Profesionalna dijagnostika kože

kolumna
multidisciplinarna
kozmetologija
Piše: Ivana Legović
ph. lab., dipl. cosmetologist
Profesionalna
dijagnostika
kože
Često se nasmijem nerealnim
reklamama i čarobnim očekivanjima
te kažem: ‘’Kad je nešto previše
lijepo da bi bilo istinito, onda je to
jednostavno tako, nije istinito’’
14
Wellbis
travanj 2011.
P
Ponuda u kozmetičkim salonima danas je doista
velika, od profesionalnih intenzivnih tretmana,
wellness rituala, do regularnih tretmana, kao i
preparata poput različitih mlijeka, losiona, seruma,
tonika, krema, ampula i drugog. U toj šumi preparata,
aktivnih supstancija najrazličitijih kozmetičkih kuća gdje
svaka od njih ima svoje protokole, know-how i načine
djelovanja, mladim kolegicama nije se lako snaći. Isto tako,
nije se lako snaći niti iskusnijim kolegicama s dosta godina
staža, jer kozmetologija ide velikom brzinom naprijed i
sve više postaje multidisciplinarna. Na kongresima sve se
više mogu čuti ozbiljna upozorenja i savjeti dermatologa,
imunologa i stručnjaka koji pomno proučavaju utjecaj klime
na naše zdravlje, a kako je koža naš prvi i ujedno i najveći
organ koji ima, između ostalog, zaštitnu ulogu, danas doista
više nego ikad prije treba biti dobro informiran i u tijeku s
novitetima.
Nerijetko naši klijenti povedeni trendovima koje stvaraju
reklame po časopisima i TV-u traže od nas čarobne kreme i
serume ili maske koje brišu bore već nakon prve primjene.
Zato se često nasmijem nerealnim reklamama i očekivanjima
i kažem kad je nešto previše lijepo da bi bilo istinito, onda je
to jednostavno tako, nije istinito. Zato bilo kakvu preporuku
tretmana vršim nakon pomno odslušanih želja klijentica i
dobre dijagnostike kože.
Pogled kroz ‘kozmetičku lupu’
Uvijek počinjem s temeljitom dijagnostikom stanja i
analizom tipa kože. Kroz osvijetljeno povećalo, to jest
‘kozmetičku lupu’ najprije gledam pore, tražim bilo kakve
nepravilnosti poput hiperpigmentacije koje su u zadnje
vrijeme u začuđujućem porastu, provjeravam turgor kože,
masnoću, hidrataciju, moguće izražene kapilare, kuperozu,
itd. Na tržištu se nalaze aparati koji nam mogu pomoći
u analizi tako da nam znatno povećaju izgled kože te
odrede njezinu vlažnost, ali i analizatori najnovijeg tipa
mogu s pouzdanom točnošću odrediti ph kože, hidrataciju,
sebum, fototip kože. Sadrže i Woodovu lampu koja
uveliko pomaže jer dobro naznačuje prisutstvo gljivične ili
bakterijske infekcije, vitiliga, psorijaze ili pitiriaze versicolor.
Naravno da kozmetičar koji i nasluti takva stanja neće
tretirati klijenta, već će ga poslati dermatologu, ali važno
je pravodobno prepoznati problem. Imamo i slučajeva
kad pogrešna dijanostika, od koje ustvari sve i počinje,
zna pogoršati stanje. Kozmetičari njeguju i tretiraju samo
zdravu kožu u svrhu poboljšanja vitalnosti, dubinske
hidratacije, mikrocirkulacije te prevencije preranog
starenja. Koliko god se povodili trendovima, najnovijim
laserima koji nisu uvijek bezopasni, kontinuirana
će i adekvatna profesionalna njega uz nastavak
kućne njege dati najbolje rezultate u kozmetičkoj
domeni.
Takvu njegu volim uspoređivati s kulturom
življenja sa zdravom hranom za kožu koja
jednostavno dobiva potrebne podražaje da bi
normalno fiziološki funkcionirala i što duže
se održala u što boljem stanju.
kožu na
obrazima. Klijent
se ugodno
osjeća u svojoj koži.
Osjetljiva koža
može varirati od suhe do
masne kože, lako se iritira zbog preosjetljivosti na različite
preparativne i dekorativne kozmetičke proizvode. Takva
koža ima isto često suhlje obraze, sklona je crvenilu,
osipu i svrbežu. Ima vidljive pore na „T-zoni“, što ovisi i o
specifičnom tipu osjetljive kože, a ponekad zna biti sklona i
prištićima.
Uz analizu klijentove kože kozmetičar treba postaviti i
nekoliko pitanja kako bi dodatno potvrdio ispravnost svog
mišljenja i raspitao se o navikama klijenta, uvjetima rada
(neprestano u klimatiziranom prostoru i sl.), kao i o tome
kako i s čime njeguju svoju kožu. Također je potrebno znati
ima li klijent
zdravstvenih problema ili
bilo
kakvih alergija i
slično.
Nema generalizacija
Opće smjernice „klasične“ dijagnostike
prema tipu kože i po čemu koji tip
prepoznati navode nas što trebamo
gledati i kako to kasnije interpretirati. Na
primjer, suhu kožu lako je prepoznati jer
na njoj gotovo nećete zamijetiti pore. Nju
karakterizira nedostatak lipida na površini, bez
sjaja je i klijent prečesto ima osjećaj zatezanja
kože. Masna koža imat će, naprotiv, naznačene
veće proširene pore (iako nije nužno uvijek slučaj)
s viškom sebuma koji će stvarati komedone i kasnije
često akne.
Mješovita koža ima vidljive pore na „T zoni“ i suhlje
obraze, ponekad je također sklona prištićima. Normalan tip
kože ima vrlo male pore, nježniju teksturu, ponekad suhlju
travanj 2011.
Wellbis
15
kolumna
multidisciplinarna
kozmetologija
Sve ove radnje koje smo pomno poduzeli i s velikom
pažnjom poslušali stranku, a oni nam mogu puno
toga reći o svojoj koži, možemo donijeti zaključak i
obrazložiti zašto nešto preporučujemo. Koje su to
supstancije od kojih očekujemo dobre rezultate? K
tomu, dajemo i uzorak kreme za nastavak njege
kod kuće. Jedino s ovakvim profesionalnim
pristupom možemo preporučiti tretman prema
individualnim potrebama i stanju kože. Za svaki
tip kože imamo razne kozmetičke profesionalne
kuće koje nude razne tretmane i tu nema
generalizacija.
Najteže s
osjetljivim tipom
Ipak, kako sam i sama uvidjela u radu, najteže je
tretirati osjetljivu kožu jer tu nema nikakvog jamstva
na što sve netko može reagirati. Problem je tim veći što
svi mi želimo što prije pomoći čovjeku da se osjeća dobro
16
Wellbis
travanj 2011.
i da se rezultat vidi nakon prvog tretmana. Kod takvih
klijenta treba doista ići polako, voditi karton pažljivo i
isključivati preosjetljivost ili hipersenzibilnost na jedan
po jedan preparat. Klijent s osjetljivom kožom misli kako
njegova koža više ništa ne tolerira, osobito ako je imao
neželjenih reakcija. Uzroci razvoja takvih stanja kože koja
su, nažalost, danas sve učestalija, raznoliki su. Polaze
od prekomjernog stresa, psihosomatskih endogenih, pa
do egzogenih čimbenika, jer svakodnevni smo svjedoci
promjene klime i kako ona utječe na sve nas. No, i tu s
pažljivim radom također se mogu dobiti isto tako lijepi i
vidljivi rezultati bez korištenja samo laganih emulzija, već
preparata koji uistinu djeluju. Znači, ne postoji na svijetu
niti jedna jedina supstancija za koju bismo mogli tvrditi da
na nju klijent neće biti alergičan, pa to čak nije niti topla
voda. To nas ne treba plašiti, jer nakon pomne i dobro
odrađene analize kože imamo protokol brige o klijentu
i savjetujemo ga što koristiti kod kuće. U mjesec dana
možemo i za osjetljivu kožu pronaći primjerenu njegu i
promijeniti znatno na bolje status kože. Neestetizmi se
uvelike umanjuju, a klijent je zadovoljan tretmanom.
Zbog sve veće zahtjevnosti i složenosti ovog zanimanja
smatram da se svaki mladi kozmetičar/terapeut i „svi
oni koji se žele tako osjećati„ i biti uspješni u ovom
posebnom zanimanju trebaju neprestano educirati. Uvijek
me jako razveseli kad održavamo edukacije i radionice
te kad na njima vidim različite dobne skupine kolegica
i kad zajedno prokometiramo njihove radne uspjehe i
zadovoljstvo njihovih i naših klijenata.