POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10 000 ZAGREB www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske www.sssh.hr Zagreb, 15. listopada 2013. • Broj 423/424 • Cijena 9 kuna SSSH o štrajku liječnika: - U situaciji kada se bolnički proračuni drastično smanjuju, do te mjere da nemamo osnovnih sredstava za rad, nerazumno je i neprihvatljivo štrajkati za veće plaće i skuplja dežurstva, što je zapravo i razlog organizacije štrajka u zdravstvu. Stajališta smo kako je postojeći Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva, koji je sada na snazi, prihvatljiv i nema razloga - Odgovornost Vlade je urediti sustav, ali ona to može i mora učiniti samo u suradnji sa sindikatima, jer svi zaposleni u zdravstvu (zdravstveno, ali i nezdravstveno osoblje!) moraju imati uvjete rada primjerene međunarodnim standardima, nacionalnom zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima, te uživati efikasnu zaštitu svojih prava. Istodobno, od- Do rješenja isključivo pregovorima! za obustavu rada, pa se stoga nismo ni priključili štrajku. – rekla je Radmila Čahut, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske, udruženog u SSSH, komentirajući štrajk liječnika i medicinskih sestara (koje su u međuvremenu prekinule štrajk), započet 18. rujna zbog, kako se navodi u službenome objašnjenju, zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa članova sindikata, radi „mini kolektivnog ugovora” kojim su plaće u zdravstvu drastično smanjene, radi odugovlačenja pregovora prilikom sklapanja novog kolektivnog ugovora, radi nedostatka socijalnoga dijaloga i neuvažavanja socijalnih partnera od strane Vlade Republike Hrvatske, radi neplaćanja prekovremenoga rada… Nekoliko dana prije početka štrajka, SSSH se očitovao o njegovoj organizaciji. Tom je prilikom pozvao obje strane, koje su se nalazile u kolektivnom sporu, da, sa svrhom rješavanja stanja u sustavu zdravstva, hitno sjednu za stol. Radmila Čahut govornost i jednih i drugih je korisnicima usluga zdravstva jamčiti njihovu dostupnost, napomenuto je, uz podsjetnik kako su dosadašnje ishitrene i jednostrane odluke ove Vlade u zdravstvu ostale bez pozitivnih učinaka, od ukidanja dva posto doprinosa za zdravstvo nadalje. Naime, početkom srpnja 2013. godine održani su pregovori o novom Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, nakon što je zagrebački Županijski sud 16. travnja 2013. potvrdio presudu Općinskoga radnoga suda od 22. siječnja 2013. godine, na osnovi tužbe Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH), kojom je utvrđeno da je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz listopada 2011. sklopljen na nezakonit način te da je kao takav ništetan i bez pravnog učinka. - Kolektivnim ugovor koji je sud proglasio ništetnim ugovorena su velika materijalna prava za 20 000 ljudi, uglavnom liječnika, što je bilo nepravedno za 50.000 drugih radnika u zdravstvu. Imajući na umu katastrofalnu situaciju u zdravstvu, moramo se naučiti dijeliti sudbinu, rekla je Spomenka Avberšek, predsjednica SSZSSH, koji je s Vladom potpisao novi Kolektivni ugovor koji sadrži prava koja su zaposleni u zdravstvu imali prije potpisivanja, sada ništetnog kolektivnog ugovora iz 2011. godine. Potpisan je na tri mjeseca. U pregovorima za novi kolektivni ugovor, za sada, ne sudjeluje Hrvatski liječnički sindikat. Prekid pregovora o izmjenama Zakona o radu Prosvjed upozorenja! Zbog neuspjelih pregovora o izmjenama Zakona o radu, SSSH i NHS organiziraju prosvjed upozorenja, u četvrtak, 17. listopada 2013. godine, ispred zgrade Ministarstva rada i mirovinskog sustava, s početkom u 9,00 sati. Nakon toga prosvjednici će krenuti prema Markovu trgu. Naime, predstavnici NHS-a i SSSH napustili su tripartitni sastanak o izmjenama Zakonu o radu, 11. listopada, u sjedištu HUP-a, jer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nije prihvatio zajednička stajališta dviju sindikalnih središnjica u kojima se, među ostalim, napominje kako bilo kakva daljnja 2 fleksibilizacija radnih odnosa, uređenih sadašnjim Zakonom o radu, može ići samo kroz kolektivne ugovore. Zajednička stajališta uputili su Ministarstvu 9. listopada i od odgovora, koji je trebao uslijediti na sastanku u HUP-u, ovisio je daljnji rad predstavnika SSSH i NHS-a u radnoj skupini za izmjene ZOR-a. Ministar je izrazio spremnost ostaviti dosadašnje odredbe vezane uz pravilnik o radu i odustati od financijski uvjetovanog otkaza te popustiti u vezi otpremnina, no, nije bio spreman prihvatiti sindikalna stajališta vezana uz raspored radnog vremena i sudski raskid radnog odnosa. Događaji Svjetski dan dostojanstvenoga rada, 7. listopada NE robovima novoga doba! Povodom Svjetskoga dana dostojanstvenoga rada, 7. listopada, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, članovi Europske konfederacije sindikata, uputili su otvoreno pismo predsjednicima Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora, Vlade RH i Hrvatske udruge sindikata postavljajući im jasan zahtjev za socijalnom pravdom, dostojanstvenim poslovima i uvjetima rada te plaćama za dostojan život radnika i njihovih obitelji. Istodobno su pozvali radnike na sindikalno organiziranje kako bi se što uspješnije oduprli tome gotovo unisonom pokušaju pokoravanja radnika i njihovu pretvaranju u robove novoga doba! - Ovdje želimo naglasiti da se u svojoj nemoći rješavanja gorućih gospodarskih problema u zemlji Vlada, prema zahtjevima MMF-a, Svjetske banke i bonitetnih agencija, okrenula prema daljnjem snižavanju radničkih prava - izmjenama postojećih i donošenjem novih zakona. Tako je imperativ ove vlasti postala fleksibilizacija tržišta rada kroz smanjivanje radničkih prava na svim područjima, a ne stvaranje uvjeta za pokretanje gospodarstva, izlazak iz krize i poboljšanje standarda građana. Vlada je najavila da će do kraja godine donijeti novi, fleksibilniji Zakon o radu, Zakon o povremenim poslovima, Zakon o otpremninama te Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta. Mijenjat će Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o reprezentativnosti, ali i Zakon o mirovinskom osiguranju i, vjerojatno, Zakon o zdravstvenom osiguranju. Donošenje tolikog broja radno-socijalnih zakona odjednom prokušana je receptura onemogućavanja aktivna sudjelovanja i utjecaja onih na koje se zakoni odnose, bez obzira na njihovu formalnu uključenost u procese. Hrvatskome se tržištu rada sve više oduzima dostojanstvo, a najave zakonskih promjena u većini ga tih promjena žele doslovce zabiti u zemlju… - navodi se, među ostalim, u otvorenome pismo NHS-a i SSSH. Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat Nesigurnost radnih mjesta u industriji Istim je povodom i Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat (SMH-IS) održao konferenciju za novinare na kojoj se predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević osvrnuo na gospodarsku aktivnost u državi, koja, kako reče, ne ide u dobrom smjeru, što je dovelo do 110.000 izgubljenih radnih mjesta u industriji. U tome kontekstu su i izmjene Zakona o radu koje predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Izmjene neće riješiti gospodarsku situaciju, već će prouzročiti još veću nesigurnost radnih mjesta, naglasio je pomoćnik predsjednika SMH-IS-a za organizacijska i pravna pitanja Davor Šmuljić. Statistički će se rješavati nezaposlenost na Hrvatskome zavodu za za- pošljavanje, a u suštini ljudi će i dalje biti nezaposleni. SMH-IS smatra kako su za pokretanje hrvatske industrije potrebne horizontalne potpore Europske unije usmjerene prema otvaranju proizvodnih radnih mjesta u brodogradnji, strojogradnji i elektroindustriji. Pomoćnica predsjednika SMH-IS-a za ekonomska pitanja Vesna Mlinarić skrenula je pozornost na stalni pad zaposlenih u industriji kao posljedicu kontinuiranih viškova radnika – prvo na osnovi dobrovoljnosti, potom odlazak radnika „19 po 19”, tako da poslodavac ne treba raditi program zbrinjavanja viška radnika, i na kraju višak radnika u pravom zakonskom smislu riječi, koji uzima sve više maha. To potkrepljuju i podaci HZZ-a koji govore kako je najviše radnika došlo iz prerađivačke industrije, a ujedno ih se najviše traži u toj istoj prerađivačkoj industriji. Riječ je o zapošljavanju na određeno vrijeme (jedan, tri, šest mjeseci), a u takvim uvjetima Hrvatska se nalazi nadomak granici kada će radnik dolaziti poslodavcu i pitati ga ima li taj dan za njega posla. U odnosu na prošlogodišnje podatke, broj zaposlenih na određeno vrijeme povećao se za tri postotna boda, iza čega, zapravo, stoji veliki broj radnika (92,9 posto radnika s HZZ-a je zaposleno ugovorima o radu na određeno vrijeme). I gdje je tu dostojanstveni rad? Nema ga – zaključak je konferencije za novinare. 3 Aktualno Pismo predsjednika SSSH Mladena Novosela članovima sindikata udruženih javne uprave, sudstva i dr. O nesposobnosti menadžmenta da primjenjuje sadašnji Zakon – ni riječi! Štoviše, MRMS kaže da poslodavci ne poštuju Zakon jer ga ne mogu poštovati, pa ga se zato mora mijenjati – tako da se prava radnika smanje a neka i ukinu! S druge strane, MRMS je i sam poslodavac (za državni i javni sektor) pa ovime i sebi olakšava, iako bi, kao predlagatelj zakona, ponajprije morao biti odgovoran za postizanje balansa između poslodavaca (fleksibilnost) i radnika (sigurnost) kako bi se osigurao usklađeni društveni razvoj. Savez samostalnih sindikata Hrvatske naglašavao je da je Zakon o radu temeljni zakon koji uređuje radne odnose i ne treba nemogućnost radnika da planira svoje privatne obaveze s obzirom na to da ne zna sa sigurnošću kako će mu radno vrijeme biti organizirano u idućem razdoblju, veća fleksibilnost poslodavca da se prilagođava „slučajnim narudžbama” bez čvrste obaveze da pravodobno planira popunjenost proizvodnih kapaciteta, uz mogućnost češćih i većih zloupotreba. Dosad je preraspodijeljeno radno vrijeme bilo predmetom ugovaranja i nadzora sindikata, a sada zakonom olako prepuštaju poslodavcima da tamo gdje sindikata nema mogu neograničeno fleksibilno naređivati rad, bez odgovarajućeg nadzora (nema nikakvih mogućnosti da Inspekcija rada to može nadzirati!)! Pripravnost za mogu Poštovane kolegice i kolege – članice i članovi sindikata, Već ste upoznati da je završila tzv. prva faza izmjena Zakona o radu u kojoj je, uz usklađivanje s izmijenjenom Direktivom o europskim radničkim vijećima, izmijenjeno i nekoliko drugih odredbi Zakona o kojima su se sindikati, poslodavci i Vlada uspjeli dogovoriti (informaciju o tome već ste dobili tijekom proljeća). Sada vas želimo ukratko informirati o tzv. drugoj fazi izmjena Zakona o radu, kao i o problemu izmjena i/ili donošenja nekih drugih zakona. STAV POSLODAVACA O ZAKONU O RADU: Poslodavci traže maksimalnu fleksibilizaciju (niska prava radnika i sindikata), žele samostalno odlučivati, bez sindikata i/ili radničkih vijeća – kako bi bili konkurentni i kako bi se time privukle strane investicije (radnik bi bio jeftin i fleksibilan, a poslodavac bi odlučivao što hoće i kako hoće)! STAV MINISTARSTVA RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA/ MRMS O ZAKONU O RADU: MRMS je uglavnom suglasan s poslodavcima: konkurentnost, privlačenje stranih investicija, restrukturiranje poslodavaca...? DA, ali na teret radnika, a ne reformom 4 ga mijenjati u krizi i zbog krize, a upravo krizom predlagatelj opravdava najznačajnije izmjene. ZAKON O RADU - NEKI OD SSSH-u NEPRIHVATLJIVIH PRIJEDLOGA: Radno vrijeme Svi bi poslodavci mogli redovito organizirati radno vrijeme kao preraspodijeljeno i primijeniti ga na sve radnike, neovisno o procesu rada, odnosno o sektoru, dakle, neovisno o specifičnostima (sada, ...ako narav posla to zahtijeva...”). Tako bi dnevni i tjedni raspored radnog vremena poslodavac uređivao odlukom (ako nije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom RV-poslodavac ili ugovorom o radu), najkraće na mjesec a najduže na godinu dana, a već donesenu odluku može mijenjati. Radnik bi mogao raditi najviše 56 sati tjedno, a u razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne bi smio raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad (sada s prekovremenim može raditi do 48 sati tjedno, a ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, može se urediti kolektivnim ugovorom do 60 sati, uz pisani pristanak radnika). Posljedice bi mogle biti pretjerano iscrpljivanje radnika, „utapanje” prekovremenih sati u preraspodijeljeno radno vrijeme (što znači da ne bi bilo niti plaćeno), Otkaz ugovora o radu zbog financijskih razloga Predlaže se da se plaća više ne uređuje pravilnikom o radu već samo kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Problem je eventualno snižavanje plaće pa je predlagatelj „izmislio” novi oblik otkaza - otkaz ugovora o radu ako radnik ne prihvati nižu plaću. Međutim, to je i dodatna mogućnost manipulacije – sada bi svakom radniku kojega želi otpustiti poslodavac mogao reći da ima financijskih problema te da mu nudi, primjerice, upola nižu plaću – „uzmi ili ostavi”! Otpremnine Poslodavcima otpremnine nikada nisu dovoljno niske, a otkazni rokovi dovoljno kratki, te se očekivalo da će nastaviti pritisak na snižavanje ovih radničkih prava.1 Sada MRMS predlaže da svi radnici imaju pravo na otpremninu (i na neodređeno i na određeno vrijeme), ali tek nakon tri godine rada kod poslodavca! Uz to, već ugrađuje novi sustav otpremnina (uplata doprinosa na račun radnika), iako se socijalni partneri još ništa nisu dogovorili jer nema podloga nužnih za odlučivanje. 1 Iako su 2003. godine otkazni rokovi prepolovljeni, rok za stjecanje prava na otpremninu produžen s godinu na dvije, a otpremnine snižene s polovice na trećinu plaće i, k tome, ograničene na najviše šest plaća, što znači da radnici s više od 18 godina rada kod istog poslodavca zakonski ne dobivaju ništa! u SSSH o radu na Zakonu o radu i drugim radno-socijalnim zakonima Otkazni rokovi Predlaže se da opravdana odsutnost radnika s rada (primjerice, bolovanje) ne produžava otkazni rok, te da mu radni odnos prestane najkasnije istekom roka od šest mjeseci od dostave odluke o otkazu. Ako radnik ne odrađuje otkazni rok, da privremena nesposobnost ne prekida tijek otkaznog roka. Time bi radniku u otkazu bilo onemogućeno pravo na traženje posla jer, ako je bolestan, ne radi, ali niti traži posao! Niža prava i za radnike koji rade za agencije za privremeno zapošljavanje Tzv. agencijski radnik bi, osim što već radi u nesigurnim oblicima rada (agencija ga iz- radničkog vijeća više ne bi bilo moguće nadomjestiti sudskom odlukom već arbitražom (odluka arbitraže je obvezna!). To je još jedan u nizu pokušaja predlagatelja da pod krinkom „rasterećenja sudova” ograniči pristup radnika i njihovih organizacija sudu! Sudski raskid ugovora o radu U slučaju nezakonitog otkaza, radnik ima pravo na naknadu štete koju mu sud odredi. Najviša naknada štete radniku sada je 18 prosječnih plaća (sud određuje visinu za svaki konkretan slučaj). Predlagatelj izmjena Zakona sada taj iznos snižava na trećinu (na najviše šest plaća) jer tvrdi da je ona, na neki način, zamjena za otpremninu! Međutim, je predstavljen, a trebali su biti izrađeni paralelno sa Zakonom. Predlagatelj umanjuje dosegnutu razinu prava u području zaštite na radu ukidanjem prava sindikata da imenuje povjerenike za zaštitu na radu (ako je jedini sindikat koji djeluje kod poslodavca), već će se izbori morati obavezno provoditi. Obrazloženje predlagatelja je - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – ministarstvo je svih građana, a ne samo članova sindikata! Rečeno govori o nedovoljnom poznavanju preporuka Europske unije i instrumenata Međunarodne organizacije rada o značenju sindikata i njegovoj društvenoj ulozi jer veća uključenost sindikata jamči bolji nadzor nad primjenom i poštivanjem zakona! će industrijske akcije najmljuje tvrtki-korisniku, nema sigurnosti zaposlenja, danas radi za jednog korisnika, sutra za drugog, a zapravo mu je poslodavac agencija koja mu isplaćuje plaću, nema zaštitu kod, primjerice, kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, u pravilu ne stječe otpremninu...), bio dodatno oštećen. Naime, predlaže se da, dok nije iznajmljen, korisnik ima pravo samo na minimalnu plaću (tako da praktično dijeli rizik s poslodavcem, ali ne i dobit!). Dodatno, jeftiniji agencijski radnici mogu utjecati i na snižavanje plaća kod korisnika (korisnici redovito zaposlene radnike žele zamijeniti jeftinijim agencijskim radnicima – nema postupka otkazivanja, otpremnine...). Razmjeran dio materijalnih prava za radnike s nepunim radnim vremenom Zakonom se želi urediti da radnici koji rade u nepunom radnom vremenu imaju pravo na materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.) razmjerno ugovorenom radnom vremenu. S obzirom na to da zakon ne propisuje materijalna prava radnika već se ona ugovaraju kolektivnim ugovorom, to je potrebno prepustiti slobodi ugovaranja. Nadomještanje suglasnosti za otkaz - arbitražom (a ne više sudskom odlukom) Sindikalnim povjerenicima, članovima radničkih vijeća, zaštićenim kategorijama radnika..., uskraćivanje suglasnosti sindikata/ naknada štete po svojoj pravnoj prirodi nije otpremnina. K tome, nevjerojatno je do koje je razine predlagatelj spreman štititi poslodavce na štetu radnika, pa čak i u slučaju nedopuštenog otkaza, dakle nezakonitog postupanja poslodavca! Umjesto da zagovara teže kazne kao mjeru odvraćanja poslodavca od ponavljanja nezakonitih radnji! ZAKON O POVREMENIM POSLOVIMA Ako vam se činilo da se prijedlozima izmjena Zakona o radu urušavaju prava radnika, upozoravamo da može biti i gore! Naime, na radnike koji bi bili radno angažirani prema Zakonu o povremenim poslovima (čije donošenje još uvijek pokušavamo spriječiti), Zakon o radu uopće se ne bi primjenjivao! Bili bi angažirani na sat, na dan... i to na vaučer/markicu. Sudbina tako angažiranoga čovjeka, dugoročno gledano, vlast ne zanima, važno je samo uljepšavanje statistike i da nešto „kaplje” u Proračun! ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Otvorena pitanja, neusuglašena u tripartitnoj radnoj skupini, su sljedeća: predlagatelj namjerava ukinuti doprinos za zdravstveno osiguranje u slučaju ozljeda na radu (0,5 posto) i obvezati poslodavce da osiguraju radnike od rizika u skladu s posebnim propisom, koji još nije poznat, pa stoga nije ni poznata razina buduće zaštite radnika. Nijedan prijedlog pravilnika ministra još ni- Rad tripartitne radne skupine za ovaj Zakon naprasno je prekinut prije završetka, jer je predlagatelj, u nedostatku vremena, prijedlog već uputio u zakonsku proceduru! ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU Prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju donosi niz promjena. Glavni je problem što se (ponovno!) nije pristupilo sveobuhvatnom pospremanju mirovinskog sustava, temeljem stručnih analiza, nego se tzv. mirovinska reforma (trinaesta od 1999.) nastavlja nizom pojedinačnih i često loše osmišljenih intervencija. Poštovane kolegice i kolege – članice i članovi sindikata, SSSH će sudjelovati u radu na izmjenama Zakona o radu (i drugih zakona) dok procjenjuje da može utjecati na njihov konačni izgled. Međutim, s obzirom na to da Vladu, zbog rejting agencija, MMF-a i dr., zanima samo snižavanje tzv. indeksa zakonske zaštite zaposlenja, što može postići samo snižavanjem prava radnika, procjenjujemo da ćemo svoja prava morati braniti industrijskim akcijama. O tome ćete pravodobno dobiti poziv i upute. Uz sindikalni pozdrav, predsjednik SSSH, Mladen Novosel 5 Aktualno Konzultacije socijalnih partnera o minimalnoj plaći Sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, ministar rada i mirovinskog sustava počeo je ovih dana konzultacije sa socijalnim partnerima, temeljem kojih će Vladi RH predložiti visinu minimalne plaće za 2014. godinu. Zakon nalaže kako se minimalna plaća, odnosno najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu ne može utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu, a to je 2.984,78 kuna bruto. Tablica 1: Minimalna plaća u državama članicama Europske unije, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, srpanj 2013. godine, u eurima, Izvor: Eurostat Od 28 država članica Europske unije, 21 država je pitanje minimalne plaće regulirala nacionalnim propisima. S obzirom na razinu minimalne plaće na dan 1. srpnja 2013. godine među tom 21 državom, uključujući Tursku i Sjedinjene Američke Države (SAD), moguće je kreirati tri grupe (Tablica 1). U prvoj je grupi 11 zemalja s najnižom minimalnom plaćom između 100 i 500 eura mjesečno: Bugarska, Rumunjska, Latvija, Litvanija, Češka, Estonija, Mađarska, Slovačka, Poljska, Hrvatska i Turska. Druga grupa obuhvaća pet članica EU (Portugal, Grčku, Maltu, Španjolsku i Sloveniju) i SAD s minimalnim plaćama koje se kreću od 500 do 1.000 eura. U trećoj je grupi šest članica (Velika Britanija, Francuska, Irska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg) u kojoj je minimalna plaća veća od 1.200 eura. Međutim, ako se te minimalne plaće gledaju u kontekstu razina cijena u pojedinim zemljama, primjenjujući pritom tzv. paritet kupovne moći (PPS), slika je nešto drukčija. Zemlje iz prve grupe s relativno niskom minimalnom plaćom imaju i niže razine cijena i stoga više minimalne plaće. S druge strane, zemlje iz treće grupe s višom minimalnom plaćom imaju i više razine cijena i njihova je minimalna plaća, gledana s aspekta PPS-a, relativno niska. Prijedlog sindikata SSSH, NHS i MHS tijekom konzultacija predložili su da se iznos minimalne plaće za 2014. godinu odredi korigiranjem bruto minimalne plaće za prosječni indeks rasta potrošačkih cijena prehrane i bezalkoholnih pića, koji je u prvih osam mjeseci 2013. godine iznosio 5,1 posto. Time bi se bruto minimalna plaća povećala za 152 kune, te bi u 2014. iznosila 3.137,00 kuna. Stav je sindikata da minimalna plaća predstavlja prije svega socijalni institut, čiji je cilj borba protiv siromaštva putem društvenog dogovora o najnižoj prihvatljivoj cijeni rada za puno radno vrijeme, te da stoga njezin iznos mora, u najmanju ruku, pratiti kretanje troškova života kako bi se izbjegao pad realne kupovne moći te kategorije zaposlenih, koji su ionako na samoj granici siromaštva. U isto vrijeme, Hrvatska udruga poslodavaca opire se bilo kakvom povećanju minimalne plaće, opravdavajući taj stav padom BDP-a i nastavkom pada zaposlenosti u radno intenzivnim industrijama. 6 Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Štetno povećanje porezne međustope za turizam Od 1. siječnja 2013. godine snižena stopa PDV-a od 10 posto primjenjivala se na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te na pripremanje i posluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. PDV po stopi od 10 posto primjenjuje se i na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata te na usluge agencijske provizije za spomenute usluge. Kako su isticali u Ministarstvu turizma, smanjenje PDV-a dugoročna je i strateška mjera te iznimno važan doprinos povećanju konkurentnosti sektora. Osim toga, prema iskustvima niza turističkih zemalja, niža stopa PDV-a, čak i u vrijeme gospodarske krize, dobro utječe na proračun te pridonosi smanjenju tzv. sive ekonomije u turizmu. Sada, ministar financija Slavko Linić najavljuje povećanje te iste stope PDV-a s 10 na 13 posto. - Što u STUH-u misle o povećanju porezne međustope? Riječ je o želji da se kratkoročno riješi problem s državnim proračunom, a zapravo se, dugoročno gledano, radi šteta djelatnosti turizma. Za diferenciranu stopu od deset posto borili smo se godinama kako bismo se donekle izjednačili s konkurencijom u okruženju. Znatno veća korist za proračun bilo bi investiranje u derutne hotele poput onih u Kuparima, Baškome Polju, Orebiću…, gdje „leži” neiskorišteno 15.000 ležajeva. Da se to stavilo u funkciju imali bismo znatno veći prihod i to bi uvelike utjecalo na BDP u državi. - Što znači povećanje stope za kolektivno pregovaranje? I s aktualnom poreznom stopom postojalo je mišljenje poslodavaca kako se „preko noći” ne može osjetiti njezin utjecaj te se plaće radnicima ne mogu dizati, koje, istina, zaostaju 20 posto za prosječnim plaćama u gospodarstvu. Ako porezna stopa opet poraste, imat ćemo novih problema s poslodavcima. Aktualno Nastavak „mirovinske reforme” Opet izostanak sveobuhvatnog „pospremanja” Prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji Ministarstvo rada i mirovinskog sustava uz tradicionalno puštanje „probnih balona” najavljuje već nekoliko mjeseci, objavljen je i stavljen na javnu raspravu 3. listopada. Prijedlog donosi niz što većih, što manjih promjena, pri čemu je glavni problem što se (ponovno) nije pristupilo sveobuhvatnom „pospremanju“ mirovinskog sustava, temeljem stručnih analiza, nego se tzv. mirovinska reforma nastavlja nizom pojedinačnih i često loše osmišljenih intervencija, kao i bez primjerene stručne i javne rasprave, ali i uključenosti socijalnih partnera. (Formalno osnovana radna skupina za izradu prijedloga zakona sastala se samo dva puta, te nikada nije ni ušla u suštinsku raspravu, a kamoli napisala novi prijedlog zakona!) Među najznačajnijim prijedlozima nalazi se povećanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina i prijevremenu na 62 godine života (od 2030. g.). Iako je nekoliko europskih zemalja već produžilo radni vijek do ove granice, 65 godina života i dalje ostaje prosjekom za umirovljenje u EU, a nemali broj zemalja još uvijek nije dosegao ni tu granicu. Pritom je također važno naglasiti kako je očekivano trajanje života u Hrvatskoj i dalje znatno kraće nego u najrazvijenijim zemljama zapadne Europe. Kad se tomu doda predviđena primjena tek od 2030. g., te sadašnji trendovi na hrvatskom tržištu rada, jasno je kako još uvijek nije vrijeme za takav korak. Umjesto toga treba posvetiti pažnju važnijim pitanjima adekvatnosti i održivosti mirovinskog sustava. Ukratko, jasno je kako je ovdje riječ o želji Vlade da zadovolji očekivanja međunarodnih financijskih institucija i agencija za kreditni rejting potezom koji u idućih 15-ak godina neće imati nikakva praktičnog učinka na mirovinski sustav. Predlaže se i uvođenje nove kategorije „starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja”, koja bi omogućila radnicima s 41 godinom staža i 60 godina života odlazak u mirovinu bez penalizacije. Iako je ovo na tragu ranijih zahtjeva sindikata da se radnike s dugogodišnjim stažem ne penalizira bez obzira na dob odlaska u mirovinu, problematičan je dodatni uvjet godina života (40 godina uplate doprinosa trebalo bi biti dovoljan uvjet za ostvarivanje pune mirovine s obzirom na očekivano trajanje života u Hrvatskoj). Uz to, poseban je problem rodna neosjetljivost ove odredbe, budući da se predviđa isti uvjet za muškarce i žene, iako bi do isteka prijelaznog razdoblja ujednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene (2030. g.) uvjet za žene trebao biti proporcionalan dobi za umirovljenje (u skladu s ovim prijedlogom, to bi značilo postupno povećavanje s 37 na 41 godinu staža u ovom razdoblju, odnosno dobi s 56 na 60 godina života). Značajna promjena predviđena je u formuli za određivanje mirovina radnicima koji uplaćuju u oba mirovinska stupa – umjesto trenutne krajnje nepravedne formule prema kojoj bi oni veći dio mirovine ostvarivali iz 2. stupa (iako znatno veći dio doprinosa uplaćuju u 1. stup), nova formula striktno bi pratila omjer uplaćenih doprinosa u oba stupa (trenutno tri četvrtine doprinosa ide u 1., a jedna četvrtina u 2. stup, pa bi se u tom omjeru računala i mirovina iz oba stupa). Zakon mijenja i formulu usklađivanja mirovina, no Ministarstvo je odustalo od prvobitnog prijedloga da se tzv. švicarska formula (usklađivanje prema rastu cijena i plaća u omjeru 50:50) u potpunosti zamijeni varijabilnom (veći postotak usklađivanja prema varijabli koja više raste), te se sada predviđa kombinirano rješenje - jedanput godišnje usklađivalo bi se po fiksnoj formuli 50:50, a jedanput godišnje po varijabilnoj (70:30, veći postotak odnosi se na varijablu koja više raste). Ipak, predviđena formula sadrži određene nejasnoće, te je bez simulacija izračuna (koje nisu objavljene) teško reći hoće li zaista spriječiti pad realne vrijednosti mirovina. Novost je i omogućavanje određenim kategorijama umirovljenika da zasnuju radni odnos, bez istodobne obustave isplate mirovine. Prema predloženom rješenju, umirovljenici bi mogli raditi u nepunom radnom vremenu i nastaviti primati mirovinu. Pritom nepuno radno vrijeme može značiti i 39 sati tjedno, a ne predviđa se (jedino logično) ograničenje prihoda koji umirovljenik može ostvariti radom bez obustave isplate mirovine. Osim toga, diskriminirani su prijevremeni umirovljenici kojima zadržavanje mirovine uz zaposlenje ne bi bilo uopće omogućeno, iako su već penalizirani manjom mirovinom pa im je dodatni prihod upravo potrebniji. Manje promjene predviđene su i u iznosima penalizacije prijevremenog umirovljenja, i to tako da najveći iznos penalizacije ostaje nepromijenjen (20,4 posto za pet godina ranijeg umirovljenja s 36 godina staža), za 0,5 posto se povećava penalizacija po godini ranijeg umirovljenja za one koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 37 i 38 godina staža, a za 2,4 posto i 3 posto se smanjuje penalizacija po godini ranijeg umirovljenja za one s 39 i 40 godina staža. Zakon predviđa razdvajanje mirovina i dijela mirovina koji se ostvaruju na osnovi radnog staža, odnosno posebnih propisa (npr. mirovine hrvatskih branitelja, sudionika NOB-a, akademika itd.), s time da se posebne mirovine (odnosno posebni dijelovi mirovina) više ne bi usklađivali prema formuli koja vrijedi za radničke mirovine, već ovisno o stanju državnog proračuna i kretanju BDP-a. Mijenja se i niz odredbi vezanih uz invalidske mirovine i profesionalnu rehabilitaciju, vezano uz postupke stjecanja invalidske mirovine i same definicije invalidnosti (koja bi se u blažim oblicima trebala definirati kao „smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost“, s ciljem da se utvrđuje što osoba može raditi, a ne što ne može raditi). Rok za prijavu na mirovinsko osiguranje skraćuje se s osam dana na jedan dan, a ukida se isplata mirovina putem pošte, osim u slučaju teško pokretnih osoba, osoba s invaliditetom i onih koji žive više od 10 kilometara od bankovne poslovnice. Svi ostali, ako žele nastaviti primati mirovinu putem pošte, za to bi naknadu plaćali sami. Darko Šeperić 7 Događaji Sindikat umirovljenika Hrvatske Vladi RH: Vijeće SSSH Ukinite drugi mirovinski stup! Šibenski vatrogasci u SSSH Izvor: PIXSELL Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražio je od Vlade RH hitno ukidanje postojećega drugoga mirovinskoga stupa obvezatne kapitalizirane štednje, povrat akumuliranih sredstava (54 milijarde kuna) u prvi javni mirovinski stup, te postupno uvođenje profesionalnoga modela mirovinske štednje zajedničkim prinosima zaposlenih i poslodavaca. Sve kako bi se spriječio raspad ukupnoga mirovinskoga sustava. Kako se, među ostalim, navodi, drugi stup se pokazao promašajem iskrojenim u financijskim laboratorijima. U vremenu krize i stagnacije, takav drugi stup postaje poguban i skup, postaje rušitelj kompletnoga mirovinskoga sustava, ali i jedan od uzroka nestabilnosti ukupnih državnih financija. I, što je najvažnije, takav drugi stup iskazao je previsoke tranzicijske troškove. Hrvatski se tranzicijski trošak procjenjuje na pet milijardi kuna godišnje. Administrativni troškovi „pojedu” čak 20 posto vrijednosti prinosa kroz 40 godina očekivane mirovinske štednje u drugom stupu. Hrvatski model zapravo je model Svjetske banke koji je, pod ucjenom ishođenja kredita i potpora međunarodnih financijskih institucija, prihvaćen samo u europskim bivšim socijalističkim zemljama i praktički je nepoznat zapadnoj Europi. Njihovi modeli drugoga stupa su u pravilu dobrovoljni, iako ima i obvezatnih (Danska, Nizozemska, Švedska), no to su takozvani profesionalni mirovinski sustavi. Najveći dio mirovina zapadnoeuropskih umirovljenika i dalje se podmiruje iz javnih mirovinskih stupova ili proračuna, ali s trendom jačanja dodatnih stupova. U rujnu ove godine i Poljaci su, nakon Mađara i Slovaka, odlučili ukinuti model drugoga stupa individualne kapitalizirane štednje omogućivši prijelaz svima koji to žele u prvi javni mirovinski stup međugeneracijske solidarnosti, dok su sve druge zemlje znatno reducirale doprinose, s izuzetkom Hrvatske i Bugarske (obje oko pet posto). Točnije, Poljska je prvo 2011. snizila doprinose sa 7,3 na 2,3 posto, da bi ovih dana otvorila tromjesečno razdoblje za izjašnjavanje o prijelazu u prvi stup. Mađarska je nakon početnoga doprinosa od devet posto prije dvije godine ukinula drugi stup. Slovačka je također započela s devet posto, da bi prošle godine smanjila doprinos na četiri posto te omogućila (treći put) prijelaz u prvi stup. Češka i Slovenija prihvatile su samo dobrovoljni drugi stup mirovinske štednje. Sve baltičke zemlje snizile su doprinose (Estonija na četiri, Letonija na dva, a Litva na tri posto), dok se u Rumunjskoj nakon višegodišnje zamrznutosti na dva posto, povećava za 0,5 posto godišnje. Vijeće SSSH, na sjednici održanoj 27. rujna 2013. godine, donijelo je Odluku o prijemu Sindikata profesionalnih vatrogasaca Šibenik u Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Sindikat će sudjelovati u radu teritorijalnoga vijeća SSSH Šibenskokninske županije. Vijeće je donijelo i Odluku o izmjenama Kodeksa ponašanja među udruženim sindikatima. Sukladno Odluci, u slučajevima kada članstvo pojedine podružnice određenoga sindikata, iz bilo kojeg razloga, želi istupiti iz svoga matičnog sindikata i pristupiti nekom drugom sindikatu udruženom u SSSH, sindikat kojemu su se obratili o tome će obavezno odmah obavijestiti matični sindikat i predsjednika SSSH. Ako se članovi obrate teritorijalnom povjereniku SSSH, on je dužan o tome odmah obavijestiti oba sindikata i predsjednika SSSH. Matični sindikat će istražiti razloge nezadovoljstva i, ovisno o utvrđenome kao i o konačnoj odluci članova, dogovoriti njihov ostanak ili prelazak u drugi sindikat. Predsjednik SSSH organizirat će sastanak oba sindikata radi dogovora o rješenju. Kod konačnog dogovora ključan je interes SSSH odnosno potreba za zadržavanjem članstva u središnjici. Predsjedništvo VSSSH Zaštita dostojanstva radnika Predsjedništvo vijeća SSSH pisanim je glasovanjem 9. rujna 2013. godine donijelo Odluku o imenovanju teritorijalne povjerenice SSSH za Varaždinsku županiju Nevenke Poljak povjerenicom za zaštitu dostojanstva radnika SSSH. Sukladno Odluci, povjerenica je ovlaštena primati i rješavati pritužbe radnika SSSH vezane za zaštitu njihova dostojanstva. 8 Događaji Monetizacija duga i davanje autocesta u koncesiju Socijalno vijeće za graditeljstvo – SGH i HUP – Udruga poslodavaca u graditeljstvu Transparentnost Zajedničko u odlučivanju o rješavanje problema monetizaciji autocesta Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, Nezavisni cestarski sindikat, Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, GONG, Pravo na grad, Baza za radničku inicijativu i demokraciju i Zelena akcija uputili su 10. listopada Vladi RH zahtjev da im se omogući pristup, te javnosti učini dostupnom studija na temelju koje je Vlada RH donijela odluku da je koncesija najbolji model za rješavanje duga javnih poduzeća HAC i ARZ. Riječ je o studiji pod nazivom „Monetizacija javnog duga vezano za društva HAC i ARZ: Nacrt konačnog izvješća u fazi 1” koju je za potrebe Vlade RH izradio konzorcij: Erste, Deloitte, Wolftheiss i Asfinag. Napominju kako se o monetizaciji duga i davanju autocesta u koncesiju treba provesti kvalitetna javna rasprava za koju je bitno da su javnosti dostupne sve relevantne informacije, a studija ih sadrži (stanje duga i projekcije prihoda poduzeća HAC i ARZ te opcije za njegovo rješavanje koje uključuju model i potencijalne uvjete davanja 1.024 kilometra autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina). - Za objavu navedenih informacija postoji opravdan javni interes jer bi potencijalna koncesija na javnome dobru, u iznosu 22,5 milijardi kuna, bila najveća u povijesti Hrvatske, zaključili su, dodajući kako su autoceste javna imovina u koju su građani izravno uložili 15 milijardi kuna. Sporna se odluka ne smije donijeti bez njihove suglasnosti. Na drugoj sjednici Socijalnog vijeća za graditeljstvo, održanoj u popodnevnim satima 18. rujna, u sklopu rasprave o stanju u sektoru graditeljstva, socijalni partneri, SGH i HUP – Udruga poslodavaca u graditeljstvu, konstatirali su kako je stanje u sektoru i dalje iznimno teško. I ove se godine bilježi daljnji pad investicija i smanjivanje zaposlenosti, a u postupku javne nabave najniže cijene su i dalje jedini kriterij za dobivanje posla. Nema djelotvorne kontrole koja bi iz sustava javne nabave i licenciranja eliminirala poslodavce koji ne poštuju gradski kolektivni ugovor. Kako su problemi u sektoru mnogobrojni i složeni, zaključeno je da se odrede prioriteti i s tim u vezi buduće zajedničke aktivnosti prema resornim ministarstvima, državnim institucijama, Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim, radi njihova rješavanja. Riječ je o proširenju Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, pitanjima zakonske regulative, posebice iz područja zaštite na radu, kao iznimno važne za sektor graditeljstva, uspostavi djelotvornih mehanizama kontrole u postupku javne nabave i dobivanju suglasnosti za izvođenje radova te licenciranju, vezanim za primjenu granskog kolektivnog ugovora, kao i suradnji u EU projektima. Ženska fronta za radna i socijalna prava Ženska sekcija SSSH potaknula je okupljanje ženskih udruga i udruga za zaštitu ljudskih prava radi uključivanja civilne scene u obranu radnih i socijalnih prava čijim se izmjenama pokušava promijeniti smjer razvoja zemlje prema neoliberalnom obrascu. Tako je 18. rujna 2013. godine osnovana Ženska fronta za radna i socijalna prava koju čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30 ženskih grupa) i Ženska sekcija SSSH. Ženska fronta za radna i socijalna prava traži kodifikaciju radnoga zakonodavstva u jedinstveni zakon te predlaže odbacivanje onih dijelova zakona koji izravno smanjuju i krše osnovna radnička prava – na zasluženi dnevni i godišnji odmor, sigurnost na radnome mjestu, plaću, pravo na zaštitu od diskriminacije, pravo na sindikalno organiziranje, zaštitu od prisilnih oblika rada itd. Kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja Proširena primjena Temeljem Zakona o radu, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić donio je odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost humanitarnog razminiranja na sve osobe koje se bave, odnosno obavljaju poslove humanitarnog razminiranja u Republici Hrvatskoj. Odluka se primjenjuje od 1. kolovoza 2013. godine. Osnovna plaća pirotehničara od 1. kolovoza do kraja godine iznosi 4.000 kuna bruto za vrijeme kad ne rade, dok će se za svaki radni dan proveden u minskome polju plaćati na način da maksimalni bruto iznos doseže 13.000 kuna. Od 1. siječnja 2014. godine iznos maksimalne bruto plaće povećat će se na 13.300 kuna, ako proračun za razminiranje bude veći za 20 posto, i na njega bi se obračunavao dodatak na radni staž od 0,5 posto po godini staža. To bi značilo kako bi bruto iznos išao i do 14.000 kuna. 9 Aktualno Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić svojedobno je izjavio kako je projekt predstečajnih nagodbi prvi projekt iza kojega su stale sve političke opcije u Hrvatskoj, što treba respektirati. Riječ je o postupku koji se provodi sa svrhom da se dužniku, koji je postao nelikvidan i /ili insolventan, omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojega će postati likvidan i solventan, te da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni jesu tražbine radnika i prijašnjih radnika poslodavca nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi nastale štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Poduzetnici u stanju nelikvidnosti ne smiju obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje. Smatra se da su plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe jedno od nužnih plaćanja za redovno poslovanje. ju prema veličini ukupno prijavljenih obveza, na prvome mjestu je građevinarstvo (25,62 posto), zatim prerađivačka industrija (19,69 posto) te na trećemu mjestu trgovina na veliko i malo (14,82 posto). Upitna ustavnost Zakona Upravo je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi bio jedna od top-tema s kraja srpnja, točnije Odluka suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića o zastajanju predstečajne nagodbe u slučaju Dalekovoda zbog izražene namjere za podnošenjem zahtjeva za oc- Dobar za poslodavce, ali Postupak predstečajne nagodbe je hitan postupak koji se mora dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku 120 dana od dana njegova otvaranja, osim ako savjetodavno vijeće odobri produžetak roka za dovršetak postupka predstečajne nagodbe za daljnjih najviše 90 dana. Do okončanja predstečajnog postupka nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak, kao što ni prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. Postavlja se pitanje: Koja su prava radnika u predstečajnoj nagodbi? Sukladno Zakonu, tražbine radnika i prijašnjih radnika poslodavca nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe predstavljaju prioritetne tražbine. Prema zakonskoj definiciji „prioritetne tražbine” 10 No, jesu li uistinu prioritetne tražbine prioritetne i radnici namire svoja ukupna potraživanja ili, kao i u mnogim drugim slučajevima, ostaju kratkih rukava? Finin informacijski sustav predstečajnih nagodbi U povodu prve godine primjene Zakona (Zakon je na snazi od 1. listopada 2012. godine), FINA je objavila priopćenje u kojemu se ističe vidljivost utjecaja postupaka predstečajnih nagodbi na ukupno smanjenje insolventnosti u RH i to za 9,8 milijardi kuna. Prije primjene Zakona, kako se navodi, bila su blokirana 72.654 poslovna subjekta koji su zapošljavali 61.066 radnika, s iznosom obveza od 44,5 milijardi kuna. Nakon godine dana, blokirano je 15.000 manje poslovnih subjekata (57.513), kod kojih je zaposleno ukupno 42.060 radnika, s iznosom obveza od 34,7 milijardi kuna. Dosadašnjim postupcima predstečajnih nagodbi sačuvano je više od 15.000 radnih mjesta, za 800 poduzetnika vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja te se kod tih predmeta očekuje sklapanje nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom. Od toga broja, do sada je pred nadležnim trgovačkim sudovima predstečajna nagodba sklopljena u više od 200 predmeta. Promatrano prema djelatnostima, vidljivo je da najveći broj poduzetnika dolazi iz područja trgovine na veliko i malo (23,66 posto), zatim iz građevinarstva (17,44 posto) te iz prerađivačke industrije (15,04 posto). Ako se vrste djelatnosti promatra- dalmacijanews.com postupak. Postupak se može provesti nad pravnom osobom i dužnikom pojedincem (trgovac pojedinac i obrtnik), a ne može se provesti nad fizičkom osobom koja obavlja registriranu djelatnost, a nije upisana u Obrtni registar kao vlasnik obrta niti u Sudski registar kao trgovac pojedinac. Pokreće se isključivo temeljem prijedloga dužnika za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Dužnik je dužan podnijeti prijedlog kada se ispune uvjeti sukladno Zakonu i to: ako dužnik u roku 60 dana poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe ne može uspostaviti stanje likvidnosti, te najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti. jenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona. Mišljenja o takvome sučevu postupku bila su podijeljena. SSSH je upozoravao kako u slučaju rušenja ili blokade postupka predstečajne nagodbe nastupa stečaj koji znači kraj. I Sindikat turizma i usluga Hrvatske izražavao je zabrinutost zbog otvaranja pitanja ustavnosti dijelova Zakona, jer država ima većinski vlasnički udio u ukupno 16 turističkih tvrtki koje planira privatizirati ili im naći strateškog partnera u iduće dvije godine. Njih deset je zbog nelikvidnosti u poslovanju podnijelo prijedlog za postupak predstečajne nagodbe, te su procesi predstečajne nagodbe u tijeku. U većini njih je država jedini vjerovnik, a tamo gdje nije, ostali vjerovnici imaju mogućnost postati strateški partneri ili to mjesto prepustiti drugima. index.hr No, tek je mali broj tvrtki pred rješenjem. Jedino je hotel Medena iz Segeta Donjeg kraj Trogira više-manje siguran da će kroz postupak predstečajne nagodbe dobiti vlasnika. Predsjednik STUH-a Eduard Andrić član je posebne radne skupine u kojoj su predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a koja raspravlja o pojedinačnim društvima. Iako bez prava glasa, izražava zadovoljstvo jer je nazočan otvaranju ponuda strateških investitora i u mogućnosti ne i za radnike!? je izricanja svojeg mišljenja o stanju u pojedinom društvu i svakom ponuditelju. - Cijena nije presudna u odabiru strateškog partnera. Treba voditi računa o brendu, upozorava Andrić, ističući svoj početni stav kako su se svi procesi predviđeni Zakonom mogli dogoditi i bez Zakona, jer nitko nije priječio vjerovnike da se dogovore. Početni entuzijazam Sindikati udruženi u SSSH, koji djeluju u tvrtkama koje su se našle u postupcima predstečajne nagodbe, u pravilu su pozdravljali i podržavali ideju prezentiranu Zakonom, no mjeseci zakonske primjene naveli su ih na promjenu mišljenja. Iskustva Sindikata graditeljstva Hrvatske, gledajući sa strane radnika, uglavnom su negativna. U većini slučajeva, iako bi radnici trebali biti namireni, njihova potraživanja, kao prioritetne tražbine se ne isplaćuju. Ne isplaćuju se plaće ni za vrijeme samoga predstečajnog postupka, iako bi se to, također, trebalo učiniti. Ima slučajeva da se tijekom predstečajne nagodbe radnicima isplaćuju minimalne plaće, iako postoji važeći granski kolektivni ugovor. U SGH upozoravaju i na još jednu lošu stavku Zakona koja za vrijeme trajanja postupka zabranjuje pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka. Kako napominju, sindikati i radnici našli su se u mat-poziciji. Jedino što im preostaje jest mogućnost industrijskih akcija, što nije dobro, ni za radnike, niti za poslodavce. Od prošle godine graditeljstvo je zadesio val štrajkova zbog neisplaćenih plaća, a oni su trajali jako dugo (Coning, KonstruktorInženjering…). - Pozdravljamo postupak predstečajne nagodbe tamo gdje za njega nije kasno, gdje postoji imovina i način na koji će se osigurati vjerovnici, gdje proizvodnja traje, a radnici redovito dobivaju plaću. To je bit Zakona, a ne gubljenje vremena i guranje u postupak onih tvrtki koje su imale uvjete za stečaj, zaključuju u SGH. S problemom neisplate plaća tijekom postupka predstečajne nagodbe susreo se i Sindikat EKN-a. Plaće i dalje kasne u Kamenolomu Gradac, Inkerporu…, tako da se, u vezi s tim, ništa nije promijenilo. Cijeli je postupak predstečajne nagodbe, sa svim svojim izmjenama i dopunama, spor i radnicima ne donosi ništa dobro. Dobro donosi poslodavcima, koji će, eventualno, izaći s manjim oštećenjima, nego da se u danom trenutku otvorio stečaj i likvidacija. Tko zna po koji put se pokazuje problem sporosti institucija koje bi trebale djelovati, komentiraju u Sindikatu EKN-a. Na sporost i neučinkovitost Zakona upozoravaju i u Sindikatu metalaca HrvatskeIndustrijskom sindikatu koji ima velik broj podružnica u tvrtkama koje su podnijele zahtjeve za otvaranje postupaka predstečajnih nagodbi, no kako kažu, od njih ne očekuju mnogo. Puno više očekuju od samih poslodavaca… Linićeva rupa u Zakonu ruši stečajeve …Brojna su poduzeća svjesno zatražila pokretanje postupka predstečajne nagodbe bez ikakve zahtijevane dokumentacije zbog čega ih Fina po sili zakona šalje u stečajni postupak. Upravo taj trenutak čekaju tvrtke jer je Fina, uz radnike, oslobođena plaćanja troškova pokretanja postupka stečaja koji košta najmanje 14.200 kuna. Takvih tvrtki koje nisu zadovoljile uvjete predstečajnih nagodbi do sada je bilo 4.000. Većina vlasnika takvih tvrtki uspjela je kupiti vrijeme, izvući imovinu ostavivši radnike bez plaće, a država im je na kraju još i platila troškove pokretanja stečaja. Jezikom novca, tvrtke su do sada izbjegle platiti najmanje 40 milijuna kuna na ime troškova pokretanja stečajnog postupka koje im plaća država... poslovni.hr, 6. listopada 2013. 11 Naši sindikalni povjerenici Joško Franić, glavni povjerenik SMH-IS-a u Brodosplitu Sindikat u Brodosplitu će opstati! Joško Franić glavni je sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata u Brodograđevnoj industriji d.d. Split i regionalni povjerenik SMH-IS-a za Dalmaciju. Još uvijek je radnik Brodosplita, koji je od veljače 2013. godine u privatnome vlasništvu - DIV Brodogradnje d.o.o. Joško je u Brodosplitu promijenio dosta radnih mjesta - od proizvodnje do administracije. Po zanimanju je inženjer strojarstva, a posljednje radno mjesto, na kojemu je radio prije nego što se počeo baviti sindikalnim radom 2003. godine, bilo je mjesto glavnog tehnologa strojne obrade u pogonu strojne obrade. Uspoređujući obnašanje sindikalnih funkcija prije i nakon privatizacije Brodosplita Joško napominje: - Dok je brodogradilište bilo u vlasništvu države imali smo mogućnost obratiti se državnim institucijama i prijaviti rad Uprave, ako bismo uočili da nešto nije u redu. Bilo je samo pitanje političke volje hoće li se nešto promijeniti. Dakle, postojao je socijalni dijalog. Danas privatni vlasnik donosi isključivo svoje odluke. Koliko su te odluke dobre sindikati mogu kazati, ali je Vlada RH, bez obzira na naputke Bruxellesa, trebala ostaviti kontrolni paket kako bi kontrolirala cijeli proces. Stečajni postupak, a ne restrukturiranje Joško je mišljenja kako je u Brodosplitu proveden stečajni postupak, jer se proces restrukturiranja ne provodi prema programu kojeg su sindikati dobili 2011. godine. Dorađenu verziju plana restrukturiranja i veliki dio priloga toga plana sindikati nemaju, usprkos zahtjevima da im se dostave, pa je upitno postoji li on uopće i u kojem obliku, jer ovo što se danas ra12 di, nije na tragu plana iz 2011. godine. Otvoreno je 56 novih tvrtki pod sustavom Brodosplita. Otkazi su uručeni gotovo svim radnicima i uručuju im se novi ugovori o radu. Do danas nije potpisan Socijalni sporazum, a očito je kako se to neće ni dogoditi. Zakon o radu se krši u dosta svojih odredbi, a postojeći kolektivni ugovor se ne primjenjuje u novoosnovanim društvima već vrijedi samo za Brodosplit d.d. Stoga se pitamo, je li to diskriminacija, jer za neke radnike u istom sustavu vrijedi, a za neke ne. Plaće su za sada redovite, ali potpisivanjem novih ugovora o radu postoji mogućnost da se značajno smanje. U tome slučaju Joško se boji revolta, jer tako težak posao za malu plaću radnici neće raditi. Zbog takvih najava u odjelu konstruiranja već postoje veliki problemi, jer projektanti odlaze u druge tvrtke na bolje plaćen posao, pa je upitno tko će projektirati brod ako ga se uspije ugovoriti. Isto tako odlaze i vrsni zavarivači, brodomonteri i cjevari, jer im se nude višestruko bolje plaćeni poslovi u brodogradilištima u Nizozemskoj, Njemačkoj i Danskoj. Gledajuću u budućnost, napominje kako je za Brodosplit bitno ugovaranje novih brodova. Iako su se u medijima najavljivali mnogi novi poslovi, još uvijek nema pravog i konkretnog posla. Ugovoreno je premalo da bi se zaposlili proizvodni kapaciteti Brodosplita. Bez novih ugovora brodogradilište nema ni minimalne šanse za opstanak. Priznaje, u takvim je uvjetima razmišljao i o napuštanju sindikalne funkcije, no, ipak, prevladala je njegova borbena strana. Kako kaže, privatnom vlasniku nije u interesu imati sindikat, ali to ovisi samo i jedino o volji radnika. - Ipak je Brodosplit specifična sredina u kojoj će sindikat opstati, a one koji su bili članovi sindikata, a zatim mu okrenuli leđa i prozivali svoje bivše kolege zbog svoje osobne koristi može biti sram, jer su pokazali svoje pravo lice. Ipak je naš slogan „Zajedno smo jači“, zaključuje. Govoreći o metalskoj industriji u Dalmaciji, odnosno onome što je od nje ostalo, te njezinoj budućnosti ističe: - Uz Brodosplit, još postoji TLM, SASZadar, Končar EU, Brodotrogir, te manja brodogradilišta uz obalu i na otocima. Sve ostale tvrtke metalske industrije u Dalmaciji najviše su se oslanjale na brodogradilišta, što je sada i vidljivo, osobito od početka krize i smanjene narudžbe brodova, gdje su mnoge od njih zatvorile svoja vrata. Cilj je krupnoga kapitala smanjivanje troškova i zadržavanje veće dobiti, tako da se proizvodnja preusmjerava u Kinu, Koreju i Singapur. Smatram da bi naša Vlada trebala dobro razmisliti kako dalje. Ostali smo bez stočarstva (posebice u Dalmaciji), bez poljoprivrede, sada se odričemo i industrije. Ako prodamo izvore pitke vode, more i energetiku, više nećemo biti svoji na svome, već sluge velikim silama, a sve to zbog lošega gospodarenja i upravljanja onih koje smo sami birali. Stoga, ako Vlada RH promijeni svoju gospodarsku politiku, bit će posla za radnike metalske struke u Dalmaciji, a ako ne - uvijek postoji mogućnost da se prekvalificiramo u konobare i kuhare, te poslužujemo bogatu stranu klijentelu. Samo je pitanje, zar ćemo tako nešto učiniti svojoj djeci i unucima!? Udruženi sindikati Sindikati Zagrebačkog holdinga Sindikat Spačva iz Vinkovaca Godišnjica utemeljenja Protiv restrukturiranja ubrzanim postupkom Savez samostalnih sindikata Hrvatske i sindikati koji djeluju u Zagrebačkom holdingu javno su, na konferenciji za novinare, u Radničkome domu, apelirali na zastupnike Gradske skupštine Grada Zagreba da uskrate suglasnost trgovačkome društvu Zagrebački holding za statusnu promjenu podjele s osnivanjem trgovačkih društava s ograničenom dogovornošću. Tražili su daljnji socijalni dijalog o toj temi i uključivanje sindikata u procese najavljivanog restrukturiranja Zagrebačkog holdinga. Naglašavali su kako je prijedlog statusnih promjena ishitren i neprihvatljiv, jer ugrožava kvalitetu usluge koja se pruža građanima Grada Zagreba, kao što ugrožava i opstojnost radnih mjesta većine radnika koji rade u izvršnim službama u Zagrebačkom holdingu. Dijelili su im i letke s istim zahtjevom, uoči početka sjednice, 26. rujna, no zastupnici su, ipak, izglasali drukčije. Sindikat Spačva iz Vinkovaca, jedan od sindikata udružen u SSSH koji djeluje na području samo jedne županije, 21. rujna je druženjem članova Sindikata u izletištu Sopot obilježio godišnjicu utemeljenja. U poznatoj vinkovačkoj drvnoj industriji, koja proživljava teške dane, Sindikat Spačva većinski je sindikat s više od 400 članova. Djeluju i dva manjinska, HURS-ov i Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske. Tijekom predstečajne nagodbe Spačva je promijenila vlasnika. Novi većinski vlasnik Borislav Škegro na čelu Uprave ostavio je prijašnjeg vlasnika Darija Puljiza. Kao što se moglo čuti, nastoji se „u rukavicama” riješiti dijela radnika, a posebice su, navodno, nepoćudni pristalice Sindikata Spačva i njihova predsjednika Ilije Budimira, koji, vidjelo se to i na druženju u prirodi, uživa potporu i ugled članova. Ž.S. Foto: Željko Slunjski Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske Kako se navodi u službenome objašnjenju, podjela društva uvjetovana je interesom da se izdvoje tržišno usmjerene djelatnosti od komunalnih djelatnosti koje su od interesa za građane Grada Zagreba i gospodarske subjekte koji djeluju na području Grada Zagreb te usklađivanjima sa zakonskim propisima koji su vezane uz određene javne usluge. Predviđeno je da se u prvom koraku u posebna trgovačka društva izdvoje podružnice AGM, Čistoća, Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo, Robni terminali Zagreb, Stanogradnja, Vodoopskrba i odvodnja, Tržnice Zagreb, ali ne svojom cjelovitom imovinom, nego sa optimalnim dijelom imovine. Nekretnine koje su evidentirane u poslovnim knjigama podružnice koje se izdvajaju ostaju u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, osim u slučaju komunalnih vodnih građevina podružnice Vodoopskrba i odvodnja. One, sukladno Zakonu o vodama, moraju biti vlasništvo društva koje se bavi djelatnošću vodoopskrbe i odvodnje. Pripadajuća nematerijalna i materijalna imovina koja se tiče opreme potrebne za obavljanje djelatnosti prenosi se na nova društva. Potraživanja od radnika zaposlenih u odgovarajućoj podružnici kao i rezerviranja za zaposlene prenose se na nova društva (također i ugovori o radu sa zaposlenicima). Sindikalne aktivnosti se nastavljaju. Nova sindikalna podružnica Slike i tona zaposlenih na HRT-u Sindikalna podružnica Slike i tona zaposlenih na HRT-u nova je sindikalna podružnica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske. Osnivačka skupština održana je 4. listopada na kojoj je za sindikalnog povjerenika izabran Damir Staneković (Zagreb), a za njegove zamjenike Neven Mihael Dianežević (Zagreb) i Mihajlo Tikvicki (Pula). Sindikat prometa i veza Hrvatske Zračna luka Zadar – nova podružnica Sindikat prometa i veza Hrvatske bogatiji je za jednu sindikalnu podružnicu – Zračnu luku Zadar iz Zadra. Sindikalno se organiziralo tridesetak radnika, a za sindikalnog povjerenika izabran je Vojko Vrdoljak. 13 Udruženi sindikati Šeste sportske igre SGH Dan neovisnosti, 8. listopada, više od 400 članova Sindikata graditeljstva Hrvatske provelo je na otoku Lošinju, na kojemu su održane ovogodišnje 6. sportske igre, koje su počele u nedjelju, 6. listopada. Kiša ni jaki jugo nisu mogli omesti sportsku atmosferu i raspoloženje sudionika, kojima je domaćin bio malološinjski hotel Vespera. Na prigodnoj svečanosti otvaranja, koja je zbog kišna vremena održana u hotelu, sudionike Igara pozdravio je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Prisutni su bili i potpredsjednik SSSH za sektor gospodarstva Ivan Tomac te tajnik SSSH Željko Slunjski. Govoreći, Novosel je spomenuo izmjene Zakona o radu, ali i najavio mogućnost konkretnih sindikalnih akcija! Predsjednik SGH Našicecement ukupni pobjednik Ivan Kovačević u svojoj je pozdravnoj riječi naglasio kako se ovom prigodom obilježava i Dan hrvatskih graditelja, koji je bio 26. rujna. Spomenuo je dosadašnje sindikalne dosege: sa Hrvatskom gospodarskom komorom sklopljen je prvi granski Kolektivni ugovor u Hrvatskoj 1991. godine, prvi KU sa HUP-om 1996. godine, više od 200 sklopljenih pojedinačnih (kućnih) kolektivnih ugovora, potpisane su šeste izmjene i dopune Kolektivnog ugovora sa HUP-UPG 26. lipnja 2013. godi- Šesti šumarsko-sindikalni susreti SITŠ-a Sport s mislima na restrukturiranje U hotelsko-turističkom naselju Solaris kraj Šibenika od 4. do 6. Š listopada održani su 6. šumarsko-sindikalni susreti Sindikata inženjera i tehničara šumarstva, koji su okupili više od 300 članova Sindikata inženjera i tehničara šumarstva. Pozdravljajući na otvaranju sudionike i goste, predsjednik SITŠ-a Tomislav Užarević poručio je Upravi Hrvatskih šuma, a bio je prisutan i predsjednik Uprave Ivan Pavelić: „Promijenite smjer gospodo iz Uprave Društva, jer 14 ne… Nakon „sindikalnog vremeplova” zaključio je: „I danas nas tjeraju da duže radimo, smanjuju nam plaće i zakidaju na sve moguće načine. To je neisplata plaća!”. Igrama su prisustvovala i dvojica ranijih predsjednika SGH, Stipe Kirigin i Mirko Štorga. Ukupni pobjednik 6. sportskih igara SGH je ekipa Našice cementa, a nagradu za fair play dobio je Neven Grudiček iz Zagorje - Tehnobetona Varaždin. Ž.S. je razina socijalnoga dijaloga ispod razine normalne komunikacije”, spominjući i jednostrano otkazivanje kolektivnog ugovora, što se dogodilo nakon 17 godina. Što se tiče plaća i priča u okruženju, Užarević je spomenuo kako one od 2007. godine rastu 2,18 posto u odnosu na godinu ranije, isto kao i u Republici Hrvatskoj. Na svečanome otvaranju sudionike su pozdravili predsjednica Glavnog radničkog vijeća Željka Šikić i predsjednik Uprave Ivan Pavelić. Nakon otvaranja pozvao je zainteresirane na razgovor, nazvavši ga „Vi pitate – ja odgovaram”. Više od sat vremena dvadesetak članova SITŠ-a razgovaralo je s predsjednikom o aktualnim problemima u Hrvatskim šumama. Na završnici, kada su podijeljeni pokali najuspješnijima, sudionike Šumarsko-sindikalnoga susreta pozdravio je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Tomislav Užarević prigodan dar uručio je najmlađem umirovljeniku, Franji Prebaniću iz Vinkovaca i najmlađoj, po sindikalnome stažu, članici SITŠ-a Dragici Žaji iz Splita. Zanimanje sudionika pobudilo je natjecanje u brzinskom ispijanju piva. Od šest ekipa sa po tri člana pobijedili su – Slavonci iz Požege. Osim požeške, sudjelovale su podružnice Delnice, Nova Gradiška, Gospić, Sisak i Ogulin. Susreti su imali i edukacijski sadržaj. Tako je dr. Hrvoje Marjanović govorio o odredbama Kyoto protokola i obvezama Hrvatske, a prof. dr. Ivan Martinić i mr.sc. Dubravko Janeš o temama „Natura 2000”, te Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o zaštiti okoliša. Ž.S. Udruženi sindikati Peti sportski susreti SMH-IS-a S osvojene tri zlatne, jednom srebrnom i jednom brončanom medaljom, ukupni pobjednik Petih sportskih susreta Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata, što su se od 19. do 22. rujna održavale u turističkome naselju Lanterna – Poreč, je ekipa Belišća iz Belišća. Slavilo Belišće Ukupno 460 sudionika iz 24 sindikalne podružnice natjecalo se u odbojci na pijesku, pikadu, potezanju užeta, boćanju, briškuli i trešeti, balotu, nogometu i stolnome tenisu, a pridružile su im se ko- legice i kolege iz Slavonsko-baranjskog sindikata, slovenskog sindikata metalaca SKEI i „hercegovačkog diva” Aluminij d.d. iz Mostara. Fotografije: Đuro Puškadija Nogometni susret SSSH i ZSSS-a Prijateljsko nadigravanje k k u Kutini i i 4. rujna j jje održan d ž petii nogoU Sportskom parku metni susret predstavnika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Zveze svobodnih sindikatov Slovenije. Riječ je o tradicionalnoj sindikalnoj sportskoj priredbi, čiji je domaćin jedne godine SSSH, a iduće ZSSS. Izvanredan domaćin bila je sindikalna podružnica EKN-a „Petrokemija” Kutina. Predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske Ivan Tomac dočekao je goste iz Slovenije i uz glavnoga sindikalnoga povjerenika Petrokemije, Željka Klausa, dokazao se dobrim organizatorom i animatorom. Konačni rezultat nije bio povoljan za sindikalne prijatelje iz Slovenije, 12 : 2 za SSSH. U nogometnoj ekipi SSSH sudjelovali su članovi Sindikata graditeljstva Hrvatske, čiji je predsjednik Ivan Kovačević bio kapetan ekipe SSSH, te Sindikata EKN-a Hrvatske. Dušan Semolič i Mladen Novosel Njihov član, Željko Jurašinović iz Rafinerije nafte Sisak, izbornik je od prve godine održavanja Susreta. Na golu su se smjenjivali „starosjedilac” Nikola Badovinac, član SSH, inače teritorijalni povjerenik SSSH za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju i Renato Krizmanić, član EKN-a. Predsjednik SSSH Mladen Novosel bio je vatreni navijač, a kolega mu Dušan Semolič tijekom cijele se utakmice dokazivao na terenu. Na kraju Susreta razmijenjeni su pokali u znak sjećanja na održani nogometni susret. Ž.S. 15 Europska unija Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) postao je dio Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES), a time je hrvatskim građanima postala dostupna usluga posredovanja pri zapošljavanju u drugim članicama Europske unije. Svrha je EURES-a pružanje informacija, savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching), kako za pomoći, moći pronaći relevantne informacije o mobilnosti radnika, informacije koje se odnose na radna mjesta u 31 europskoj zemlji, registrirati besplatni korisnički račun te kreirati vlastiti životopis koji će biti vidljiv svim EURES registriranim poslodavcima i EURES savjetnicima koji pomažu poslodavcima pronaći prave kandidate. Dio portala posvećen uvjetima rada i života može vas dobro upoznati s trenutnim stanjem u regiji potencijalnog zapošljavanja, a dostupne su i informacije o mogućnostima obrazovanja u inozemstvu. EURES savjetnici u Hrvatskoj se nalaze u područnim uredima HZZ-a u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Njihove kontakte možete pronaći na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9502. Hrvatski zavod za zapošljavanje postao dio EURES-a poslodavce, tako i tražiteljima zaposlenja, ali i svim građanima koji smatraju da im može pridonijeti princip slobodnog kretanja ljudi. Više informacija o mogućnostima života i rada na području Europske unije, te Norveške, Islanda i Lihtenštajna kao i Švicarske, možete pronaći na EURES portalu: http://ec.europa. eu/eures/, gdje ćete uz pomoć alata za pretraživanje, kao i mreže sa više od 850 EURES savjetnika, koji su vam spremni U Europskoj uniji u tijeku je potpisivanje peticije za uvođenje univerzalnoga temeljnoga dohotka (UTD). Koristeći se odredbom iz Lisabonskog ugovora koja omogućava izravnu demokraciju zagovornici UTD-a moraju prikupiti najmanje milijun potpisa u najmanje sedam država članica, nakon čega će Europska komisija morati razmotriti njihov prijedlog. O njemu će potom raspravljati i Europski parlament, nakon čega će Europska komisija morati donijeti konačnu odluku hoće li uvesti UTD u Europsku uniju. EURES ima osobito važnu ulogu u prekograničnim regijama - područjima gdje postoji značajan stupanj prekograničnih dnevnih migracija. EURES savjetnici u tim regijama pružaju specifične savjete i smjernice o pravima i obvezama radnika koji žive u jednoj zemlji, a rade u drugoj. Više informacija o prekograničnim partnerstvima možete pronaći na: http://ec.europa. eu/eures/main.jsp?catId=66&lang=en&acro=links&orgTypeI d=66&myOrgTypeId=68&parentId=0. potpisa - inicijativa se može potpisati preko sustava Europske komisije na internetskoj adresi: https://ec.europa.eu/citizens-initiative/REQECI-2012-000028/public/index.do - Europa će biti korak bliže uvođenju sustava koji će svakome pojedincu jamčiti temeljnu egzistencijalnu sigurnost. Europsku građansku inicijativu može poduprijeti građanin EU-a (državljanin države članice) koji ima pravo glasovati na izborima za Europski parlament (18 godina života, osim u Austriji, gdje je minimalna dob za glasovanje 16 godina života). Peticija za uvođenje univerzalnoga temeljnoga dohotka Svakoj članici EU određen je prag broja potpisa koji mora biti prijeđen u najmanje sedam članica da inicijativa uspije (za Hrvatsku je taj prag 9 000 potpisa, a za Njemačku 74 250 potpisa). Ako do 14. siječnja 2013. bude prikupljen dovoljan broj 16 Ideja UTD-a temelji se na uključenosti i osobnom dostojanstvu, socijalnoj sigurnosti svih građana, i to na dugoročnoj osnovi, čime bi se rasteretio i postojeći socijalni sustav. (h-alter.org/sssh) Aktualno Osnovni gospodarski pokazatelji u RH (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje) I dalje visoka stopa nezaposlenosti • Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 19.498 $ za 2012. (MMF), ili 61 posto kupovne moći EU-28 (na razini Mađarske, Poljske, Latvije i Argentine); • Rast/pad BDP-a I.-VI. 2013.: - 0,7 posto; (u odnosu na isto razdoblje 2012.); • Stopa inflacije u srpnju 2013.(odnos prema srpnju 2012.), 1,9 posto (stopa rasta troškova života); • Broj nezaposlenih: 313.675 ( 8/2013.); • Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 18,4 posto 8/2013. - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 16,5 posto;(4-6. 2013.); • Prosječna plaća za srpanj 2013.: 5.504 kune neto, 7.922 bruto (- 1,0 posto realno prema 7/2012.); • Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,66 posto prosječne); • Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna; • Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 % (od 1. 3. 2012.); • Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (ožujak 2013.); • Broj umirovljenika (lipanj 2013.) ukupno 1.219 321, a iz rada: 1.127 587; broj osiguranika: 1. 497 355; • Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.435,83 kune ili 44,5 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva, invalidske i starosne/; • Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2012.): 6.810 kuna; • Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2012. (2.020 kuna za pojedinca i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 28 ima 16,5 posto; • Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8,5 posto Karlovačka županija 35 posto Sisačko-moslavačka županija 30 posto • Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31) • Aktivno stanovništvo: 1.718.000 (prosjek 2012.): a) poljoprivreda 11,5 posto* b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15,8 posto d) ostali: 60,7 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 2012.: 4.700 kuna) b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni sektor: 2012.: 6.780 kuna) *DZS prema godišnjem biltenu br. 9.2.8. od 14.06.2013. Boris Feis, izvršni tajnik SSSH za ekonomska i financijska pitanja Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a Jedinstvena cijena od 1. listopada Nova, jjedinstvena di cijena ij police li za sve osiguranike i ik d dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje od 1. listopada 2013. godine iznosi 70 kuna mjesečno. Kako javlja HZZO, osiguranici koji već imaju ugovorenu policu koju sami plaćaju uplaćivat će 70 kuna mjesečno na isti na račun kao i do sada i na isti poziv na broj. Osiguranicima će se postupno zamjenjivati dosadašnje iskaznice dopunskog zdravstvenog osiguranja, čiji se izgled mijenja i u koji je inkorporiran novi logo HZZO-a. Treba naglasiti kako je postojeća iskaznica važeća do dana dostave nove iskaznice na kućnu adresu. Osiguranicima koji su unaprijed platili premiju obračunat će se preplaćeni iznos i dobit će obavijest o visini tog iznosa uz mogućnost umanjenja buduće obveze plaćanja, ili mogu zatražiti da im se preplaćeni iznos vrati. Za umirovljenike koji su temeljem administrativne zabrane putem Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ugovorili plaćanje premije, HZZO će izvršiti korekciju iznosa premije, te stoga umirovljenici ne trebaju dolaziti u ispostave HZZO-a niti HZMO-a. Umro Slavko Kotromanović Nakon duge i teške bolesti, 4. listopada je preminuo dugogodišnji kolega, umirovljeni regionalni povjerenik Sindikata PPDIV-a za II. sindikalnu regiju, Slavko Kotromanović. Rođen je 1946. godine u mjestu Potravlje kraj Sinja, a život ga je sindikalnom djelovanju usmjerio još prije demokratskih promjena, u vrijeme kada je bio zaposlen u Belju. Belje je napustio radi obnašanja sindikalne dužnosti na općinskoj razini, a u vrijeme osamostaljenja Hrvatske radio je u sklopu SSSH, sve dok se 1993. godine, u vrijeme teških ratnih godina, nije pridružio Sindikatu PPDIV-a, gdje je i dočekao umirovljenje. I n m em o r i am Ivan Petravić Iznenada, 21. kolovoza, u svojemu domu, u 61. godini života, preminuo je dugogodišnji suradnik SSSH i udruženih sindikata Ivan Petravić. Iz tiska Tiskare Petravić, čiji je Ivan bio vlasnik, izišlo je niz publikacija i sindikalnog promidžbenog materijala. I glasilo SSSH „Sindikalna akcija” tiskala je Tiskara Petravić. Nastavit će to i dalje. Posao je preuzeo Ivanov sin Tomislav. 17 Pravni savjeti PITANJE: Zaposlen sam kod poslodavca koji radnicima isplaćuje plaću sa zakašnjenjem, a kad je isplati, ne isplati je u cijelosti. Kako mogu najbrže provesti prisilnu naplatu dospjele plaće putem svih računa poslodavca? (J.S., Split) ODGOVOR: Dana 15. listopada 2012.godine stupio je na snagu novi Ovršni zakon (Narodne novine, 112/2012.) temeljem kojega je moguće putem obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine zatražiti putem FINA-e izravnu naplatu na novčanim sredstvima, po svim njegovim računima. Da bi FINA mogla provesti prisilnu naplatu na temelju vašeg zahtjeva, potrebno je da vam poslodavac izda obračun o neisplaćenoj plaći u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Narodne novine, 120/12., u daljnjem tekstu Pravilnik). Takav obračun je ovršna isprava u smislu čl. 85. Zakona o radu, pa ga ne morate za neisplatu plaće tužiti sudu. Kako biste izbjegli sudski spor osobito je potrebno od poslodavca tražiti da na obračunu bude naznačeno kako je riječ o neisplaćenoj plaći, te da obračun potpiše poslodavac. Kada takav obračun dostavljate FINA-i, potrebno je uz njega dostaviti i Zahtjev za izravnu naplatu. Obrazac zahtjeva za izravnu naplatu možete popuniti u bilo kojoj poslovnoj jedinici FINA-e koja obavlja poslove prisilne naplate. Ako uz obračun poslodavca ne priložite i zahtjev za izravnu naplatu, FINA neće zaprimiti takav obračun, a sve sukladno zakonskim odredbama. Također, ako vam poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, dužan vam je na vaš zahtjev, uručiti dva obračuna i to jedan za isplaćeni, a drugi za neisplaćeni dio plaće, u sadržaju propisanim Pravilnikom. Ako poslodavac ne postupi sukladno zakonskoj obvezi, možete se obratiti nadležnoj inspekciji rada koja će provesti inspekcijski nadzor u tvrtki, te ako utvrdi da poslodavac u propisanom roku nije postupio sukladno zakonskoj obvezi, naložit će poslodavcu da vam što prije dostavi navedene obračune, a sve pod prijetnjom novčanoga kažnjavanja. PITANJE: Zaposlena sam kod poslodavca temeljem ugovora na određeno vrijeme. Poslodavac nema namjeru sklopiti novi ugovor. Namjeravam prije isteka ugovora o radu otvoriti bolovanje jer imam zakazanu operaciju. Mogu li biti na bolovanju i nakon prestanka radnog odnosa? (M.P., Split) ODGOVOR: Novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, 80/2013. i to u članku 18 51.), propisano je da radnik kojemu je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad /bolovanja/ prestao radni odnos, može ostvariti naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a i to još najviše 30 dana, ali samo uz uvjet da mu je izabrani liječnik otvorio bolovanje najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa. Odgovara: Jagoda Đinđić, pravna zastupnica u Uredu SSSH Splitsko-dalmatinske županije PITANJE: Zbog trajnije nesposobnosti poslodavca da nam isplaćuje plaće, podnijeli smo Trgovačkom sudu Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u tvrtki. Međutim, poslodavac je u međuvremenu pred regionalnim centrom FINA-e podnio Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe te je Trgovački sud donio Rješenje o prekidu našeg postupka. Zanima nas kada će se naš prekinuti stečajni postupak nastaviti i hoće li se uopće nastaviti? (T.B., Kaštel Sućurac) ODGOVOR: Cilj postupka predstečajne nagodbe je da se poslodavcu, koji je postao nelikvidan, omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan, a vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete namirenja njihovih tražbina od onih koje bi ostvarili da je protiv poslodavca pokrenut stečajni postupak. Sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, vaše tražbine iz radnog odnosa kao radnika (bruto plaće i dr.) nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe u bruto iznosu su prioritetne. Ako predstečajna nagodba ne bude sklopljena, odnosno ako prijedlog vašeg poslodavca bude pravomoćno odbijen, odbačen ili postupak bude obustavljen, tada će se prekinuti stečajni postupak nastaviti. Ako se donese rješenje o sklapanju predstečajne nagodbe, tada će se prekinuti stečajni postupak obustaviti, odnosno vaš prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bit će odbačen. Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb Nagradna križaljka Nakladnik: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj Novinarka: Marijana Tomić Lektorica: Đurđica Pavlović Tajnica: Branislava Krasić Godišnja pretplata 108,00 kn Uplate na račun SSSH HR6324840081102644193 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju” Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn 1/2 str. 1.000,00 kn 1/4 str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Telefon: (01) 46 55 111 46 55 052 RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MIRITELJ DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA: 1. TATJANA ROGAR, K. P. Krešimira IV. 17, 44320 Kutina 2. IVANA RADAK, 7. Gardijske 9, 22300 Knin 3. VESNA BOLOBAN, J. Kozarca 33, 31550 Valpovo Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske Kupon br. 423/424 Ime i prezime: Adresa: Rješenje nagradne križaljke: Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 30. studenoga 2013. Telefax: (01) 46 55 053 E-mail: [email protected] [email protected] Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo Grafičko uređenje i priprema: Tangir, Samobor Tisak: Tiskara Petravić ISSN 1330-1640 19 HRVATSKA, VOLI[ LI SVOJE RADNIKE?
© Copyright 2024 Paperzz
