Broji / Broj 50 ● Berš / Godina XVII. ● Zagreb , novèmbro / studeni 2013.
Romska istina
Ekonomska kriza u EU pogoduje porastu
diskriminacije prema Romima?!
Sadržaj
UVODNIK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Pritužba na kršenje Etičkog kodeksa državnih službenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Pritužba na g. Aleksandra Tolnauera, državnog službenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Prigovor na postupak imenovanja članova povjerenstva za praćenje
i provedbu Nacionalne strategije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Za veće uključivanje djece romske nacionalne manjne u predškolsko obrazovanje . . . . . . . 9
Zbog glasina o otmici plavokose djevojčice trpe i Romi Domari u Izraelu . . . . . . . . . . . . . . 11
Maria je Romkinja – znači sad će opet postati nevidljiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Deportacije Roma zaoštrile razlike među europarlamentarcima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Strategije uključivanja moraju se eksplicitno odrediti prema ženama Romkinjama . . . . 14
Hrvatski Romi u Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Strahovi romskih obitelji u Njemačkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Prosvjedi Roma u Pribislavcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Vrijeme je za suočavanje sa ksenofobijom u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Blokade socijalnog uključivanja Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Protest pariških srednjoškolaca zbog deportacije djevojčice Romkinje . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Umro Florin Cioaba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Moj dom kamp Konik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Francuska vlada baca Rome u izborni napoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Sastavljanje policijskog registra Roma u pokrajini Skane u Švedskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Izbrišite mržnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Romske udruge iz cijele Hrvatske odale počast žrtvama u Uštici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Javna rasprava o problemima Roma u Rijeci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
ERRC: Zaštita djece, što države trebaju učiniti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Objavljen prvi slovenski priručnik za učenje romskog jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Poetski životopisi suvremenih Roma, Hedina Tahirović Sijerčić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije zahvaljuje svim donatorima koji su
donirali svoje proizvode i na taj način razveselili naše najmlađe članove.
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj
• Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554,
email: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, email: [email protected] • Izvršnai urednik: Momo Kuzmanović,
e-mail: [email protected] • Grafička urednica: Tihana Modrić, email: [email protected]
• Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk,
Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine
Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravnopravnih poslova,
br. K1 03205/9702 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Časopis je besplatan
3
UVODNIK
Poštovane dame i gospodo, Romkinje i Romi,
S
matram da su se Ured za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina kao i njihov Savjet za nacionalne manjine udružili u sustavnom zakidanju svih njima "nepodobnih" udruga pa tako i Udrugu
Roma Zagreba i Zagrebačke županije koja je osnovana
daleke 1993. godine kao prva u Zagrebu i zagrebačkoj
županiji, a druga u Republici Hrvatskoj. Pitamo se je li
to zbog časopisa koji piše samo istinu o situaciji Roma
u RH kao što je to i u nazivu našeg glasila Romano čaćipe/Romska istina. Znam da to boli i Rome ali i Ured
i Savjet koji rade s g. Kajtazijem. Otkad je je došao, od
prvoga dana kao suradnici i kao nadležna tijela za nacionalne manjine, pogotovo romsku, a tako i ljudska
prava. Više puta sam gospodinu Sočancu slao dopise,
DVD-e i kompletnu dokumentaciju o romskim problemima, a gospodin predsjednik s mojim radom i mojim
trudom uzvisuje sebe i g. Kajtazija. Da stvar bude gora,
živa je istina da čim je na vlast došao g. Kajtazi, on, g.
Tolnauer i g. Sočanac su meni kao jedinom Romu koji
piše i izdaje časopis za Rome u kome surađuju Romi iz
cijele Hrvatske, ali i bivše Jugoslavije i Europe - oduzeo
najprije 70.000, već kod prve raspodjele sredstava kojom je mogao diktirati, a zatim, ove godine, imenovana
gospoda su srezala za dodatnih 35.000 kuna sredstva
namijenjenih za časopis. Ostalim manjinama sredstva
su umanjena za najviše 10 do 20 posto. Ni to nije sve. Za
naše projekte za koje tražimo sredstva za sufinanciranje
ili bespovratna sredstva ne možemo dobiti ništa kao ni
svi drugi Romi koji nisu njima podobni. Smatramo da
time g. predsjednik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina – sam krši ljudska prava većine Roma.
To dokazuje i činjenica da gospodin Kajtazi novcem za
ostvarivanje ljudskih prava Roma financira gospođu
iz Osijeka koja nikada nije rekla ni jednu riječ u korist
Roma. Da nam je poslala bilo kakvu informaciju o ili
tekst o Romima ili o svom radu, mi bismo to objavili.
Istovremeno zakida našu udrugu koja se sustavno zalaže
za prava Roma i u časopisu Romano Čaćipe i u razgovorima i na sastancima u insitucijama, ne samo u RH već i
u Washingtonu gdje sam se zalagao za odštetu Romima
žrtvama holokausta. U Dubrovniku, na sastnku OSCEa zalagali smo se da se u školskim udžbenicima piše i o
romskim žrtvama holokausta kao što je to već učinjeno
za žrvte židovskog projekla. Inicijativa je bila prihvaćena i uneseno je u zapisnik, ali do današnjeg dana nije
učinjeno ništa. O tome nismo dobili nikakve povratne
informacije pa ne znamo tko stoji iza toga. Gospodina
Tolnauera iz Savjeta za nacionalne manjine nazivao sam
desetak puta i poslao pet poziva da nas primi na razgo-
ROMANO ČAČIPE
Alija Mešić,
glavni urednik časopisa Romano Čaćipe/ Romska istina
predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije
član predsjedništva Odbora za ljudska prava Roma u RH u
Koordinaciji Vijeća Roma RH
vor o problemima Roma, ali mi gospodin nije ni odgovorio jer on ne postoji za Rome koji mu nisu poslušni
i podobni, a tu ubraja i nas iz Udruge Roma Zagreba i
Zagrebačke županije i časopisa Romano čaćipe.
Ove godine gospodin Tolnauer, gospodin Kajtazi i Sočanac još više zakidaju sve one Rome i romske udruge koji
im nisu poslušni, kako u dodjeli sredstava namijenjenih
za njihove redovne aktivnosti, tako i za njihove projekte.
Projekte "nepodobnih" romskih udruga bacaju u koš za
smeće bez obzira što iza sebe imaju rad koji je prepoznat
u cijeloj hrvatskoj javnosti i u relevantnim hrvatskim i
europskim insitucijama. Njih trojica postupaju po onoj
staroj uzrečici "Kadija te tuži, kadija ti sudi"!
Za sve ovo što tvrdim na raspolaganju imam dokaze koje
mogu pružiti na uvid svakom tko to želi provjeriti.
Više od 90% Roma nije zadovoljno sa zastupnikom u
Hrvatskom Saboru g. Kajtazijem jer ne radi u interesu
romske i 11 drugih nacionalnih manjina, a to je njegov
mandat i njegova obveza. Umjesto toga on radi samo
za vlastiti interes, za interes udruge KALI SARA kojom
predsjedava, kao i u interesu njegove najnovije udruge čiji je naziv Nacionalno vijeće Roma (NVR). To nije
krovna udruga Roma u RH kao što bi se iz naziva trebalo pretpostaviti. Međutim, već tri mjeseca nakon njenog
osnivanja, toj su udruzi odobrena velika financijska sredstva i uredske prostorije velike kvadrature. U isto vrijeme udruge koje u RH djeluju 15 i 20 godina nisu dobile
ni jedan kvadrat prostora za rad. Isto tako godinama se
odbija inicijativa za uspostavu jedinstvenoga romskog
kulturnog centra u Zagrebu te 20 klubova Roma u svim
hrvatskim županijama.
Alija Mešić, urednik
ROMSKA ISTINA
4
reagiranja
Pritužba na kršenje Etičkog
kodeksa državnih službenika
Veljko Kajtazi, Branko Sočanac, Aleksandar Tolnauer
Udruga Roma Zagreba i zagrebačke županije uputila je pritužbu
najvišim hrvatskim državnim insitucijama na neprimjeren odnos i
ponašanje predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH prema
predstavnicima romskih nevladinih udruga na Jednodnevnoj
radionici za pisanje, realizaciju i izvještavanje o projektima u čijem
financiranju sudjeluje Savjet za nacionalne manjine RH" održanoj 7.
listopada 2013. godine u Zagrebu.
Vlada Republike Hrvatske
Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb
n/p: g. Zoran Milanović, Predsjednik Vlade RH
Ministarstvo uprave Republike Hrvatske
Maksimirska 63, 10000 Zagreb
n/p: Etičko povjerenstvo državnih službenika
Savjet za nacionalne manjine RH
Mesnička 23, 10000 Zagreb
n/p: g. Aleksandar Tolnauer, Predsjednik
Republika Hrvatska
Pučki pravobranitelj
Petrićeva 5, 10000 Zagreb
n/p: gđa. Lora Vidović, Pučka pravobraniteljica
Predmet: Pritužba – u skladu sa Etičkim kodeksom državnih službenika
(Na temelju članka 25, stavka 2, Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine, br. 92/2005, 107/2007 i 27/2008)
Datum: 09 listopad 2013. , Zagreb
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
reagiranja
Poštovane dame i gospodo,
U skladu sa Etičkim kodeksom državnih službenika (Na temelju članka 25, stavka 2, Zakona o državnim službenicima
("Narodne novine, br. 92/2005, 107/2007 i 27/2008) te na osnovi ponavljanja iste situacije sa kojom se susrećemo unatrag nekoliko godina, te posebice vezano uz iskustvo sudjelovanja na "Jednodnevnoj edukacijskoj radionici za pisanje,
realizaciju i izvještavanje o projektima u čijem financiranju sudjeluje Savjet za nacionalne manjine RH" želimo izraziti
naše opetovano čuđenje ali i nerazumijevanje prakse i metode izlaganja, obraćanja, odnošenja sa građanima RH te odnošenja spram predstavnika Organizacija Civilnog Društva (OCD) od strane visoko pozicioniranog službenika Republike
Hrvatske.
Konkretno, Etički kodeks državnih službenika je po našem iskustvu te iskustvu drugih sudionika navedene radionice ali i
cjelokupnog odnosa sa i spram Savjeta za nacionalne manjine RH, povrijeđen u slijedećim člancima: Članak 3, Članak 4,
Članak 6, Članak 7, Članak 8 te Članak 10.
Riječ je o načinu komunikacije spram građana i predstavnika OCD-a, u usmenom obliku, sa pozicije moći, uz obezvrjeđivanje rada OCD-a koji djeluju i po 20 godina sa međunarodno priznatim rezultatima kao i novonastalih OCD-a koji
popunjavaju operativnu prazninu koja je nastala manipulacijama nad romskom nacionalnom manjinom u Republici
Hrvatskoj.
Nije riječ o dobronamjernoj edukaciji građana i predstavnika OCD-a od strane državnog službenika, već je riječ o korištenju pozicije državnog službenika na način koji nas podsjeća na razdoblja autoritativnih, jednostranačkih režima, po
principu "prihvati ili budi sankcioniran", s neumjesnim primjedbama upućenih građanima i predstavnicima OCD-a, sa
stalno povećanim volumenom zahtjeva koji su namijenjeni diskvalifikaciji rada onih građana i OCD-a koji očigledno nisu
politički podobni, te u konačnici, sa kontinuiranim rezanjem sredstava namijenjenih radu OCD-a na način da se etabliranim i dokazanim OCD-ima drastično smanjuju dostupna sredstva ali se istovremeno projiciraju nova sredstva u najblažu
ruku rečeno, netransparentnim projektima.
Konkretno, dana 7. listopada 2013, iskustvo potpisnika ovog dopisa je ponovljeno iskustvo unatrag barem dvije godine. Način obraćanja državnog službenika gospodina Tolnauera u kojem se stalno miješa pozicija davatelja sredstava,
ponekad je riječ o sredstvima koja daje Republika Hrvatska i Međunarodna zajednica, a ponekad Savjet za nacionalne
manjine. Redovno kao predsjednik Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije koja djeluje od 2003. godine s
preko 600 romskih osnovnoškolaca kojima je dana pomoć u obrazovanju te preko 160 mladih Romkinja i Roma kojima
se omogućila prekvalifikacija te čitavim nizom drugih uspjeha, slušam od gospodina Tolnauera da naša udruga nema
rezultata, da su naši motivi upitni a ponajviše od svega, način samog obraćanja jest primjetno u neskladu sa Etičkim
kodeksom državnih službenika.
Dodatno, neupitno je da u samom radu Savjeta za nacionalne manjine postoji čitav niz netransparentnosti, od zahtjeva
za mjesečnim izvješćima, dok po dostupnim zakonima je riječ o kvartalnim izvješćima, nepoštivanje samog pravilnika
Savjeta za nacionalne manjine da se ne daju sredstva udrugama koje su mlađe od 24 mjeseci, ali se izdašno financiraju
ad hoc registrirane udruge i to pozamašnim sredstvima, a na račun smanjenja dostupnih sredstava dokazanim udrugama i njihovim programima koji su aktivni.
Potpisnik ovog dopisa nije jedini predstavnik OCD-a romske nacionalne manjine koji ne prihvaća takav diktat niti argumentaciju. Ne navodim Članak 9 Etičkog kodeksa državnih službenika jer za isto nemamo dokaze ali bi u smislu transparencije rada državnih službi svakako bilo poželjno ustanoviti točan tok novaca, dakle zaprimljeno i utrošeno, jer nam
je znano iz izvora Europske Unije da daleko više sredstava stalno stoji na raspolaganju za romsku nacionalnu manjinu,
čime je lamentacija o kontinuiranom rezanju sredstava (na račun financiranja u najmanju ruku neprihvatljivih projekata
u skladu sa pravilima samog Savjeta za nacionalne manjine) više nego bespredmetna. U konačnici, prijetnje koje stalno
dobivamo su usmjerene namjernom ukidanju našeg časopisa "Romano Čaćipe" (Romska istina) koji izlazi gotovo 20 godina te se distribuira u preko 20 zemalja Europe, svim državnim tijelima, lokalnim tijelima, svim romskim udrugama RH,
te svim Veleposlanstvima u RH kao i romskim udrugama u regiji.
Pozivam sve gore navedene naslove da preispitaju način obraćanja državnog službenika spram građana RH i predstavnika OCD-a, u skladu sa Etičkim kodeksom državnih službenika RH.
Hvala na Vašoj pažnji i posvećenom vremenu. S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
www.umrh.hr
Čemernička 17, 10000 Zagreb
Tekst Pritužbe preveden je na engleski jezik i poslan na adrese institucija Europske unije koje se bave zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Dokument na engleskom jeziku prenosimo na narednoj stranici.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
5
6
reagiranja
Romano Čaćipe prenosi u cijelosti Pritužbu na g. Aleksandra Tolnauera državnog
službenika koju je g. Ibrahim Gušani, Predsjednik Nacionalne koordinacije vijeća
romske nacionalne manjine u RH uputio Predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću
NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U RH
Vinogradska Cesta.43. 35000 Slavonski Brod , tel:0922847353 Email: [email protected]
Slavonski Brod, 07.10.2013.g.
VLADA RH
Premijer g.Zoran Milanović
Trg.sv.Marka.2. 10000 Zagreb
Savjet za nacionalne manjine RH
Predsjedniku g.Aleksandar Tolnauer
Mesnička.23. 10000 Zagreb
Predmet: Pritužba na g.Aleksandra Tolnauera državnog službenika
Poštovani
Uvaženi g. Zoran Milanović premijeru Vlade RH , ovim putem Vam se obračamo o primjedbi i ponašanju
g.Tolnauera predsjednika savjeta za nacionalne manjine.
Dana: 07.listopada 2013.g. na prijedlog g.Kajtazija sa udrugom RNV-a je održan u Hotel "I" U Zagrebu seminar za romske udruge o osposobljavanju u pisanju izvješća , pozvani su 68 osob a od toga su prisustvovali su
7 sedam do 8 osam osoba , te tema je bila za sudionike da se Nacionalna koordinacija vijeća romske nacionalne manjine u RH raspala , što s time g.Tolnauer širi dezinformaciju i propagandu na koordinaciju , a ujedno
je to i Laž jer nacionalna koordinacija je jedino legitimno tijelo u RH , i registrirano u ministarstvu Uprave RH
koje su potpisali sporazum sljedeća vijeća: Istarska županija , Grad Zagreb , Primorsko –Goranska županija
Međimurska, Bjelovarsko –Bilogorska, Koprivničko –Križevačka, Brodsko-Posavska, Osječko Baranjska,
Zagrebačka županija za koje imamo argumentirane dokaze. Molimo da o ovome da ga osobno opominjete da
ne spominje i ne blati koordinaciju već da mu se daje do znanja da surađuje sa koordinacijom jer je jedino legitimno tijelo a očito njemu to smeta.
Ne vidim razloge da mu je toliko stalo da se koordinacija raspada jer i ovako savjet za nacionalne manjine
nema nikakvu suradnju sa koordinacijom , več samo sa RNV-om udrugom od g. Kajtazija.
Nitko ispred naših vijeća niti je pozvan a niti informiran o ovome seminaru da bi prenijeli udrugama da se odazovu a ne da bez veze Vladin novac i novac poreznih obveznika odlazi u rasulo za samo sedam osoba , ručak se
pripremio za 68 osam osoba što nam je to veoma neozbiljno i stoga molimo da se o tome i snosi i odgovornost
zašto se tako nešto organizira ako nema dovoljan broj prisutnih.
Ovim putem se također se obračamo i etičkom kodeksu da se g. Tolnauer očituje i tražimo ispriku da osobno on
to ne ponavlja. Imamo i svjedoke o njegovom govoru na seminaru.
Unaprijed Vam se zahvaljujemo nadamo se da ćete uzeti sve zakonske mjere i opominjati g. Tolnauera da
Romi su dovoljno sada i obrazovani i da se znaju za svoja prava i boriti a ne biti nekome marioneta i kako želi
savjet za nacionalne manjine nekoga financira a nekoga Ne financira jer je nepodoban, a ujedno se ne gledaju
programi i projekti od udruga koji su poslali već se vidi a to je Gušani nema financiranja za njega evo treća
godina kako sene financira Nacionalna udruga Roma Evropa, Mreža romskih udruga Hrvatske Slavonski Brod,
a imamo i argument od savjeta pisani trag da su sva sredstva od 2009 godine za udrugu Evropa trošena po kriterijima i metodologiji savjeta za nacionalne manjine.
S Štovanjem,
Ibrahim Gušani
Predsjednik nac.koord.vijeća rom.nac.manjine u RH
-Na znanje:
-Etičkom povjerenstvo državnih službenika Pučki pravobranitelj
-Etičkom povjerenstvu državnih službenika Ministarstvu Uprave RH.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
reagiranja
Romano čaćipe prenosi Prigovor na imenovanja novih članova povjerenstva za
praćenje i provedbu Nacionalne Strategije Roma 2013-2020.g. koji je predsjednik
Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine u RH Ibrahim Gushani
uputio Predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću
NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U RH NACIONALNA KOORDINACIJA
VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U RH
Vinogradska
Cesta.43.
35000Brod
Slavonsski
Brod , tel:0922847353
Vinogradska
Cesta.43. 35000
Slavonski
, tel:0922847353
Email: [email protected]
Email:[email protected]
Slavonski Brod, 26.09.2013.g.
URBROJ:211-02.26/20-13-09
Slavonski
Brod, 26.09.2013.g.
URBROJ:211-02.26/20-13-09
VLADA RH
URED PREDSJEDNIKA VLADE RH
G.ZORAN MILANOVIĆ
VLADA RH
PRIGOVOR
URED PREDSJEDNIKA VLADE RH
G.ZORAN MILANOVIĆ
Predmet: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina , Javni poziv za imenovanje novih članova
povjerenstva za pračenje i provedbe Nacionalne Strategije Roma 2013-2020.g.
PRIGOVOR
Poštovani Uvaženi cijenjeni g.Zorane Milanović predsjedniće Vlade republike Hrvatske , izuzetno nam je čast Vas pozPredmet: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina , Javni poziv za imenovanje
daviti u ime naše gore navedene koordinacije a još toplije Vas pozdravljam u ime svoje malenkosti Ibrahima
novih članova povjerenstva za pračenje i provedbe Nacionalne Strategije Roma 2013Gušani kao predsjednika ove koordinacije koja je jedino legitimno tijelo na nacionalnoj razini za Rome.
2020.g.
Zaista nam je žao da se putem prigovora moramo obratiti Vama , ali potreba je da se moramo na takav
način Vama obratiti.
Poštovani
Uvaženi cijenjeni g.Zorane Milanović predsjedniće Vlade republike Hrvatske , izuzetno nam je
1)Povodom
Javnogu poziva
Vladinog
za ljudska
prava i prava
u RH , ukoji je občast
Vas pozdaviti
ime naše
gore Ureda
navedene
koordinacije
a jošnacionalnih
toplije Vasmanjina
pozdravljam
javio
Javni
poziv za imenovanje
novih članova
povjerenstvaove
za Rome
o pračenju
i provedbe
Nacionalne
ime
svoje
malenkosti
Ibrahima Gušani
kao predsjednika
koordinacije
koja
je jedino
Strategije
2013-202
za Rome. razini za Rome.
legitimno
tijelo
na nacionalnoj
Zaista nam je žao da se putem prigovora moramo obratiti Vama , ali potreba je da se
moramo
nasmo
takav
Vama
obratiti.ispred koordinacije od kojih bi se trebalo birati 7 (sedam) kandidata
2)Prijavili
14 (način
četranest)
kandidata
za navedeno povjerenstvo , gdje će 5( petero) člana komisija iz Vlade RH , a među njima i predstavnik Roma
1)Povodom
poziva
Vladinog Ureda
za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina u
te će birati Javnog
nove članove
povjerenstva
, dogodilo
se suprotno:
RH , koji je objavio Javni poziv za imenovanje novih članova povjerenstva za Rome o
pračenju i provedbe Nacionalne Strategije 2013-202 za Rome.
Komisiju sačinjavaju sljedeće osobe ispred Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
je okupilo 4(četiri) Roma i dvoje osobe iz ureda i savjeta za nacionalne manjine što znači 6 (šestoro) člana
2)Prijavili smo 14 ( četranest) kandidata ispred koordinacije od kojih bi se trebalo birati 7
komisija od javnoga poziva gdje piše 5 (pet).
(sedam) kandidata za navedeno povjerenstvo , gdje će 5( petero) člana komisija iz Vlade
RH , a među njima i predstavnik Roma te će birati nove članove povjerenstva , dogodilo se
3) Sa ulice su pokupljeni Romi koji prodaju robu na placu u Sisku radi se o Agronu Tahiriju a tako i ostalih
suprotno:
koji nemaju veze s romskom problematikom a niti sa romskim aktivistima , udrugama i vijećima romske nacionalnesačinjavaju
manjine a niti
poznajuosobe
materiju
Roma
jer su podobni
g.Kajtazija
oni je
mislio da zapošljavga
Komisiju
sljedeće
ispred
Vladinog
Uredaigrači
za ljudska
prava
prava
njih u ime Vlade
da biraju
povjerenstvo
ako rade
ovi osobe
Romi u iz
Vladi
RH nemamo
ništa ali mi koliko
nacionalnih
manjina
je okupilo
4(četiri)pa
Roma
i dvoje
ureda
i savjeta protiv
za nacionalne
manjine
6 (šestoro)
člana komisija od javnoga poziva gdje piše 5 (pet).
znamo što
, oniznači
ne rade
u Vladi RH.
3) Sa ulice su pokupljeni Romi koji prodaju robu na placu u Sisku radi se o Agronu Tahiriju a
tako i ostalih koji nemaju veze s romskom problematikom a niti sa romskim aktivistima ,
ROMANO
ČAČIPE manjine a niti poznajuROMSKA
udrugama i vijećima romske
nacionalne
materijuISTINA
Roma jer su podobni
igrači g.Kajtazija on je mislio da zapošljavga njih u ime Vlade da biraju povjerenstvo pa ako
rade ovi Romi u Vladi RH nemamo protiv ništa ali mi koliko znamo , oni ne rade u Vladi RH.
7
8
reagiranja
4) Članovi koji bi se trebali birati su imali prednost i prioritet da su predsjednici Vijeća jer oni su legitimno
izabrani predstavnici s izborima nacionalnih manjina a tako da i poznaju sve probleme u svoju regiju to
jest županiju a ne koje kakve osobe iz redova saborskoga zastupnika g.Veljka Kajtazija jer ta 4 ( Četvoro)
člana komisija od Roma su izabrani po nalogodavcu g.Kajtazija , jer on njim je odredio koga da oni biraju
a koga da ne biraju eto mene kao prvoga nisu birali a predsjednik sam koordinacije i predsjednik sam
županijskoga vijeća romske nacionalne manjine Brodsko-Posavske županije to je samo jedan primjer što
znaći da ta komisija nije birala osobe ispred vijeća nego po diktaturi g.Kajtazija i opet će biti malverzacije u
povjerenstvu.
5) Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ne surađuje sa izabranom legitimnom nacionalnom
koordinacijom donese odluke bez naših znanja za Rome , organizira seminare , edukacije gdje nismo nitko ni
pozvani ne objavljuje koliko je Vlada RH odvojila iz proračuna za Rome te gdje je potrošeno određeni iznos
koji je dobiven za Rome a također to radi i saborski zastupnik g.Veljko Kajtazi koji manipulira ne surađuje sa
predstavnicima vijeća i s koordinacijom nego skuplja ljude sa ulice otvara njim udruge i onda s njima manipulira a mi smo njemu nepodobni jer smo smetnja jer tražimo uvid da se vidi koliko je Vlada RH odvojila
sredstva za Rome i u kojem smjeru ide novac.
Prošle godine je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predložio da se romskom nacionalnom
vijeću to jest udruzi g.Kajtazija koja nije krovna udruga za Rome već samo za područje Grada Zagreba što
možete tražiti od ureda državne uprave Grada Zagreba da se uvjerite i sami.
Ovim prigovorom tražimo da se pobije odluka i imenovanje koje je komisija dana 16.09.2013.g. donijela o
izabranim članovima i da Vlada RH imenuje nove članove gdje čemo Vam poslati prijedlog kandidata , na
uvid Vama pa iz toga prijedloga imenujte vi nove članove povjerenstva.
Tražimo da se Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dovede u red sa osobljem koji nemaju
komunikaciju sa Nacionalnom koordinacijom i vijećima romske nacionalne manjine a tako i udrugama. Da
Ured za ljudska prava pošalje na uvid da koordinacija daje svoje mišljenje o odlukama i svemu kada se radi
o romskim pitanjima a tako i da predloži u drževani proračuna da se koordinacija vijeća romske nacionalne
manjine u RH financira iz državnog proračuna po odredbi Vlade RH , tako i o pitanjima prostora za Rad
koordinacije koja niti do dan danas nema svoj ured za razliku od RNV udruge g.Kajtazija na Ilici 360 kvadratnih metara.
Nadamo se da ćete naš prigovor uvrstiti kao pozitivan prigovor s razlogom i raditi na tome , tražiti
očitavanja od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o pobijanju natječaja i komisije o imenovanju novih članova u povjerenstvo za praćenje i provedbu Nacionalne Strategije 2013-2020.g.
S Štovanjem
Ibrahim Gušani
Predsjednik nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine u RH
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
projekti
Udruga Roma Zagreba i zagrebačke županije partner
Grada Zagreba na provedbi EU projekta
Od jednakih prava ka jednakim mogućnostima
O
Za veće uključivanje djece
romske nacionalne manjine
u predškolsko obrazovanje
d jednakih prava ka jednakim mogućnostima (From
equal rights to equal opportunities – FERTEO) najnoviji je EU
projekt Grada Zagreba koji se odnosi se na uključivanje Romske
nacionalne zajednice u obrazovni
proces, a koji je, u nazočnosti zamjenice gradonačelnika Vesne Kusin prvi puta javno predstavljen 24.
rujna u zagrebačkoj gradskoj upravi.
Ovaj 174.600 eura vrijedan projekt Zagreb će realizirati u suradnji
s Udrugom Roma Zagreba i Zagrebačke županije i Unijom Roma
Hrvatske, Dječjim vrtićem Zrno iz
Zagreba te Sisačko-moslavačkom
županijom, a trajat će 15 mjeseci tijekom kojih će se raditi s ciljnim skupinama – romskom djecom
predškolske dobi i njihovim roditeljima, ali i zaposlenicima u sustavu
predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja u Gradu Zagrebu.
Većina novca, u iznosu od otprilike 83% cjelokupne vrijednosti,
osigurana je iz europskih fondova – konkretno, Programa pretpristupne pomoći IPA, komponente
IV – razvoj ljudskih potencijala.
Projekt FERTEO, čiji je inicijator i
nositelj gradonačelnik Grada Za-
ROMANO ČAČIPE
greba Milan Bandić, prijavljen je na
natječaj Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti sustav obrazovanja u studenom 2011.
Kako se moglo čuti od voditelja
projekta Andrije Petrovića, opći cilj
FERTEO-a je pridonijeti uključivanju većeg broja djece romske nacionalne manjine u sustav predškolskog
odgoja i redovitog obrazovanja, kroz
razne informativne i edukativne radionice, dvojezične obrazovne materijale, grupne i individualne programe te stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika i asistenata.
Zamjenica zagrebačkog gradonačel-
ROMSKA ISTINA
9
10
projekti
nika Vesna Kusin zaključila je kako
je ovo samo jedan od 40-tak projekata Grada Zagreba koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije,
a koji promiču razvoj ljudskih potencijala, jačaju socijalnu koheziju,
osnažuju demokratske standarde i
poboljšavaju status nacionalnih manjina. Također, podsjetila je i da je
Zagreb prvi grad u Hrvatskoj koji
je, još 2001., odmah nakon donošenja Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, manjinska prava
pretočio u Statut Grada Zagreba.
Uz zamjenicu gradonačelnika Vesnu
Kusin, javnom predstavljanju prisustvovali su pročelnici Ureda za programe i projekte EU, odnosno Ureda gradonačelnika, Mirjana Zubak
i Miro Laco, te predstavnici partnera u realizaciji projekta FERTEO.
Mlada Romkinja zaposlena
na projektu
Alija Mešić predsjenik Udruge Roma
Zagreba i zagrebače Županije i sindirela Bobarić, članica Udruge sudjelovali su u četvrtak, 24. listopada
na prvom operativnom sastanku na
provedbi projekta Od jednakih prava prema jednakim mogućnostima u
Gradskoj upravi. Sastanak je organizirao voditelj projekta Andrija Petrović na kojem su kojem su sudjelovale
i djelatnice Gradske uprave uključene u projektni tim: Bosiljka Deverny,
Vesna Tokić i Tanja Miloš
U sklopu projekta FERTEO, kao partner Grada Zagreba, Udruga Roma
Zagreba i Zagrebačke županije zaposlila je mladu Romkinju, Sindirelu Bobarić na poslovima asistentice
koja će u neposrednom radu s dje-
Potpora unapređenju rada integriranih vrtića
Udruga Roma Zagreba i zagrebačke županije godinama podržava sve
inicijative za vezane za veće uključivanje romske djece u sustav obrazovanja. Posebno je važno uspješnije uključivanje romskih mališana
u sustav predškolskog obrazovanja u integriranim vrtićima, bez razdvajanja od njihovih vršnjaka,
Kao jedan od partnera Grada Zagreba na provedbi projekta Od jedankih prava prema jednakim mogućnostima, naša udruga će imati
priliku dalje razvijati dobre odnose s integriranim vrtićima , romskom
djecom i roditeljima čija djeca već pohađaju vrtić, ali i onim roditeljima Romima koji su zainteresirani da nse njihova djeca na vrijeme
pripreme za ulazak u sustav odgoja i obrazovanja.
Naš zadatak će, između ostaloga, biti da što više roditelja bude informirano o mogućnostima upisa u vrtić, o pogodnostima za romsku
djecu, ali i o potrebi i obavezama roditelja da u suradnji s pedagozima
i odgojiteljima pomognu svojim mališanima lakšu prilagodbu na organizirane dogojne i obrazovne aktivnosti i boravak u vrtiću.
Kao partneri Grada Zagreba u projektni tim uključeni su kao savjetnici
Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i zagrebačke županije, Zorica Lusavec, ravnateljica Dječjeg vrtića Zrno, Nusret Seferović,
predsjednik Unije Roma Hrvatske.
Časopis Romano Čaćipe će u narednim brojevima izvještavati o svim
značajnim aktivnostima u provedbi projekta.
A.M.
ROMANO ČAČIPE
com i roditeljima romske nacionalnosti pomagati njihovom boljem
uključivanju u redoviti program integriranih vrtića u Zagrebu. Unija
Roma Hrvatske također je, na istim
projektnim zadacima, zaposlila jednu mladu Romkinju, Kseniju Seferović. Sindirela i Ksenija će raditi u
četiri zagrebačka vrtića: DV Zrno,
DV Cvrčak, DV Milana Sachsa i DV
Duga.
Sindirela Bobarić je završila Srednju
trgovačke školu u Zagrebu, a dodatne kvalifikacije. specijalista uredske
primjene računala i operatera uredske primjene računala upisane su joj
u radnu knjižicu nakon završenih tečajeva koje je u organizaciji Udruge
Roma Zagreba i Zagrebačke županije provodio Zagrebački informatički
centar. Udruga je ovime potvrdila
dodatnu vrijednost koju imogu imati
polaznice i polaznici njenih programa obrazovanja i osposobljavanja.
Osim mogućnosti stjecanja priznatih kvalifikacija Udruga uspješnim
polaznicima pruža i pomoć u nalaženju posla na projektima i prvih
ugovora o radu.
Kao stručni savjetnik u projektnom
timu bit će angažiran i predsjednik
Udruge Roma Zagreba i zagrebačke
županije za koju nisu predviđene naknade za režijske i uredske troškove
povezane sa sudjelovanjem u provedbi projekta u čijem proračunu ti
troškovi nisu predviđeni.
Ovo napominjemo zbog toga što se
u javnosti naše uključivanje u projekte tumači kao –primitak donacija,
socijalne pomoći i slično.
ROMSKA ISTINA
romi u svijetu
Zbog glasina o otmici plavokose
djevojčice trpe i
Romi Domari u Izraelu
Priča o Mariji, plavokosoj djevojčici nedavno
pronađenoj kod Roma u Grčkoj, pojačala
je ionako negativnu reputaciju europske
romske manjine koja pati zbog siromaštva,
nedostatka obrazovanja, a sada se mora nositi
i s optužbama za trgovanje djecom
T
o je samo prilika da se na- koliko stotina obitelji bliskoistočne
padne cijela zajednica, kaže grane Roma poznatih kao Domari.
pripadnica izraelske romske Oko 1800-te godine živjeli su uglavzajednice od 2000 ljudi.
nom pod šatorima u bliziAmoun Saleem, utemeljini Wadi Joz-a, neposredno
teljica Romskog društva
uz zidine staroga grada.
Domari u Jeruzalemu, nije
Tijekom prošloga stoljebila izmenađena neprijaća, mnogi su se useljavali
teljskim reakcijama koje
unutar staroga grada u nasu šrile senzacionalističku
selje Burj Laq blizu Lavljih
internacionalnu priču o
vrata. Danas se zajednica
djevojčici koju je majka,
Domara Staroga grada sabugarska Romkinja predastoji od 150 obitelji, odnoAmoun
Saleem,
la drugom romskom paru
sno, 2000 osoba kojie žive
utemeljiteljica
prije četiri godine. " U Eu- Romskog
u stanovima nižeg stanropi su se odnosili prema društva Domari u
darda.
nama s neprijateljstvom i Jeruzalemu
Romi u Izraelu
prije priče o Mariji.", rekla
je Saleem:" Iako nisu znali što se dogodilo, optužili su nas (roditelje usvo- U međuvremenu.druge obitelji Dojitelje) za kidnapiranje i zlostavljanje, mara su se preselile u arapska sela na
Cijeli sam život kao Romkinja trpjela periferiji Jeruzalema i na Zapadnoj
diskriminaciju i predrasude. Bojim se obali Gaze. Trenutno je većina zamijenila šatore kućama, doduše malima.
da je to dio naših života."
Obično žive u prošrenim obiteljima
Romi na Bliskom istoku
koje ponekad okupljaju više generacija pod jednim krovom. Romsku
Romi potječu iz Indije i pretpostavlja zajednicu u Izraelu danas čine tri
se da su u Europu i Bliski istok sti- glavne obitelji: Saleem, Nadeer i Nuri.
zali u nekoliko imigracijskih valova. Tijekom godina zajednica se asimiliNoga Buber Ben David koji je pro- rala u arapsku kulturu i većinom su
učavao izraelsku romsku zajednicu islamske vjeroispovjesti. Čak i unutar
kaže kako su se Romi na Bliskom arapske lokalne zajednice, zajednica
istoku smještali u Siriji, Libanonu, Roma trpi zbog predrasuda i ponižaIraku i Zapadnoj obali Gaze. Više vanja. Katkad ih se uvredljivo naziva
od 400 godina Jeruzalem je dom ne- "Nawarima", "crnima". "prljavima" te
ROMANO ČAČIPE
u najboljem slučaju pate zbog dezinformacija, a u najgorem od rasizma.
Kada i dođe do sklapanja miješanih
brakova, najčešće je to među obiteljima s niskim prihodima, kaže BuberBen David. U istočnom Jeruzalemu
ženidba s Romima nije baš nešto
čime bi se netko ponosio.
"Vlasti u Jeruzalemu ovih su godina
posvećene unapređenju obrazovne,
financijske i socijalne razine u romskoj populaciji. " Uvjeti su nam loši
", kaže Abed Saleem, mukhtar (vođa)
u zajednici." Ali imamo značajnu pomoć iz sadašnjeg proračuna, centre u
zajednici i tečajeve opismenjavanja"
Mukhtar je pomoć Grada koristio za
promicanje obrazoavanja djece i poticanju žena na zapošljavanje.
Nova realnost stvorila paradoks,
dodaje Buber-Ben David: S jedne
strane žene su shvatile kako se krug
siromaštva može probiti izlaskom iz
kuće i obrazovanjem, a s druge strane to stvara društvo u kojem se sve
manje i manje žena želi udati unutar
romske zajednice.
" U svakom slučaju, romska zajednica u Izraelu prolazi impresivne
promjene – iz siromašne zajednice
nezaposlenih u žarište kulturnoga,
obrazovnoga, glazbenoga i društvenog djelovanja. Sumnjam da postoji
neka druga romska zajednica u Svijetu koja je prošla kroz tako značajne
promjene u tako kratkom vremenu"
Roi Mandel, ynetnews.com
Izvor:
photo/www.domarisociety.
wix.com
ROMSKA ISTINA
11
romi u svijetu
12
Maria je Romkinja
– znači sad će opet postati nevidljiva
Kada nestane blještavilo reflektora Maria će
se vratiti u život isključenosti bez osnovnih
dokumenata i prava
jući. Zbog ove službene nevidljivosti,
Romima se odbija pravna zaštita,
zdravstvena skrb i mogućnost upisivanja djece u školu, dobivanja posla i
upisa na biračke spiskove. To također
znači da su Romi pod pojačnim rizikom od trgovanja ljudima i pravnih
zloporaba. Ako službeno ne postojiš,
lako ćeš nestati i biti nestali. (…)
Nevidljivost Roma –
politički isplativa?
DNK
analiza je potvrdila da
je Maria, "misteriozna" djevojčica
oduzeta od romskog para u Grčkoj,
biološka kćer romskog para iz Bugarske. Plava kosa i plave oči bile su
dostatan dokaz policiji u Grčkoj i,
u dva odvojena slučaja, u Irskoj, da
krene u akciju.
Sada, pak, kada se pokazalo da je Maria romsko dijete, bolno je predvidljivo kako će globalno zanimanje za njenu sudbinu izblijediti. Kakva god bila
pravna sudbina para koji je optužen
za njeno kidnapiranje, Maria će se,
kao i druga romska djeca, morati snalaziti na svom životnom putu opterećena nepismenošću, nezaposlenošću i
segregacijom u obrazovanju.
Ona može očekivati 10 godina kraći
život nego većinska populacija, zbog
gladovanja, pothranjenosti, bijednog
smještaja i ispodprosječne zdravstvene zaštite. Ako su europske vlade ili
šira zajednica uistinu zainteresirani
pomoći Mariji i drugoj romskoj djeci, moraju početi osiguravati pristup
osnovnim dokumentima i temeljnim
pravima. (…)
Dokumenti – glavni
razlog isključenosti
Nedostatak službenih dokumenata
za Rome – u Marijinom slučaju pojačan nepostojanjem odgovarajućih
rodnih listova i drugih dokumenata
–glavni je razlog isključenosti Roma
u Europi.
Nijedna država u Europi nema preciznu statistiku romskih građana u
svojim službenim popisima ili nekom drugom državnom registru.
Mnogi Romi također nemaju potvrde o rođenju; romske obitelji često
odustaju od registriranja djetetova
rođenja jer troškovi ishođenja potvrda o rođenju mogu biti obeshrabru-
ROMANO ČAČIPE
Neki Romi službeno se ne registriraju iz straha od diskriminacije. Prije
samo šest desetljeća raspirivači mržnje i politički vođe poslali su više
od pola milijuna Roma u smrt zbog
"kolektivnog zločina", jednostavno
zbog toga što su bili Romi: među
Romima ovo sjećanje i dalje živi.
Njihova sumnjičavost u registriranje
nije neutemeljena. U nedavnom slučaju u Švedskoj otkriveno je kako je
policija držala tajni nelegalni popis s
više od 4000 Roma, uključujući veliki broj djece.
Pravne i proceduralne poteškoće koje
vlasti namjerno postavljaju još češće
sprečavaju Rome u ishođenju odgovarajuće dokumentacije. U cijelosti
dokumentirati i registrirati romsku
populaciju znači da vlasti moraju osigurati temeljna prava kao što su pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti
i pravosuđu, moraju ispuniti kvote
javnih poslova za Rome, uključujući
kvote romskih političara na izbornim
listama. Za mnoge vlasti u Europi nevidljivost Roma je ekonomski i politički isplativa.
Željko Jovanović, direktor Ureda
za romske inicijative Fondacije
Otvoreno društvo, Romano čaćipe
prenosi izvode iz članka Maria is
Roma – So now she will become
invisible once more objavljenog 29
listopada 2013. u The Guardian-u
ROMSKA ISTINA
romi u europskoj uniji
Viviane Reading upozorila na neprihvatljive stavove
o Romima u EU parlamentu
Deportacije Roma zaoštrile razlike
među europarlamentarcima
"Romi su ljudska bića
ali se čini kako ovdje
svi ne privaćaju tu
realnost. Oni imaju
ista prava i obveze
kao i mi"
E
uropski zastupnici su 9. listopada ukrižali mačeve na pitanju imigracije Roma, bez donošenja bilo kakvoga zaključka. To je
ponukalo podpredsjednicu Europske
Komisije i povjerenicu za pravosuđe
Viviane Reding da izjavi kako se na
sjednici osjećala posramljenom.
Rasprava je pokrenuta u povodu masovnih repatrijacija romskih imigranata i upozorenja Njemačke na ono
što Berlin naziva "socijalnim turizmom siromašnih ljudi s Istoka" koji se
nastanjuju na Zapadu u potrazi za socijalnom pomoći. Rasprava će se vjerojatno nastaviti i dobiti na intenzitetu jer su izbori za Europski parlament
planirani za svibanj sljedeće godine.
Livia Jaroka mađarska zastupnica
romskog prijekla u EU parlamentu
upozorila je na rastući broj antiromskih izjava: "Zapadne demokracije
nisu nimalo bolje od onih na Istoku
nakon što su protjerali europske građane romskog porijekla koji su postali teret koji se perbacuje u krug."
Helene Flautre, eurozastupnica iz
stranke Zelenih zamolila je Europsku komisiju za veću osjetljivost prema diskriminaciji Roma u različitim
europskim zemljama. "Sramotno je
da se cijela manjina tretira kao kriminalna skupina deportira, i prisilno
premješta s jednog mjesta na drugo",
dodao je zastupnik ljevice Martin
Gustaffson.
Bugar Dimitar Stojanov optužio je
Francusku da se po pitanju Roma
postavlja superiornom u odnosu
na Bugarsku i Rumunjsku. "Pariz se
nije mučio u traženju neke druge
solucije od jednostavne deportacije." Rumunjska zastupnica Corina
Cretu naglasila je kako je Francuska
dobila osam puta više iz EU fondova
za Rome nego rumunjska od 20072013. "Nikome ne koristi demoniziranje Roma i zemalja iz kojih dolaze.
Naša je dužnost pomoći im.", rekla je
podsjećajući da sve EU države moraju skinuti restrikcije za zapošljavanje
Rumunjskoj i Bugarskoj u siječnju
2014. godine.
S druge strane, Paul Nuttal, britanski eurozastupnik iz stranke krajnje
desnice UKIP upozorio je na 22 posto nezaposlenih mladih Britanaca.
" i kako ćemo to rješavati? Otvoriti
tržište rada milijunima koji će nas
okupirati? To nije rasizam, to je ekonomija" objasnio je.
Na kraju Povjerenica za pravosuđe
Viviane Reading je kritizirala eurozastupnike za njihov stav prema
romskoj zajednici. "Romi su ljud-
ROMANO ČAČIPE
ska bića ali se čini kako ovdje svi ne
privaćaju tu realnost. Oni imaju ista
prava i obveze kao i mi" naglasila je
Reading te ztražila da se više pažnje
posveti socijalnim fondovima.
Odbacila je sve optužbe vezane uz
takozvanu invaziju Rumunja i Bugara koja bi mogla nastupiti nakon
siječnja 2014. godine kada će za te
zemlje biti uklonjene restrikcije za
zapošljavanje, ali je upozorila zemlje
članice i njihove građane kako ne
smiju poistovjećivati slobodu kretanja i migracije. " Ljudi imaju pravo nastaniti se u drugoj državi, ali i
obvezu da ne postanu teret za sustav
socijalne sigurnosti i voditi računa o
zakonima.Općenito je bila razočara
ishodima rasprave i posramljena što
je nazočila sjednici Parlamenta.
Europska Komisija odavno je upozorila kako će izbori za Europski parlament sljedeće godine biti popraćeni
radikalizacijom populističkog govora političara u potrazi za glasovima
u kojima će se uglavnom govoriti
o ranjivim zajednicama kao što je
romska.
Izvor:
http://www.balkaneu.
com/12757/#sthash.u6rlFBEr.dpuf
ROMSKA ISTINA
13
ROMI U EUROPI
14
Lívia Járóka
Strategije uključivanja
moraju se eksplicitno
odrediti prema ženama
Romkinjama
E
uropski okvir za nacionalne
strategije uključivanja Roma
je propustio uzeti u obzir
žene Romkinje, jednu od najranjivijih skupina u EU, kaže Lívia Járóka.
Romske žene se mogu prepoznati
kao vjerojatno najranjivija skupina
u EU koje su na većem stupnju siromaštva nego Romi muškarci ili većina žena, a ipak u nacionalnim strategijama za Rome rodna jednakost ili
nije postavljena kao izričit cilj ili je
jedva usputno spomenuta.
U nerazvijenim ruralnim područjima – gdje živi većina Roma- žene često rade u sivoj ekonomiji, nisu službeno registrirane na tržištu rada ili
imaju ugovore na određeno vrijeme,
tipično za zapošljavanje u javnom
sektoru što izaziva ozbiljnu zabrinutost za njihova socijalna prava i pristup socijalnom osiguranju.
U tradicionalnim romskim zajednicama, poslovi i njega u domaćinstvu najčešće se dodjeljuju
isključivo ženama trajno ih
odvajajući iz obrazovanja
i zapošljavanja. Romkinje
također često napuštaju tržište rada jer su im ustanove
za brigu o djeci nisu na
raspolaganju, skupe
su ili nepristupačne.
Osim toga, sustavi socijalne
sigurnosti
se temelje
na načelu
kontinu-
iranog doprinosa iz rada, zahtjevu
koji najveći broj starijih žena Romkinja ne može ispuniti i zbog toga
nemaju prava na mirovine ili samo
na one ispod minimuma za preživljavanje.
Kriza je također imala negativni
utjecaj na zdravlje romskih žena,
otežavajući njihovu dugotrajnu neprihvatljivu situaciju koju uzrokuju
nezaposlenost, osiromašenje, neprimjereni stambeni uvjeti i obiteljski
problemi.
Nadalje, istraživanja pokazuju da su
romske žene i djeca najzastupljeniji među žrtvama trgovanja ljudima.
a evidentirano je također da nasilje
unutar romskih obitelji raste zajedno
s porastom siromaštva i nesigurnosti.
U svom sam izvješću nastojala ponuditi nekoliko preporuka za rješavanje ovih problema. Nacionalne
strategije se moraju jasno odrediti
prema ženama Romkinjama,
procijeniti i uzeti u obzir
njihove specifične potrebe
i osigurati zaštitu za najranjivije skupine.
Prepreke koje stoje na
putu za njihov javni angažman ili uključivanje na tržište
rada moraju
se identificirati i srušiti, a odgovarajući
nag l as a k
tre-
ROMANO ČAČIPE
ba također staviti na ulogu koju
romske žene mogu preuzeti u jačanju i razvoju njihovih marginaliziranih zajednica.
Zastupljenost romskih žena na lokalnoj i državnoj razini mora biti
prisutna i u pripremi, provedbi,
praćenju i vrednovanju nacionalnih
strategija. Zemlje članice moraju
,nadalje, izraditi specifične programe za maloljetne majke, djevojčice
koje prekidaju školovanje, pružajući
posebnu podršku nastavku prekinutoga obrazovanja i osposobljavanju
za posao.
Romske žene moraju biti eksplicitno definirane kao ciljna skupina u
zdravstvenim inicijativama, posebno
uvažavajući bolesti koje su snažno
povezane sa ženskim hormonalnim
sustavom i siromaštvom.
Lívia Járóka je izvjestiteljica Europskog parlamenta za rodne aspekte
Europskoga okvira nacionalnih strategija za uključivanje Roma.
Izvor:
http://www.theparliament.
com/latest-news/article/newsarticle/
inclusion-strategies-must-explicitlytarget-roma-women/#.Ule_8tL7prs
Prijevod s engleskog: Romano čaćipe/
Romska istina
ROMSKA ISTINA
ROMI U EUROPI
Lívia Járóka
Inclusion strategies must
"explicitly target Roma women"
T
he European framework of
national Roma inclusion
strategies is failing to take
account of Romani women, one of
the most vulnerable groups in the
EU, says Lívia Járóka.
Roma women can be identified as
probably the most vulnerable group
in the EU, who have a higher incidence of poverty than Roma men
or majority women, and yet gender equality is either not an explicit
objective of the national Roma inclusion strategies or is merely addressed
in an incidental way.
In disadvantaged rural areas - where
the majority of Roma live - women
often work in the informal economy,
they are not registered in the official
labour market, or have short-term
contracts typically in public employment, raising serious concerns
regarding their social rights and
access to social security.
In traditional Roma communities, domestic and care work are often assigned exclusively to women,
removing them prematurely from
education and employment. Roma
women also often leave the labour
market because childcare facilities are unavailable, expensive, or
inaccessible.
Social security systems are furthermore based on the principle of continuous remunerated employment, a
requirement that most elderly Roma
women are unable to fulfil and are
therefore not entitled to pensions or
only below the minimum subsistence level.
The crisis also had a negative impact on the health of Roma women,
aggravating their long unacceptable
situation due to unemployment, impoverishment, inadequate housing
ROMANO ČAČIPE
conditions and family disruptions.
Research data furthermore show
that Roma women and children are
most represented among the victims
of human trafficking and there is
also evidence of domestic violence in
Roma families, rising in parallel with
the growth of poverty and insecurity.
In my report, i intend to offer several
recommendations to remedy these issues. National strategies must
explicitly target Romani women,
assess and consider their specific
needs, and provide protection for
the most vulnerable groups.
The barriers that stand in the way
of either their public engagement
or their entry to the labour market
must be identified and demolished
and proper emphasis must be placed
also on the role that Romani women
can play in strengthening and developing their marginalised communities.
The local and national representations of Romani women must also be
involved in the preparation, implementation, monitoring and evaluation of national strategies. Member
states should furthermore develop
specific programmes targeting teenage mothers and early school leaver
girls, specifically by supporting the
continuation of interrupted education and providing work-based training.
Roma women must be identified as
an explicit target group for health
initiatives as well, especially with
respect to diseases that are strongly linked to the female hormonal
system and poverty.
Lívia Járóka is parliament's rapporteur on gender aspects of the European framework of national Roma
inclusion strategies.
ROMSKA ISTINA
15
romi u hrvatskoj
16
Hrvatski Romi u Europskoj uniji
Htjeli mi to priznati ili ne Romi su u većini
zemalja itekako integrirani u društvo. Samo
njihovu integraciju teško prihvaćamo. Najviše
je onih, posebno u "razvijenijoj Europi", koji bi
da su Romi integrirani, ali ne u njihovoj zemlji
U
vijek kada se pomislili da su
se neki problemi počeli rješavati i od problema postali
proces ili uspjeh, Romi kao nacionalna manjina nađu se na nekom
novom početku. Zabrinuta Europa,
u kojoj po neformalnim podacima
živi oko 65 milijuna Roma, nađe
neki novi model pod nazivom program i baci "kost" tzv. zemljama u
tranziciji u kojima je, opet po neformalnim procjenama, najviše Roma
i eto materijala za rad. Nastajanje i
izrada nacionalnih programa, akcijskih planova, kratkoročnih mjera,
dugoročnih planova, a sve za jedan
cilj – integrirati Rome u društvo.
Neću citirati literaturu o nomadskom načinu života, o plemenskim
nasljeđima koji navodno još karakteriziraju većinu Roma. Govorit ću o
integraciji Roma.
Itegracija Roma da, ali
ne u mojoj zemlji!
Htjeli mi to priznati ili ne, Romi su
u većini zemalja itekako integrirani
u društvo. Samo njihovu integraciju
teško prihvaćamo. Najviše je onih,
posebno u "razvijenijoj Europi", koji
bi da su Romi integrirani ali ne u njihovoj zemlji. Ako su prema pisanim
tekstovima nekih romologa Romi
ROMANO ČAČIPE
zalutali u Europu, što je moguće prihvatiti, već odavno Romi ne lutaju
po toj Europi, Romi su ostali u "svojim zemljama.
Romi nose krakteristike nomadskog
života, ali Romi najmanje 60 godina
nisu nomadi pogotovo ne na prostorima jugoistočne Europe.
Dakle, dugi niz godina Romi se pokušavaju integrirati u društvo. Oni i
jesu integrirani jer su neodvojivi dio
društva u kojem žive.
Problem je u nečem drugom, a to je
kako Romi shvaćaju integraciju, a
kako je za njih shvaća sredina u kojoj
se nalaze.
I jedni i drugi se bore protiv asimilacije, opet svaki na svoj način i iz
svog kuta gledanja. A od integracije
do asimilacije vrlo je mali korak. U
neznanju, neinformiranosti ili nepismenosti taj korak je još manji, a
strah još veći. Samo u središtu ovih
dvojbi mogu nastajati kvalitetni programi i briga društva za dio njenog
stanovništva.
ROMSKA ISTINA
romi u hrvatskoj
Nomadstvo Roma iščezava,
prisilne migracije traju
U tzv. tranzicijskoj Europi u zadnjih
petnaestak godina možemo govoriti o migracijama koje su izazvane
promjenama društvenog poretka ili
ratovima u nekim zemljama. U toj
vjetrometini kraja dvadesetog stoljeća i početka dvadesetprvog našli su
se i Romi zajedno s tisućama migranata, izbjeglica i prognanika. To nije
nomadstvo, ali taj migracijski pokret
podsjetio je na nomadstvo kada je riječ o Romima. Vrlo je mali postotak
suvremenih Roma nomada koji su se
našli u ovoj situaciji i koji su svjesno
išli tražeći "zemlju i rijeku". Romi su
se naprosto našli u situaciji nužde bijega ili traženja boljih uvjeta za život
jer su to morali kao i dugi.
Prirodno je da su se ti Romi zaustavljali u njima najbližim zemljama
u kojima nalaze svoje sunarodnike,
a ovi opet rado pomažu svojima.
Naravno i ova situacija dovodi do
grupiranja odnosno podjela na naše
i njihove Rome, odnosno na makedonske Rome, kosovske Rome, bosanske Rome i sl.
Kada sagledamo situaciju na području bivše Jugoslavije, onda bismo mogli pomisliti da se početkom
dvadestprvog stoljeća opet dogodila
velika seoba Roma. Međutim, to je
samo vrijeme velikih promjena, političkih i ekonomskih i Romi su se
našli u vrtlogu rata i selili zajedno s
drugima.
Ako govorimo o jednom novom "nomadskom putu" Roma prema središnjoj Europi, onda moramo imati
na umu ne nomadstvo nego dnevnu
politiku stare Europe i novonastalih
država nove Europe.
Hrvatska je u ovom slučaju i tranzitna zemlja i cilj za ostajanje. i tranzit
i ostajanje povezani s mogućnošću
domicilnih Roma da prihvate došljake. Ako izuzmemo prirodnu osobinu Roma da jedan drugog plemenski
i teritorijalno pomažu, u prvi plan
izlazi na vidjelo povezanost i briga
Roma za svoje. Samo u toj situaciji
Romi ostaju u Hrvatskoj. U najviše
slučajeva Romi u najnovije vrijeme
Hrvatsku doživljavaju kao tranzitnu
zemlju.
Različiti su samo u nijansama motivi
dolaska i odlaska. Ono što je zajedničko to je bijeg od rata i strahota
koje on donosi i teškoće življenja u
zemljama zahvaćenim političkim
promjenama i ratom.
Romi koji dolaze u Hrvatsku iz Kosova bježali su od rata. Ma koliko po
nekim izvješćima Romi u Makedoniji dobro rješavaju svoja statusna
pitanja, oni iz te zemlje odlaze u potrazi za boljim životom. Najprirodnija stanica za makedonske Rome je
Hrvatska.
Romi iz Bosne bježe pred ratom kao
i mnogi drugi. Romi iz Srbije i Crne
Gore ne dolaze ovim putem, zapravo ne migriraju. Neveliki broj Roma
iz Srbije odlazi u Mađarsku. Nema
značajnijih podataka o migracija-
ma Roma iz Crne Gore. Romi se ne
naseljavaju u Sloveniju. i Austrija je
svojim zakonima riješila duljinu boravka stranaca tako da se Romi ne
useljavaju u Austriju. Imamo dnevne migracije i to bismo mogli nazvati pogranične migracije Roma iz
Hrvatske u Sloveniju i Austriju i to
isključivo zbog prošnje i drugih poslova.
Teško je reći koliki je tranzit, jer Europa ne prima rado Rome. Posebno
su zatvorene Njemačka i Francuska.
Istovremeno Europa je kreator mnogih programa kojima se želi poboljšati život Roma, njihov cjelokupni
standard. Istina je da je to jedan pravi vid demokracije. Osigurati sredstva, osmisliti programe i sačuvati
mir. Nema migracije. Ostajte gdje
jeste. Najgore je što su ti programi,
inače prilično ambiciozno zamišljeni, obvezali druge zemlje i pokrenuli
sustave u financiranju.
Naravno, u skladu s novonastalom
situacijom u kojoj sam sebi možeš
biti šef i osnovati udrugu praktički u
svojoj kući i još ti ostane viška članova, pokušavaju se snaći mnogi snalažljiviji predstavnici Roma.
Ambiciozni programi i
tapkanje na mjestu
Prirodno je da Romi ostvaruju svoja
prava i putem rada u udrugama, ali
je svakodnevno formiranje udruga
većinom put ka podjelama a ne zajedničko rješavanje problema.
Najmlađe članice KUD-a Romska duša prije odlaska na nastup u povodu dana udruga u Zagrebu
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
17
18
romi u hrvatskoj
Iako Romi žive u različitim zemljama i asimiliraju karakteristike te
zemlje, u osnovi svi Romi u Europi
imaju potpuno iste i zajedničke probleme. Veliko je pitanje koliko će
ambiciozni programi Europe riješiti
ovu vrlo složenu problematiku tzv.
romsko pitanje.
A romsko pitanje u cijeloj Europi je
isto. Problem stanovanja, problem
obrazovanja, problem zapošljavanja.
Ovi problemi proizlaze jedan iz drugoga i povezani su u krug kao i onaj
romski točak koji simbolizira čitav
njihov život.
Ni programi, ni veliki novac koji Europa zdušno nudi, ni vladine institucije, ni nevladine udruge i asocijacije ne rješavaju mnogo. Najčešće se
tapka na mjestu, jer izostaje stvarna,
konstruktivna volja i jednih i drugih.
Dakle i Roma i Države u najširem
smislu te riječi.
Programi su ambiciozni, ponekad i
komplicirani jer što su složeniji to veća
izgleda briga za Rome. Novca u osnovi
ima za te programe, navodno se mnogo radi i rješava, ali kada se uđe u bit
problema, čini se, sve stoji na mjestu.
U desetak godina, koje prolaze od
dvijetisućite, kada je počeo "stampedo", na rješavanje svih romskih problema, dogodilo se najjednostavnije
rečeno ništa. Ništa zato što je deset
godina vrlo dugi period za tako malo
pomaka. Zanemariti druge zemlje
oko nas nije dobro u analizi dobrih ili
loših promjena, ali kod nas još uvijek
postavljamo ista pitanja i samo malo
proširujemo izvješća. Možda se pojedinci pomiču, nikne nova udruga s
jednim ili dva člana, uhodane udruge diskriminiraju se programima,
podobnošću ili dobrom voljom uvijek "svježih" stručnjaka koji odjednom znaju sve o Romima. Objektivno, Romi trebaju shvatiti da nisu više
u centru dnevnopolitičkih interesa
Europe pa tako ni Hrvatske. Mnogi
krupniji problemi tresu Europu.
IPAK na kraju dekade ostaje nekoliko pitanja na koja nijedan odgovor
nije dovoljno dobar, ni za Rome ni
za one koji brinu o njima.
Osnovno pitanje integracije Roma
u društvo trebalo je odavno prestati
biti pitanjem jer su Romi u dvadeset i prvom stoljeću tu i nisu nomadi. Oni imaju zemlju za koju su se
opredijelili i u nekoliko generacija
unazad mogu je nazivati svojom domovinom.
Zašto Romi ne pohađaju
redovito nastavu i ne
školuju se?
Nema opravdanja i nijedan odgovor
o tome da je to dio njihove tradicije nije normalan. Jedino opravdanje
može biti socijalni i materijalni status. Teško bi bilo reći da Hrvatska
nema vrlo dobru zakonsku regulativu i socijalnu i obrazovnu. Provodi
je djelomično jer ne provodi sankcije
prema onim Romima koji ni jedno
ni drugo ne poštuju. Niti se pravilno troši socijalna pomoć koju gotovo svi Romi u Hrvatskoj imaju, niti
se poštuje zakonska odredba da sva
djeca moraju biti uključena u odgojno – obrazovni proces.
Iako se tvrdi da se prati stipendiranje
srednjoškolca, još uvijek je broj stipendiranih i završenih srednjoškolaca u velikom neskladu.
O uistinu sramotnoj i smiješnoj brojci studenata koji primaju stipendije i
onih koji u deset godina nisu završili
fakultet i o imenima istih studenata
treba napisati posebnu studiju. Ako
su dva studenta od dvadeset stipendiranih završila fakultet treba se zapitati zašto. i onda gdje su toliki pusti
srednjoškolci ako veći broj od njih
nije uspio upisati višu školu.
Zašto se Romi ne
zapošljavaju kao ostali
Naravno sve ovo odnosi se na one
Rome koji se deklariraju kao Romi i
koji s tih osnova i primaju stipendije.
Na ovo se veže vrlo važno pitanje
zapošljavanja Roma. U deset godina nije dobio posao nijedan Rom
koji ima bilo koju stručnu spremu.
Sva parcijalna rješenja po vijećima
nacionalnih manjina nisu odgovor
ni napredak. Tu nema jednakosti.
Rom se ne smije zapošljavati zato što
je Rom, Rom se mora zaposliti zato
ROMANO ČAČIPE
što je ravnopravan sa svima drugima
ako je stekao svoje zvanje. U deset
godina nije riješeno ovo najvažnije
pitanje integracije. Rom ima pravo
na rad pod jednakim uvjetima.
Pravo na dom i osnovne životne uvjete osigurava država ali i sam pojedinac. Zašto nije niklo ni jedno
naselje Roma s civilizacijskom infrastrukturom, zašto nema planskog
naseljavanja pa ako treba i raseljavanja Roma u krajeve gdje im se može
ponuditi rad i život. Npr. stočarstvo
u Lici, vraćanje starim zanatima…
Ako netko stalno govori o diskriminaciji i getoizaciji samo da ne bi prihvatio obveze i pokrenuo se, onda ga
se može argumentirano demantirati.
Ovako ako nudimo malo, oni uzimaju polovično, ostaje se na istom i
diskriminacije ima, samo je pitanje
kakve diskriminacije i tko je sve diskriminiran.
Vječno pitanje jezika i hrvatskog i
romskog tema je drugog teksta.
Romi više nisu nomadi, svaka zemlja
ima svoje Rome, svi Romi nisu isti
iako su im problemi zajednički, ali
su svi Romi narod i ravnopravni pojedinci društva.
Romi nisu ni integrirani kako spada,
nisu ni asimilirani kako spada, a ono
što je najvažnije za Rome nisu niti
broj jedan ni Europe ni kojekakvih
fondova.
Romi moraju shvatiti da su možda
upravo sada na početku u kojem
treba biti ravnopravni član društva
i u toj kategoriji iznalaziti sva rješenja za sebe i za zajednicu. Biti jedan
drugome Rom, to je vrlo velika odgovornost koja bi sigurno dovela do
uspjeha.
Jadranka Huljev
ROMSKA ISTINA
romi u regiji
Posredstvom Novinsko informativne agencije
Roma (NIAR) Romano čaćipe prenosi kraći pregled
aktualnih događanja veznih za položaj Roma u regiji
rase, pola, jezika, veroispovesti, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkih stavova. On je
tvrdio da bi time došlo do povrede Ženevske konvencije o
statusu izbeglica iz 1951.god.
Obrazovanje na romskom jeziku
4.11.2013, RTS – Radio Beograd 1: Romano Them
Strahovi romskih obitelji u
Njemačkoj
31.10.2013, NIAR – O Džafer Bajrami: E Rroma
daran kaθar e deportacia anθar e Germania
Truăl e 300 Rroma save akana trajisaren ano Esen, maj but,
gata štarenqi, ćeren e rromane familie kaθar e Serbia thaj
o Kosovo save ažukaren pe decizia e germaniăke rayipena
te irisaren len ane dejikane raštre, nakhada e ,,Nevimatanqi informativno agenciăki e rromengeraqi“ o Džafer
Bajrami, žurnalisto-redaktori e rromane redakciăko ano
WDR Esen“ kaθar e Germania.
E Rroma rodutne e azilesqe aratĭ an lesqi emisia sar lipeutne sikavde dar kaj ka aven irime an pire dejikane raštre
soske ni pheren e kišle e azilesqe thaj xasarde e justiciăko
arakhaipe.
O Džafer Bajrami, redaktori e rromane redakciăko ano
,,WDR Esen“ vaćarda e rromenqe kaj as jekh manuš ni
tromal te avel tradutno vaj irime kontra lesqi mangin pe
teritoria feri lesqi rasa, lingo, ćhib, dharmako pativalipe,
etnosikanipe, kaj si anθar e ćhinadutni amalikani grupa
vaj politikani pozicia.
31.10.2013, NIAR – Džafer Bajrami: Romi se boje deportacije iz SR Nemačke
Od oko 300 Roma koji trenutno žive u Esenu, najviše, gotovo četvrtinu, čine romske porodice iz Srbije i Kosova
koje čekaju na odluku nemačkih vlasti da ih vrati u matične zemlje, preneo je ,,Novinsko-informativnoj agenciji
Roma” Džafer Bajrami, novinar-urednik romske redakcije
u “WDR Esen” iz Nemačke.
Romi potražioci azila su juče u njegovoj emisiji kao učesnici izrazili bojazan da će biti vraćeni u svoje matične države jer ne ispunjavaju uslove za azil i izgubili su pravnu
zaštitu.
Džafer Bajrami, urednik romske redakcije u “WDR Esen”
je rekao Romima da nijedno lice ne sme biti proterano ili
vraćeno protiv njegove volje na teritoriju zbog njegove
ROMANO ČAČIPE
Od oktobra ove godine u vojvođanskim osnovnim školama odvija se nastava "Romski jezik sa elementima romske
kulture". U užoj Srbiji još se čeka na uvođenje ovog predmeta.
Ki ajratutni emisia: Taro oktombro akava berš ko vojvodinakere fundavne sikljovne ikerela pe i siklana „ Romani
čhib elementencar tari romani kultura“. Ko aver Srbiakere
kotora panda adžikerela pe ko akale predmeteskoro sikljovibe
Edukacija mladih
4.11.2013, juGmedia – Edukacija mladih na jugu
Srbije
U povodu početka rada treće generacije programa
,,YouthBuild- Edukovani i aktivni mladi na jugu Srbije“ danas će u Bujanovcu biti održana svečanost.U okviru ovog
program multietnička grupa od 47 mladih ljudi iz Vranja,
Bujanovca i Preševa će u narednih 6 mjeseci pohađati intenzivan program obuka sa ciljem jačanja građanskog aktivizma, razvoja poduzetničkih vještina, liderstva i ostalih
vještina koje im i mogu pomoći da se brže zaposle.
4.11.2013, juGmedia – Ternengiri edukacia ko Srbiakoro
purab
Sebepi šuru tari buti tari trinto generacia programa „
Youth Build“- Educirime thaj aktivnikane terne ko Srbiakoro purab“ avdive ko Bujanovac ikjergja pe utsavalipe.
Ko pervazia tari akaja programa multietnikani grupa taro
47 terne manuša taro Vranje, Bujanovac thaj Preševo ko
avutna 6 masekoja ka džan ki intenzivno programa treningoja resarinaja te zurarkeren o dizutnengoro aktivizmo, zuraribe thaj bukjarnipaskere džanlipa, liderluko thaj
aver džandipa kola šaj te den lenge arka majsig te khuven
ani buti.
ROMSKA ISTINA
19
romi u hrvatskoj
20
Mirni prosvjed protiv rušenja romskih kuća u Pribislavcu
Prosvjedi Roma
u Pribislavcu
Jesu li kuće romskih obitelji prve na redu
u očekivanim rušenjima nelegaliziranih
objekata u Hrvatskoj? Je li najlakše donositi
i provesti odluke o rušenju objekata
najsiromašnijih vlasnika?
U
Pribislavcu pored Čakovca
oko 150 do 200 građana održalo je 23. rujna ove godine
mirni prosvjed protiv najavljenog
rušenja bespravno izgrađenih triju
kuća koje se nalaze na samom ulazu
u romsko naselje. Poništenje naloga
o rušenju koji je izdalo Ministarstvo
graditeljstva bio je osnovni zahtjev
prosvjednika u čije ime je novinarima govorio Željko Balog predsjednik
Vijeća romske nacionalne manjine
Međimurske županije i zamjenik načelnice općine Pribislavec.
Od 17 tisuća nelegalnih objekata
u županiji ruše se samo oni u rom-
ROMANO ČAČIPE
skom naselju, naglasio je Balog. U
izjavi za Slobodnu Dalmaciju naglasio je kako su obiteljske kuće "osnova da naša djeca mogu ići čista i odmorna u školu, da ne moraju brinuti
hoće li imati gdje spavati i hoće li se
imati gdje oprati i pripremiti za školu i rušenjem naših obiteljskih kuća
ROMSKA ISTINA
romi u hrvatskoj
Komentar:
Alija Mešić
U više navrata smo upozoravali da može doći do eskalacije problema vezanih za legalizaciju romskih naselja i pojedinačnih kuća, još 2003. godine kod izrade prvoga Nacionalnog programa za Rome u RH.
Drugo, sami su naši Romi krivi što su prevareni jer su dozvolili da problemi legalizacije i odluka o izgradnji jedinstvenoga kulturnog centra za
Rome u Gradu Zagrebu i 19 klubova po županijama budu izostavljeni iz
Nacionalne strategije za ukjlučivabnje Roma, iako su bili prihvaćeni u ranijem dokumentu, Nacionalnom programu za Rome RH.
Žalosno je da je na dvodnevnom sastanku u Mariji Bistrici prije dvije godine posvećen izradi nacionalne strategije jedino Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije upozorila na brisanje tih najvažnijih pitanja za
Rome i budućnost njihove djece. Svi ostali romski lideri koji su sudjelovali u izradi Stratetegije na tom sastanku nisu reagirali i nisu se suprotstavili tome, gledajući samo na svoj interes.
Što se tiče gospodina Željka Baloga, poznat je već po tome što je jedanput Rom, a drugi puta Bajaš rumunjskog porijekla. Zabrinjava njegova
dvoličnost, njegovo reagiranje i ponašanje. Sumnjam da bi on bio bolji
za Rome od g. Kajtazija da je na njegovom mjestu. Pitanje je koliko bi on
radio u interesu Roma, a koliko samo za sebe. Način njegovog sadašnjeg
rada pruža lošu sliku o radu ostalih romskih lidera u Hrvatskoj.
Ovo nije samo moje mišljenje nego mišljenje više aktivista. U Rumunjskoj ima Roma rumunjskog porijekla koji govore romano čib i njih je 1
milijun i 600 tisuća, a 400 tisuća Bajaša rumunjskog prijekla koji ne razumiju i ne govore romano čib. Na žalost , Romi u Rumunjskoj koji govore
romano čib ne priznaju Bajaše kao Rome. Mi Romi u Hrvatskoj priznajemo i prihvaćamo Bajaše kao Rome, kao i hrvatska država. Zato ovim putem apeliramo g. Željku Balogu da zadrži jednu opciju kao bismo mogli
zajednički nastupati u javnosti i raditi do završetka mandata g.Kajtazija,
biti biran i birati, ali uz uvjet da bude iskren prema svojim Romima kao
i Romima drugih dijalekata. Zato bih molio gospodina (ovo je već drugo
reagiranje) da se konačno izjasni je li Bajaš rumunjskog porijekla ili Rom
u Hrvatskoj.
je izravan napad ne samo na budućnost Roma u Pribislavcu nego svih
Roma u Hrvatskoj." Krivnju za brzo
donošenje rješenja o rušenju romskih kuća prosvjednici su na parolama kao i Balog u javnim istupima
najčešće pripisivali Veljku Kajtaziju,
saborskom zastupnika za romsku i
11 drugih nacionalnih manjina: "Svi
stanovnici u romskom naselju podnijeli su zahtjeve za legalizaciju, pa
tako i vlasnici spomenuta tri objekta
za koje je određeno rušenje. Njihovi zahtjevi su riješeni u ekspresnom
roku i to negativno po njih samo
zato jer su odbili poslušnost Kajtaziju. Dokaz za to je i činjenica da se u
blizini tih kuća nalazi i kuća jednog
Kajtazijevog pristaše za kojeg je Kaj-
tazi izravno urgirao pa njegova kuća
neće biti srušena ", izjavio je novinarima Balog.
Reagiranje načelnice
općine
Višnja Ivačić, načelnica općine Pribislavec koju je Balog (njen zamjenik)
optužio za nebrigu o romskom naselju, novinarima je iznijela podatke o
ulaganjima u komunalnu infrastrukturu u naselju u vrijednosti 1,5 milijuna eura, o povoljnom iznosu komunalne naknade (kuna po kvadratnom
metru). Kako prenosi čakovečki Radio 1, ona je naglasila i činjenicu da
je organizator prosvjeda Željko Balog
– njen zamjenik, dakle predstavnik
ROMANO ČAČIPE
Željko Balog
Veljko Kajtazi
Roma u općinskoj vlasti, "ali on vrlo
rijetko dolazi na posao za koji prima
mjesečnu plaću od 6000 kuna". Balog
ne poriče svoje izostanke ,a opravdava ih "teškim radnim uvjetima " koje
je nazvao i neljudskima: spori internet , dijeljenje ureda s više osoba i
ulasci mještana u trenucima "dok razgovara s visoko pozicioniranim dužnosnicima"!
Željko Balog imao je priliku predočiti zahtjeve prosvjednika i u Uredu
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina. Sastanak je održan na inicijativu Ureda, 24. rujna, dan nakon
prosvjeda.
Do zaključenja ovoga broja nismo
dobili informcije o rezultatima tih
razgovora.
ROMSKA ISTINA
21
22
romi u hrvatskoj
ISTRAŽIVANJE: PREDRASUDE i STRAHOVI PREMA
MANJINAMA i STRANCIMA
Vrijeme je za suočavanje sa
ksenofobijom u Hrvatskoj
Zagreb, 20. rujna 2013. – Centar za
mirovne studije je objavio istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova
u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju i lipnju 2013. godine proveo Target d.o.o. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 800 punoljetnih
građana Republike Hrvatske.
Predrasude i strahovi
uzrok kršenja ljudskih
prava
Mnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj
etnička, rasna i vjerska diskriminacija i dalje velik problem. Iako je
donesen cijeli niz politika koje zakonskim i institucionalnim rješenjima pokušavaju riješiti ovaj problem,
stvarno poboljšanje položaja određenih društvenih skupina i dalje nije
dovoljno postignuto. Vjerujemo da
razlog leži upravo u tome da se nedovoljno radilo na otklanjanju predrasuda i strahova koje dio građana
RH imaju prema nekim etničkim i
vjerskim manjinama te dijelu stranaca, a koje su osnovni uzrok kršenja
ljudskih prava ovih skupina.
Cilj je ovog istraživanja upravo da
pomogne donošenje kvalitetnijih
politika usmjerenih na otklanjanje
ovih predrasuda i strahova. Istraživanje je, stoga, usmjereno na nekoliko osnovnih tema. Prvo, ispitivani
su važnost nacionalnog i vjerskog
identiteta, općenita razina ksenofobije te stavovi prema multikulturalnom društvu. Drugo, istraživani
su stavovi prema dodjeli državljanstva doseljenicima, diskriminaciji
postoci ksenofobnih stavova usmjerenih prema ovim skupinama manji
od 50 posto, mislimo da se i ovakvi
postoci ksenofobije prema tim skupinama moraju shvatiti ozbiljno i da
se treba raditi na njihovom uklanjanju.
stranaca i stavovi prema određnim
kategorijama stranaca s obzirom na
razloge njihovog boravka u RH. Na
kraju, ispitivana je ksenofobija prema određenim etničkim, vjerskim i
političkim skupinama.
Općenito gledajući, rezulati istraživanja pokazuju da građani Republike Hrvatske deklarativno ne podržavaju diskriminaciju stranaca, podržavaju multikulturalizam i prosječno
nemaju izrazite ksenofobne stavove.
S obzirom da se u većini ispitivanih
stavova barem polovina ispitanika
odredila u smjeru prihvaćanja multikulturalnog društva te prihvaćanja
nacionalnih manjina i doseljavanja
stranaca, kao i poštivanja njihove
ravnopravnosti u odnosu na građane
RH, smatramo kako Hrvatska ima
potencijala da se uspješno bori protiv diskriminacije.
S druge strane, istraživanje je otkrilo
i nezanemariv stupanj ksenofobije
prema određenim skupinama, odnosno nezanemariv udio stanovništva
koje osjeća da neke etničke, vjerske
i druge skupine predstavljaju opasnost za Hrvatsku i njene građane. U
prvom redu, to se odnosi na stavove
prema Romima, tražiteljima azila,
Srbima, muslimanima, Kinezima i
Arapima. Iako su u svim slučajevima
ROMANO ČAČIPE
Uklanjanje predrasuda –
zadatak institucija
Smatramo da je upravo ovo pravo
vrijeme da se institucije i društvo u
cjelini ozbiljno posvete rješavanju
problema ksenofobije u Hrvatskoj.
Imajući u vidu iskustvo drugih članica Europske unije, sada nakon
ulaska Hrvatske u EU moglo bi doći
do većeg doseljavanja stranaca u Hrvatsku. Isto tako, teška ekonomska
situacija u kojoj se zemlja nalazi, velika stopa nezaposlenosti i egzistencijalna nesigurnost građana te velika
ekonomska nejednakost zasigurno
bi mogle biti okidač za još veću netrpeljivost prema pripadnicima nacionalnih manjina i strancima koji žive
u Hrvatskoj.
Stoga, držimo da se javne politike
u ovom trenutku trebaju još više
usmjeriti na otklanjanje predrasuda
građana prema etničkim, vjerskim i
rasnim manjinama te doseljenicima
kroz obrazovanje, prvenstveno kroz
sustavno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama
školovanja. Nadalje, državne bi se
institucije, uključujući i akademsku
zajednicu, trebale usmjeriti na dodatno i dublje istraživanje predrasuda prema manjinskim društvenim
skupinama te fenomene poput rasizma, ksenofobije, ekstremnog nacio-
ROMSKA ISTINA
romi u hrvatskoj
nalizma, ali i seksizma, homofobije i
drugih sličnih negativnih društvenih
pojava. Isto tako, potrebno je da se
mediji s posebnom pažnjom i odgovornošću odnose prema ovim temama te da posebno odgovorno shvate
svoju ulogu u kreiranju javnog mnijenja koje ponekad može negativno
utjecati na poštivanje ljudskih prava
ugroženih skupina.
Dodatak - O rezultatima istraživanja:
Većina ispitanika iskazala je vrlo
snažan nacionalni i vjerski identitet, dok manjini ispitanika ovi identiteti nisu važni. Budući da su velika
većina njih pripadnici hrvatske nacije i rimokatoličke vjeroispovijesti,
možemo zaključiti da su ovi grupni
identiteti važna odrednica suvremenog hrvatskog društva.
Ispitujući ksenofobiju na općenitoj razini, došli smo do zaključka
da građani RH u prosjeku laviraju
na granici između ksenofobičnih i
podržavajućih stavova prema useljavanju stranaca u Hrvatsku: otprilike
podjednaki broj iskazuje ksenofobične i blagonaklone stavove prema
stranim doseljenicima. Pri tom je zanimljivo da je ksenofobija posebno
izražena u dva područja: strahu da
će doseljenici uzimati posao ljudima
koji oduvijek tu žive (63.4%) i sumnji da strancima interes naše zemlje
neće biti na prvom mjestu (63.6%).
Što se tiče stavova prema multikulturnom društvu, građani Hrvatske u
prosjeku pokazuju otprilike podjednaku zastupljenost pozitivnih i negativnih stavovima prema multikulturalizmu, odnosno, općenito, blagi pozitivan stav prema multikulturalizmu.
Tako se, na primjer, 57.7 % ispitanika
u nekoj mjeri slaže s tvrdnjom da je
ugodno živjeti u sredini u kojoj žive
ljudi različitih vjera, nacija i porijekla,
dok se 50.6 % u određenoj mjeri slaže
s tvrdnjom "podržavam doseljavanje
stranaca u Hrvatsku".
Nadalje, da bismo dobili konkretniji
uvid u stavove o doseljavanju stranaca, ispitali smo stavove građana o
pravima doseljenika u Hrvatsku i sta-
vove o politici dodjele državljanstva,
kao i stavove o pojedinim skupinama doseljenika s obzirom na razloge
dolaska u Hrvatsku. S obzirom na
stavove prema diskriminaciji, generalno zaključujemo kako građani
Hrvatske izražavaju jasnu deklarativnu podršku nediskriminaciji, ali
su prosječno nešto manje uvjereni u
ispravnost njene primjene u svakodnevnom životu. Naime, ispitanici su
trebali procijeniti koliko podržavaju
jednakost položaja državljana RH
i stranih doseljenika s obzirom na
devet područja društvenog života i s
obzirom na zaštitu od diskriminacije
općenito. Ovdje je indikativno to da
građani u najvećoj mjeri podržavaju
jednak položaj s obzirom na zaštitu
od diskriminacije (84.3%), dok su
najmanje skloni potpori jednakom
pravu na zapošljavanje (57.5%).
Nadalje, rezultati pokazuju da se
građani Hrvatske u većoj mjeri slažu
s restriktivnom nego liberalnom politikom dodjele državljanstva stranim doseljenicima. Na primjer, s
tvrdnjom da bi svi strani doseljenici trebali nakon određenog perioda
automatski dobiti državljanstvo RH
se u nekoj mjeri slaže 41,2% ispitanika. Dodatno, ispitanici u prosjeku
iskazuju jedino blago pozitivan stav
prema useljavanju stranaca koji u
Hrvatsku dolaze radi školovanja,
dok imaju prosječnonegativan stav
prema useljavanju ekonomskih
imigranata i tražitelja azila.
Romi najnepoželjniji
Na kraju, značajan dio istraživanja
obuhvaća ispitivanje ksenofobije
prema određenim nacijama, rasama i drugim skupinama. Istraživali
smo stavove prema
u Hrvatskoj prisutnim nacionalnim
manjinama (Srbi
koji žive u RH, Bošnjaci koji žive u RH
i Romi), prema manjinskim vjerskim
opredjeljenjima u
RH (muslimani i
ateisti), prema tri
skupine europskih
doseljenika (dose-
ROMANO ČAČIPE
ljenici iz zapadnih zemalja EU, doseljenici iz istočnih zemalja EU i doseljenici iz zemalja bivše Jugoslavije),
prema određenim kulturalno udaljenim rasama i nacijama (Kinezi, crnci
i Arapi) te prema tražiteljima azila.
Za pripadnike svake navedene skupine, ispitanici su trebali procijeniti
da li predstavljaju određenu vrstu
opasnosti za RH: da li ugrožavaju
sigurnost građana i njihove imovine,
da li predstavljaju opasnost jer se ne
žele prilagoditi većinskoj hrvatskoj
kulturi te da li predstavljaju opasnost
jer ne vode računa o interesima Hrvatske i njenih građana. Istraživanje
je pokazalo da građani Hrvatske u
različitom postotku izražavaju ksenofobiju prema određenim manjinskim skupinama, ali ukupan udio se
u većini slučajeva kreće iznad 20%.
U najvećoj mjeri negativne stavove
izražavaju prema Romima (do 44%),
a u najmanjoj prema doseljenicima
iz zemalja zapadne EU (do 14%).
Ostale skupine nalaze se između ovih
vrijednosti. Zanimljivo je da građani
u prilično velikom postotku ksenofobiju izražavaju prema skupinama s
kojima imaju iskustva suživota (npr.
prema Srbima do 38%), kao i onim
skupinama s kojima još nisu dolazili
u doticaj u većoj mjeri (npr. Kinezi
do 32% ili Arapi do 27%). Zabrinjava
i visoki postotak ksenofobije prema
općenitoj kategoriji tražitelja azila
(do 37%).
Izvor: internetske stranice Centra za
mirovne srudije;
http://cms.hr/suzbijanje-diskriminacije/vrijeme-je-za-suocavanje-sa-ksenofobijom-u-hrvatskoj
ROMSKA ISTINA
23
24
ROMi u hrvatskoj
Kseofobija naijzraženija prema Romima, Srbima i Kinezima
Postotak građana koji pozitivno odgovara na pitanje: "Prema Vašem mišljenju,
predstavlja li navedena skupina opasnost za Republiku Hrvatsku jer ne vode računa o
interesima Hrvatske i njenih građana?"
Izvor: Istraživački izvještaj - Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici
Hrvatskoj, Centar za mirovne studije , Zagreb, srpanj 2013.
Zaključak
Građani Hrvatske u različitom postotku izražavaju
ksenofobiju prema odre­đenim manjinskim skupinama, ali ukupan udio se u većini slučajeva kreće
iznad 20%. U najvećoj mjeri negativne stavove
izražavaju prema Romima (do 44%), a u najmanjoj prema doseljenicima iz zemalja zapadne EU
(do 14%). Ostale skupine nalaze se između ovih
vrijednosti. Zanimljivo je da građani u prilično
velikom postotku ksenofobiju izražavaju prema
ROMANO ČAČIPE
skupinama s kojima imaju iskustva suživota (npr.
prema Srbima do 38%), kao i onim skupinama s
kojima još nisu dolazili u doticaj u većoj mjeri (npr.
Kinezi do 32% ili Arapi do 27%). Zabrinjava i visoki postotak ksenofobije prema općenitoj kategoriji tražitelja azila (do 37%).
Na kraju treba istaknuti da stabilna većina (uvijek preko 50%) građana ne iskazuje ksenofobične
stavove niti prema jednoj ispitivanoj skupini.
ROMSKA ISTINA
ROMi u hrvatskoj
Pučki pravobranitelj RH o Romima
Blokade socijalnog uključivanja Roma
U
kupno 16.975 osoba u popisu se stanovništva 2011. izjasnilo kao Romi, a njihova je
prosječna starost 21,9 godina, što ih
čini uvjerljivo najmlađom etničkom
skupinom u RH. Međutim, procjene
državnih tijela i organizacija civilnog
društva navode da je romska populacija u Hrvatskoj zapravo 30.000 do
40.000 osoba.
1500 Roma u RH u
opasnosti da ne dobiju
državljanstvo
Većina Roma bez državljanstva je iz
drugih republika bivše Jugoslavije te
se često susreću sa poteškoćama pri
prikupljanju isprava koje su potrebne radi ostvarivanja hrvatskog
državljanstva, naročito pri pristupu
državnim tijelima. Stoga se procjenjuje kako je uz oko 500 Roma u Republici Hrvatskoj bez državljanstva,
još 1.000 osoba u opasnosti da ne
ostvare pravo na državljanstvo, jer
ne mogu zadovoljiti uvjete propisane podzakonskim aktima, kao na
primjer o podmirenju troškova obveznog zdravstvenog osiguranja ili
visine sredstava za uzdržavanje.
Pritužbe Roma, koji imaju čvrstu
poveznicu s Republikom Hrvatskom
(rođenje ili dugogodišnji boravak),
ukazuju na to kako osobe koje su
pokušavale regulirati svoj status pozivajući se na spajanje obitelji nisu
mogle zadovoljiti određene uvjete
propisane Pravilnikom o statusu i
radu stranaca u Republici Hrvatskoj,
posebice glede tražene visine sredstava za uzdržavanje. Stoga je Ured
pučkog pravobranitelja pri izradi
Nacionalne strategije za uključivanje
Roma preporučio da se, kao jedan od
posebnih ciljeva Statusnih rješenja
nove strategije, uvrsti i unaprjeđenje
normativnog okvira za reguliranje
statusa pripadnika romske nacional-
Izvješće o pojavama diskriminacije u 2012. koje
je Pučki pravobarintelj RH objavio u srpnju
2013. godine, među ostalim, donosi obuhvatan
pregled slučajeva diskriminacije romske
nacionalne manjine, ali i analizu nekih ključnih
prepreka za socijalno uključivanje Roma i
ostvarivanje njihovih građanskih prava
vremenog boravka iz humanitarnih
razloga, prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje stalnog boravka,
ponovo se kao uvjet traže određena
sredstva za uzdržavanje i regulirano
zdravstveno osiguranje. Značajnom
broju Roma, unatoč njihovoj želji da
napokon trajno reguliraju svoj status
u državi u kojoj su rođeni ili u kojoj
već desetljećima žive, ovakvi uvjeti,
zbog njihovog materijalnog i socijalnog položaja, predstavljaju nepremostivu prepreku.
Status stranca za rođene
u Hrvatskoj
ne manjine, uvažavajući njihove specifične socijalne i materijalne prilike.
Državljanstvo:
materijalni položaj
kao prepreka za
državljanstvo
Naime, u praksi veliki broj Roma koji
još nemaju reguliran status unatoč
čvrstim obiteljskim vezama, a pokušavaju ga regulirati podnošenjem
zahtjeva za odobrenje privremenog
boravaka iz humanitarnih razloga,
čini to stoga što se za odobravanje
tog boravka ne traži uvjet osiguranih
sredstava za uzdržavanje i regulirano
zdravstveno osiguranje. Međutim,
nakon više godina reguliranog pri-
ROMANO ČAČIPE
Romi koji su rođeni u Republici Hrvatskoj ili koji već duže vremensko
razdoblje žive na hrvatskom državnom teritoriju, a koji još nisu stekli
hrvatsko državljanstvo, nedvojbeno
su dio hrvatskog društva. Te osobe
sukladno zakonu smatraju se strancima, ali je iz sadržaja pritužbi Uredu pučkog pravobranitelja vidljivo
njihovo neslaganje okolnošću da ih
se ne smatra hrvatskim građanima.
Valja istaknuti kako njihov neregulirani status ne proizlazi iz njihove
nezainteresiranosti, već je determiniran i brojnim drugim okolnostima na koje te osobe nisu mogle
utjecati, primjerice nisu im bile dostupne informacije o mogućnostima
reguliranja statusa ili uslijed lošeg
ROMSKA ISTINA
25
26
ROMi u hrvatskoj
imovinskog i socijalnog stanja nisu
u mogućnosti podmiriti spomenute
troškove. Trajno reguliranje statusa
navedenih osoba, osim što je od interesa za njih same, također je od šireg
društvenog interesa jer takvi postupci nepotrebno dugo značajno opterećuju upravu i sudove te predstavljaju
ozbiljan trošak za državni proračun.
Rad - između socijalnih
potpora i nezaposlenosti
Vlada procjenjuje, kako 20.000 do
30.000 Roma, dakle više od 90 %
Roma za koje se procjenjuje da žive u
Hrvatskoj, prima neki oblik socijalne
potpore. Međutim, podaci Vladinog
Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ukazuju kako se
pokazatelji razvoja romskog društva
uvelike razlikuju u raznim područjima zemlje te je u Međimurju nezaposleno 98% Roma, dok je u Rijeci
nezaposlenost Roma samo 15%.
Prema anketi UNDP-a, Svjetske banke i DG Regio,23 u 2011. godini udio
zaposlenih Roma unutar radno sposobne populacije u Hrvatskoj iznosio je 34,91%, u odnosu na 77,13%
ostalog stanovništva, dok je udio nezaposlenih unutar radno sposobne
populacije iznosio 65,09% za Rome
te 22,87% za ostalo stanovništvo.
Samo je 4,49% Roma u dobnim granicama 25-64 godine starosti provelo
u obrazovnom sustavu prosječan broj
godina, u odnosu na 10,58% ostalog
stanovništva. Pri tome je samo 3,54%
Romkinja provelo prosječan broj godina u obrazovnom sustavu, u odnosu na 5,44% romskih muškaraca.
Unatoč besplatnom i obveznom
osnovnoškolskom obrazovanju, romska djeca susreću se sa ozbiljnim
problemima u obrazovanju, kako diskriminacijom u školama, tako i manjkom potpore u svojim obiteljima.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta u kolovozu 2012. godine izvijestilo je kako je u prvi razred osnovne škole upisano 751 romsko dijete,
od kojih je njih 124 ponavljalo prvi
razred. Kako bi se poboljšalo njihovo
znanje hrvatskog jezika prije upisa u
osnovnu školu, 623 romske djece upi-
sano je u program predškolskog odgoja. Trećina ovog broja odnosila se
na Međimurje, gdje su romska djeca
ranije bila segregirana u posebne razrede. O ovom specifičnom problemu
u ovom Izvješću pisala je Pravobraniteljica za djecu. Osim toga visok broj
romske djece prekida svoje obrazovanje te je tako u kolovozu 2012. bilo
271 učenika Roma u osmom razredu,
što je tek trećina djece upisane u prvi
razred osnovne škole 7 godina ranije.
Segregacija romske djece u osnovnim školama u Međimurju i dalje zahtijeva pozornost budući je u ožujku
2012. godine opet došlo do pokušaja
njihovog sprečavanja da pohađaju
program predškole, od strane mještana okupljenih ispred jedne područne škole u Međimurju, a unatoč
presudi Europskog suda za ljudska
prava iz 2010. godine, u predmetu
Oršuš i drugi protiv Republike Hrvatske. Vijeće ministara Vijeća Europe nadgleda izvršenje ove presude te
je u sklopu nadzora zahtijevalo donošenje propisa o upisivanju, provjeri znanja, nastavnom planu, nadzoru
i visokoj stopi prekida školovanja.
Osobito je važnim Vijeće smatralo
uvođenje praksi smještanja romske
djece u posebne razrede temeljem
nedovoljnog poznavanja hrvatskog
jezika samo kad je to apsolutno
nužno te uvijek isključivo temeljem
sustavne, objektivne i sveobuhvatne
provjere njihovog znanja, i to uvijek
samo na određeno vrijeme. Tijekom
vremena poduzete su mjere s ciljem
potpune integracije romske djece u
redovnu nastavu, koje je Vijeće ministara pohvalilo, no događaji iz proljeća 2012. su pokazatelj da su daljnji napori prema integraciji Roma u
školski sustav, nužni.
Ovaj važan problem diskriminacije
romske djece u obrazovanju pučki
pravobranitelj je prepoznao kao područje koje zahtijeva posebnu pažnju i mjere za suzbijanje diskriminacije te smo se stoga 2011. godine
umiješali u parnični postupak povodom posebne tužbe za utvrđenje diskriminacije u odnosu na dvije Romkinje, učenice jedne strukovne škole
Čakovcu. One su u sklopu redovnog
ROMANO ČAČIPE
srednjoškolskog obrazovanja bile
dužne određeni broj sati odraditi u
vidu praktične nastave u struci i to
kao prodavačice u trgovinama, no,
nakon što su se prijavile na praksu,
odbijene su zbog toga što su Romkinje. Prvostupanjski sud je 2012.
godine zauzeo stav da je riječ o diskriminaciji te im je dosudio odštetu,
a drugostupanjski sud je u travnju
2013. godine presudu potvrdio, no
odštetu je umanjio.
Desetljeće za
uključivanje Roma manjakvosti provedbe
Republika Hrvatska je u okviru Desetljeća za uključivanje Roma bila
izradila nacionalni Akcijski plan za
uključivanje Roma 2005.-2015., kojim je postavila ciljeve u područjima
obrazovanja, zdravlja, zapošljavanja
i stanovanja. No, ocijenjeno je kako
je provedba Desetljeća u Republici
Hrvatskoj bila neujednačena u mnogim područjima te je u cilju poboljšanja socio-ekonomskog položaja
Roma te usklađivanja sa Okvirom
EU za nacionalne strategije integracije Roma, bilo potrebno postaviti
eksplicitne ciljeve za svako područje,
razviti adekvatne indikatore i osnovne odrednice za praćenje napretka
tijekom vremena te se pristupilo
izradi nove Nacionalne strategije za
uključivanje Roma od 2013. do 2020.
godine, koja je usvojena u studenom
2012. godine.
Socijalna isključenost i siromaštvo
među Romima znatno su rašireniji
nego kod ostalih društvenih skupina. U romskoj zajednici apsolutna
prikraćenost daleko nadmašuje relativnu. Procjenjuje da 76% Roma i
20% ostalog stanovništva koji žive u
blizini romskih naselja žive u apsolutnom siromaštvu.24 Nacionalna
strategija za uključivanje Roma pak
navodi kako trenutno u Republici
Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim
zemljama u kojima žive Romi, najvećem dijelu radno sposobnih Roma
nedostaje razina i opseg obrazovanja
potrebnog za uspješno sudjelovanje
u tržištu rada. Uključivanje Roma
ROMSKA ISTINA
ROMi u hrvatskoj
potrebno je osnažiti i poduprijeti
mjerama koje suzbijaju i sankcioniraju diskriminaciju te je stoga Ured
pučkog pravobranitelja, kako smo i
ranije izvještavali, 2010. godine podnio optužni prijedlog zbog sumnje u
počinjenje prekršaja uznemiravanja,
zbog toga što je na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu bio istaknut natpis: "Ne dirajte Rome, zaraženi su."
Prvostupanjski postupak je okončan
na način da su okrivljenici oslobođeni krivnje, a pučki je pravobranitelj
u ožujku 2012. godine uložio žalbu
koja je usvojena, prvostupanjska
presuda je ukinuta i predmet se vratio na ponovno suđenje.
Sankcioniranje
diskriminacije – nužno
za uključivanje Roma
Osim ovih primjera diskriminacije
temeljem etničke pripadnosti usmjerenih protiv Roma, Nacionalna strategija za uključivanje Roma navodi
kako su se tijekom provedbe mjera
ranije važećeg Nacionalnog programa za Rome iz 2003. godine i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje
Roma, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave pokazale
kao slabe točke. Niti jedan od strateških dokumenata nije bio obvezujući za lokalne vlasti te je svaka jedinica lokalne samouprave samostalno
odlučivala o tome hoće li i u kojem
opsegu provoditi predviđene mjere.
Kao rezultat, i pored kontinuiranog
povećanja ulaganja Vlade Republike Hrvatske u procese uključivanja
Roma, trajan i održiv učinak nije u
potpunosti postignut.
Daljnje mjere za daljnju decentralizaciju provedbe politika i mjera, s jasnijom razradom prioriteta Desetljeća i Strategije na lokalnim razinama
uprave, su nužne.
Stoga dijelimo stav izražen u novoj
Nacionalnoj strategiji kako bi bilo
dobro jasno precizirati i ojačati ulogu
i odgovornost nacionalnih i lokalnih
vlasti te jasno odrediti koje mjere,
odnosno koje udjele u odgovornosti za financiranje i provedbu mjera
uključivanja Roma imaju nacionalne
(ministarstva, uredi), a koje lokalne
vlasti (općine, gradovi, županije), te
u tom smislu definirati i sustav praćenja. Ovo je svakako u nužno radi
praćenja učinka poduzetih mjera,
što je prepoznala i EU.
Pri tome je nužno promišljati pristup, odnosno vrste metoda koje se
pri tome primjenjuju, odnosno promotriti problem sa aspekta njihove
primjenjivosti i komplementarnosti
sa gledišta društvenih učinaka koje
izazivaju i u društvu većinskog, neromskog stanovništva, te romskih
zajednica. Novija istraživanja25 o
učinku geografije (udaljenosti) na
odnos prema Romima, tj. percepciju
Roma od većinske zajednice postavlja pitanje kakve socijalne posljedice
može imati nadilaženje segregacije,
odnosno prostorno približavanje
Roma većinskomu stanovništvu kao
mogući put prema integraciji Roma
te kako će na ksenofobna raspoloženja većinskoga društva prema Romima utjecati bliži kontakt s romskim
zajednicom. Spomenuto istraživanje
nalazi kako u područjima svakodnevnoga kontakta, komunikacije i
neposrednih osobnih odnosa s Romima, ne dolazi do smanjenja ksenofobnih osjećaja. Kod djece je doduše
socijalna distanca neznatno manja
u mješovitoj školi koju pohađaju i
Romi nego u školi gdje nema učenika Roma. Pri pristupu problemu
nadilaženja socijalne distance ključ
stoga ne bismo trebali tražiti samo
u prostornim, nego i u društvenim
odnosima – u poboljšanju socijalnoga, ekonomskoga i obrazovnoga statusa Roma. Nadilaženje segregacije i
socijalne distance teško je ostvarivo
bez promjene socioekonomskoga i
obrazovnoga statusa Roma.
Legalizacija stambenih
objekata Roma – između
prepreka i rokova
Važan učinak na unaprjeđenje društvenog položaja Roma svakako ima
poboljšanje uvjeta stanovanja, budući da njihovi sadašnji stambeni
objekti najčešće ni po kvaliteti ni po
ROMANO ČAČIPE
dimenzijama ne pružaju adekvatan
prostor za zadovoljavanje elementarnih potreba, posebice što se tiče
osiguranja infrastrukture.
Od početka provedbe Nacionalnog
programa i Akcijskog plana do danas, 16 jedinica lokalne samouprave
u 13 županija za 17 lokacija naseljenih Romima izradilo je i donijelo ukupno 25 prostornih planova
i stvorilo nužne prostorne planske
pretpostavke za daljnje aktivnosti
na legalizaciji bespravno izgrađenih
objekata, uređenju i opremanju tih
lokacija. Međutim, još uvijek postoje ilegalna naselja, kao npr. Struga
3 pored Zagreba, u kojima se uvjeti
života i stanovanja nisu značajno popravili u zadnjih 20 godina.
U svjetlu opisanih okolnosti, valja
primijetiti kako Zakon o prebivalištu
(NN, br. 144/12) propisuje da se na
nepostojeću adresu, odnosno onu
koja nije evidentirana u registru prostornih jedinica ne može izvršiti prijava prebivališta ili boravišta. Slijedom toga, određeni broj građana ne
može prijaviti prebivalište/boravište
budući im se obiteljska kuća ili stan
ne vodi u registru prostornih jedinica, jer primjerice još nisu legalizirali
svoj objekt ili su u takvom objektu
podstanari.
U takvim okolnostima, moguće je da
stanovnici naselja Roma u Republici
Hrvatskoj, kao npr. romskog naselja
kod Slavonskog Broda, neće biti u
mogućnosti regulirati pitanje svojeg
prebivališta/boravišta. Kako je građanima rok od godine dana za reguliranje prebivališta počeo teći krajem
prosinca 2012. godine, a legalizacija
neevidentiranih objekata je tek započela, postoji mogućnost kako građani neće moći regulirati svoje prebivalište u zadanom roku, budući da
kuće u kojima borave još uvijek neće
biti evidentirane u registru prostornih jedinica. Stoga bi trebalo pružiti mogućnost građanima da prijave
prebivalište ili boravište na adresama
u navedenim objektima sve do okončanja postupka legalizacije, budući
se stvarna okolnost stanovanja u tim
objektima može utvrditi provjerom
na terenu.
ROMSKA ISTINA
27
28
ROMi u europskoj uniji
Protest pariških srednjoškolaca zbog
deportacije djevojčice Romkinje
U
četvrtak, 17. listopada pariški srednjoškolci su blokirali
nekoliko školskih ulaza u
gradu protestirajući protiv
deportacije stranih učenika u
povodu kontroverznog protjerivanja petanestogodišnje
Leonarde Dibrani ranije ovoga mjeseca.
Leonardu Dibrani policija je
privela za vrijeme školskog
izleta 9. listopada i deportirala na Kosovo zajedno s
roditeljima i petero rođaka – slučaj
koji je izazvao ljutite reakcije i stavio francuskog ministra unutarnjih
poslova Manuela Vallsa na žeravicu. Kritičari su napali "nehumano"
postupanje prema tinejdžerici naglašavajući činjenicu da je prisilom
morala izaći iz autobusa ispunjenog
kolegicama i kolegama iz razreda
usred školskog izleta.
Prema obrazovnim vlastima francuskoga glavnog grada 14 škola u Parizu je bilo "ometeno" protestima.
Kako bilo, Udruženje učenika srednjih škola kaže da su prosvjedi održani pred više od 30 škola u Parizu
i predgrađima, a središnji prosvjed
u kojem su sudjelovali učenici i nastavnici na gradskom trgu Place de
la Nation.
Fotografije i komentari na društve-
ROMANO ČAČIPE
nim mrežama sugeriraju
kako su protesti održani i
izvan škola i u drugim gradovima u Francuskoj.
Steven Nassiri, glasnogovornik FIDL-a, drugoga
udruženja srednjoškolaca
rekao je za AFP kako su na
prosvjedima zahtijevali povratak stranih učenika koji
su bili izbačeni iz Francuske.
"Svatko ima pravo na obrazovanje", rekao je.
Pokrenuta istraga
Bijes zbog deportacije Dubrani pojačao je pritisak na ministra unutrašnjih poslova Valls-a kojeg su neki
zakonodavni stručnjaci iz redova socijalista optužili za izdaju vrijednosti ljevice sa strogom imigracijskom
politikom koje je dovela do uhićenja
djevojčice.
ROMSKA ISTINA
ROMi u europskoj uniji
Valls je pojačao retoriku usmjerenu
protiv Roma migranata koji žive u
ilegalnim kampovima u francuskim
gradovima kao podršku krajnje desnoj antiimigrantskoj Nacionalnoj
fronti koja je porasla u anketama
uoči lokalnih i europskih izbora sljedeće godine.
U srijedu je pokrenuta istraga o legalnosti deportacije srednjoškolke i
njene obitelji.
Premijer Jean-Marc Ayrault rekao je
u parlamentu da će za Dibrani biti
odobren povratak u Francusku ako se
utvrdi da je policija kršila pravila kad
ju je uhitila u školskom autobusu.
Policija je izjavila kako je izvršavala
naredbe nakon što je zahtjev njene
obitelji za političkim azilom odbijen
na osnovi "nedostatnih izgleda za
socijalnu i ekonomsku integraciju u
Francuskoj."
U međuvremenu je Dibrani izjavila francuskim medijima kako je
bila posramljena kada su je privodili pred očima njenih školskih kolega i da se želi vratiti u Francusku,
a na Kosovu se osjeća izgubljenom.
Osim Dibrani, protjeran je još jedan
učenik pariške Camille-Jenatzy, devetnaestogodišnji Khatchik Kachatryan, deportiran je u Armeniju.
Drama obitelji Dibrani nastavila se
na Kosovu.
Kako javlja BBC, roditelje Leonarde
Dibrani pretukli su 20. listopada u
Mitrovici nepoznati nasilnici, a Leonardina majka je liječena od ozljeda
u bolnici.
Leonarda Dibrani poručila Hollandeu:
Neću sama u Francusku
Kosovska Mitrovica - Leonarda Dibrani, romska djevojčica koja je s obitelji izgnana na Kosovo i kojoj je francuski predsjednik Francois
Hollande u subotu ponudio da sama nastavi
školovanje u Francuskoj, izjavila je u subotu
da se ne želi vratiti u Francusku bez obitelji.
"Neću sama ići u Francusku, neću ostaviti
svoju obitelj. Moja braća i sestre također se
moraju školovati", rekla je Leonarda, petnaestogodišnjakinja rođena u Italiji, za agenciju
France Presse.
Od njezinih petero braće i sestara, četvero je rođeno u Italiji a najmlađa sestra kojoj je 17 mjeseci, rođena je u Francuskoj.
Njezin otac Resat (47), jedini u obitelji koji je rođen na Kosovu, razljutio se: "Ako (povratak) nije moguć milom, onda će se dogoditi silom."
"Nema nikakve šanse da pristanem na razdvajanje svoje obitelji", dodao je Leonardin otac koji je još u petak upozorio da će se "kako god
bilo" sa svojima vratiti u Francusku.
Xhemalia (41), Leonardina majka, još više povrijeđena, poručila je
francuskom predsjedniku: "Ako
želi djecu, neka ih sam napravi".
"Ako preda zahtjev, s obzirom
na okolnosti, i ako želi nastaviti
školovanje u Francuskoj, primit
ćemo je", rekao je Hollande, naglasivši da to vrijedi "samo za
nju".
Nešto ranije, Leonardin otac je
izvješće francuskog ministarstva unutarnjih poslova u kojemu se kaže da je izgon Leonarde
i njezine obitelji na Kosovo početkom listopada bio "sukladan
propisima koji su na snazi" u
Francuskoj, nazvao "katastrofalnim".
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
29
romi u svijetu
30
Umro Florin Cioaba
Rumunjski Rom, predsjednik Međunarodnog saveza Roma
U
ponedjeljak 19. kolovoza krenuo sam kupiti
novine i saznao za vijest da je Florin Cioaba, moj uvaženi Predsjednik Međunarodnog
saveza Roma umro od posljedica srčanoga udara.
Umro je s 58 godina u bolnici u turskom gradu Antaliji gdje s obitelji provodio nekoliko dana godišnjeg
odmora. Počiva u miru uživajući u prisutnosti Boga
kojeg je propovijedao u svojoj crkvi u Sibiu, glavnome gradu središnje Rumunjske koji je nekoć bio
glavnim gradom Transilvanije.
Tko je bio Florin Cioaba?
U svakome slučaju, ono što je sada , po mom mišljenju, važno jest pravedno i nepristrasno rasvijetliti
tko je bio Florin Cioaba, te viziju koju mi Romi trebamo imati o osobi koja je godinama sve svoje napore ulagala u borbu za naše ciljeve.
U početku moramo odbaciti konfuziju koju je izazvala fotografija objavljena prije 20 godina koja prikazuje Florina Cioabu kako pozira s kraljevskom
krunom koju je u nekim prigodama nosio Ion Cioaba, njegov otac, vođa rumunjskih Roma koji je vodio
značajnu ulogu u borbi protiv Hitlera i nacističkog
pogroma zbog čega je bio deportiran iz moldavske
regije Transnitrije u Rumunjsku. Ion Ciaba suprotstavio se diktatoru maršalu Ionu Antonescu-u, Hitlerovom savezniku.
ROMANO ČAČIPE
Neke novinske agencije prenose naslov:" Umro
je samoproglašeni svjetski kralj Roma." Pretpostavljam da bilo tko s minimalnim poznavanjem shvaća kako je ova izjava ne samo nemoguća nego također pripada običajima i starim
tradicijama koje su sada srećom prevladane.
Romska "monarhistička" tradicija
Otac Floriana Ciabe proglasio se Kraljem Ropma
baš kao i Uncle Antonio Soto koji je bio neporecivi
vođa Roma u Andaluziji. U vrijeme Frankove diktature, ponosno mi je dao svoju posjetnicu na kojoj
se vidi kraljevska kruna s njegovim imenom ispod
kojeg je pisalo: "Kralj Roma u Zapadnoj Andaluziji."
Prije 37 godina Njihova visočanstva španjolski kralj
Don Juan Carlos i kraljica Sofija posjetili su Valenciju i naselje nazaretskih Roma. Uključili su se u okupljenu masu i zadržali u dužem razgovoru s EL Cheleom, vođom u zajednici. Kada su reporteri zapitali
tko je ta osoba kojoj se Don Juan Carlos obraća s
tolikim poštovanjem, odgovorila im je jedna Romkinja: "el Chele je Kralj Roma."
Još jedna osoba koja je sebe proglasila Kraljem Roma
u Španjolskoj bio je Chorrohumo. Ovo lijepo ime
dolazi od Roma iz Granade koji je živio na prijelazu
iz devetnastoga u dvadeseto stoljeće u Sacromonte-u
gdje su vlasti priznavale njegov autoritet.
ROMSKA ISTINA
romi u svijetu
Povijest europskih Roma zatrpana je velikaškim titulama: grofovi, baruni i kneževi pojavljuju se posvuda. U siječnju 1425, kada su Romi po prvi put
došli na iberijski poluotok, učinili su to pod zapovjedništvom grofa Johna od Donjeg Egipta. Kasnije
se pojavljuje novi grof, Thomas koji je također primio počasti kralja Alfonsa Petoga Aragonskog. A u
Andaluziji, trideset i osam godina kasnije, 1462. još
jedan grof zajedno sa svojom suprugom groficom
Loysa predstavljen je Constable Don Miguel Lucas
de Iranzo-u. Pratila ih je
trupa od oko 200 ljudi.
Romi često daju sebi velikaške ili prestižne titule
kako bi stekli privilegije.
Slobodan prolaz i dr. Najčešće titule bile su vojvoda, knez, princ, grof i
vitez. Te vođe su se tako
predstavljale vlastima zemalja koje su prolazili i
tako na početku stjecali
njihovo povjerenje.
Jedna grupa je brzo prošla
kroz Njemačku i uvjerila
cara Sigismunda, kralja
Bohemie i Mađarske da
izda pismo zaštite kako
bi bili uvaženi kod vlasti
toga vremena.
Ne želim širiti ovu temu,
iako ne tako davno u Španjolskoj su ljudi još pjevali: "si tú eres payo yo
soy gitano y llevo sangre
de reyes en la palma de la
mano" što bi u prijevodu
otprilike glasilo: " ako si ti gadjo, ja sam Rom i nosim
kraljevsku krv na svom dlanu." Ovime želim reći da
za Rome centralne Europe koji su živjeli prije 70 godina, činjenica da je otac preminuloga Predsjednika
proglasio sebe Kraljem Roma nema veće vrijednosti od one koju bi Romi u njegovu okruženju željeli.
Osim toga, želju Florina Cioabe da naslijedi očevu
titulu ne smije se promatrati na isti način na koji se
uspostavljaju monarhije u Europi, nego kao gesta
poštovanja i lojalnosti ocu.
Florin Ciaba bio je voljen i
poštovan vođa
Nakon svega rečenog, moram kazati kako je moje
osobno iskustvo u radu s Florinom Ciabom bilo ne-
ROMANO ČAČIPE
procjenjivo. Moji razgovori s njim uvijek su bili fokusirani na nastojanja za stjecanje najveće dobrobiti
za naše ljude. U nekoliko sam navrata vidio kako
djeluje i intervenira u Domu Europskog romskog foruma na satancima u Strassboourgu. Njegove riječi i
smjernice nikada nisu bile proturječne. Štoviše, on je
uvijek bio jednodušno biran da vodi naše rasprave.
Florin Cioaba je bio vrlo omiljen i poštovan među
španjolskim Romima po još jednoj djelatnosti:
bio je pastor. Od trenutka kada je prešao na Gospel, vodi svoju crkvu
u Sibiu (Rumunjska)
gdje je živio s obitelji.
Htio bih zaključiti ove tužne riječi što ih pišem, još
uvijek šokiran vijestima,
riječima koje nisu moje
nego Bajrama Halitija,
značajnog pisca, pravnika
i novinara, predsjednika
Novinske
informativne
agencije Roma koji se rodio na Kosovu i trenutno
je na položaju generalnog
tajnika Svjetske organizacije Roma Rromanipen:
"Predsjednik Mađunarodne
organizacije Roma zaslužuje biti nazvanim simbolom
mira, tolerancije i suživota svih naroda. Preminuli
ostavlja za sobom veliki rad
kako za narod Roma, tako
i za cijelo čovječanstvo. (...)
Florin Cioaba je pokazao
svoju predanost ljudskim demokratskim načelima i
jasnu viziju na koji se način mi Romi trebamo uključiti u milenij. Florin Cioaba je htio da to bude aktivno
sudjelovanje u borbi za jednakost, slobodu, ljubav i
razumijevanje."
Bajran Haliti je rekao kako smrt Predsjednika međunarodnog saveza Roma predstavlja veliki gubitak ne
samo za njegovu obitelj i prijatelje nego također i za
cijeli narod Roma u Svijetu.
"U našim prvim redovima je praznina, ona koju
ostavlja Florin Cioaba. Ali mi idemo naprijed, Tužni
smo što si otiušao, ali ponosni što te imamo."
Juan de Dios Ramírez-Heredia
predsjednik Španjolskog saveza Roma
potpredsjenik Međunarodne saveza Roma
ROMSKA ISTINA
31
32
romi u crnoj gori
Moj dom kamp Konik
Konik je najveći
kamp za izbjeglice
u istočnoj Europi
a samo nekoliko
ljudi zna da
postoji
V
iše od 2000 ljudi živi u bijednim uvjetima u kampu. Više od 2000 ljudi je
zaboravljeno. Više od 2000 ljudi je osuđeno preživljavati iz dana u dan čekajući Crnu
Goru i Kosovo da odluče o njihovoj sudbini.
Sudionici treće ljetne škole Romskoga ponosa
– Barvalipe (Unapređenje) posjetili su kamp
gdje su razgovarali sa Zule Alijaj jednom od
izbjeglih Romkinja koje su tamo smještene. Videosnimka razgovora je objavljena na Youtube-u koju prenosimo u hrvatskom prijevodu.
Priča Zule Alijaj
Živim sa sinom. Ima 18 godina. Četiri mjeseca je bio
u bolnici. Obolio je jer smo spavali u vodi. Poslije su
nam dali kontejnere. Tražili smo veći, ali su nam dali
mali (2x2). Nema mjesta u njemu, vrlo je mali. Najčešće spavam vani. Stid me je. Ne mogu se presvlačiti
pred sinom. Ne mogu se presvući.
Ne mogu se okupati. Usred noći
idem iza kuće jer se ne mogu okupati. A moj sin ide do obale rijeke
gdje je voda jako hladna jer je njega stid. Što se tiče hrane više trpim
nego što jedem. Imam četiri kćeri i
pet sinova, svi su oženjeni. Svi oni
imaju svoj život. Muž mi je umro prije sedam godina. Ja imam astmu. Živim samo dan po dan. Susjedi
mi pomažu. Kad sam se osjećala bolje, skupljala sam
stvari po smeću. Nisam mogla ništa drugo raditi. Sada
ne mogu čak ni to. Iscrpljena sam. Rekli su mi da se
moram operirati. Nemam ništa drugo za reći, mi jako
patimo. Ne znam što bih dodala. Išla sam tražiti kruha
ali mi nisu dali ništa. Kažu da nisam na popisu. Zahvalna sam Ganiju, mom prvom susjedu. On dijeli samnom hranu koju dobiva za djecu. U njegovom domu
osjećam se kao u vlastitom. Nitko mi ne pomaže. Oni
vam ne bi dali ništa ni da umirete. Nekakva je pomoć
stigla ali ja nisam dobila ništa. Dva
lopova bi to uzela i prodala na tržnici. Nama ne daju ništa. Pomoć je
poslana iz inozemstva, mi je nismo
ni vidjeli. Sada su nam, ponovo
kupili odjeću. Daju nam zimsku
odjeću ljeti, a ljetniu odjeću zimi.
Uostalom ne želimo to primiti. To
je muška odjeća…Hoću da mi daju hranu…Ne treba
mi odjeća. Nemam štednjaka. Pripremam hranu kod
susjeda. Plus moram plaćati struju. Gdje da nađem taj
novac? Dobila sam račun s udvostručemin iznosom. i
ne znam kako ću to platiti.
Izvor: https://www.youtube.com/watch?feature=player_
embedded&
Prijevod s engleskog: Momo Kuzmanović, Romano Čaćipe
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
romi u europskoj uniji
French government turns
Rroma into election fodder
U
nfortunately, the French government is doing exactly
what others have done before it: trying to fish for votes in traditional camps which have been, and
continue to be, the domain of the
extreme right; or, in less tolerant groups that have turned their nationalist
conviction into the superior belief to
which all ideologies must yield.
Telling the French that members of
minorities endanger the "superior"
identity of French culture is like an
alarm bell for Le Pen’s supporters
and those who believe that "grandeur" depends on the separation,
or expulsion, of all those who could
be a contamination risk. The French
Interior Minister, son of Spanish
parents, has said that the integration of Roma in France is extremely
difficult "because their way of life is
very different to ours and it is at odds
with our own culture."
Some believed that with Françoise
Hollande as President things would
change, but now we can see this has
not been the case. While Sarkozy
rubs his hands with glee, in the first
six months of this year, the French
government has already deported
more than 10,000 Roma; women,
children and the elderly. Amnesty
International representatives state
that this is a record figure: a figure
that was not even exceeded by the
reviled Sarkozy.
But Manuel Valls is an unstoppable force. And he must be enjoying
himself, as he is already the most popular minister in France. In this day
and age, the usual racists must feel
very comforted when a French minister associates the Roma minority
with delinquency and begging. Intolerable, even for some of his fellow
ministers. The Industry Minister,
Arnaud Montebourg, considered
Valls’ statements to be "excessive"
and that they should be "corrected".
But the Interior Minister replied to
his fellow cabinet member that "there is nothing to correct" and that his
statements "only bother those who
aren’t familiar with the issue." The
same as what some people writing in
newspapers or speaking on the radio
say in Spain.
After this, he had to look in his party’s
electoral file to check that some thousands more votes had appeared, the
same ones lost by Le Pen’s National
Front, the true and genuine leader of
racism in Europe since the end of the
Second World War.
Today, we suffer for our Romanian
and Bulgarian brothers and we despair when we see that there is no solution to what we, Romanians and Bulgarians suffer together. We have won
the battle against the politicians of
Sarkozy’s conservative Right because
we got everyone to turn against them,
criticising the deportations. The
Church, the International Institutions, the European Commission, the
European Parliament and the world
of culture joined with us and it went
no further. Then Mr Sarkozy lost the
elections. It could not be any other
way when those who were voting
were the heirs of the 1789 revolution,
which enabled the establishment of
The Rights of Man and of the Citizen
in the civilised world.
But now Françoise Hollande is disappointing us. We believed that
with him, things would change. He
promised it during his election campaign, unequivocally demonstrating
bravery and consistency with the
principles that his party supposedly
ROMANO ČAČIPE
should defend. But he has had the
misfortune to cross paths with Manuel Valls who, following in the footsteps of Sarkozy, who was Interior
Minister before he was President of
the government, surely will want to
follow the same political career and
oust Holland from the Elysée Palace
to get himself the job.
Viviane Reding, European Commissioner for Justice, has declared
it with absolute clarity: "There exist
European rules, signed by France,
for free circulation of European citizens. And they are not gypsies, they
are individuals. Only a judicial decision can allow their evacuation, if
they have done something that goes
against the laws of the State."
Sarkozy lost the elections and Hollande will lose them too if he does
not rectify this. Unless we have all
gone mad and we mean to live in a
savage world where the rule of law
disappears, where laws are not respected, governed by the force of
mass demonstrations and where
court sentences that are not to our
liking are not fulfilled. And unfortunately, when these things happen,
when the force of the masses is imposed against the fragility of laws,
those who end up losing are always
the same: the poorest, the weakest,
the least able to defend themselves.
Juan de Dios Ramírez-Heredia
Advocate
President, Spanish Romaní Unión
This English translation has been
possible thanks to PerMondo: Free
translation of website and documents for non-profit organisations.
A project managed by Mondo Agit.
Translator: Imogen Folland
ROMSKA ISTINA
33
34
romi u europskoj uniji
Francuska vlada
baca Rome u
izborni napoj
Françoise
Hollande
Francuska vlada je već u prvih šest mjeseci
ove godine deportirala više od 10.000 Roma:
žena djece i starijih. Predstavnici Amnesty
International-a izjavljuju kako je to rekordna
brojka koju nije premašio čak ni smijenjeni
Sarkozy
N
a žalost, francuska vlada čini
upravo ono što su činili drugi
prije nje: pokušava loviti glasove u tradicionalnim skloništima
ekstremne desnice ili manje tolerantnim skupinama koje preokreću svoja nacionalna uvjerenja u vjerovanje
u superiornost u koje moraju prerasti sve ideologije.
Deportacije u ime
superiornosti
Govoriti Francuzima da pripadnici manjina ugrožavaju "superiorni"
identitet francuske kulture je poput
zvona za uzbunu za pristaše Le Pen-a
i za one koji vjeruju da je "grandeur"
( fr. veličina) povezana s odvajanjem,
isključivanjem svih onih koji bi mogli postati rizik onečišćenja. Francuski ministar unutarnjih poslova, sin
španjolskih roditelja, govori kako je
integracija Roma u Francuskoj izuzetno teška "jer je njihov način života
vrlo različit od našega i u suprotnosti
je s našom vlastitom kulturom."
Neki su povjerovali da će se stvari
promijeniti dolaskom Francoise-a
Hollande-a za predsjednika, ali sada
vidimo kako to nije slučaj. Dok Sarkozy sa zadovoljstvom trlja ruke,
francuska vlada je već u prvih šest
mjeseci ove godine deportirala više
od 10.000 Roma: žena djece i starijih. Predstavnici Amnesty International-a izjavljuju kako je to rekordna
brojka koju nije premašio čak ni smijenjeni Sarkozy.
Ministar ugađa rasistima
Ali Manuel Valls je nezaustavljiva
sila i sigurno uživa u samome sebi jer
je već postao najomiljeniji ministar u
Francuskoj. U ovo vrijeme i ovo doba
običnim rasistima mora goditi kada
francuski ministar povezuje Rome s
delikvencijom i prosjačenjem. Nedopustivo, čak i za neke njegove kolege
ROMANO ČAČIPE
ministre. Ministar industrije Arnaud
Montebourg, smatra Vallsove stavove ekscesnim te da ih treba "korigirati". Ministar unutarnjih poslova
odgovorio je međutim svom kolegi
iz kabineta kako "se tu nema što korigirati" a da njegove izjave "brinu
samo one koji nisu upoznati s ovim
problemom". Isto ono što neki pišu
u novinama ili govore na radiju u
Španjolskoj. Nakon ovoga mora pogledati u izbornu dokumentaciju
svoje stranke i provjeriti je li se pojavilo nekoliko tisuća novih glasova,
istih onih koje je izgubila Le Penova
Nacionalna fronta, istinski i izvorni
vođa rasizma u Europi od završetka
Drugoga svjetskog rata.
Danas patimo zbog naše bugarske i
rumunjske braće i razočarani smo
kada vidimo da nema rješenja za
ono zbog čega mi, Rumunji i Bugari zajedno patimo. Dobili smo bitku
protiv političara Sarkozyjeve konzervativne desnice jer smo sve pridobili
da se ograde od njega kritizirajući
deportacije. Crkva, međunarodne
institucije, Europska komisija, Europski parlament i kulturni svijet su
ROMSKA ISTINA
Romi u europskoj uniji
Juan de Dios Ramírez-Heredia
nam se pridružili i stvari su se pokrenule. Tada je gospodin Sarkozy izgubio izbore. i nije nikako moglo biti
drukčije jer su oni koji su glasovali
bili nasljednici Revolucije 1789 koja
je omogućila uspostavljanje Prava
čovjeka i građanina u civiliziranom
svijetu.
Međutim, sada nas je Françoise Hollande razočarao. Vjerovali smo da
će se s njim stvari promijeniti. To je
obećao u vrijeme izborne kampanje
demonstrirajući neupitnu hrabrost
i usuglašenost s principima koje bi
njegova stranka trebala braniti. Ali
Manuel Vallis
on je imao nesreću da mu se putevi
susretnu s Manuelom Vallsom koji je
slijedeći Sarkozyjev trag, koji je bio
ministar unutarnjih poslova prije
nego je postao Predsjednik Vlade,
koji će sigurno htjeti slijediti istu političku karijeru i izbaciti Hollanda iz
Elizejske palače kako bi on preuzeo
posao.
Viviane Reding upozorava
Viviane Reding, Europska povjerenica za pravosuđe izjasnila se o tome
apsolutno jasno: " Postoje Europska
ROMANO ČAČIPE
pravila koja je Francuska potpisala,
o slobodi kretanja europskih građana. A oni nisu cigani, oni su osobe.
Samo sudskom odlukom se može
odobriti njihova evakuacija, ako su
učinili nešto što je u suprotnosti sa
zakonima države."
Sarkozy je izgubio izbore, a izgubit
će ih i Hollande, ako ovo ne potvrdi.
Osim ako nismo poludjeli pa mislimo
živjeti u ropskom svijetu gdje nestaje
vladavina zakona, gdje se zakoni ne
poštuju, kojim upravlja sila masovnih
demonstracija i gdje se ne provode
one sudske odluke koje nam nisu po
volji. Ali nažalost, kada se tako nešto
dogodi, kada se snaga gomile postavi
protiv osjetljivosti zakona, onda gubitnici postaju uvijek oni isti: najsiromašniji, najslabiji, oni koji su najmanje u stanju braniti se.
Juan de Dios Ramírez-Heredia,
odvjetnik
Predsjednik Španjolske unije
Roma
Croatian translatatin by Momo
Kuzmanović, Romano Čaćipe/Roma
Thruth, quarterly magazine for
Roma in Croatia
Prijevod s engleskog na hrvatski.
Momo Kuzmanović, Romano
Čaćipe/Romska istina
ROMSKA ISTINA
35
36
Romi u europskoj uniji
ERIO komentira diskriminacijsko postupanje
pokrajinske policijske uprave u Švedskoj
Sastavljanje policijskog registra Roma
u pokrajini Skåne u Švedskoj
Otvoreno pismo Eriku Ullenhagu, ministru za integracije Švedske
Ukazivati na manjinsku skupinu
i sugerirati pretpopstavljenu
povezanost između etničke
pripadnosti i kriminaliteta je
jasna i direktna diskriminacija
Poštovani ministre Ullenhag,
Europski romski informacijski ured je međunarodna
organizacija koja se bori protiv rasističke diskriminacije Roma, promovira njihovo uključivanje u društvo i
podiže svijest o njihovim zajednicama.
ERIO prepoznaje i podržava nedavne pozitivne inicijative i rad Švedske vlade u svezi s njenim romskim
zajednicama. Švedska vlada i Odbor za jednakost su
dobar primjer otvorenosti i volje da aktivno rješavaju
pitanja uključivanja Roma.
Unatoč pozitivnom radu koji Švedska vlada obavlja
na integraciji Roma, ERIO je šokiran otkrićem etnički
utemeljenog policijskog registra o gotovo 5.000 Roma.
Postojanje takvog registra u izravnoj je suprotnosti
sa zasluženom reputacijom Švedske kao primjera za
ugled kada je riječ o demokraciji, ljudskim pravima, i
posebno uključivanju Roma.
ERIO smatra prikupljanje ovih privatnih informacija
na osnovi etničkog porijekla diskriminacijskim i nepravednim, uključujući Članak 8 Europske konvencije
o ljudskim pravima o pravu na privatni život i Članak
14 o zabrani diskriminacije. Ukazivati na manjinsku
skupinu i sugerirati pretpopstavljenu povezanost između etničke pripadnosti i kriminaliteta je jasna i
direktna diskriminacija.
ERIO također želi biti jasan u stavu kako vjeruje da
je ovaj policijski registar izrađen bez znanja Švedske
vlade. Ovaj policijski registar također jasno pokazuje kako se prave prepreke uključivanju Roma mogu
pripisati švedskim institucijama i provedbi zakona,
a ne Vladi. Slijedom rečeneoga nadamo se da ćete
poduzeti sve potrebne mjere protiv ovih duboko diskriminacijskih praksi kako bi se očuvala predodžba
o Švedskoj kao lidera u pitanjima ljudskih prava i
demokracije u Europi.
S poštovanjem,
David Owen
ROMANO ČAČIPE
Ivan Ivanov, ERIO, izvršni direktor
Bruxelles, 4. listopad, 2013.
ROMSKA ISTINA
Romi u europskoj uniji
9 studeni Međunarodni dan protiv fašizma i antisemitizma
Izbrišite mržnju/ Wipe Out hate
Obilježite pogrom
"Kristalne noći"
U
Europi raste atmosfera mržnje, ljudi traže nekoga koga će
okriviti. Govor mržnje i mržnje "online" postaju uobičajeni.
Slično kao u 1930-ima. Retorika "mi" i "oni" se širi.
Manjine su napadnute dok većina šuti. Europa je to već imala: završilo je u Holokaustu. Zato se moramo prisjećati prošlosti i zauzeti stav
o našoj budućnosti. Moramo IZBRISATI MRŽNJU !
Svake godine oko 9. studenog UNITED, netvork koordinira obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma i
poziva međunarodnu zajednicu da dokrajči mržnju. Molimo nevladine organizacije , mjesne organizacije, škole, gradove i općine, i sve
grupe i pojedince da udruže snage i suprotstave se mržnji izravnom
akcijom.Organizirajte akcije, pridružite se na facebook stranici, pogledajte internetske stranice, podržite druge, širite poruku i pridružite se kampanji 9. studenog da - IZBRIŠETE MRŽNJU!
WIPE OUT
STOP HATE SP
EE
CH ONLINE
order 100 posters for free!
www.dayagainstfascism.eu
9 november in
ternational day
against fascism
and antisemitism
www.DayAgainstFasc
ism.eu • facebook.c
om/UNITEDDayAgains
tFascism • twitter @
www.nohatespeechmo
UNITED__Network
vement.org
Pridružite se kampanji 2013
- organizirajte akcije i dodajte ih na našu interaktivnu mapu na internetu
- naručite materijale za kampanju, do 2 kg besplatno!
• POSTERI – prippremite izložbu ili ih podijelite u svom gradu
• DOPISNICE – širite poruku, pošaljite dopisnicu prijatelju !
• IZVJEŠĆE KAMPANJE 2012 - zbirka dobrih praksi: koristan inspirativni i motivacijski alat!
- ispunite obrazac narudžbe na novom sajtu kampanje: DayAgainstFascism.eu
- "lajkajte" nas na facebook-u: facebook.com/UNITEDDayAgainstFascism
- pratite nas: twitter @UNITED__Network
Ova kampanja je financirana uz podršku Vijeća Europe ( Europski fond za mlade), Programa Europske unije Mladi
na djelu, Fondacije Otvoreno društvo i provincije Noord-Brabant.
STOP MRŽNJI NA INTERNETU
Prijevod s engleskog: Romano čaćipe/Romska istina
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
37
38
POVIJEST ROMA
Međunarodni dan sjećanja na Rome žrtve holokausta
Romske udruge iz cijele Hrvatske
odale počast žrtvama u Uštici
Centar za provedbu integracije Roma u Republici Hrvatskoj i
Europskoj uniji u suradnji s Nacionalnom koordinacijom romske
nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i 57 romskih udruga
svečano obilježio "Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve
stradanja u Drugom svjetskom ratu"
Jasenovac, 01.08.2013. – Danas je
u organizaciji Centra za provedbu
integracije Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, a u suradnji s Nacionalnom koordinacijom
vijeća romske nacionalne manjine i
57 romskih udruga s područja cijele
Republike Hrvatske obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske
žrtve stradanja u Drugom svjetskom
ratu – Holokaust.
U Jasenovcu su se okupilii članovi i
predstavnici udruga cijele Hrvatske
kako bi odali počast žrtvama Holokausta. Skupu se obratila Predsjednica Centra za provedbu integracije
Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, Anka Dalipovski.
"Romi su u vrijeme fašizma bili suočeni s potpunim uništenjem. Drugi
svjetski rat je ovom narodu donio najveće nevolje koje je povijest zabilježila. Hitler je smatrao da je postojanje
Roma najveća uvreda rasnog ideala.
ROMANO ČAČIPE
Plinske komore, dekreti, egzekucije
bez dokaza, zatvori, geta odnijeli su
živote 3.500.000 Roma. Romske žrtve
genocida nisu obeštećene, a naših tri
i pol milijuna Roma u Drugom svjetskom ratu nisu još službeno priznati
od Njemačke vlade. Nema nijedne
službene knjige u kojoj se govori o
romskom holokaustu" – citirala je
isječak iz knjige "Romi u paklu Jasenovca", gospodina Bajrama Halitija,
objavljene 2012 godine.
ROMSKA ISTINA
POVIJEST ROMA
"Drago mi je vidjeti Rome iz cijele Hrvatske, ovdje, danas, zajedno.
Htjela bih da i u budućnosti pružimo
ruku jedni drugima, da surađujemo,
to je jedini način da naši Romi u cijeloj Hrvatskoj imaju mjesto u društvu
koje i zaslužuju." – završila je gospođa Dalipovski.
Skupu su se također obratili gospodin Stevo Đurđević, član Savjeta
Spomen područja Jasenovac, romske
zajednice i gospodin Ibrahim Gušani, predsjednik Nacionalne koordinacije Vijeća romske nacionalne
manjine u Republici Hrvatskoj. Ova manifestacija organizirana je uz
potporu privatnih donatora, udruga,
gradova i županija diljem Republike
Hrvatske i gospodarskih subjekata.
Osim složnosti i suradnje unutar
romskih udruga i cjelokupne romske
zajednice u Republici Hrvatskoj, ovo
je pozitivan primjer suradnje gospodarskog sektora i nevladinih udruga.
U posljednjih nekoliko dana svjedočimo konfuziji vezanoj uz obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja
na romske žrtve stradanja u Drugom
svjetskom ratu – Holokaust.
Centar za provedbu integracije
Roma u Republici Hrvatskoj idejni
je začetnik i kreator ovog projekta,
pa smo tako i ove godine organizator projekta po drugi puta. Međutim,
ove godine projekt organiziramo u
suradnji s Nacionalnom koordinacijom vijeća romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, gradskim
vijećima romske nacionalne manjine, te 57 romskih udruga s područja
cijele Republike Hrvatske.
Ovaj projekt organiziramo bez potpore državnih institucija, naime,
sredstva potrebna za organizaciju
projekta prikupili smo od privatnih
donacija, lokalne zajednice, te gospodarskih subjekata.
Ovaj događaj nema nikakve veze,
niti je u suradnji sa događajem koji
se organizira 02.08.2013.
Centar za provedbu integracije Roma
u Republici Hrvatskoj i Europskoj
uniji, iz priopćenja za javnost
1. kolovoz, 2013.
Sandra Rukavina
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
39
POVIJEST ROMA
40
Stevo Gjurgjević
Nijemi svjedoci masovnih
stradanja Roma
J
Ibrahim Gušani
Vagoni romskih žrtava
U
hićenja pojedinih skupina Roma počela su u srpnju 1941., a od 20. svibnja 1942. organizirano je
njihovo hapšenje na cijelom teritoriju NDH. Odvođeni
su u Jasenovac najčešće u skupinama, sa svom svojom
pokretnom imovinom. Popratni popisi ne sadrže njihova imena već samo broj osoba ili teretnih vagona kojima su transportirani.
U lipnju 1942. kada je priliv Roma u logor bio osobito
velik, raspoređivani su u dvije skupine. Stariji muškarci, žene i djeca odvajani su od mlađih muškaraca i odmah odvođeni na likvidaciju u Donju Gradinu. Mlađi
muškarci bili su smješteni u logoru III C, na otvorenom
terenu logora III, Ciglana. U njemu su masovno umirali od gladi, žeđi, iscrpljenosti i fizičkog zlostavljanja.
Dio Roma bio je smješten u tzv. Ciganski logor u selu
Uštici, u napuštenim kućama ubijenih srpskih obitelji.
Manji dio Roma bio je raspoređen u radne skupine i
uglavnom su radili na najtežim poslovima uključujući i
posao grobara u Donjoj Gradini.
Gotovo niti jedan Rom koji je ušao u logor, bez obzira
na spol i dob, nije preživio.
Ukupan broj žrtava Jasenovca nije poznat, ali se procjenjuje na 70 do 80 tisuća ljudi, među kojima je najveći
broj Srba iz Hrvatske i Bosne.
(Iz govora Ibrahima Gušanija, predsjednika Nacionalne
koordinacije vijeća romske nacionalne manjine u RH)
asenovac je sinonim za zločin genocida koji je u Nezavisnoj državi Hrvatskoj sustavno provođen i nad
pripadnicima romskoga naroda.
Od svibnja 1942. u ovaj logor smrti svaki dan su se slijevale kolone Roma, muškaraca, žena i djece. Prethodno
je organizirano njihovo hapšenje, a u logor su dovođeni s
cjelokupnom pokretnom imovinom. Rome su po dolasku
odmah ubijali.
Dio Roma, koji su čekali likvidaciju, zatočili su u poseban
ciganski logor u selu Uštica nedaleko Jasenovca. Njihovi
životi ustašama nisu vrijedili ništa. U rijetkim dokumentima koji su ostali sačuvani, možemo vidjeti da su ustaše
njihov broj iskazivali brojem stočnih vagona kojima su
dopremani u logor. Tako je ustaška redarstvena oblast iz
županije obavijestila upravu logora da je uputila 80 vagona Cigana u logor.
Masovne grobnice u Uštici, u Donjoj Gradini i Međustrugovima ostale su nijemi svjedoci patnji i stradanja mojih
Roma. Svjedoci jednog suludog vremena u kojemu se želio
zatrti svaki trag postojanja romskog, židovskog i srpskog
naroda na ovim prostorima. Možemo reći da je zločinački
ustaški režim uspio u svojoj namjeri da uništi najveći dio
romske zajednice čime joj je nanio udarce od kojih se do
danas nije oporavila. Zbog toga mi, potomci stradalih, u
sebi nosimo veliku tugu i bol.
Zlo koje se ovdje dogodilo ne smijemo zaboraviti. Upravo
zbog generacija koje dolaze, da se to nikada ne ponovi!
Alija Mešić
Nezabilježene likvidacije milijuna putujućih Roma
U utvrđivanju stvarnog broja Roma likvidiranih u nacističkom i ustaškom
genocidu u vrijeme II. svjetskoga rata često se zaboravlja na likvidacije
Roma izvan logora. Diljem Europe ubijane su cijele obitelji putujućih Roma
na cestama, poljskim putovima, a egzekutori su uzimali i svu njihovu imovinu, zlatnike i novac godinama skupljan za ženidbu i udaju njihovih sinova i kćeri. Te masovne egzekucije Roma danas je još teže u cijelosti dokumentirati nego one provođene u logorima.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
ljudska prava
Javna rasprava o
problemima
Roma u Rijeci
Rijeka, 24. srpnja 2013. - U sklopu
projekta Put jednakosti kojeg organizira Hrvatsko debatno društvo koje
se bavi problemima mladih s naglaskom na probleme mladih pripadnika romske zajednice, u Gradskoj
vijećnici održana je javna rasprava
na kojoj su sudjelovali predstavnici
romskih udruga i organizacija
te zainteresirani građani.
Projekt Put jednakosti financiran je od strane Youth Initiative Open Society Foundations koji financira raznovrsne
programe i projekte, između
ostalog i iz područja ljudskih
prava i poštivanja prava nacionalnih manjina.
Ovim programom naglasak
je stavljen na mlade Rome i
njihovu integraciju u hrvatsko
društvo.
Projekt se sastoji od niza aktivnosti koje će se provoditi
u deset gradova u Hrvatskoj
s većim postotkom romske manjine (Zagreb, Čakovec, Sisak, Kutina, Slavonski
Brod, Beli Manastir, Rijeka,
Pula, Vodnjan i Motovun).
Glavni ciljevi projekta su
podizanje svijesti o važnosti sudjelovanja mladih u društvu, razbijanje predrasuda o romskoj manjini
te potaknuti uključivanje mladih
Roma u život lokalne zajednice.
Sudionici ove rasprave istaknuli su
neke od problema koji se poglavito
tiču mlađe populacije romske zajed-
ROMANO ČAČIPE
nice u Rijeci. Kao jedan od glavnih
problema istaknuta je nezaposlenost,
koja je kako je naglašeno, zbog krize
ionako visoka na razini cijele zemlje,
ali je istaknuto kako se mladi Romi
pri javljanju na natječaju suočavaju s
predrasudama kod poslodavaca koje
im još više otežavaju zapošljavanje.
Također, govorilo se i o malom broju romske djece upisane u vrtić u Rijeci, kao i problemima pohađanja i financiranja vrtića za romsku djecu.
Tijekom rasprave istaknuta
je nedostatna komunikacija
među romskim udrugama,
a također se govorilo i o integraciji pripadnika romske
zajednice u društvo te pozvalo na zajedničku suradnju
svih romskih udruga, kao i
na suradnju s gradom. Predsjednik romske udruge Aškalije Primorsko-goranske
županije, Sadik Krasnić, više
je puta naglasio kako romska zajednica i udruge Roma
u Rijeci dobro i kvalitetno
surađuju sa gradom i gradonačelnikom Obersnelom.
(M.B.-I.N.)
ROMSKA ISTINA
41
ljudska prava
42
Zaštita djece - Što države trebaju učiniti?
Naš kratki pregled namijenjen lokalnim i državnim vlastima, NVO-ima i aktivistima
za najvažnije međunarodne pravne standarde koji se odnose na djecu
A. ODVAJANJE DJECE OD OBITELJI
1. Dijete ne smije biti oduzeto od njene ili njegove obitelji protiv njihove volje u skladu s međunarodnim standardima za
ljudska prava kao što je UN Konvencija o pravima djeteta (CRC)1 osim ako ovlaštene institucije ustanove da je takvo odvajanje nužno i u najboljem interesu za dijete i u skladu s odgovarjućim zakonima i procedurama.
2. Oduzimanje djeteta je u izrazitoj suprotnosti s pravom na poštivanje obitelji prema članku 8 Europske deklaracije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (ECHR)2.
3. Oduzimanje se smije primijeniti samo kada je to u najboljem interesu za dijete., kada postoji rizik od zlostavljanja i zanemarivanja3. Takva primjena ne smiije biti temeljena isključivo na siromaštvu obitelji4.
4. Oduzimanje mora biti zadnja (jedina) preostala mjera u skladu s načelom proprcionalnosti. Države imaju obvezu pronaći
najmanje škodljive forme intervencije i pružiti potporu obiteljima u prevladavanju teškoće s kojima su suočene.
5. Države imaju obvezu uvažavati specifičnu situaciju i ranjivost obitelji5. Romi su prepoznati kao iznimno ugrožena i ranjiva kategorija. U skladu s tim posebno se moraju uzimati u obzir njihove potrebe i njihova životna situacija, kako u odgovarajućem regultaivnom okviru tako i u donošenju odluka u specifičnim slučajevima6. Nadalje, države imaju specifične
pozitivne obveze izbjegavanja ponavljanja diskriminacija iz prošlosti ili diskriminacijskih praksi prema Romima7.
6. Države moraju osigurati proceduralne zaštitne mjere koje omogućavaju roditeljima i djeci da učinkovito sudjeluju u
svakoj odluci o zaštiti djeteta8.
B. RASISTIČKO PROFILIRANJE i DISKRIMINACIJA
7. Policijsko postupanje zasnovana na temelju rase, boje, nacionalnog ili etničkog porijekla je rasno profiliranje koje treba
jasno definirano i zakonom zabranjeno9.
Pretpostavljena razlika u fizičkom izgledu između roditelja i djece je osnovana je isključivo na društvrnim konstrukcijama "rase". Policijsko postupanje zasnovano na ovim temeljima predstavlja rasističko profiliranje i ne smije rezultirati
oduzimanjem djeteta, osim u slučaju da postoje jasni dokazi o počinjenom kazenom djelu. Ako su mjere primijenjene
kolektivno na cijelu skupinu, to je diskriminacija10.
8. Članak 2 Konvencije o pravima djeteta zabranjuje sve oblike diskriminacije zasnovane na nacionalnosti, rasi, boji ili etničkom porijeklu djeteta ili roditelja. Slično tome, diskriminacija u ovakvim situacijama je zabranjena prema članku 14
Europske konvencije o ljudskim pravima zajedno s člankom 8.
Nikakva razlika u postupanju koje se u izričitom smislu temelji na etničkom porijeklu osobe ne može se objektivno
opravdati u suvremenom demokratskom društvu izgrađenom na načelima pluralizma i poštivanja različitih kultura11.
1 Article 9 CRC, http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CRC.aspx.
2 Article 8 ECHR, http://www.echr.coe.int/Documents/Convention_ENG.pdf.
3 K. and T. v. Finland, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-59587.
4 Wallowa and Walla v. Czech Republic, ECtHR,http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-77713.
5 R.M.S. v. Spain, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-120962.
6
Oršuš and others v. Croatia, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-97689.
7
Horvath and Kiss v. Hungary, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-116124.
8 Press Unit of the European Court of Human Rights, Factsheet - Parental Rights, September 2013, available at
http://www.echr.coe.int/Documents/FS_Parental_ENG.pdf.
9 ECRI General Recommendation no. 11 (2007) on Combating racism and racial profiling in policing,
http://www.coe.int/t/dlapil/codexter/Source/ECRI_Recommendation_11_2007_EN.pdf.
10 General Comment no. 6 (2005) Treatment of unaccompanied and separated children outside their country of origin,
http://www2.ohchr.org/english/bodies/crc/docs/GC6.pdf.
11 Timishev v. Russia, ECtHR, § 58, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-71627.
Prijevod s engleskog: Romano Čaćipe
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
ljudska prava
PROTEKCIA VASH E CHAVE – SO TREBUL TE KEREN E THEMA?
Amari tikni deskripcja vash e lokalno thaj nacionalno autoritetura, ONG-ura thaj aktivistura
palal e internacionalno legalno standardura, kaj e chave si thovde and-e chavenge
institucie.
A: KANA E CHAVE SI ANKALAVDE ANDAR LENGI FAMILJA
1.
Jekh chavo n-ashti te avel lino katar lesqi familja kana lesqe dada na mangen, sar si vi phendo and-e
internacionalno standardura pala manushikane chachipena sar misal i Konvencjia katar o UN palal e
1
Chavesqe Chachipena (CRC); kodo shaj kerel pes numaj kana e kompetento autoritetura arakhen sar
konkluzia so kana o chavo si lino katar lesqi familja kodo si and-o maj baro intereso e chavesqo thaj kodo
shaj kerel pes palal sar si hramome and-i i kris thaj e procedure.
2.
Kana jekh chavo si lino katar lesqi familja zorasa, kodo phagel o chachipen pe privatno familja, katar o artiklo
8 andar i Konvencja palal i Protekcja vash e Manushikane Chachipena thaj Fundamentalno Mestimata
(ECHR). 2
3.
Jekh chavo shaj te avel lino katar lesqi familja numaj kana kodo si vash lesqo maj baro intereso, thaj atunch
kana si jekh risko te kerel pes abuzo vaj bilacho tratmeno. 3 Kodoja decizia na trebul te les pes eksklusivno
4
kana i familja e chavesqi si chorori.
4.
Jekh chavo shaj te avel lino katar lesqi familja numaj kana kodo si i palutni solucja, palal sar phenel o principo
katar o proporcionaliteto. E thema si len i obligacija te arakhen e maj lache intervencije kaj naj te keren nasul
e chavesqe, thaj te den dzutipen e familienge te naken opral e pharimata anglal lende.
5.
E thema si len i obligacija te len and-o lengo dikhipen svako jekh problemo andar svako jekh familija. 5 E
Roma si prindzarde sar jekh grupo manushengo kaj si and-o dezavantadzo thaj vulnerabilo, thaj kodolesqe
trebul te del pes specialno dikhipen palal lenge trebutnimata thaj diferento dzivimasqe situacije, vi and-o
regulatorno proceso, vi kana len pen decizije palal specifichno cazura. 6 Maj but, e thema si len specifichno
pozitivno obligacije te na mekhen jekh discriminacija vaj diskriminativno praktike mamuj e Roma kaj sas
7
kerde maj anglal te aven kerde o dujto drom.
6.
E thema trebul te garantuin e proceduralno protekcije save den voja e daden (familija) thaj e chaven te len
kotor efektivno and-e decizije palal i protekcija e chavesqi. 8
7.
E akcije e policiaqe kerde pe baza e rasaqi, morkiaqo koloro, naciolano thaj etnikani origina, kana na-j ni jekh
motivo realistichno, si rasialo profilo, thaj and-i kris trebul te kerel pes jekh klaro definicija pala o rasialno
9
profilo thaj te kerel les ilegalno.
B: RASIALNO PROFILO THAJ DISKRIMINACIJA
I fiziko diferenca kaj kerel pes mashkar e dada thaj e chave si eksklusivno jekh rasialno konstrukcija katar o
societeto. E policiaqe akcije pe kadala motive si rasialno profilo thaj na trebul te ingerel ki decizija so o chavo
si lino katar lesqi familija, vi maj but kana na-j zurale evidence so jekh delinkvenca sas kerdi. Kana e decizije
si thovde and-i praktika kolektivno karing jekh grupo manushengo, kodo si diskriminacija. 10
8.
Artiklo 2 katar i CRC kerel ilegalno savore forme e diskriminaciaqe save dikhen palal o nacionaliteto, rasa,
morkiaqo koloro vaj etnija e chavesqi vaj e dadenqi. Sa kadja, i diskcriminacija si ilegalno telal o artiklo 14
katar i ECHR leldo barabar e artiklo 8 katar I ECHR.
Ni jekh diferencija and-o tratmeno savi kerel pes so maj but pe jekh manushesqo etnikano identiteto shaj te
anel jekh obijektivno dzustifikacija and-e jekh demokratikano contemporano societeto vazdino pe principura
vash o pluralismo thaj pakiv vash maj but culture. 11
1
Artiklo 9, CRC, http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CRC.aspx.
Artiko 8 ECHR, http://www.echr.coe.int/Documents/Convention_ENG.pdf.
K. thaj T. mamuj Finlandia, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-59587.
4
Wallowa thaj Walla mamuj Republika Chesqo, ECtHR,
http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-77713.
5
R.M.S. mamuj Spania, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-120962.
6
Oršuš and others mamuj Kroacia, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-97689.
7
Horvath thaj Kiss mamuj Ungaria, ECtHR, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-116124.
8
Mediaqo Departamento katar e Evropaqi Kris palal e Manushikane Chachipena, Patrin – Dadenge chacipena
(Factsheet - Parental Rights), Septembro 2013, ko: http://www.echr.coe.int/Documents/FS_Parental_ENG.pdf.
9
ECRI Generalno Rekomendacija nr. 11 (2007) palal Te oagel pes on rasismo thaj rasialno profile and-e policija
(Combating racism and racial profiling in policing),
http://www.coe.int/t/dlapil/codexter/Source/ECRI_Recommendation_11_2007_EN.pdf.
10
Generalno Komento nr. 6 (2005), Tratmeno palal e chavore mekhle korkore avrjal lengo them (Treatment of
unaccompanied and separated children outside their country of origin),
http://www2.ohchr.org/english/bodies/crc/docs/GC6.pdf.
11
Timishev mamuj Rusia, ECtHR, § 58, http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-71627.
2
3
Tekst Zaštita djece - što države trebaju činiti objavljen je na engleskome i romskom jeziku 25. listopada 2013. godine na internetskim stranicama ERRC-a u povodu slučajeva oduzimanja romske djece koje su prethodnoga mjeseca bili u središtu medijske pozornosti u cijelom Svijetu. Engleski tekst preveli smo na hrvatski, a tekst na romskom jeziku prenosimo u cijelosti.
The European Roma Rights Centre (ERRC), Europski centar za prava Roma je međunarodna pravna organizacija od javnog interesa koja se bori protiv antiromskog rasizma i kršenja ljudskih prava Roma kroz strateško zastupanje, istraživanje i izradu politika,
zagovaranje i obrazovanje o ljudskim pravima. ERRC ima savjetodavni status pri Vijeću Europe te Socijanom i Ekonomskom vijeću
Ujedinjenih naroda.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
43
ROMi u sloveniji
44
Objavljen prvi slovenski priručnik za
učenje romskoga jezika
U
petak, 25. 10. 2013. u prostorima Ministarstva za obrazovanje i sport održano je
predstavljanje knjige, priručnika za
učenje romskoga jezika, autora Harisa Tahirovića i koautora Cvetka
Tovornika s naslovom Romani čhib
!? Džaja anglal ko dromo!/ Romski
jezik!? Gremo na pot-od začetka! (Romski jezik?! Idemo na put-od
početka).
Za Društvo i autora ova vrsta knjige
je prvijenac na ovom području i, po
ocjenama stručnjaka i jezikoslovca,
dr. prof. Trajka Petrovskog sa Sveučilišta u Skopju, prvi takav priručnik
u Sloveniji namijenjen učenju i upoznavanju romskoga jezika.
Autor ovog iznimno zahtjevnog izdanja, gospodin Haris Tahirović se
godinama praktično i teorijski pripremao, uz pomoć koautora gospodina Cvetka Tovornika, za realizaciju
i objavljivanje ovoga priručnika po
kojem će i mladi Romi moći razvijati svoju kulturu, usavršavati jezik i
time nastavljati tradiciju.
Autori su svjesni svih subjektivnih i
objektivnih ograničenja priručnika
te da je to mali doprinos proučavanju romskoga jezika u cjelini, kulture
i povijesnog razvoja Roma.
Priručnik Romani čhib !? Džaja an-
glal ko drumo! (Romski jezik!? Gremo na pot – od začetka!) se može
koristiti u komunikaciji i za osnovno
razumijevanje romskoga jezika i njegove gramatičke strukture, a rezultat
je višegodišnjega napora u organiziranju i realizaciji radionica za učenje
romskoga jezika, identiteta i povijesti Roma.
Sastoji se od osam poglavlja na romskome i slovenskom jeziku. U Uvodu
se opisuju povijesni izvori romskoga
jezika i njegova rasprostranjenost,
osnovne karakteristike i značaj romskoga jezika u Sloveniji, o Romima
kao međunarodno priznatoj etničkoj zajednici i također, u nastavku
o romskoj abecedi. U posebnom
poglavlju udžbenika predstavljen je
također mini romsko-slovenski rječnik, a pozornost je posvećena i romskoj zastavi i himni.
Na žalost, priručnik je izdan u samo
25 primjeraka zbog pomanjkanja finacijskih sredstava. Zato će gospodin Tahirović apelirati Ministarstvu
i svima nadležnima da se ubuduće
osigura više financijskih sredstava
namijenjenih području obrazovanja
i očuvanja kulture kako bi ovaj priručnik za učenje tiskali u više primjeraka i na taj način učinili dostupnim svima zainteresiranima.
Vijest priredila : Maja Jelenc
Foto: Emran Sakip
Prijevod sa slovenskog: Romano čaćipe/Romska istina
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
ROMSKO PJESNIŠTVO
Poetski
životopisi
suvremenih
Roma
Z
a stranice posvećene književnosti odabrali smo dvije pjesme Hedine Tahirović-Sijerčić iz zbirke" Čuj, osjeti bol! /
Ashun, hachar dukh!",na bosanskom i romskom
jeziku koja je objavljena 2010. godine u Sarajevu
u nakladi Udruženja za kulturu Novo Sarajevo,
KNS.
Riječ je o dvije od šest pjesama koje su u zbirci
naslovljene skraćenicom CV (lat.Curriculum Vitae, hrvatski životopis) koja je dobro poznata milijunima nezaposlenih u Europi, U sve malobrojnijim oglasima za slobodna radna mjesta CV se
navodi kao obvezni prilog uz zamolbe za posao.
Šest CV-ja u zbirci "Čuj osjeti bol", donosi šest
tragičnih sudbina suvremenih Romkinja i Roma
u njihovom prisilnom "nomadstvu", na putovanjima na kojima se kao početna destinacija upisuje "od Nemila", a dolazna "do Nedraga".
U pedesetom broju časopisa Romano čaćipe ove
smo stihove izabrali zbog njihove poetske vrijednosti, ali i zbog uvjerljivog raskrivanja ljudske gluposti koja se stoljećima konzervira, među
ostalim, u stereotipima o Romima kao nomadima "po rođenju". O narodu koji putuje Svijetom
iz obijesti, jer ga "ne drži mjesto". CV-ji Hedine
Tahirović Sijerčić iznedadit ćei sve one koji, pod
utjecajem drugog stereotipa, u romskoj poeziji očekuju samo tužne i/ili dopadljive, stihove
o nesretnim ljubavima, konjima i violinama iz
neke paralelne, egzotične "romske" stvarnosti.
Svakom bezpredrasudnom čitanju, pak, u ovim
pjesmama će se otvoriti tragika ljudske borbe za
golo preživljavanje. U europskoj i svjetskoj sadašnjosti s takvom se sudbinom suočavaju ne
samo Romi nego i svi ljudi koje uznapredovala
ekonomska kriza u milijunskim valovima izbacuje na rub egzistencije.I preko njega! Ranjive
društvene skupine, poznato je, prve su na udaru.
ROMANO ČAČIPE
Hedina Tahirović Sijerčić
CV - 2
Rođen sam u Njemačkoj.
Živjeli smo u Holandiji.
Preselili smo u Belgiju.
Oženio sam se.
Zaposlio sam se: sakupljao sam staro željezo po ulicama.
Rodilo mi se prvo dijete.
Ja sam skupljao staro željezo.
Rodilo mi se drugo dijete.
I dalje sam sakupljao staro željezo po ulicama.
Rodilo mi se treće dijete.
Zabranili su mi da sakupljam željezo.
Tražio sam pomoć. Nisu mi je dali.
Nemam papira!
I dalje sam sakupljao željezo po ulicama, šta drugo da radim.
Psovali su mi "cigansku majku" i pljuvali po časti.
Branio sam se.
Strpali su me u zatvor.
A nemam papira?!
Žena se zaposlila: prosila je po kućama.
Rodilo nam se četvrto dijete.
Ona je i dalje prosila po kućama.
Psovali su joj "cigansku majku" i pljuvali po časti.
Bježala je.
Strpali su je u zatvor.
A nema papira?!
Tražio sam posao - nisu mi ga dali.
Nemam papira!
Nemam djece bez papira.
Nemam posla bez papira.
Nemam hljeba bez papira.
Moram dalje.
A kuda?
Nemamo papira!
Kuda bez papira?
ROMSKA ISTINA
45
46
ROMSKO PJESNIŠTVO
CV-2
Bijandilem ande Germanija.
Dzivinas ande Holandija.
Nashas ande Belgija.
Ansurisardem.
o pe dromende.
Cherdem buchi: chidem phuro sastrun
Bijanda mo angluno chavo.
Me chidem phuro sastruno.
Bijanda mo dujto chavo.
ende.
Durder chidem phuro sastruno pe drom
Bijanda mo trinto chavo.
Rodem azhutipe. Na dije mandje.
Naj- man papira (lila)!
dromende, so aver te cherav.
Thaj durder chidem phuro sastruno pe
chungarde pe mrne mujeste.
Von akushle mrni "Rromani dej" thaj
Me akushlem len.
Von phande man ande phandipeste.
A naj-man papira (lila)?!
gla.
li kataro udar dziko aver udar thaj man
Mi Rromni astarda te cherel buchi: dze
Bijanda mo shtarto chavo.
r dziko aver udar.
Mrni Rromni durder mangla kataro uda
rde pe lako mujeste.
nga
Von akushle laki "Rromani dej" thaj chu
Voj magla te nakhel.
Von phande las ande phandipeste.
A naj-la papira (lila)?!
i.
Rodem buchi: na dije mandje khanch
Naj-man papira (lila)!
Naj-man chavore bizo papiri.
Naj-man buchi bizo papiri.
Naj-man mahno bizo papiri.
Mora te dzav durder.
Kaj?
Naj-amen papiri!
Kaj bizo papiri!
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
ROMSKO PJESNIŠTVO
CV-6
Ime mi je bilo Mehmed. Rodio sam se i živio sam u Bosni. Kucao sam kazane i kotlove od bakra. Bio sam
ostario. Bilo mi je pedeset i pet godina.
Umro sam.
Htjeli su da me sahrane a oni su branili. Nema mjesta na njihovom groblju. U njihovoj crnoj zemlji. Tijelo
mi se počelo raspadati. Nakon 15 dana su odobrili komad crne zemlje. Iz higijenskih razloga. Daleko od
čerge. Na mjestu gdje me niko neće naći. Na mjestu gdje mi niko nikad neće doći.
Tijelo mi se rasulo i spojilo sa crnom zemljom.
Sada se zovem Duša. Letim spektrom plavih nijansi nebeskog prostranstva.
Tražim mir.
Na oblacima jašem. Mijenjam oblake kao umorne konje. Kiša me umiva. Vjetar me razgovara. Munja me
snagom napaja. Letim spektrom plavih nijansi nebeskog prostranstva. Mijenjam oblake kao umorne konje.
Sunce mi gradi zlaćanu stazu ka Indiji.
Ispod oblaka se nazire Indija.
Drhtim. Sjahao sam u dolinu Ganga. Konj se vratio spektru plavih nijansi neba.
Ja se vratio spektru plavih nijansi vode.
***
I čerga bježi sa nama.
Nijeme suze mekšaju zemlju po kojoj gazimo.
Bolni uzdasi razgrću zrak kroz koji prolazimo.
Premlaćena tijela teturaju u život koji dolazi.
Nadam se.... bolji.
CV-6
Mo anav sasa Mehmed. Bijandilem thaj dzivisardem ande Bosna. Cherdem xarkumache sheja, kazane thaj
kotlove. Phurisardem. Seha man pinda thaj pandz brsh.
Mulisardem.
Amare mangle te praxosaren man, von na dije. Nane o than pe lengi limori. Ande lengi kali phuv. Mrno trupo astarda te rispisardel. Athosk15 djive von dije mandje kotor kale phuvjako. Dure e cahretar. Pe thaneste
kaj khonik nashti te rodel man. Pe thaneste kaj knonik nashti te dikhel man.
Mrno trupo raspisarda thaj pharuvda ande kali phuv.
Akana akharav Odji. Ujrav pe plavo delesko duripeste.
Rodav miro.
Iklav po nuvera. Paruvav nuvera sar chindile grasta. Brshind thovel mo muj. Bahval vacharel mansa.
Devlehchi jag del mandje zuralipe. Ujrav pe plavo delesko duripeste. Paruvav nuvera sar chindile grasta.
Kham cherel mandje sumnakuno drom koring Indija.
Talo nuvera mothovel pes Indija.
Izdrav. Huljardem ande Gangeski xar. Grast boldisarda e plave delese.
Me boldisardem e plave pajese.
***
Cahra nashel amenca.
Nemave jasva kovljarel i phuv pe savi phiren amen.
Dukhale odja cherel o tromalo zrako krzo savo phiraven amen.
Mudarde trupa dzan polohko ando dzuvdipe savo avel.
Me pachav…. lacheder.
Priredio. M.K.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
ROMSKA ISTINA
47
48
ISSN 1845-6413
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA

romska istina51.pdf

ruska imperija

- Udruga Roma

- Udruga Roma

Romska istina

- Udruga Roma

Tema broja: ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI

- Udruga Roma

- Udruga Roma

- Udruga Roma

- Udruga Roma

- Udruga Roma

GDJE JE NESTAO ROMSKI KULTURNI CENTAR?

`Romano čaćipe` novi broj (PDF dokument)

Položaj Roma u Međimurju i varaždinsko

- Udruga Roma

ro-mi u smz - Projekt Građanskih Prava Sisak

o forumi

FORUMIJA KI JEKHIN