POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10 000 ZAGREB www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske www.sssh.hr Zagreb, 15. prosinca 2013. • Broj 425/426 • Cijena 9 kuna Sretan Božić i nova 2014. godina Događaji Izmjene radno-socijalnog zakonodavstva Zar Opet Robovi? NE! Nakon što su predstavnici SSSH i NHS-a napustili rad u tripartitnoj radnoj skupini za izradu novog Zakona o radu zbog nepostizanja dogovora u vezi s uvođenjem novog otkaznog razloga u Zakon (nemogućnost poslodavca isplatiti radniku ugovorenu plaću tzv. financijski uvjetovani otkaz), brisanja odredbi o otpremninama, produljenja radnoga tjedna kroz novo uređenje rasporeda radnog vremena i drastičnog smanjenja naknade štete radniku pri sudskom raskidu radnog odnosa, te su dvije sindikalne središnjice 17. listopada 2013. godine organizirale prosvjed upozorenja ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Tisuću prosvjednika, većinom sindikalnih povjerenika i profesionalno zaposlenih u sindikatima, poručilo je: „Zar Opet Robovi? NE!”. - Ne treba nam više niti pravilnik o radu, ne treba nam više ništa, jer ćemo imati ugovore o radu. Kolektivne ugovore možemo zaboraviti, a dobivamo još kao nagradu financijski otkaz da nas mogu otpustiti kada žele. To neće ići, naši su zahtjevi usmjereni protiv toga, a neka zaborave da ćemo ikada više trgovati pravima radnika, rekao je, među ostalim, predsjednik SSSH Mladen Novosel. U predvorju Ministarstva predsjednike SSSH i NHS-a dočekala je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris kojoj su još jednom, u pisanome obliku, na plastificiranome A3 formatu, uručili Zahtjeve u vezi s novim Zakonom o radu. Pod prozorima HUP-a Nakon završetka „prvoga dijela prosvjeda” prosvjednici su se uputili prema sjedištu Hrvatske udruge poslodavaca gdje su kritike tome socijalnome partneru, koji traži maksimalnu fleksibilizaciju, odnosno niska prava radnika i sindikata, a s čime se slaže i Ministarstvo, uputili potpredsjednik SSSH za sektor gospodarstva Ivan Tomac i predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske, udruženog u NHS, Nenad Leček. I poslodavcima su uručeni sindikalni Zahtjevi u vezi s novim Zakonom o radu. Komentirajući prosvjed upozorenja SSSH i NHS-a, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pozvao je predstavnike SSSH i NHS-a da se vrate za pregovarački stol i nastave raditi u radnoj skupini. Sindikalni odgovor je glasio: „Kad dobijemo pisani odgovor na naše zahtjeve i službeni poziv na sastanak onda ćemo odlučiti hoćemo li se odazvati na konzultacije, a ovisno o njihovim rezultatima i na pregovore o izmjeni ZOR-a”. 2 Događaji Izmjene radno-socijalnog zakonodavstva Sindikalni predstavnici vratili su se za pregovarački stol nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić svojim dopisom od 28. listopada 2013. godine izvijestio sindikalne središnjice kako tri od četiri njihova zahtjeva prihvaća u potpunosti, dok za onaj vezan uz sudski raskid radnog odnosa nudi kompromisno rješenje, odnosno nastavak razgovora. Osim toga, ponovno su se otvorile i neke odredbe iz završene prve faze izmjena ZOR-a, kao što je, primjerice, rad na određeno vrijeme ili dnevni odmor između dvaju radnih dana. Isto tako, snižavanjem prava, kako agencijskih radnika, a posredno i radnika kod korisnika, predlagatelj zakona čini sve da zadovolji zahtjeve („apetite”) poslodavaca – i agencija i korisnika, na štetu radnika! PROTIV novog ZOR-a, Zakona o povremenim poslovima i produženja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina Istodobno se pregovaralo i o Zakonu o radu, Zakonu o zaštiti na radu, Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali i o Zakonu o reprezentativnosti, Zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta…, pri čemu je na mala vrata guran i Zakon o povremenim poslovima. Pokazalo se da, iako je ministar napisao: „...Međutim, uvažavajući okolnosti da su sindikati važan segment u sprečavanju zlouporaba u primjeni odredbi o organizaciji radnog vremena, te da u tome smislu mogu preventivno djelovati i u odnosu na sprečavanje prekomjernog rada radnika koji za posljedicu može imati ugrožavanje zdravlja i sigurnosti radnika, Ministarstvo prihvaća prijedlog sindikata da se kroz kolektivne ugovore omogući organizacija radnog vremena kojom bi se radniku odredio rad dulji od 48 sati tjedno.”, to ipak nije mislio. Bez obzira na napisano i potpisano, u Nacrtu prijedloga Zakona o kojemu se nastavilo pregovarati ponovno se našla odredba o 56-satnom radnom tjednu kao zakonskom uređenju, a ne mogućnosti koja se može ugovoriti kroz kolektivni ugovor. Tako je ministar pogazio ono što je napisao i potpisao. Takva odredba izravno ukida dosadašnju zakonsku odredbu o maksimalno dopuštenih osam prekovremenih sati tjedno i uvodi mogućnost čak 16 prekovremenih sati u tjednu, a kroz kolektivni ugovor i 20. 3 Događaji Izmjene radno-socijalnog zakonodavstva pošljavanju (jer da je tako, u Španjolskoj bi „cvale ruže”), naša Vlada ne odustaje. Vlada ne samo da nije pokazivala povjerenje i opredjeljenje za istinski i uvažavajući socijalni dijalog, nego nije imala niti volje uvažavati sindikalne argumente. Uz to, za većinu svojih prijedloga nije imala vlastitih argumenata. Ostavka ministra Različite verzije Nacrta prijedloga ZOR-a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava otvorilo je na svoj webstranici i javnu raspravu o Nacrtu prijedloga ZOR-a od 8. do 24. studenoga. Socijalnim partnerima na očitovanje je 19. studenoga dostavljen Nacrt prijedloga ZOR-a različit od onoga puštenog u javnu raspravu, ali ni tu nije bio kraj. Nastavno je stigla još jedna, opet drukčija, verzija od 25. studenoga, još više antiradnička i antisindikalna. Predlaže se fleksibilnost bez sigurnosti – sniženje individualnih prava radnika te izbacivanje kolektivnih ugovora, odnosno sindikata kod niza instituta. Zbog takvih postupaka ministra rada i mirovinskog sustava sindikalna strana izgubila je povjerenje u ministra i nastavak pregovora. Očito je kako se Vlada takvim prijedlozima izravno opredijelila za stranu kapitala, a na štetu radnika i samog tržišta rada. Temeljni razlog izmjena ZOR-a već je duže vrijeme očit: snižavanje tzv. indeksa zakonske zaštite zaposlenja zbog zadovo4 ljavanja MMF-a, rejting agencija, Europske komisije…. – a nadasve – kako bi RH dobila novi kredit Svjetske banke u povoljnijim uvjetima. Iako je od ovoga indeksa, kao ključnog mjerila tzv. rigidnosti radnog zakonodavstva, odustala i sama Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zato što nigdje nije dokazano da lakše otpuštanje radnika vodi većem za- Mjesec dana nakon što su se vratili za pregovarački stol, sindikalni predstavnici ponovno su prekinuli pregovore. Na konferenciji za novinare, održanoj 28. studenoga, na Markovu trgu, predstavnici svih sindikalnih središnjica ustvrdili su kako hrvatske sindikalne središnjice istupaju iz Gospodarsko-socijalnog vijeća i svih njegovih tijela, traže ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, sprečavanje donošenja novog Zakona o radu, Zakona o povremenim poslovima te produženja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina života. - Ako Vlada RH ne povuče spomenute zakone iz procedure, odnosno, ako ne izmijeni i ne „uljudi” paket spornih izmjena, sindikati ne mogu nastaviti sudjelovati u tom fingiranom tripartitnom socijalnom dijalogu u GSV-u i njegovim tijelima, nego će nastaviti sa pripremom, organizacijom i provođenjem raznih akcija i otpora protiv takve politike vlasti, zaključeno je na konferenciji za novinare. STOP nasilju nad radnim zakonodavstvom Prva u nizu daljnjih akcija radi sprečavanja donošenja novog Zakona o radu, Zakona o povremenim poslovima te produženja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina života bio je prosvjed svih sindikalnih središnjica održan 5. prosinca na Markovu trgu pod nazivom „STOP nasilju nad radnim zakonodavstvom”. Događaji Izmjene radno-socijalnog zakonodavstva Jasnu poruku kako ni oni niti njihova djeca ne žele biti robovi suvremenog doba poručilo je 1.500 sindikalista, uglavnom sindikalnih povjerenika i profesionalno zaposlenih u sindikatima, nezaposlenih, umirovljenika, članova udruga civilnog društva, Ženske fronte za radna i socijalna prava, Sekcije mladih SSSH i udruženih sindikata…, a pridružili su im se i članovi Hrvatskih laburista – Stranke rada. Na adrese Vlade RH i Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dan uoči prosvjeda, stigla su pisma Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) u kojima se, među ostalim, ističe kako deregulacija i umanjivanje socijalnih postignuća nisu odgovarajući odgovor na ekonomske i socijalne probleme. Poziva se Ministarstvo i Vladu na povlačenje spornih zakona iz zakonodavne procedure te osuđuje napad na kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog općenito, što je u suprotnosti s europskim standardima i dobrim praksama europskoga socijalnog modela, ali i predstavlja zadiranje u područja koja su ključna za slobode i prava radnika, kao i samu demokraciju. Iako je 5. prosinca na dnevnome redu sjednice Vlade RH trebao biti Prijedlog Zakona o radu, prema medijskim napisima, ministar Mrsić je dan ranije povukao Prijedlog iz procedure zbog „usklađivanja sa zakonodavstvom EU”. - Nismo se uplašili ni sindikata niti prosvjeda, jer jasno je da trebamo donijeti novi ZOR, budući da je to zakon koji povećava konkurentnost Hrvatske, čuva radna mjesta i pomaže otvaranju novih, izjavio je, među ostalim, novinarima ministar Mrsić. Također, kako saznajemo iz medija, prema provedenoj zakonskoj proceduri procjene učinaka Zakona o povremenim poslovima, Ministarstvo je zaključilo kako u ovom trenutku taj zakon ne treba donositi. Socijalni partneri nisu dobili službenu potvrdu tih medijskih napisa, no iz njih se može zaključiti kako su sindikalne akcije urodile plodom. One se nastavljaju sve do konačnog ispunjenja sindikalnih zahtjeva. Polazeći od prava na štrajk zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada br. 87. i 98. i Zakonom o radu, sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova sindikalne središnjice i udruženi sindikati pristupaju provođenju osobnog izjašnjavanja članova sindikata za organiziranje generalnog štrajka radi sprečavanja donošenja novog Zakona o radu, Zakona o povremenim poslovima te produženja dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. Izjašnjavanje će se provoditi od 13. do 17. siječnja 2014. godine. 5 Događaji Zakon o povremenim poslovima Nepotreban zakon Po uzoru na vaučere za sezonske radnike u poljoprivredi, odnosno vrijednosne kupone kojima poslodavac radniku plaća dnevne doprinose na najnižu osnovicu, a dnevnicu ugovara izravno s radnikom, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odlučilo se na zakonsko uređenje obavljanja povremenih poslova male ekonomske vrijednosti i ograničena vremenskog trajanja putem Zakona o povremenim poslovima. SSSH je mišljenja kako je donošenje takva zakona nepotrebno, kao i svaka dodatna fleksibilizacija radnih odnosa, jer još od 2003. godine Zakon o radu sadrži sve oblike ugovora o radu koji se u Europskoj uniji smatraju fleksibilnim radom, odnosno tzv. atipičnim oblicima ugovora o radu poput agencijskog rada (za privremeno zapošljavanje), ugovora o radu na određeno vrijeme, ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, ugovora o radu na izdvojenome mjestu rada i ugovora o radu za stalne sezonske poslove. Na popisu jednostavnih povremenih poslova su: čišćenje, pranje, glačanje, osnovno održavanje kućanstva (metenje i usisavanje prašine, pranje i poliranje podova i ostalih površina, pranje prozora i ostalog kućanskog inventara), nabavljanje kućnih potrepština i pomaganje u pripremi, kuhanju i posluživanju jela i pića u kućanstvu, poslovi osnovnog održavanja okućnica i prostora oko stambenih ili drugih objekata (metenje, čišćenje površina, čišćenje snijega, održavanje nasada i travnjaka), čišćenje stubišta u stambenim ili drugim objektima, ostali poslovi čišćenja (čišćenje tepiha, namještaja, zidova, bazena, slivnika, metalnih ili drugih površina od onečišćenja, vozila, poljoprivrednog zemljišta, šipražja i raslinja u šumi, životinjskih nastambi), čuvanje i šetnja životinja, ručno prenošenje stvari, opreme i namještaja, poslovi animatora za proslave dječjih rođendana i prigodnih proslava, poslovi povremenog čuvanja djece u kućanstvu roditelja, povremena pomoć osobama u stanju socijalne potrebe, povremena pomoć pri učenju. Naručitelj posla može biti samo fizička osoba. Zakonski prijedlog regulira i obavljanje tzv. jednostavnih i dopunskih povremenih poslova, a čiji naručitelj može biti pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, odnosno drugu samostalnu djelatnost. U kategoriju dopunskih povremenih poslova predlagač je svrstao: poslove koji podržavaju obavljanje zanimanja organiziranih u sklopu ugostiteljske djelatnosti i usluga u turizmu sukladno posebnim propisima, poslove anketiranja, očitavanja brojila u vodoopskrbi i energetici, te dijeljenje letaka, kataloga, reklamnih poruka i besplatnih novina. Javna rasprava o zakonskim prijedlozima NE Zakonu o povremenim poslovima Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta i Zakon o povremenim poslovima teme su o kojima se raspravljalo tijekom „javne rasprave” što su je sredinom listopada u zagrebačkome hotelu Dubrovnik organizirali SSSH i Zaklada Friedricha Eberta. Uz prezentirana uvodna stajališta predlagatelja Zakona, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te sindikalna stajališta, prisutni su imali mogućnost čuti i njemačka, austrijska te slovenska iskustva vezana uz primjenu spomenutih zakona u tim zemljama. Tom je prilikom sindikalna strana izrazila potporu Zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta, a protivljenje Zakonu o povremenim poslovima. Kako, među ostalim, reče predsjednik SSSH Mladen Novosel, sindikalna je želja da država sredstva, koja ulaže u radnike nakon što dođu na Hrvatski zavod za zapošljavanje, upotrijebi dok su ti isti radnici na radnome mjestu, odnosno prije njihova dospijeća na HZZ. Kada je riječ o Zakonu o povremenim poslovima SSSH ne podržava stav prema kojemu cilj toga zakonskoga prijedloga treba biti omogućavanje rada temeljem novog legalnog oblika rada. Napominje kako 6 se omogućavanjem bilo kakve alternative radu temeljem ugovora o radu stvara prostor za nadomještanje radnog odnosa drugim izrazito fleksibilnim oblicima rada. Sindikalne kolege iz njemačkih i austrijskih sindikata savjetovali su hrvatskim kolegama nepristajanje na legalizaciju malih poslova, odnosno na predložene zakonske okvire za povremene poslove. Kako rekoše, riječ je o modelu atraktivnome za poslodavce, a štetnome i nesigurnome za radnike. Iskustvo je pokazalo kako su mini-poslovi smanjili plaće stalno zaposlenim radnicima. Istodobno, noviji podaci pokazuju kako plaće radnika na malim poslovima sve više padaju. Događa se da umjesto jednoga radnoga mjesta poslodavci uvode pet-šest malih poslova, jer su jeftiniji i na njih ne trebaju plaćati socijalna davanja. Problem rada na crno i dalje nije riješen. Štoviše, rad na crno je u porastu, jer radnik formalno radi povremeni posao, a zapravo radi puno radno vrijeme, ali je plaćen na crno. Slovenci su 2010. godine referendumom odbili Zakon o malom delu. Događaji Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju Pisma klubovima zastupnika Hrvatskoga sabora Uoči saborske rasprave o Prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, 20. studenoga 2013. godine, SSSH i NHS uputili su klubovima zastupnika Hrvatskoga sabora pismo u kojemu su skrenuli pozornost na niz nelogičnosti i nedorečenosti pojedinih zakonskih instituta koje predlagatelj želi mijenjati. Uz izraženo protivljenje podizanju životne dobi za ostvarenje prava na mirovinu na 67 godina života, te na 62 godine za prijevremenu, napomenuli su kako je vrijeme da se počne ozbiljnije razmišljati i o posljedicama postojećeg modela mirovinskog osiguranja za današnje generacije mladih radnika. Naime, uz prevladavajuće trendove na tržištu rada (porast atipičnih oblika rada koji su u manjoj mjeri pokriveni doprinosima, sve češća i duža razdoblja nezaposlenosti i dr.), današnjim mladim radnicima bit će sve teže ostvariti primjerenu razinu mirovine (zbog niskih i neredovitih uplata). Stoga će u budućnosti biti sve teže vezati mirovine uz staž i doprinose, odnosno bit će potrebno razmišljati o uvođenju novih redistributivnih elemenata u mirovinski sustav (unatoč svim tezama o problemima održivosti mirovinskih sustava, tvrditi kako današnja europska društva, koja se nalaze na većoj razini društvenog blagostanja nego ikada ranije u povijesti, nisu u stanju osigurati svojim građanima primjerene prihode u starosti naprosto je cinično). Letci za saborske zastupnike Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske dijelili su istoga jutra na ulazu u Hrvatski sabor letke saborskim zastupnicama i zastupnicima u kojima su ih pozivali na popravak mirovinskog zakona. SUH predbacuje Ministarstvu rada i mirovinskog sustava izostanak stvarne javne rasprave, napominje kako je povećanje dobi za umirovljenje preuranjeno, kako institut punoga staža treba biti bez uvjeta dobi, ne slaže se s prijedlogom da usklađivanje u 2014. godini ostane kao dosada, a da se razlika isplati 1. siječnja 2015. godine, odnosno retroaktivno… Minimalna plaća u RH: Živjeti ili preživljavati? Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostavilo je prijedlog iznosa minimalne plaće za 2014. godinu koji predviđa povećanje od 1,1 posto. NHS, SSSH, MHS, HURS i URSH prijedlog su ocijenili socijalno neosjetljivim i suprotnim svojoj svrsi, ali i pogrešno izračunatim. Prema parametrima koje predlaže MRMS, ali i prema najnovijim raspoloživim podacima DZS-a metodološki usklađenim, minimalna plaća za 2014. g. trebala bi iznositi 3.038,51 kunu, a ne 3.017,61 kunu kako se navodi. Predloženi bruto iznos minimalne plaće po satu i dalje je tri puta manji od onoga koji je nedavno dogovoren za Njemačku (8,5 eura). Ako takva najniža cijena rada u Njemačkoj (3,6 puta veća nego u RH), ne ugrožava konkurentnost drugoga najvećeg svjetskog izvoznika, očito je da glavni problem konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva nije u minimalnoj plaći, već u nedostatku kvalitetnih proizvoda za izvoz, odnosno proizvoda visoke tehnološke dodane vrijednosti, a što ovisi o (ne)sposobnosti uvelike preplaćenih hrvatskih menadžera! Prijedlog sindikalnih središnjica bio je da se minimalna plaća za 2014. godinu korigira za stopu rasta potrošačkih cijena prehrane i bezalkoholnih pića (najznačajnija stavka u potrošnji kućanstava s niskim prihodima), i koja do osmoga mjeseca 2013. g., na razini godišnjeg prosjeka iznosi 5,1 posto, što znači da bi minimalna plaća trebala biti 3.137,00 kuna. HUP je, pozivajući se na ekonomsku situaciju, zatražio da minimalna plaća ostane nepromijenjena. Iako MRMS navodi da izneseni prijedlog predstavlja „kompromis koji uvažava prijedloge oba socijalna partnera”, očito je kako su u znatno većoj mjeri uvaženi stavovi poslodavaca nego sindikata, odnosno ponovno se ide na ruku poslodavcima u minimiziranju troškova rada, nego potrebi da se spriječi daljnji pad životnog standarda najugroženijega dijela zaposlenih. 7 Događaji Drugi mirovinski stup – može li se uopće popraviti? Paralelno s novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (o čemu smo pisali u posljednjem broju Sindikalne akcije), Vlada RH uputila je u saborsku proceduru i paket sa tri zakona koji reguliraju drugi i treći stup mirovinskog sustava – Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima. Osim niza promjena kojima se nešto detaljnije regulira poslovanje obveznih mirovinskih fondova, najznačajnija novost u drugome mirovinskom stupu jest razdvajanje obveznih mirovinskih fondova u tri kategorije s različitim stupnjem rizičnosti ulaganja. Najrizičniji fondovi kategorije „A” morat će u državnim obveznicama ili sličnim vrijednosnim papirima, čiji je izdavatelj Republika Hrvatska ili jedna od država članica OECD-a, držati najmanje 30 posto imovine, za fondove kategorije „B” taj minimum iznosit će 50 posto, a za fondove kategorije „C” 70 posto. To znači da će se svaki od postojeća četiri obvezna mirovinska fonda morati podijeliti na fondove kategorije A, B i C, a svi osiguranici će od sljedeće godine moći sami izabrati u kojem od tih fondova žele držati svoju mirovinsku štednju. Oni koji to ne učine, automatski će biti raspoređeni u fond srednje rizičnosti (B). Propisana su i određena ograničenja vezana uz godine starosti, pa će u najrizičnijim fondovima (A) moći štedjeti samo radnici koji do mirovine imaju više od 10 godina, a u srednje rizičnom fondu (B) sa- mo oni koji do mirovine imaju više od pet godina. Posljednjih pet godina prije mirovine svi će morati provesti u fondovima najmanje rizičnosti (C). Iako su zakonom, kao i do sada, vrlo detaljno propisani maksimalni postoci imovine koje fondovi mogu držati u pojedinim oblicima vrijednosnih papira, predviđa se jedna mogućnost u kojoj se ta ograničenja neće primjenjivati – ako je riječ o ulaganjima u „vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području RH”. Nije tajna da se ta odredba uvodi zbog najavljene koncesije autocesta, jer Vlada želi da mirovinski fondovi budu jedan od partnera u konzorciju kojemu bi se dodijelila koncesija, te im želi omogućiti da u tu svrhu mogu uložiti veća sredstva no što im propisana ograničenja ulaganja inače dopuštaju. SSSH nije podržao ni jedan od tri spomenuta zakona – budući da se protivimo postojećemu modelu individualne kapitaliziranje štednje u drugome mirovinskom stupu (koji je, podsjetimo, u tranzicijskim zemljama uveden prema receptu Svjetske banke, iako takav model ne postoji u starim članicama EU). Smatramo da bilo kakvim promjenama treba prethoditi sveobuhvatna analiza troškova i koristi ovakvoga modela mirovinske štednje, kao i šira javna i stručna rasprava koja će pritom ozbiljno razmotriti i moguće alternative. Od uvođenja drugoga stupa prošlo je više od 10 godina i vrijeme je da se ozbiljno razmotre posljedice i troškovi (kako za državu, tako i za osiguranike) prelaska na ovakav model, kad to već nije bilo učinjeno prilikom njegova uvođenja. Preusmjeravanjem pet posto doprinosa na individualne račune u drugome mirovinskome stupu (od 2002. g.) uzrokovan je manjak od pet milijardi kuna godišnje za isplatu mirovina iz prvog stupa, koje država negdje mora posuditi. Mirovinski fondovi istodobno gotovo 75 posto svoje imovine drže u državnim obveznicama, što znači da novac koji je preusmjerila u drugi stup država od fondova ponovno posuđuje, jer joj je ionako potreban za isplatu mirovina, samo sada na njega plaća i kamate. Iz perspektive osiguranika koji štedi u drugom stupu ovo se još uvijek može činiti prihvatljivim, jer mu omogućuje da na svoju štednju ostvari i određeni prinos. Međutim, čak i relativno umjereni troškovi upravljanja (ulazne naknade i godišnje naknade za upravljanje) tijekom radnoga vijeka „pojedu” i do 20 posto novca uplaćenog u mirovinski fond, a privatne banke koje fondovima upravljaju iz tog posla izvlače priličan profit. Dosadašnji prinosi koje su ostvarili mirovinski fondovi (korigirani za inflaciju) u prosjeku nisu veći od kamata na oročenu štednju, a pritom nema nikakva jamstva za visinu buduće mirovine (kao što to postoji u javnome mirovinskom sustavu), već ona ovisi o ponašanju i rizicima financijskih tržišta. A o tome jesu li financijska tržišta racionalnija i sigurnija od javnih sustava osiguranja imali smo se prilike uvjeriti od 2008. godine Darko Šeperić do danas. Tumačenje članka 12. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Neisplata plaća nije razlog za obustavu predstečajnog postupka Zbog problema vezanih uz naplatu radničkih potraživanja tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe Savez samostalnih sindikata Hrvatske zatražio je od Ministarstva financija tumačenje odredbe članka 12. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojom se mijenja članak 70. Zakona, a čija je primjena i dalje ostala nejasna i nedorečena. Ministarstvo financija je, nastavno, odgovorilo: „…Za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe mogu se pokretati parnični i ovršni postupci za neisplaćene plaće radnika koje su nastale prije otvaranja postupka, kao i za tražbine koje 8 su dospjele nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a već započeti postupci se neće prekidati. …Za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe FINA neće blokirati račun dužnika niti za prioritetne tražbine, ali čim nagodba bude sklopljena ili se postupak obustavi zbog toga što je dužnik ispunio sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje, vjerovnici prioritetnih tražbina, u slučaju da nisu namireni za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe, mogu tražiti nastavak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i ako je osnova za plaćanje donesena prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe. …Napominjemo, da su člankom 65. Zakona propisani razlozi za obustavu postupka predstečajne nagodbe, a neisplata plaća radnicima nije razlog za obustavu postupka.” Događaji Sindikalne središnjice i udruge o referendumu koji iniciraju građana Olakšati pokretanje i provedbu Pravni okvir koji regulira organiziranje i provođenje referenduma u Hrvatskoj predstavlja gotovo nepremostivu prepreku za pokretanje bilo kakvog referenduma, jer građani moraju u roku 15 dana prikupiti minimalno deset posto potpisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, što je otprilike 400. 000 potpisa! Stoga su, u kontekstu aktualnih ustavnih promjena, sindikalne središnjice i udruge zatražile olakšanje pokretanja i provedbe državnog i lokalnog referenduma, kao oblika neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti. Traže da građani, na državnoj i lokalnoj razini, za raspisivanje referenduma u roku 45 dana trebaju skupiti pet posto potpisa birača. Traže određivanje lokacija na kojima se ne smiju prikupljati potpisi (protive se ograničenju prikupljanja potpisa na lokacije ureda državnih institucija - osim što će gomilati velike troškove za državni proračun, dovest će do diskriminacije građana koji žive u manjim ruralnim sredinama i perifernim dijelovima države) te definiranje i uvođenje sankcija za pritisak na građane za potpisivanje inicijativa. Iz referendumskog odlučivanja traže izuzeće pitanja kojima se ugrožavaju najviše vrednote ustavnoga poretka definirane u članku 3. Ustava RH „...sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav”, pitanja kojima se ugrožava nacionalna sigurnost i obrana, pitanja koja se izravno odnose na proračun i poreze, obaveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma, te pitanja koja se tiču imenovanja u nadležnosti Sabora. O ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja u roku 30 dana od prikupljanja početnih 10 tisuća skupljenih potpisa trebao bi se očitovati Ustavni sud. Za to bi vrijeme mirovao rok za prikupljanje potpisa. Umjesto izlaznih kvota predlažu uvođenje kvoruma za valjanost odluke na referendumu. Odluka na referendumu bi se donosila ako je za nju glasala većina birača koji su pristupili referendumu uz uvjet da ta većina čini najmanje: 50 posto + jedan ukupnog broja birača za izmjene Ustava, 35 posto + jedan ukupnog broja birača za izmjene organskih zakona i 25 posto + jedan ukupnog broja birača za izmjene zakona, lokalni referendum i ostala pitanja. Središnjice i udruge smatraju kako bi se odluka donesena na referendumu mogla izmijeniti samo novom referendumskom odlukom. U konačnici, traže donošenje novog Zakona o referendumu odmah nakon izmjena Ustava kojim će se urediti niz tehničkih pitanja ključnih za transparentnost referendumskog postupka, kao što su provjera prikupljenih potpisa, osnivanje i objava odluke organizacijskog odbora, medijsko praćenje kampanje, financiranje kampanje, promatranje referenduma, savjetodavni referendum. Cjeloviti prijedlog ustavnih i zakonskih promjena na konferenciji za novinare, 13. studenoga, u Radničkome domu, detaljno su prezentirali Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a i profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, Bernard Ivčić, predsjednik Upravnog odbora Zelene akcije i Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica SSSH (u ime svih sindikalnih središnjica). Suglasje protiv davanja autocesta u koncesiju Na traženje sindikalnih središnjica i organizacija civilnoga društva, a temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, Ministarstvo prometa na svojim je internetskim stranicama, u zakonskom roku, objavilo studiju na temelju koje je Vlada donijela odluku kako je koncesija najbolji model za rješavanje duga javnih poduzeća Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb. Analiza studije je u tijeku, a u međuvremenu su sindikalne središnjice i udruge organizirale tribinu na kojoj je monetizacija proglašena prodajom autocesta i ocijenjena financijski, ekonomski i politički neopravdanom. Upozoreno je i na očitu Vladinu manipulaciju i podcjenjivanje građana i stručnjaka, jer Vlada nudi samo jedno mo- guće rješenje. Kako se moglo čuti, osim što se koncesijom na više desetljeća gubi javna kontrola strateški važne infrastrukture, potencijalni uvjeti koncesije, kao što je državno jamstvo količine prometa, koncesionaru će dugoročno opteretiti državni proračun na štetu građana. Autoceste su javna imovina u koju su građani izravno uložili milijarde kuna te se odluka o dugoročnoj koncesiji tog strateškog resursa ne smije donijeti bez suglasnosti građana. Stoga bi o tome važnome pitanju trebalo odlučiti na referendumu, jer javnu raspravu, očito, nećemo doživjeti, zaključili su sudionici javne tribine. 9 Događaji Državni pedagoški standardi predškolskog odgoja i naobrazbe Neodgodiva primjena s prvim danom 2014. godine! Suočen s velikim brojem pritužbi zaposlenih u dječjim vrtićima, posebice odgojno-obrazovnih radnika koji učestalo ističu probleme vezane za uvjete rada u kojima se kontinuirano nalaze, a koji zasigurno nisu primjereni viziji obrazovanja 21. stoljeća, Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) uputio je potkraj listopada ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću i gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću otvoreno pismo u kojemu je zatražena neodgodiva primjena Državnih pedagoških standarda predškolskog odgoja i naobrazbe s prvim danom 2014. godine, kako je to i predviđeno. Naime, sukladno Standardima, koje je donio Hrvatski sabor još 2008. godine, sa svrhom novih, boljih, primjerenijih normativa koji odgovaraju potrebama i zahtjevima novih modernijih generacija, gradovi, pa tako i Grad Zagreb, bili su dužni svoju djelatnost uskladiti s njihovim odredbama najkasnije do kraja 2013. godine, no uslijedila je najava novog odgađanja. U Gradu Zagrebu odgojno-obrazovne grupe su pretrpane djecom (broj djece u grupama su normativi iz 1983. godine), nedostaje prostora, sve je više djece s teškoćama u razvoju koje traže posebnu brigu, individualni rad s djecom postaje nevidljiv. Javlja se problem nedobivanja zamjena u slučaju bolovanja, nedostaje financijskih sredstava za provođenje odgojno-obrazovnog rada, pa odgojitelji moraju kupovati svojim novcima materijale za rad s djecom ili tražiti roditelje različite materijale za obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada. Sve je više profesionalnih oboljenja zapo- Skupština Sekcije mladih SSSH Danijel Leš novi predsjednik Skupština Sekcije mladih SSSH održana je 5. prosinca u Radničkome domu. Prisustvovalo joj je više od 40 predstavnika sekcija mladih sindikata udruženih u SSSH, što je najveći broj dosad. Za predsjednika Sekcije mladih SSSH izabran je Danijel Leš (Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat, podružnica „3. maj”), a za potpredsjednicu Antonieta Težak (Sindikat graditeljstva Hrvatske, podružnica Zagorje Tehnobeton). Za članove Izvršnog odbora izabrani su: Marina Gruban (PPDIV), Nikola Pavičić (SITŠ), Marko Paušić (STUH), Nikola Kljaić (SMH-IS), Darko Vuković (SGH), Maja Mandarić (SOMK) i Ivan Blažević (STUH). Za izvršnu tajnicu izabrana je Sandra Bahunek (Sindikat trgovine Hrvatske). U uvodnome dijelu, članove Skupštine pozdravili su predsjednik SSSH Mladen Novosel, koji je naglasio važnost rada s mladima u sindikatu te najavio intenzivniju podršku SSSH aktivnostima mladih u sljedećem razdoblju, i predsjednik Mreže 10 slenih koje nitko ne priznaje (štitnjača, glasnice, sluh, kralježnica, živci). Radi se u vrlo stresnim uvjetima, što sve u konačnici kulminira demotivacijom i frustracijom odgojitelja. Koliko god voljeli svoj posao i koliko god željeli djeci i njihovim roditeljima pružiti najkvalitetniju uslugu u takvim su uvjetima u tome onemogućeni. Početkom prosinca iz Ministarstva i Grada još uvijek nije stigao nikakav odgovor, pa je SOMK organizirao konferenciju za novinare na kojoj su predsjednica SOMK-a Božica Žilić i sindikalna povjerenica SOMK-a Dubravka Canjko ponovile zahtjev. Podršku sindikalnim zahtjevima izrazio je i Mladen Novosel, predsjednik SSSH. mladih Hrvatske (MHH) Marko Boko, koji je sudionicima predstavio MMH, posebno istaknuvši kvalitetu i rezultate dosadašnje suradnje MMH i SSSH. Ključna aktivnost Sekcije u idućem razoblju bit će izgradnja i širenje mreže mladih sindikalnih aktivista, radi okupljanja mladih članova iz što većeg broja podružnica sindikata udruženih u SSSH, te da posluži kao kanal dvosmjerene komunikacije SSSH i udružeDanijel Leš nih sindikata s mladim članovima. Sekcija će pokrenuti i niz inicijativa prema tijelima odlučivanja SSSH i udruženih sindikata radi omogućavanja učlanjivanja studenata i osoba na praksi i stručnom osposobljavanju u sindikat, uvođenja kvota za mlade članove pri izborima u sindikalna povjereništva i tijela odlučivanja sindikata, uključivanja specifičnih odredbi vezanih uz mlade u kolektivne ugovore, kao i razvoja specifičnih usluga sindikata usmjerenih na mlade članove. Naši sindikalni povjerenici Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica Sindikata EKN-a Hrvatske u Imunološkom zavodu ske plazme i seruma životinjskog podrijetla. Obrazloženje je derutni prostor i nepoštivanje dobre proizvođačke prakse. Ona je karakterna osoba s izraženom osobinom spremnošću pomaganja slabijem, bilo da je riječ o članu sindikata ili nečlanu. Savjesna je i vrlo principijelna osoba, osvjedočeni predstavnik radnika i sindikalistkinja…, riječi su kojima u Sindikatu EKN-a opisuju svoju sindikalnu povjerenicu u Imunološkom zavodu d.d. Zagreb, tvrtki za proizvodnju lijekova, farmaceutskih proizvoda i znanstveno-istraživački rad Lidiju Jagarinec. Na pitanje kako bi se sama opisala odgovara: - Voljela bih biti manje iskrena, nešto manje tvrdoglava i manje poštena... Voljela bih biti povremeno malo zla ili barem malo pokvarena, tek onoliko da zaštitim sebe… Ta mlađahna medicinska sestra svojih je 20 godina života posvetila plemenitu zvanju, a sedam godina funkciji sindikalne povjerenice. Prije nego što je počela raditi u Imunološkom, radila je u bolnici Sveti Ivan (odjel za autizam, alkoholizam, gerijatriju i na akutnom ženskom odjelu). U Imunološkom zavodu radila je poslove medicinske sestre u Sa- Nebriga države - Točno je da nemamo uvjete, no država kao većinski vlasnik nije nam pretjerano pomogla kako bismo ih ostvarili. To stanje ne traje od jučer niti od prije godinu dana. Činjenica je da smo uz takav neprimjeren prostor imali neznatan broj nuspojava na lijekove koje smo proizvodili, ali smo imali siguran proizvod, iz plazme domaće populacije, te da smo zadovoljili samodostatnost. Uz slabu brigu države, ni rukovodstvo tvrtke nije „izgorjelo” u pokušajima da se održi proizvodnja, napominje sindikalna povjerenica EKN-a, naglašavajući kako će HZZO ukidanjem proizvodnje u IZ-u, potrošiti barem dvostruko više novca za lijekove koje je IZ proizvodio. Tim novcem (kroz nekoliko godina) isplatila bi se i nova tvornica. Voljela bih biti manje iskrena… li za plazmaferezu, na prijemu davatelja, prikupljanju plazme, a posljednje dvije godine glavna je sestra Odjela. Na pitanje o teškoćama u svojemu sindikalnome poslu, napominje kako drugi uvijek kritiziraju tuđi posao, a sve dobro smatra se normalnim, zapravo se i ne primjećuje. U razgovoru s njome nemoguće je ne primijetiti razočaranost okruženjem i zabrinutost za budućnost 190 svojih kolegica i kolega. Naime, Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na sjednici je potkraj lipnja ove godine donijelo odluku o odobrenju programa restrukturiranja IZ-a, koji, među ostalim, predviđa izdvajanje poslovne jedinice za istraživanje i razvoj u sustav Sveučilišta u Zagrebu, kao i povlačenje s određenih tržišta. - Mislim da je puno toga nedorečeno. PJ za istraživanje već je papirnato „pripalo” Sveučilištu, ali tamo zaposleni fizički i dalje rade u Imunološkom. Ostali PJ čekaju svoju sudbinu za koju ne vidim neko svijetlo rješenje. Do 20. prosinca 2013. godine treba predočiti plan i program restrukturiranja, u kojem će se jasno naznačiti što će biti s radnicima. Bojim se da nam je Hrvatski zavod za zapošljavanje sve bliži. Kamo sreće da griješim..., tužno govori Lidija. Da bi stvar bila ljepša, Agencija za lijekove i medicinske proizvode uskratila je IZ-u davanje proizvodne dozvole za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili ljud- Gubitkom proizvodnje u gubitku su isključivo građani Hrvatske! Posljedice su, nažalost, izvoz plazme u neku od europskih zemalja, prerada te plazme i plasman gotovih proizvoda na naše tržište, no pitanje je hoće li proizvod biti od naše plazme ili ćemo dobiti nekakav „miks” svega i svačega?! Stari kolektivni ugovor istekao je 1. studenoga 2013. godine, ali je 2. prosinca, na godinu dana sklopljen novi, s istom razinom prava, no u situaciji izostanka proizvodnje neće se moći isplaćivati ni plaće. Radnici žive od „stare slave”, odnosno od proizvedenog do ljeta. No, još vrlo kratko, mjesec ili dva mjeseca! - I što reći na sve to...? Sramotno je da jedna tvrtka koja ima znanje, ali nema financijskih mogućnosti ulagati i razvijati svoje proizvode, gubi to znanje, i da nam ostaje samo distribucija cjepiva, a ne i proizvodnja. Pretvorili smo se (kao i cijela država) u trgovački centar… Eventualna propast IZ-a samo će nekome drugome donijeti distribuciju i dobit, zaključuje razočarano Lidija Jagarinec. 11 Događaji Peti strukovno-sportski susreti STUH-a Prva regija – ukupni pob Opatijski Grand hotel Adriatic – sindikalna podružnica godine U Grand hotelu Adriatic u Opatiji početkom studenoga održani su 5. strukovnosportski susreti Sindikata turizma i usluga Hrvatske. To su jedini susreti udruženih sindikata koji, osim sportskoga dijela, imaju i strukovna natjecanja recepcionara, kuhara, slastičara, konobara, sobarica i barmena. Okupilo se 400 sudionika koje su u kongresnom centru hotela pozdravili Igor Spinčić, sindikalni povjerenik STUH-a u tome hotelu (kao domaćin), Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma, Natali Komen Bujas, direktorica Udruge za ugostiteljstvo i turizam u HUP-u, Mladen Novosel, predsjednik SSSH i Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, koji je ovogodišnje Susrete i otvorio. Svečanosti trenutka svojim efektnim nastupom pridonijela je i Ženska klapa „Volosko”. Ukupni pobjednik Susreta je I. regija, a u rezultatu se zbrajaju bodovi osvojeni u strukovnom i sportskim natjecanjima. Osim pehara u trajno vlasništvo, pripao im je i prijelazni pehar. Preuzeo ih je regionalni povjerenik 1. sindikalne regije STUH-a Salvino Bibulić. Sindikalna podružnica godine Prije samoga proglašenja konačnih rezultata, Eduard Andrić uručio je Plaketu 12 „Sindikalna podružnica godine” sindikalnom povjereniku STUH-a Igoru Spinčiću iz Grand hotela Adriatic. Kako se čulo iz obrazloženja, ova podružnica okuplja 70 članova STUH-a, što čini 69 posto stalno zaposlenih radnika hotela. Iako je u tvrtki prisutna fluktuacija radnika, svake se godine učlanjuju novi članovi. Naglašena je i dobra suradnja s Radničkim vijećem. Premda tvrtka bilježi negativne rezultate poslovanja, plaće se isplaćuju redovito, poštuju se sva materijalna prava iz Ko- lektivnog ugovora, a na kršenje određenih zakonskih odredbi, STUH pravodobno pisanim i usmenim putem ukazuje poslodavcu, a te se eventualne nepravilnosti ispravljaju u samome početku. Od pojedinaca najbolje su rezultate ostvarili Ana Popović iz Arenaturista Pula (najbolja slastičarka); Alen Mravić iz rapskoga „Imperijala” najbolji je barmen; najbolja je recepcionarka Mia Vitas iz Sekcije mladih STUH-a, zaposlena u Blue Waves Resortu Krk, a Marija Kranjčina iz zagrebačkog hotela „Dubrovnik” najbolja je sobarica. bjednik! U sportskome dijelu Susreta članovi STUH-a natjecali su se u malom nogometu, boćanju, kuglanju i pikadu i to muškarci i žene. Natjecali su se predstavnici ekipa iz svih sindikalnih regija STUH-a i predstavnici Sekcije mladih STUH-a. U sportskim natjecanjima od pojedinaca istaknuli su se: Filip Kapetanović, Peta regija – najbolji pikadaš; Dražen Draženović, Peta regija - najbolji kuglaš i Alen Peršić iz I. regije - najbolji strijelac. novno Ivan Blažević, tajnica je Ana Štambuk, a za članove Izvršnog odbora, uz Ivana Blaževića, izabrani su: Marko Paušić, Marina Jakovac, Iva Roža, Ana Štambuk, Matko Munitić i Mladen Ramljak. Tekst i fotografije: Željko Slunjski Najbolji barmen O izmjenama radnoga zakonodavstva Susreti su, zapravo, započeli konferencijom za novinare na kojoj su predsjednik STUH-a Eduard Andrić, pravna savjetnica i tajnica Sindikata Duška Lončar i regionalna povjerenica 2. sindikalne regije, regije domaćina, Loredana Gluhak, govorili o najavljenim izmjenama radnoga zakonodavstva i njihovu utjecaju na djelatnost ugostiteljstva i turizma, s naglaskom na prijedlog Zakona o povremenim poslovima. Skupština Sekcije mladih STUH-a U sklopu Susreta održana je i izborna skupština Sekcije mladih STUH-a i izabrano je novo vodstvo. Predsjednik je po13 Događaji Samostalni sindikat Hrvatske i Sindikat drvne i papirne industrije Hrvatske Kongres ujedinjenja Prije tri godine započet, Kongresom ujedinjenja 11. prosinca 2013. godine, završio je proces spajanja Samostalnog sindikata Hrvatske i Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske. Od toga dana djeluju kao jedan sindikat pod imenom Željko Govedić Samostalni Sindikat Hrvatske – Sindikat drvne i papirne industrije. Kongres je održan u Uredu SSSH Sisačko-moslavačke županije u Sisku, a prisutni delegati za novoga su predsjednika sindikata izabrali Željka Govedića, dosadašnjeg predsjednika Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske. Za potpredsjednika su izabrali Igora Vukorepu, dosadašnjeg predsjednika Samostalnog sindikata Hrvatske. Kako je za svaku funkciju bila po jedna kandi- datura, glasovanje je bilo javno. Obadvojica su izabrani na mandat od pet godina. Istom je prilikom usvojen novi Statut, te izabrani članovi Statutarne komisije, Glavnog i Nadzornog odbora. - Ako smo prvi sindikati unutar SSSH koji su se ujedinili, nadamo se da nismo i posljednji. Mali sindikati ne mogu sami opstati, te im je međusobno ujedinjavanje i okrupnjavanje prijeko potrebno, komentirao je novoizabrani predsjednik SSH-SDPI Željko Govedić. Kongresu ujedinjenja prisustvovali su i predsjednik i tajnik SSSH Mladen Novosel i Željko Slunjski. Predsjednik SSSH upoznao je prisutne s aktualnostima vezanim uz Vladine planirane antiradničke i antisindikalne izmjene radno-socijalnog zakonodavstva, te sindikalnim akcijama koje slijede. Među gostima bio je i dugogodišnji tajnik Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske Borislav Sunjog. Nakon Kongresa ujedinjenja održana je i konstituirajuća sjednica Glavnoga odbora, na kojoj je, na prijedlog predsjednika Sindikata, za tajnika SSH-SDPI-a imenovan Darko Idžaković. 14 Udruženi sindikati Restrukturiranje Zagrebačkog holdinga Nastavak izdvajanja podružnica bez imovine Nakon što su potkraj rujna zastupnici Gradske skupštine Grada Zagreba dali suglasnost Zagrebačkom holdingu za izdvajanje podružnica AGM, Čistoća, Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo, Robni terminali Zagreb, Stanogradnja, Vodoopskrba i odvodnja i Tržnice Zagreb njihovim pretvaranjem u trgovačka društava s ograničenom odgovornošću, mjesec dana kasnije došao je red i na podružnice Autobusni kolodvor Zagreb, Zagrebački digitalni grad, Zagrebparking, Zagrebačke ceste, Zagrebački velesajam i „Vladimir Nazor”. Recept je isti i za novih šest podružnica - izdvajaju se poslovanje i zaposleni, a Holding zadržava vrijednu imovinu podružnica. Unatoč suprotnim izjavama čelnih ljudi Grada i Zagrebačkog holdinga, sindikalna strana i udruge napominju kako izdvajanje podružnica bez imovine jasno pokazuje namjeru – privatizacija ili davanje u koncesiju komunalnih usluga i javne imovine. A kako pokazuju primjeri iz europskih gradova, privatizacija učestalo dovodi do smanjenja kvalitete i povećanja cijene komunalnih usluga, kao i do pada investicija u komunalnu infrastrukturu. Kako bi izrazili neslaganje s takvim receptom, pred vratima Skupštine zastupnike su dočekali sindikalisti i radnici Čistoće, Zagrebačkog Prosvjed radnika Zagrebačkih cesta Protiv reizbora Alena Gospočića za direktora Stotinjak radnika Zagrebačkih cesta mirno je 7. studenoga prosvjedovalo ispred sjedišta te tvrtke na zagrebačkim Donjim Svetica- velesajma, Robnih terminala, Tržnica..., te aktivisti udruga civilnog društva Pravo na grad, Zelena akcija… Veliki transparent jasno im je poručio „Ne damo”, a u Skupštinu su ispraćeni glasnim zvižducima. - Zašto treba uništiti Zagrebački velesajam??? - pitali su se članovi Sindikata trgovine Hrvatske iz te podružnice, ujedno dajući i odgovor: - „Zbog 560000 m2 skupocjenoga građevinskog zemljišta”. Poručili su zastupnicima - Recite NE. Nemojte slati radnike na cestu da biste pogodovali tajkunima! Na kraju su zastupnici, ipak, rekli: DA. Što će se događati u podružnicama, kakve su konačne namjere Uprave i kako će one utjecati na radnike, teško je u ovome trenutku reći. Puno je nepoznanica… ma protiv najava ponovnog imenovanja Alena Gospočića za direktora Zagrebačkih cesta, a zbog nepoštivanja osnovnih prava radnika iz Zakona o radu, bahatosti, ponižavanja, prijetnji i vrijeđanja radnika, mobbinga, kao i sumnje u mnoge korupcijske radnje za koje su podnesene prijave i gdje je jedna istraga u tijeku, a za drugu prijavu je Državno odvjetništvo podnijelo optužnicu. Što misle o mogućem ponovnom imenovanju Gospočića za direktora bilo je vidljivo na jednome od transparenata: „Ako se radnike pita, Gospočića ni za portira”. Naime, prosvjed su organizirali Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH), udružen u SSSH, i Novi sindikat, udružen u HURS. Održan je u ranim jutarnjim satima, prije početka radnoga vremena, a među radnike je došao i sam Gospočić. Podsmjehivao se i prozivao radnike da su obični neradnici za koje u Zagrebačkim cestama više neće biti posla. „Ajde recite javnosti, kad niste dobili plaću, regres, božićnicu, dok ostali radnici u Hrvatskoj ne primaju plaće”, rekao je Gospočić dodajući kako su radnici koji prosvjeduju obični neradnici.„Radnici ne žele raditi jer su lijenčine, oni samo žele uzrokovati nestabilnost podružnice. Krajnje je vrijeme da se tome stane na kraj,” tvrdi Gospočić. Po završetku prosvjeda ispred zgrade Uprave, radnici su otišli na posao, dok su se sindikalni povjerenici i profesionalci uputili pred zgradu Zagrebačkog holdinga u Vukovarskoj ulici, a potom i do Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, gdje ih je primio gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Rekao je kako će uzeti u obzir sve sindikalne primjedbe vezane uz dosadašnjega direktora Zagrebačkih cesta, te kako novi direktori podružnica, za koje je raspisan natječaj, moraju biti ljudi koji neće imati „repove iza sebe”. 15 Udruženi sindikati Brodosplit Sve sindikalne središnjice oštro su osudile grubo kršenje prava radnika Brodosplita, kojima je poslodavac potkraj listopada bez zakonskog uporišta i kršeći predviđenu proceduru izrekao suspenzije te im onemogućio pristup radnome mjestu. Ukupno 254 radnika splitskoga brodogradilišta SMS-om je dobilo obavijest o suspenziji zbog sudjelovanja na prosvjedu zbog smanjenja plaća. U konačnici, sindikalni predstavnici, predstavnici Uprave Brodosplita, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod okupili su se kod predsjednika Republike Ive Josipovića 5. studenoga gdje su potpisali Sporazum prema kojemu su se sve strane, među ostalim, usuglasile s omogućavanjem neometanog sindikalnog rada u Brodosplitu I dalje onemogućen rad sindikata d.d. i svim ovisnim društvima, sukladno Zakonu i drugim propisima, kao i da će započeti pregovori o novom ili izmijenjenom kolektivnom ugovoru u Brodosplitu i ovisnim društvima koja su obuhvaćena procesom restrukturiranja. Prema riječima sindikalnog povjerenika Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata u Brodosplitu Joška Franića najveći dio radnika je vraćen na rad, ali bez pisane odluke o ukidanju odluke o suspenziji. Joško Franić naglašava kako su plaće radnika smanjene novim ugovorima o radu, ali ne svima. Rukovodećem kadru pla- „3. MAJ” Brodogradilište d.d. Otpremnine ili prekvalifikacija Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat, Sindikat „3. MAJ” i Sindikat Istre i Kvarnera te Uprava „3. MAJ” Brodogradilište d.d. potpisali su 5. studenoga Aneks III. Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama radnika i poslodavca koji ostaje na snazi do zaključenja novog Kolektivnog ugovora na razini Uljanik Grupe. Zadržane su sve dosadašnje odredbe osim 16 članaka koji se odnose na visinu otpremnina koje su sada regulirane Sporazumom o visini otpremnina za radnike Uljanik Grupe. Kako pojašnjava Juraj Šoljić, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS-a u „3. MAJU”, uz prihvaćanje činjenice kako je u predstojećem razdoblju potrebno restrukturirati brodogradilište, nastojalo se postići će su povećane ali ne smiju biti članovi sindikata ako žele sudjelovati u „odlučnom restrukturiranju”, a prema naputcima predsjednika Uprave Brodosplita. U vrijeme zaključivanja Sindikalne akcije, Sporazum potpisan kod Predsjednika Republike, još uvijek, se ne poštuje. Onemogućen je rad sindikata, a predstavnicima sindikata zabranjen je ulazak u krug tvrtke. što bolje uvjete za radnike koji će biti proglašeni tehnološkim viškom kao i za one radnike koji će ostati raditi. Sporazumom su se dogovorili kriteriji za dvije kategorije radnika: one koji imaju uvjete za mirovinu i one koji ih nemaju. Na sindikalno inzistiranje, poslodavac će, sukladno potrebama, svima njima umjesto otpremnine, ponuditi drugi posao ili prekvalifikaciju za drugi posao za koji radnik udovoljava propisanim stručnim, odnosno zdravstvenim uvjetima. Radnik će, dakle, imati mogućnost izbora: ostati raditi ili uzeti otpremninu. Udruženi sindikati Proširenje primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo U očekivanju ministrova odgovora Povjerenstvo za zakonodavstvo, kolektivne pregovore i zaštitu prava na svojoj je sjednici održanoj 24. listopada donijelo mišljenje o postojanju javnog interesa za proširenjem primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, što su ga potpisali sindikati koji djeluju u djelatnosti, među kojima i Sindikat graditeljstva Hrvatske, i HUP – udruga poslodavaca graditeljstva (Šeste izmjene i dopune, sklopljene 26. lipnja 2013. i Sedme izmjene i dopune, sklopljene 3. listopada 2013. godine). Stoga je Povjerenstvo ministru rada i mirovinskog sustava predložilo donošenje odluke o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva na sve poslodavce u djelatnosti graditeljstva (članak 267. Zakona o radu). Još uvijek se očekuje ministrov odgovor. Da podsjetimo, primjena Kolektivnog ugovor za graditeljstvo i njegovih izmjena i dopuna (ukupno pet) je temeljem odluka ministara za rad proširena od 2001. godine. Naime, socijalni partneri u gradi- teljstvu suglasni su kako je proširena primjena granskog Kolektivnog ugovora veoma važan instrument u borbi protiv nelojalne konkurencije i sive ekonomije u graditeljstvu. Država ga treba koristiti već u postupku javne nabave i eliminirati one sudionike koji ne poštuju odredbe Kolektivnog ugovora, osobito ugovorenu razinu plaća. I ove godine, zajednički je podnesen prijedlog ministru Mirandu Mrsiću za proširenje primjene noviranog kolektivnog ugovara koji je prilagođen uvjetima privređivanja u graditeljstvu. Hrvatske šume d.o.o. - pregovori za novi kolektivni ugovor Upravu zanima samo profit Nakon što je početkom srpnja 2013. godine, dvije godine prije redovitog isteka roka, Uprava društva Hrvatskih šuma d.o.o. otkazala kućni Kolektivni ugovor s otkaznim rokom od šest mjeseci, u tijeku su pregovori za novi kolektivni ugovor. Uprava je napominjala kako su razlog otkazivanja barijere u Kolektivnom ugovoru kojima se sprečava restrukturiranje, što je opet uzrok smanjene dobiti u poslovanju. Iako je u zaključku Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u prilici unaprjeđenja socijalnog dijaloga, od 12. rujna, utvrđena obveza poslodavca da konačno sindikatima dostavi svoju viziju restrukturiranja tvrtke, to dosada nije učinjeno?! Poslodavac također rijetko spominje djelomično ukinuće tzv. „zelenog poreza” – za općekorisne funkcije šuma (na svoju štetu) od 200 milijuna kuna, a tvrtka i dalje posluje profitabilno. Do sada su održane četiri sjednice pregovaračkih odbora, iako je poslodavac uručio novi prijedlog KU-a s neutemeljenim razlozima štednje na materijalnim pravima radnika za više od 150 milijuna kuna godišnje, što je iznos od 18.000 kuna po radniku godišnje. Zapanjujuće je kako poslodavac želi ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama što bi moglo izazvati otkaz ugovora o radu trenutno zaposlenim radnicima. Trend politike otpuštanja radnika u Hrvatskim šumama je kontinuiran. Posljednjih deset godina iz tvrtke je otišlo 2.200 radnika (posljednje dvije godine 550 radnika). Sindikati se žustro protive takvom trendu, jer je u istom razdoblju obujamska proizvodnja drvnih sortimenata porasla za 20 posto. Generalni stav Sindikata inženjera i tehničara je da se radnicima Hrvatskih šuma ne smiju smanjivati materijalna prava ništa više nego što se reduciraju javnim službenicima i namještenicima. Treba još napomenuti kako su Hrvatske šume tvrtka koja nije na proračunskim jaslama te je sasvim objektivno sve odredbe koje se tiču materijalnih prava radnika vezati prema financijskom rezultatu poslovanja firme. I na kraju, najtužnija informacija je što od tri sindikata koja djeluju u Hrvatskih šumama pregovaraju dva. SITŠ je diskriminiran zbog nepoznatog razloga (nije najmanji – 1.000 članova predstavlja 1/3 stručnih radnika zaposlenih u HŠ). Posljedica je to tzv. Zakona o reprezentativnosti koji ne poznaje „više interese” svih sindikata koji djeluju kod istog poslodavca. Prigovor na sastav pregovaračkog odbora upućen je poslodavcu, a zatraženo je i stručno tumačenje nadležnog tijela – Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti i MRMS-a. Tomislav Užarević 17 Udruženi sindikati FinvestCorp Tijekom prosinca 2012. godine novinske stupce punila je vijest o poslovnome čovjeku i bivšem gradonačelniku Čabra Marijanu Filipoviću koji je darovao radnicima svoju drvoprerađivačku tvrtku FinvestCorp. Za taj je pothvat nagrađen nagradom Ponos Hrvatske. No, nagrada je imala i svoje naličje. Prema tadašnjim poslovnim podacima razvidno je bilo kako je tvrtka u dugovima i godinama posluje s milijunskim gubicima. nije bilo otpuštanja, već „zbrinjavanja dijela tehnološkog viška” koji je za sada zahvatio pedesetak od ukupno 350 radnika. Najavljuju se daljnja „zbrinjavanja tehnološkog viška”, oko stotinjak radnika. Među krivcima nastaloga stanja spominje Hrvatske šume koje su svim hrvatskim tvrtkama, pa tako i Finvestu, smanjile količine sirovine za rad, pa je tvrtka dovedena u poziciju da nema potrebne sirovine za rad i nema posla. Zbog nerazumijevanja zakonske procedure vezane uz savjetovanje o zbrinjavanju viška radnika, kod dijela radnika pojavio Očaj, bijes, ljutnja, strah… - Prije svega, ja nikome nisam ništa poklonio ni dao u smislu novca već sam, naglašavam, svojom odlukom najprije spriječio zatvaranje svih pogona Finvesta do čega je trebalo doći, rekao je tih dana Filipović u izjavi za javnost. Namjeravao je sav svoj imetak vezan uz „Finvest Corp” oporučno darovati Zakladi Marijan Filipović. Odnosno, tvrtka će ostati eventualno radnicima nakon njegove smrti. Godinu dana kasnije mediji govore o očaju, tuzi, bijesu, ljutnji, strahu… zbog otpuštanja. Sadašnji direktor Željko Erent tvrdi kako se revolt prema sindikalnome povjereniku, koji obavlja i funkciju radničkog vijeća, smatrajući kako je upravo on savjetovao poslodavca da radnicima dade otkaze. Sindikalni povjerenik nije se usuglasio s otkazima, no kako njegovo očitovanje poslodavcu nije obvezujuće, poslodavac je postupio po svome, a zakonsku proceduru je zadovoljio. Na nedavno održanome skupu radnika Darko Idžaković, tajnik Sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske, Sindikata u koji su sindikalno organizirani radnici u pogonima u Gerovu i Karlovcu, među ostalim, je rekao kako je u postojećim otežanim uvjetima poslovanja, mjera koju provodi poslodavac možda nužna radi opstojnosti tvrtke i određenog broja radnih mjesta, zaključivši kako to, na žalost, nije utjeha ljudima koji će se naći na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje. Istom se prilikom veliki dio radnika izjasnio kako ne želi odrađivati otkazni rok, a razlog je najava poslodavca kako bi ih zbog nedostatka posla u Gerovu mogao slati u druge pogone. Predstavnici poslodavca obvezali su se da će, sukladno Kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu, radnicima isplatiti otpremnine, ali je upitno hoće li to biti do isteka njihovih otkaznih rokova. Kolektivni ugovor Zračne luke Zadar Odraz društveno-poslovne zrelosti Sindikat prometa i veza Hrvatske podržao je početkom studenoga, sada već bivšu, direktoricu Zračne luke Zadar, koja je na Skupštini društva smijenjena jer je sebi isplatila bonus, protivno naputku resornog ministra. - Sindikat nema ništa protiv da se za uspješan rad nagrađuje svaki rukovoditelj, ali isto očekujemo i za svakog radnika, napomenuto je u javnome apelu Sindikata prometa i veza Hrvatske. U argumentaciji u korist direktorice, navodilo se, među ostalim, uspješno upravljanje u dijelu industrijskih odnosa, odnosno odnosa na relaciji poslodavca i radnika, što je nedavno i formalizirano potpisivanjem prvoga kolektivnog ugovora. Potpisan je u okvirima pozitivnog poslovanja, što je, kako je istaknuto, odraz društveno- poslovne zrelosti da se odgovornosti, ali i uspjesi, dijele s radnicima. U kolektivnom ugovoru su se praktički „preslikala” sva prava radnika iz postojećeg Pravilnika o radu. Nastavno su se pojavili prigovorili vezani uz nelogičnosti i neujednačene kriterije prilikom vrednovanja radnih zadataka, 18 koji su se, u konačnici, na najprimjereniji mogući način, a u skladu s raspoloživim sredstvima, korigirali Aneksom Kolektivnog ugovora. Udruženi sindikati Prvi sportski susreti SUH-a u Gradu Zagrebu Prvi sportski susreti Sindikata umirovljenika Hrvatske u Gradu Zagrebu održani su 19. listopada u Športskom centru „Kvatrić”. Osamdesetak natjecatelja iz podružnica SUH-a: Oporovec, Miroševec, INA, Trešnjevka-jug, Centar, Novi Zagreb i Studentski grad natjecalo se u šahu, belotu, pikadu i seniorskom višeboju. Prvo mjesto u belotu osvojio je dvojac Vlado Posavec i Zlatko Bošnjak (Oporovec), dok je drugo mjesto pripalo Ankici Greb i Milanu Jajiću (Studentski grad), a treće Nadi Švigir i Ljubici Bočkaj (Miroševec). U šahu je prvo mjesto osvojio Boris Ivanišević, drugo Radivoj Jakovljevski, a treće Ljubomir Branković. Ipak, prije svega druženje! U pikadu najbolja je bila ekipa INA-e u sastavu: Zvonko Šulentić, Milivoj Vrban i Milena Stojić, dok je drugo i treće mjesto pripalo ekipama podružnice Studentski grad u sastavu: Katica Žuglić, Josip Ivančić i Marija Vrbnjak te Vlado Popović, Nikola Bjeličić i Krešimir Orešković. Ekipe podružnice Studentski grad najviše su imale uspjeha i u seniorskom višeboju, osvojivši sva tri pobjednička mjesta. Prvo mjesto osvojila je ekipa u sastavu: Vesna Lanović, Renata Vukojević i Anita Berić, drugo ekipa u sastavu: Jozefina Bubalo, Ljubica Levak i Gordana Šuti. Treće mjesto pripalo je ekipi u sastavu: Ana Arambašić, Štefanija Ivančić i Mira Jaić. Ipak, kako su se svi složili, prije svega bilo je najvažnije druženje. Fotografije: Snježana Živčić Najbolje višebojke Nove podružnice Na nedavno održanoj osnivačkoj skupštini, u Upravi šuma Podružnici Karlovac utemeljena je sindikalna podružnica Sindikata inženjera i tehničara šumarstva. Za sindikalnog povjerenika jednoglasno je izabran Josip Maradin, a za njegovu zamjenicu Ines Paunović. Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske bogatiji je za dvije sindikalne podružnice: Dječji vrtić Tatjane Marinić iz Zagreba, te Dječji vrtić Lojtrica iz Velike Gorice. Utemeljenjem podružnice u DV-u Lojtrica zaokružena je cjelina sindikalnog organiziranja radnika u SOMK u svim predškolskim ustanovama na području Grada Velika Gorica. Sindikalnim organiziranjem radnika u Odjelu pismovnih pošiljaka u Tisak d.d. i Sindikat Novine bogatiji je za sindikalnu podružnicu. Riječ je o radnicima koji dostavljaju novine biciklima i motociklima na kućne adrese pretplatnika, te letke i kataloge. Veliki dio njih radi na određeno vrijeme, a njihovo radno mjesto vrednovano je minimalnom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj. Za sindikalnu povjerenicu izabrana je Željka Cerin, a za njezine zamjenike Danijel Tadić i Ahmo Okanović. Kao jednu od prvih uspješnih sindikalnih akcija u novoutemeljenoj podružnici u Sindikatu Novine ističu doprinos realizaciji odredbe Kolektivnog ugovora za Tisak d.d. koja se odnosi na pomoć radnicima koji se nalaze u teškoj zdravstvenoj, socijalnoj i obiteljskoj situaciji. Na inicijativu Sindikata Novine, poslodavac je osigurao invalidska kolica za bolesno dijete samohrane majke, koja s njime i još jednim djetetom živi u podstanarstvu. 19 Europska unija Što Hrvatska „garantira” nezaposlenim mladima? Neposredno pred ulazak RH u Europsku uniju, ministar rada i ministrica socijalne politike i mladih svečano su objavili kako Hrvatska od 1. srpnja kreće s primjenom „Garancije za mlade”, kao jedna od prvih među državama članicama. Istodobno je, uz postojeću mjeru stručnog osposobljavanja („1600 kuna”) predstavljen niz novih mjera za poticanje zapošljavanja mladih. Pola godine kasnije, iako je broj mladih osoba koje koriste mjere HZZ-a povećan, i dalje se ne može reći da Hrvatska nezaposlenim mladima išta „garantira”. Tzv. „Garancija za mlade”, naime, europski je koncept prema kojemu bi svakoj mladoj osobi, najkasnije četiri mjeseca nakon ulaska u nezaposlenost (zbog gubitka posla, ili zbog završetka školovanja) država trebala omogućiti radno mjesto, neki oblik stručne prakse ili naukovanja, ili nastavak školovanja. Pritom bi sve te mjere koje se mladim osobama nude trebale kao posljedicu imati povećanje njihove zapošljivosti, odnosno stjecanje iskustava i znanja koja će im kasnije olakšati pronalaženje „pravog” zaposlenja. Iako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u rujnu u proces pripreme Garancije za mlade napokon pristalo uključiti socijalne partnere i udruge mladih, na izradi plana provedbe još uvijek se radi. Iz europskih fondova Hrvatska će za tu svrhu imati na raspolaganju najmanje 60 milijuna eura, no da bi se taj novac povukao trebat će nam kvalitetnije i sustavnije razrađene mjere zapošljavanja mladih od onih koje trenutno nudi HZZ. Postojeće mjere, koje se u praksi uglavnom i dalje svode na stručno osposobljavanje, osim što ovise o potražnji poslodavaca (pa su, prema tome, daleko od toga da bilo što mogu „garantirati” svakoj mladoj nezaposlenoj osobi), ne jamče dovoljnu zaštitu od zloupotrebe, odnosno od mogućnosti da će mladi, umjesto stjecanja korisnog iskustva i znanja, od poslodavaca biti iskorišteni jedino kao besplatna radna snaga. Darko Šeperić Ušli smo u EU, a sada ulazimo i u postupak prekomjernog deficita Nakon što su u listopadu Državni zavod za statistiku i Eurostat objavili podatke koji pokazuju da Hrvatska ima prekomjeran proračunski deficit (veći od tri posto BDP-a), kao i projekcije prema kojima će javni dug tijekom 2014. premašiti dopuštenih 60 posto BDP-a, Europska je komisija 15. studenoga objavila Izvješće o postojanju prekomjernog deficita za RH. U sljedećih nekoliko mjeseci, na preporuku Komisije, Vijeće EU donijet će odluku o pokretanju postupka prekomjernog deficita, te Hrvatskoj postaviti rok u kojemu deficit mora dovesti do dopuštene granice (dvije ili tri godine), kao i određene smjernice kako to učiniti. Republika Hrvatska će potom sama morati predložiti konkretne mjere za smanjenje deficita, a Europska komisija pratit će i ocijenjivati njihovu provedbu. Hrvatska će pritom morati dokazati da su predložene mjere dugotrajne i održive, a ne jednokratne (poput prodaje imovine i privatizacije). Ako Komisija procijeni da se predviđene mjere ne provode, ili da nisu dovoljno učinkovite, može izdati nove preporuke i propisati sankcije državi članici. Budući da Hrvatska nije u eurozoni, moguća sankcija je suspenzija sredstava iz strukturnih fondova, dok će članice eurozone biti kažnjenje i depozitom u 20 iznosu 0,2 posto BDP-a ili pak nepovratnom kaznom u iznosu 0,1 posto BDP-a. Ulazak u postupak prekomjernog deficita, ali i sudjelovanje u tzv. europskom semestru koje je obavezno za sve članice, znači da će u neposrednoj budućnosti EU imati znatan utjecaj na planiranje državnog proračuna, ali i svih strukturnih reformi u RH uopće. Prijedlog državnog proračuna, prije nego što ga usvoji Sabor RH, bit će podnijet na razmatranje i komentare Europskoj komisiji i drugim državama članicama, a sve ključne reforme morat će biti sadržane u godišnjem Nacionalnom planu reformi, koji će EU također imati prilike komentirati i ocjenjivati. U ovom trenutku, način na koji će RH provoditi reforme i konsolidirati državne financije i dalje je u najvećoj mjeri u našim rukama, no ne budemo li u tome uspješni vrlo brzo bismo se mogli naći u poziciji da nam EU propisuje reforme na tržištu rada ili socijalne politike, kao što je to trenutno slučaj sa zemljama poput Grčke, Španjolske i Irske. Darko Šeperić Aktualno Osnovni gospodarski pokazatelji u RH (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje) Bruto domaći proizvod i dalje u padu • Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 19.498 $ za 2012. (MMF), ili 61 posto kupovne moći EU-28 (na razini Mađarske, Poljske, Latvije i Argentine); • Rast/pad BDP-a I.-IX. 2013.: - 0,6 posto; (u odnosu na isto razdoblje 2012.); • Stopa inflacije u listopadu 2013. (odnos prema listopadu 2012.), 0,2 posto (stopa rasta troškova života); • Broj nezaposlenih: 356.751 ( 12/2013.); • Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 20,3 posto 10/2013. - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 17,0 posto;(9/2013.); • Prosječna plaća za rujan 2013.:5.428 kuna neto, 7.796 bruto (- 0,7 posto realno prema 9/2012.); • Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,66 posto prosječne); • Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna; • Stope oporezivanja dohotka:do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 % (od 1. 3. 2012.); • Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (ožujak 2013.); • Broj umirovljenika (rujan 2013.) ukupno 1.168.979, odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,23:1 (statistike HZMO); • Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.460,83 kune ili 45,3 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva, invalidske i starosne/; • Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2013.): 6.815 kuna; • Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2012. (2.020 kuna za pojedinca i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 28 ima 16,5 posto; • Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21,1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8,5 posto Karlovačka županija 35 posto Sisačko-moslavačka županija 30 posto • Gini koeficijent nejednakosti za plaće (2012.): 32,5, za sveukupne dohotke 39,5 (Austrija 30, Slovenija 33) • Aktivno stanovništvo:1.718.000 (prosjek 2013.): a) poljoprivreda 11,5 posto* b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15,8 posto d) ostali: 60,7 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 2013.: 4.750 kuna) b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni sektor: 2013.: 6.560 kuna). *DZS prema godišnjem biltenu br. 9.2.8. od 14.06.2013. Boris Feis In memoriam Dušanka Marinković Drača Dana 12. prosinca, u predvečernjim satima, nakon kratke i teške bolesti, umrla je Dušanka Marinković Drača (60), predsjednica Vijeća predsjednika Republike za socijalnu pravdu. Bila je zaposlena kao savjetnica u stručnom časopisu Računovodstvo, pravo i porezi (TEB). Njezino ime i stručnost dobro je znano brojnim sindikalnim povjerenicima i članovima sindikata udruženih u SSSH, na čijoj je edukaciji nesebično radila, potvrđujući svoju stručnost, posebice u području radnoga prava. U SSSH je radila od 10. lipnja 1991. godine, a u siječnju 1996. godine zaposlila se u Samostalnom sindikatu energetike, kemije i nemetala Hrvatske, da bi se početkom travnja 2004. godine vratila u SSSH na mjesto voditeljice Sektora za industrijsku demokraciju. Iz SSSH otišla je 21. ožujka 2006. godine. In memoriam Ivan Miletić Nakon duge i teške bolesti, u 65. godini života, umro je dragi kolega i prijatelj Ivan Miletić. Bio je prvi predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske (1988. - 1993.) i jedan od osnivača Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. 21 Pravni savjeti PITANJE: Zaposlen sam u Ministarstvu pravosuđa (pravosudni policajac). Predao sam Zahtjev za sporazumnim prestankom radnog odnosa s 31. prosincem 2013., te da mi se od 1. siječnja 2014. godine prizna pravo na punu starosnu mirovinu s obzirom na to da ispunjavam sve potrebne i posebne uvjete (cijeli radni staž beneficirani, priznat dodatni radni staž za sudjelovanje u Domovinskom ratu). Na podneseni zahtjev iz Ministarstva sam dobio negativan odgovor, što me doista iznenadilo jer smatram da ispunjavam sve potrebite uvjete glede staža i godina života utvrđenih zakonom. Što bih dalje mogao poduzeti? (P. S., Pula) ODGOVOR: Člankom 13. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji određeno je da hrvatski branitelj ostvaruje pravo na starosnu mirovinu uz uvjet i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO), ako zakonom o braniteljima nije drukčije određeno. Kako u tom Zakonu nema posebnih odredbi koje bi se imale primijeniti na vas, trebalo bi utvrditi ispunjavate li uvjete mirovinskog staža i godina života prema ZOMO-u, odnosno 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (puna starosna mirovina), ili 60 godina i 35 godina staža (prijevremena starosna mirovina). Ako ispunjavate te uvjete, ne vidim razloga zašto je vaš zahtjev odbijen, osim ako je zahtjev za umirovljenjem upućen prije dva mjeseca do dana koji ste naveli u dopisu kao prestanak osiguranja, odnosno 31. prosinca 2012.g. Naime, prema čl. 32., st.2. ZOMO zahtjev za priznanjem prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja, što drugim riječima znači da ste zahtjev trebali podnijeti najranije 31. listopada 2012.godine. Ponovno podnesite zahtjev, ali ne prije dva mjeseca od očekivanoga dana umirovljenja! PITANJE: U 2013. godini radila sam od 1. svibnja do 31. listopada 2013. godine temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme. U radnoj knjižici upisan mi je za to razdoblje radni staž u trajanju pet mjeseci i 30 dana. U HZMO-u dali su mi informaciju da se radni staž obračunava na temelju 30 dana za jedan kalendarski mjesec. Rješenje o pravu na korištenje godišnjeg odmora nije mi izdano, već odluka o isplati naknade za neiskorišteni godišnji odmor. To nije sporno, već je sporno njihovo tumačenje da sam stekla pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju 15 dana (napominjem da imam pravo na 30 dana cijeloga g. o.). To tumače činjenicom da nisam radila punih šest mjeseci, već pet mjeseci i 30 dana. Napominjem kako nisam bila na bolovanju niti na plaćenom ili neplaćenom dopustu u tome razdoblju i nisam radila u 2013. godini kod drugog poslodavca. Molim Vas odgovor. (B.V., Pula) ODGOVOR: Pravo na puni godišnji odmor prema čl. 58., st.1. Zakona o radu, radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Prema članku 59., st.1., toč.1. Zakona o radu radnik će imati pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz čl.58., st.1. ZOR-a, nije stekao pravo na puni godišnji odmor. Pretpostavljam da vam to nije prvo zaposlenje, 22 ali da je od prestanka prethodnog radnog odnosa proteklo više od osam dana, slijedom čega ZOR traži uvjet od šest mjeseci neprekidnog rada. Budući da ZOR ne propisuje način izračuna rokova, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima (ZOO), konkretno čl. 300., st.2. toga Zakona, kojim je određeno da rok određen u mjesecima završava onoga dana koji se Odgovara: po imenu i broju podudara Slobodan Kapor, s danom nastanka događaja od kojeg rok počinje pravni zastupnik u Uredu SSSH Istarske županije teći. Ako takvoga dana nema u posljednjemu mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca. Konkretno u vašem slučaju, ako je radni odnos počeo 1. prosinca 2012.godine za stjecanje prava na puni godišnji odmor isti je trebao završiti 1. studenoga 2012. godine i s tim datumom je trebala biti izvršena odjava. Zbog jednoga dana, na žalost, niste mogli steći pravo na puni godišnji odmor (da ste, npr. s radom započeli 30. travnja 2013.g. tada biste pravo na puni godišnji odmor nedvojbeno stekli 31. listopada 2013.g.). PITANJE: Može li poslodavac, uz ugovor o radu koji je sklopio s radnikom, sklopiti i ugovor o autorskom djelu s tim istim radnikom zato što posjeduje izniman talent i najbolji je kandidat za izradu nekog autorskog djela? (S.M., Umag) ODGOVOR: Prava i obveze ugovornih strana (radnika i poslodavca) u radnom odnosu u pravilu se utvrđuju Ugovorom o radu i odredbama Zakona o radu (ZOR). Sukladno članku 90. ZOR-a radnik je dužan izvijestiti poslodavca o svakom izumu, inovaciji ili unaprjeđenju određenog procesa ili proizvoda ostvarenih na radu (tijekom radnog vremena) koji tada pripadaju poslodavcu, a radniku pripada odgovarajuća naknada u visini određenoj posebnim ugovorom, odnosno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Člankom 75. i 76. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine”, br.167/03., 79/07., 80/11. i 144/12.) određeno je da se takvo djelo, projekt ili određeni posao smatra autorskim djelom, u pogledu kojeg se ugovorom o radu ili posebnim ugovorom određuje stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, opseg i trajanje prava iskorištavanja djela, pri čemu autor (radnik) uvijek zadržava autorsko pravo bez ograničenja, ako ugovorom nije drukčije određeno. Kod izuma ostvarenih izvan radnog vremena, radnik je dužan izvijestiti poslodavca o izumu vezanom uz djelatnost poslodavca te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom. Pri tome se poslodavac dužan očitovati o ponudi radnika u roku mjesec dana. Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb Nagradna križaljka Nakladnik: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj Novinarka: Marijana Tomić Lektorica: Đurđica Pavlović Tajnica: Branislava Krasić Godišnja pretplata 108,00 kn Uplate na račun SSSH HR6324840081102644193 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju” Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn 1/2 str. 1.000,00 kn 1/4 str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Telefon: (01)46 55 111 46 55 052 RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: NADZOR DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA: 1. MARIJA JOSIĆ, K. Domagoja 15/9, 44010 Sisak 2. ZLATKO VRBANC, A. M. Tripala 13, 10000 Zagreb 3. MARIJANKA MIHOLEK, Ljudevita Gaja 22 a, 48350 Đurđevac Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske Kupon br. 425/426 Ime i prezime: Adresa: Rješenje nagradne križaljke: Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 31. siječnja 2014. Telefax: (01)46 55 053 E-mail: [email protected] [email protected] Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo Grafičko uređenje i priprema: Tangir, Samobor Tisak: Tiskara Petravić ISSN 1330-1640 23 NASILJU NAD RADNIM ZAKONODAVSTVOM
© Copyright 2024 Paperzz
