R mano čaćipe Broji / Broj 40 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb grastomaj / ožujak 2011. Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil Zaposleno troje mladih Roma IZAĐITE NA IZBORE! OBAVIJEST SVIM ROMIMA GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE IZAĐITE NA IZBORE! Bitno je da na iste izbore izađete u što većem broju kako bi birali i da bi bili birani, pogotovo se to odnosi na mlade Romkinje i Rome, jer moramo biti aktivni sa ciljem postizanja svojih prava i poboljšanja uvjeta života, a isto se najbolje postiže na način da Vi kao Romkinje i Romi sudjelujete u cjelokupnom procesu. Z adnji izbori za predstavnike Vijeća nacionalnih manjina Grada Zagreba održani su u lipnju 2007., te su pred nama sljedeći izbori ove godine, 17. lipnja 2011. Bitno je da na iste izbore izađete u što većem broju kako bi birali i da bi bili birani, pogotovo se to odnosi na mlade Romkinje i Rome, jer moramo biti aktivni sa ciljem postizanja svojih prava i poboljšanja uvjeta života, a isto se najbolje postiže na način da Vi kao Romkinje i Romi sudjelujete u cjelokupnom procesu. Prethodna generacija Roma koja se zalaže i radi na pitanjima od značaja za Romsku manjinu poziva Vas da se aktivno uključite u tokove društva! Budite aktivni i izađite na predstojeće izbore. Ujedno apeliramo da se deklarirate kao Romi, jer nema razloga za predrasude, a kao deklarirani Romi imate određena prava. Ukoliko se pri predstojećem popisu stanovništva dovoljan broj Roma ujedno deklarira kao Romi onda su nam šanse da imamo čak i dva zastupnika u Saboru, povećane. Jednako tako u Vijeću nacionalnih manjina Grada Zagreba potrebni su mladi Romi koji će biti aktivni i svojim radom i zalaganjem pridonijeti boljitku romske manjine u Gradu Zagrebu. Još jednom apeliram ovim pozivom na Vas mlade kao i na sve građane romske nacionalnosti, dajemo Vam na znanje o predstojećim izborima te Vas pozivamo da aktivno sudjelujete. Romi koji nisu deklarirani kao Romi neka se izjasne kao Romi, kako bi postigli brojnost. Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH ROMANO čaćipe romska ISTINA Sadržaj Novozaposleni mladi Romi: Mario Babarić, Jasmina Bajić i Jasmin Kakrić Izađite na izbore ----------------------------------------------------------Prigovor ---------------------------------------------------------------------Kriza, socijalna prava, i smanjenje socijalnih troškova --------------Okrugli stol – Položaj Roma u Hrvatskoj ----------------------------Inicijativa mladića ---------------------------------------------------------Radni sastanak MUP-a s romskom zajednicom -----------------------Dan suradnje s udrugama -----------------------------------------------Do kada će nam RH uskraćivati sredstva? ----------------------------Studija ERRC-a – Stanovanje Roma ------------------------------------Pomozi sirotu na svoju sramotu ----------------------------------------Sastanak IRU delegacije --------------------------------------------------EP traži standarde za Rome --------------------------------------------IAR ukidanje rasne diskriminacije --------------------------------------Najvažnija stvar je dijalog -----------------------------------------------U Srbiji oko 450.000 Roma ---------------------------------------------Spomenik Šabanu Bajramoviću ------------------------------------------Milijun dolara za obrazovanje Roma -----------------------------------Stanje Roma u Sloveniji sve teže ---------------------------------------Integracija Roma po ugledu na Vojvodinu -----------------------------Život na semaforu ---------------------------------------------------------“Rolling” se kotrlja još jednom -----------------------------------------Romi u BiH ----------------------------------------------------------------Romano Čhon --------------------------------------------------------------O Romima ------------------------------------------------------------------Šemso Avdić – pjesme ---------------------------------------------------Đuriću Europska nagrada ------------------------------------------------Udruga Roma dragovoljaca ----------------------------------------------Zašto su Romi napustili Indiju ------------------------------------------Zaposleno troje mladih Roma -------------------------------------------- 2 4 6 8 10 12 13 14 16 17 18 20 24 26 28 30 31 32 33 34 36 37 40 41 42 44 45 46 47 Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, od ožujka ove godine zaposlila je troje mladih Roma na poslovima administratora u kompjutorskoj radionici udruge. "Ovo troje mladih i ambicioznih ljudi svakodnevno podučava mlade naraštaje kako se koristiti kompjutorskim alatima, paze da svaki polaznik kompjutorske radionice dobije sve potrebne informacije i nauči se koristiti računalom i internetom. Nadamo se da će im ova praksa pomoći i u budućim poslovima", ističe predsjednik udruge Alija Mešić. Zahvala donatorima Ovim putem želimo zahvaliti tvrtkama koje su i ove godine svojim proizvodima razveselile naše mališane budući da su i oni dobili poklon za Božić i Novu godinu. Zahvaljujemo: Krašu Plivi Badelu 1862 Zvijezdi Jamnici Također zahvaljujemo hep-u na sufinanciranju programa “Informatičko osposobljavanje djece i mladeži romske nacionalne manjine”. Romano čaćipe Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: [email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan ROMANO čaćipe romska ISTINA 4 IZBORI 2011. SAVJETU ZA NACIONALNE MANJINE, g. Aleksandru Tolnaueru SABORSKOM ZASTUPNIKU ZA ROME , g. Nazifu Memediju I DRUGIH NACIONALNIH MANJINA r o v o N g i r p ovor g i r p Prigovor na odluku vezanu uz popisnicu na romskom jeziku donesenu na sastanku u hotelu International dana 22. 2. 2011. a sastanku održanom u hotelu INTERNATIONAL dana 22. 2. 2011. koji je sazvao cijenjeni zastupnik romskih nacionalnih manjina g. Nazif Memedi te na kojem se prezentirao program o sudjelovanju Roma u popisu stanovništva, jedna od tema bila je i sporna popisnica na romskom jeziku. Naime, od 40 prisutnih predstavnika romskih udruga, njih 39 bilo je protiv upitnika upisnice napisane na romskom jer je nerazumljiva. Osobno sam razumio nekih 5 do 10 stavaka iste, pa je upitno koliko će kvalitetno biti obrađeni podaci koji trebaju biti upisani. Po mom mišljenju koje sam jasno iznio i njime izrazio negodovanje kao i ostali prisutni na istom sastanku od kojih se izjasnilo i Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, te poduprlo moje nastojanje da se treba priznati samo 10% popisnica na romskom jeziku, a 90% na hrvatskom jeziku prema glasovanju. Postavlja se pitanje, tko će obraditi podatke popisa stanovništva na romskom jeziku, ako i sami Romi ne razumiju napisani upitnik, te koliko će ti podaci biti točni? Da li je to podobnost nekih na većem položaju unatoč protivnim glasovima ostalih sudionika na sastanku? Naime, upitno je koliko će sami podaci i upisnice biti dobro odrađeni te ukoliko dođe do pogrešaka koliko će se to odraziti na daljnje sudjelovanje i zapošljavanje romskih nacionalnih manjina pri sljedećem popisu stanovništva? Samim tim ograđujemo se mi koji smo bili protiv 50% priznatih na romskom i 50% na hrvatskom koji je predložio poštovani g. Nazif Memedi unatoč samo jednom glasu ZA, a 39 protiv, pa neka rizik i posljedice idu njemu na dušu. Iako smo mišljenja da bi najbolje bilo da sve popisnice budu na hrvatskom jeziku, jer živimo u Hrvatskoj pa se kao takav priznaje književni hrvatski jezik. Alija Mešić član povjerenstva Vlade za Nacionalni program za Rome RH U Zagrebu, 23. 2. 2011. ROMANO čaćipe romska ISTINA IZBORI 2011. Povjerenstvo za praćenje nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj Na pažnju: gđa Jadranka Kosor, dipl. iur, predsjednica povjerenstva Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Hrvatski sabor Na pažnju: gosp. Furio Radin, dr. sc. predsjednik Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Na pažnju: gosp. Luka Mađerić, predstojnik Vlada Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine Na pažnju: gosp. Aleksandar Tolnauer, predsjednik savjeta Omogućavanje pripadnicima romske nacionalne manjine da se deklariraju kao pripadnici romske nacionalne manjine prema mjestu prebivališta Poštovane dame i gospodo, U skladu s opredjeljenjem Vlade Republike Hrvatske te uz isto, svih vezanih radnih tijela i institucija, da se pripadnicima nacionalnih manjina omoguće njihova zakonom zajamčena prava, molimo gornje naslove za trenutak pozornosti te pomoć u rješavanju ovog slučaja. Konkretno, u svibnju su u Gradu Zagrebu izbori za predstavnike vijeća nacionalnih manjina, te su u skladu s odlukama Vlade RH pred nama parlamentarni izbori. U smislu ostvarenja građanskih prava, sve veći broj pripadnika romske nacionalne manjine želi sebe upisati u registar, tj. deklarirati se kao pripadnici nacionalne manjine – Roma. Isto je od značaja jer omogućava funkcioniranje zakonom reguliranih procesa namijenjenih nacionalnim manjinama, te ujedno i romima, kao najugroženijoj skupini. U praksi, međutim, uviđamo da se svi Romi s područja Grada Zagreba moraju i jedino mogu deklarirati kao Romi pri Općini Trešnjevka. Isto nikako nije smisleno niti jasno samim romima, s obzirom na to da bi logično bilo da se stanovnici deklariraju po pitanju pripadnosti bilo kojoj nacionalnoj manjini u skladu sa stvarnim prebivalištem, dakle i općinom u kojoj prebivaju. Ovakvom praksom u nemogućnosti smo ostvarenja naših prava. O navedenoj temi smo višekratno zborili sa saborskim zastupnikom za nacionalne manjine, gosp. Nazifom Memediem, nažalost, kao i u većini drugih slučajeva, od iste štovane osobe nema nikakve konkretne pomoći niti konkretnog zalaganja po pitanjima prava nacionalnih manjina. Stoga molimo štovane gornje naslove da pomognu u rješavanju ove problematike, s obzirom na predstojeće izbore kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Željeli bismo vidjeti da se pripadnicima romske nacionalne manjine moguće izjasniti kao pripadnicima romske nacionalne manjine u skladu sa stvarnim mjestom prebivališta, dakle i same Općine gdje građani žive. Nelogičnost trenutnog sustava po kojem je jedino moguće se izjasniti pripadnikom romske nacionalne manjine pri Općini Trešnjevka, nama ne daje osjećaj transparentnosti, te ujedno, osim nelogičnosti, stvara i logističke poteškoće. Molimo gornje naslove da pomognu u rješavanju ovog, za nas bitnog pitanja. Zahvaljujemo na Vašoj pažnji i vremenu. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija Čemernička 17, 10000 Zagreb www.umrh.hr ROMANO čaćipe romska ISTINA 5 DOGAĐAJI 6 IZVJEŠTAJ sa sudjelovanja u raspravi na temu: C iljevi rasprave bili su potaknuti argumentiranu raspravu o hrvatskoj socijalnoj državi u doba krize imajući u vidu europski, nacionalni i lokalni kontekst te pridonijeti kognitivnoj europeizaciji socijalne politike. Ukazati na rastuće socijalne rizike za koje ne postoje odgovarajući programi, stavljajući na dnevni red temu održivosti, učinkovitosti i modernizacije zagrebačkog socijalnog programa. Kriza, socijalna prava i smanjenje socijalnih troškova Nezaposlenost najveći problem Osvrt je dan na sljedeće teme: Europske socijalne države i sustave socijalnih država koji potrebuju temeljitu prilagodbu na novi ekonomski i socijalni kontekst; Kontekst je masovna nezaposlenost, niska stopa zaposlenosti, visoka cijena rada i novi socijalni rizici; Manji broj ljudi radi i plaća više kako bi osigurali socijalne potrebe te pomoć neaktivnima; Strategije reformi europskih socijalnih država, uključivo rekonstrukciju socijalne države (promjene, reforme, smanjenje troškova, smanjenje socijalnih prava); Dualizacija društva i socijalne politike; Glavni socijalni ciljevi strategije Europa 2020; Obilježja hrvatske socijalne države u doba krize; Socijalni programi na lokalnoj razini; Zagrebački socijalni program; Razvojni izazovi socijalnog programa Grada Zagreba. Sudionici rasprave su aktivno sudjelovali u raspravi, uz napomenu da je Grad Zagreb bio zastupljen predstavnicima svih mjerodavnih resora, te su svi dali svoje viđenje i doprinose na ovu tematiku. Predsjednik Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije Alija Mešić dobio je priliku za osvrt na tematiku te kao zadnji govornik dao je sljedeći osvrt: pozdravio je sve mjere i inicijative koje se na području Grada Zagreba provode u U organizaciji Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Socijalnog vijeća Grada Zagreba, 24. veljače 2011. godine, u zagrebačkoj starogradskoj vijećnici održana je rasprava na temu "Kriza, socijalna prava i smanjenje socijalnih troškova" smislu poboljšanja uvjeta Roma na području Grada Zagreba; dao je osvrt na pitanja distribucije sredstava koja u Republiku Hrvatsku stižu od strane Europske unije kao i drugih međunarodnih fondacija, a namijenjena su Romima; primijetio je da nedostaje podrška lokalne zajednice i tijela lokalne uprave s obzirom na to da romske udruge ne mogu same realizirati programe, već po pravilima koja prate međuROMANO čaćipe romska ISTINA narodnu pomoć, nužna je suradnja romskih udruga s lokalnom zajednicom, a isto izostaje na području Grada Zagreba; kao pozitivan primjer naveo je Međimursku županiju, gdje je doista došlo do pozitivnih pomaka kako za Rome tako i za lokalnu zajednicu, ali je isto vezano uz činjenicu da projekte u Međimurskoj županiji podržava i lokalna uprava, od nivoa gradonačelnika do župana. Isti slučaj bi trebao biti i u DOGAĐAJI drugim županijama kao i u Gradu Zagrebu, pa bi se suradnjom mogla aktivirati sredstva koja bi smisleno bila projicirana na rješavanje nekih socijalnih pitanja romske manjine, te bi istovremeno bilo smanjeno opterećenje državnog proračuna. Ujedno bi se time pomoglo u poboljšanju uvjeta života romskih obitelji pa bi i ostala pitanja socijalizacije bila lakše rješiva; pohvalio je Grad Zagreb na inicijativi dodjele 33 stana romskim obiteljima, ali je također napomenuo da nedostaje konkretna suradnja i realizacija na nizu drugih otvorenih pitanja. Primjerice, od 1993. godine, kada su Udruga Roma Zagreb i zagrebačka županija podnijele prijedloge i zamolbe Vladi RH i Gradu Zagrebu za pomoć u realizaciji Jedinstvenog kulturnog centra Roma u Zagrebu, te je za istu inicijativu nekoliko puta postojala privola raznih međunarodnih, ali i domaćih donatora, do danas, 2011. godine, osim obećanja ništa nije realizirano. A moglo se riješiti ili na način dodjele zemljišta s priključcima ili dodjele derutnog objekta, koji bi onda romske udruge zajedno s donatorima mogli dovesti u funkciju. Ako u 16 godina nismo u stanju pomaknuti ovako jednostavno pitanje, onda je upitno što u biti možemo realizirati zajedničkim radom; primijetio je da, primjerice, Zavod za zapošljavanje zna vraćati sredstva koja su namijenjena zapošljavanju Roma, iz razloga što osim sezonskih zapošljavanja nisu uspjeli riješiti pitanje stvarnog zapošlja- vanja roma. Riječ je o tragediji, jer ima jako puno Roma koji traže bilo kakav posao, samo da je redovan, a s druge strane, birokracija vraća sredstva namijenjena upravo tim, socijalno ugroženim i nezaposlenim Romima. Ignoriranje problema Ignoriranje romskih socijalnih problema, nerealizacija programa za koja postoje sredstva, ali se ne realiziraju jer je riječ o Romima, sigurno neće smanjiti probleme Roma, već će ih povećati. Primjera za to ima dovoljno, primjerice, kroz programe Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije te uz pomoć raznih međunarodnih i domaćih donatora, osposobljeno je preko 150-ero mladih romkinja i roma da rade na raznim poslovima, ali, nažalost, svega četvero je dobilo priliku za zaposlenje. Znači, upitno je koliko sadašnji sustav želi pomoći Romima da ne budu socijalni slučajevi već aktivni članovi društva koji kroz rad skrbe o sebi i svojim obiteljima te ujedno plaćaju doprinose socijalnoj državi. Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH ROMANO čaćipe romska ISTINA 7 DOGAĐAJI 8 Okrugli stol - položaj Roma u Hrvatskoj H rvatski ured za nacionalne manjine i Vijeće Europe 17. veljače u hotelu Westin organiziralo je okrugli stol o Romima u Hrvatskoj, njihovoj integraciji u hrvatsko društvo i promicanje kampanje Vijeća Europe da se zaustavi diskriminacija Roma u Europi, pod nazivom “Dosta“. Na čelu hrvatske Vlade ureda za manjine, Branko Sočanec je rekao kako hrvatska Vlada pridaje veliku pozornost naporima kako bi se osiguralo da članovi romske zajednice ostvaruju svoja prava u skladu s Ustavom i zakonima. Nacionalni program za Rome, koji je vlada pokrenula 2003. godine, intenzivno se od tada provodi, dodao je. Knjiga “Romi u Europi”, Jeana-Pierrea Liégeoisoa predstavljena je tijekom događaja. Sočanec je govorio o evidentnom napretku u pružanju javne zdravstvene zaštite za ovu etničku manjinu, u obrazovanju njihove djece i legalizaciji njihovih naselja gdje god je to moguće. Predstavnik Vijeća Europe Michael Guet istaknuo je napore koje Hrvatska poduzima za poboljšanje položaja Roma. Pohvalio je Hrvatsku za ulazak u Vijeće Europe te kampanju “Dosta”. Čelnik hrvatske manjine, Aleksandar Tolnauer rekao je da se Romi prvi put spominju u Hrvatskoj u 12. stoljeću. Prema službenim statistikama, sada je 10.000 pripadnika te etničke skupine u Hrvatskoj. Međutim, nevladine organizacije stavljaju taj broj između 30.00040.000. Tolnauer je pozvao pripadnike romske etničke skupine da se identificiraju kao Romi na sljedećem popisu stanovništva u Hrvatskoj, koje je zakazano u travnju. Poštovane/i, zahvaljujemo svim sudionicima okruglog stola Pomoć Romima pri reguliranju pravnog statusa u Republici Hrvatskoj – dostignuća i izazovi, održanom 17. prosinca 2010. godine u hotelu Westin u Zagrebu na sudjelovanju, kao i onima koji zbog drugih obaveza nisu mogli doći, ali su svojim radom posvećeni rješavanju problema koji su bili tema ovog okruglog stola. Vjerujemo da je diskusija ukazala na ono što je postignuto u ovom području kao i na preostale probleme koje treba riješiti, ali i da je stvorila prostor za buduću suradnju i razmjenu iskustava na području reguliranja pravnog statusa Roma u Republici Hrvatskoj. U prilogu Vam šaljemo zaključke s okruglog stola u dogovoru sa suorganizatorima – Uredom pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske i Uredom za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Srdačan pozdrav, Ured Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice Predstavništvo u Republici Hrvatskoj ROMANO čaćipe romska ISTINA DOGAĐAJI Round table discussion held on position of Roma in Croatia T he Croatian office for national minorities and the Council of Europe on Thursday organised a round table discussion on the Roma in Croatia, their integration into Croatian society and the promotion of the Council of Europe campaign to stop discrimination against the Roma in Europe, called “Dosta”. The head of the Croatian government’s office for minorities, Branko Socanec, said that the Croatian government had been giving great attention to efforts to ensure that members of the Roma community exercise their rights in accordance with the Constitution and laws. A national programme for Roma, which the government launched in 2003, has been intensively conducted since then, he added. A book “Roma in Europe” by Jean-Pierre Liegeois was presented during the event. Socanec spoke about evident headway in providing public health care for this ethnic minority, in educating their children, and legalising their settlements where this was possible. Council of Europe representative Michael Guet pointed out the efforts which Croatia was making to improve the position of Roma. He praised Croatia for joining in the Council of Europe campaign “Dosta”. The head of the Croatian minorities’ council, Aleksandar Tolnauer, said the Roma were first mentioned in Croatia in the 12th century. According to official statistics, there are now shortly below 10,000 members of this ethnic group in Croatia. However, nongovernmental organisations put this number at between 30,000-40,000. Tolnauer called on members of this ethnic group to identify themselves as Roma at the next census in Croatia, scheduled for April. Dear Colleagues, UNHCR would like to thank you for your participation, and also those who due to other obligations, were unable to attend but who we know are committed to the issues discussed at the Roundtable Legal Assistance to Roma in Civil Registration in Croatia - Achievements and Challenges held on 17th December 2010, Zagreb in the Westin Hotel, organised in conjunction with the Office of the Ombudsman and the Government Office for National Minorities. We hope you enjoyed the fruitful discussion, and that it has opened a space for future cooperation and experience sharing in the field of the regulation of the legal status of Roma in Croatia. Please find attached the conclusions developed by the co-organisers, which we hope will serve as guidelines for future activities in this area. Best regards, UNHCR Representation in the Republic of Croatia REPUBLIKA HRVATSKA Puki pravobranitelj VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ured za nacionalne manjine UNHCR Predstavništvo u Republici Hrvatskoj Pomo Romima pri reguliranju pravn og statusa u Republici Hrvatskoj - dostignua i izazovi Petak, 17. prosinca 2010. godine, Hotel Westin, Izidora Kršnjavoga 1, Zagre b Zakljuci 1. Potrebno je preispitati odgovaraju e pretpostavke koje se odnose na pozna vanje hrvatskog jezika/latininog pisma i kulture u postupku stjecanja hrvats kog državljanstva sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, u odnos u na pripadnike romske manjine i ostale osobe porijeklom iz bivše Jugoslavije koje su boravile u Republici Hrvatskoj 8. listop ada 1991. godine, te koje ve godin ama borave u Republici Hrvatskoj. 2. Nastaviti s kampanjom podizanja svijesti Roma o potrebi prijavljivan ja i upisa roenja djeteta i ostalih injenica u državne matice, te mogunosti dobivanja besplatne pravne pomoi sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi s ciljem reguliranja njihovog pravnog statusa. 3. Oformiti nekoliko mobilnih timov a koji e davati informacije i pruža ti pravne savjete Romima radi reguliranja njihov og pravnog statusa. Aktivnosti UNHCR-a na podruju socijalne ROMANO čaćipe ukljuenosti na zapadnom Balkanu sufinanc ira Europska unija. romska ISTINA 9 DOGAĐAJI 10 M ladići iz zemalja bivše Jugoslavije: Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije suočavaju se, u ovom post-konfliktnom tranzicijskom vremenu, sa specifičnim izazovima. Visoka stopa rodnog i vršnjačkog nasilja zabilježena je u cijeloj regiji tijekom i nakon konflikta. Krute društvene norme doprinose rodno neravnopravnim stavovima i ponašanju, rizičnim stilovima života i toleranciji nasilja među adolescentima. Posljedice nasilja u obitelji i zajednici ozbiljno utječu na razvoj i zdravlje mladih muškaraca i žena. Adolescencija je kritičan period u kojem mladi ljudi razvijaju i demonstriraju svoje stavove vezane za rod, spol i nasilje. Istraživači i osobe koje rade s mladima prepoznali su važnost svog rada s mladićima na njegovanju rodno ravnopravnih stavova i ponašanja, a sve u cilju smanjenja nasilja i promoviranja pozitivnih utjecaja na mlade. Što znači biti muškarac na Balkanu, to pitanje postavlja veliko opterećenje za mladiće u razvoju. Potreba da se bude neustrašiv, agresivan, potreba za potiskivanjem emocija destruktivno utječe na mladiće, a norme koje su postavljene kao reper muškosti mnogi ne mogu dosegnuti. Nedostatak ispravnog uzora za mladiće i javna debata o odrastanju ostavile su veliku prazninu kod mnogih mladih ljudi u regiji. Patrijarhalni koncept muškosti ne ostavlja prostora drugačijim ponašanjima ili nekim pravim uzorima na koje bi mladići mogli reagirati. Potrebno je da se svi uključimo u debatu o ovim temama s mladićima te da ih potičemo da preispitaju stav prema muškosti i osobnom razvoju. Demonizacija mladića i karakteriziranje cijele grupe kao nasilne nas nikako neće dovesti do korijena problema. Mi, kao društvo, moramo započeti otkrivanje slojeva društvenog i kulturološkog okruženja koji omogućuju prostor za nasilje i agresivno ponašanje koje se Inicijativa mladića Promoviranje rodne jednakosti, slobodnih veza bez nasilja i zdravog razvoja mladića adolescenata na zapadnom Balkanu vanja (PLA metodologija) tražilo je odgovor na sljedeća pitanja: Na koji su način trenutna društvena shvaćanja i iskustva o maskulinitetu za mladiće na zapadnom Balkanu vezana sa nasilnom upotrebom moći kod mladića? Koji su faktori utjecaja za mladiće koji ne koriste nasilje? I koje mogućnosti stoje na raspolaganju u podršci više rodno pravičnoj konstrukciji muškosti (maskuliniteta), a posebno koje su to alternative nasilnog korištenja moći? Projekt je zasnovan na hipotezi da s razumijevanjem konstrukcije maskuliniteta i nasilja, organizacije mladih mogu bolje adresirati osobne stavove o rodnoj/ spolnoj pravičnosti i široj definiciji seksualnosti za mladiće i da podržava promjene u rodnim normama koje direktno doprinose nasilnom ponašanju. Partneri na projektu očekuje od mladića. Gradovi u kojima se implementira projekt su Banja Luka, Beograd, Prokuplje, Sarajevo i Zagreb. Cilj projekta: Mladići u dobi od 13 - 19 godina usvojili su stavove i ponašanja koja podržavaju rodno ravnopravnije društvene norme i obe shrabruju nasilno ponašanje prema ženama i vršnjacima. Maskulinitet i nasilje na zapadnom Balkanu – projektno istraživanje Istraživanje provedeno metodologijom zajedničkog učenja i djeloROMANO čaćipe romska ISTINA Rezultati istraživanja: PLA istraživanje ističe nekoliko važnih konteksta gdje mladići zaključuju o kontekstima maskuliniteta i nasilne upotrebe moći. Jedan kontekst koji mladići identificiraju je rasprostranjena borbenost i nasilnost među vršnjacima koje započinje u osnovnoj školi gdje se nasilje smatra obaveznim. Osim toga, mladići su izvijestili da većina očeva očekuje od sinova i nagovara ih da koriste nasilje u tučama. Drugi su mladići identificirali sljedeće uspješne strategije izbjegavanja upotrebe nasilja: (1) svoje vlastite unutrašnje rezerve kao sposobnost opiranju marginalizaciji i vrijednostima u poje- DOGAĐAJI PRAVI MUŠKARAC JE... dinim individualnim težnjama kao što su čitanje ili glazba; (2) pronalaženje drugih vršnjaka koji odbijaju upotrebu nasilja; i (3) biti uključen u sportske timove gdje treneri promoviraju suradnju i timski rad. Izgradnja jakog lokalnog partnerstva i osobenosti jest ključna strategija CARE Internationala. CARE je usmjeren na izgradnju kapaciteta 6 ključnih organizacija mladih koje rade s mladim ljudima. Osim toga, drugi lokalni eksperti su također angažirani na projektu, uključujući eksperte za razvoj kampanja zdravog stila života, treninge i istraživanja. Budi muško Dr. Natko Gereš iz nevladine organizacije Status M, 26. veljače predstavio je kampanju „Budi muško” u prostorima Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije. Na predavanju je sudjelovalo 10-ak mladih Roma koji su nakon predavanja zaključili kako je bitno takve kampanje provoditi što češće kako bi se razbili stereotipi. Kampanja je usmjerena na rješavanje štetnih stereotipa i poveznica o nasilju i muževnosti među srednjoškolcima, a uključivala je oko 2500 mladića iz 9 srednjih škola u Hrvatskoj. Glavna ideja vodilja bila je promicati imidž mladih muškaraca kao promicatelja nenasilnog, zdravog stila života koji zagovara ravnopravnost među spolovima. Status M pokrenula je 2010. grupa profesionalnih radnika za mlade, studenata medicine, liječnika i volontera. Prepoznali su veliki nedostatak posebno u radu s mladima iz okolina i okruženja koja zahtijevaju posebnu skrb. BUDI MUŠKO KLUBOVI su osnovani kao klubovi srednjoškolaca koji žele da se na kreativan način angažiraju na promoviranju životnih vrijednosti odgovornih i zrelih mladića. Prvi klubovi osnovani su u ukupno pet škola u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji: STŠ „Faust Vrančić“ (Zagreb), Vazduhoplovna akademija (Beograd), Poljoprivredna škola (Prokuplje), Elektrotehnička škola „Nikola Tesla“ (Banja Luka), Saobraćajna škola (Sarajevo). Članovi ovih klubova provode mnoge zanimljive aktivnosti kojima animiraju svoje vršnjake da shvate kako pravi muškarac nije nasilan, poštuje djevojke i odgovoran je u seksu. Pored edukativnih i kreativnih radionica koje su pohađali u svojim gradovima, tinejdžeri su stekli priliku da putuju, druže se i razmjenjuju iskustva sa svojim vršnjacima iz regije (članovima drugih BUDI MUŠKO KLUBOVA) i Irske. Rad ovih klubova podržale su mnoge javne osobe iz regije: Milan Kalinić, Edo Majka, Marko Jovanović (ex De Fence), Enis Bešlagić, Edin Džeko, Bulend Biščević-Buki. ROMANO čaćipe romska ISTINA šarmantan, odgojen, opušten, komunikativan, inteligentan, vrijedan, pažljiv, tolerantan, inovativan, razuman, odlučan, pravedan, samouvjeren, hrabar, pošten, osviješten, duhovit, socijalan, kulturan, otvoren, osjećajan, druželjubiv, iskren, odgovoran, inicijativan, mudar, umjeren, obrazovan, pouzdan, opušten, bez kompleksa, nasmijan, strejt, savjetodavan, osjećajan, rodno tolerantan...Također, on (uvijek): ima ispravne stavove, relativno je dobar u školi, govori strani jezik, bavi se sportom, bavi se izvanškolskom aktivnošću, uvijek iskulira problem, šali se na svoj račun više nego na tuđi, tu je da pomogne, stoji iza svojih stavova, sluša, poštuje sebe, voli koga on želi, zaštitnik je porodice i djevojke, iskreno se odnosi prema ljudima, pošten je prema prijateljima, odgovoran je prema ljudima i stvarima, trenira nešto ili svira, u dobrom je društvu, ne ostaje dužan, zna kako, gdje i što, ima strpljenja, ima granicu, daje dami prednost, sipa piće dami pa sebi, prima kritike i savjete od boljeg, ima plan, prihvaća sve ljude, nema predrasude, zna riječ oprosti, obziran je prema drugima, pazi na svoje prijatelje, ne dozvoljava da netko vrijeđa njega ili njegove prijatelje, vodi računa o svom obrazovanju, pazi na svoj ugled, ima svoje ja, ne dovodi druge u neugodne situacije, stoji iza onoga što kaže, cijeni ljubav, vodi računa o svom seksualnom životu, nosi kondom i ide na testove spolnih i ostalih bolesti, spreman je pomoći, ne srami se pokazati osjećaje, ponaša se kao zrela osoba, siguran je u sebe i svoje argumente, čuva druge od sebe, čuva druge od trećih, čuva sebe od drugih, kavalir je prema suprotnom spolu, ljubazan je prema starijima. 11 DOGAĐAJI 12 Radni sastanak MUP-a s romskom zajednicom U srijedu 12. siječnja u Policijskoj upravi varaždinskoj održan je Radni sastanak MUP-a, Ravnateljstva policije, saborskog zastupnika Nazifa Memedija, predstavnika PU varaždinske i međimurske te Centra za socijalnu skrb u Varaždinu s predstavnicima romske zajednice u Hrvatskoj. Tema sastanka bila je analiza sigurnosti na području PU varaždinske i međimurske s osvrtom na problematiku i udio djece i maloljetnika, te suradnja policijskih uprava s lokalnom romskom zajednicom. Sudionici sastanka iznijeli su brojne slojevite probleme, izložili svoje spoznaje i iskustva o načinima rješavanja problema romske nacionalne manjine te upozorili na nedostatne resurse u području društvenog uključivanja Roma. U raspravi su dominirale teškoće koje pogađaju dio romske po- pulacije, a odnose se na obrazovanje, obiteljsko-pravnu zaštitu i adekvatnu skrb o djeci, a dotak nuto je i pitanje uloge romskih udruga u radu s članovima romske zajednice. – Mnoga djeca pripadnika romske nacionalne manjine svakodnevno se susreću s preprekama koje im otežavaju kvalitetno integriranje u širu društvenu zajednicu – rekao je Bajro Bajrić, predsjednik hrvatske udruge Romi za Rome. Stoga je cilj sastanka bio detektirati teškoće koje stoje na putu ostvarivanja njihove sveobuhvatne zaštite te predložiti aktivnosti kojima bi se poboljšao njihov položaj u društvu. – Kako bismo polučili dobre rezultate, u našem radu trebamo biti operativni. Stoga moramo početi razmišljati o prevenciji – naglasio je Josip Pavliček, načel- nik Odjela za prevenciju Ravnateljstva policije. Dodao je da je tijekom prošle godine u okviru Ravnateljstva policije osnovana specijalistička organizacijska struktura koja se bavi prevencijom kriminaliteta, ali i ostalih oblika delinkventnog i devijantnog ponašanja, a u svakoj se Policijskoj upravi nalaze specijalizirani policijski službenici za pitanja prevencije. Jedan od zaključaka Radnog sastanka je da se osnuje multidisciplinarni tim koji će sačinjavati predstavnici policije, Centra za socijalnu skrb, predstavnici obrazovnih ustanova te nevladinih udruga i organizacija. Navedeni tim izradit će preventivni program u kojem će se odrediti prioriteti u rješavanju problema, a sam proces pokrenut će predstavnici Policijske uprave varaždinske i međimurske. Poštovani, Putem lista Romano čaćipe želim obavijestiti te ujedno našoj romskoj populaciji predstaviti mali dio onoga čime se bavi Udruga za stare i nemoćne Rome. Udruga za stare i nemoćne Rome djeluje od 2005. godine na području grada Zagreba pa i šire. Osim dijeljenja humanitarne pomoći, glavni ciljevi i zadaci Udruge za stare i nemoćne Rome su: skrb o starim i nemoćnim Romima; poticanje, organiziranje i provođenje aktivnosti sa svrhom sprječavanja i suzbijanja socijalnih, obiteljskih i osobnih problema; afirmacija i ostvarivanje nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih, socijalnih i svih drugih prava i interesa Roma u RH; zaštita i unapređenje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta Roma u RH; zalaganje za ravnopravan položaj Roma u pravnom i socijalno-političkom smislu s ostalim građanima RH; razvijanje suradnje između Roma i ostalih naroda i nacionalnih manjina u RH. Predsjednik Udruge za stare i nemoćne Rome Grada Zagreba - Osman Muratović ROMANO čaćipe romska ISTINA DOGAĐAJI U subotu 19. 3. 2011. s početkom u 11,00 h Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije prisustvovala je na održanoj prezentaciji u Microsoftu Hrvatska, Turinina 3, na kojoj je predstavljen program doniranja Microsoftovog softvera udrugama koje se bave dobrotvornim radom u suradnji s međunarodnom organizacijom Techsoup te njezinim udrugama partnerima u Hrvatskoj: Zakladom PARTNERI U DOBRU i Udrugom za nezavisnu medijsku kulturu pod nazivom: „Dan suradnje s udrugama“. U predstavljanju programa uvodno izlaganje je vodila gđa Magdalena Hečimović, a u nastavku g. Darko Jureković. Program je pokrenut krajem svibnja 2009., a svrha mu je pomoći nevladinim i dobrotvornim organizacijama kroz podršku nudeći im pristup programima donacije softvera i hardvera njihovih partnera. Putem web stranice www.techsoup-croatia.org u nekoliko koraka moguće je predati zahtjev za donaciju: 1. Registracijom organizacije. 2. Zahtjevom za donaciju uz naknadno plaćanje administrativne pristojbe (slijedi ukoliko dobijete obavijest da ste kvalificirani za traženje donacije) 3. Narudžba 4. Isporuka doniranih proizvoda (slijedi nakon obrade ispostavljenog računa za administrativnu pristojbu). „Dan suradnje s udrugama“ U nastavku prezentacije g. Jureković je velikodušno prisutne predstavnike Udruga uputio u aktualne natječaje, te o najboljim načinima vođenja projekata. Pred sam kraj zahvalio je svima prisutnima te pozvao na druženje uz malu zakusku te je tom prigodom naša Udruga g. Jurekoviću predala zahvalnicu uz riječi predsjednika Alije Mešića koji, na žalost, tom prigodom nije mogao prisustvovati zbog neodgodivog sastanka. ROMANO čaćipe romska ISTINA 13 REAGIRANJA 14 Do kada će nam mjerodavna ministarstva RH uskraćivati sredstva za održavanje aktualnih programa? N edržavne udruge u svom radu ovise o sufinanciranju od strane mjerodavnih domaćih ministarstava kao i ostalih socijalnih partnera. Mišljenja smo da ukoliko programe neke nedržavne udruge prepoznaju tijela Europske unije te veleposlanstva vodećih članica Europske unije, očigledno je riječ o transparentnim i europskim projektima koji kada ne bi ispunjavali uvjete, te kada ne bi transparentnim izvještavanjem o troškovima i rezultatima aktivnosti zadovoljavali stroge kriterije kojima se rukovodi EU te zemlje članice, iste aktivnosti ne bi uživale povjerenje navedenih institucija. U tom smislu, opetovano se dešava da iz neargumentiranih razloga, programi nedržavne udruge koji se bave zapošljavanjem mladih, osposobljavanjem mladih, podršci u obrazovanju djece te njegovanjem kulture, ali jednako tako i preventivnim aktivnostima poput radionica na temu prevencije uporabe droga, u zadnje vrijeme (2 godine) redovno bivaju odbijeni od mjerodavnih ministarstava. Unatoč činjenici da od ministarstava dobivamo odgovor da smo po svim kriterijima zadovoljili kriterije natječaja, ali je činovnicima „dosadno“. Kada smo pitali za razloge, objašnjenja koja smo čuli svakako nisu u skladu ni s najosnovnijim kriterijima koji imaju smisla, primjerice, „povjerenstvu je dosadio Vaš program“ ili „mišljenja smo da i druge udruge, čak i ako nemaju rezultate, zaslužuju priliku“ ili „pokušajte na ROMANO čaćipe romska ISTINA druge načine prezentirati i imenovati Vaše projekte, dosadili su nam“ i slično. Ovakvo shvaćanje dokazuje da je riječ o totalno odvojenim svjetovima. Dok mi kao Udruga koja svakodnevno živi s problemima socijalne izdvojenosti romske manjine, te smo na isto iznašli valjana rješenja, tražimo načine da nastavimo s provjerenim i dokazanim aktivnostima, birokracija provodi politiku koja nema nikakve veze sa smislom. Konkretno, ako su već dokazani problemi s kojima se suočavamo, ako su jednako tako dokazana rješenja, te cjelokupne aktivnosti dokazano idu u smjeru barem osnovnog rješavanja aktualne tematike, koji je to rezon razmišljanja da je „nekom povjerenstvu“ dosadila tematika? REAGIRANJA Radna obaveza povjerenstava nije da razmišljaju u okvirima „što je njima dosadilo“, već da u skladu sa zakonom, te u konačnici s odredbama Europske unije koje je ova država po svom vlastitom izboru odlučila implementirati na svim nivoima državne uprave, nemaju nikakvo zakonsko pravo da razmišljaju osobno, dakle, nije na ikakvom povjerenstvu da razmišlja o ponuđenim projektima na osnovi osobne „dosade“. U konačnici, nije riječ o njihovim osobnim materijalnim sredstvima. Riječ je o činovnicima čiji je radni zadatak da kvalitetno odrađuju svoj posao, a ne da sebe doživljavaju kao nekakvu instituciju ili konačni nivo prosuđivanja koji na osnovi hirova, dakle, dosade ili ne, odlučuje o dodjeli sredstava. U konačnici, ukoliko je riječ o „dosadi“, istina je, nažalost, da problematika s kojom se nedržavne udruge suočavaju nije „atraktivna“, naime, mi ne snimamo filmove čiji je smisao zabavljati nekoga. Mi se svakodnevno bavimo problematikom o kojoj državni činovnici očigledno ne žele razmišljati jer se smatraju ne- dodirljivima, dakle, nekome je nešto dosadno. U razgovorima s mjerodavnim institucijama Europske unije, čije preporuke rukovodstvo ove države bespogovorno slijedi, primijetili smo da je opće shvaćanje da mnogi činovnici u RH sebe osobno doživljavaju kao državu osobno, a ne kao ono što jesu – djelatnici koji imaju radne zadatke. U konačnici, stvarno, kakva je to argumentacija da neki činovnici razmišljaju na načine da je njima „nešto dosadno“? Aktivnosti i nisu namijenjene zabavljanju državnih službenika koji svojim ponašanjem dokazuju da nisu dorasli aktualnom trenutku, naime, Republika Hrvatska nije nekakva „banana republika“ u kojoj svatko može tumačiti zakone kako ga je volja, već je RH kandidat i potencijalna članica EU koja je odlukama svih dosadašnjih vodećih političkih stranaka, odlučila prihvatiti pravila ponašanja demokratske Europske unije. U tom smislu, stvarno se pitamo, koji su to kriteriji, te tko odobrava ovakvo ponašanje, tj. zašto je moguće da činovnici razmišljaju na način „dosadno ROMANO čaćipe romska ISTINA im je“. Jednako tako, stara je problematika da se u ime Roma, na različitim pozicijama državne uprave, postavljaju osobe koje nemaju nikakve veze s Romima, osobno nisu Romi te makar možda i imaju simpatije spram nacionalne manjine, u konačnici ne žive taj život te time nedostaje i empatija. U tom kontekstu, romsku nacionalnu manjinu opetovano muče pitanja u kojima ih umreženi činovnici onemogućavaju u ostvarenju ustavom zajamčenih prava. Iskustva koja imamo, primjerice, namjerno onemogućavanje našeg programa ECDL za edukaciju mladeži Roma od strane zavoda za zapošljavanje samo iz razloga što je program uspješan te bez investiranog vremena i sredstava, onog trena kada je došla politička naredba da se pod hitno treba osmisliti program koji educira romsku mladež, program je preotet, udruga je onemogućena u provođenju projekta koji je trajao 5 uspješnih godina, te sada živi kao projekt u organizaciji zavoda za zapošljavanje. Takvih primjera ima prevelik broj da bismo govorili o slučajnosti. 15 DOGAĐAJI 16 Stanovanje roma – studija ERRC-a Europski centar za prava Roma (ERRC), 13. studenog prošle godine, predstavio je rezultate istraživanja o stanovanju Roma. Istraživanje su obavili mladi romski aktivisti s Balkana. O va studija dokumentirano predstavlja stambenu situaciju Roma u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i Slovačkoj. Prema istraživačima koji su posjetili područje romskih zajednica u tim zemljama, nekvalitetni stambeni uvjeti nalaze se u cijeloj regiji. Loši uvjeti poput pretrpane rezidencije, u opasnim područjima bez pristupa infrastrukturi, dodatno pogoršavaju nedostatak sigurnosti zakupa i ranjivosti na prisilnu deložaciju. Romi često ne mogu pobjeći okruženju, kao što su lice rasizma i diskriminacije pri traženju privatnog smještaja i pristupu socijalnog stanovanja, kao i ograničavajuće kriterije za potonje. "Ovo istraživanje potvrđuje negativan utjecaj da loše uvjete stanovanja romske zajednice imaju na svim drugim područ- jima svog života, potkopavajući zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvo. Ovu situaciju vlasti hitno trebaju riješiti u skladu sa svojim obvezama prema međunarodnom pravu", istaknuo je izvršni direktor ERRC-a, Robert Kushen. Brošura pomaže pri sumiranju, a nalazi su dostupni online. Potpuno izvješće razvijeno u okviru projekta "Jačanje Roma za borbu prava lišavanja", pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda Demokracija fond je dostupno na web stranici ERRC. Sinan Gokcen ERRC, [email protected] +36.30.500.1324 Sućut povodom smrti Kasuma Cane Kao prva udruga Roma u Zagrebu, a druga u Hrvatskoj “UDRUGA ROMA ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE” s predsjednikom Alijom Mešićem - članom Povjerenstva Vlade za Nacionalni program Roma RH te “UDRUGA MLADEŽI ROMA HRVATSKE” s predsjednikom Naserom Mešićem i “KLUB MLADEŽI ROMA HRVATSKE” s predsjednikom Senadom Herićem, želimo izraziti sućut obitelji i prijateljima iznenada preminulog našeg romskog sudionika i zalagatelja za prava Roma i prava djece kao i zalagatelja za poboljšavanje životnih uvjeta Roma u Republici Hrvatskoj, g. Kasuma Cane. Đenaza je održana 25. veljače na Markovom polju u Sesvetama. Neka mu je laka zemljica! ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA O Pomozi sirotu na svoju sramotu dmah iza Božića, naoko uglađen (odijelo, kravata, torba) uđe u naš dućan i zabrinuto objašnjava kako je on predsjednik Udruge Foruma mladih ... (kasnije doznajem, Roma Bajaša), da ide sa svojim članovima negdje u Europu, da im za sudjelovanje trebaju notebookovi i fotoaparati, da novac kao donacija stiže odmah nakon vikenda, a oni prije vikenda idu na put, da je on svima poznat kao pošten... Da bi preuzeo uređaje donio je jamstva koja sam tražio; od banke potvrđene virmane, a od javnog bilježnika ovjerene zadužnice. Budući da su u 20 godina našeg poslovanja svi primljeni virmani bili odmah plaćeni i budući da su kod nas svi kupci (do sad) bez obzira na izgled i porijeklo jednaki, odnio je spomenuti "kupac" nekoliko notebookova i fotoaparata. Za par dana izašla je na vidjelo prava istina tj. sve je od početka bila samo prevara i laž; nije bilo ni seminara, ni EU niti namjere da se plati. Zovem prevaranta na telefon, obećam mu kako ću ga prijaviti policiji, a on kao iz puške: "Sad ti neću platiti! Ne bojim se ja policije!". Tražim ga da vrati uređaje jer su do naplate naše vlasništvo, a odgovor je "Ne dolazi u obzir". Znači, plijen su već podijelili. I tako je Balog zvani Kikobalog kao predsjednik Foruma mladih roma Bajaša Hrvatske i Pribislavca udruge svekolikog hrvatskog značaja sa sjedištem na njegovoj privatnoj kućnoj adresi – zaradio prijavu od policije tešku 33 000 kuna. Pomalo skupljam informacije i vidim da je tzv. Kikobalog skupljao neke donacije, tražio i dobio neke financijske potpore i od nekih naših općina. Da li donatori znaju u što su potrošeni donirani novci, da li završavaju u privatnim džepovima? Kako će nepošteni predsjednik ostvarivati program udruge za rad "radionice-suzbijanje kriminala" i "radionice vezane uz maloljetničku delinkvenciju"?! Dakle, čuvajte se modernih prosjaka koji u jednoj ruci drže mobitel i kompjutor, a u drugoj pamflete i zastavu EU. Danas su očerupali nas, a sutra možda i vas. Zašto je to tako? Zato jer je nasilnicima sve dozvoljeno. Zato jer kradljivci više ne kradu, već otuđuju. Lažljivci ne lažu, nego govore neistinu. Prevaranti ne varaju, nego pošteni su budale. Zato jer se ne smije prstom pokazati da "Car je gol!". Ne želim živjeti u ovakvom društvu. Zato sam ispružio prst. Meni na "sramotu", Vama za pouku. IZJAVA Josipa Baloga: Informacije o dotičnom prevarantu, radi se o sinu Željka Baloga, predsjednika Vijeća RH Nacionalna manjina Međimurja. Dotični prevarant sin je člana povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome pri vladi Republike Hrvatske. Dotični prevarant izabran je od strane gospođe Milene Klajner i Nazifa Memedija za člana nacionalnog odbora za Rome. Ujedno Željko Balog je i počasni predsjednik te prevarantske udruge. Poštovani! Mi i Europa donijeli smo zaključak o diskriminaciji Roma pod nazivom „DOSTA“. Pa mislim da je i u ovom slučaju Dosta! I da se ti prevaranti odstrane iz svih dužnosti koje zastupaju, jer oni nisu izabrani voljom naroda! Josip Balog ROMANO čaćipe romska ISTINA 17 GOVOREĆI OTVORENO 18 Sastanak IRU delegacije s predsjednikom S tanislaw Stankiewicz, predsjednik Međunarodne romske unije s izaslanstvom IRU, posjetio je predsjednika Europskog parlamenta, g. Jerzyja Buzeka. Tijekom sastanka, raspravljalo se o teškom i bolnom stanju Roma, kao i njihovu procesu marginalizacije koji se događa u mnogim europskim zemljama. Za vrijeme sastanka, također se razgovaralo i o problemima unutar Romske zajednice. Izaslanstvo IRU predstavilo je situaciju Roma u Europi. Gospodin Buzek iznio je svoje mišljenje i prijedlog o romskom sudjelovanju u aktivnostima namijenjenim borbi protiv problema koji proizlaze iz rasizma i marginalizacije, a koji su u porastu u mnogim europskim zemljama. Izaslanstvo IRU iznijelo je svoje mišljenje na programe financirane od strane Europske unije za Rome, te je naglasilo kako je za takve programe bitno da u njima sudjeluju Romi. Sudjelovanjem Roma ide se prema izgradnji vlastite nacije i prema tome da Romi pomažu Romima. IRU je apelirao na transparentnost o politici Roma i njihovim projektima. Ovaj poziv dobio je gospodin Buzek osobno. Predsjednik Europskog parlamenta, g. Buzek, rekao je da je ovaj sastanak bio važan, odao mu počast u ime IRU delegacije, i izjavio kako Romi imaju problema postati prioritet u svim zemljama Europske unije, tamo gdje se Romi ne poštuju kao i svaki drugi građani te zemlje. Buzek je dodao da je jedini način za Rome osigurati da se zakoni zemlje poštuju i da Romi postanu cijenjeni kao i svi drugi građani Europe. Sastanak je održan u prijateljskoj atmosferi uz uzajamno poštovanje i razumijevanje. Meeting of IRU Delegation with the President of the European Parliament S tanislaw Stankiewicz, the president of the International Romani Union, with a delegation of the IRU, visited the President of the European Parliament, Mr. Jerzy Buzek. During this meeting, the difficult and painful situation of the Roma was discussed as well as the process of marginalization, which happens in many European countries. Problems within the Roma community were also discussed during the meeting. The IRU delegation presented the situation of Rroma in Europe, and presented Mr. Buzek its views and proposal on the Roma participation in the activities destined to combat the problems arising from racism and marginalization. These problems are on the rise in many European countries. The IRU presented its views on the programs funded by the European Union for Roma, and insisted that for such programs, it is vital to get Roma participation, a participation going towards building their nation and towards Roma helping Roma. The IRU made an appeal for transparency on Roma policies and projects. This appeal was given to Mr. Buzek personally. The President of the European Parliament, Mr. Buzek, said that this meeting was important, paid his respects to the IRU delegation, and stated that Roma problems have to become a priority in all countries of the European Union where Roma are looked down upon or where there are not respected as any other citizen of that country. He said that the only way for Roma is to ensure that laws of the country are respected and that they become respected as the other citizen in Europe. The meeting was held in a friendly atmosphere with mutual respect and understanding. Predsjednik europskog parlamenta Jerzy Buzek ROMANO čaćipe romska ISTINA GOVOREĆI OTVORENO Europskog parlamenta IRU President Stanislaw Stankiewicz thaj delegacja IRU sys ando vizita ko Presidento Parlamentosko EU Jerzy Buzek P resident International Romani Union Stanislaw Stankiewicz thaj delegacja IRU sys ando vizita ko Presidento Parlamentosko EU Jerzy Buzek. Ande kodo kedype sys rakirdo, vorbisardo, vash but phari thaj dukhady sytuacja Romengi ando Europa thaj mashkar kodo sys phendło vash marginalizacja Romen sar nacja ando Europa.Sykade sys vi anfrałe problemy mashkar Roma. IRU prezentyndia sytuacja Romengi ande EUROPA, Sykadia Presidentoske Jerzy Buzek peskiro gindo thaj propozali vash butia politykane, vash partycypacja e Romengi ande butia, save sy te khosen bibax problemy, save barion thaj janden rasizmo, marginalizacja thaj seperacja. Kodo bibax barioł adadyves ande but thema Europakire.. IRU sykadia peskiro dykhipe vash finansyme programy, projekty vash łove , save sy pokinde Europakire fundostyr thaj phendia kaj ande kodo butia trobuj te partycypinen o Roma, save sy te keren buty vash peski nacja. “Rom żutin Romes” . IRU kerdia apelo kaj te javeł ando Europa kerdy transparentno polityka vash Roma. Pesko apelo - lil dyja direktno ando vasta ko Jerzy Buzek. Prezydento Parlamentosko Jerzy Buzek phendia, kaj kodo kedype sy but importantno tah deł respekto delegacjake IRU thaj phendia kaj e problemy romane ande Europa sy te javen ando polityka themengi sar jekh prioriteto ande sako them, savo sy membro ande EU.ande thema ande save Roma sy dykhade thaj nane respektyme sar themeskire manusha, saven nane statuso sar javir manusha ando them. Jov phendia kaj Romen sy adasavo kokoro drom ke sako jekh zakono ando them syr javire manushen thaj sy łen ćaćipe ko normalno dżiipen ando Europa . Trobuj te javen respektyme sar javir manusha ando Europa. O malaipen, kedypen sys kerdo ando but pralikani atmosfera, ando patyv thaj respekto. ROMANO čaćipe romska ISTINA 19 REAGIRANJA 20 EP traži obavezujući minimum standarda u EU za Rome E uropski parlament usvojio je velikom većinom 9. ožujka, rezoluciju kojom se tražilo da se na nivou EU omogući minimum obavezujućih standarda za Rome kako bi im se omogućilo da se bolje uključe u društvo. Rezolucija Europskog parlamenta je doprinos izradi strategije o uključenju Roma koju priprema Europska komisija. Europska komisija bi trebala 5. travnja, predstaviti prijedlog strategije, a Europski savjet je usvojiti na sastanku 24. lipnja. Inkluzija Roma je jedan od prioriteta mađarskog predsjedavanja EU u prvoj polovini ove godine, a u strategiju će se, prema najavama srpskih zvaničnika i ambasadora Mađarske u Beogradu, uključiti i Srbija. Romi se bore s diskriminacijom “Tijekom mađarskog predsjedavanja (EU) bit će usvojena europska politika o uključenju Roma. Mi ćemo vrlo aktivno učestvovati u tome”, rekao je potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić u intervjuu za njemački EurAktiv. Za rezoluciju je 9. ožujka glasalo 576 poslanika Europskog parlamenta, 32 su bila protiv, a 60 suzdržano. Rezoluciju je podržalo 86% prisutnih poslanika, što pokazuje da u Europskom parlamentu postoji konsenzus o tom pitanju. Protiv rezolucije su bili poslanici ultradesničarskih stranaka. U rezoluciji, koja treba utjecati na izradu strategije o inkluziji Roma, poziva se na bolju zaštitu osnovnih prava i upotrebu fondova EU. Europski parlament je naglasio da su Romi izloženi sistematskoj diskriminaciji i da se svakodnevno bore s isključenošću iz društva, kršenjem ljudskih prava, diskriminacijom u javnom i privatnom životu i negativnom percepcijom. Izvjestiteljica Europskog parlamenta Livija Jaroka, koja je pripremila prijedlog rezolucije, rekla je u raspravi da je Europski parlament usvajanjem izvještaja o položaju Roma učinio veliki korak naprijed u naporima na nivou EU. “Težište strategije mora biti na ispunjavanju i promoviranju osnovnih prava; prava na zapošljavanje, stambeni smještaj, zdravstvenu njegu i obrazovanje”, rekla je Livija Jaroka, prva Romkinja koja je 2004. godine postala članica EP. Smanjeno je siromaštvo i isključenost iz društva najveće etničke manjine u Europi. Dodala je kako strategija EU mora uzeti u obzir činjenicu da prilike nisu iste u svim članicama. “Siromaštvo i isključenost iz društva su prisutniji u nerazvijenim mikro-regijama, u kojima u većini u mnogim članicama živi romska zajednica”, rekla je Livija Jaroka. Ona je izrazila očekivanje da će dio budžeta za kohezijske fondove EU za period 2014.-2020. biti izdvojen za podršku inicijativama i projektima za inkluziju Roma. Europski parlament smatra kako Komisija mora pred- staviti detaljan plan za uvođenje minimuma standarda na nivou EU za ostvarivanje prioriteta poput obrazovanja, zapošljavanja, stambenog smještaja i zdravstvene njege. Europska komisija mora, također, uvesti kriterije za nagrađivanje članica koje poduzimaju potrebne korake, i kažnjavanje onih članica koje to ne čine, smatraju europski poslanici. Od članica EU i Europske komisije traži se da ulože napore kako bi se više Roma zaposlilo u javnoj administraciji, smanjilo zapošljavanje na crno, povećao broj nastavnika romske nacionalnosti i omogućilo da romska djeca pohađaju nastavu na svom jeziku. Sporno vraćanje Roma u zemlje porijekla, koje su poduzele neke članice EU, kao i zabrinjavajući nivo rasizma i diskriminacije, izazvali su strah i uznemirenost kod Roma, navodi se u izvještaju Europskog parlamenta. Strategija EU mora rješavati sve oblike kršenja osnovnih prava Roma, uključujući diskriminaciju, segregaciju, govor mržnje, nezakonito uzimanje otisaka prstiju, kao i nezakonito protjerivanje i izbacivanje. Dijalog lokalnih vlasti, pravosudnih Laszlo Andor, Europski komesar za zapošljavanje, socijalnu politiku i inkluziju ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA Livija Jaroka, prva romkinja koja je 2004. godine postala članica EP tijela, policije i romske zajednice je potreban kako bi se iskorijenila diskriminacija u pravosuđu i drugim oblastima društva. Parlament je pozvao na stvaranje tijela EU pod nadzorom postojeće radne grupe za Rome koja će omogućiti sredstva za podršku lokalnim inicijativama i pravovremeno izvještavati o zloupotrebi sredstava. Sredstva, također, trebaju biti dostupna i projektima za unapređenje javnih službi i zaštitu kroz kohezijsku politiku EU. EK za veću ulogu članica EU Dok Europski parlament traži veće napore na nivou EU, Komisija smatra da je odgovornost prije svega na nacionalnim vlastima da razviju i primijene politike u zaštiti ljudskih prava, iskorjenjivanju diskriminacije i promoviranju socijalne uključenosti. Strategija koju priprema Komisija predstavlja okvir za nacionalne strategije, a težište će biti na ohrabrivanju njihovog provođe- nja. Europski komesar za zapošljavanje, socijalnu politiku i inkluziju Laslo Andor (Laszlo) rekao je kako je pristup zasnovan na nacionalnim strategijama neophodan kako bi se uzela u obzir različita stanja i prilike u članicama EU u vezi s pitanjem Roma. “To je zajednički europski problem, ali oblik u kojem se javlja u različitim članicama i način na koji se tretira u nacionalnim strategijama, razlikuje se od Rumunije do Francuske, od Slovačke do Portugalije, i mi moramo biti svesni toga”, rekao je Andor u Europskom parlamentu u Strassburgu. Andor je rekao da želi da se Europski socijalni fond prilagodi tako da se više usmjeri na socijalnu inkluziju i pomoć u zapošljavanju nekvalificiranih ili niskokvalificiranih radnika. On je obećao da će se komisija razmotriti zahtjev EP da se usredotoči na teritorijalnu dimenziju problema. Potpredsjednica EK i komesarica za pravosuđe i osnovna prava ViviROMANO čaćipe romska ISTINA ane Reding rekla je da je integracija Roma moralna obaveza, ali i ekonomski interes. Ona je rekla da će se prijedlozi Komisije za europski okvir za nacionalne strategije zasnivati na idejama koje je iznio parlament i uzeti u obzir doprinos članica EU i civilnog društva. I konzervativci podržali rezoluciju Rezoluciju je podržala većina poslaničkih grupa u Europskom parlamentu, uključujući poslanike konzervativne Europske narodne partije (EPP), liberala (ALDE), kao i socijalista i demokrata i Zelenih. Protiv rezolucije su bila 32 poslanika ultradesničarskih stranaka, uključujući bivšeg i sadašnjeg lidera francuskog Nacionalnog fronta Jean-Marie Le Pena i Marine Le Pen. Suzdržani su bili svi konzervativci iz Velike Britanije i pet članova Ljudi slobode, partije talijanskog premijera Silvija Berlusconija. 21 REAGIRANJA 22 Parliament calls for EU strategy on Roma inclusion T he European Parliament on 9th March threw its weight behind an EU-wide strategy to support the social inclusion of Roma communities, but the European Commission is insisting that this should mainly be seen as the responsibility of national governments. A massive majority of members of the European Parliament (MEPs) gave their backing to a strategy, which would promote targeted action at all levels to deal with the wide range of social and economic problems that affect the everyday lives of an estimated 10 million people, Europe’s largest ethnic minority. However, the European Commission has already made clear that national governments are primarily responsible for developing and implementing policies to protect fundamental rights, tackle discrimination and promote social inclusion. Next month (5 April), the Commission is due to present proposals on creating an EU framework for national Roma integration strategies. The emphasis will be on encouraging the development of 27 national strategies, rather than one European strategy. According to László Andor, the EU commissioner responsible for employment, social policy and inclusion, an approach based on national strategies is necessary in order to take account of “the diversity of the realities” in different countries. “There is a common European problem, but how it appears in various member states, and how it has to be translated into national strategies, differs from Romania to France, from Slovakia to Portugal, and we have to be aware of this,” the commissioner told MEPs in Strasbourg earlier this week. “The social inclusion of Roma is one of the most important strategic challenges that Europe faces and at the same time it provides one of the most promising opportunities for the continent,” said centre-right European People’s Party (EPP) MEP Livia Járóka, who drafted the Parliament’s resolution calling for the strategy. The Hungarian MEP,who in June 2004 became the first Roma woman ever to be elected to the European Parliament, received the support of 576 colleagues at the EU assembly’s plenary session in Strasbourg yesterday (9 March). The text was endorsed by no less than 86% of the MEPs who took part in the vote, including almost all members of the centre-right (EPP) and liberal (ALDE) groups, as well as those on the left side of the hemicycle, such as the Socialists & Democrats and Green groups. Only 32 members of far-right parties voted against the resolution, including the current and former leaders of France’s Front National – Marine and Jean-Marie Le Pen respectively. According to VoteWatch.eu, 60 MEPs abstained, including all of the UK Conservatives and five members of Silvio Berlusconi’s ‘People of Freedom’ (Il Popolo della Libertà) party. The result of Wednesday’s vote is living proof of the broad consensus that Járóka has been able to build since the beginning of last year, when she was given the task of drafting a report for the Parliament’s committee on civil liberties, justice and home affairs. Speaking in Strasbourg before the vote, Járóka described how “a significant proportion of European Roma” are facing “substandard conditions almost totally disconnected from the economy, resulting in their exclusion from basic human rights”. ROMANO čaćipe romska ISTINA “The EU-level effort to alleviate the poverty and social exclusion of the European Roma must therefore place its primary emphasis on the fulfilment and promotion of the fundamental rights to employment, housing, health care and education,” she insisted. The resolution adopted by the Parliament calls for an EU strategy on Roma inclusion that would lead to the introduction of “binding minimum standards at EU level” in relation to each of these key areas of social policy. The text says that the EU strategy should be an “inclusive and multilevel action plan,” and that it should be “prepared and implemented at all political and administrative levels”. The European Commission would be responsible for coordinating, supervising and monitoring the proposed strategy, evaluating the results and producing annual reports, with a regularly-updated scoreboard to show the progress being made in each of the member states. According to Járóka, such an EU strategy must also take into account the territorial dimension of exclusion, recognising that “the geographical distribution of social disadvantages is not uniform throughout the member states”. “Poverty and social exclusion are concentrated in underdeveloped micro-regions, which in many of the new member states are predominantly inhabited by the Roma community,” said the Hungarian. The European Parliament is calling on member states to develop integrated policies in cooperation with representatives of the Roma population, making use of all the financial resources available from the various EU funds, such as the European Regional Development Fund (ERDF), REAGIRANJA Božidar Đelić, potpredsjednik Vlade Srbije the European Social Fund (ESF) and the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). Járóka believes that part of the budget for the EU Cohesion Funds in the next period (2014-2020) should be set aside to provide resources and financial incentives, which could be allocated on a competitive basis to projects that promote the inclusion of Roma. Responding to remarks by a number of MEPs, Commissioner Andor made clear his wish to adapt the European Social Fund so that it would focus more on supporting social inclusion and on helping to create employment opportunities for unskilled or low-skilled workers. László Andor, the EU commissioner responsible for employment, social policy and inclusion, underlined the importance of the ‘Europe 2020’ strategy for tackling poverty and social exclusion – also among Roma – across all of the member states. “It is clear that a number of member states will not be able to make sufficient progress towards the Europe 2020 targets unless they take con- crete steps to improve Roma integration,” he said. “Although member states are primarily responsible for designing and implementing Roma integration strategies, the EU can indeed support them,” said Andor. The Hungarian EU Presidency was represented in Strasbourg by Zoltán Balog, Hungary’s Secretary of State for social inclusion. He welcomed the Parliament’s report and underlined the Hungarian government’s commitment to keeping the issue of Roma inclusion in the spotlight. “We want to improve the chances of millions of EU citizens,” said Balog. “We want to ensure that they have the same rights and the same chances, and we need to make sure that the potential these people can bring is genuinely brought to fruition.” Romanian MEP Rovana Plumb, a member of the Socialists & Democrats group in the European Parliament, stated that in her view a European strategy could help to support the social integration of the Roma community in Romania, which she noted is the largest in Europe. “The ROMANO čaćipe romska ISTINA social integration of Roma lags behind, being considered Utopian by many, both in the administration and in the community,” said Plumb. “We need a European strategy to frame the national efforts aimed at providing socio-economic inclusion for the Roma, education, training opportunities and job assistance, especially for women,” she added. Romanian liberal MEP Renate Weber of ALDE group in the European Parliament expressed doubt about the Commission’s idea of establishing a framework for national strategies, rather than a fully-fledged EUlevel strategy for Roma inclusion. “This is about more than funding. It is very much about the basic human rights of this population group,” Weber insisted. “In my view, people in developed countries ‘discovered’ the Roma not necessarily because they recognised the bad conditions in which Roma were living in their countries of origin, but because they were bothered by the presence of Roma in the streets and on the margins of cities,” she said. 23 24 REAGIRANJA Informativna agencija ROMA U POGLEDU UKIDANJA svih oblika rasne diskriminacije Bajram Haliti, predsjednik udruge građana “Novinarsko-informativna agencija Roma”, 5. veljače 2011. godine u Beogradu, rekao je za agenciju Tanjug u pismenom obliku o stalnom širenju diskriminacije nad Romima u zemljama Jugoistočne Europe, koja se temelji na rasi, boji kože i etničkoj kvalifikaciji. To predstavlja kršenje ljudskog dostojanstva, te bi trebalo biti osuđeno kao poricanje principa UN-a povelje, kao kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda koji su proglašeni Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, kao prepreka za prijateljske i mirne odnose među narodima i kao čin koji je sposoban remetiti mir i sigurnost među ljudima. Haliti tvrdi da sve zemlje trebaju poduzeti ozbiljne mjere i razmotriti vlade i drugih javnih politika, kao i ukidanje zakona i propisa koji utječu na stvaranje i očuvanje rasne diskriminacije, gdje god ona postoji. Haliti dodaje da bi sve zemlje trebale usvojiti zakone za dobrobit ukidanja takve diskriminacije, te poduzeti sve potrebne mjere za suzbijanje prejudicija koje vode prema rasnoj diskriminaciji. Haliti objašnjava da je Vijeće Europe dužno sve zemlje članice Europske unije upozoriti da ne počine bilo kakav čin rasne diskriminacije, niti obavljaju rasne diskriminacije protiv osoba ili institucija, kao i da pristupe na način s kojim sve javne vlasti i javne nacionalne i lokalne institucije poštuju ove obveze. “Kao predsjednik “novinarsko-informativne agencije Roma”, apeliram na sve međunarodne relevantne čimbenike kako bi pronašli način na koji država i međunarodna zajednica mogu riješiti dvostruki zadatak: prvo da se spriječi diskriminacija i na taj način da podržavaju načela jednakosti svih ljudskih bića, i drugo – za zaštitu manjina na način da svaki član bilo koje grupe može sačuvati svoj identitet u mjeri u kojoj je to u skladu s ljudskim pravima. Moj zadatak, kao predsjednika “novinarsko-informativne agencije Roma” je suočiti se s kreatorima mržnje i ksenofobije te ukazati na način na koji se jednakost i dostojanstvo mogu osigurati unutar teritorijalnog integriteta i političke stabilnosti”. Haliti zaključuje da manjinska prava ne bi trebala ikada biti uspostavljena na način da se ugrožavaju temeljna načela jednakosti. Država treba biti zajednički dom za sve etničke, vjerske i jezične skupine koje se nalaze u njoj i koje uživaju jednakost, na način da se nitko ne smatra manje vrijednim građaninom. Apartheid u Južnoj Africi pokazuje kako jedna netolerantna i nepomirljiva manjina može spriječiti pripadnicima većine da uživaju pravo na jednakost. Gotovo sve zemlje su multietničke i multikonfesionalne i one će takve i ostati. Ako ništa drugo, nacionalnih društava će postati više, i neće biti manje pluralistička, zbog utjecaja ljudskih prava i demokracije. Bajram Haliti, predsjednik Beograd, Srbija Bajram Haliti, predsjednik Novinarske agencije Roma ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA JOURNALISM-INFORMATIVE AGENCY OF ROMA REGARDING ABOLITION OF ALL FORMS OF RACIAL DISCRIMINATION Belgrade, 5th February 2011 - President of the association of citizens “Journalism-informative agency of Roma” Bajram Haliti said for TANJUG agency in a written form regarding the permanent broadening of discrimination over Roma in countries of Southeastern Europe, which is based on race, color of skin and ethnic qualification, that it represents violation of human dignity and that it should be condemned as a denial of principles of UN’s Charter, as a violation of human rights and fundamental freedoms that are proclaimed with Universal Declaration about human rights, as an obstacle for friendly and peaceful relations amongst nations and as an act that is capable to disturb peace and security amongst people. Haliti insists that all countries should undertake serious measures and reconsider government’s and other public policies, and also to abolish laws and provisions that influence to creation and preserve of racial discrimination, wherever it exists. Haliti adds that all countries should adopt legislation for sake of abolition of such discrimination and undertake all required measures to suppress this prejudges that lead towards racial discrimination. Haliti explains that Council of Europe obligated each country member of the European Union to not commit any act of racial discrimination nor to perform racial discrimination against persons or institutions, as well to accede on the way with which all public authorities and public national and local institutions abide to this obligation. As a president of the “Journalism-informative agency of Roma”, I appeal to all international relevant factors to find way on which countries and international community will be able to solve double task: first to prevent discrimination and on that way to support principle of equality of all human beings, and second – to protect minorities on the way that each member of any group may preserve its identity in measure in which that is in accord with human rights. My task, as a president of the “Journalism-informative agency of Roma” is to confront creators of hate and xenophobia and to indicate to the way on which equality and dignity can be provided within the territorial integrity and political stability. Haliti concludes that minority’s rights shouldn’t be ever established on the way to jeopardize fundamental principles of equality. State should be joint home for all ethnic, religious and lingual groups that are located in it and which enjoy equality, on the way that no-one is considered as a less worth citizen. Apartheid in South Africa indicated how one intolerant and irreconcilable minority can prevent members of majority to enjoy right to equality. Almost all countries are multiethnic and multiconfesional and they will remain such. If nothing else, national societies will become more and not less pluralistic, owing to the influence of human rights and democracy. Bajram Haliti, president ROMANO čaćipe romska ISTINA 25 REAGIRANJA 26 Život u najvećem izbjegličkom kampu na Balkanu NAJVAŽNIJA STVAR JE DIJALOG “Tokom projekta često nijesmo ni svjesni napretka mladih.Tek kada se kasnije vrate i kažu nam kako su se zaposlili, shvatamo da smo postigli veliki napredak.” MNE Foruma, i uvodi nas u prostoriju punu dječjih igračaka, koncert nih postera i kompjutora. Po Gardijanovom članku iz 2009. godine, Konik je najveći izbjeglički kamp na Balkanu. Preko 2.000 Roma tamo živi u barakama sagrađenim od šperploče, lima i sličnih materijala. Požari su česti u njiho- T ijekom izrade studije o životu Roma na Balkanu, Sofija Soderland i Elin Varnelida posjetili su Podgoricu – Izbjeglički kamp na Vrelima ribničkim i kancelariju MNE Foruma, gdje su se susreli s mladim Romima. Upoznali su Rome koji se žele obrazovati i omogućiti si mjesto u društvu, ali i alarmantne uvjete u kojima Romi na Koniku žive. Nalazimo se u ulici Bratstva i jedinstva broj 4, ispred zgrade koja se nalazi na najvećem bulevaru u Crnoj Gori. Vrata nam otvara Dijana Uljarević koja je zadužena za programe ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA ganizirao u izbjegličkom kampu, prve nogometne utakmice ili kada su djeca prvi put pokazala svoje plesne vještine. “Učim ih da se ne stide sebe”, uz osmijeh govori Osman. “Kada sam bio u njihovim godinama, pogađala me diskriminacija...” Obrazovanje je najčešći razlog za nezaposlenost vim kućama, a tijekom zime i velikih kiša, često prokišnjava. Nadamo se da ćemo napraviti dobre fotografije Kampa, poput mladog crnogorskog fotografa Pavla Ćalasana, koje se izlažu u šoping centru. Ipak, prije našeg odlaska, stiže Osman Mustafaj. Sasvim je normalno da i bivši sudionici na projektima navrate u MNE Forum. “Tokom projekta često nijesmo ni svjesni napretka mladih”, priča Dijana. “Tek kada se kasnije vrate i kažu nam kako su se zaposlili, shvatamo da smo postigli veliki napredak.” Osman je kao 12-godišnjak došao sa Kosova. Sada je njegov dom na Koniku. Osman je postao aktivan član Foruma, a razmišlja da pokrene i vlastitu nevladinu organizaciju “Ujedinjenje mladih Roma, Aškalija i Egipćana na Balkanu”. On želi podići svijest mladih Roma, i slušajući Dijanu, shvaćate odakle mu ta želja. “Najvažnija stvar je dijalog”, kažu mladi u MNE Forumu. “Strane organizacije podržavaju većinu naših aktivnosti – crnogorska vlada je uglavnom odsutna, ali to nije dovoljno da bi se razvile sposobnosti mladih Roma. Zato smo mi tu, da bi pomogli romskoj omladini da razvije svoje komunikacione vještine, da otkriju talente koje imaju...” Osman se prisjeća prvih karaoka koje je or- “Učim ih da se ne stide sebe”, uz osmijeh govori Osman. “Kada sam bio u njihovim godinama, pogađala me diskriminacija...” ROMANO čaćipe romska ISTINA Godine 2003. bez obrazovanja je bilo 61,3 posto romske populacije, 21,3 posto je napustilo osnovnu školu. Samo 9,2 posto je završilo školu, a samo 6 Roma je od 2004. do 2005. godine upisano na fakultet, od čega je četvero napustilo studije”, stoji u studiji Sofije Soderlend i Elina Varnelida koja je objavljena 2009. godine. Na zidu kancelarije MNE Foruma je okačen i novinski članak posvećen Barcic Recordsu, hip hop grupi s Konika. Sofija i Elin su za svoju studiju prikupljali romske priče iz Kampa, gdje izbjegličke porodice žive u neprimjerenim prostorijama, suočavaju se s kriminalom, prostitucijom i problemima s drogom. Kako pokazuju istraživanja iz 2007. godine, 82 posto Roma u Crnoj Gori je nezaposleno, a obrazovanje je prepoznato kao najčešći razlog. 27 ROMI U SRBIJI 28 U Srbiji, prema procjenama, živi oko 450.000 Roma, a za unapređenje njihovog položaja i integraciju prošle je godine izdvojeno oko 4 milijuna eura. Tri mladića su 10. ožujka ispred Trgovačke škole u Cetinjskoj ulici oko 14 h pretukli i vrijeđali Aliju Omerovića, učenika trećeg razreda te škole. Nakon što su napadači pobjegli, Alija je o napadu obavijestio direktora škole koji je pozvao policiju. Učenika kome je lice bilo plavo i podbuhlo, otac je odveo na Hitnu pomoć gdje su ustanovljene povrede oka, rečeno je u Nacionalnom savjetu Roma. Načela demokracije u Srbiji ponovno dovedena u pitanje Kako su 11. ožujka javili beogradski mediji, zbog napada su uhapšena tri mladića koji su na saslušanju u policiji. Prema izvještajima medija, mladići imaju po 21 godinu. Nacionalni savjet Roma osudio je 10. ožujka vandalsko ponašanje mladića, apelirao na građane Srbije da osude napad, a vlasti da nađu i kazne napadače. “U vrijeme sprovođenja Dekade Roma 2005.-2015. godine i u vrijeme kada Srbija treba da pokaže svoju demokratičnost, ovako ružni pojedinačni slučajevi blate Srbiju i srpski narod”, dodali su u Savjetu. Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić je 10. ožujka najoštrije osudio Procjenjuje se da u Srbiji živi oko 450.000 Roma Grupa mladića pretukla je 10. ožujka učenika Trgovačke škole romske nacionalnosti ispred škole, u centru Beograda. Policija je uhapsila osumnjičene za napad. Napad su najoštrije osudili potpredsjednik Vlade Srbije za europske integracije i predsjednik Savjeta za unapređenje položaja Roma Božidar Đelić i Nacionalni savjet Roma nasilje nad Omerovićem. “Srbija je država svih građana koji u njoj žive i najsnažnije ćemo se suprotstaviti svima onima koji nasiljem i diskriminacijskim ponašanjem ruše vladavinu prava i krše ljudska i manjinska prava i slobode u Srbiji”, naveo je Đelić u saopćenju koje prenosi njegov kabinet. On je rekao da će Srbija iskoristi sve raspoložive mehanizme da zaštiti svoje građane i kazni one koji dovedu u pitanje načela građan- Za sprovođenje Strategije za unapređenje položaja Roma u 2009. godini izdvojeno je 5 milijuna eura, a u 2010. oko 4 milijuna. ROMANO čaćipe romska ISTINA ske demokracije Srbije i potiču neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost na osnovi nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti. Za unapređenje položaja Roma 4 milijuna eura u 2010. U odgovorima na Upitnik, koji je Srbija uručila Europskoj komisiji 31. svibnja, navodi se da najveći broj istraživača procjenjuje da u Srbiji živi oko 450.000 Roma. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Srbiji je živjelo 108.193 građana romske nacionalnosti, a iste godine sprovedeno je istraživanje u 593 naselja u kojima je živjelo 201.353 Roma starosjedilaca i 48.238 interno raseljenih Roma. Za sprovođenje Strategije za unapređenje položaja Roma u 2009. izdvojeno je 5 milijuna eura, a u 2010. oko 4 milijuna eura. U odgovorima na Upitnik se navode i opći podaci o broju krivičnih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti u prethodnim godinama. ROMI U SRBIJI Vasin: Poziv Vojvodini iz EU za u društvo”, rekao je Vasin i dodao sprovođenje modela za Rome da u centralnoj Srbiji ne postoje ni Zbog rasne i druge diskriminacije u 2008. godini je primljeno 7 prijava, protiv 6 je pokrenuta istraga i donijete su dvije presude uvjetne kazne Prema tim podacima, u Srbiji je 2008. godine prijavljena 81 osoba, od čega je 49 procesuirano, a u 26 slučajeva su počinioci osuđeni. U 2009. godini podnijete su prijave protiv 82 osobe, pokrenuta je istraga protiv 42 osobe, a u 38 slučajeva je počinilac osuđen. Devet osoba je osuđeno na kazne zatvora, a uvjetno je osuđeno 28 osoba. Na kraju 2009. godine ostalo je 28 neriješenih istraga. Zbog rasne i druge diskriminacije u 2008. godini je primljeno sedam prijava, protiv šest osoba je pokrenuta istraga i donijete su dvije presude uvjetne kazne. U 2009. godini je podnijeto pet prijava, procesuirane su četiri, a donijeta je jedna presuda. U odgovorima na Upitnik srpske vlasti su iznijele podatke i o naporima koji se čine u obrazovanju romske populacije. Ti podaci se uglavnom odnose na Vojvodinu, gdje je u školskoj godini 2009./2010. u 23 osnovne škole organizirano izučavanje predmeta Romski jezik s elementima nacionalne kulture za 695 učenika. U toj školskoj godini obrazovanjem za odrasle je obuhvaćeno ukupno 370 pripadnika romske nacionalnosti što je 8% više nego prethodne godine, navodi se u odgovorima na pitanja u Upitniku o romskoj populaciji i mjerama za njihovu integraciju. Pokrajinski sekretar za rad i zapošljavanje Miroslav Vasin izjavio je 10. ožujka da je, bez obzira na kontinuiranu pomoć koju Romi u Vojvodini dobivaju u raznim oblastima, situacija i dalje više nego katastrofalna. “Romi su apsolutno najsiromašniji među siromašnima u Srbiji. Uradili smo mnogo, ali to je samo jedna kap u moru”, kazao je Vasin na konferenciji za novinare. On je rekao da je Vojvodina dobila poziv od Europske komisije da implementira svoj model unapređenja položaja Roma u društvu i u zemljama Europske unije. Dodao je da je poziv uslijedio pošto su predstavnici pokrajinske vlade i vojvođanske Kancelarije za inkluziju Roma krajem prošle godine taj model predstavili zvaničnicima u Europskoj komisiji. Pokrajinski sekretar je ocijenio da je Kancelarija za inkluziju Roma pokazala svu opravdanost svoga postojanja i naveo da Vlada Vojvodine ulaže velika sredstva u integraciju Roma u društvo. “Naš model nije samo model za cijelu Srbiju, već model za cijelu Europu. Umjesto da se Romi getoiziraju, mi vodimo politiku integracije Roma ROMANO čaćipe romska ISTINA volja ni sluh za prihvaćanje vojvođanskog modela. On je naveo da Vojvodina ulaže puno u školovanje romske djece, jer je to preduvjet da Romi dobiju svoju intelektualnu elitu, koja će preuzeti brigu o vlastitoj nacionalnoj zajednici. Dodao je da pokrajina mnogo ulaže i u rješavanje stambenih pitanja Roma, kao i da potpomaže razvoj privatnog posla kod Roma. Napredak u obrazovanju vidljiv u Vojvodini Direktor Kancelarije za inkluziju Roma Duško Jovanović rekao je da u oblasti obrazovanja Roma ima velikog napretka u Vojvodini i naveo da na Novosadskom fakultetu studira više od 250 Roma. “To je više nego li na svim univerzitetima u Srbiji zajedno, a više je i od europskog proseka”, naveo je Jovanović. Potpredsjednica pokrajinske vlade Ana Tomanova-Makanova izrazila je zadovoljstvo što je 10. ožujka promoviran prvi broj mjesečnika “Dekada Roma u Vojvodini”. Ona je navela da pokrajinska vlada godišnje izdvaja više od 300 milijuna dinara za medije na jezicima nacionalnih manjina. 29 REAGIRANJA 30 Spomenik Šabanu Bajramoviću u Muzeju romske kulture M uzej romske kulture u Beogradu podnijet će zahtjev autoru spomenika Šabana Bajramovića da se odlije još jedna kopija spomenika i smjesti u Muzej romske kulture, gdje neće biti skrnavljen, rečeno je 18. veljače iz te romske ustanove. “Nepoznati delinkventi po četvrti, ali siguran sam, ne i posljednji put, skrnave, crtajući ili pišući ogromne poruke na račun Roma. Ovih dana su ti ‘nepoznati’ na postamentu Šabanovog monumenta ispisali ‘Stop ciganskom teroru’”, navodi se u izvještaju direktora Muzeja Dragoljuba Ackovića, povodom najnovijeg skrnavljenja spomenika. Acković je upitao kako to Romi vrše teror nad srpskim “nepoznatim delinkventima” ali i istakao kako su Romi od kolovoza prošle godine znali da Šaban Bajramović tamo neće imati mira. “Znamo i mi da ovaj Muzej i nije baš neko mjesto za ‘kralja Šabana’, ali je sigurno bolje od Nišavskog keja i puno sigurnije”, ocijenio je Acković. U Muzeju bi, kako se dodaje, svakog jutra na postamentu spomenika, umjesto pogrdnih riječi upućenih Romima, osvanjivali buketi cvijeća, koje će mu donositi njegovi štovatelji neromskog i romskog porijekla. “Neka Šaban bar tu ima mira, ako ga u svom rodnom Nišu nema”, navodi se u izvještaju. ROMANO čaćipe M uzei romana kulturako ano Beogradi ka dol oficielno rodipe e autoreske monumenti SSaban Bajramovichesko te kerolpe pana jekh kopia e monumenteski savi ka ovol ano Muzei, kote na ka ccalaven ole, mtohavdo avdvie kotar odoja romani instuticia. “Bipindzzarde delikventja po sstarto drom numa sigurno sim, na ini paluno drom, ccalavena, hramiba bilaccho akharibe pedo logari e Romengo. Akala divende odola ‘bipindzzarde’ ano postamenti SSabaneske monumentesko hraminde ‘Stop ciganenge teroreske’”, phenalep ano mothovdipe e direktoresko Muzei romana kulturako Dragoljub Ackovich, kotar majnevo ccalavdipe e monumentesko. Ackovich puccla sar odova o Roma kerena terori pedo srbikane “bipindzzarde d el i k v e ntja” numa ini phengja kaj o Roma e avgustea nakhle bersseste dzzande kaj SSaban Bajramov jich odote na ka ovol ole tehnipe. “Dzzana ini amen kaj akava Muzei ini nane disavo than vass ‘thagar SSaban’, numa sigurno sito possukar e Nissavake kejesta. Ini odote but posigurno”, denga nota Ackovich. romska ISTINA govoreći OBRAZOVANJE otvoreno Milijun dolara za obrazovanje Roma Autor: Dinko Gruhonjić P okrajinski sekretarijat za obrazovanje u Vojvodini uz podršku Fonda za otvoreno društvo Srbije, i u suradnji s Roma Education Fundom, realizirat će od ove godine projekt vrijedan milijun američkih dolara, kojim se omogućuje nastavak stipendiranja srednjoškolaca romske nacionalnosti iz Vojvodine. Cilj projekta kojim se nastavlja stipendiranje je omogućiti školovanje romske djece i nakon završene osnovne škole. Jer, “obrazovanje je preduvjet za emancipaciju romskog stanovništva” Molimo djecu da se školuju! Vojvođanski sekretar za obrazovanje Zoltan Jegeš rekao je da će do lipnja 2011. godine glavni cilj projekta biti da se romska djeca iz Vojvodine i njihovi roditelji motiviraju da nastave školovanje i nakon završene osnovne škole. Prema njegovim riječima, dio projekta bit će usmjeren kako bi se što više romske djece animiralo da nastave školovanje. „Želimo ubijediti svako romsko dijete koje završi osnovnu školu da krene i u srednju školu, jer ćemo im omogućiti stipendiju. za razrješenje svih onih socijalnih i društvenih problema koje romska zajednica ima, nema boljeg rješenja nego da se školuju. Molimo svu romsku ROMANO ROMANO čaćipe čaćipe romska romska ISTINA ISTINA djecu i njihove roditelje da razmišljaju o tome u koju srednju školu će se djeca upisati”, poručuje Jegeš. Školovanje kao pred uvjet za emancipaciju Izvršna direktorica Fonda za otvoreno društvo Srbije, Jadranka Jelinčić kazala je da sredstva za stipendije dolaze iz Urgentnog fonda ove organizacije, kako bi se sanirale posljedice svjetske ekonomske krize. Ona je izrazila nadu da će i drugi projekti koji će se pojaviti i druge politike koje će se realizirati do 2015. godine, kada se završava Dekada Roma, dovesti do ovako konkretnih rezultata. „Dakle, da ćemo imati romsku djecu koja pohađaju i završavaju školu i - nadam se - koja se zapošljavaju poslije toga”, kazala je Jelinčić. U Vojvodini je značajno povećan i broj studenata romske nacionalnosti na Novosadskom fakultetu. Prema riječima Zoltana Jegeša, upravo je obrazovanje preduvjetza emancipaciju romske zajednice. 31 događaji 32 Stanje Roma u Sloveniji svakim danom teže U Zalogu kod Novog Mesta, 8. veljače došlo je do pucnjave, gdje je 57-godišnja Romkinja preminula, a njezin 32-godišnji ranjeni sin smješten je u bolnicu. Do pucnjave je došlo u zgradi blizu stare ciglane. Majka i sin, došli su u zgradu po staro željezo i tada je na njih počeo pucati vlasnik zgrade. Taj isti vlasnik firme norveški je biznismen koji je sam pozvao Romkinju u objekt jer joj je ponudio da može odnijeti staro željezo sa sobom te joj predložio da sa sobom povede i svog sina. Kao i obično, policija će zaključiti istragu riječima: ”Romi su ucjenjivali biznismena, koji se branio i počeo pucati!” Na ovakvom principu djeluje slovenska takozvana pravna država. Haris Tahirović ocjenjuje stanje u Sloveniji sve više nacionalno usmjerenim i veoma nasilnim prema pripadnicima romske nacionalne manjine. Stanje Roma u Soveniji niti izdaleka nije sjajno, kako to predstavljaju razni izvještaji vlade Republike Slovenije Savjetu Europe, jer je netolerantnost prema Romima na slovenskoj teritoriji sve veća. Prvo je vlada Republike Slovenije razdijelila romsku zajednicu na dvije grupe, potom im je još i oduzela i njihova prava prema kojima su državljani Republike Slovenije samo zato jer njihovi korijeni potječu iz bivše Jugoslavije, znači nisu autohtoni Romi, kao neki, koji su zamijenili svoja prezimena sa slovenskim i tako su postali “autohtoni Romi”. G. Tahirović smatra kako je potrebno hitno upozoriti europske institucije, kako bi one upozorile Republiku Sloveniju na kršenje temeljnih ljudskih prava. Europa bi svakako trebala provjeriti stvarno stanje Roma u Republici Sloveniji. Tahirović smatra kako bi u Vijeću Europe bili iznenađeni izvještajima i stvarnim stanjem koje Vlada Republike Slovenije šalje Savjetu Europe. Haris Tahirović Predsjednik Zveze romske skupnosti Slovenije Umbrella Vođa Romskega Informacijskega Centra LjubljanaRiC Ljubljana RUMUNJSKA – PROSVJEDI PROTIV DELOŽACIJE P o snijegu i niskim temperaturama, 19. siječnja, u središtu Cluj-Napoca, četvrtog po veličini grada u Rumunjskoj, okupili su se Romi i ne-Romi prosvjedujući protiv deložacije 270 Roma iz njihovih domova u centru grada na odvojenu lokaciju, u oko 18 kilometara udaljeno romsko naselje PATA-Rat. Prema istraživanju Europskog centra za prava Roma (ERRC), s lokalnim partnerima Amare Phrala i Zakladom Čežnja, u samo jedan dan upozorenja 17. prosinca prošle godine, 270 romskih domova u ulici Coastei je srušeno, a stanovnici su prisilno odvedeni u socijalni smještaj u PATA-Ratu, lokaciju na kojoj je deponij smeća i otrovnih otpada. U takozvanim Modularnim domovima, u koje su smještene romske obitelji, nedostaje grijanje, tople vode i kuhinje, a između 7 i 13-ero ljudi nagurano je u najviše 18 četvornih metara jednosobnog apartmana dok četiri apartmana dijele jednu kupaonicu. Rumunjski moratorij na zimske deložacije je zanemaren, kao što je činjenica da su mnogi pogođeni Romi plaćali najam općini da rade i pohađaju škole u centru grada. ERRC je i svojim partnerima; rumunjskoj lokalnoj i na- ROMANO čaćipe cionalnoj vlasti i predstavnicima Europske unije, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, poslao pismo koje ocrtava kršenja ljudskih prava i standarda. ERRC je zajedno s partnerima pozvao na hitne mjere kako bi se oboljeli preselili natrag u Cluj-Napoca i ponovno ih se smjestilo u odgovarajući alternativni smještaj. Robert Kushen, izvršni direktor ERRC, rekao je kako "ilegalne radnje poput ove deložacije naglašavaju potrebu za pan-europskom akcijom za zaštitu prava Roma. Izbacivanjem Roma iz njihovih domova, njihovo odsijecanje od radnih mjesta i njihovih škola, gradonačelnik Cluja samo potiče Rome na migraciju u Francusku i druge zemlje u potrazi za boljim životom". ERRC i njegovi partneri također su osudili kršenja Rumunjske i međunarodnog prava nanijetih od strane lokalnih vlasti na stanovništvo tijekom iseljenja. Sinan Gokcen ERRC Media and Communications Officer [email protected] +36.30.500.1324 romska ISTINA događaji Vojvođanski model integracije Roma u društvo bit će predstavljen u svim zemljama Europske unije, nakon što je Europska komisija izrazila želju da taj model bude implementiran u EU Integracija Roma po ugledu na Vojvodinu Autor: Dinko Gruhonjić V ojvodina jedina u Srbiji ima Kancelariju za inkluziju Roma, a iz svoga budžeta pokrajina izdvaja značajna sredstva za obrazovanje Roma, za zapošljavanje, za pokretanje biznisa, kao i za rješavanje stambenih pitanja. Kap u moru Pokrajinski sekretar za rad Miroslav Vasin kaže da je to jedna od rijetkih oblasti gdje Vojvodina i Srbija prednjače, gdje se neki model, koji se kod nas implementira, uzima kao primjer i zemljama EU. „Pokazat ćemo da u Vojvodini u ovom momentu, umjesto da se Romi getoiziraju i prebrojavaju, mi vodimo politiku potpune integracije Roma u društvenu zajednicu“, navodi Vasin. On, međutim, dodaje da su problemi brojni. „Pokušavamo pomoći Romima koji su apsolutno najsiromašniji među siromašnima, a situacija je, bez obzira na sve pomake koje smo učinili, izuzetno teška. Vrlo je teško rješavati probleme u jednom moru problema. Jer, uradiš jako mnogo, a to je samo jedna kap“, kaže Vasin. Odnos prema Romima u EU nije za pohvalu: Francuska je nedavno protjerala veliki broj Roma u Bugarsku i Rumunjsku. U najtežem položaju su Romkinje, kaže Radmila Zećirović iz romske ženske organizacije „Amarilis“. Ona navodi da što se tiče obrazovne strukture Romkinja, 87,1 posto nema obrazovanje, bilo da je bez škole (18,8 posto) ili je funkcionalno nepismeno (68,3 posto). Samo 0,4 posto ima završenu višu školu ili fakultet, navodi Radmila Zećirović. Međutim, napretka u obrazovanju mladih Roma ima, kaže direktor pokrajinske Kancelarije za inkluROMANO čaćipe romska ISTINA ziju Roma Duško Jovanović. „Ukazujem na činjenicu da mi danas na Univerzitetu u Novom Sadu imamo više od 250 studenata romske nacionalnosti, što je više nego što imaju svi univerziteti u Srbiji zajedno“, precizira Jovanović. Obrazovanje jedini spas Školovanje mladih Roma, koji će kasnije preuzeti brigu o svojoj nacionalnoj zajednici, jedno je od polja u koje pokrajina ulaže značajna sredstva. Pored toga, ulaže se u rješavanje stambenih pitanja, daju se subvencije za zapošljavanje Roma, a više od 50 poduzeća u Vojvodini osnovali su Romi, također uz podršku pokrajinske vlade. Prije nekoliko dana iz štampe je izašao i prvi broj mjesečnika „Dekada Roma u Vojvodini“, na romskom, srpskom i engleskom jeziku. 33 GOVOREĆI OTVORENO 34 Ima ih posvuda: na ulicama, na trgovina, na raskršćima – romska djeca koja prose. Kako je organiziran lanac dječjeg prosjačenja u Zagrebu? Tko stoji iza njega? Jedno je sigurno: žrtve unosnog biznisa su baš mali Romi Život na semaforu – romska djeca prosjaci Izvor; Deutsche Welle L ijepo vrijeme na zagrebačke prometnice svakoga proljeća donese navalu romskih prosjaka koji prilaze automobilima na raskršću, lupaju po staklima i izgovaraju nerazumljive molbe dok ispruženom rukom traže novac. Gotovo u pravilu se radi o majkama s djecom ili djeci koja bez ikakvog nadzora, najčešće gladna, prljava i bosa, od jutra do mraka hodaju u oblaku ispušnih plinova, umjesto da dane provode u školskoj klupi ili u igri s vršnjacima. Smirujući savjest, tek pokoji građanin im udijeli kunu ili dvije, konstatirajući da se ne može više učiniti, jer misle da se radi o romskoj tradiciji i kulturi. No čak i ako je nekad bilo tako, danas više nije, jer prosjačenje iz životne potrebe više ne postoji, upozorava predsjednik Udruge Romi za Rome Bajro Bajrić. Otvoreno kaže: radi se o organiziranom biznisu koji krši svako pravo djeteta, a pred kojim nadležne institucije zatvaraju oči. Na zagrebačkim cestama su djeca iz brojnih romskih naselja, posebiROMANO čaćipe romska ISTINA ce varaždinskih i đurđevačkih, koja prosjačenjem na semaforima gube zdravlje, dostojanstvo i budućnost. No to je zapravo tek samo površinski sloj priče u čijoj se pozadini krije pravi kriminal. Djeca otplaćuju kamatarske dugove roditelja Kroz svoj rad u romskim zajednicama Bajrić je došao do stravičnih saznanja. Kaže, prosjačenje zapravo organiziraju kamatari unutar samih romskih naselja. Od roditelja koji im GOVOREĆI OTVORENO ne mogu vratiti novac, uzimaju djecu koja dnevnim zaradama od dvjestotinjak kuna vraćaju obiteljske dugove. Ne zarade li dovoljno, djeca se često udružuju u male pljačkaške bande, a sve kako bi namaknuli traženi dnevni utržak i izbjegli batine svojih novih gospodara. Dijete zapravo od prosjačenja nema ništa, kaže Bajrić i optužuje institucije da ne poduzimaju ništa, iako se zna da u predgrađu metropole postoje iznajmljene kuće iz kojih se djeca organizirano kombijima razvoze po prometnim raskršćima. Osobno je vidio i jednu gospođu koja redovnim autobusnim linijama iz Đurđevca doprema djecu u Zagreb, gdje ih raspoređuje po tramvajima. Organizatori potom svakih nekoliko sati obilaze djecu i uzimaju im utržak, ostavljajući djetetu tek toliko da si kupi nekakvo pecivo ili slatkiš. U 2010. godini samo 10 procesuiranih slučajeva Dječja pravobraniteljica Mila Jelavić upozorava da država mora učiniti sve da zaštiti djecu koja su primorana prositi na ulicama, ali i da kazni sve one koji žive na račun dječje patnje i zatiranja prava djece. Svaki slučaj treba ispitati i procesuirati, a građanin ne smije zaboraviti svoju dužnost da policiji prijavi uočene slučajeve zlostavljanja i zanemarivanja djeteta. Štoviše, smatra da bi čak i građanska savjest u ovakvim slučajevima trebala biti jača od same zakonske obveze. No čini se da policija i ne može učiniti puno, barem ako je suditi prema onome što nam je objasnio donačelnik Odjela za javni red zagrebačke policije Ivo Jakić. Ako se utvrdi da je dijete prosjačilo na poticaj roditelja, o svemu se obavještava Centar za socijalnu skrb. Ako se radi o djetetu, sankcioniraju se roditelji, a ako se radi o maloljetniku od 14 do 16 godina, izriče se odgojna mjera. Uhvati li policija maloljetnika starijeg od 16 godina, može mu izreći novčanu kaznu. Prema dostupnim brojkama, maloljetni prosjaci ne trebaju strahovati od mogućih kazni, budući da je zagrebačka policija u 2010. godini zabilježila tek 10 slučajeva prosjačenja osoba mlađih od 18 godina. U četiri slučaja se radilo o djeci mlađoj od 14 godina, pet ih je bilo starije od 14 godina, a u jednom se slučaju radilo o odrasloj osobi koja je prosjačila s djetetom. Ukupno je prijavljeno šest roditelja. Za ove skromne brojke zagrebačka policija je prošle godine provela 39 akcija. Recidivi su česti i očekivani. I Romi diskriminiraju Rome Kako smo baš negdje u sredini desetljeća koje je posvećeno Romima, država mora jače poraditi na obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i stambenom zbrinjavanju ove diskriminirane skupine. Hrvatskoj to ne bi trebalo biti teško, jer ima svega desetak tisuća deklariranih Roma, iako je realno za očekivati da ih je oko 30.000. S druge strane, Bajro Bajrić tvrdi da su Romi u hrvatskom društvu diskriminirani točno onoliko koliko to žele biti. Ne odriče odgovornost romske zajednice za situaciju u kojoj se sada nalazi, no veliku priliku ROMANO čaćipe romska ISTINA za iskorak vidi u eurointegracijskim procesima. Iako su odbačeni od društva, i unutar same romske zajednice postoji diskriminacija kroz, uvjetno rečeno, kastinski sustav u kojem razlikujemo one koji žive puno bolje od hrvatskog prosjeka, ali i one koji od malih nogu prose na ulicama velikih gradova i nemaju gotovo nikakve životne perspektive. Zbog čega onda bogati Romi ne pomažu svojoj siromašnoj braći i zašto je tako teško probiti barijere unutar romskih socijalnih slojeva? “Odgovor treba tražiti u činjenici da Romi nisu nikada imali svoju državu. Unutar svoje zajednice nismo solidarni i baš zbog toga ne trebamo ni tražiti da drugi budu solidarni prema nama”, odgovara Bajrić. Pojedincu je puno lakše oprati savjest udjeljivanjem kune ili dvije, umjesto da zaista nešto poduzme. Kao primjer nebrige govore prometnice kroz romska naselja, koja zapravo nemaju ni struje, ni vode, ni elementarnih uvjeta za život. U takvom okruženju, romsko dijete ima male mogućnosti za uspješno školovanje, a svakom isprošenom kunom mu se životni izgledi smanjuju. 35 KULTURA 36 „Rolling“ se kotrlja još jednom “Rolling” is rolling once more O d 2. do 5. ožujka 2011. godine Rolling Film Festival prikazao je, po drugi put, više od 30 filmova o Romima napravljenih od strane Roma iz cijelog svijeta. Povijest, kultura, umjetnost, teškoće i veselje, drame i jednostavnost svakodnevnog života došli su kroz objektive kamera sjajnih režisera preko Rolling filmskog platna. Razgovore između publike, umjetnika, akademaca i gostiju će pratiti projekcije. Osim dokumentarnih filmova, prvi put, Rolling je prikazao i „drame“ mladih Roma – kroz kratke filmove koje su samostalno napravili koristeći mobilni telefon. Čitanje poezije, izložba i živa muzika obogatit će ovogodišnji festival. Svečano otvaranje održano je 2. ožujka 2011. godine u 19:00 h. Domaćin cjelokupnog festivala je ODA pozorište. Rolling Film Festival je predvidio i poseban školski program u sklopu ovog projekta. Nakon trodnevnog programa u Prištini koji će uključiti tri škole, Rolling Film Festival će posjetiti i 8 srednjih škola širom Kosova: Gračanica, Laplje Selo, Mitrovica, Peć, Plemetina, Đakovica, Prizren i Kamenica. Na ovom putujućem festivalu nazvanom Rolling on the Road, mladi će imati priliku vidjeti specijalni filmski program odabran od strane eksperata omladinskog rada. Nakon projekcija, koristeći se metodama neformalnog obrazovanja (igre, teatar, „Stop i Akt“ i ostale interaktivne aktivnosti), sudionici će imati priliku diskutirati o problemima Roma, manjina općenito, ljudskim pravima, rasizmu itd. Također se kroz grupne diskusije moglo osvijestiti i prisustvo stereotipa i predrasuda u sebi i svom okruženju. Ovaj program ima za cilj otvaranje novih vidika kao i prihvaćanja drugih i sebe kao ravnopravnog sudionika u društvu. ROMANO čaćipe romska ISTINA Between 2–5 March 2011, Rolling Film Festival will showcase, for the second time, more than 30 films made by and about Roma from all over the world. History, culture, art, hardships and joyfulness, life dramas and the simpleness of everyday life will come alive, to you, through the camera lenses of brilliant directors, to the screens of Rolling. Discussions between audience, artists, academics, and guests will follow screenings. Not only documentary movies, but for the first time, Rolling will showcase the “dreams” of young Roma - recreated in their short mobile phone films. Poetry reading, an art exhibition and live music will all add richness to this year’s Festival. The opening ceremony will take place at 19:00 on the 2nd of March 2011. The entire festival is hosted at ODA Theater. ROMI U BiH ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI Tekst; Danijela Milešević R omi se još uvijek bore za ostvarivanje elementarnih ljudskih prava, kao što su pravo na rad, na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, na obrazovanje. Jedan od pokazatelja problema Roma u BiH je činjenica da i dalje znatan broj istih ne posjeduje osobne dokumente, uključujući izvod iz matične knjige rođenih, osobnu iskaznicu, potvrde o mjestu prebivališta i dokumente kojima bi mogli dokazati svoje pravo na socijalnu pomoć i zdravstveno osiguranje. Znači, neposjedovanje osobnih dokumenata čini ih još ugroženijim s obzirom na to da ne mogu dokazati svoja građanska prava. Romi su ekonomski i socijalno najugroženiji dio stanovništva u BiH. Od 1991. do 2001. g., ratni sukobi u zemlji i okruženju utjecali su na velike migracije Roma, tako da sada pored domicilnih Roma u BiH imamo i veliki broj Roma koji su izbjegli s Kosova. Nemaju svi Romi s Kosova status izbjeglice u BiH. Nažalost, postoji i veći broj takvih Roma koji ne posjeduju nikakav osobni dokument odnosno koji nisu regulirali svoj boravak u BiH. Osobna iskaznica odnosno lična karta je javna isprava kojom se dokazuje identitet, mjesto i datum rođenja, prebivalište, odnosno boravište za raseljeno lice i državljanstvo BiH. Uz zahtjev za izdavanje osobne iskaznice državljanin je obavezan priložiti određenu dokumentaciju kao što su dokaz o identitetu i državljanstvu BiH. Pri prikupljanju potrebne dokumentacije pojavljuje se problem. Naime, Romi zbog svojih čestih promjena mjesta prebivališta uglavnom ne žive u mjestu gdje su rođeni. Tako zbog svoje jako teške financij- ske situacije i nisu u stanju pribaviti potrebne dokumente iz udaljenih općina. U većini slučajeva nije im ni poznat točan datum i mjesto rođenja, a i dalje veliki broj njih nije upisan u matične knjige. Problem se pojavljuje i kod plaćanja administrativnih taksi za izdavanje dokumenata. To je jedan od razloga zbog čega izvjestan broj Roma rođenih u BiH ne posjeduje osobnu iskaznicu. Rok za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih je 30 dana. Redovan upis u matičnu knjigu rođenih je besplatan. Naknadni upis u matične knjigu rođenih se plaća. Kada se žena porodi u bolnici, uprava bolnice ima zakonsku obavezu prijaviti rođenje djeteta matičnom uredu. Dijete koje je rođeno izvan bolnice roditelj je zakonski obavezan prijaviti matičnom uredu u općini u kojoj je dijete rođeno. Ako roditelji ne upišu dijete u predviđenom roku od 30 dana nakon njegovog rođenja, vrši se naknadni upis u matičnu knjigu rođenih. UPIS U MATIČNE KNJIGE ROĐENIH U matične knjige rođenih upisuju se: podaci o rođenju, podaci o roditeljima djeteta, priznavanje i utvrđivanje putem međunarodnih sporazuma. Osobe koja podnose zahtjev za stjecanje državljanstva uz zahtjev moraju priložiti određene dokumente kao što su dokaz o prebivalištu odnosno boravištu, rodni list, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje da nisu osuđivani itd. Također moraju platiti određenu taksu. Razlog što neki Romi odustaju od zahtjeva za stjecanje državljanstva iako ispunjavaju uvjete je taj što nisu u stanju platiti određene administrativROMANO čaćipe romska ISTINA ne takse i naknade neophodne za pribavljanje traženih dokumenata odnosno za podnošenje zahtjeva bez štete za nužno izdržavanje svoje obitelji. Zabilježen je određen broj Roma koji borave u BiH i više od 30 godina, ali koji do danas nisu stekli državljanstvo. Riječ je o osobama koje su rođene na Kosovu, a koje nisu uredno registrirale svoj boravak u BiH svih ovih godina, odnosno nisu nikad posjedovale osobnu iskaznicu. Problem se pojavljuje kod dokazivanja boravka u BiH. Pitanje stjecanja državljanstva BiH kao dvojnog državljanstva shodno zaključenom Ugovoru između BiH i SRJ je aktualno kod Roma izbjeglica s Kosova koji su zasnovali bračnu zajednicu sa državljanima BiH. STAMBENO PITANJE Većina mnogočlanih romskih porodica u čitavoj BiH žive u jako lošim stambenim uvjetima. Riječ je uglavnom o propalim i napuštenim barakama, skladištima, odnosno deponijima. Zbog nemogućnosti prijave boravka, odnosno prebivališta u naseljima bez legalne osnove stanovanja, oni ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje. Naročito je problem infrastrukture izražen u romskim naseljima. Legalizacija objekata je jedan od problema Roma koji imaju riješeno stambeno pitanje. Naime, Romi koji su sagradili kuću bez građevinske dozvole nisu u stanju zbog teške financijske situacije platiti zakonom propisane takse za legalizaciju. Ovaj problem naročito je bio izražen prilikom obnove devastiranih obiteljskih kuća Roma povratnika. Naime, isti nisu imali dokaz vlasništva nad svojom imovinom. 37 38 ROMI U bih ROMANO čaćipe romska ISTINA ROMI U BiH PRAVO NA RAD, ZABRANA DISKRIMINACIJE U oba entiteta u Zakonu o radu unesena su sljedeća ekonomska i socijalna prava radnika: pravo na rad, pravo na jednake uvjete rada, pravo na socijalnu sigurnost itd. Ustav BiH jamči principe nediskriminacije i jednakosti, kako je naznačeno međunarodnim standardima o ljudskim pravima. Federalni Zakon o radu i Zakon o radu RS zabranjuju diskriminaciju pri zapošljavanju i na radnom mjestu. Međutim, nizak nivo obrazovanja Roma predstavlja prepreku za njihovo zapošljavanje. Jedan od glavnih razloga zašto Romi ne koriste programe za samozapošljavanje je i nedostatak osobnih dokumenata. Nažalost, diskriminacija prilikom zapošljavanja teško je dokaziva. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I OBRAZOVANJE Velika stopa nezaposlenosti Roma kao i neposjedovanje osobnog doROMANO čaćipe kumenta jedni su od razloga zbog čega veliki broj Roma u BiH nema pristup zdravstvenoj zaštiti. Problem predstavljaju i određeni rokovi predviđeni zakonom koji predstavljaju uvjet za ostvarivanje prava, a koja su slabo poznata. Tako npr. ukoliko se nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapošljavanje, redovno ne javlja na biro, briše se iz evidencije nezaposlenih te samim tim gubi pravo na zdravstveno osiguranje po toj osnovi, a pravo na ponovno prijavljivanje na evidenciju stječe tek nakon 6 mjeseci od dana prestanka prava. Troškovi participacije u cijeni medicinskih usluga su preveliki tako da i oni Romi koji su prijavljeni na zavod za zapošljavanje nemaju mnogo koristi od toga. Često i kad zakon predviđa mogućnost ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje pojedinih kategorija neosiguranih kao što su npr. osobe preko 65 godina, pred školska djeca itd., takve osobe još ne mogu ostvariti to pravo jer još nije donijet podzakonski akt ili recimo novčana sredstva nisu omogućena. Naročito je ovaj problem uočljiv u Federaciji BiH gdje se položaj takvih osoba što se tiče zdravstvenog osiguranja razlikuje od kantona do kantona. Obrazovanje, uz socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu predstavlja jedan od najvećih problema Roma u BiH. Prije svega za upis u školu neophodan je rodni list i potvrda o prebivalištu. Međutim, veliki broj romske djece nije upisan u matične knjige. Nažalost, i dalje nije dovoljno razvijena svijest u romskoj populaciji o obaveznom osnovnom obrazovanju, iako je zakonom predviđena prekršajna kazna za roditelje koji ne upišu djecu u školu. Zbog jako loše financijske situacije porodice, Romi redovno ne pohađaju školu i od malena prikupljaju sekundarne sirovine ili prose kako bi preživjeli. romska ISTINA 39 kultura 40 ROMANO ČHON R omano Čhon je festival koji predstavlja romsku kulturu – glazbu, ples, poeziju, film, lutke, radionice, predavanja i izložbe. Svrha ovih aktivnosti je da se otvori slovenski i europski prostor zagrljaju bogate tradicije romske kulture, kako bi se promicala kreativnost Roma i povećala svijest o diskriminiranom statusu Roma u našem društvu. Odlučili smo organizirati festival u travnju jer je 8. travnja Svjetski dan Roma, a proljeće simbolizira otvorenost i optimizam. U borbi protiv predrasuda i stereotipa o Romima Festival nadopunjuje kampanju “Dosta!”. Ova kampanja je dio zajedničkog projekta Vijeća Europe i Europske komisije. U Sloveniji, kampanja je službeno pokrenuta 17. studenoga 2008., i to od strane Ureda za narodnosti Republike Slovenije u suradnji s Uredom Vijeća Europe. Svrha festivalskog programa nije samo izložiti bogatu kulturnu baštinu Roma, već upozoriti o romskoj socijalnoj isključenosti, u skladu s načelima i ciljevima Europske godine međukulturalnog dijaloga (2009.) i Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (2010.), kao i preporuke “Dekade Roma 2005.2010.”, provođenje političkih reformi i programa osmišljenih za uklanjanje začaranog kruga Romskog siromaštva i socijalne isključenosti. U 2011. smo pridružili pravce Europske godine Volontiranje i ‘Romi Rute’ projekt – projekt podržan od strane Vijeća Europe, u partnerstvu s organizacijama baštine iz Velike Britanije, Njemačke, Grčke, Rumunjske i Slovenije, pokazuju romsku kulturu, stvaranje `Roma rute` kulture i baštine. Festival provodi: slovenski Etnografski muzej (SEM), Romski akademski klub i udruga kreativnih ljudi u kulturi (ZULK), koja je ujedno i koordinator partnerstva i međugradske suradnje. Struktura projekta dizajnirana je kao jednakopravno partnerstvo s javnim ustanovama te dvije udruge čiji su članovi raznih nacionalnosti. Svaki partner – sazivač je odgovoran za realizaciju programa na lokalnoj razini. Ovo partnerstvo je rezultat podudaranja interesa pojedinaca (autora), koji su učinkovito koristili međukulturalni dijalog za stvaranje sinergije potrebne za realizaciju kompleksnih projekata. ROMANO čaćipe R omano Čhon is a festival presenting Roma culture – its music, dance, poetry, film, puppets, workshops, lectures and exhibitions. The purpose of these activities is to open up Slovenian and European space to embrace the rich traditions of the Roma culture, to promote the creativity of the Roma people, and to increase awareness about the discriminated status of the Roma people in our societies. We have decided to organize the Festival in April because 8 April is the World Roma Day and since springtime symbolizes openness and optimism. The Festival complements the “Dosta!” campaign, to embrace the rich traditions. This campaign is part of a joint project of the Council of Europe and the European Commission. In Slovenia, the campaign was officially launched on 17 November 2008, and it is carried out by the Office for Nationalities of the Republic of Slovenia in co-operation with the Information Office of the Council of Europe. The purpose of the Festival programme is not merely to expose the rich cultural heritage of the Roma, but also to warn about their social exclusion, in line with the principles and goals of the European Year of Inter-Cultural Dialogue (2009) and the European Year for Combating Poverty and Social Exclusion (2010), as well as the recommendations by the “Roma Decade 2005-2010”, carrying out political reforms and programmes designed for elimination of the vicious circle of Roma poverty and social exclusion. In 2011 we are joining the directions of European Year of Volunteering and ‘Roma Routes’ project – a project supported by the Council of Europe, in partnership with heritage organisations from United Kingdom, Germany, Greece, Romania and Slovenia, showcasing Roma culture to create a Roma Route of Culture and Heritage. The Festival has been organized/carried out by: The Slovene ethnographic museum (SEM), Roma Academic Club and Association of Creative People in Culture (ZULK), which is also the coordinator of the partnership cooperation and inter-city cooperation. The structure is designed as equal partnership of a public institution and two associations comprising the members of various ethnicities. Each partner – convener is responsible for the realization of the programme on the local level. This partnership is a result of matching interests of individuals (authors), who have effectively used inter-cultural dialogue to create the synergy necessary for realization of complex projects. romska ISTINA ROMSKA BAŠTINA R O Romima omi su neobičan narod (u svjetskim okvirima) koji iako ima (pra)domovinu Indiju i dio zajedničkih odrednica etničkog identiteta, nije tijekom dijaspore zadržao čvršće veze s matičnom zemljom, već se nastojao prilagođavati prilikama na putu seoba, ali je i očuvao kulturne posebnosti i način života. Prihvaćajući Rome kao sastavni dio svjetske zajednice naroda, a ne kao etnološku posebnost, možemo uočiti bogatstvo kulturnih, umjetničkih i tradicijskih postignuća. Nakon tisuću godina i mnogostruko više kilometara daleko od pradomovine Indije, migracijski procesi uvjetovali su značajne posljedice za romski narod: očuvanje (u gotovo svakoj sredini) vlastitog načina života, etničkih i kulturnih vrijednosti, ali i prilagođavanje lokalnoj socijalnoj, gospodarskoj i vjerskoj okolini. Dva su karakteristična oblika suživota uvjetovala današnji položaj Roma. Ako su živjeli izolirani u zasebnom ruralnom (ili suburbanom) naselju, očuvali su izvornu etničko-kulturnu samosvijest, no uz permanentno zaostajanje i siromaštvo u odnosu na okružje. U slučajevima gdje su živjeli zajedno ili izmiješani s većinskim, lokalnim stanovništvom, pomalo su gubili odrednice nacionalnog identiteta, bili gotovo asimilirani, ali i poboljšali životni standard. I dok je ustavno-pravni položaj Roma u Europi uglavnom izjednačen sa statusom drugih nacionalnih manjina, proces prikrivene diskriminacije nije se posve zaustavio ni nakon mnogo- brojnih stradanja koja su kulminirala tijekom Drugoga svjetskog rata. Zbog toga važnost istraživanja njihova društvenog i razvojnog položaja proizlazi iz činjenice da Romi (posebno u Europi) zbog stalnih migracija i transnacionalnog identiteta čine zasebnu povijesnu manjinu kojoj se poklanja pozornost kao jednom od značajnih činilaca pristupa punom uvažavanju manjinskih prava u svim aspektima. Suvremeni (cjeloviti) pristup prevladava sintagmu postojanja problema Roma, prema problemu ne-Roma u razumijevanju i prihvaćanju romske specifičnosti u funkciji integracije i očuvanja tradicije. Sagledavajući Rome kao etničku skupinu u Hrvatskoj, uz uvažavanje specifičnosti vezanih uz nomadski (ili polunomadski) način života, plemenski i gospodarski ustroj, mogu se uočiti temeljne smjernice u obli- ROMANO čaćipe romska ISTINA kovanju etničkog identiteta i postizanja društvene uloge koja Romima pripada. Uz pokretanje procesa promjena u većini relevantnih segmenata: poboljšanje socio-gospodarskog položaja, urbanizacija naselja, kulturna i medijska prezentacija kroz integriranje u sve segmente društva, za romsku je nacionalnu zajednicu neprijeporno i očuvanje kulture, jezika, tradicije i stila života. Nomadski način života Roma, kao paradigma oblikovanja odrednica etničkog identiteta, podložan je brojnim utjecajima: tradicionalnim funkcijama obitelji, različitosti dijalekata, stava prema pravima manjina, sve do uloge škole (odgoja i obrazovanja) i medija. Zbog toga je poznavanje povijesnosocijalne strukture, kulture i dinamičnoga gospodarskog ustroja primarno za razumijevanje romskog specifikuma. 41 ROMSKA BAŠTINA 42 Š Šemso Avdić esta zbirka poezije “Romska sudbina lancima okovana” svjedočenje je romskog života, iskazano riječima autora Šemse Avdića. Govorom pjesnika Avdić je progovorio 1985. godine u Messini u Italiji, na natjecanju “REGIO CALABRIA”. Tada je njegova knjiga poezije nagrađena, a odmah nakon toga i objavljena. Osvojena nagra- da znatno je utjecala na Avdićevo stvaralaštvo na području poezije. “Mnogi pišu o romima, kako u pozitivnom tako i u negativnom kontekstu, a samo romska duša može vjerodostojno dočarati svoju originalnost koja je istovremeno prožeta patnjom, radošću, tugom, ljubavlju i slobodom duše!, kaže Avdić. Posebnu draž ove knjige predstav- ROMANO čaćipe romska ISTINA lja nekoliko pjesama prevedenih na romski jezik, što tematski i ritmički zbirku čine cjelinom. “U mojim pjesmama neprestano je prisutna specifična romska tuga, kao što je naša duša. Ova zbirka posvećena je svim Romima svijeta, a sudbina nas Roma je ista bez obzira gdje smo se rodili i gdje ćemo živjeti”, kaže Šemso Avdić u svojoj knjizi. ROMSKA BAŠTINA Zbirka poezije: Romska sudbina lancima okovana Kratak je ciganski život sreće i malih sitnica, Sudbina ciganina bez sjaja, s puno koje život daju i čine ga srećnim; slobodna polja život mu znače. Dok sjede pred čergom, u tuđe dlanove, uz vatru i raspituju se ko je gatao ta donio, i ko zna šta ih ogledao tuđu sreću, ko je i koliko zla sutra čeka. atoj i tužnoj zemlji. Mnogima kosti ostadoše u ovoj bog Ostadoše njihovi sinovi, bina njihovih najdražih. željni osvete ili da i njih snađe sud Možda je tako i treba da bude! To je ciganski život. sentimentalan i kratak. Spontan, buran, pun iznenađenja, O Rom boemi Savo gova saš avol barvalo ćaxo, Ni ćaxo barvalo, sar o Rom? Le e bax dija sar nijekhen, Pe barvale suneha , đal po drem. Šale brsenca iđar en le e teharina, Sar I leće phuren ca sar saha. Terne kana seha baxtale umaljenc a. Phirena ciknoxe pe purane daha. The ko gova pijola e kali mol? Paša gradele ćere l barvalipe, Kana pijel baxtel e đilabel, Gasavo hi bijand ino, gova hi čećipe . Romano trajo ni nakhol, an laćhip e. ROMANO čaćipe Dvorac oca mog Stanite vjetrovi, stanite orkani; ne rušite dvorac oca moga! Njemu su dani pokraj vatre dani, i prostranstva silna odavde do Boga. Nije to dvorac od ljuta kamena, ni utvrda moćna što se nebu diže, tek ubogi šator što kraj rijeke stoji, kad putuje otac da je Bogu bliže. Jer sudbina tjera cigana da luta, i da cijeli život svoju zvijezdu slijedi. Ne rušite zato njegov dom kraj puta, njemu više šator od palače vrijedi. Stišajte se zato vjetrovi, on stazom predaka neumorno kreće; od Ganga do danas njega vodi nada, i nikad ga niko zaustavit neće. Robovi sopstvene slobode Ako baciš kamenčić u jezersku vodu, koncentrični krugovi počnu da se šire, isto se dogodi kad ciganka rodi, i njoj tako djeca maštu uznemire. Po cijelom svijetu putevi ih vode, za lutanjima dugim, plače crno oko, dvore kad im daju, bazene pred njima ubija ih nostalgija u duši duboko. Oči kada sklope sanjaju daljine; zakletva je njima čerga, nebo, trava Cigani su robovi sopstvene slobode; I u svakom od njih sanjalica spava. romska ISTINA 43 ROMSKA BAŠTINA 44 Đuriću Europska nagrada D r. Rajko Đurić (rođen 1947. u Malom Orašju kod Smedereva) je romski i srpski pisac, akademik i političar. Predsjednik je Unije Roma Srbije. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1967.-1972). 1986. je doktorirao sociologiju na temi Kultura Roma u SFRJ. 1991. godine se preselio u Berlin gdje je živio tijekom devedesetih godina 20. stoljeća. Napisao je više od 500 članaka i do odlaska iz Jugoslavije, bio je glavni urednik kulturne rubrike dnevnog lista Politika. Bio je predsjednik Međunarodne romske unije i generalni sekretar Romskog centra Međunarodnog PEN centra. Rajko Đurić dobio je Europsku nagradu Instituta za kulturu iz Madrida za doprinos razvoju književnosti i kulture Roma. Đuriću je to priznanje uručeno 8. travnja prošle godine na Međunarodni dan Roma, u Kordobi, gdje je bio održan I. samit europskih Roma. Autor prvog romskog pravopisa istakao je važnost izdavanja udžbenika za opstanak kulture romskog naroda. “Ako je romski jezik bio jedina knjiga koju su Romi prije skoro tisuću godina ponijeli iz Indije, i koji je, zatim, preživio takoreći sve što je taj narod preživio, zaključno s holokaustom, onda je očuvanje i razvoj romskog jezika povijesni zadatak i obaveza”, rekao je Đurić. Đurić je istakao da se taj zadatak mora ostvariti bez obzira na teškoće i mnogobrojne prepreke. “Ako se pri tom odnosimo misleći prema problemima iz prošlosti, onda možemo lakše promisliti i rešavati buduće probleme i obaveze”, rekao je Đurić citirajući romsku izreku, prema kojoj se “očuvanjem jezika, čuva i brani vlastiti duhovni život od propasti i uništenja”. Zbog doprinosa razvoju književnosti i kulture Roma Rajko Đurić je 2010. u Kordobi dobio Europsku nagradu Instituta za kulturu iz Madrida, a Romano čaćipe vam predstavlja njegova djela Knjiga “Istorija književnosti Roma” “Istorija romske književnosti” je prošireno izdanje knjige “Literatura Roma i Sinta”, koja je 2002. godine objavljena na njemačkom, a prevedena na rumunjski i mađarski jezik. Kako se navodi i u uvodu, “to je, u stvari, prva povijest književnosti Roma, koja je napisana da bi se zadovoljile studijske i obrazovne potrebe na europskim fakultetima na kojima su osnovane katedre ili studijske grupe za romologiju”. Polazeći od Indije, Vede i Mahabharate, Rajko Đurić se, u drugom poglavlju, bavi narodnom književnošću Roma (miROMANO čaćipe romska ISTINA tovima, bajkama, legendama i narodnom poezijom), a zatim ispisuje jasan i sažet pregled romske literature, idući po poglavljima, od zemlje do zemlje. “Ova knjiga pružila je dokaze da u mnogim zemljama Europe ima romskih autora i djela. To je jedna samostalna i samosvojna književnost u kojoj dominira lirika, koju prate proza i, u novije vrijeme, drama. Život Roma, koji bi se mogao izraziti naslovom knjige pjesama Bez doma, bez groba, sa tragedijom, pitanjima i problemima koji proizlaze iz takve povijesti i socijalne egzistencije, zatim, pitanje identiteta i holokausta, kao posebna povijesna tema, čine okosnicu romske književnosti. Na ostale teme i motive ukazano je kroz analizu književnih djela autora”, zapisuje Rajko Đurić u zaključku knjige. Knjiga Povijest Roma Kronološki pregled pravaca seljenja Roma po zemljama s naglaskom na indijsko razdoblje kao i dostupne građe o progonima, holokaustu i razvoju romskog političkog pokreta i njegovoj ulozi u povijesnom etabliranju. Knjiga “Povijest Roma - prije i poslije Auschwitza” Nakon uvodna dijela autor je obradio pojedinačno položaj Roma u pojedinim državama. Na kraju knjige je i prilog o progonima, uništavanju i holokaustu te o romskoj politici, vođama i liderima. REAGIRANJA Udruga Roma dragovoljaca i invalida domovinskog rata n/r g. Nazifa Memedija Trg svetog Marka 6 10 000 Zagreb Poštovani, ovim putem upućujem jedan prigovor na Vaše dosadašnje ponašanje prema mojoj udruzi. Naime, kako i sami znate od početka se vrti priča na ovaj način: Nisam mogao biti financiran jer sam bio premlad prema vašim riječima, sada sam ostario i nikakva financijska sredstva nisam dobio. Jedino što Vam moram priznati je da ste nazvali te uputili dopis kojim ste zamolili Ministarstvo obitelji branitelja međugeneracijske solidarnosti da mi dodijeli sredstva za dan pada Vukovara. Stoga Vas pitam; da li je to kao jedinoj udruzi za romske branitelje dovoljno? Kako i sami znate, udruga ne može funkcionirati ako nije podržana od strane saborskog zastupnika. Unatoč tome svemu i svim razmiricama koje su se događale, bio sam na „vašoj strani”, ali sad kad vidim kojim udrugama te koliki iznosi su dani, a meni kao udruzi koja se bavi iznimno osjetljivom problematikom nije dodijeljena niti kuna. Da me se krivo ne shvati — ovo nije protest vezano za dodijeljena sredstva niti mi je potrebna Vaša pomoć, ali iznimno me čudi da u Vašem programu kao saborskog zastupnika nije nigdje uvrštena problematika koju imaju naši romski branitelji. Ne znam, vidim da su dodijeljena sredstva za obilježavanje svjetskog dana Roma. Pretpostavljam da mi kao branitelji koji smo sve omogućili svima u ovoj državi nemamo pravo na nikakvo veselje?! Stoga Vas pitam, ako su drugi dobili neka sredstva za obilježavanje svjetskog dana Roma, kako moja udruga koja sad ima pozamašan broj godina, a i članstva, nije uvrštena? Nadam se da razumijete u kojoj sam situaciji te da ćete kao naš saborski zastupnik u budućnosti poduzeti neke mjere. S poštovanjem, predsjednik udruge Agan Beganović u Zagrebu, dana 22. ožujka 2011. ROMANO čaćipe romska ISTINA 45 46 LEGENDA ’ ’ ? u j i d n I i l i t s u p a n i m o R u s o t š a ‘’Z J edna stara legenda kazuje kad su i zašto Romi napustili Indiju. Sadržaj ove priče kazuje da su živjeli pored rijeke Gang, dok je njihov car bio jak i čija se riječ daleko čula i njegovo rečeno se moralo poštovati. Imao je jednog sina koji se zvao Čen, i koji mu je bio sve na svijetu. U zemlji Ind živješe jedan poznati car kome žena rodi samo jednu kćerku, a kojoj dadoše ime Gan. Prije nego što će umrijeti, djevojčin otac zamoli drugog cara da svojoj kući povede Ganu i da odrasta pored njegovog sina, jer će kod njih brzo početi veliki rat. Kad je poginuo djevojčin otac, njoj je bilo sedam godina. Kad prođe osam godina, Čen htjede da je uzme k sebi za ženu. Svi Romi koji su bili oko njega, mislili su da je ona njegova sestra, tako da ROMANO čaćipe nisu htjeli da do ovoga dođe i zatražiše od njega da napusti njihovu zemlju, da ne bi Romima donio nesreću, kao što se desila njihovim susjedima. Oni koji su znali da Čen i Gan nisu brat i sestra bili su za njihov brak, dok drugi koji nisu znali za ovo, nisu ih mogli pogledati očima. Na kraju krajeva, probleme je pravio i plemenski vrač koji je vračao i liječio bolesne. Sanjao je da ako se Čen oženi s Ganom, svi će oni biti spaljeni i ubijeni od vojske koja će biti poslana od samog Boga. Kad vidješe Romi da više nema zajedničkog života među njima, jedne zime se podijele, tako da Čen sa svojom ženom i Romima koji su ga poštovali, krene u drugu zemlju. Oni koji nisu htjeli, ostadoše u zemlji Ind. Kad Čen krene na put, vrač ga prokune da tisuću godina luta svijetom, nikad dva puta da spava na jednom mjestu, kao ni da se dva puta napije vode s istog izvora. Kako je prošlo tisuću godina od kada je Čen napustio Indiju, nekako, kao da se prekinulo prokletstvo, tako da današnji Romi više ne lutaju po svijetu, nego imaju svoje kuće u kojima mogu noćiti kad i koliko hoće. Imaju i bunare iz kojih uzimaju vodu kad im se prohtije. Teškoću predstavlja što se Romi ne vratiše u Ind, u zemlju svojih predaka. romska ISTINA DOGAĐAJI Zaposleno troje mladih Roma Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, od ožujka ove godine zaposlila je troje mladih Roma na poslovima administratora u kompjutorskoj radionici udruge. "Ovo troje mladih i ambicioznih ljudi svakodnevno podučava mlade naraštaje kako se koristiti kompjutorskim alatima, paze da svaki polaznik kompjutorske radionice dobije sve potrebne informacije i nauči se koristiti računalom i internetom. Nadamo se da će im ova praksa pomoći i u budućim poslovima", ističe predsjednik udruge Alija Mešić. Jasmina Bajić, 20 go- dina, završila je Osnovnu školu Vukomerec, te kompjutorski tečaj „ZIC“: „Meni je jako dobro na novom radnom mjestu i volim ovaj posao. Ovo mi je prvi ozbiljniji posao i nadam se da će mi ovo iskustvo otvoriti vrata budućim poslovima u administraciji“. Jasmin Kakrić, 20 godina, završio je Osnovnu školu Augusta Cesarca, te Srednju trgovačku školu, a dodatno se usavršavao završivši tečaj za Specijalista uredske primjene. Jasmin je do sada imao već nekoliko radnih iskustava, no ističe kako mu se rad u Udruzi jako sviđa i da je sretan što u ovakvim teškim vremenima ima tako dobar posao. Jasmin je odgovoran i za održavanje kompjutora u Udruzi, a iako dosta zna o bazama podataka, volio bi saznati i više, te se nada kako će mu ovaj posao pomoći u budućnosti. ROMANO čaćipe Mario Babarić, 22 godine, završio je Osnovnu školu Augusta Cesarca te srednju Industrijsku školu „Prvomajska“. Iako je Mario završio srednju školu i stekao zvanje za postavljača klima, jako je zadovoljan novim poslom i volio bi se i dalje usavršavati. Zanimaju ga kompjutori tako da je novi posao kao stvoren za njega. „Volio bih i ubuduće imati ovakve poslove. Tko ne bi?“, pita se Mario. romska ISTINA 47 ISSN 1845-6413
© Copyright 2024 Paperzz
