POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10 000 ZAGREB Zagreb, 15. svibnja 2013. • Broj 421 • Cijena 9 kuna Utvrđivanje reprezentativnosti udruga sindikata više razine U postupku utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindikata više razine, Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je početkom ožujka rješenje prema kojemu su Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga sindikata reprezentativni za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Prema Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje da bi bila reprezentativna sindikalna središnjica morala je ispunjavati nekoliko uvjeta: – da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga sindikata više razine, – da u nju udruženi sindikati imaju najmanje 50 000 radnika članova, – da je u nju udruženo najmanje pet sindikata koji djeluju u različitim područjima, odnosno odjeljcima djelatnosti utvrđenim Nacionalnom kvalifikacijom djelatnosti, – da ona ili u nju udruženi sindikati imaju područne urede u najmanje četiri županije, – da raspolaže potrebnim prostorom i drugim materijalnim uvjetima za rad te da zapošljavanja najmanje pet radnika na temelju ugovora o radu. Što je Povjerenstvo utvrdilo? Broj udruženih sindikata Broj članova Broj županija u kojima imaju urede Broj zaposlenih NHS 59 116. 837 4 11 SSSH 20 99.682 21 49 MHS 10 61.411 4 (Sindikat hrvatskih učitelja) 5 HUS 57 54.009 9 11 Sindikalna središnjica Okrupnjavanje sindikalne scene Tri nova sindikata javnog sektora u SSSH 2 Foto: vlada.hr SSSH ima 99.682 člana 1. U NHS je udruženo 59 sindikata s ukupno 116.837 članova. NHS ima u četiri županije regionalni ured i 11 zaposlenih na temelju ugovora o radu. 2. U SSSH je udruženo 20 sindikata s ukupno 99.682 člana. SSSH ima u 21 županiji područni ured i 49 zaposlenih na temelju ugovora o radu. Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske (11.433) i članovi podružnica neposredno udruženih u SSSH (713) nisu uzeti u obzir, jer u postupku utvrđivanja reprezentativnosti mogu sudjelovati samo udruge koje su utemeljene i upisane u registar udruga prema odredbama Zakona o radu, što SUH i podružnice nisu. 3. U MHS je udruženo deset sindikata, a prema potvrdama poslodavaca naknadno dostavljenima, s 61.411 članova. Sindikat hrvatskih učitelja, član udruge, ima u četiri županije područni ured, dok MHS ima pet zaposlenih na temelju ugovora o radu. 4. U HUS, prema dostavljenim izjavama o udruživanju, udruženo je 57 sindikata s ukupno 54.009 članova. HUS ima devet županijskih ureda i 11 zaposlenih na temelju ugovora o radu. Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, najviše tijelo SSSH između dvaju kongresa, na sjednici održanoj 28. ožujka 2013. godine, donijelo je odluke o prijemu triju sindikata iz javnoga sektora - Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i Sindikata zdravstva Hrvatske. S tri novoprimljena sindikata, SSSH ima 23 sindikata s ukupno 123.465 članova. Događaji Zbog prestanka važenja rješenja o reprezentativnosti sindikalnih središnjica iz 2009. godine, a prije utvrđivanja nove reprezentativnosti, Gospodarsko-socijalno vijeće prestalo je djelovati nakon 28. siječnja 2013. godine. Stoga su Vlada RH, sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca sklopili Sporazum o tripartitnoj s O t r v nacrta strateških dokumenata, prijedloga zakona i drugih akata, te im pravodobno dostavljati nacrte strateških dokumenata, zakona i drugih akata na očitovanje, a prije usvajanja na sjednici Vlade RH. Samo u mjesec dana od potpisivanja Sporazuma SSSH je zaprimio 21 zakonski prijedlog, od kojih 1/3 uopće nije u Planu Socijalni dijalog – forma, a ne sadržaj! suradnji kojim se uređuje postupak pri usuglašavanju stavova u odnosu na pojedine strateške, normativne i druge akte koje Vlada, kao predlagatelj, upućuje u zakonodavnu proceduru u Hrvatski sabor. Sporazum će vrijediti do potpisivanja novog Sporazuma o osnivanju GSV-a, koji je u izradi. Prema Sporazumu, sukladno iskazanom interesu socijalnih partnera-potpisnika Sporazuma, Vlada RH dužna je uključiti njihove stručnjake u radne skupine resornih ministarstava zaduženih za izradu normativnih aktivnosti Vlade RH za 2013. (zato ih nema ni u Programu rada GSV-a za 2013.), a u radne skupine za njihovu izradu, izuzev onih kojima je predlagatelj Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, stručnjake socijalnih partnera se ne uključuje! Također, nakon opetovanih zahtjeva i inicijativa, predstavnici SSSH i udruženih sindikata su se u ožujku konačno uspjeli sastati s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU Brankom Grčićim kako bi razgovarali o tvrtkama koje posluju u problemima te radnicima ne isplaćuju plaće. Tema razgovora bila je i primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s posebnim osvrtom na iskustva radnika u predstečajnim nagodbama, te vladine politike privlačenja (privatnih) investicija. Dogovoreno je kako će se najmanje jednom mjesečno, po mogućnosti i češće, održavati sektorski konzultativni sastanci gdje će se nastale probleme, ili one koji bi mogli nastati, pokušati riješiti odmah! Savezu samostalnih sindikata Hrvatske i udruženim sindikatima takav je pristup prihvatljiv, jer socijalni dijalog između Vlade i sindikata koji djeluju u različitim industrijama, nije bio uspostavljen. Potpredsjednik Vlade posebice je naglasio kako politika Vlade ne ide na uštrb proizvodnog sektora i da joj cilj nije uništenje industrije, već njezino spašavanje i revitalizacija. U tome je dijelu najavio daljnje aktivnosti na poticanju investiranja i zadržavanja i novog zapošljavanja radnika. Na sastanku su najavljene izmjene određenih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zbog slabosti uočenih prilikom njegove primjene. SSSH ministru Mrsiću na proširenoj sjednici PVSSSH: Prestanite vršiti pritisak na izmjene ZOR-a! Proširenoj sjednici Predsjedništva Vijeća SSSH, održanoj 12. travnja, prisustvovao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić sa suradnicima. Došao je ponajprije čuti stajališta SSSH i udruženih sindikata vezanih uz primjenu Zakona o radu i stajališta SSSH u vezi druge faze rada na izmjenama toga Zakona. Predstavnici udruženih sindikata su izvijestili o primjeni Zakona o radu, kako o najdrastičnijim primjerima njegova kršenja, tako i o primjerima dobre prakse. Izvršna tajnica za organizaciju, obrazovanje i izdavaštvo SSSH Ana Milićević Pezelj, uvodno je prezentirala sustav socijalne sigurnosti radnika, kako ga vidi i zagovara SSSH. Naglasila je kako je potrebno prestati vršiti pritisak na izmjene Zakona o radu, jer nekim očekivanjima poslodavaca Zakon o radu ne može odgovoriti. Za slučajeve privremenih poremećaja u poslovanju poslodavca, Hrvatska mora razviti druge instrumente potpore poslodavcima, uzimajući u zaštitu radnika kao najslabiju kariku - o čemu se mnogo može naučiti od Austrijanaca. Nužno je poraditi na boljem razumijevanju pojmova i pojedinih instituta, te na boljoj primjeni i poštivanju zakona, čemu je preduvjet kontinuira edukacija kako poslodavaca tako i radničkih predstavnika. Posebice je važno osposobljavanje menadžerskog kadra za upravljanje promjenama, te upravljanje, a ne rasipanje, ljudskim potencijalima. Ministar je rekao kako će Vlada podržati ono o čemu se sindikalna i poslodavačka strana usuglase u bipartitnim pregovorima o Zakonu o radu koji su u tijeku, a, govoreći o interesnim pitanjima o kojima će biti riječi u sklopu druge faze izmjena ZOR-a, spomenuo je otpremnine, strukturu plaće, radno vrijeme, godišnje odmore, te agencije za privremeno zapošljavanje. 3 Događaji Dan zaštite na radu, 28. travnja Povodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Koordinacija SSSH zaštite na radu organizirali su 24. travnja, u Radničkome domu, Konferenciju „Zajedno u sustavu zaštite na radu – prevencijom do zdravog i sigurnog radnog mjesta”. Konferencija je okupila predstavnike radnika, poslodavaca, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i nadležnih institucija, koji bi, kako i sam reče predsjednik Koordinacije SSSH zaštite na radu Ljubomir Pintarić, trebali biti jedinstveni i svatko u svojoj domeni doprinijeti zdravom i sigurnom radnom mjestu. Moderator Konferencije Mladen Novosel, predsjednik SSSH, govoreći o ulozi Prevencijom do zdravog i sigurnog radnog mjesta sindikata u zaštiti na radu, napomenuo je kako je u praksi zanemaren institut odbora zaštite na radu, te je potrebno vratiti njegovu važnu ulogu. - Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo radi utjecanja na odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, napomenuo je Novosel, konstatirajući, isto tako, kako, na žalost, nema sankcija ako poslodavac to ne učini. Admira Ribičić, pravna savjetnica Hrvatske udruge poslodavaca, skrenula je pozornost na problem čestih zakonskih izmjena s kojima osobito muku muče mali i srednji poduzetnici, koji nemaju vlastite pravne službe. Uputila je i kritiku Državnome inspektoratu, koji bi, kako reče, trebao imati više savjetodavnu i preventivnu ulogu. Sada je naglasak na kažnjavanju. Da je težište na prekršajnim mjerama potvrdio je i Nenad Puljić, voditelj Službe nadzora u području zaštite na radu Državnog inspektorata, napominjući kako je rješenje u upravnim mjerama koje će poslodavce usmjeriti na negativnosti, 4 ali u tome dijelu ima dosta nedostataka. Uz sve zamjerke postojećem sustavu zaštite na radu, potvrdio je kontinuirano smanjenje ozljeda na radu, uključujući i one sa smrtnim posljedicama. Govoreći o zakonskim propisima o zaštiti na radu u Hrvatskoj, Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, upozorila je na činjenicu da je poslodavac zakonski dužan djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u radne prostorije i prostorije, no učestala praksa pokazuje kako ih poslodavci ne puste. U tome je kontekstu spomenula Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 161 o službama medicine rada, prema kojoj je nužno urediti suradnju izabranih specijalista medicine rada, psihologa i poslodavaca zbog djelotvornijeg povezivanja poslova zaštite na radu s poslovima specifične zdravstvene zaštite čime se potiče istinsko preventivno djelovanje multidisciplinarnog tima. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić prezentirao je teze o novome Zakonu o zaštiti na radu, kojega mora pratiti niz pravilnika. Kako, među ostalim, reče, u važećem Zakonu o zaštiti na radu nedostaju odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, uznemiravanje, verbalni i drugi napadi na radnike, monotoni poslovi, normirani rad i sl.). Stoga je cilj povećanje međusobne suradnje svih dionika, medicine rada, poslodavaca, stručnjaka zaštite na radu, radnika i njihovih predstavnika, smanjiti broj ozljeda na radu za pet posto godišnje do 2016. godine, smanjenje broja profesionalnih bolesti za deset posto godišnje do kraja 2016. godine, analiziranje učestalosti vezanih uz rad kod svakog poslodavca, predlaganje mjera za smanjenje pobola među onima koji nisu oboljeli i to za deset posto u petogodišnjem razdoblju (primarna prevencija), a kod oboljelih predlaganje mjera za održavanje radne sposobnosti. Cilj je i povećanje savjetodavnog djelovanja inspektora rada te redefiniranje inspekcijske mjere, te povećanje nadzora nad stručnošću i zakonitošću rada pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za poslove ZNR. Događaji Dan STUH-a i 110 godina postojanja Obilježavajući 110 godina svojega postojanja i Dan Sindikata turizma i usluga Hrvatske, 12. ožujka, taj je Sindikat u jednoj svojoj „jakoj i kvalitetnoj” sindikalnoj podružnici, koja djeluje od samih početaka Sindikata - zagrebačkome hotelu Esplanade, održao konferenciju za novinare, na kojoj su Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, i Ljubomira Lončar, tajnica i pravna savjetnica STUH-a, skrenuli pozornost na položaj radnika u djelatnosti. Posebno su naglasili svoju „misiju” – povećanje plaća radnika, koje danas zaostaju za državnim prosjekom dvadesetak posto, i poboljšanje uvjeta rada. Radnici u turizmu zaslužuju povećanje plaća! - Nakon četiri godine odricanja, nakon uspješne sezone, radnici u turizmu su zaslužili povećanje plaća! – napomenula je Ljubomira Lončar, dodajući kako STUH tijekom aktualnih kolektivnih pregovora traži minimalno povećanje plaća sukladno povećanju troškovima života u prošloj godini, a to je četiri do pet posto. Otežavajući je grub i izričit stav poslodavaca kako oni to ne žele. Poslodavci nude 1-1,5 posto, a to radnici, koji su ključ uspjeha turizma i koji bi trebali graditi konkurentnost hrvatskoga turizma, ne zaslužuju! - zaključila je tajnica STUH-a. Konferenciji su prisustvovali i članovi Predsjedništva STUH-a, Željko Ivanetić, sindikalni povjerenik STUH-a u Esplanadi i Ivanka Očić, sindikalna povjerenica iz Adris grupe, ispričavši kako je STUH odigrao ključne uloge pri očuvanju radničkih prava u njihovim tvrtkama. Dan trgovaca, 29. travnja I dalje robovski rad Povodom Dana trgovaca, 29. travnja, Sindikat trgovine Hrvatske upozorio je na, još uvijek, prisutan robovski rad u djelatnosti trgovine. - U posljednjih nekoliko godina (2008.-2012.) izgubljeno je oko 45.000 radnih mjesta. Ništa se nije promijenilo na bolje. I dalje je kriza opravdanje za neproduljivanje ugovora o radu, dok se na prodavače „starije dobi” gleda kao teret, te ih se „nagovara”na odlazak u prijevremene mirovine, ili im se uručuju otkazi zbog gospodarskih razloga. Poslodavci i dalje tvrde kako je radnika previše, kako nisu dovoljno iskorišteni i kako se može očekivati i daljnji trend smanjenja zaposlenih. Istodobno, trgovine rade sve duže, s istim brojem zaposlenih. Prodavači koji ostaju na svojim radnim mjestima obavljaju sve više poslova, novozaposleni rade uglavnom s ugovorima na određeno vrijeme, učestali je neplaćeni prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom i to vrlo često bez povećanog plaćanja i nažalost bez prava na dan tjednog odmora. Dnevni odmori su česti neostvarivi, godišnji za poslodavce predugi, a bolovanja za radnike dodatni luksuz. Radnici su iscrpljeni, kronično umorni i ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje, takvim radom. Zloupotrebe prekovremenog rada su svakodnevne i postaju normalna situacija, neplaćeni rad je postao „bolji od burze”, i tako svaki radnik pokloni svom poslodavcu dio svoje godišnje zarade. Državni inspektorat ta nezakonita postupanja poslodavaca ne sankcionira, jer pri nadzoru radnici zbog straha od gubitka posla izjavljuju da je njihov rad uredno plaćen, da ne rade prekovremeno, ili da su ostali dobrovoljno na radnom mjestu, napomenuli su u Sindikatu trgovine Hrvatske, izražavajući uvjerenje kako će fiskalizacija biti od koristi i za kontrolu radnog vremena svakog radnika na blagajni. Pozvali su Vladu RH na hitno poduzimanje konkretnih mjera stvaranjem potpunog zakonskog okvira za sektor trgovine i osiguranje primjene postojećih propisa. 5 Događaji Prosvjedni Međunarodni praznik rada u Zagrebu Formiranje povorke Mijenjajte smjer! Više od 20.000 članova sindikata i građana okupilo se na prosvjedu što su ga na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, na središnjem zagrebačkome Trgu bana Josipa Jelačića, organizirale sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske. Razlozi: nezadovoljstvo gospodarskim i socijalnim stanjem u zemlji, i politikom Vlade u kojoj gotovo nema spomena o proizvodnji i otvaranju radnih mjesta u realnome sektoru. Sindikati traže novu ekonomsku politiku i pravo na rad, očuvanje socijalne države, pravednost, jednakost i solidarnost. Primarni zahtjev prosvjeda bio je promjena smjera aktualne politike, koja vodi gašenju proizvodnje i radnih mjesta i daljnjem osiromašenju građana. Zahtijevalo se hitno napuštanje politike štednje i poticanje rasta plaća i mirovina radi rasta potrošnje, reindustrijalizacija zemlje, poticanje inovacija, stručnosti, a ne podobnosti, okretanje gospodarstva izvozu, osiguranje prava na besplatno liječenje svim građanima i odvajanje javnog od privatnog zdravstva, kao i osiguranje besplatnog obrazovanja na svim razinama radi povećanja jednakosti u prilikama, osiguranje 6 dostojanstvene starosti starima i nemoćnima… „21 zahtjev” temeljem „Slike Hrvatske 21”, kao odgovor obećavajućem „Planu 21”. Da su zahtjevi argumentirani pokazuju i nedavno objavljeni dokumenti glavnih ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Oliviera Blancharda i Daniela Leigha u kojima priznaju kako je MMF pogriješio u procjenama utjecaja štednje na europska gospodarstva. Iz tog dokumenta proizlazi da su prognostičari MMF-a u velikoj mjeri podcijenili povećanje nezaposlenosti i pad domaće potražnje povezane s fiskalnom konsolidacijom. Tradicionalno, uoči Međunarodnog praznika rada, u spomen na poginule hrvatske branitelje, čelnici sindikalnih središnjica Mladen Novosel, predsjednik SSSH, Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, Branimir Mihalinec, zamjenik predsjednika MHSa, Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, i Damir Jakuš, predsjednik URSH položili su vijenac i zapaliti svijeću kod križa na groblju branitelja na zagrebačkome groblju Mirogoj. I Međunarodna organizacija rada (MOR) ističe kako je jedini put za dugoročni i održivi gospodarski oporavak povećanje plaća zaposlenih, odnosno preraspodjela dohotka u nacionalnim ekonomijama tako da zaposleni dobiju razmjerno veći udio dohotka, a vlasnici kapitala manji. Tako bi se ublažila i rastuća nejednakost među dohocima stanovništva, koja je jedan od glavnih uzroka krize u svijetu. O lošem smjeru kojim ide Hrvatska svjedoče i predviđanja Europske komisije koja je nedavno snizila prognoze i očekuje pad hrvatskoga gospodarstva za jedan posto u ovoj godini, a sljedeće godine tek neznatni rast 0,2 posto. Napominje se kako bi broj nezaposlenih mogao nastaviti rasti. Samo dvije članice EU imaju lošije prognoze od Hrvatske – Grčka i Španjolska koje bi ove godine trebale imati stopu nezaposlenosti od 27 posto. Sljedeće godine u Grčkoj bi ona trebala pasti na 26, a u Španjolskoj na 26,4 posto. Prosvjed u Zagrebu, na Međunarodni praznik rada, poručio je Vladi RH: Posljednji je trenutak - Mijenjajte smjer! Ne zaboravite: narod vas je doveo na vlast, narod vas može i maknuti! Trg dr. Franje Tuđmana Oko 10 sati prosvjednici su se počeli okupljati na Trgu dr. Franje Tuđmana. Autobusi s prosvjednicima pristizali su iz svih dijelova zemlje. Trubilo se, zviždalo… Zelenu boju travnjaka na Trgu ubrzo su prekrile crvena, plava, žuta …boja. „Diploma, a ne stranačka iskaznica”, „ S Markova trga se ne vidi „Špičkovina”, „360 000 nezaposlenih, jer su ‘Plan 21’ kreirali stručnjaci”, „Državni aparat na generalku”…, tek neki su od viđenih transparenata. „Nezadovoljna sam malom plaćom i činjenicom da moj sin ne može pronaći zaposlenje”, „Nezadovoljan sam socijalnom neosjetljivošću političara”, „Nezadovoljan sam neizvjesnom budućnošću”…, čulo se među ljudima. Nakon formiranja kolone, noseći državne i zastave sindikalnih središnjica i svojih matičnih sindikata, transparente, balone… krenuli su prema Trgu bana Josipa Jelačića. Na čelu povorke bili su predsjednici sindikalnih središnjica, organizatora prosvjeda, noseći transparent „Mijenjajte smjer”. Atmosferi su dodatno pridonosili „udarači bačvi” Sindikata EKN-a Hrvatske, glazba s pojačala na pratećem kamionu, te sirena vatrogasnog vozila koje je sudjelovalo u povorci prosvjednika koja se kretala Ilicom prema Jelačić placu. Među prosvjednicima bili su i sindikalno organizirani policajci, koji su plijenili pozornost prolaznika, stanara u Ilici, znatiželjnika, turista, koji su ih fotografirali mobitelima i fotoaparatima, a vrlo emocionalno su ih doživjele radnice jedne trgovine koje su toga dana morale raditi. Dokaz su kako je borba za osam sati rada, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena još uvijek prisutna. Ono što su radnici u Chicagu tražili davne 1886. godine traže, na žalost, i danas mnogi radnici u Hrvatskoj. Stoga i ne čudi sadržaj transparenta Sindikata trgovine Hrvatske - „Tražimo ponovo – 8-8-8”. U povorci su sudjelovali i pripadnici udruga koje su podržale sindikalni prosvjed. Svoje pismo potpore javno je obznanilo 19 nevladinih udruga: B.a.B.e., Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za mirovne studije, Centar za radničke studije, Centar za ženske studije, Cenzura Plus, Dalmatinski odbor solidarnosti – DOS, Direktna demokracija u školi, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Kuća ljudskih prava, Mladi antifašisti Zagreba, Pravo na grad, Sindikat Akademska solidarnost, Socijalna politika i uključivanje, Srpski demokratski forum, Subversive Forum, Zagreb Pride i Zelena akcija. Potpore su stigle i od Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), Europske konfederacije sindikata (ETUC), kao i prijateljskih sindikalnih središnjica: poljske NSZZ Solidarnost, Češko-moravske konfederacije sindikata (CMKOS), Slovačke konfederacije sindikata (KOZ SR), Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), talijanske sindikalne središnjice UIL.... Svoju solidarnost izrazilo je i Međuregionalno sindikalno vijeće Furlanija-Julijska krajina/ Slovenija CGIL CISL UIL ZSSS KS90… Prosvjed je podržala i Zajednica udruga HVIDRA grada Zagreba, dok je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u komentaru toga lista, među ostalim, napisao: … Svi građani, a osobito građani vjernici, nakon što se upoznaju s konkretnim zahtjevima iznesenim u najavi prvosvibanjskoga sindikalnog prosvjeda, pozvani su zauzeti svoj stav i postupiti po svojoj savjesti. U svakom slučaju svi građani, pa i vjernici, hitno se moraju osloboditi desetljećima nametanih strahovanja i postupati kao odgovorni i slobodni ljudi, strogo poštujući okvire demokratskog ponašanja. Za velike promjene potreban je i velik demokratski pritisak. U koloni i na Trgu bana Josipa Jelačića viđeni su i pripadnici pojedinih političkih stranaka. 7 Trg bana Josipa Jelačića Prosvjednike na Jelačić placu dočekali su okupljeni građani i živa svirka rock grupe Amos iz Osijeka. Mnogi su se sklonili u hladovinu zgrada, s obzirom da je prvosvibanjskog dana živa u termometru dosezala 30 stupnjeva. Svi zajedno zviždanjem su jasno rekli što misle o predizbornim obećanjima predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića, kojih su se okupljeni prisjetili gledajući ih (i slušajući) na video zidu pokraj pozornice. Govornici s pozornice nisu štedjeli Vladu. Bila je metom žestokih prozivanja i zvižduka okupljenog nezadovoljnog mnoštva. - Hrvatska je zemlja prebogata prirodnim bogatstvima i mi ne želimo biti siromašni građani u bogatoj zemlji. Dajemo vam posljednju šansu da promijenite smjer politike kojom vodite ovu zemlju. Smjer mora ići ka pokretanju proizvodnje, otvaranju radnih mjesta, očuvanju socijalne države, pravednosti, jednakosti i solidarnosti među građanima. Ako to ne učinite, nakon 1. srpnja, kada uđemo u Europsku Uniju, počnite Dolazak povorke na Trg bana Josipa Jelačića 8 razmišljati o datumu prijevremenih izbora, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH. Spomenuo je i prvosvibanjsku čestitku predsjednika Vlade Zorana Milanovića u kojoj, među ostalim, zahvaljuje građanima na strpljenju i odricanjima. Zvižduk je pokazao što misle o toj zahvali. Osvrnuo se i na podrške sadašnjih oporbenih čelnika što je isto kao i kada je Milanović 2010. godine podržao sindikate prilikom prikupljanja potpise podrške građana za raspisivanje referenduma protiv izmjena Zakona o radu, upitavši pritom: Pa, gdje je on danas!? - Da u Vladi ima savjesti, ne bi ljude slali kopati po kontejnerima, mlade ne bi slali trbuhom za kruhom u inozemstvo. Oni svojim postupcima samo pune Zavod za zapošljavanje. Bilo bi pošteno konačno priznati da ne znaju raditi, no i za to treba skrušenosti i poniznosti, a oni su u stanju samo brinuti se za sebe i vladati dekretima. Što ne mogu postići pregovorima, rješavaju zakonima, a javni sektor optužuju za stanje u kojem se nalazi realni sektor, ogorčen je bio Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. O izdaji i prijevari Vlade govorio je Vilim Ribić, predsjednik MHS-a: - Iznevjerili ste ljude, iznevjerili ste ideje, iznevjerili ste vrijednosti na kojima zemlja počiva. Izdali ste birače. Plan 21 poslužio je samo vašem dolasku na vlast. Sva su vaša obećanja - ludom radovanja! Niste biračima iskreno rekli da se za vlast niste pripremili. Dijelili ste ministrima fotelje, a ne programe i zaduženja. To je prijevara, nabrajao je, konstatiravši kako, ipak, nisu izdali baš sve… Nisu izdali one koji su im financirali izbornu kampanju, klasu imućnih, pohlepne bankare… Vlada je, kako reče predsjednik HUS-a Ozren Matijašević, nakon privikavanja na vlast, konačno počela donositi odluke nakon čega je nestala sva nada kako će njezina politika, sukladno predizbornom programu, predstavljati zaokret u odnosu na prethodnike. - Ta nada nestala je zajedno s prvim radničkim pravima kojih se Vlada odrekla u naše ime. Nestala je sa cijenama hrane, Zajedno smo jači! struje, plina koje su povećali ne trepnuvši okom…, rekao je predsjednik HUS-a. - Socijalni dijalog shvatili su kao tribinu na kojoj oni drže predavanje, a mi bismo trebali pljeskati genijalnim idejama. Drukčije mišljenje nije dopušteno. Radnička prava za njih su socijalna trgovina. Uđi unutra i uzmi što hoćeš. Ne moraš platiti ništa - riječi su Damira Jakuša, predsjednika URSH. Javno je odgovorio na pitanje o planovima nakon skupa: Vlada će to svojim radom odrediti. Gledat ćemo što rade, a mi smo im rekli što smo spremni napraviti!, zaključio je. Kritiku aktualnoj vlasti uputio je i Željko Klaus, sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u kutinskoj Petrokemiji, poručivši neka se konačno prihvate posla i počnu rješavati probleme, i to odmah, jer radnici više nemaju živaca, volje ni snage za njihove isprazne priče. O nepravdi prema mladim obrazovanim ljudima koji volontiraju za 1.600 kuna i o velikome broju mladih koji su posljednjih godina otišli trbuhom za kruhom, jer u domovini ne mogu pronaći posao, podsjetio je i spot Miroslava Škore s pjesmom „Zašto lažu nam u lice”. U ime mladih govorila je dvadesetdevetogodišnja Lejla Sokolović iz Splita, koja, iako je završila školu za trgovca i tekstilcakožara, ne može naći posao i živi na „grbači” roditelja. Već dvije godine, kako reče, vrti se u krug, jer joj bivši poslodavac nije isplatio plaće, uplaćivao doprinose, niti joj vratio njezine dokumente… U svim institucijama u kojima je bila nitko joj nije mogao pomoći. Svima koji se nalazi u sličnoj situaciji kao i ona poručila je kako se ne trebaju bojati te takva poslodavca prijaviti nadležnim institucijama, jer „poslodavci žive i bogate se od našega poštenog rada”. Na kraju je svoju pjesmu „Vlada” zapjevao Zoran Parmać iz Ploča. …Da mi je vidit jedan put da pada vlada… pjevali su prosvjednici, zajedno s Parmaćem. Za voditeljskim je mikrofonom bio Filip Lažeta Prika iz Osijeka, aktivist tamošnjeg Europskog foruma demokracije i ljudskih prava. Tekst i fotografije: Marijana Tomić 9 Razgovor s povodom Mladen Novosel, predsjednik SSSH, odgovara Zoranu Milanoviću: Alternativa uvijek postoji! Koliko ste zadovoljni organizacijom prosvjeda i odazivom članova i građana? Prije svega moram naglasiti kako je početna ideja o organizaciji prosvjeda na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, kao i naziv prosvjeda „Mijenjajte smjer”, jednoglasno usvojena na sjednicama tijela SSSH tijekom veljače 2013. godine. Početkom ožujka ideju o prosvjedu prihvatile su, u svojstvu suorganizatora, i ostale sindikalne središnjice. Osnovni uvjet SSSH, kao koordinatora prosvjeda, bio je da svaka od sindikalnih središnjica mora na prosvjed dovesti minimalno pet posto članova udruženih sindikata, što je činilo minimalnu brojku od 15.000 članova. Iako na prvi pogled ciljani postotak nije bio visok, znali smo da će temeljem dugogodišnje tradicije „slavljeničkog“ obilježavanja Međunarodnog praznika rada, toga dana biti teško okupiti veći broj članova sindikata i građana. No, jasnom formulacijom razloga za prosvjed i samih zahtijeva, te njihovom maksimalnom medijskom prezentacijom, kao i nizom održanih skupova, kako sa sindikalnim povjerenicima udruženih sindikata, te mnogim građanskim udrugama (posebno mladih), uspjeli smo, ne samo animirati članove sindikata, već i znatan broj građana. Stoga, s više od 20.000 sudionika prosvjeda možemo biti u potpunosti zadovoljni. Je li prvosvibanjski prosvjed bio ‘pucanj u prazno’, kako se moglo pročitati u pojedinim dnevnim novinama? Kada su u pitanju pisani komentari pojedinih sindikalnih akcija, pa i samog prosvjeda 1. svibnja, moramo uvažiti činjenicu kako su mnogi mediji u vlasništvu krupnog kapitala koji je uvijek, u pravilu, u „dobrim odnosima” sa svakom trenutnom vlašću. Najjači argument uspješnosti prosvjeda bila je masa prosvjednika te visoko izraženo zajedništvo, ne sa- 10 mo svih sindikalnih središnjica, već i mnogih sindikata koji nisu udruženi u niti jednu središnjicu, te mnogih građanskih udruga. To je upravo „pucanj” kojeg se svaka Vlada najviše boji, i u pravilu, bude kažnjena na izborima. U kojoj je mjeri izražavanje potpore oporbe proizvelo kontraefekt kod ljudi koji nisu željeli politizaciju prosvjeda? U demokraciji smo već navikli da političke stranke, kada su u oporbi, u pravilu, podržavaju sindikate u pojedinim sindikalnim akcijama, no kada dobiju povjerenje građana i dođu na vlast vrlo brzo mijenjaju i „dlaku i ćud”. Osobno sam u svome govoru na prosvjedu jasno oporbi uputio poruku da pratimo što govore, i da ako na sljedećim izborima dođu na vlast, neće „mirno spavati” ako krenu suprotno od „smjera” za koji su dobili povjerenje građana. Kako komentirate izjavu predsjednika Vlade Zorana Milanovića da za njega u ovom trenutku za ono što Vlada radi, praktički, nema alternative? Najbolji odgovor na to pitanje daju hrvatski građani. Prema svim anketama, više od 70 posto smatra kako Vlada provodi ekonomsku i socijalnu politiku u krivom smjeru. Pitanje je samo koliko će još vremena biti potrebno da to shvati i sam predsjednik Vlade Zoran Milanović, jer alternativa uvijek postoji. Kada vladajući kažu da nema alternative to znači samo da ne znaju ili nemaju alternativu. Pitanje je davanja prilike sposobnima, a ne podobnima. Neovisno o svojoj društvenoj ulozi, SSSH će nastaviti vršiti pritisak na Vladu, bilo da omogući uvjete za pokretanje proizvodnje, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, te očuvanje socijalne države ili da, kao u nekim državama u okruženju, prizna neuspjeh i raspiše prijevremene izbore. Događaji Međunarodni praznik rada u drugim gradovima Karlovačka biciklijada i fešta na Marjanu Rijeka Kao i na zagrebačkome Mirogoju, i u Rijeci su, uoči Praznika rada, položeni vijenci i zapaljene svijeće na spomenobilježjima poginulima u Domovinskom ratu na groblju Drenova te ispred spomenika osloboditeljima na Delti. Uz pomoć 50-tak sponzora, organizator biciklijade, Teritorijalni ured SSSH Karlovačke županije i teritorijalni povjerenik Nikola Badovinac, koji je i pozdravio sudionike, pobrinuo se za majice za sve sudionike, grah, sokove, pivo i tombolu. Okupljene na odredištu zabavljao je Tip Top band s radijskim voditeljem Mrežnice, Damirom Valentom. Svim su sudionicima, dakako, podijeljeni i letci sindikalnih središnjica kojima ih se upoznaje s organizacijom, razlozima i zahtjevima prosvjeda u Zagrebu. Proslava Praznika rada u Splitu počela je polaganjem vijenaca za poginule branitelje na Lovrincu, a tradicionalno je okupljanje bilo na Marjanu. Kako piše Slobodna Dalmacija, lijepo i toplo vrijeme izmamilo je na Marjan brojne Splićane, koji su s obiteljima guštali što u šetnji, što u prigodnom zabavnom programu. Bilo je, osim fažola, i ćevapa, bržola, pečenog odojka po 120, janjetine iz Primorskog Doca po 220 kuna kilo... Navalija je svit i na te delicije, vonjalo je pečenje na sve strane... Oko 2 500 sudionika prvosvibanjske 20. karlovačke biciklijade vozilo je tradicionalnim smjerom do Grduna na Dobri i to iz Duge Rese, Karlovca i Vrhovca kod Ozlja. Jubilarnu biciklijadu ovjekovječio je i Šime Strikoman s 341. milenijskom fotografijom. izvor: strikoman.com Split 341. milenijska fotografija Šime Strikomana Praznovalo se, ali s prosvjedničkim predznakom. Okupljenima se obratio Zoran Kačić, teritorijalni povjerenik SSSH: - Uzmite samo 400 tisuća nezaposlenih, 100 tisuća onih koji rade, a ne primaju plaću, 1,3 milijuna siromašnih, 4.000 predstečajnih nagodbi, 1,2 milijuna umirovljenika koji čekaju u redovima ispred kontejnera jer nemaju što jesti. A gdje je još uništeno gospodarstvo, pravosuđe koje ne funkcionira... Zemlja smo s malim brojem bogatih i sve više siromašnih, bez industrije. Svi smo u dugu, kreditima, na koljenima... Stoga Vladi poručujemo - mijenjajte smjer, jer će u suprotnom narod promijeniti vas na izborima! Govorio je i Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata, zamjerivši aktualnoj vlasti što problem nedostatka novca i neisplaćenih plaća rješava otpuštanjem radnika. Smatra kako Vlada treba krenuti agresivnije u pomaganje radnicima ako želi ostati na vlasti. - Pozivam Vladu RH – napravite sve da zaposlite radnike, napravite sve da pokušate ostati na vlasti, naglasio je Dragičević. 11 Događaji Nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” za 2013. godinu posthumno je dodijeljena Antoniji Hudurović, članici Glavnog odbora Ženske sekcije SSSH, predsjednici Sekcije osoba s invaliditetom SSSH i sindikalnoj povjerenici Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske u URIHO-u. Riječ je o osobi koja je u sindikalnu povijest i sadašnjost utisnula pečat neposrednosti, povjerenja, socijalne osjetljivosti, entuzijazma, poštenja i borbenosti. Nagradu je primio Antonijin suprug Milan Hudurović. Dobitnici Povelja su: Ivan Bakica-Đildo, predsjednik trogirske podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske, Zoran Knez, sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Glavna nagrada posthumno Antoniji Hudurović Savez samostalnih sindikata Hrvatske upriličio je 29. travnja 2013. godine u predvorju Radničkog doma u Zagrebu dodjelu Nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” u 2013. godini. Riječ je o stalnoj godišnjoj nagradi SSSH koja se od 1992. godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama koji su svojim radom i djelovanjem pridonijeli razvoju hrvatskoga i međunarodnoga sindikalnog pokreta temeljenog na solidarnosti i zajedništvu među članovima i sindikatima. Odlukom Predsjedništva Vijeća SSSH, glavna nagrada (kristalna vaza i povelja) Hrvatske-Industrijskog sindikata u podružnici „Končar energetski transformatori” Zagreb i Franjo Kolarić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske u podružnici „Zagorje-Tehnobeton” d.d. Varaždin. Natječaj SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat” Pobjednički rad „Što nakon 2. maja?” Istom je prilikom uručena i nagrada pobjednicima natječaja SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat” Rajku Greguriću i Šefiku Tatliću, čiji zajednički rad („Što nakon 2. maja?”) naglaša- va problem kako se pitanja rada i radništva u javnosti fiksiraju samo na jedan dan (Međunarodni praznik rada), a trebalo bi biti jedno od konstantnih i ključnih pitanja svakodnevnog javnog interesa. Rajko Gregurić i Šefik Tatlić ispred pobjedničkog rada Na natječaj je pristiglo pedesetak radova, a pobjednički je rad, zajedno s još deset najboljih, izložen u predvorju Radničkog doma. Izložbu je otvorio i nagrade uručio predsjednik SSSH Mladen Novosel. Otvorenju izložbe prisustvovalo je i nekoliko autora izloženih radova. 12 Događaji Sekcija mladih SSSH u akciji „Uštekaj se u sindikat” Sekcija mladih SSSH uključila se u aktivnosti obilježavanja Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja. Osim raspisiva- - Prema dobivenim povratnim informacijama mladih koji su bili na koncertu, svi su se lijepo zabavili i dobro proveli. Ujed- no smatram kako je s koncertom učinjen korak naprijed prema mladima i to ne samo prema mladim sindikalistima, već i mladima uopće, komentirao je koncert Vatroslav Paulić, potpredsjednik SSSH Sekcije mladih, dodajući kako su, s obzirom na globalno opadanje zainteresiranosti mladih za sindikat, što i utječe na opadanje sindikalnih aktivnosti mladih, takve akcije dobrodošle i djelotvorne. Sekcija mladih se uključila i u medijsku kampanju prvosvibanjskoga prosvjeda. Sukladno trendovima, u tome je veliku ulogu odigrao Internet. Uz postojeću web stranicu SSSH i Facebook stranicu Sekcije mladih SSSH, kreirana je i Facebook stranica SSSH. Mnogi članovi Sekcije širili su informacije o prosvjedu i putem svojih osobnih Facebook profila. Napravljeno je i nekoliko promidžbenih video klipova koji su plasirani na You tubeu. nja nagradnog natječaja „Osmisli prvosvibanjski plakat”, članovi Sekcije mladih SSSH sudjelovali su i u organizaciji koncerta grupe Elemental u zagrebačkoj Tvornici kulture pod nazivom „Uštekaj se u sindikat”, što su ga svojim mladim članovima i svim zainteresiranima poklonili SSSH i NHS. Tim su koncertom željeli skrenuti pozornost na važnost angažmana mladih u borbi za svoja radnička prava, a grupu Elemental izabrali su zbog kvalitetne, ali i društveno angažirane glazbe. Koncert je bila prilika da se okupljenima podijeli sindikalni promidžbeni materijal, a pozdravili su ih i predsjednici SSSH i NHS-a Mladen Novosel i Krešimir Sever. Članovi Sekcije mladih SSSH i Odbora mladih NHS-a 13 Naši sindikalni povjerenici Mirela Špičić i Suzana Rajković, povjerenice SOMK-a u dječjim vrtićima „Žirek” i Ciciban” Jedan poslodavac – Grad Velika Gorica. Dva dječja vrtića – „Žirek” i „Ciciban”. Jedan kolektivni ugovor. Dvije odgajateljice i dvije sindikalne povjerenice Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske – Mirela Špičić i Suzana Rajković. Pisati o jednoj i izostaviti drugu bilo bi nekorektno i nesindikalno, jer, kako i same kažu, „našle su se” i ništa im ne može promaći, a da o tome prethodno nisu razmijenile mišljenja. Međusobno se podupiru, nadopunjavaju se, skupljaju ideje i realiziraju ih. Iako Suzana ne voli previše govoriti o sebi, ističući kako njezina djela trebaju svjedočiti o njoj, Mirela kaže kako su, zapravo, vrlo slične. Sve će pokušati kako bi radnici, članovi SOMK-a, ostvarili sva prava koja im pripadaju prema kolektivnom ugovoru, a njihova temperamentnost i upornost im pomaže u njihovu sindikalnome radu. Suzana nikada prije nije bila članica niti jednoga sindikata, Zajedništvo na djelu dok Mirela jest, ali, kako kaže, nikada, kao član nije imala informacije o aktivnostima svojega sindikata. Gledajući sada iz perspektive sindikalne povjerenice, kaže kako slika o sindikatu među članovima, zapravo, uvelike ovisi o samome sindikalnome povjereniku i njegovu angažmanu, ali i podršci koju ima u sindikatu i sindikalnoj središnjici kojoj pripada. A SOMK, navode, ima takvu podršku, naglašavajući posebice pomoć tajnice SOMK-a i teritorijalne povjerenice SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije Đurđice Kahline. - Upravo radi te suradnje i podrške, dogovora i povezanosti sindikalnih povjerenica i njihovih matičnih sindikata, zaposleni i u trećem velikogoričkom vrtiću „Velika Gorica” „prešli” su u SOMK, zaključuju, te dodaju kako je to zajedništvo jedan od najvažnijih čimbenika uspješnoga kolektivnoga pregovaranja. Zajedništvo je bilo vidljivo u nedavnim kolektivnim pregovorima koji su okončani mirenjem i potpisivanjem Aneksa. Pregovori su, među ostalim, rezultirali povećanjem osnovice za obračun plaća. Postignut je i novi dogovor o prijevozu. Umjesto dosadašnja dva kilometra, pravo na prijevoz imaju oni zaposlenici koji od kuće do posla imaju više od kilometar. Prvotna uputa Grada bila je da se radi o zračnome putu od 1.000 metara. SOMK-ove pregovaračice su to preusmjerile na cestovni put. Uvedeni su i stavci prema kojima radnici mogu ostvariti prava i na dodatni trošak prijevoza u slučaju postojanja dvaju prijevoznika, koji se do sada nije mogao ostvariti. S obzirom na postojanje pet aneksa Kolektivnog ugovora, u pripremi je i njegova revizija radi objedinjenja tih aneksa kroz jedan kolektivni ugovor, a sve kako bi se ljudi lakše snašli i primijetili, eventualno, zakidanje prava. Ima i članaka Kolektivnog koji nisu dirani tijekom posljednjih pregovora, a, u principu, nemaju više svrhu ni funkciju, ali ima i onih koji se ne poštuju. U tijeku je proces i „raščišćavanja” s Gradom o mogućnosti, od14 nosno nemogućnosti realizacije određenih članaka Kolektivnog ugovora. Mimo Kolektivnog ugovora, znatno većih problema imaju s provođenjem Državnih pedagoških standarda, koji bi, uz odgodu primjene, u potpunosti trebali zaživjeti potkraj ove godine. - Bilo bi više nego bezobrazno da dođe do daljnjeg prolongiranja primjene, s obzirom na to da su Standardi doneseni već davno i odavno je poznato što je bilo potrebno poduzeti radi njihove primjene, komentiraju Mirela i Suzana dodajući kako te iste Standarde neće biti moguće provesti u dječjim vrtićima u Velikoj Gorici. Tijekom godina grupe su se trebale rasterećivati, da bi se došlo do DPS-a, ali to se nije dogodilo. Grupe su i dalje prekobrojne. U prostorima u kojima je nekada boravilo dvadesetak mališana, sada ih je tridesetak, a uz to, svake godine 250 djece ostane neupisano u velikogoričke dječje vrtiće. Trebalo bi, dakle, sagraditi novi objekt koji bi prvo primio tu neupisanu djecu, a tek potom bi se trebalo poraditi na DPS-u. Postoje određene definirane i započete izgradnje dječjih vrtića, ali što će na kraju ispasti, ne zna se. Kraj godine doći će brzo. Isto tako, prema već „dobrome hrvatskome običaju”, Standardi bi, i prije konačne primjene, trebali doživjeti promjene. Na to ih „tjeraju” izmjene Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, koje bi najvjerojatnije trebale biti uskoro izglasane u Hrvatskome saboru i u primjeni od ove jeseni, a prema kojemu bi, među ostalim, mala škola trebala postati obvezna. Određene odredbe Zakona mijenjat će i Standarde. - Postojeći Standardi prema kojima se određuje brojnost djece su iz davne 1983. godine koji u iznimnim situacijama predviđaju primanje u grupe do 20 posto više djece od propisanih. Nama su, očito, izvanredne situacije sve!, zaključuju sindikalne povjerenice SOMK-a u velikogoričkim vrtićima „Žirek” i „Ciciban”. Udruženi sindikati Sindikat EKN-a Hrvatske Novi kolektivni ugovor u Plivi… Plivina Uprava i sindikati potpisali su 15. travnja 2013. godine novi Kolektivni ugovor za društvo Pliva Hrvatska d.o.o. i Kolektivni ugovor o zaštiti na radu. Oba ugovora vrijede sljedeće dvije godine. Materijalna i ostala prava uglavnom su utvrđena na istoj razini kao u ugovoru koji je istekao 16. veljače, a od ispregovaranih novina izdvajamo: mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme duže od tri godine, ali samo za izvršavanje poslovnih pothvata (transfer ili projekt), preraspodjela radnog vremena do 48 sati (preraspodjelu od 56 sati i dalje je potrebno dogovarati sa sindikatom), osnovica za obračun uvjeta rada u bruto iznosu 4.450 kuna… Kolektivni ugovor potpisao je predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković, a u ime sindikata Aleksandra Dučkić (EKN) i Davorin Medved (Novi sindikat Plive). … i u INA-i Novi kolektivni ugovor, za razdoblje do 31. prosinca 2013. godine, potpisan je i za INA-u d.d. U ime INA-e, potpisali su ga predsjednik Uprave Zoltán Áldott te član Uprave Niko Dalić, dok je u ime Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske – EKN potpisnik bio Ivica Perinić, a u ime Sindikata naftnog gospodarstva – SING Božo Mikuš. Dogovoreno je povećanje materijalnih prava radnika kroz povećanje dodatka na plaću, jubilarnih nagrada, iznosa u kojem radnici sudjeluju u uspjehu kompanije, naknade za bolovanje, te je osigurana dodatna zaštita socijalnog položaja radnika u slučajevima organizacijskih promjena, priopćeno je iz INA-e. Konstruktor Inženjering d.d. Privatizacija hrvatske brodogradnje Spašena Brodotrogir radna mjesta nastavlja djelatnost Na skupštini vjerovnika i predstavnika splitskog Konstruktor inženjeringa d.d., održanoj 9. svibnja 2013. godine, u Zagrebu, prihvaćen je plan o predstečajnoj nagodbi. Prema planu restrukturiranja, vjerovnicima bi se dio duga Konstruktor inženjering d.d. otpisao, dio pretvorio u temeljni kapital, a dio vratio u idućem razdoblju. Na taj je način izbjegnut stečaj tvrtke, a više od 1.200 radnika ostalo je na radnim mjestima. Radnici su zadovoljni odlukom vjerovnika, ali i dalje će tražiti isplatu svih materijalnih prava koja su im uskraćena tijekom 2012. i 2013. godine. Sindikat graditeljstva Hrvatske, koji unutar te tvrtke sindikalno organizira nekoliko stotina radnika, naglašava kako poslodavac prema radnicima i dalje ima obvezu isplate šest zaostalih plaća iz razdoblja prije početka otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Uz to, radnicima nisu isplaćivana niti mnoga druga materijalna prava na koja imaju pravo prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo, a od kojih neće odustati. sgh.hr/sssh Nakon Brodosplita i Brodotrogir je u privatnim rukama. Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogir d.d., Trogir (BRDT-R-A) potpisali su 6. travnja 2013. godine u Gradskoj vijećnici Grada Trogira ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u ime Republike Hrvatske i ostalih imatelja dionica, te direktor tvrtke Kermas Energija d.o.o. Danko Končar. Prema riječima sindikalnog povjerenika Sindikata metalaca HrvatskeIndustrijskog sindikata u Brodotrogiru Slavka Bilote u tijeku su razgovori s novim vlasnikom o programu zbrinjavanja viška radnika, a nedavno je sindikalnoj strani uručen program restrukturiranja, što ga je odobrila Europska komisija, te potpisani kupoprodajni ugovor. U nekoliko navrata održani su i sastanci o socijalnom sporazumu koji SMH-IS želi potpisati s novim vlasnikom, a koji je, praktički, usuglašen još 2010. godine. On bi u jednome dijelu trebao doživjeti promjene, jer se tada, među ostalim, nije znalo kako će izgledati program restrukturiranja, vezano uz broj potrebnih radnika. U 2017. godini trebalo bi ostati raditi 900 radnika od trenutnih 1.200. U programu restrukturiranja su definirane i stavke investicijskih ulaganja u tehnologiju, te aktiviranje novih djelatnosti: servisnog centra, marine i usluga servisiranja plovila, megamarine i servisne baze za megajahte. U tim će se novoosnovanim tvrtkama zaposliti i dio radnika koji će biti višak. Trenutno je veći dio radnika na čekanju, s umanjenom plaćom, u odnosu na ugovorenu postojećim kolektivnim ugovorom. 15 Udruženi sindikati MK Slavonija osijek031.com Neposredno prije početka nedavnog II. Proinvesta, prezentacije programa ključnih mjera Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva u Osijeku, pred zgradom Poljoprivrednoga fakulteta prosvjedovalo je stotinjak radnika osječke tekstilne tvrtke MK Slavonija d.d. zbog neodrživoga stanja u toj tvrtki, čiji je 80-postotni vlasnik država. Jedino prema državi MK Slavonija ima dugovanja. Tvrtka, koja od 1945. godine stvara odjeću vrhunske kvalitete i dizajna, već je Rješenje je u programu restrukturiranja nekoliko godina u blokadi, zbog čega ne može raditi za državne tvrtke, kako je to bilo nekada (MORH, MUP…). No zbog nedostatka obrtnih sredstava tvrtka je u nemogućnosti kupovati sirovine za proizvodnju. Sada se rade samo lom- poslovi, odnosno usluge šivanja, i to za njemačke naručitelje. Samo deset posto je za domaće tržište. Lošem stanju u tvrtki pridonosi i veliki proizvodni pogon koji stvara visoke režijske troškove. Prije nekoliko mjeseci zatvorene su i trgovine u Slavonskome Brodu, Našicama i Osijeku. U MK Slavoniji radi 210 radnika, od kojih su 90 posto žene starije životne dobi. Sve do lipnja prošle godine plaće su im bile redovite. Djelomično su financirane proizvodnjom, a djelomično pozajmicama Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Program restrukturiranja zajednički su prije pet-šest godina napravili tadašnja Uprava, Nadzorni odbor i Sindikat, ali, iako je poslan u sva nadležna ministarstva, sve do danas nitko nije odgovorio. Istoga dana kada su radnici prosvjedovali nad dužnikom – MK Slavonijom otvoren je postupak predstečajne nagodbe, koji je u međuvremenu obustavljen zbog, kako se navodi u rješenju FINA-e, kršenja odredbi čl. 17. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi o ograničenju dužnikova poslovanja. Prema riječima predsjednika Samostalnog sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Dražena Mihaljevića, rješenje je upravo u provedbi predloženoga programa restrukturiranja, koji bi, među ostalim, podrazumijevao preseljenje u manji pogon u krugu tvrtke, pretvaranje potraživanja države u vlasničke udjele, što bi značilo i deblokadu računa, te „rebrandiranje” modne marke „Tref”. „Briga” države o svojemu vlasništvu U priči o MK Slavonije postavlja se pitanje o brizi države o svojemu vlasništvu, te AUDIO-ja, čija je djelatnost upravljanje državnom imovinom i restrukturiranje trgovačkih poduzeća u teškoćama koja su u većinskome državnome vlasništvu. Zašto se MK Slavonija već nije restrukturirala? Zašto se davanjem pozajmica za isplatu plaća odgađalo stvarno rješenje problema? 16 Odgovore smo potražili kod Mladena Novosela, predsjednika SSSH, koji je ujedno i član Upravnog vijeća AUDIO-ja. Kaže kako odgovori nisu nimalo lagani, te se potrebno „vratiti” u vrijeme prije dvije godine. Pojašnjava kako je do 2011. godine postojao Hrvatski fond za privatizaciju i Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Tijekom 2011. godine došlo je do spajanja ta dva državna ureda u AUDIO, koji je nastavio praksu HFP-a – izdavanja pozajmica tvrtkama u teškoćama, koje, u pravilu, nikada nisu vraćane. Pozajmice su izraz nesposobnosti vlada da se restrukturiraju društva u teškoćama, a koja su u vlasništvu države. Vlade postavljaju uprave i nadzorne odbore u ta društva, a kako su se imenovanja vršila po političkoj, a ne stručnoj liniji, uprave nisu bile u stanju profitabilno voditi tvrtke, čuvajući socijalni mir, ili, zbog nekih drugih razloga nisu bile u mogućnosti, ili se nisu željele upustiti u restrukturiranje kako ta društva ne bi ovisila o državnim pozajmicama, navodi Novosel. On naglašava kako je aktualna koalicijska vlada ponovno osnovala Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), čime je priča vraćena na početak. Podjela nadležnosti DUUDI-ja i AUDIO-ja, na žalost, još nije zaživjela. Vlada je na sjednici održanoj 25. travnja 2013. godine prihvatila Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine kojom bi se dugoročno trebala postići dva ključna cilja – očuvanje važnih i vrijednih dijelova državne imovine za potrebe sadašnjih i budućih naraštaja te organizacija učinkovitijeg i jasnijeg korištenja državne imovine radi stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi. Utvrdit će se cjeloviti obuhvat nekretnina u vlasništvu države, s posebnim naglaskom na sređivanje stanja te upravljanje nekretninama na kvalitativno novim osnovama. Dovršit će se privatizacija dijelova trgovačkih društava koja nisu strateška i unaprijediti upravljanje onima koja su od strateškog značenja te kontinuirano procjenjivati i harmonizirati učinci propisa vezanih uz državnu imovinu. Što će se u konačnici dogoditi s MK Slavonijom, još je uvijek ne zna. Osnovni gospodarski pokazatelji u RH (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje) Pad realnih plaća • Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 18.014 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupovne moći EU-27 (na razini Mađarske, Poljske i Argentine); • Rast/pad BDP-a I.-XII. 2012.: - 2,0 posto; • Stopa inflacije u prosincu 2012., odnos prema 12/2011. 4,7 posto (stopa rasta troškova života); • Broj nezaposlenih: 368.556 (3/2013.); • Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 21,6 posto 3/2013. - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 18,5 posto; (1-3. 2013.) • Prosječna plaća za veljaču 2013.: 5.447 kuna neto, 7.863 bruto (- 3,1 posto realno prema 2/2012.); • Minimalna plaća (bruto): 2.814 kuna (34,83 posto prosječne); • Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna; • Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.); • Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (prosinac 2012.); • Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.221.510 (86 posto osiguranika u RH); • Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.406,59 kuna ili 44,17 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva/ • Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj ( 2011.): 6.650 kuna; • Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca i 4.242 kuna za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 27 ima 16,5 posto; • Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8,5 posto Karlovačka županija 35 posto Sisačko-moslavačka županija 30 posto • Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31) • Aktivno stanovništvo (prosjek 2012.): a) poljoprivreda 8 posto* (popis 2011.) b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15 posto d) ostali: 65 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 1-9./2012.: 4.703 kuna b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni 1-9 2012.: 6.785 kuna *DZS iskazuje svega 2,2 posto poljoprivrednog stanovništva, što je nerealno. Pripremio: Boris Feis, izvršni tajnik SSSH za ekonomska i financijska pitanja Dan otvorenih vrata SSSH Obilježavajući 23. obljetnicu djelovanja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske organizirao je 13. svibnja 2013. godine „Dan otvorenih vrata”. Tom su prigodom vrata Radničkoga doma u Zagrebu, na Trgu kralja Petra Krešimira IV. br. 2, bila otvorena svima, bez obzira jesu li (ili nisu) članovi nekog od udruženih sindikata. Pravni zastupnici u Uredu SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije pružali su besplatne pravne savjete iz područja radnoga zakonodavstva, a bili su dostupni i na telefone. Osim u Zagrebu, besplatne pravne savjete pružali su i pravni zastupnici u Uredima SSSH u Osijeku, Slavonskome Brodu, Varaždinu, Puli, Koprivnici i Splitu. Prema njihovim riječima, više je bilo telefonskim poziva, nego osobnih dolazaka. Najviše je bilo upita o mogućnostima i uvjetima otkazivanja ugovora o radu, te neplaćenim prekovremenim satima. U predvorju Radničkog doma u Zagrebu bio je izložen i promidžbeni materijal udruženih sindikata. 17 Europska Unija Tradicionalni Susreti na granici Predsjednici Zveze svobodnih sindikatov Slovenije (ZSSS) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Dušan Semolič i Mladen Novosel potpisali su na graničnom prijelazu Obrežje Zajedničku izjavu u kojoj ZSSS čestita na uspješno završenim pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Pri tome obje sindikalne središnjice naglašavaju kako im nije svejedno u kakvoj Europskoj Uniji njihove članice i članovi rade i žive, te se, stoga, zauzimaju za usvajanje Socijalnog ugovora za Europu kojim se u Europskoj Uniji zahtijeva prednost socijalnih prava nad gospodarskim pravima. ZSSS i SSSH pozivaju obje vlade, Hrvatski sabor i Narodnu skupštinu Republike Slovenije, nacionalne i europske organizacije poslodavaca, institucije EU i „Sindikati bez granica” za socijalnu Europu sve druge organizacije na raspravu i usuglašavanje o prijedlogu Europske konfederacije sindikata (ETUC) za Socijalni ugovor za Europu. Pozivaju i na usvajanje protokola o socijalnom napretku kao priloga europskim ugovorima. - U Europskoj Uniji ne teče med i mlijeko. Tko tako vidi Europu, nema pravi pogled. EU zna biti prilično neprijateljska prema ljudima, konstatirao je Dušan Semolič dodajući kako se za drukčiju Europu moramo boriti i mi sindikati. 18 - Istina je da nemamo moć kakvu ima kapital, nemamo „trojku”. Prije sto godina plašili su ljude da će, ako ne budu dobri, doći Turci. Danas ih se plaši s tom nesretnom „trojkom”, MMF-om, Europskom središnjom bankom i Europskom komisijom, koja gdje god dođe napravi mnogo zla. Vjerujem da naši susjedi to znaju, zaključio je Semolič. - Želimo socijalnu Europu, a ne isključivo ekonomsku Europu. Želimo Europu ljudi koji će u njoj živjeti dostojanstveno i u solidarnosti, koji će imati priliku dobivanja kvalitetnih radnih mjesta, rekao je Mladen Novosel. - Znamo da Europa nije med i mlijeko te se stoga i dalje moramo zajednički boriti za zajedničke ciljeve, dodao je Novosel. Zajedničku su izjavu potpisali u sklopu tradicionalnih susreta ZSSS-a i SSSH, uoči Međunarodnog praznika rada, „Sindikati bez granica”, koji se održavaju od 2007. godine na hrvatsko-slovenskom prijelazu Bregana-Obrežje. Jedne godine sindikati se sastaju na hrvatskoj strani, a druge na slovenskoj strani granice. Ove su godine bili na slovenskoj strani. Europska Unija Novosti od 1. srpnja 2013. godine Klasične radne knjižice odlaze u povijest Danom pristupanja Republike Hrvatskoj Europskoj Uniji prestaju vrijediti odredbe članka 291. i članka 294., stavka 1. podstavka 59. Zakona o radu, koje se odnose na radne knjižice i postupanje poslodavca s radnom knjižicom. Od Ministarstva rada i mirovinskog sustava tražili smo pojašnjenje procedure izdavanja i upisa podataka u nove eradne knjižice, proceduru zamjene radne knjižice, te način funkcioniranja e-radnih knjižica. U nastavku slijedi odgovor koji smo dobili: Sukladno odredbama Zakona o radu, od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji radne knjižice se više neće izdavati. Radne knjižice izdane do toga dana poslodavac će vratiti radnicima koji se njima mogu koristiti u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Upis u radnu knjižicu od dana pristupa Europskoj Uniji i nadalje će biti nadomješten elektroničkim vođenjem i razmjenom podataka između povezanih institucija, uz mogućnost izdavanja potvrda osiguraniku o njegovu statusu i razdobljima osiguranja nakon toga dana. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će, kao zamjenu za radnu knjižicu, osigurati evidenciju u elektroničkom obliku te će voditi i osiguravati razmjenu podataka i izdavanje potvrda na temelju te evidencije. Dakle, dosadašnju radnu knjižicu zamijenit će sustav za pohranu, distribuciju i dohvat podataka koji se odnose na osiguranički status osobe. (Pod osiguraničkim statusom podrazumijeva se podatak je li fizička osoba prijavljena kao osigurana osoba u smislu Zakona o mirovinskom osiguranju u evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje). Cilj je, također, smanjiti količinu „papirnatih” dokumenata u postupcima u kojima se sada upotrebljava radna knjižica i u konačnici osigurati slobodu kretanja radnika unutar EU. Potvrde o statusu osiguranika izdavat će se u elektroničkom obliku, na zahtjev podnesen putem internetskih korisničkih stranica HZMO-a (www.mirovinsko.hr), i u „papirnatom” obliku, na šalterima područ- nih službi, ureda i ispostava HZMO-a uz predočenje osobne iskaznice ili punomoći. Treba naglasiti da za izdavanje potvrde u elektroničkom obliku osiguranik mora imati korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim stranicama kojima pristupa preko internetskih stranica Zavoda (www.mirovinsko.hr). Potvrda se osiguraniku dostavlja e-mailom, a može se preuzeti i izravno na osobnoj korisničkoj stranici. U slučaju ispisa elektroničke potvrde, moguće je njezino daljnje korištenje u „papirnatom” obliku, budući da je vjerodostojnost moguće provjeriti putem internetskog servisa HZMO-a, na temelju kontrolnih podataka kojima je opremljena. Podatke o obrazovanju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će preuzimati od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (e-matica), Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (za osobe koje su prijavljene u sustavu i za koje postoje takvi podaci), a bit će ih moguće ažurirati i neposredno na šalterima HZMO-a. Izbor hrvatskih članova Europskoga parlamenta Deklarativna podrška socijalno pravednoj Europi Nastojeći tijekom kampanje za izbor hrvatskih članova Europskoga parlamenta (EP) potaknuti raspravu o aspektima europskih politika koji su ključni za radnike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske se 21. ožujka o.g. obratio svim kandidacijskim listama. Izložili smo im ciljeve koje sindikati smatraju bitnima u svojoj borbi za socijalno pravednu Europu, te nizom konkretnih pitanja zatražili njihove stavove o temama od ključnog interesa za radnike, kao i o tome kako se u EP namjeravaju zalagati za te ciljeve. Od 28 lista odgovore na pitanja poslalo je njih šest (HDZ/HSP-AS/BUZ, Hrvatski laburisti-Stranka rada, HSS, Glas razuma, SU, Zeleni zajedno), dok su kratko i načelno odgovorile još dvije liste (Hrvatska radnička stranka i Hrast). Liste koje su poslale odgovore na pitanja izrazile su načelnu podršku ciljevima sindikata, ali i nejednaku razinu poznavanja problematike odluka koje se donose na europskoj razini, raspoloživih metoda djelovanja u Europskome parlamentu, pa same uloge Europskoga parlamenta, odnosno njegovih članova. Budući da je svih šest lista u svojim odgovorima izrazilo spremnost na suradnju s hrvatskim sindikatima u pitanjima europske radne i socijalne politike, pozivamo izabrane u Europski parlament da taj deklari- rani stav doista pokažu i u praksi. SSSH je spreman surađivati, raspravljati i razmjenjivati argumentirane stavove sa članovima Europskoga parlamenta koji u svojemu radu pokažu interes i zalaganje za izgradnju istinski socijalne Europe, u kojoj će radna i socijalna prava imati barem jednaku važnost kao i pravila jedinstvenoga tržišta. Napominjemo, u Europskome parlamentu se donose odluke i pravni akti koji se ne bave pojedinim državama članicama nego utječu na sve njih – stoga EP nije mjesto gdje će se hrvatski zastupnici boriti za partikularne interese RH, već za općeniti smjer politika EU, ovisno o tome kojoj će se političkoj grupaciji na europskoj razini pridružiti. 19 Pravni savjeti Predstojeće novine u Zakonu o radu u odnosu na sudjelovanje radnika u odlučivanju putem europskih radničkih vijeća Republika Hrvatska uskoro će postati punopravnom članicom Europske Unije, odnosno dio vrijednosnog i pravnog sustava zajednice država članica EU. Iako je tijekom postupka pristupanja Hrvatska u potpunosti uskladila nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, činjenica je da se pravna stečevina stalno mijenja te je nacionalno zakonodavstvo potrebno neprestano usklađivati s novim propisima koji se donose na razini EU, te praksom Suda pravde EU. Jedna od važnih promjena u odnosu na još uvijek važeće odredbe ZOR-a jest i promjena utvrđivanja sastava ERV-a, pa se Zakonom, po uzoru na direktive kojom se uređuju radničko sudjelovanje u upravljanju Europskog društva i Europske zadruge, predviđa da radnici iz svake države članice imaju pravo na jedno mjesto u posebnom pregovaračkom tijelu ili u ERV-u na svakih započetih 10 posto ukupnog broja radnika koji su zaposleni kod poslodavaca koji posluju na razini Unije, načina utvrđivanja sastava ERV-a, prilagođavanje definicije savjetovanja i obavješćivanja, dopunu odredbi o osnivanju njegova užeg odbora, te dopunu odredbi o njegovu sastavu, u onim slučajevima kada se ERV nije moglo osnovati sporazumom, pa se osniva temeljem odredbi Zakona. Radi jačanja stručnosti članova ERV-a u poslu koji obavljaju Zakonom se utvrdilo pravo njegovih članova i užeg odbora na edukaciju uz pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja edukacije. Jača suradnja transnacionalne i nacionalne razine Tijekom 2009. godine Hrvatska je Zakonom o radu implementirala Direktivu Vijeća 94/45/EZ od 22. rujna 1994. o uspostavljanju Europskog radničkog vijeća ili postupka u poduzećima koja posluju na razini Zajednice i grupacijama poduzeća koja posluju na razini Zajednice u svrhu obavješćivanja i savjetovanja s radnicima, kako bi uspostavila zakonodavni okvir za osnivanje europskih radničkih vijeća i drugih postupaka sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavaca koji posluju na razini EU, trenutkom pristupa Hrvatske EU. U međuvremenu su u svibnju 2009. godine Europski parlament i Vijeće 2009. godine usvojili revidiranu Direktivu 2009/ 38/EZ od 6. svibnja 2009. o uspostavi Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka obavješćivanja i savjetovanja s radnicima kod poslodavaca ili povezanih poslodavaca na području Zajednice, radi poboljšanja prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje u multinacionalnim kompanijama o pitanjima transnacionalnog značenja. S obzirom na to da su određeni problemi u provedbi postupaka sudjelovanja radnika u odlučivanju u multinacionalkama proizlazili iz činjenice da „starom” Direktivom 94/45/EZ nisu jasno bile propisane definicije obavješćivanja i savjetovanja, kojima se jasno propisuje postupak i sadržaj obavješćivanja i savjetovanja, ZOR-om su se izmijenile odredbe kojima se definira obveza poslodavca, doseg i sadržaj postupaka obavješćivanja i savjetovanja. 20 bez propisivanja najvećeg broja članova ERV-a. Zakonom se jasno utvrđuje i o kojim pitanjima se mora provoditi postupak obavješćivanja i savjetovanja s ERV-om, jer upravo zbog nejasne definicije što se smatra pitanjem transnacionalnog značenja, o kojem poslodavac, koji posluje na razini EU, mora provoditi postupak obavješćivanja i savjetovanja, poslodavci su nastojali izbjegavati savjetovanje s ERV-om, obrazlažući svoje postupke činjenicom da ne postoji obveza provedbe postupaka obavješćivanja i savjetovanja jer odluka poslodavca nema značenje odluke koja bi imala transnacionalni karakter. Prema tome, poslodavci koji posluju na razini EU bit će dužni obavješćivati ERV, te se s njime savjetovati o onim pitanjima koja se odnose na poslodavca ili povezane poslodavce, ili na barem dva poslodavca, podružnice ili povezana poslodavca u dvije države članice. Osnivanjem ERV-a ne umanjuje se položaj i uloga radničkih vijeća na nacionalnoj razini, već bi njihovo djelovanje moralo biti komplementarno. Upravo u tome cilju ZOR uvodi poveznicu između ERV-a i Radničkog vijeća na nacionalnoj razini kako bi se omogućio protok informacija između ta dva predstavnička tijela radnika. Nadalje, Zakonom se jasnije definirala uloga radničkih predstavnika te priznala uloga sindikata kao predstavnika radnika u postupcima pregovora o osnivanju ERVa. Izmjene Zakona odnose se i na izmjenu Kako bi se omogućilo predstavnicima radnika da od uprave poslodavca pravodobno dobiju određene informacije potrebne za donošenje odluke o osnivanju ERV-a, odnosno uspostavi drugih oblika sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavaca koji posluju na razini EU, Zakonom se jasnije definirala odgovornost uprava poslodavaca, ili povezanih poslodavaca za dostavu informacija predstavnicima radnika. Zakonom je uvedena mogućnost prilagodbe sporazuma o osnivanju ERV-a u slučaju promjene strukture poslodavca ili povezanog poslodavca, te za nastavak primjene važećih sporazuma o osnivanju ERV-a ili uvođenju drugih postupaka obavješćivanja i savjetovanja kod poslodavca ili povezanih poslodavaca koji posluju na razini EU-a. Dakle, ako dođe do statusne promjene poslodavca, postoji mogućnost prilagodbe postojećeg sporazuma kojim je osnovano ERV, odnosno uspostavljen drugi oblik sudjelovanja radnika u odlučivanju, statusnoj promjeni poslodavca, što će podrazumijevati, među ostalim i preispitivanje utvrđenog broja članova ERV-a. Spomenute izmjene i dopune ZOR-a osigurat će učinkovitost provedbe postupaka obavješćivanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšati osnivanje novih europskih radničkih vijeća te će se osigurati pravna sigurnost u osnivanju i radu tih vijeća. Marina Kasunić Peris, savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Prenosimo Prava radnika koji su radili 1. svibnja Prema članku 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, u Republici Hrvatskoj 1. svibnja je Praznik rada. U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi. Radnici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Odredbom članka 87. Zakona o radu (NN, br. 149/09., 61/11. i 82/12.) propisano je da za razdoblja u kojima ne radi, zbog oprav-danih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće, i to, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. n e r Naime, radnik koji je radio na blagdan ima za rad na taj dan pravo na redovnu plaću i dodatak (uvećanje plaće) za rad za blagdan, ali ne i na naknadu plaće za blagdan iz Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, jer tu odredbu treba promatrati vezano uz odredbu članka 1., stavka 2. toga Zakona, što, prema našemu mišljenju, znači da je tim Zakonom predviđeno pravo na naknadu plaće za blagdan samo u onim slučajevima kada radnik zbog blagdana ne radi, a inače bi trebao raditi. i s o Prema članku 86. ZOR-a, za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. ZOR ne regulira koliko iznosi povećanje plaće, pa se to mora urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako tim aktima, odnosno ugovorima, povećanje plaće ne bi bilo uređeno, mišljenja smo da bi radniku trebalo isplatiti primjerenu plaću (odnosno primjereno povećanje plaće), sukladno članku 82. Zakona o radu. P blagdan imat će pravo samo oni radnici koji ne rade na dan blagdana, a ne i oni koji taj dan rade. Kako smo već rekli, u dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi i radnici u te dane imaju pravo na naknadu plaće. No, pravo na naknadu plaće za blagdan nije bezuvjetno već ovisi, ipak, o rasporedu radnog vremena. Naime, radnik će, kada zbog blagdana ne radi, imati pravo na naknadu plaće samo ako blagdan pada u dan kada je radnik prema rasporedu dužan raditi, a ne i ako blagdan pada u nedjelju ili neki drugi dan kada radnik ne treba raditi i kada inače ne ostvaruje plaću. Međutim, na tu naknadu plaće za o m Može se reći kako za rad na Praznik rada, prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na različita materijalna i nematerijalna prava iz radnog odnosa, ovisno o sljedećim situacijama: ako je radnik radio u srijedu, 1. svibnja 2013. godine, ima pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom. Ako srijeda nije redoviti radni dan radnika, radom na taj dan radnik je ostvario prekovremene sate pa će imati i pravo na uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada (u praksi se nekada umjesto dodatka za prekovremeni rad radniku daje slobodni dan; također, neki pravilnici o radu i kolektivni ugovori propisuju, ako radnik istodobno ostvaruje dvije osnove za povećanje plaće, viši dodatak kumulira ostale), a poslodavac je radniku dužan, ako je u pitanju rad na dan tjednog odmora, omogućiti i jedan dan odmora u idućem razdoblju. Ako je srijeda inače redoviti radni dan radnika, radnik neće imati pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, već samo na plaću i dodatak za plaću za rad blagdanom. bizcaffe.com Sindikat inženjera i tehničara šumarstva Tužbe za neisplaćenu božićnicu Koristeći sva zakonska sredstva mirnog rješavanja spora o potraživanjima isplate prigodnog novčanog dodatka-božićnice, sukladno Kolektivnom ugovoru za radnike Hrvatskih šuma, Sindikat inženjera i tehničara šumarstva prošao je proceduru mirenja u individualnim radnim sporovima za sedam svojih podružnica. Ni nakon dva održana sastanka mirenja, poslodavac - Hrvatske šume d.o.o. nije ispoštivao pot- pisanu suglasnost da će prvi dio potraživanja isplatiti do kraja travnja 2013. godine, a drugi do 15. svibnja 2013. godine. Kako daljnji socijalni dijalog s Upravom HŠ-a nije postignut, SITŠ će svoja prava potraživati sudskim putem. Pravni zastupnici SSSH pokrenuli su pred nadležnim sudovima oko 600 sudskih parnica. 21 Pravni savjeti PITANJE: Dana 11. veljače 2013. godine dobio sam izvanredni otkaz ugovora o radu, te mi je s tim danom prestao radni odnos. Međutim, ostalo mi je neiskorištenih 12 dana godišnjeg odmora iz 2012. godine. Imam li kakvih prava u vezi s tim neiskorištenim godišnjim odmorom ? (D.Č., Varaždin) ODGOVOR : Odredbom članka 61., stavak 1. Zakona o radu, propisano je da je poslodavac, u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, dužan isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Iz te odredbe proizlazi da je poslodavac naknadu za neiskorišteni godišnji odmor dužan isplatiti uvijek kada prestaje ugovor o radu, a radnik nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor i to bez obzira na razloge zbog kojih je radniku prestao radni odnos. Stoga i Vi imate pravo na naknadu za 12 dana neiskorištenoga godišnjeg odmora za 2012. godinu, iako Vam je radni odnos prestao izvanrednim otkazom ugovora o radu. Budući, pak, da Vam je radni odnos prestao 11. veljače 2013. godine, temeljem odredbe članka 59. Zakona o radu imate pravo i na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu, tj. na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora koji bi Vam inače pripadao i to za svakih navršenih mjesec dana rada (u Vašem slučaju za jedan mjesec), s obzirom na to da Vam je radni odnos prestao prije 1. srpnja. Prema stavku 2., članka 61. Zakona o radu, visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora, sukladno članku 60., stavak 1. Zakona. To znači da bi Vam naknadu trebalo odrediti u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali ne manje od visine Vaše prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Stoga poslodavcu postavite zahtjev za isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a ako Vam to odbije isplatiti, možete pokrenuti radni spor radi isplate pripadajuće naknade, uz napomenu kako je riječ o novčanom potraživanju iz radnog odnosa za koje zastarni rok iznosi tri godine. PITANJE: Kod poslodavca sam u radnom odnosu na određeno vrijeme neprekidno dvije godine i dva mjeseca. Posljednji ugovor o radu na određeno vrijeme, koji sam zaključio, trebao je trajati do 30. lipnja 2013. godine, no poslodavac mi je uručio poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, uz obrazloženje smanjenja opsega posla. Imam li pravo na otpremninu? (B.S., Čakovec) ODGOVOR: Prema odredbi članka 119., stavak 1. Zakona o radu, radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Iz te odredbe proizlazi da za ostvarivanje prava na otpremninu moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta: prvo, da se ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada i, drugo, da razlog otkazivanja nije skrivljeno ponašanje radnika. Na osnovi Vašega pitanja zaključujemo kako su u Vašemu slučaju ispunjena oba zakonska uvjeta za isplatu otpremnine, s obzirom na to da kod istog poslodavca radite više od dvije godine neprekidno. S druge strane, ugovor o radu Vam se otkazuje zbog poslovno uvjetovanih raz- 22 loga. Prema tome, imate pravo na otpremninu koja, prema odredbi stavka 2. istoga članka, ne smije biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju ste ostvarili u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, tj. u Vašemu slučaju za dvije godine. PITANJE: Odgovara: Miroslav Molnar, pravni zastupnik u Uredu SSSH Međimurske županije Kod poslodavca radim neprekidno više od deset godina, a posljednjih pet godina rješenjem Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje priznato mi je pravo na rad u skraćenome radnome vremenu zbog njege teže invalidnog djeteta. Poslodavac mi je priopćio da za mene više nema posla, te mi namjerava dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu. Ja bih taj otkaz prihvatila, ali me zanima imam li pravo na otpremninu u punom iznosu ili pak samo na polovicu otpremnine, s obzirom na to da radim pola radnoga vremena. (N.M., Prelog) ODGOVOR: Prije svega, treba napomenuti kako Vi, s obzirom na rješenje HZZO koje spominjete u pitanju, spadate u kategoriju radnika koji su odredbama Zakona o radu zaštićeni od otkaza. Štoviše, odredbom članka 71., stavak 1. Zakona o radu, izričito je propisana zabrana otkaza za određene kategorije radnika, među koje spadaju i radnici koji rade u skraćenome radnome vremenu zbog pojačane njege djeteta, odnosno zbog skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Zbog toga vam poslodavac ne bi smio otkazivati ugovor o radu, sve dok je na snazi rečeno rješenje HZZO-a. No, ako Vi usprkos toj zabrani, otkaz prihvatite, poslodavac vam je u tom slučaju dužan isplatiti otpremninu za deset godina rada i to u punom iznosu. Naime, prema odredbi članka 69. Zakona o radu propisano je, ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenome radnome vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Kako je u Vašem slučaju riječ o pravu na otpremninu, koje nedvojbeno spada u prava iz radnog odnosa i za čije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa, to je potpuno jasno da je Vaš rad u skraćenome radnome vremenu u pogledu stjecanja toga prava, u potpunosti izjednačen s radom u punom radnom vremenu, te Vam je stoga poslodavac dužan isplatiti otpremninu u punom iznosu, kao da ste cijelo vrijeme radili u punom radnom vremenu. Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb Nagradna križaljka Nakladnik: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Milićević – Pezelj Novinarka: Marijana Tomić Lektorica: Đurđica Pavlović Tajnica: Branislava Krasić Sindikalna akcija izlazi mjesečno Godišnja pretplata 108,00 kn Uplate na žiroračun SSSH 2360000-1101317560 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju” RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: RADNA NORMA DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA: Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn 1/2 str. 1.000,00 kn 1/4 str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko 1. VLADIMIR TREŠĆEN, Bakarska 13, 10000 Zagreb Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 3. GORDANA GENZIĆ, Starigradska 2 a, 10360 Sesvete 2. TENA ŠEBELIĆ, P. Preradovića 21, 35400 Nova Gradiška Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske Kupon br. 421 Ime i prezime: Adresa: Rješenje nagradne križaljke: Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 30. lipnja 2013. Telefon: (01) 46 55 111 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 053 E-mail: [email protected] Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo Grafičko uređenje i priprema: Tangir, Samobor Tisak: Tiskara Petravić ISSN 1330-1640 23
© Copyright 2024 Paperzz
