kolumna osjetljiva koža Piše: Ivana Legović ph. lab., dipl. cosmetologist Profesionalni tretman osjetljive kože Tipična vidljiva obilježja osjetljive kože su: crvenilo, pojava prhutanja kože, ekcem pa i lokalizirani edemi kad iritacija prijeđe u pravu alergijsku reakciju, što definitivno odlikuje reaktivnu i alergičnu kožu, a ne samo osjetljivu. Prije tretmana takve kože moramo obaviti detaljan razgovor i uzeti „anamnezu“ bilo kakvih pozitivnih alergijskih reakcija 10 Wellbis lipanj 2012. U žurbani tempo života i rada uzima svoj danak; upravo to je jedan od glavnih razloga zašto se broj osoba sa osjetljivom kožom povećao sa 30 posto ukupnog stanovništva iz 80-ih godina, na današnjih 50 do 60 posto stanovništva – smatraju mnogi stručnjaci koji proučavaju multidisciplinarno ovaj fenomen. Uzročnici nastanka osjetljive kože vrlo su različiti, od zdravstvenih problema, genetskih, uvjeta na radnom mjestu, uvjeta okruženja te psihosomatskih predispozicija, koje svi nosimo kao pojedinci. Na osjetljivost kože utječu endogeni, ali i egzogeni čimbenici, kao što je to klima i godišnje doba (npr. UV izloženost, vremenski okruženja u kojem živimo postotak vlage u zraku, a time i u koži). Pod terminom “osjetljiva koža” podrazumijevamo kožu koja ima smanjeni prag tolerancije prema nekim alergenima, postupcima u tretmanima ili klimatskim promjenama i stoga zna biti sklona iritativnim reakcijama. Vrlo je teško egzaktno odrediti i definirati termin “osjetljiva koža”, jer imamo vrlo malo mjerljivih kriterija uzročnika. Od velikog značaja za osjetljivost kože su stanje hidrolipidnog sloja i epidermalne barijere te kiselog zaštitnog omotača, koji značajno utječu na samu funkciju kože. Stanje epidermalne barijere može se provjeriti mjerenjem transepidermalnog gubitka vode (TEWL) pa tako saznamo nešto o stanju barijerne funkcije. Ukoliko imamo transepidermalni manjak vode, to može utjecati na oštećenje barijere, ali to nikako nije jedini razlog i konstanta na koju bi se moglo gledati kao na jedan od osnovnih uzroka preosjetljivosti kože. Naime, i suha koža ima transepidermalni manjak vode, i svakako klijent osjeća nelagodnu zategnutost, ali zbog toga ne spada u osjetljive i reaktivne kože. Tipična vidljiva obilježja osjetljive kože su: crvenilo, pojava prhutanja kože, ekcem pa i lokalizirani edemi kad iritacija prijeđe u pravu alergijsku reakciju, što definitivno odlikuje reaktivnu i alergičnu kožu, a ne samo osjetljivu. Nevidljivi znakovi osjetljive kože koje definitivno osjećaju naši klijenti su peckanje, svrbež te osjećaj zategnutosti pa bismo mogli zaključiti da se naš klijent osjeća nelagodno u svojoj koži; već ta konstatacija sama po sebi nam govori koliko ovdje moramo biti obazrivi i predostrožni kako takvo stanje ne bismo pogoršali. Alergijska stanja Alergije pripadaju bolestima 21. stoljeća, i nažalost, sve ćemo se više susretati s njima u budućnosti. Naše tijelo svojim imunološkim sustavom reagira na alergene, stvarajući antitijela kao reakciju na 'napadača', ali paradoks je u tome da ljudi sve više kao alergene prepoznaju prirodne bjelančevine i to ne samo alergene na prašinu, tj. grinje, već čak neki reagiraju i na eterično ulje lavande, koje također sadrži prirodne alergene. To nisu česte alergijske reakcije, ali postavljamo li si pitanje što napraviti da to doista ne ide u još gorem smjeru? Kod alergijske reakcije naš imunološki sustav bukvalno ‘divlja’; mogli bismo laički reći da je u totalno stresnom stanju, samo zato kako bismo naglasili stres kao vrlo štetno stanje organizma, osobito ukoliko je ono učestalo. Apsolutno nema pouzdanih ispitivanja koja mogu dokazati što stres čini našem organizmu, ali budućnost će ga definitivno odrediti kao ‘okidač’ za bolesti i to one za koje imamo genetsku predispoziciju, što se već sad može odrediti pregledavanjem naših kromosoma. Alergijska reakcija nastaje kada naša antitijela pokrenu alergijsku reakciju, tj. kad naše masne stanice imunološke obrane u većoj mjeri počinju otpuštati hormon histamin. Naši klijenti reagiraju tako da osjećaju svrbež očiju, kihanjem, curenjem nosa, crvenilom na koži, pečenjem kože i sitnim prištićima ili plikovima u jačim alergijskim reakcijama. Ono što se može doista utvrditi kao konstanta svih osjetljivih pa i koža koje su imale alergijsku reakciju, je svakako oslabljenje obrambene snage, tj. oslabljeni imuno sustav. Mi u kozmetologiji možemo samo umanjivati posljedice, a uzroke ostavljamo liječnicima da ih pronalaze i tretiraju. Kvalitetno ćemo ih moći tretirati samo ukoliko znamo na što je sve naš klijent alergičan, tada ćemo to izbjegavati i onda nikakvih problema neće biti. Problemi nastaju kada sami klijenti znaju da imaju osjetljivu kožu, čak su i na nešto alergični ili preosjetljivi, ali se više ne sjećaju, jer nisu ‘našli vremena’ da to ispitaju. Tada se mi igramo dermatologa ili imunologa i isprobavamo razne naše preparate na koži ispod uha i gledamo jesmo li isprovocirali alergijsku reakciju. Međutim, simptomi mogu nastati odmah, ako tijelo ima već formirano antitijelo za dotični alergen, što znači da se već susreo s njim, ali reakcija može nastati i nakon 24 sata nakon ‘susreta’ s alergenom ili tek prilikom drugog, trećeg nanošenja preparata i da senzibilizacija upravo toliko lipanj 2012. Wellbis 11 kolumna potraje. Znači, jedino pravilno postupanje bilo bi, osjetljiva koža ukoliko je naš klijent imao jaču alergijsku reakciju, uputiti ga liječniku na pomno ispitivanje i savjetovanje, tako da se kasnije može za njega osobno napraviti individualni program njege lica i tijela. Ono što se uočilo također kod klijenata sa osjetljivom kožom je poremećen hidrolipidni sloj kože, također i poremećaj pH vrijednosti rožnatog sloja (koja bi se trebala kretati oko 5,5 ) te poremećaj aktivnosti enzima u koži. Tretman Znači, dobro izbalansirani tretman osjetljive kože trebao bi se sastojati u obnovi hidrolipidnog sloja kože, održavanjem lagano kisele pH vrijednosti kože te aktiviranjem enzima (stratuma corneuma) koji su vrlo važni u održavanju zdrave zaštitne barijere kože. Što bi to značilo u praksi profesionalnog tretmana osjetljive kože? Definitivno prije tretmana moramo obaviti detaljan razgovor i uzeti „anamnezu“ bilo kakvih pozitivnih alergijskih reakcija. Rješenje je izbjegavati te supstance, ne izazivati ionako opterećeni imuno sustav. Klijenta treba, prije svega, umiriti, a kožu optimalno hidratizirati, nahraniti i u ovom slučaju lagano zakiseliti, iako se danas kao imperativ nameće svima – lužnato...ali to se ne može 12 Wellbis lipanj 2012. generalizirati. Lagana kiselost nam ovdje služi kao obrambeni štit kože, jer stvara mehanizam obrane protiv izbijanja infekcija. U samom tretmanu nakon up-šminkanja, osobno upotrebljavam blage enzimatske pilinge, koji optimalno odstrane odumrle stanice sa kože te izvrsno pripreme kožu za daljnji dio tremana. Kod osjetljive i reaktvine kože ne koristim vapozon, već pore otvaram toplim ručnikom, koji mi samo nadopunjuje enzimsku akciju na koži, tako da pore budu dovoljno proširene za jednu laganu komedonopresiju, ukoliko je ona potrebna. Ovdje zaboravite primjenu bilo kakve sile, snažnije komedonopresije, jer ćete izazvati samo neželjenu reakciju, koja ne mora biti nužno alergijska, ali će koža najčešće reagirati crvenilom i edemom na mjestu jačeg pritiska. Nakon čišćenja na kožu nanosim ampule sa alantoinom, koji umiruje kožu te smanjuje nastalo crvenilo. Zatim stavljam Optimal Soothing masku sa d-pantenolom, mentolom, vitaminom F i E itd... koja potiče dubinsku regeneraciju i enzimatsku aktivnost. Na kraju nanosim zaštinu kremu za lice prema pripadajućem tipu kože, koja će obnoviti hidrolipidni zaštitni sloj kože, a koja sadrži prirodna hladna prešana ulja i karite maslac, ali ne u velikoj mjeri. Dubinsku hidrataciju potičemo prirodnim ceramidima i ekstraktom kaktusa koji obnavlja rezerve vode na duži vremenski period. Sve te kreme su lagano kiselog pH te kao takve dodatna su zaštita ne samo mogućim egzogenim napadačima iz prirode, već je to upravo podloga za optimalno funkcioniranje i zdravo balansiranje naše prirodne zaštitne funkcije kože. Ovdje je individualni pristup nužnost, tj. imperativ, jer nekome upravo neka prirodna supstanca, ili biljka, ili bilo što drugo, kao npr. topla voda iz vapozona, može samo u jednom trenutku postati kaktus na koži. Ali, neka pravila ipak postoje, jer moderna kozmetologija ide velikom brzinom naprijed i sve više postaje multidisciplinarna te kao takva pomno izučava i imunološke reakcije i utjecaj okoline na nas te predlaže kako njegovati ovu vrlo zahtjevnu i najdelikatniju kožu.
© Copyright 2024 Paperzz
