
ene i
bačkog ele
a pijesku (ž
, pikadu (ž
n
i
tu
e
jc
o
m
b
o
d
g
o
o
en
e i muški),
su i malom
tenisu (žen
e
m
o
ln
o
st
Varažužeta,
hnobetona
e
.
-T
u
e
h
rj
ša
o
g
te
a
,
ždin.
aZ
muški)
Cesta Vara
bila je ekip
a
ik
ip
n
k
d
e
je
a
b
ć
o
e
p
tr
Ukupni
đimurje, a
a EKO-Me
ip
k
e
a
g
ru
d
din,
a
m
a
k
u
r
r opet u
a
h
e
p
i
k
č
Pobjedni
a
s
i
e
r
P
o
r
r
e
F
e
p
i
k
e
ja
in, 15. lipn
ne Varažd
ra
o
la
v
ta
d
e
e
m
sk
dikata
e sport
in
S
sk
d
ti
e
ra
sr
G
u
su
a
i
adna
Na terenim ani su Sedmi sportskk
sjeverozap
–
.
II
e
ij
rž
g
d
e, o
, Re
isa –
, Ferro Pre
2013. godin dustrijskog sindikata
je
v
a
sl
ro
O
–
e-In
lovar,
Orometala
ŽV-a – Bje
ca Hrvatsk
–
R
,
K
c
P
e
T
v
e
iz
lj
se u
ji Kra
Ekipe
atjecale su
onta – Don
Hrvatska.
n
m
g
ro
re
e
b
F
d
a
u
L
g
žeta.
ovo
va –
otezanju u
Čakovec, N din i Opreme stroje
p
i
li
e
b
),
e
užei žen
araž
potezanju
du (muški
MIV-a – V
u
a
i,
ik
n
p
a
,
ž
tu
re
e
b
d
Lu
gom
araži najbolji V
malome no ometu i beli slavili su
il
b
i)
šk
u
(m
u
nog
erro Preis I.
su u pikad
U malome
ice ekipe F
reisa, dok
n
P
la
o
č
rr
a
e
F
ic
g
a
ta ekip
kod kole
e MIV II., a
dinci iz ekip
bje
pnog popehar uku
i
n
z
la
je
ri
p
a redom,
tvrti put z
Preisa.
kipe Ferro
Tako je, če
e
a
m
a
k
ru
io u
dnika završ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Ako neće mirnim putem, problem oko isplate naknada za prijevoz

Sindikalna akcija

Sindikalna akcija - broj 430, 15. svibnja 2014. 3768 KB

Sindikalna akcija - broj 427, 15. veljače 2014.2613 KB

Sindikalna akcija - broj 434, 25. rujna 2014.2405 KB

Sindikalna akcija - broj 423/424, 15. listopada 2013.1992 KB

broj 421, 15. svibnja 2013.3232 KB

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

broj 413/414, 15. ožujka 2012.2689 KB

broj 415/416, 15. svibnja 2012.2503 KB

Sindikalna akcija - broj 436, 15. studenoga 2014.19743 KB