b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 5 - rujan 2013.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Sport
godišnji sponzor HSDU-a
Diaeuro 2013:
Slatka bronca za Hrvatsku!
Intervju s doc. dr. sc. Dariom Rahelićem:
Šećerna bolest - medicinski, ali i socioekonomski izazov
Impressum / Sadržaj
br. 5/2013
velika
Moja priča
39 Ja vrtlarica
postignuća
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
1922. godine Marie Krogh je
uvjerila svog muža da započnu
proizvodnju inzulina u Danskoj
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Također u ovom broju:
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: rujan 2013., u 30 000 primjeraka
DR MARIE KROGH (1874–1943)
Liječnica i znanstvenica, Danska
Marie je imala dijabetes tipa 2
Tim znanstvenika u Kanadi, koji su predvodili Frederick Banting i John Macleod,
otkrio je inzulin 1921. godine. Kao liječnica koja je i sama imala dijabetes tipa 2,
Marie je shvatila važnost ovog otkrića. Za vrijeme posjeta Sjedinjenim Državama,
uvjerila je svog supruga Augusta Krogha, danskog nosioca Nobelove nagrade da
otputuju u Kanadu i zatraže dozvolu znanstvenika kako bi u Danskoj mogli početi
proizvodnju ovog važnog lijeka. Isto tako je uvjerila svog kolegu znanstvenika
Hansa Christiana Hagedorna da im se pridruži jednom kada budu imali dozvolu.
U travnju 1923., prvi bolesnici su primili inzulin proizveden u Danskoj.
Od tada, Novo Nordisk unaprijeđuje inzulinsku terapiju osoba
s dijabetesom.
Ne samo pomoć kućnom budžetu,
nego i bogatstvo doživljaja i
zadovoljstvo poslije radnog vremena
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 5/2013., godina izlaženja XXI.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
S adržaj:
6
Događaji i akcije
Diaeuro 2013: Slatka bronca
za Hrvatsku
Još jedan dokaz koliko smo jaki:
Čestitke od predsjednika IDF Europe za
sve što je HSDU organizirao u Zadru
4
Uvodnik
6
Događanja i akcije
12
Intervju
16
Tema broja
18
Medicina
25
Prehrana
29
Recepti
32
Gastro putovanja
36
Tjelovježba
42
Moja priča
44
Iz udruga HSDU-a
46
Djeca i mladi
49
Nova knjiga
51
Nagradna križaljka
Medicina
20 Ne jurite odmah na Hitnu nego
nazovite 194 ili 112
Građani moraju znati kad je potrebno
zvati Hitnu medicinsku službu!
Tjelovježba
36 Nikad nije kasno
za stvaranje nove navike
I u trećoj životnoj dobi ima načina za
održavanje fizičke kondicije – treba
samo htjeti i znati kako odgoditi
fizičko starenje
6
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 5/2013
br. 5/2013
RIJEČ UREDNICE
O sportu
i Hitnoj
D
Čovjek je u pravu. Vrijeme prolazi, godine prolaze s našim, uglavnom istim političarima. Vrijeme prolazi, a međusobni konsenzusi su
predaleko osim kad na lokalnoj razini treba formirati vlast: onda nacionalnim političkim vođama druga politička opcija postaje stvar
lokalnih procjena.
Možda se pitate zašto ova politička opservacija u našem časopisu za dijabetes? Imao sam potrebu našim članovima u 51 udruzi u Hrvatskoj i mog skoro 20-godišnjeg društvenog rada naglasiti postojanje našeg hrvatskog specifičnog konteksta koji otežava učinkovito
ragi naši čitatelji,
djelovanje organizacija civilnoga društva. Potkrepljujem to i s dva održana sastanka koje je s HSDU-om organizirao Ministar zdravstva
tema broja je sport, ali će ono što ćete pročitati za neke možda samo biti podsjetnik da se tjele-
u sklopu svojih redovnih sastanaka s udrugama srijedom. Jedan je bio 21. ožujka 2012., a drugi nakon godinu dana, 21. ožujka 2013.
sne aktivnosti ne zaborave jer nam je to propisano kao dio terapije za postizanje bolje regulacije
dijabetesa. Za neke se tjelovježba svodi na šetnje, neki mogu i hodati u brdima i planinariti, ali nekima je dovoljna tjelovježba samo
kao razgibavanje primjereno godinama odnosno zdravstvenim ograničenjima. Ipak je svima uvijek preporuka da se tjelovježba provodi
redovito i usklađeno s prehranom i terapijom.
Nemam vlastitih iskustava sa sportom, ali su me tekstovi naše vrtlarice iz HSDU-a Tanje i gđe Vesne Mimice podsjetili mojih početaka
angažmana u Zagrebačkom dijabetičkom društvu kad smo organizirali za članove ZDD-a tečaj joge u društvu Joga u svakodnevnom životu. U to vrijeme, tri puta tjedno sam putovala iz Črnomerca u Dubravu u večernjim satima nakon cjelodnevnog rada u Ilici 48 i stizala
na jogu, čini mi se zadnjim snagama. Nakon dva sata s Vandanom na povratku kući osjećala sam se kao ptičica - fizički i psihički oporavljena! Slična su i moja iskustva hodanja na Sljemenu i Samoborskom gorju, najčešće nedjeljom. Poanta je u rekreaciji i opuštanju.
Sigurna sam ipak da će svima biti zanimljivo pročitati kako je HSDU organizirao Diaeuro 2013 na što svi možemo biti ponosni. Naravno, nogomet nije bio jedini sadržaj susreta dijabetičara iz 12 europskih država o čemu ćete sigurna sam sa zanimanjem čitati i vidjeti
fotografije.
Veselim se da smo u prilici u ovom broju objaviti intervju s doc. dr. sc. Dariom Rahelićem, novim predsjednikom društva za dijabetes i
boesti metabolizma HLZ-a s kojim je HSDU uvijek imao dobru suradnju, a iz ovog ćemo intervjua vidjeti kakve nam novosti najavljuje novi predsjednik. Imamo i zanimljiv tekst o Hitnoj službi nakon predavanja što su ga u organizaciji Zagrebačkog dijabetičkog društva i
KUZ-a održale liječnice iz Hitne medicinske službe gdje ćete naći korisne informacije i preporuke kako se koristiti tom službom.
Nadam se da će vam i drugi tekstovi u ovom broju biti poučno i zanimljivo štivo, a budući da se bliži kraj godine pozivamo vas da nam
se javite sa željama i prijedlozima tema za sljedeću godinu.
U oba sastanka razgovarali smo o sljedećem:
1. Provedba, analiza učinkovitosti Hrvatskog modela, Nacionalnog programa, Saborske rezolucije o šećernoj bolesti.
2. Neovisna stručna analiza efekata pripajanja samostalne klinike „Vuk Vrhovac“ u KB Merkur.
3. HZZO i ortopedska pomagala za dijabetes.
4. Funkcioniranje Regionalnih centara za dijabetes (Osijek, Rijeka, Split). Tako u Osijeku prostori od 60m2 nisu prikladni za cijelu Slavoniju, Baranju,…
5. Dnevne bolnice za dijabetes u bolnicama. U Splitu se ne organizira, a ministar izjavljuje da su dnevne bolnice dobro rješenje… Snimak, analiza i perspektiva mreže dijabetologa danas i sutra. Provedbe kontrola dijabetičkih pacijenata u obiteljskim ambulantama i
lokalnim županijskim specijalističkim ambulantama…
6. Dostupnost inzulinskih pumpi (smatramo logičnim da se troškove nabave s bolničkih budžeta prebace na doznaku HZZO-a kao i ostala
pomagala za dijabetes). Problem nedefinirane iste procedure zamjene inzulinskih pumpi nakon proteka roka trajanja od 5 godina. Broj
odobrenja po regionalnim centrima za odrasle: Zagreb 20, Split, Rijeka i Osijek po 10. Ukupno u zadnjih 10 godina, 500 pumpi za odrasle !
7. Radno vrijeme majki malih dijabetičara (4 sata) postaviti kao pravilo HZZO procedure, a ne da se isto ostvaruje nakon pokretanja
sudskih tužbi roditelja.
Ni jednu od 7 navedenih tema još ne možemo zaključiti kao riješenu!
Toliko o navedenom dijalogu u svrhu donošenja dobrih i u interesu perspektive stanovništva i zajedničkih rješenja (naglašavam, zajedničkih).
Ipak, veseli i zdravi bili
Davor Bučević, prof.
Srdačno vaša,
Mensura (Seka) Dražić
Dva sastanka,
sedam pitanja,
nula odgovora
L
RIJEČ PREDSJEDNIKA
jeto je prošlo, jesen je došla, ona kalendarska i ona politička, često nazivana vrućom. Iako, iskustvo kaže, puno je tu galame,
„pametnih“ izjava i riječi, ali sve se svodi na nekonstruktivni politički dijalog (naglašavam, dijalog) u svrhu donošenja dobrih i u
interesu perspektive stanovništva - zajedničkih rješenja (naglašavam, zajedničkih).
Zar je nemoguće postići ikakav nacionalni konsenzus i dogovaranje političkih stranaka, koje za to i imaju nacionalnu odgovornost, bilo
da su trenutna pozicija ili trenutna opozicija? Nama koji živimo i radimo dalje od sabornice, ministarskih kabineta i županijskih i gradskih ureda, taj je folklor bolno providan, a našoj djeci i mladima često urnebesno smiješan.
Na Radio Splitu u emisiji „Auspuh“, nakon javljanja slušatelja s konkretnim problemima stanovnika grada, na inicijativu voditelja te emisije
problemi se pokušavaju otkloniti. Pa se tako vrlo učinkovito često i otklone. A u uvodnome jinglu koji se ponavlja kao zaštitni znak emisije,
jedan građanin govori otprilike ovako: „ Ja se dignem u pet sati, idem radit, oni igraju na karte. Ja se vratim navečer, oni i dalje igraju. I svi
su im krivi! Kriv je Tito, kriv je Ante Pavelić, krivi su Rusi, Amerikanci, Staljin…ali oni i dalje side i igraju…“
4
Diabetes
www.diabetes.hr
In memoriam
Branko Šalamon
Sad kad Branka više nema, postajemo svjesni kakav smo privilegij imali što nam je u proteklih 15 godina bio član Izvršnog
odbora HSDU-a.
Iz mandata 1997. – 2004. pamtimo brojne problematične rasprave o radu HSDU-a i osmišljavanju novih sadržaja i
aktivnosti iz kojih bismo bez njegove pomoći teško razbistrili kako oblikovati zaključak i kako uskladiti stavove. Iz njegovih
intervencija u diskusijama uvijek je bilo jasno vidljivo optimalno rješenje i lako smo dolazili zajedničkog stava.
Bilo je i drugih situacija osim rasprava na sastancima i skupštinama, kad je susret i razgovor s Brankom o nekim drugim
temama iz običnog života bio opušteniji. Naravno, bilo je niezbježno spominjati i brigu o našem zdravlju uz dijabetes.
Svi znamo službene preporuke struke koje su nas upućivale na očuvanje zdravlja bez komplikacija. Ali, znamo iz brojnih
iskustava naših članova da principi i način života koji nam je preporučen često nije dovoljan da se spasimo od posljedica
života s dijabetesom, a Brankov život je bio izuzetno naporan. Ima tu i drugih utjecaja koji su nam zadani rođenjem ili
okolnostima u kojima živimo. Zbog toga, kada dođe kraj, možemo samo žaliti i zahvaliti našem dragom članu na svemu
onom u čemu nam je pomogao i naravno, izraziti sućut obitelji Šalamon.
Branko je bio oličenje velikog altruista koji je svojim volonterskim radom i doprinosom razvijao našu organizaciju i
unapređivao društvenu zaštitu osoba s dijabetesom u Republici Hrvatskoj.
Hvala Ti, dragi Branko.
Mensura Dražić i Davor Bučević
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2013
br. 5/2013
Diaeuro 2013, Zadar 26. – 31. kolovoza
Slatka bronca
za Hrvatsku
HSDU
S
ve je počelo u Ukrajini kao ideja povezivanja Europskog
prvenstva u nogometu 2012. i malonogometnog natjecanja namijenjenog osobama s dijabetesom koje se ne bave
profesionalno sportom. Tako je nastao projekt DIAEURO. Prošle
godine prenijeli smo vam atmosferu i pobjedu Hrvatskog tima.
Ove godine odlučili smo organizirati DIAEURO 2013. u Zadru. Tim
projektom željeli smo podići svijest o tjelesnoj aktivnosti kao jednom od najvažnijih faktora u kontroli i upravljanju dijabetesom,
naglasiti da osobe s dijabetesom mogu biti fizički aktivne kao i bilo
koji zdravi pojedinac te potaknuti primjerom sve ljude s dijabetesom (kao i sve ostale) da se više i češće bave fizičkom aktivnošću.
Događaj je bio organiziran u gradu Zadru, od 26.-31. kolovoza, utakmice su se održavale u Gradskoj dvorani Mocire, a na
DIAEURO-u 2013 sudjelovalo je više od 170 sudionika.
Osim igranja malog nogometa, osobe s dijabetesom prošle su
kroz razne edukativne radionice te su bile pod nadzorom liječnika - dijabetologa, kineziologa i trenera kako bi naučili pravilno
provoditi tjelesnu aktivnost. Natjecanje je uključivalo 12 nacionalnih timova osoba s dijabetesom (odrasli od 18 +) iz različitih zemalja. Zemlje sudionice bile su: Ukrajina, Belgija, Poljska,
Italija, Slovačka, Portugal, Srbija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Uzbekistan i Hrvatska. Svaka reprezentacija bila je u pratnji
liječnika – dijabetologa i trenera tima. Projekt je bio organiziran
pod pokroviteljstvom IDF Europe (Međunarodne dijabetičke
federacije Europe).
Utakmice su bile sjajne, igrači motivirani, a sve je prošlo u fairplay ozračju. Hrvatska je ove godine osvojila broncu, Portugalci
srebro, dok su zlato odnijeli Mađari pa su pripreme za slijedeći
DIAEURO u Budimpešti već započele.
Kućama smo se vratili umorni, ali sretni i obogaćeni novim prijateljstvima i znanjima.
Zahvaljujemo svim institucijama koje su prepoznale važnost
ovoga događaja te su pokrovitelji natjecanja: predsjednik RH
prof. Ivo Josipović, Ministarstvo zdravlja RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zadarska županija, Grad Zadar te
Hrvatski nogometni savez.
Dojmovi gostiju:
I would like to thank you for the great event this week and for
been so kind with me.
On behalf of IDF Europe, and also personally, I would like to
Congratulate you for the success of DIAEURO 2013, please
extend my congratulations to all people involved on this
magnificent initiative.
Today it was a hard day for me with the return to the hardwork
here in my University, but I couldn't stop thinking on the
tournament and on the nice and friendly atmosphere that was
created in Zadar.
Hope to see you very soon.
Best wishes
Joao Nabais
Osim natjecateljskog dijela manifestacije, događaj je također
uključivao i okrugli stol gdje su predstavnici zemalja predstavili
zdravstveni model svoje zemlje, podijelili svoje životno iskustvo
s naglaskom na važnu ulogu uravnotežene prehrane i tjelesne
aktivnosti u kontroli dijabetesa, a sudionicima su distribuirani
letci i edukativni materijali o pravilnoj prehrani i fizičkoj aktivnosti. Jelovnici su bili primjereni osobama s dijabetesom, te su
za svaki obrok dobivali i informacije o količini ugljikohidrata, a
također se vodila evidencija o visini šećera u krvi svakog pojedinog sudionika prije i nakon obroka.
6
Diabetes
www.diabetes.hr
_________________________________________
Joao Manuel Valente Nabais
President | International Diabetes Federation, European Region
Direct Contact: Phone: +351 266745318 | Mobil: +351939449661 |
E-mail: [email protected]
IDF Europe
Chaussee de la Hulpe 166
B-1170 Brussels, Belgium
tel +32 2 6392094 | fax +32 2 5371981 | [email protected] | www.
idf-europe.org
IDF | Promoting diabetes care, prevention and a cure worldwide
Događanja i akcije
br. 5/2013
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Događanja i akcije
br. 5/2013
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2013
br. 5/2013
da je moguće upravljati stanjem i kontrolirati šećernu bolest i u
ekstremnim okolnostima.
Također, na Touru su se prikupljala sredstva za dobrotvorne svrhe.
Svaki od vozača je prikupljao sredstva za svoj lokalni dijabetički savez te je ovaj Tour imao izraziti humanitarni karakter.
Bilo je ovo nezaboravno iskustvo gdje su se izgradila nova prijateljstva, podignula razina svijesti o dijabetesu i skupio novac za
one koje ga najviše trebaju.
Promocija mobilnog zdravstva
Biciklom po šećeru ili:
mHealth Grand Tour
Nenad Šimunko
Što je mHealth Grand Tour? To je biciklistička vožnja od Brisela do Barcelone u dužini od 2.100
kilometara. Ali, nije samo biciklistička vožnja nego je i prilika da se pokažu inovativna rješenja u
mobilnom zdravstvu i podigne svijest o šećernoj bolesti na globalnoj razini
A sada podsjetimo na neke činjenice. Dijabetes je veliki problem
u svijetu i Europi, gdje 8,5 posto stanovništva boluje od dijabetesa tip 1 i tip2, a brojka se iz godine u godinu drastično povećava što ima teške socijalne i gospodarske posljedice za pojedinca
i društvo. To je veliki izazov kako u razvijenom svijetu tako i u
zemljama u razvoju. Međunarodna dijabetička federacija (IDF)
procjenjuje da 371 milijun ljudi širom svijeta živi s dijabetesom.
To je 8,3 posto svjetske populacije.
U Europi broj osoba s dijabetesom trenutno iznosi 55 milijuna.
Procjene pokazuju da je dodatnih 21,2 milijuna ljudi još uvijek
nedijagnosticirano.
V
ožnja je bila nevjerojatan doživljaj koji je uključivao prekrasan krajolik, mirne lokalne ceste, kulturne znamenitosti i priliku da se kušaju lokalni specijaliteti i vina.
Trasa Toura uključila je klasične Liege-Bastogne biciklističke rute,
dijelove Tour de Francea i neke Vuelta uspone i nizbrdice u Pirenejima, bez pokušaja da se bilo koja od tih utrka kopira. Tako je
mHealth Tour bilo nezaboravno iskustvo za svakog sudionika. Je
li Tour za svakoga?
Ruta je izazovna, ali ostvariva. Gotovo svatko može završiti Tour
ako je dobro pripremljen i motiviran da završi ovako izazovnu
vožnju. Baš kao trčanje maratona, priprema za Tour zahtijeva
poseban pristup treningu tako da vozač svakodnevno može potegnuti po 200 kikometara I da drugi dan bez problema nastavi dalje. Ukoliko vozač nije spreman voziti cijelu distancu, ima i
drugih mogućnosti.
A mogućnosti vožnje Tour-a su:
Epic - vozač vozi cijelu dužinu Tour-a
Stage - vozač vozi jednu ili više etapa
Relay - vozači dijele dnevnu kilometražu s kolegom iz svog tima
Kako god vozili, Tour bi trebao biti fantastično, ugodno i nezaboravno iskustvo.
10
Diabetes
www.diabetes.hr
Troškovi dijabetesa su ogromni za zdravstveni sustav.
Mobitelna povezanost može pomoći u smanjenju tih troškova i
poboljšanju komuniracije pacijent-liječnik. Mobilne zdravstvene
tehnologije (mHealth) kao što su kontinuirani mjerači glukoze u
krvi, mogu pomoći u kontroli i regulaciji šećerne bolesti te smanjiti troškove zdravstvene skrbi.
Zamišljeno je da mHealth Grand Tour okupi sve organizacije uključene u zdravstvu: farmaceutske tvrtke, mobilne operatere, zdravstvene djelatnike, tehnološke tvrtke, nevladine organizacije i sve
ostale s ciljem razmjene iskustava i podizanja svijesti o dijabetesu
i pokazati potencijal mobilnog zdravstva kao dijela rješenja.
Da se dokaže kako nova tehnološka rješenja mogu pomoći ljudima da se suoče s izazovima dijabetesa, kolektivno i individualno,
razvio se mHealth Grand Tour. Htjeli smo okruženje koje će biti
fizički izazov i za sudionike i za tehnologije.
Da razumijemo vrijednost vježbanja i pravilne prehrane, Tour je
dizajniran kako bi se omogućilo osobama s dijabetesom da sudjeluju, gdje je prikladno koristiti mHealth rješenja te pokazati
Intervju
Intervju
br. 5/2013
br. 5/2013
RAZGOVOR: Doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med. Specijalist internist,
endokrinolog i dijabetolog, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti
metabolizma Kliničke bolnice Dubrava i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i
bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkoga zbora
Šećerna bolest - medicinski
ali i socioekonomski izazov
Prema procjeni Svjetske dijabetološke federacije u svijetu trenutačno ima 371 milijun oboljelih od šećerne
bolesti, a procjenjuje se da će ih do 2030. biti više od 520 milijuna. U Hrvatskoj je registrirano 234.457
punoljetnih osoba od čega 93 posto čine bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2. Ukupni troškovi liječenja na
teret HZZO-a u 2009. godini iznosili su dvije i pol milijarde kuna što predstavlja 11,49 posto ukupnih
troškova HZZO-a. Upravo zbog toga, sa sigurnošću možemo reći da šećerna bolest predstavlja medicinski,
ali i socioekonomski izazov u Republici Hrvatskoj. Smanjenje broja oboljelih moguće je očekivati jedino
uz nacionalni program prevencije pri čemu najvažniju ulogu ima edukacija populacije o rizicima i
posljedicama koje šećerna bolest sa sobom nosi. Praktički, pola oboljelih od šećerne bolesti zbog izostanka
simptoma godinama ni ne zna da ima šećernu bolest
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
Z
bog pandemijskih razmjera šećerna
bolest predstavlja važan javnozdravstveni
problem a činjenica da praktički pola oboljelih ni ne zna
da ima šećernu bolest, čini dodatan problem u liječenju. Zbog toga je jako važno
rano otkrivanje bolesti i pravovremeno
liječenje, ali još je važnija prevencija pri
čemu pravilna prehrana i redovita tjelovježba čine osnovu prevencije šećerne
bolesti. A za to je potrebna edukacija
12
Diabetes
www.diabetes.hr
zdravih kako oni ne bi kasnije oboljeli,
naglašava naš sugovornik doc.dr. sc. Dario Rahelić, specijalist internist, endokrinolog i dijabetolog. pročelnik Zavoda za
endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava. Doc.
Rahelić odnedavno je i novi predsjednik
Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkoga
zbora što je bio i povod za razgovor za
naš časopis.
Čestitamo vam na imenovanju za predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i
bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora. Što vam znači ovo imenovanje?
Hvala vam na čestitkama. Velika je to
čast a istovremeno je i velika odgovornost na novom predsjedniku, posebice u
vremenima kada zdravstveni sustav ima
ograničena sredstva, a broj bolesnika sa
šećernom bolešću se povećava.ravo vrlo
kompleksna i vrlo teško se liječi.
Budući da je ovo društvo jedno od najstarijih i najaktivnijih društava Hrvatskog
liječničkog zbora, imate li, uz već zacrtane aktivnosti, planova i za neke nove?
Početkom srpnja ove godine Republika
Hrvatska je postala punopravnom članicom Europske unije. Stručna društva
Hrvatskoga liječničkog zbora moraju se
prilagoditi novim uvjetima. Zbog velikog
broja oboljelih stručno društvo ima važnu
ulogu u stvaranju partnerskog odnosa s
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravlja. Nadalje,
suradnja s Hrvatskim zavodom za javno
zdravstvo na promicanju svijesti hrvatskih
građana na važnost prevencije šećerne
bolesti, dodatni je izazov i naša obveza.
Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti
metabolizma zalaže se za postizanje podjednake razine liječenja na području
cijele Hrvatske. Možete li komentirati
trenutačno stanje u razini liječenja šećerne bolesti, jesu li neki bolesnici zakinuti u usporedbi s drugima samo zbog
mjesta gdje žive?
Hrvatska dijabetologija je na europskoj
odnosno svjetskoj razini. Naravno da uvijek postoje razlike ali prije bih rekao da
je to stvar osobnog pristupa pojedinog
liječnika bolesniku. Hrvatski model bio je
vrlo poznat u svijetu kao primjer dobro
organizirane službe. Primarni, sekundarni i tercijarni dijabetološki centri su nam
potrebni kako bi uspjeli razviti centre izvrsnosti. Kad pitate o zakinutosti bolesnika ne bih se složio da je on u bilo kojem
dijelu Hrvatske zakinut zato što živi izvan
velikih gradova, osim, naravno, zbog udaljenosti mjesta stanovanja od dijabetološkog centra. Stav Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga
liječničkog zbora kao i mene osobno, je
da treba podjednako razvijati sve dijabetološke centre jer hrvatsku dijabetologiju
ne čine samo dijabetološki centri u četiri
najveća grada u Hrvatskoj.
Budući da ste po zanimanju specijalist
dijabetolog kakvim biste ocijenili dostupne načine liječenja šećerne bolesti
u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj su praktički dostupni svi lijekovi za liječenje šećerne bolesti koji su registrirani u Europskoj uniji. Našim
su bolesnicima
na raspolaganju
najmoderniji lijekovi. Neki lijekovi
dostupni su uz
nadoplatu. No,
činjenica je da,
nažalost, neke
terapijske mogućnosti još uvijek financijski ne
pokriva HZZO.
Kakvom ocjenjujete prevenciju i educiranost bolesnika
sa šećernom bolešću te samoregulaciju bolesti?
Često puta možete čuti ljude s
prekomjernom
tjelesnom masom da se ne
osjećaju nimalo bolesni, da je čak dobro da imaju koji kilogram više za svaki
slučaj ako jednoga dana budu bolesni.
Istodobno im njihova prekomjerna tjelesna masa ugrožava zdravlje, značajno
povećavajući rizik za nastanak šećerne
bolesti. Upravo zbog toga iznimno je
bitno educirati ljude da im prekomjerna
tjelesna masa neposredno može ugroziti
zdravlje. Bolesnici sa šećernom bolešću
prolaze edukaciju u ordinacijama specijalista obiteljske medicine i u dijabetološkim centrima. Nažalost, često jedna
edukacija nije dovoljna. Uspjeh edukacije bolesnika ovisi samo djelomično o
dijabetološkom timu koji čine liječnik,
medicinska sestra i nutricionist. Dobrim
dijelom ovisi o samom bolesniku, o njegovu stavu prema šećernoj bolesti, njegovoj spremnosti na promjene životnih
navika, a i svjesnosti o ozbiljnosti bolesti.
Bolesnici često nisu svjesni koliko je šećerna bolest opasna. Ako se dobro osjećaju i ništa ih ne boli, neki bolesnici drže
da se tada ne trebaju brinuti. Međutim,
kad nastupe komplikacije šećerne bolesti, tada su spremni mijenjati navike,
ali... Kada govorimo o samoregulaciji
šećerne bolesti, tada držimo da bolesnik
mijenja dozu inzulina ili oralnih hipoglikemika ovisno o vrijednostima glukoze u
plazmi. Dio bolesnika vrlo dobro uspijeva regulirati šećernu bolest dok drugi dio
bolesnika ne sudjeluje u samoregulaciji. Čak je još važnije da bolesnik potraži
pomoć ako primijeti da mu regulacija
šećerne bolesti nije dobra. Naime, često
možemo vidjeti da bolesnici redovito
mjere glukozu u plazmi pomoću glukometra, upišu vrijednosti u dnevnik samokontrole i kada donesu dnevnik vidimo da bolesnik mjesecima ima povišene
vrijednosti glukoze a da ništa nije učinio.
Ako bolesnik nije znao kako povećati
dozu inzulina ili tableta, svakako je trebao potražiti savjet od svog obiteljskog
liječnika, odnosno dijabetologa. Često
se vodi polemika oko toga da bolesnici
imaju premalo trakica za samokontrolu
glukoze u plazmi, ali za bolesnike koji s
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 5/2013
rezultatima mjerenja ništa ne učine, njima je prevelik i najmanji broj trakica.
U posljednjim se mjesecima mnogo
govori o zdravstvenom odgoju u školama. Ako ostavimo po strani dijelove
zdravstvenog odgoja koji su uzrokovali
različite reakcije u široj javnosti, možete
li nam reći koliko je uvođenje zdravstvene kulture bitno već u osnovnoj školi s
gledišta prevencije određenih ponašanja i navika koje posljedično mogu uzrokovati razvoj šećerne bolesti?
Stjecanje pravilnih životnih navika, uključujući pravilnu i ujednačenu prehranu i
redovitu tjelesnu aktivnost, započinje
u najranijem djetinjstvu u roditeljskom
domu, vrtiću i školi. Kao što znate, vrlo
je teško mijenjati životne navike. Zato
Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog
zbora pozdravlja inicijativu Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta. Edukacijom djece u najranijoj dobi mogu se
stvoriti pravilne životne navike koje će
dugoročno smanjiti rizik od raznih kroničnih bolesti, uključujući šećernu bolest
tipa 2. Svjedoci smo velikog porasta broja oboljelih od tipa 2 šećerne bolesti što
je uvelike posljedica nepravilnih životnih
navika, neredovite i nezdrave prehrane,
te nedovoljne tjelesne aktivnosti. Kao
što znate, broj pretilih osoba povećava
se praktički u svim zemljama, a s pretilošću raste i broj oboljelih od šećerne bolesti. Upravo je zato taj dio zdravstvenog
odgoja neophodan.
Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma je prije dvije godine
pokrenulo predavanja o prevenciji i liječenju šećerne bolesti tipa 2 i pretilosti, a najavljen je i pilot program ranog
otkrivanja predijabetesa i dijabetesa u
Hrvatskoj. Možete li nam reći nešto više
o tom programu kao i o eventualnim
dodatnim inicijativama koje poduzima
Društvo na prevenciji šećerne bolesti?
Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog
14
Diabetes
www.diabetes.hr
br. 5/2013
zbora radi na stvaranju dijagnostičkih
smjernica za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti odnosno predijabetesa.
Prije dvije godine objavljene su hrvatske
smjernice za liječenje šećerne bolesti
tipa 2. Što se tiče ranog otkrivanja šećerne bolesti, to je primarni zadatak svakoga zdravstvenog sustava jer samo ranim
otkrivanjem i pravovremenim liječenjem
bolesnika možemo smanjiti posljedice neliječene šećerne bolesti, razvitak
brojnih kroničnih komplikacija, popraviti
kvalitetu života bolesnika i, u konačnici,
smanjiti troškove liječenja šećerne bolesti i njezinih komplikacij kako bi se dio tih
sredstava mogao utrošiti na prevenciju i
rano otkrivanje.
Hrvatski sabor je prije dvije godine
usvojio rezoluciju o šećernoj bolesti. Što
se usvajanjem tog dokumenta promijenilo u liječenju i prevenciji dijabetesa?
Usvajanjem Rezolucije o šećernoj bolesti
osigurani su preduvjeti za daljnji razvoj
dijabetološke struke u Hrvatskoj. Sabor
Republike Hrvatske time je još jednom potvrdio da je svjestan njezinih pandemijskih
razmjera i važnosti prevencije, odnosno liječenja šećerne bolesti u našoj zemlji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene
organizacije trenutačno u svijetu 6,4 posto svjetske populacije odraslih ima šećernu bolest. Koji su glavni razlozi globalnoga
porasta oboljelih od šećerne bolesti?
Prema procjeni Svjetske dijabetološke
federacije (IDF) u svijetu trenutačno ima
371 milijun oboljelih od šećerne bolesti.
Procjenjuje se da će do 2030. godine navedena brojka oboljelih premašiti 520
milijuna. Prekomjerna tjelesna masa,
nepravilna prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost ključni su čimbenici u
nastanku šećerne bolesti tipa 2. Upravo
zbog toga naglasak treba staviti na prevenciju šećerne bolesti, edukaciju cjelokupne populacije i posebice na stvaranje
pravilnih životnih navika u najmlađih.
Samo tako možemo barem djelomično
usporiti porast oboljelih.
Koliko je u Hrvatskoj oboljelih? Je li razlika između broja registriranih i stvarnih bolesnika odraz toga što veliki broj
bolesnika sa šećernom bolešću nije ni
svjestan da boluje od ove bolesti, barem ne u prvoj fazi?
Prema Izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2012. godinu u Republici Hrvatskoj registrirano je 234.457
punoljetnih osoba sa šećernom bolešću, od čega 93 posto čine bolesnici za
šećernom bolešću tipa 2. Navedeni podaci su dobiveni analizom Centralnoga
zdravstvenog informacijskog sustava tzv.
CEZIH-a. Smanjenje broja oboljelih od
šećerne bolesti u RH moguće je očekivati
jedino uz nacionalni program prevencije
pri čemu najvažniju ulogu ima edukacija
populacije o rizicima i posljedicama koje
šećerna bolest sa sobom nosi. Praktički
pola oboljelih od šećerne bolesti ni ne
zna da ima šećernu bolest. Dodatan je
problem izostanak simptoma pa bolesnici često godinama ne znaju da imaju
šećernu bolest. U tih se bolesnika bolest
otkrije prilikom sistematskih pregleda
ili slučajno, prilikom vađenja krvi zbog
nekog drugog razloga, dok se manji dio
bolesnika javi liječniku zbog simptoma
šećerne bolesti. Nerijetko se šećerna bolest otkrije kad bolesnici budu primljeni
u bolnicu zbog srčanog infarkta ili moždanog udara, bubrežnog zatajenja, gangrene stopala ili smetnji vida. Sve su to
moguće komplikacije neprepoznate odnosno neliječene šećerne bolesti.
Vaše je Društvo između ostaloga poznato i po organizaciji Dana dijabetologa,
stručnog simpozija koji se održava svake
godine i prigoda je da struka izmijeni najnovije spoznaje vezane uz šećernu bolest
te kongrese dijabetologa Hrvatske svake
četiri godine. Ove godine održan je 5.
kongres i 72. dani dijabetologa pa možete
li prepričati dojmove ali i nove spoznaje
prikazane na tim važnim događanjima?
Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti
metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora dva puta na godinu organizira Dane
dijabetologa na kojima se razmjenjuju
najnovija iskustva iz područja dijabetologije. Ponosni smo na dugogodišnju tradiciju Dana dijabetologa. Svaki takav skup
pridonosi još kvalitetnijem liječenju bolesnika jer na njemu predaju brojni dijabetolozi iz Hrvatske i svijeta. Glavne teme
spomenutih kongresa bile su prevencija
šećerne bolesti i ustroj dijabetološke
službe, novosti u liječenju tipa 1 šećerne
bolesti, te novosti u inzulinskoj i inkretinskoj terapiji. Cijeli jedan blok predavanja
bio je posvećen dijabetičkom stopalu kao
važnoj komplikaciji šećerne bolesti. Dani
dijabetologa su dio tradicije hrvatske dijabetologije i moram priznati da sam kao
predsjednik Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma ponosan na
tako dugu tradiciju redovitih sastanaka.
U Dubrovniku je krajem lipnja održan
31. međunarodni simpozij o šećernoj
bolesti i prehrani u organizaciji Diabetes
and Nutrition Study Group (DNSG) koja
djeluje unutar Europskog dijabetološkog
društva (EASD) radi razmjene znanstvenih spoznaja o kliničkim i metaboličkim
učincima prehrane na liječenje šećerne
bolesti. Budući da ste sudjelovali na tom
simpoziju zanima nas prijedlog novih
prehrambenih smjernica EASD-a koje su
na tom simpoziju predstavljene?
Ove godine nama je pripala čast organizacije tog simpozija uz sudjelovanje više
od 200 sudionika iz 25 zemalja svijeta što
je veliki uspjeh za ovako malu zemlju kao
što je Hrvatska. Na simpoziju su sudjelovali poznati svjetski stručnjaci iz područja
prehrane i šećerne bolesti. Budući da je
pravilna prehrana temelj prevencije i liječenja šećerne bolesti, ovakvi simpoziji
značajno pridonose kvalitetnijem liječenju naših bolesnika. U većim dijabetološkim centrima u edukaciji bolesnika sa
šećernom bolešću sudjeluju klinički dijetetičari što bi trebalo biti uobičajeno u
svim centrima. Na simpoziju je raspravljano i o novim prehrambenim smjernicama
EASD-a koje su u izradi i koje će, kad budu
predstavljene, dodatno pridonijeti kvalitetnijem liječenju bolesnika. Opet s ponosom mogu reći da i hrvatski dijabetolozi
sudjeluju u izradi navedenih smjernica.
Prilikom Vašeg nedavnog izbora u
znanstveno-nastavno zvanje docenta u
znanstvenom području Biomedicina i
zdravstvo, održali ste predavanje „Šećerna bolest kao medicinski i socioekonomski izazov u RH". Kada je o socioekonomskom aspektu bolesti riječ,
možete li nam reći s čime se sve suočavaju oboljeli od šećerne bolesti?
Prema rezultatima studije „Trošak dijabetesa u Hrvatskoj” iz 2010. godine,
ukupni troškovi liječenja šećerne bolesti tipa 2 na teret HZZO-a u 2009. godini iznosili su dvije i pol milijarde kuna
što predstavlja 11,49 posto ukupnih
troškova HZZO-a. Upravo zbog toga, sa
sigurnošću možemo reći da šećerna bolest predstavlja medicinski, ali i socioekonomski izazov u Republici Hrvatskoj.
Od ukupnog iznosa, 85,72 posto čine
troškovi liječenja komplikacija šećerne
bolesti. Prevencija šećerne bolesti može
značajno pridonijeti smanjenju broja bolesnika a time dugoročno i smanjiti troškove liječenja. Što se bolesnika oboljelih
od šećerne bolesti tiče, suočavaju se s
brojnim izazovima. Nije im jednostavno prihvatiti spoznaju da imaju šećernu
bolest. Čak i kada prihvate spoznaju da
imaju šećernu bolest, teško mijenjaju
životne navike. A bez pravilne prehrane
i redovite tjelovježbe nema dobre regulacije šećerne bolesti. Tjelesna aktivnost
ne košta ništa, a značajno pridonosi regulaciji šećerne bolesti. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma
Hrvatskoga liječničkog zbora rado će se
uključiti u programe prevencije šećerne
bolesti u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje, Hrvatskim zavodom za javno
zdravstvo i Institutom za antropologiju.
Samo zajedničkim naporima možemo
očekivati smanjenje broja oboljelih i bolju regulaciju šećerne bolesti.
Koliku ulogu imaju udruge civilnog društva u prevenciji i edukaciji bolesnika o
određenoj bolesti, konkretno udruge
kojima se mogu obratiti bolesnici koji
boluju od šećerne bolesti?
Udruge bolesnika predstavljaju važan
čimbenik u liječenju šećerne bolesti. Naime, nerijetko bolesnici nakon postavljane dijagnoze šećerne bolesti pronalaze
podršku u tim udrugama bolesnika. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora
odlično surađuje s Hrvatskim savezom
dijabetičkih udruga, a nadam se još boljoj suradnji jer samo zajedničkim naporima možemo očekivati bolju budućnost
za naše bolesnike sa šećernom bolešću.
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
br. 5/2013
Što zapravo znamo o dijabetesu i vježbanju,
koji su problemi i zašto ne vježbamo?
Bez pravih stručnjaka
nema dobre rekreacije
Populacija s dijabetesom postaje sve mlađa i mlađa i mnogi od tih pacijenata hodanje smatraju
dosadnom i nestimulativnom tjelesnom aktivnošću. U slučaju da se ipak odluče uključiti u organizirane
programe, ne znaju je li za njih bolji npr. pilates, Zumba ili teretana. Drugi veliki problem je (ne)
redovitost pohađanja pa je u nekim programima u Zagrebu postotak odustajanja bio i do 75 posto!
Stoga bi u budućnosti trebalo organizirati ciljano školovanje kadrova koji rade s pacijentima nakon što
izađu sa svojom dijagnozom iz medicinskih ustanova, a to su kineziolozi, voditelji sportskih programa,
sportski treneri, voditelji rekreacije i f izioterapeuti
Prof. dr. sc. Lana Ružić, dr. med
Katedra za medicinu sporta i vježbanja, Kineziološki fakultet, Zagreb
P
risjetimo se za početak riječi profesora Georgea Albertija, bivšeg predsjednika IDF-a: "Šećerna bolest jedna
je od najvećih zdravstvenih katastrofa koje je svijet do
sada vidio. Financijske i socijalne posljedice ove bolesti bit
će neizdržive ako se vlasti ne probude i smjesta nešto ne
poduzmu!“
Važnost promoviranja tjelesne aktivnosti kao vitalne komponente prevencije kao i zbrinjavanje dijabetesa tipa 2, trebala
bi imati puno viši prioritet u sustavima. Nažalost, kada sustav
i osigura programe, u svijesti pojedinca koji ima dijabetes tjelesna aktivnost nije na visokom mjestu prioriteta. A epidemija
dijabetesa tipa 2 koja hara svijetom, dovodi se upravo u vezu s
padom razine tjelesne aktivnosti i sve rasprostranjenijom pretilošću. Mora se naglasiti da su blagodati vježbanja u procesu
poboljšanja patofizioloških promjena metabolizma uzrokovanih dijabetesom tipa 2 vjerojatno najveće ako ih se provodi
rano, u prijelazu s rezistentnosti na inzulin preko slabljenja tolerancije na glukozu, do konačne hiperglikemije, koju je tada
potrebno liječiti oralnim pripravcima i konačno inzulinom.
Budući da je dijabetes povezan s povećanim rizikom za ra-
16
Diabetes
www.diabetes.hr
zvoj kardiovaskularnih bolesti (Matteucci i sur. 2006.), dobrobit vježbanja treba cijeniti i u cilju poboljšanja poznatih
rizičnih faktora za razvoj ateroskleroze. Također, ovdje je ipak
potrebno naglasiti da je do sada manji broj istraživanja uspio pokazati nezavisno djelovanje tjelesne aktivnosti na poboljšanje glikemijske kontrole mjerene HbA1c u pacijenata
s dijabetesom tipa 1, no zato utjecaj tjelesne aktivnosti na
regulaciju dijabetesa tipa 2 uopće nije upitan iako je veličina
tog utjecaja u objavljenim istraživanjima prilično različita. U
nekim od istraživanja utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju
šećerne bolesti bio je vrlo jak, dok je u drugima učinak bio
slabiji do neznatan (Salvatoni i sur., 2005; McGavvock et al,
2004). Pretpostavljamo da se do različitih rezultata dolazilo
zbog slabe kontrole provedene tjelesne aktivnosti, posebno
slabog nadzora intenziteta za vrijeme vježbanja, a problem
može ležati i u tome da su brojni rezultati zasnovani na praćenju tjelesne aktivnosti putem retrogradno primijenjenog
upitnika što smanjuje pouzdanost dobivenih podataka. Da
bi rezultati bili pouzdaniji, volumen, frekvenciju i intenzitet
tjelesne aktivnosti treba dobro planirati i pratiti kako bi se
moglo utvrditi da li je došlo do željenih promjena.
Najveći problem s kojim se pacijenti s dijabetesom, a često i
znanstvenici koji planiraju istraživanje susreću, je nedostatak profesionalnog vođenja organizirane tjelesne aktivnosti.
Nakon završetka programa dnevne bolnice koju organizira
Institut za dijabetes, pacijenti su dobro upoznati s važnošću
tjelesne aktivnosti ali je rijetko nastave prakticirati jer nisu u
mogućnosti pronaći prikladan program i savjetnika. Industrija
zdravlja i fitnesa nudi široki spektar programa vježbanja pod
različitim zaštićenim ili nezaštićenim nazivima (Pilates, Callanetis, Total Body, TNS, Zumba, Aerobic, Pump up, Step aerobic itd.) od kojih ni jedan nema znanstveno utvrđen utjecaj na
šećernu bolest. Pacijent najčešće ne može pronaći preporuke
(i moguće kontraindikacije i negativne efekte) za popularne i
moderne oblike organiziranih programa tjelesne aktivnosti.
Različiti tipovi (programi) organizirane tjelesne aktivnosti imaju drugačiji utjecaj na razinu glukoze za vrijeme i nakon aktivnosti, na HbA1c, na otpornost na inzulin, itd. (Di Loretto i sur.
2005, Acik i sur. 2004, Kosaka i sur. 2005; Tokmakidis 2004).
Studije koje su se provodile u tom području najčešće nisu
uspoređivale utjecaj različitih oblika tjelesne aktivnosti paralelno, u longitudinalnom istraživanju, a u većini istraživanja
uvedena tjelesna aktivnost bila je isključivo jedne vrste.
Danas je pacijent s dijabetesom svjestan da bi trebao vježbati, ali osim okvirnih smjernica za svakodnevnu 30-minutnu
šetnju, vrlo je malo savjeta za druge oblike tjelesne aktivnosti. Iznenađujuće je da se vježbe u teretani i vježbe snage
obično rjeđe preporučuju dijabetičarima u odnosu na ae-
robnu aktivnost iako su Cauza i sur. (2005.) dokazali upravo
obrnuto, tj. bolji glikemički profil 48 sati nakon vježbanja kod
skupine koja je primjenjivala trening snage.
Moramo se suočiti s činjenicom da populacija s dijabetesom
postaje sve mlađa i mlađa i da mnogi od tih pacijenata hodanje smatraju dosadnom i nestimulativnom tjelesnom
aktivnošću. U slučaju da se odluče uključiti u organizirane
programe, ne postoje smjernice pa npr. ne znaju je li za njih
pilates bolji nego Zumba ili teretana, ili ne znaju da li bi trebali vježbati manje naporniji aerobik umjesto jogginga. Također
muči ih i pitanja kako često, koliko dugo, kojim intenzitetom
vježbati? Drugi veliki problem je (ne)redovitost pohađanja za
koji ipak veliki dio odgovornosti mora preuzeti sam pacijent.
Nažalost, u nekim programima do sada provedenima u Zagrebu postotak odustajanja bio je čak i do 75 posto.
Zbog svega navedenoga smatram da u budućnosti treba
obratiti pažnju na školovanje kadrova koji rade s pacijentima
nakon što izađu sa svojom dijagnozom iz medicinskih ustanova, a to su kineziolozi, voditelji sportskih programa, treneri i
voditelji rekreacije te fizioterapeuti. Za sada je u tom pogledu unazad nekoliko godina uključen u obuku trenera fitnesa i
predmet Fitness za osobe s kroničnim bolestima, a u novom
programu studija Kineziološkog fakulteta je planiran i predmet Tjelesno vježbanje i zdravlje koji će teme iz navedenoga
područja detaljnije obrađivati. Na pacijentima ipak ostaje
odgovornost za redovito provođenje planirane aktivnosti jer,
nažalost, umjesto njih nitko ne može vježbati.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Medicina
Medicina
br. 5/2013
br. 5/2013
Šećerna bolest i sportovi izdržljivosti – obje strane medalje
Izniman sportski napor
traži iznimnu kontrolu
U neprestanoj borbi inzulina i šećera, tjelesna aktivnost jedan je od najboljih partnera
za dugotrajan i kvalitetan život.
Odluči li se, međutim, osoba oboljela od šećerne bolesti na bavljenje ekstremnim sportom, treba voditi
računa o tome da intezivna produljena f izička aktivnost može dovesti do pada razine šećera ispod donje
granice normalnih vrijednosti (hipoglikemija) što može rezultirati ozbiljnim posljedicama
Hrvoje Barić, dr. med, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
već začuđuje i širok spektar karaktera koji na startnim blokovima
količinom tjelesne tekućine uslijed dehidracije, može dovesti do
čeka da zabava počne. Većinu čine „obični“ ljudi s neobičnim
zatajenja bubrežne funkcije. Osim svega, produljeni napor do-
životnim pričama, a upravo takve priče razlog su „boom-u“ ul-
vodi do smanjenje učinkovitosti imunološkog sustava (imunosu-
tra-sfere. Naime, unatrag 20-ak godina pojavio se niz uglavnom
presija), čija je funkcija ionako smanjena kod šećerne bolesti.
američkih autora, koji su zahvaljujući svojim ulogama u sporto-
Imajući navedeno na umu, tijekom cijelog pripremnog perioda,
vima izdržljivosti, postali popularni i slavni. Svoje priče zapisali
kao i na sam dan utrke, Nenad je bio pod nadzorom nadležnih
su i objavili, pokazali da zaista svatko može završiti takve utrke, a
specijalista. Uz periodične liječničke preglede, poduzete su sve
zatim gotovo preko noći nadahnuli tisuće ljudi željnih promjene.
mjere predostrožnosti kako bi se izbjegle moguće komplikacije.
Svi su zagrizli i svakodnevno izranjaju nevjerojatne priče o ljudi-
Američko udruženje za šećernu bolest (American Diabetes
ma oboljelima od teških bolesti koji završavaju ironman (triatlon
Association) preporučuje umjerenu tjelesnu aktivnost najma-
ukupne duljine gotovo 250 kilometara), 24-satne ultramarato-
nje pet dana u tjednu, ukupnog trajanja 150 minuta. Osim ae-
ne, višetjedne biciklističke utrke itd. Između ostalih nevjerojatne
robnih vježbi (hodanje, lagano trčanje, biciklizam, plivanje i sl.),
su i osobe oboljele od šećerne bolesti.
preporučeni su i treninzi snage (vježbe snage, lagani treninzi s
Prva osoba oboljela od šećerne bolesti koja je uspješno završila
utezima, vježbe s elastičnim trakama i sl.). Pridržavanje ovakvih
double-ironman (2x ironman iz gornjeg teksta, tj. uzastopnih i
preporuka bez sumnje nosi dobrobit za vaše zdravlje, a fizičku
neprekidnih 7,6 kilometara plivanja, 360 kilometara bicikliranja i
aktivnost nemoguće je zamijeniti lijekovima, dijetom ili bilo ko-
84 kilometra trčanja) i triple-ironman (gornja zagrada dulja za 33
jim drugim oblikom terapije.
posto) triatlon je Hrvat Nenad Šimunko. Nenad boluje od šećerne
Šećerna bolest ozbiljno je, tiho i šuljajuće stanje koje nosi niz kom-
bolesti tip 1 od svoje šeste godine, a njegov iznimni doseg opisan
plikacija. U neprestanoj borbi inzulina i šećera, tjelesna aktivnost
je u časopisu Croatian Medical Journal gdje su autori (i sami vrsni
jedan je od najboljih partnera za dugotrajan i kvalitetan život. Sto-
sportaši) stručno izvjestili o Nenadovom tijeku bolesti i metabo-
ga, vrijeme za krenuti na prvi ovotjedni trening je - sada!
ličkim promjenama za vrijeme utrke. Naravno, pozivaju na oprez,
posebno naglašavajući opasnost od hipoglikemije kod osoba oboljelih od šećerne bolesti koje sudjeluju na sličnim utrkama.
K
Iako ovaj primjer daleko nadilazi preporučenu količinu, pravilno
ao liječnik i ultramaratonac posljednjih sam godina svjedok izuzetnog porasta popularnosti sportova čiji se učesnici odlikuju „nadljuskom“ izdržljivošću. Konkretnije, radi
se o raznim „ultra“ varijantama klasičnih disciplina. Tako je, pri-
mjerice, posljednjih godina broj ljudi koji sudjeluje na trkačkim
utrkama duljim od 100 kilometara ili 100 milja (popularne „100
miler-ice“ u SAD-u) porastao do mjere da su mnogi organizatori
bili primorani ograničiti broj prijava, uvesti kvalifikacijske utrke
ili na drugi način smanjiti broj sudionika. Osim „ultra“ trčanja,
sve više sportaša (amatera i profesionalaca) zagrizlo je u dulje
varijante biciklizma, plivanja, triatlona... Zahtjevi koji pred sebe
postavljaju ovakvi sportaši iznimni su u svakom pogledu. Utrke
često traju duže od 24 sata (čak do nevjerojatnih 72), bez stanki
za spavanje, uz iznimno rijetke stanke za hranu ili promjenu suhe
odjeće. Trajanje etapnih utrka nerijetko se mjeri u tjednima.
Naravno, ovakvi pothvati ostavljaju tijelo pred samim slomom.
Opasnosti po zdravlje vrebaju na svakom koraku. Osim nevjerojatnog metaboličkog obrata (i posljedičnog oksidativnog stresa), pogubni mogu biti dehidracija, gubitak elektrolita, oštećenje bubrega raspadnim produktima preopterećenih mišića itd.
Zasigurno se pitate: „Pa tko bi pri zdravoj pameti ovakvo nešto
uopće pomislio?“ Na vaše čuđenje, odgovor glasi: „mnogi“! Ne
samo da se rijeke ljudi slijevaju na „ultra fešte“ diljem svijeta,
dozirana fizička aktivnost itekako ima svoje mjesto u reguliranju razine šećera u krvi i prevenciji komplikacija šećerne bolesti.
Odlučite li se ipak na bavljenje sportom nalik gore opisanom,
nekoliko stvari treba imati na umu. Intezivna produljena fizička
aktivnost kod osoba oboljelih od šećerne bolesti može dovesti
do pada razine šećera ispod donje granice normalnih vrijednosti (hipoglikemija), što može rezultirati posljedičnim oštećenjem
mišića i jetre te oštećenjima živčanog sustava. Osim povišenog
rizika te, za bolest specifične komplikacije, moguće su i druge ozljede i oštećenja. Dugotrajno izlaganje ultraljubičastom zračenju
za vrijeme utrka oštećuje kožu kroz niz mehanizama i s različitim
posljedicama, a najgore su zasigurno povećani rizik od malignih
bolesti kože. Padovi s bicikla te oštećenja kože i noktiju za vrijeme trčanja otvaraju put infekcijama koje se kod osoba oboljelih
od šećerne bolesti često mogu komplicirati i potrebno je znatno vrijeme za njihovo liječenje. Povišena temperatura okoline
nerijetko dovodi do dehidracije i poremećaja razine elektrolita
u krvi (poglavito natrija) što uzrokuje grčenje mišića, probavne
smetnje, a rijetko i poremećaj svijesti s mogućim smrtnim ishodom. Nakon produljenih napora tijelo reagira generaliziranom
upalom, podižu se razine upalnih parametara u krvi, nastupa
razgradnja crvenih krvnih stanica (hemoliza) i mišićnih stanica
(rabdomioliza). Kombinacija tih zbivanja, zajedno sa smanjenom
Medicina
Medicina
br. 5/2013
br. 5/2013
Kada zvati hitnu medicinsku službu?
Ne jurite odmah na Hitnu
nego nazovite 194 ili 112
To je važno jer postoje stanja (kao npr. sumnja na akutni infarkt miokarda) kada je medicinski
kontraindicirano da pacijent hoda. Drugo, ako pacijenti dolaze u prostore županijskih zavoda za hitnu
medicinu sami, može se dogoditi da tamo liječnika nema jer je na hitnoj intervenciji na terenu. Zato je
jako važno znati da u slučaju bilo kakvih zdravstvenih potreba za koje pacijent ili njegova obitelj misle
da su hitne, treba nazvati 194 ili 112, a ne dolaziti samostalno u prostorije Hitne!
Mr. sc. Milena Car, dr. med,
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
U
organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu Hrvatski zavod za hitnu medicinu održao je u dvorani Tribine
Grada Zagreba predavanje o organizaciji i radu Hitne
medicinske službe (HMS) kojom prilikom su prisutnima podijeljeni edukativni letci „Hitna medicinska služba – sve što
trebate znati“. Koliko su ovakva predavanja potrebna i korisna potvrđuje i činjenica da je u srpnju pitanje naplaćivanja
usluga u županijskim zavodima za hitnu medicinu izazvalo veliki novinarski interes. Naravno da su takva pitanja od velikog
interesa i za
svakog građanina naše zemlje. Međutim,
pitanje naplaćivanja usluga donijelo je
zapravo u prvi
20
Diabetes
www.diabetes.hr
plan pitanje racionalnog korištenja zdravstvenog sustava.
Naime, lavinu novinskih članaka pokrenuli su ovlašteni kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su
tijekom provedenoga nadzora u nekoliko županijskih zavoda
za hitnu medicinu utvrdili da zavodi pružaju zdravstvenu zaštitu velikom broju pacijenata s nehitnim stanjima - što je u
suprotnosti s njihovom osnovnom namjenom u djelatnosti
hitne medicine - te je ukazano na potrebu racionalizacije poslovanja.
Statistički podaci
Većini ljudi vjerojatno ne pada na pamet zvati ili otići na HMS
zbog previjanja obrađene rane, vađenje konaca, po recept,
na cijepljenje i tome slično, jer to nisu hitna stanja. Međutim,
temeljem statistike koju prati Hrvatski zavod za hitnu medicinu u prosjeku je samo 33 posto intervencija na terenu hitno, dok je u sjedištu i ispostavama zavoda od ukupnog broja
pregledanih pacijenata u prosjeku samo 18 posto hitnih. Dakle,
od 1,5 milijuna intervencija, što
uključuje pacijente pregledane u
sjedištu i ispostavama te izlaske
na teren, tijekom 2012. godine u
čak 67 posto slučajeva, odnosno
u milijun intervencija, nije bila
potrebna hitna medicinska intervencija! Milijun građana svoje
medicinske poteškoće mogli su
riješiti u ambulantama liječnika
opće/obiteljske medicine.
Što nam govore ti podaci? Oni
ukazuju na najveći i najvažniji
problem u HMS a to je preopterećenost službe nehitnim pacijentima, što u konačnici može značiti
da takvo neodgovorno korištenje
resursa HMS može onemogućiti
pružanje pomoći onima kojima je
život zaista ugrožen.
HMS nije zamjena za ambulante
opće/obiteljske medicine
Ovdje treba pojasniti da se ne
radi o tome da liječnici u HMS
ne žele pružiti skrb pacijentima
u slučaju nehitnih stanja. Radi
se o jednostavno o činjenici da
je HMS organizirana za provođenje djelatnosti hitne medicine
odnosno za skrb hitnih pacijenata, a djelatnost opće/obiteljske medicine za usluge koje nisu hitne naravi, tzv. planirana liječenja. I mreža hitne medicine i mreža opće/obiteljske
medicine financirane su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje isključivo za pružanje zdravstvenih usluga u okviru svoje djelatnosti. Treba uvijek imati na umu činjenicu da
velik broj nehitnih pacijenata usporava brzinu reakcije hitne
službe i smanjuje njenu efikasnost te time dovodi u opasnost
živote ljudi koji imaju infarkt ili neko drugo stvarno hitno stanje. Prema tome, za nehitne usluge ne treba tražiti pomoć
HMS nego se treba uputiti svom obiteljskom liječniku. Da bi
smanjili postotak zbrinjavanja nehitnih stanja koja neopravdano opterećuju HMS, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i svi
županijski zavodi za hitnu medicinu rade i radit će na edukaciji građana.
Kada i kako pozvati HMS?
Dakle, HMS zbrinjava hitna stanja
– stanja kada je izravno ugrožen
ljudski život ili je teško narušeno
zdravlje. Nagli prestanak disanja ili
otežano disanje, gubitak svijesti,
gušenje, otežani govor, slabost ili
oduzetost dijela tijela, jaka alergijska reakcija – samo su neki od
primjera kada je izravno ugrožen
život ili teško narušeno zdravlje.
Ovdje treba posebno naglasiti da
u slučaju hitnog stanja treba uputiti poziv na 194 ili 112, a ne juriti
na hitnu. Zašto je to važno? Ima
nekoliko bitnih razloga. Naime,
postoje stanja (kao npr. sumnja
na akutni infarkt miokarda) kada
je medicinski kontraindicirano da
pacijent hoda. Drugo, ako pacijenti dolaze u prostore županijskih
zavoda za hitnu medicinu sami,
može se dogoditi da tamo liječnika nema jer je na hitnoj intervenciji na terenu. Zato je jako važno
educirati građane da u slučaju bilo
kakvih zdravstvenih potreba za
koje pacijent ili njegova obitelj misle da su hitne, treba nazvati 194
ili 112, a ne dolaziti samostalno u
prostorije hitne.
Medicinsko prijavno-dojavna jedinica HMS
Kada osoba nazove 194 javit će joj se medicinski dispečer u
prijavno-dojavnoj jedinici županijskog zavoda za hitnu medicinu. Dispečer je zdravstveni radnik educiran za primanje
poziva sukladno Hrvatskom indeksu prijema poziva, što znači
da će dispečer voditi strukturiran razgovor s pozivateljem postavljajući sva neophodna pitanja kako bi dobio informacije
koje će mu omogućiti da pravilno odredi prioritet i organizira
daljnju pomoć. Na temelju Hrvatskog indeksa prijema poziva
dispečer utvrđuje stupanj hitnosti, odnosno dodjeljuje svim
pozivima crveni, žuti ili zeleni prioritet.
Crveni prioritet odnosi se na životno ugrožavajuća stanja,
sve što bi vrlo brzo moglo dovesti do smrti ili invalidnosti, i
u tom slučaju dispečer odmah upućuje pacijentu najbliži slobodan tim i nastavlja s davanjem uputa pozivatelju kako se
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
br. 5/2013
Komunikacija pozivatelja i dispečera
Prava i pravodobna informacija je ključna, a problem prilikom intervencija ponekad predstavlja upravo loša komunikacija s pozivateljem. Potpuno je razumljivo da su pozivatelji
često pod velikim stresom u trenutku pozivanja (jer se radi o
stresnim situacijama, posebice ako se radi o članovima obitelji), međutim važno je što smirenije i točnije dati sve informacije koje traži dispečer. Zna se dogoditi da pozivatelji
budu iritirani kada dispečer pokušava saznati koliko godina
ima pacijent, boluje li od neke bolesti i gdje se točno nalazi,
jer misle da ih se time zadržava, a zapravo su to vrlo bitni
podaci za intervenciju.
Kako bi građane informirali kada i kako zvati HMS, Hrvatski zavod za hitnu medicinu tiskao je edukativni letak „Hitna medicinska služba – sve što trebate znati“, koji su preko Županijskih
zavoda za hitnu medicinu, Savjeta za zdravlje i udruga pacijenata distribuirani građanima u cijeloj zemlji. Kako razgovarati
sa medicinskim dispečerom, što će medicinski dispečer pitati,
što činiti dok se čeka dolazak tima HMS i drugi savjeti mogu
se pronaći u letku koji se može naći na mrežnim stranicama
Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu www.hzhm.hr.
Naplaćivanje usluga u HMS
Radi pravilnog informiranja javnosti ovdje treba naglasiti da
HMS ne naplaćuje usluge zbrinjavanja pacijenata s hitnim
stanjima. Cjenici o kojima je bilo riječi u nedavnim novinarskim člancima postoje već odavno u svim zdravstvenim ustanovama pa tako i u HMS prije svega zbog naplaćivanja zdravstvenih usluga strancima koji dolaze iz zemalja koje nemaju
potpisanu konvenciju o socijalnom osiguranju s Republikom
Hrvatskom. Ni jednom pacijentu kojega pregleda, HMS ne
naplaćuje pregled. Tek nakon procjene stanja pacijenta te-
22
Diabetes
www.diabetes.hr
meljem pregleda, ukoliko utvrdi da se radi o nehitnom stanju, liječnik upućuje pacijenta kako da riješi svoj zdravstveni
nehitni problem. Ukoliko takav pacijent inzistira da se njegov
nehitni zdravstveni problem ipak riješi u HMS, liječnik će ga
informirati da se nehitne usluge naplaćuju u HMS (jer su za
njih plaćeni liječnici opće/obiteljske medicine) i da hitni slučajevi imaju u svakom trenutku prioritet.
Zaključak
HMS je organizirana za provođenje djelatnosti hitne medicine odnosno skrb hitnih pacijenata, a djelatnost opće/obiteljske medicine za usluge koje nisu hitne naravi. Racionalno
korištenje zdravstvene zaštite preduvjet je dobre organizacije
HMS u cilju spašavanja ljudskih života i zdravlja u hitnim stanjima koja zahtijevaju neodgodivu zdravstvenu skrb. Kako bi
postigli smanjenje postotka zbrinjavanja pacijenata sa nehitnim stanjima u HMS - što će povećati efikasnost HMS i pridonijeti racionalnom korištenju zdravstvenog sustava - Hrvatski
zavod za hitnu medicinu i svi županijski zavodi za hitnu medicinu rade i radit će na edukaciji građana o radu HMS. Tako
je Hrvatski zavod za hitnu medicinu izdao edukativni letak
„Hitna medicinska služba – sve što trebate znati“, a pojedini
županijski zavodi za hitnu medicinu imaju organizirane dane
otvorenih vrata kako bi se ostvarila što bolja komunikacija
između građana i djelatnika HMS sa zajedničkim ciljem pružanja što kvalitetnije hitne medicinske skrbi.
Accu-Chek® Performa sustavi
sada s jednokratnim kodiranjem
STARI BIJELI
ČIP ZA
KODIRANJE
NOVI CRNI
AKTIVACIJSKI
ČIP
Uklonite bijeli čip za
kodiranje. Umetnite crni
aktivacijski čip i ostavite
ga tako. Zauvijek.
• Pojednostavljuje mjerenje tako da
kodira aparat jednom zauvijek
• Štedi vrijeme — jedan korak manje za
zapamtiti
• Pruža sigurnost s točnim rezultatima
Nove kutije Accu-Chek® Performa
test traka više ne sadrže nikakve
čipove za kodiranje.
Nakon uvođenja na tržište crnog aktivacijskog čipa, on se u određenom
periodu nalazio u kutijama Accu-Chek Performa traka.
Od sada u kutijama ovih traka nećete pronaći crni aktivacijski čip. Ako
nemate umetnut crni aktivacijski čip u vašem aparatu, a niste ga pronašli
u novoj kutiji traka, molimo nazovite korisničku podršku na besplatni broj:
0800 60 00 60.
Nakon što jednom umetnete crni aktivacijski čip u vaš aparat, nikad ga više
nećete morati mijenjati bez obzira na to jeste li u novoj kutiji traka pronašli
bijeli ili crni čip.
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 5/2013
Traženi pojam je
God. rođenja
NOVO!!!
Pored pakiranja od
10 i 50 ACCU-CHEK PERFORMA test traka, od
sada vam stoje na
raspolaganju i pakiranja od 25 traka.
Ime i Prezime
Dijabetičar od
Adresa

dalje ponašati i
što napraviti do
dolaska HMS.
Žuti prioriteti
su također hitni slučajevi, ali
koji mogu malo
pričekati, poput prijeloma
ili vrtoglavica. Zeleni prioritet se odnosi na stanja i tegobe
koje su u domeni liječnika opće/obiteljske medicine i na takva stanja HMS ne izlazi nego dispečer daje savjet pozivatelju
što mu je činiti da riješi svoj zdravstveni nehitni problem.
izreži i pošalji na adresu redakcije
Roche d.o.o.
Ul. grada Vukovara 269a
10 000 Zagreb
Besplatni telefon: 0800 60 00 60
Experience what’s possible.
Crni aktivacijski čip radi sa svim
Accu-Chek Performa proizvodima.
• Accu-Chek® Performa
• Accu-Chek® Performa Nano
Prehrana
br. 5/2013
velika
Prehrana sportaša sa
šećernom bolesti
postignuća
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
T
EDITH DANIELSEN (1904-2002)
Glavna sestra, Hvidøre Diabetes Sanatorium, Danska
Podučavanje dječaka s dijabetesom
1932. godine, Nordisk je osnovao bolnicu Steno Memorial. Šest godina kasnije,
Novo je osnovao Hvidøre Diabetes Sanatorium. Glavna sestra u Hvidøre,
Edith Danielsen, bila je predvodnik u promicanju zdravog života kao ključnog
faktora regulacije dijabetesa. Zahvaljujući vlastitim bolnicama, ove dvije tvrtke su
ponudile specijaliziranu brigu za dijabetičare u Danskoj, dok su istovremeno skupljale
saznanja o potrebama bolesnika. 1992. godine, Steno i Hvidøre su spojene u jednu
ustanovu stvorivši Steno Diabetes Center.
Novo Nordisk nastavlja rast na holističkom pristupu liječenja dijabetesa koji je
primjenjivan u Steno i Hvidøre centrima. Noviji primjer je DAWN2™ studija
(Diabetes Attitudes, Wishes and Needs), koja stremi prema novim saznanjima i
iskustvima osoba s dijabetesom, njihovih obitelji i drugih učesnika.
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
1930. godine, Novo i Nordisk u
Danskoj osnivaju bolnice za
dijabetičare kako bi unaprijedili skrb
ip 1 šećerne bolesti je stanje u kojem tijelo ne proizvodi
inzulin. Bez inzulina sposobnost tijela da koristi glukozu
kao izvor goriva je sasvim umanjena. Znači li to da se ljudi
s dijabetesom tipa 1 moraju odreći snova o uspješnoj sportskoj
karijeri, snova o uspjehu u elitnim sportovima i na visokim razinama natjecanja?
Mnogi uspješni sportaši diljem svijeta i njihovi rezultati koji su ih
proslavili kao olimpijce i vrhunske sportaše govore u prilog tome
da je sport, čak i elitni, uz šećernu bolest sasvim moguć.
Rezultati koje su postigli američki ski olimpijac Kris Freeman, NFL
igrač Orlando Brown, plivač Gary Hall, veslački olimpijac Steve
Redgrave i mnogi drugi govore da granice za osobe sa šećernom
bolesti ne postoje. Postoje samo pravila za sve osobe koje se
bave sportom, koja im pomažu da bez komplikacija za svoju bolest, ostvare dobre rezultate. Timski rad liječnika dijabetologa,
sestre edukatora i sportskog tima dobar je put ka uspjehu.
Krenimo, zato otpočetka.
Inzulin, hormon gušterače, ima brojne važne funkcije u tijelu,
uključujući i regulatorni učinak na metabolizam ugljikohidrata
koji je presudan za život sportaša. Inzulin potiče preuzimanje
glukoze u stanice, priječi oslobađanje glukoze iz glikogena u jetri i potiče sintezu mišićnog glikogena nakon vježbanja. U osoba
koje nemaju šećernu bolest inzulin se izlučuje u skladu s tjelesnim potrebama a koncentracija glukoze u krvi se drži u uskom
rasponu. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne proizvode inzulin zbog
čega stanice ne mogu korisiti glukozu kao gorivo što je u sportu i
ekstremnim naporima neophodno za mišićni rad.
Nekoliko osnovnih pravila za osobe koje se bave sportom ili
intenzivno vježbaju:
Prije treninga dozu inzulina treba smanjiti ako trening traje dulje
od 30 minuta. Koliko to smanjenje treba biti varira za svakog
pojedinca, ali pravilo koje uvijek ostaje je: što trening dulje traje,
doza inzulina je sve manja. Prilagodba doze inzulina mora biti,
bar u početnim fazama treninga, uz konzultaciju s liječnikom i
sestrom iz tima koji se skrbi o šećrnoj bolesti. Sportaši na inzulinskoj pumpi će možda morati smanjiti bolus dozu inzulina od
20-50 posto, a ponekad i prekinuti dotok bazalnog inzulina za
vrijeme vježbanja i smanjiti dozu bazalnog inzulina za 25 posto,
nakon što je vježba završena.
Lakše je predvidjeti odgovor tijela na trening kada je metabolička kontrola dobra, OPASNO JE vježbati kada je razina glukoze u
krvi visoka a ketoni u mokraći pozitivni.
Potrebno je predvidjeti vršno razdoblje aktivnost inzulina kako
bi se izbjegle prekomjerne razine inzulina u krvi u isto vrijeme
dok traje najintenzivniji trening.
Apsorpciju inzulina povećana je u mišićima za vrijeme vježbanja,
stoga treba izbjegavati aplikaciju inzulina u blizini velikih mišića
koji su aktivni - trbuh je obično najbolji izbor za aplikaciju inzulina prije vježbanja.
Kako sport utječe na šećernu bolest?
Mišićne kontrakcije, povećan protok krvi i povećanje tjelesne
temperature u naporu uzrokuje bolju reakciju tijela na inzulin,
tjelesne su stanice osjetljivije na inzulin za vrijeme i neposredno
nakon vježbanja. Kod osoba koje nemaju šećernu bolest oslobađanje inzulina se smanjuje tijekom vježbanja. Osobe s dijabetesom tipa 1 moraju prilagoditi svoju dozu inzulina zbog smanjene potrebe za inzulinom tijekom vježbanja.
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
Prehrana
br. 5/2013
br. 5/2013
sa i bez šećerne bolesti. Dobro upravljanje šećernom bolešću uz
bavljenje sportom zahtjeva dozu predanosti da se metodom pokušaja i pogrešaka odabere najbolja kombinacija hrane i pića koja
će rezultirati dobrom glikemijom i dobrim uspjehom u spotu jer je
odgovor organizma na promjene bilo koje vrste vrlo individualan.
Doza inzulina se mora prilagoditi i sastavu obroka koji je uzet
prije vježbanja.
Prehrambeni zahtjevi osoba koje se bave sportom
Prehrambeni su zahtjevi osoba sa i bez šećerne bolesti u sportu
skoro identične: raznolika prehrana s dosta voća, povrća, mahunarki, žitarica, umjerene količine ribe, mesa, peradi, jaja i mliječni proizvodi i manjih unosa hrane visoke masnoće, rafinirani
šećer i alkohol.
Unos namirnica niskog glikemijskog indeksa (GI) pomaže u kontroli glukoze u krvi osoba koje intenzivno vježbaju. Nije loše dobro se informirati o GI kako bi on bio dobar alat za postizanje
željenog efekta na razinu glukoze u krvi ali isto tako i na efekt
vježbanja. Namirnice visokog GI sadrže ugljikohidrate koji se
jako brzo raščlanjuju i vrlo brzo mogu doći u krvotok i naravno,
brzo podići razinu glikemije - poznate su kao namirnice visokog
GI. S druge strane, namirnice koje sadrže ugljikohidrate koji se
polako razgrađuju, glukoza se postupno oslobađa u krvotok –
namirnice su niskog GI. Osobe sa šećernom bolesti se potiču
konzumirati hranu niskog GI sa sporim otpuštanjem u krvotok
i posljedično blažim porastom glikemije. Tako se potiču i osobe
koje se bave sportom da prije treninga uzmu hranu nižeg GI kako
bi otpuštanje glukoze u krv trajalo cijelo vrijem vježbe - postupno. Međutim, ako je potrebna brza intervencija u hipoglikemiji koja se eventualno dogodi tijekom vježbe, najbolji su izbor
namirnice visokog GI kako bi glukoza što prije došla do stanice.
Hrana niskog GI poput nemasnog mesa (piletina, puretina), ribe,
integralnih žitarica (integralna riža, kruh i tjestenina), mlijeka i
mliječnim proizvoda, voća i povrća – ukupno smanjuje GI hrane
ako se kombinira sa hranom visokog GI.
Prehrambene strategije
Općenito je kontrola glukoze u krvi bolja ako se dosljedno uzimaju obroci u pravilnim razmacima. Potiče se osobe sa šećernom bolesti tipa 1 da prilagode dozu inzulina količini i vrsti obroka i tjelesnoj aktivnosti a ne obrnuto – da dozi inzulina prilagode
količinu obroka čime se zapravo iskrivljuje namjera i svrha intenziviranog inzulinskog liječenja.
Nemoguće je dati set smjernica za sve osobe koje se bave sportom. Općenite sportske prehrambene strategije su slične u osoba
26
Diabetes
www.diabetes.hr
Prehrambeni putokazi
Prije treninga se preporuča obrok na bazi ugljikohidrata 1-3 sata
prije početka vježbanja. Moguće je obroku dodati lagani mali
snack neposredno pred vježbu. To je osobito važno za osobe s
dijabetesom tipa 1 kako bi se osigurala koncentracije glukoze u
krvi na odgovarajućoj razini prije početka vježbanja - idealno između 4-8 mmol/L. Vježbanje s visokim koncentracijama glukoze
u krvi šteti metaboličkoj kontroli i prijeti daljem povišenju glikemije. TRENING TREBA ODGODITI ako je koncentracija glukoze u
krvi iznad 10 do 14 mmol / L, a pogotovo ako su prisutni ketoni
u mokraći. Važno je u trening ili natjecanje ući s „dobrom“ razinom glikemije kako bi se prevenirala hipoglikemija, ponekad je
potrebno uzeti i veće količine ugljikohidrata ako je razina glukoze niska. Lakše je imati pod kontrolom glikemiju kod ustaljene
rutine treninga i odmora ali u situacijama nepredvidivog početka natjecanja, trajanja meča kojem se ne zna duljina (npr. tenis)
treba biti usredotočen na prve znake hipoglikemije!
Tijekom vježbanja koje traje dulje od jedan sat ili se procjenjuje težina treninga na umjeren do visok intenzitet, treba dodati
obrok ugljikohidrata. Predlaže se dodatak od 30-60 g ugljikohidrata po satu treninga. Nije potrebno dodavati inzulin za dodatni obrok tijekom vježbe ili natjecanja. Sportski napitci su dobar
izbor i tijekom utakmica jer istovremeno nadoknađuju ugljikohidrate i tekućinu. Pijte puno vode tijekom i nakon vježbanja.
Žeđ je znak dehidracije. Pijte male količine češće, čak i ako niste
žedni - otprilike 150 ml tekućine svakih 15 minuta - dehidracija
dramatično utječe na rezultat. Izotonični sportski napitci obično sadrže vodu, šećer i elektrolite. Prosječan izotonični napitak
sadržava 5-8 g ugljikohidrata po 100 ml. Prikladno je koristiti i
ugljikohidratne gelove, voće i mali snack - energetsku pločicu.
Bolje je uzimati taj dodatni obrok tijekom cijelog meča po male
zalogaje nego pričekati prve simptome hipoglikemije.
Nakon treninga i natjecanja važno je dobro oporaviti tijelo od naporne vježbe. Potrebno je nadoknaditi potrošene rezerve energije i tekućine. Povećana osjetljivost na inzulin
uzrokovana vježbom traje nekoliko sati nakon vježbanja zbog čega rizik od hipoglikemije potraje i 4-48 sati nakon vježbanja.
Dovoljno ugljikohidrata nakon vježbe
kako bi se popunile prazne rezerve i
smanjenje doze inzulina smanjit će
bojazan od vježbanja. Također može
biti potrebno smanjiti dozu inzulina
sljedeći nakon vježbanja. To je korisno
za praćenje razine glukoze u krvi često
nakon vježbanja. Nezgodno, odgođena
hipoglikemija često se nakon utakmice.
Jutarnji umor sportaša može biti i po-
sljedica noćnih hipoglikemija! Ako se takve situacije ponavljaju
nije naodmet provjeriti s vremena na vrijeme razinu glikemije u
noći između 02:00 i 03:00 sata. Konzumiranje alkohola u vrijeme
bavljenja sportom nije preporučljivo jer ALKOHOL priječi otpuštanje glukoze iz jetre. Tako zapravo nije moguće nahraniti stanicu
u situacijama hipoglikemije. Alkohol istovremeno smanjuje prag
prepoznavanja znakova hipoglikemije čime se povećava rizik od
lošeg upravljanja situacijom, što je u ključnim trenucima od životne važnosti.
4. Ukupna potrošnja energije kreće se u rasponu od 37 do 41
kcal/kg tjelesne mase/dan za trening umjerenog intenziteta i
44-50 kcal/kg tjelesne težine/dan za jak intenzitet treninga .
5. Iako su neke dijete za mršavljenje postale popularne ne postoje znanstveni dokazi da išta osim "uravnotežene" prehrane
poboljšava performanse treninga: 55 do 60 posto energije iz
ugljikohidrata, 12-18 posto energije iz proteina, a 25-30 posto
energije iz masnoća.
6. Postoje dokazi da velike količine proteina (> 2,4 g/kg / dan),
može izazvati komplikacije na bubrezima.
7. Dodaci prehrani sportaša u širokoj su primjeni, međutim za osobe sa šećernom bolesti potrebna je konzultacija sa dijabetologom.
8. upotreba anaboličkih steroida nije dopuštena u svrhe izvan
terapijskih indikacija
Moguće komplikacije treninga
Zbog uzbuđenja tijekom natjecanja luče se kontrainzularni hormoni kao što su primjerice adrenalin i kortizol koji podižu razinu
glikemije, na način da potiču oslobađanje glukoze iz jetre i smanjuju osjetljivost na inzulin. Dobra strategija koja uključuje dobru
Nekoliko redaka za motivaciju:
pripremu za trening, pravilnu prehranu i kontrolu smanjuju evenSamo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promijeniti, a
tualne loše učinke treninga. Tehnike opuštanja pridonose smato ste vi sami. Aldous Huxley
njenju učinka kontrainzularnih hormona. Ponekim je osobama,
Morate vjerovati u sebe jer ste katkad jedina osoba koja vjeruposebno osjetljivim na natjecateljska uzbuđeje u vaš uspjeh. Tim Blixseth
nja, potrebna dodatna doza inzulina
Prije svega, priprema je ključ uspjeha.
zbog hiperglikemije. Pokušaji da
Alexander Graham Bell
se hiperglikemija umanji smanjenjem unosa ugljikohidrata
na dan natjecanja nije dobar
izbor. Ograničavanjem unosa
ugljikohidrata mišići ostaju bez
„pogonskog goriva“ zbog čega mogu
izostati dobri rezultati natjecanja. Radikalni namjerni gubici težine radi postizanja dobrih rezultata u sportu u osoba sa
šećernom bolesti tipa 1 nisu preporučljivi.
LITERATURA......
Brzi gubitak masnog tkiva oslobađa metabolite – ketonska tijela koja su presudna za
razvoj dijabetičke ketoacidoze! S obzirom da
1. Burke LM, Kiens B, Ivy JL. Carbohydrates and fat for training and recovery.
inzulin mijenja sintezu proteina, Svjetska anJ Sports Sci 2004; 22:15-30.
tidopinška agencija (WADA) brani primjenu
2. Burke LM. Practical sports nutrition. Australia: Human Kinetics 2007.
inzulina u dopinške svrhe, ali odobrava kori3. Rodriques NR, Di Marco NM, Langley S. Position of the American Dietetic
štenje inzulina u osoba sa šećernom bolešću
Association, Dietitians of Canada, and the American College of Sports
koji imaju potvrdu o terapijskoj indikaciji.
Medicine: Nutrition and athletic performance. J Am Diet Assoc 2009; 109:
American Dietetic Association je dala osnov509-527.
ne preporuke za prehranu sportaša koja se
4. Phillips SM, Moore DR, Tang J. A critical examination of dietary protein
preporuča i osobama sa šećernom bolesti:
requirements, benefits, and excesses in athletes. Int J sports Nutr Exer Metab
1. Potrošnja ugljikohidrata u rasponu od
2007; 17: S58-S76.
6 do 10 g/kg tjelesne mase/dan za održava5. Tipton KD, Elliott TA, Cree MG et al. Stimulation of net muscle protein
nje razine glukoze u krvi i nadoknadu mišićsyntheses by whey protein ingestion before and after exercise. Am J Physiol
nog glikogena za vrijeme aktivnosti.
Endocrinol Metab 2007; 281: E197-206.
2. Potrošnja proteina u rasponu 1,2 do 1,4 g/
6. Mettler S, Mannhart C, Colombani C. Development and validation of a
kg tjelesne težine/dan
food pyramid for Swiss Athletes. Int J Sports Nutr Exer Metab 2009; 19: 5043. Potrošnja masnoća između 20 i 25 po518.
sto od ukupnih dnevnih kalorija, većina koja
7. Hulston CJ, Wallis GA, Jeukendrup AE. Exogenous CHO oxidation with
bi trebala biti u nezasićenom obliku. Maglucose plus fructose intake during exercise. Med Sci Sports Exerc 2009; 41:
snoća je od presudne važnosti u atletičara
357-363.
jer daje energiju, vitamine topive u masti8. Burke L, Deakin V. Clinical Sports Nutrition. McGraw-Hill: Australia 2006.
ma i esencijalne masne kiseline.
MIRISNA RIBA LIST
PILEĆA PRSA U CURRY UMAKU
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2013
DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 3
VRTNI MIX
ŠTAPIĆI OD SMOKVE
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2013
DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 3
PILEĆA PRSA U CURRY UMAKU
MIRISNA RIBA LIST
ZA 6 OSOBA
ZA 4 OSOBE
4 kom pilećih prsa bez kosti, 3 žlice grožđica, 1 jabuka,
1 stabljika celera, vlasac, režanj češnjaka, lovorov list, 2
žličice ekstradjevičanskog maslinovog ulja, 2 žlice usitnjenih
badema, 1 šalica nemasnog mlijeka, žličica Curry-ja, 2 žlice
brašna, sol i papar
4 fileta lista
2 žlice svježeg bosiljka
1 žlica svježe mente
1 režanj češnjaka
50 g ekstradjevičanskog maslinovog ulja
sol, bijeli papar
Zagrijte pećnicu na 180° C. Namočite grožđice u toplu
vodu. U teflonsku tavu stavite list lovora, maslinovo ulje i
nasjeckani luk s celerom i češnjakom. Pirjajte na laganoj vatri
dok povrće ne omekani. Izvadite lovorov list i dodati jabuku
narezanu na komadiće. Kuhajte još dvije minute i dodajte
grožđice (koje ste ocijedili i osušili) i bademe. Operite i
osušite pileća prsa, prepolovite na pola i napunite smjesom.
Zatvorite ih čačkalicom, posolite i popržite u tavi s malo ulja
dok ne poprime zlatnu obju, oko 5 minuta po svakoj strani.
Stavite iz zatim ih stavite u posudu koju ste prekrili papirom
za pečenje, dodajte malo ulja i pecite u pećnici 15 minuta. U
međuvremenu zagrijte mlijeko s curryjem u prahu i brašnom.
Miješajte dok ne dobijete glatku kremu. Izvadite piletinu iz
pećnice, prelijte umakom i pecite još 10 minuta.
Energetska vrijednost jedne porcije: 371 kcal
ugljikohidrata 20 g, bjelančevina 36 g, masti 16 g
Operite riblje filete i posušite ih dobro papirnatim ručnicima.
Zagrijte nauljenu teflonsku posudu i čim je jako vruća,
položite na nju filete lista. Dodajte malo soli, svježe mljevenog
papra i usitnjene mješavine bosiljka, metvice i češnjaka. Kad
su fileti gotovi, pospite ih s malo maslinovog ulja i poslužite
vruće.
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 105,00 kn
(+ troškovi poštarine)
Energetska vrijednost jedne porcije: 139 kcal
ugljikohidrata 1 g, bjelančevina 19 g, masti 4 g
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
ŠTAPIĆI OD SMOKVE
VRTNI MIX
ZA 80 KOMADA ŠTAPIĆA
ZA 4 OSOBE
4 šalice smokava
2 šalice badema
1 šalica sjemenki sezama
100 g rajčica
100 g krastavaca
50 g mrkve
100 g šampinjona
100 g zelene jabuke
100 g radića
50 g kukuruza
1 limun
40 g ekstradjevičanskog maslinovog ulja
sol
jabučni ocat
Sameljite smokve i bademe zajedno u mlincu.
Dobro promiješajte. Stavite smjesu na voštani papir (papir za
pečenje) i razvaljajte na 2mm debljine. Izrežite u pravokutne
štapiće 2,5 cm širine i 7 cm dužine. Pospajte sezamom u
centar, savijte strane prema sredini, pa pospite ponovno
sezamom odozgora.
Razvaljajte ponovno do 2,5 cm u promjeru i režite štapiće
dužine cca 2 cm.
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
Operite povrće te odstranite nejestive dijelove.
Izrežite povrće u trake i pripremite otopinu octa, vina i soli za
njihovu marinadu.
Čim se povrće mariniralo, stavite ga u posudu i začinite
umakom od ekstra djevičanskog maslinovog ulja i jabučnog
octa.
Ukrasite listovima peršina i poslužite hladno.
Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s
Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik
Jelovnici pravilne prehrane
• spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima
• bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn
(+ troškovi poštarine)
• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti
Energetska vrijednost jedne porcije (štapića): 60 kcal
ugljikohidrata 8 g, bjelančevina 1,5 g, masti 3 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Energetska vrijednost jedne porcije: 118 kcal
ugljikohidrata 3 g, bjelančevina 3 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 5/2013
br. 5/2013
Gastronomski kutak
Ah, ta janjetina
Vedran Obućina
S
vake godine oko većih blagdana, poput
Uskrsa ili Velike Gospe, oveće stado janjadi
platit će glavom na radost
mnogih poklonika ukusnoga mesa.
Ali, postoji nešto uzvišeno
u toj izdržljivoj četveronožnoj životinji koja obitava na nekim od najnegostoljubljivijim krajevima
našega planeta, a čije se
meso smatra gastronomskim vrhom. Janje je stoljećima i vjerski simbol, posebno za abrahamovske religije:
kršćanstvo, židovstvo i islam. Žrtvovanje janjeta čin je produhovljenosti i služenja monoteističkom božanstvu. Sjetimo
se samo da je Abraham umjesto svog sina Izaka, žrtvovao na
kraju janje. Muslimani za Kurban bajram žrtvuju ovna (kurban), ali i janjetinu, dok se uskršnje mlado janje ili već poodraslo janje za Veliku Gospu također povezuje s najranijim
danima kršćanstva.
Janje je simbol čistoće i nevinosti, ono je božansko (Agnus
Dei), jedan od znakova Isusa Krista. Ono i pati – tako imamo
žrtveno janje, kao izraz kojim opisujemo one koji su podlegli
nevini a za nečije tuđe dobro. U nemilosrdnim ratovima, pla-
32
Diabetes
www.diabetes.hr
niraju se zločini nad ljudima koji bespomoćno čekaju "kao janje na klanje". A
kad gledamo božićne jasle
u crkvama,obavezno se uz
Svetu Obitelj tamo nađe i
pokoje janje koje spokojno
gleda tek rođenog Spasitelja jer su pastiri koji su prvi
čuli veliku vijest na obližnjim brežuljcima, naravno čuvali stado ovaca.
Vjersko opredjeljenje na
Bliskom istoku za janje nije
plod stvarne božanstvenosti janjeta, već kulturološka zakonitost. Svinjetina je u toplim
pustinjskim i bezvodnim prilikama postala haram (zabrana)
muslimanima, ali i dobrom dijelu Židova, jer se lako kvarila
i bila je puna masnoće. Janjetina je, međutim, masnija od
svinjetine, ali to očito nije smetalo revnim stanovnicima pustinje. Danas je arapski jelovnik u potpunosti nezamisliv bez
janjetine. U svojim posjetima marokanskim, libanonskim i
egipatskim restoranima uvijek sam bio u nedoumici među
brojnim jelima od janjetine. Marokanske tadžine koje uz komade janjetine imaju i povrće te rižu, pripremaju se otprilike
kao naša peka, dok se janjetina na ražnju s mediteranskim
začinima iz Libanona može jasno dovesti u vezu s našom ja-
njetinom. Egipćani imaju niz zanimljivih kombinacija među
kojima je i janjetina s bijelim grahom, koja se jede kao naša
užina, gablec ili marenda. Vjerojatno najčudniji arapski recept je nacionalno jelo Saudijske Arabije – janjetina koja se
peče obložena devinim mesom.
U Europi je janjetina najzastupljenija u mediteranskim i balkanskim državama, te na britanskom otočju. Začudo, Srednja
i Istočna Europa nikad nije bila sklona janjećem mesu, već je
tamo primarna svinjetina.
No, i među "janjećim zemljama" Europe ima velikih razlika.
Britansko je otočje (a tu ubrajamo i Irsku) poznatije po ovčetini nego po janjetini. Gruba oceanska klima dovela je do
toga da se janjad brižljivo sklanja s jakih vjetrova dok ne bude
dovoljno velika da se pridruži svojim rođacima na zelenim
pašnjacima. Kao prepoznatljivo jelo nudi se janjeći but, no
to je odlika moderne britanske kuhinje koja je pod utjecajem
raznih gastronomskih krugova. Britanci i Irci su puno skloniji
janjećim tripicama i iznutricama koje se ponekad miješaju i
s pivom pa se zapeku u kruhu. S druge strane, svjetski je poznat ovčji gulaš iz Irske (Irish Stew), a među Englezima i Lancashire Hot Pot, gusti gulaš od ovčetine pomješan s krumpirom i povrćem te naveliko začinjen paprom.
Jug Europe je više skloniji cijelom janjetu. Priprema se diljem
Mediterana s ružmarinom i drugim mirišljavim biljem.
Mediteranski i balkanski utjecaji prožimaju se i u Hrvatskoj.
Najčešće se radi o janjetini na ražnju, janjetini lešo ili janjetini
ispod peke ili čripnje, s krumpirima. A kad je pitanje kraja odakle janjetina dolazi, tu se tuku lokalpatriotski osjećaji s ukusima. Ipak, neke razlike postoje između hrvatskih janjećih
krajeva. Lička pramenka masnija je i snažnija okusom jer
se radi o životinji koja živi u
hladnijim krajevima i koja ne
može cijelu godinu imati vanjsku ispašu, već se drži u stajama,
na toplom. Paška je janjetina prirodno slanija. Ona pase po
škrtom kamenjaru koji je slan od kapljica mora što ga snažna
bura nosi preko Velebitskog kanala na otok Pag. Arome mediteranskog bilja možemo razaznati u krčkoj i creskoj janjetini, a
prava bomba okusa je ona dalmatinska, bilo da se priprema u
Zagori ili na dalmatinskim otocima.
Naravno, postoje i neke izrazite regionalne razlike u našoj
maloj a tako bogatoj zemlji. Janjetina lešo sa salšom od rajčica lijepi je dalmatinski spoj uglađenosti i građanstva jer su
u dalmatinskim gradovima vjekovima s podozrenjem gledali
na barbarske običaje zaleđa. Istra se ne može podičiti nekim
posebnim jelom od janjetine osim janjetine ispod čripnje, ali
se često može naći janjeći but s ovitkom od istarskog pršuta.
Kvarner je tu već bogatiji. Kvarnerski žgvacet, za razliku od
istarskog kokošjeg ili pilećeg, obavezno se radi s janjetinom,
a tu su i janjeća jetrica s palentom. U Lici se radi janjeća juha,
ali i obavezan lički lonac. Sjeverna i istočna Hrvatska izrazito
oskudijevaju janjetinom te su više slični srednjoeuropskim
jelovnicima.
Ima i onih koji ne vole janjetinu. Bilo zbog mirisa, bilo zbog okusa, ali kako kaže stara poslovica: O ukusima se ne raspravlja.
Recepti:
Kuhana janjetina sa salsom od rajčice
Sastojci:
2 kg mlade janjetine od vrata ili plećke
100 g mrkve
2 glavice luka
1 vezica celera
pola vezice peršina
1 list lovora
pola žlice koncentrata od rajčica
Diabetes
www.diabetes.hr
33
Gastro putovanja
br. 5/2013
1,5 dl maslinova ulja
6 režnjeva češnjaka
1 kg rajčica
1 žlica šećera
pola žličice papra
sol
Dodamo mrkvu, celer, svježu papriku, krumpir sve izrezano
na kockice, te pire od rajčice. Juhu zgusnemo laganom zaprškom a na kraju dodamo limunov sok i još kratko kuhamo. Na
kraju juhu posipamo svježim peršinom.
Priprema:
Janjeće meso staviti u lonac, naliti hladnu vodu, dodati očišćenu i narezanu mrkvu, listiće peršina i celera, lovor, očišćene cijele glavice luka i koncentrat od rajčice. Posoliti. Kuhati
na tihoj vatri oko jedan sat. U međuvremenu preliti rajčice
ključalom vodom i ostaviti ih u vodi jednu minutu, a zatim
izvaditi, oljuštiti i sitno narezati. Na ulju popržiti sitno sjeckani češnjak, pa kad počne žutjeti dodati narezane rajčice.
Posoliti, popapriti i posuti šećerom. Pirjati na tihoj vatri jedan
sat uz povremeno miješanje. Kad je janjetina mekana izvaditi
je, narezati i složiti na tanjur. Poslužiti sa slanim krumpirom
i pripremljenim umakom od rajčica. Juhu procijediti, dodati
prženi grašak (tijesto za juhu) i staviti na vatru dok se tijesto
ne skuha.
Janjeća ragu juha
Sastojci:
500 g janjećeg buta
0,5 dl ulja
80 g luka
40 g mrkve
40 g celera
50 g svježe paprike
50 g svježih rajčica
20 g češnjaka
mljevena paprika
limun 11 temeljca
sol
papar
peršin
Janjetina po staru zi šurlicam
Sastojci:
za 10 osoba:
0,1 kg ribana ovčjeg sira
2 kg mlade janjetine
0,5 kg kapule
0,05 kg brašna
0,05 kg češnjaka
ružmarin
kadulja
0,2 kg svježe oguljene rajčice
Priprema:
Meso
narežemo
na manje kockice.
U posudi pirjamo
sitno sjeckani luk,
dodamo
meso,
sjeckani češnjak,
sol i papar i kratko
nastavimo pirjati.
34
Diabetes
www.diabetes.hr
Janjeća jetrica i palenta
Sastojci:
za 10 osoba:
1,5 kg mladih janjećih jetrica
1,5 kg kapule
0,05 kg češnjaka
0,05 kg peršina
0,4 l maslinova ulja
1 l bijele bevande (0,5 l vina i 0,5 l vode)
sol, papar po potrebi
Priprema:
Jetricu narežemo na komadiće 1-2 dag. Luk usitnimo, te ga
uz dodatak maslinovog ulja i jetrice, pirjamo na laganoj vatri.
Pri kraju termičke obrade količinu umaka određujemo dodavanjem bevande. Prije posluživanja dodajemo nasjeckani
češnjak, peršin, sol i papar. Poslužujemo toplo uz palentu
Priprema:
Na komade izrezanu janjetinu posolimo, pobrašnimo i pržimo na zagrijanom maslinovom ulju. Izvadimo meso iz posude te na istoj masnoći pržimo kapulu i rajčice. U posudu sa
poprženom kapulom i rajčicama vratimo janjetinu, dodamo
češnjak, ružmarin i kadulju. Nastavimo lagano pirjati. Za povećanje količine umaka dodajemo vodu ili bijelu bevandu,
popaprimo i prema potrebi dosolimo.
Janjetinu serviramo sa šurlicama.
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 5/2013
br. 5/2013
Tjelesna aktivnost i vježbanje za zdrav život u trećoj životnoj dobi
Nikad nije kasno za
stvaranje nove navike
„Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se
razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ukoliko nisu u uporabi postaju skloni bolesti,
zaostaju u rastu i brzo stare.“
Hipokrat ( oko 460-377. g. prije Krista)
Čovjek svih razdoblja tijekom razvoja tragao je za načinima i mogućnostima produženja životnoga
vijeka. Čežnja tih traganja je postignuta pa je značajka današnjega svijeta sve duži životni vijek - u
stanovništvu udio starijih ljudi sve je veći. Takvo stanje stvara potrebu za novim istraživanjima ali
i novim programima održavanja dobrog zdravlja u trećoj životnoj dobi
Jadranka Kos, profesor rehabilitator i bacc. fizioterapeut
Ž
ivotni vijek odrasle osobe promatra se kroz tri razdoblja: mladost,
zrela dob i treća životna dob (starost) koja teorijski počinje poslije navršenih 65 godina života. Treća dob, nazvana
i zlatnom, promatra se kao „mlađa“ starija dob – do 74, „starija“ starija dob do
84 godine i „ vrlo stara „ dob poslije 85
godina života.
Prisjećajući se pojedinaca koje poznajemo i točno im znamo godine, uočavamo
i razlike u njihovom funkcioniranju, tjelesnom i mentalnom. Postoje osamdesetogodišnjaci koji planinare, osamdesetpeto godišnjaci koji još idu u teretane,
rade na računalu, dopisuju se putem
elektronske pošte, znamo i za devedesetogodišnjakinje koje vode svoje vlastito
domaćinstvo i pomažu unucima...
Koja je tajna takve misaono –tjelesne
svježine i dobrog funkcioniranja (na za-
36
Diabetes
www.diabetes.hr
dovoljstvo i članova njihovih obitelji)?
Proces starenja normalna je fiziološka
pojava u kojoj tijekom godina dolazi do
određenih posebnih promjena. Češće su
kroničnih bolesti: dijabetes, bolesti srca
i krvnih žila, reumatske bolesti i njihove
posljedice i dr. Tijekom starije životne
dobi radni kapacitet može biti manji,
masa mišića može biti manja, funkcija
živčanog sustava može biti sporija, krvne
žile nisu više tako elastične, gustoća kostiju više nije tako besprijekorna...
Sve ovo može biti manje ili više izraženo
ili možda ipak - samo minimalno?
Postoji kronološka dob svakoag čovjeka,
ali i ona fiziološka dob, tj. razina na kojoj
osoba funkcionira. To znači da sedamdesetogodišnja osoba može funkcionirati
(često i izgledati) kao neka druga kojoj je
55 godina!
Temelji zdrave starosti mogu se postaviti u mladosti
Dvadeseto stoljeće, osobito druga polovica, omogućila je korištenje strojeva i
pomagala koji su zamijenili rad čovjeka,
tjelesne napore i kretanje. Nema ništa
loše u svim tim pomagalima, ali nije
dobro to što su mnogi ljudi umanjili ili
izgubili tjelesnu spremnost zbog prevelikog korištenja pomagala umjesto rada
i kretanja. Tako su nastali sjedilački stilovi života, a time i povećane vjerojatnoti
za pojavu bolesti vezanih za minimalno
kretanje. U dugotrajnom razdoblju takvoga stila života, kod tih osoba dolazi
do smanjenje mišićne mase, povećanja
mase masnog tkiva, nedovoljno elastičnih krvnih žila (arterija) koje nisu bile
dovoljno zaposlene opskrbom mišića
koji bi radili, omogućili kretanje, osigurali tjelesnu spremnost.
Ipak, nikad nije kasno za novi početak
dobrih navika, a dobre navike su svakako tjelesna aktivnost, rad i kretanje. Sve
osobe koje su od mladosti imale stil života koji uključuje tjelesni rad, kretanje,
vježbanje i/ili neki sport, održavali su
svoju tjelesnu spremnost i jednostavno, u neke kasnije godine ušetali, ušli
ili utrčali spremni nastavivši tako živjeti
i funkcionirati u “dobroj formi“ u kasnijem životnom razdoblju.
Osobe koje su u kasnijim godinama odlučili promijeniti stil života iz manje aktivnog u više aktivni, vjerujući u tu dobrobit, uz prilagodbe i stručnu pomoć u
tome su i uspjeli jer - nikad nije kasno za
novi aktivniji početak.
Dobrobiti tjelesne aktivnosti u starijoj
životnoj dobi
Osobe koje su cijeli život bile tjelesno aktivne došle su u treću dob spremnije te
tako i dalje mogu nastaviti živjeti aktivno
uživajući u blagodati svoje funkcionalne
sposobnosti i dobrog raspoloženja u stvarnosti da mogu raditi, brinuti se za sebe za
i druge u potrebi, a sve to opet potiče na
novo kretanje i rad. To je krug zdravog kretanja, rada i dobrog raspoloženja.
Osobe koje žele novi početak aktivnijeg
života, mogu to ostvariti i postići rezultate. Organizam treba vrijeme prilagodbe
za veće zahtjeve. Tijekom postupno prilagođenog programa tjelesne aktivnosti
srce se prilagođava i može raditi učinkovitije. Mišići koji omogućuju pokrete i
kretanje opstaju i funkcioniraju samo zahvaljujući svom radu. Aktivni mišići održavaju jakost i svoju snagu koja s vremenom vježbanja može postati još bolja.
Životna dob nije zapreka za postizanje
veće snage mišića i izdržljivosti, samo
aktivnost mora biti prilagođena
osobi, programirana,
i mora se održavati.
Mišići koji su aktivni trebaju hranu za
svoj rad, a dobivaju je iz krvnih žila
koje, u potrebi
opskrbe mišića
ostaju elastične
ili se poboljšava
protok krvi. Svaka
aktivnost omogućuje življi i bolji protok
krvi, održavanje snage i jačanje mišića,
dobru provodljivost živaca.
Primjerena aktivnost mišića omogućuje postizanje kratkoročnih i dugoročnih
dobrobiti. Dobrobit bolje tjelesne spremnosti ujedno je i dobrobit za misaone
funkcije (pamćenje, rasuđivanje, orijentiranost, učenje i dr.)
Osjećaj i spoznaja da se sve to može činiti,
da se može bolje kretati i raditi doprinosi
boljem raspoloženju i motivaciji – volji za
novu i daljnju i ustrajnu aktivnost.
Mogućnosti kretanja, aktivnosti i vježbanja
Govoreći o aktivnosti i tjelesnoj spremnosti primarna i najvažnija zadaća je aktivnost brige o sebi koja uključuje kretanje
i različite načine tjelesne aktivnosti. Briga
o sebi je visoko vrijedna aktivnost o kojoj se u mlađoj dobi ne misli tako, smatra
se mogućim i normalnim samo po sebi,
ali u starijoj dobi
(kada kod nekih osoba
postoje
opravdana
ograničenja),
izuzetno je važno održati samostalnost i
neovisnost o drugim osobama.
Funkcionalna sposobnost starijih osoba je
sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti neovisno o kronološkoj dobi a osigurava kvalitetu življenja. To treba održavati, boriti se, biti uporan - treba vježbati.
Većina aktivnosti svakodnevnog života,
ipak je i stereotipna, ponavljajuća, ponekad zbog toga i zamarajuća. Potrebno je
promišljati tako da se planiraju i prakticiraju
raznolike aktivnosti kako bi se uspostavila
ravnoteža u vrste aktivnosti i opterećenja.
Hodanjem se mogu obavljati poslovi, ali
kad trenutno te potrebe nema, treba hodati radi održavanja spremnosti za hodanje.
Osobe starije dobi koje imaju poteškoće - bolove kod hodanja, pojavu grčeva
i sl. (kod promjena na krvnim žilama),
ne trebaju odustati od hodanja, već se
preporučuje odabrati ispravnu brzinu
(sporiji hod) kretanja/hodanja ili šetnje.
Bolje je stići na cilj uloživši više vremena,
nego stati zbog neprilagođene brzine i
ostati obeshrabren.
Hodanje po uzbrdici ili uz stube uzrokuje povećani broj otkucaja srca. To je
normalna pojava kod osoba svih životnih dobi, jer je to aktivnost potrošnoga
tipa, kada srce većim brojem otkucaja
osigurava veće potrebe mišića tijekom
rada. Osobe s trenutno nižom
tjelesnom spremnosti također
hodaju - sporije, uz odmore,
prakticirajući duboko disanje
radi izdržljivosti u zadatku i postizanja cilja: popeti se na viši kat,
viši teren.
Postoje i razrađeni programi hodanja i
vježbanja u tzv. ciljanoj frekvenciji (broju otkucaja) srca, a to znači da se hoda
takvim tempom ili brzinom koja planirano povećava broj otkucaja, a udio od izmjerenog maksimalno mogućeg opterećenja, obično 50-60 posto.
Osobe sa šećernom bolešću
u ovakvim aktivnostima
imaju posebne koristi ciljanim iskorištavanjem
šećera u krvi.
Pojedinci koji imaju
bolove u zglobovima
koljena ili kukova i
time izazvane poteš-
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Moja priča
Tjelovježba/Kolumna
br. 5/2013
br. 5/2013
koće hodanja, mogu u ciljanom kretanju
prakticirati nordijsko hodanje pomoću
štapova. Takvo hodanje aktivira i mišiće
ruku i ramenog pojasa, a prebacivanje
težine tijela preko ruku na tlo, rasterećuje od pritiska na kukove i koljena tijekom
takvog kretanja.
Osobe koje više nisu sigurne u samostalnom kretanju u vanjskom prostoru mogu
hodati u unutarnjem sigurnom prostoru
i okruženju, ali je važno da hodaju.
Osobe koje zbog opravdanog razloga
nisu duže vrijeme hodale dugu prugu,
jednom ponovno moraju početi. Postoji
program prilagođenog tempa hodanja
koji se provodi svakodnevno. Počinje se
sporim hodanjem deset minuta. Svaki
dan prvih nekoliko minuta hoda se sporo, nastavi brže, a onda opet uspori. Svaki dan se hodanje produžava za nekoliko
minuta, tako da se uvijek počinje sporo,
nastavi normalan/brži tempo i pri kraju
planiranog vremena opet se uspori.
Tjelovježba znači prakticiranje aktivnosti koja je planirana, programirana,
određenog tempa i trajanja, a uključuje
uglavnom mišiće cijelog tijela. U vremenu trajanja tempo je razrađen kao
zagrijavanje, glavni di i zadnje hlađenjesporije vježbanje. Tjelovježba uključuje
vježbe disanja, vježbe gibljivosti, vježbe istezanja, jačanja mišića, opuštanja
i vježbe disanja. Ciljevi ove aktivnosti
su održavanje optimalnih razina šećera
u krvi, življeg protoka krvi, elastičnosti
krvnih žila, jakosti i snage mišića i izdržljivosti, optimalnog rada srca, održavanje
gibljivosti zglobova, održavanje provodljivosti perifernih živaca.
Pozitivan psihološki učinak su dobro raspoloženje, bolje pamćenje, lakše učenje,
rasuđivanje, orijentacija i dr. Rezultati
istraživanja govore o terapijskom učinku
tjelovježbe u liječenju depresivnih stanja
kod osoba sa šećernom bolešću.
Prije sustavnog provođenja potrebna je
dijagnostička obrada, mišljenja liječnika specijalista i edukacija i/ili praćenje
stručnjaka.
Najjednostavnije je vježbati samostalno
u kućnim uvjetima prema preporukama i
programu koji je postavio stručnjak. Pozitivan učinak se postiže redovitošću i kontinuitetom - dugotrajnošću prakticiranja.
38
Diabetes
www.diabetes.hr
Posebnu dobrobit omogućuje organizirano vježbanje u ustanovi ili posebnim mjestima pod vodstvom stručnjaka. Tu je osigurano praćenje (mjerenja šećera, tlaka,
rada srca) a vježbanje je sigurno. Koriste
se razni rekviziti u vježbanju: štapovi, loptice, gumene trake za opterećenje...
Osim toga grupa pozitivno utječe na pojedince i tijekom takvog rada polaznici se
druže, vesele zajedno, educiraju, misle
pozitivno, a to bolje raspoloženje u kućnim uvjetima pomaže boljem pristupu
svakodnevnim dužnostima i radu.
Moge osobe voze terenski bicikl. Neki
takvu priliki imaju ili uzimaju dugi niz godina i to im održava tjelesnu spremnost.
Svima koji nemaju priliku voziti terenski
bicikl, dobro bi bilo vježbati na sobnom
biciklu. Sprava je prikladna za osobe svih
životnih dobi. Kod osoba treće životne
dobi vježbe na biciklu imaju posebnu
prednost jer se ne opterećuju zglobovi
kukova i koljena težinom tijela, a mišići
su aktivni i troši se energija. Osobe koje
imaju povišen krvni tlak i koje imaju srčane tegobe ili su preboljele infarkt, posebno su educirane o programu vježbanja na biciklu.
Ples je aktivnost koja čini dobro i može
se prakticirati u svim životnim dobima.
Razlika je samo u tempu i vrsti plesa. Poseban značaj je druženje i komunikacija
s drugim ljudima. I u kućnim uvjetima
može se plesati uz omiljenu glazbu.
U kućnim uvjetima može se i vježbati
uz glazbu. Zvuci glazbe kao da protječu
kroz mišiće i ostvaruju gracilne kretnje u
svom ritmu.
Osobe treće životne dobi mogu se baviti
određenim sportovima. Oni koji to čine
od ranijeg razdoblja imaju i određenu
tjelesnu spremnost. Najvažnije u tome je
primiti savjet stručnjaka i ne prakticirati
sport u natjecateljske svrhe (koje zahtijevaju teške napore), već radi postizanja
osobnih ciljeva dobrog zdravlja.
Ljudi žive u različitom životnim okolnostima. Mnogi žive u okruženju prirode,
zelenila, imaju vrtove, voćnjake koje
obrađuju. Potrebe i izazovi rada u vrtovima na neki su način jamstvo aktivnosti
koja se periodički ponavlja i donosi vidljive rezultate - plodove rada.
Takve aktivnosti ipak ne postoje u zim-
skom razdoblju pa se tada treba dodatnim akitvnostima i tjelovježbom pripremati za proljetne radove.
Kućni ljubimci, osobito psi, veliki su
motivatori i pokretači zbog kojih njihovi
vlasnici jednostavno moraju hodati. Najprije moraju a poslije to žele i to im čini
veliko zadovoljstvo, osjećaj ispunjenosti,
obavljene plemenite dužnosti. Neki kažu
da su svojim ljubimcima zahvalni za svoju tjelesnu spremnost hodanja.
Mnoge osobe temeljitije otkriju vrijednost i važnost vježbanja i tjelovježbe tijekom potrebe rehabilitacije u procesu
vraćanja jakosti i snage mišića dijela tijela (poslije operacije, ozljede).
To je suočavanje sa stvarnošću kad se
vidi koliko mišići oslabe u kratkom vremenu prisilnog i opravdanog mirovanja!
Povratak u ravnotežu zahtijeva napor
i vježbanje, ali često daje motivaciju za
redovito vježbanje u održavanju postignute funkcije i poboljšanju spremnosti
u kasnijem razdoblju.
Mogućnosti u odabiru i prakticiranju tjelesne aktivnosti su široke i mogu se uskladitis interesima. Eduakcija i savjet stručnjaka sigurno su svjetlo koje utire put
sigurnosti i ispravnosti vježbanja. Rezultati dolaze, učvršćuju se, a poštujući umjerenost doprinose osobnom zadovoljstvu.
Zaključak
Dobre navike tjelesne aktivnosti koje započinju u mladosti donose mnoge dobrobiti i utječu na sprječavanje pojave bolesti
i nepoželjnih posljedica kasnijih godina.
Nikad nije kasno započeti program aktivnosti i vježbanja. Program se prilagođava
pojedinoj osobi.
Mišići osobe starije dobi (osim kod posebnih bolesti i slučajeva) pozitivno reagiraju na programiranu aktivnost i moguće je postignuće jačanja, bolje snage i
izdržljivosti.
Tjelesna aktivnost doista je zdrav život
koji osoba osigurava vlastitom voljom,
znanjem i upornošću.
Zdrav život uključuje kretanje, bolju kvalitetu života, pa kronološka dob nije prepreka.
Pokretljivošću, aktivnošću njeguje se
zdrav duh i ozračje poletnosti i mladosti.
Ako je kretanje život, a život je kretanje,
krećimo se u smjeru zdravoga života...
Ja, vrtlarica
O
d u vijek
sam
željela
imati
komad zemlje,
igrati se vrtlara, ali i ubrati
nešto što sam
sama uzgojila.
Onda je krenula i HTV-ova
serija emisija
Vrtlarica
pa
sam rezervirala
vrijeme da pogledam svaku
epizodu. I tada,
kao grom iz vedra neba, pojavili su se Gradski vrtovi! Jeste li
čuli za projekt zvan Gradski vrtovi? Krenuo je kao inicijativa,
a danas je to već projekt koji Zagrepčanima omogućava da na
određenom gradskom zemljištu uzgajaju svoje povrće i voće,
ali i više od toga - da izađu u prirodu, da se druže i pomažu
jedni drugima.
Dobro, radeći u sklopu Udruge za skrb djece s posebnim
zdravstvenim potrebama 3L, ispunjavam si i taj važan humanitarni aspekt života, ali sad još i Gradski vrtovi - sve su mi se
komponente posložile.
Krenulo je s tim mojim vrtom jako amaterski: sve što sam
znala bilo je da treba prekopati, preštihati, pregrabljati…
Neću lagati da nije fizički zahtjevno, no štos je u tome kako si
posložiš stvari u glavi. Dakle, biram: mogu plaćati mjesečnu
članarinu u fitness klubu, a mogu i raditi fizički u svome vrtu
na otvorenom.
Učas je na red došao i Google! Što se i kako sadi, koje kulture
su dobri a koje su loši susjedi, pa posjet Agronomskom fakultetu u Zagrebu, kupnja sadnica i sjemena, a onda se nekako
zavrtilo i došla sam do starih sorti rajčica, ekološki čistih (bar
tako vjerujem).
Savjeti su počeli pljuštati sa svih strana i vrt je počeo poprimati svoj smisleni oblik i veselila sam se svakom posađenom
poriluku, cikli, brokuli, krastavcu i mahuni. Na početku je sve
bilo čudno i novo – pojma nisam imala da su neke biljke penjačice i da će trebati mreža da se po njoj penju, da ću po
Tanja Dinter, HSDU
šumi tražiti kolce za rajčice (na kraju su angažirani i roditelji
prijatelja i svi poznanici), ali rezultiralo je to time da ja danas
radim kompletne obroke iz svog no-GMO vrta!
Ali, vratimo se dobrobiti rada u vrtu. Prema nedavnim istraživanjima u Nizozemskoj, već se nakon pola sata rada u vrtu
smanjuje razina kortizola, a samim time i stresa za oko 22 posto.. Kretanje jača krvožilni sustav, ali i imunitet, ubrzava izmjenu tvari u organizmu, smanjuje opasnost od obolijevanja
od dijabetesa, uklanja masnoće u krvi, a koncentracija raste
kao da smo na nekom kraćem godišnjem odmoru …
Rad u vrtu preventivna medicina prihvaća kao učinkovitu zaštitu od civilizacijskih bolesti. Fritz Neuhauser u svojim člancima pojašnjava kako se vrtni rad osobito pozitivno odražava
na depresiju, strahove i emocionalna opterećenja. Kreativne
aktivnosti i bavljenje biljkama potiskuju probleme i brige u
drugi plan, a zamjetna postignuća pridonose osjećaju uspješnosti. Usput – nemojmo ni to zanemariti - učimo jednu sasvim novu vještinu koja pridonosi našem općem blagostanju.
Naime, učimo se strpljenju. Poznato je da "trava ne raste
preko noći" pa se, radeći u vrtu, učimo prilagođavati tempu
prirode i pritom pronalazimo svoj vlastiti. Nadalje, Nacionalni institut za srce, pluća i krv u SAD-u preporučuje 30 – 45
minuta dnevnoga rada u vrtu protiv pretilosti.
Zatim, tu je i druženje. Naravno da nisam jedina korisnica parcela ima više od sto. Družimo se, donese se hladno piće,
razmjenjuju se savjeti, ali i plodovi vrta. Vidjela sam nedjeljom kompletne obitelji u vrtu s frižiderom i badmintonom.
Malo rade, malo se druže i odmaraju se. Gradski vrtovi su
korak do zajedništva koje nam toliko nedostaje.
Ne sjećam se kad sam zadnji put pogledala Dnevnik u 19,30. I
mogu mirne savjesti reći da mi uopće ne nedostaje.
Ali Vrtlaricu ne propuštam!
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 5/2013
br. 5/2013
Vesna Mimica
N
isam se nikada bavila sportom.
Evo, rekla sam. Istina, u školi
sam igrala rukomet, voljela sam
odbojku, izvrsno skijam na vodi i snijegu,
ali sportom se nikada nisam bavila. Zato
se uvijek malo naljutim kada mi netko
kaže da smo sportašice ili još bolje, kada
naš Meštar u svojoj najavi naših vježbi na
HTV-u kaže “naše gimnastičarke“.
Dakle ljudi moji, mi smo plesačice. Profesionalne. Završile smo te škole, to nam
piše u radnim knjižicama. A ja se pjenim
jer je velika razlika između bavljenja
sportom i plesa. Iako je u jednoj seriji o
plesačima veliki svjetski poznati plesač i
koreograf Peter Schaufus trening plesača usporedio s treningom atletičara, naši
se putovi razilaze. Plesači i koreografi, da
bi bili zbilja dobri, moraju biti umjetnici.
Moraju znati sve finese kreativnog stvaranja, bezbrojne kombinacije izvođenja,
sve varijacije. Moraju izvrsno poznavati
Dajte šansu tijelu
da vam sredi misli
glazbu, likovnu umjetnost, književnost,
teatar. Sportaš je fokusiran na svoj segment. Mi smo fokusirani na sve segmente! I zato se naši treninzi razlikuju.
Naša tijela moraju biti spremna za sve
izazove scenskog izvođenja ali i na sve
varijacije neke teme, inače bi vama, našim gledateljima, bilo silno dosadno to
gledati. Sportaš ima jedan cilj, poboljšati
rezultat. Mi, osim poboljšanja rezultata
izvedbe, imamo još sto ciljeva.
Sve navedeno ne znači da ne volim ili
ne cijenim sport. Pasionirano gledam
skijanje i moto utrke, navijam za Hajduk
(oprostite Dinamovci ali korijeni su korijeni) pa gledam njihove utakmice. Profesionalni sport je u nekom dijelu umjetnost.
Ta posvećenost, taj ritam, ta izvedba...
A rekreacijski sport je zadovoljstvo. Naravno, tu mislim na samo bavljenje sportom a
nešto manje na gemište poslije rekreacije.
Zašto ja mislim da je to važno? Pa, zbog
dobrog učinka na zdravlje. Tu se uopće
nema što sporiti. Razmislite malo i o dobrom učinku na vaše misli, na psihičko
zdravlje, mir, stabilnost. Jednoga dana
morala sam srediti neku zaostalu administraciju i sjedila sam pet sati za kompjutorom. Kada sam sve završila bila sam
premorena i spremna na sva odustajanja. Jedina želja mi je bila ići kući spavati.
No, kako sam morala voditi neki tečaj,
odvukla sam se u dvoranu, malo bezvoljno, no što sad...mora se.
Nakon sat vremena izašla sam vedra i
nasmijana. Moje fizičko tijelo „uredilo“
je moje psihičko tijelo. To sam trebala
napisati odmah na početku teksta ali ja
sam opširna. Kao i svaki koreograf, volim
razradu.
Sažetak glasi: bavite se sportom, bavite
se rekreativnim sportom, Dajte tijelu
šansu da sredi vaše uskovitlane misli i
vrati osmijeh na lice.
Ako niste znali i Zareb je centar flamenka. Ove godine drugi put za redom ti
majstori očaravajučeg plesnog stila bili su u Zagrebu
Jedna od najpoznatijih plesačica flamenka Saška Sašić La Sali samo za vas
snimila je ove vježbe.
Svoje prve flamenco korake napravila je u Beogradu. Pored redovnih satova
i seminara koje su vodili poznati svjetski umjetnici, često je odlazila na
usavršavanje u Španjolsku.
U želji da se u potpunosti posveti flamencu, početkom 2010. godine seli se
u Granadu gdje svoje učenje nastavlja na plesnoj akademiji Mayte Galan.
Godinu dana kasnije odlazi u Madrid kako bi svoje usavršavanje nastavila
na najboljoj akademiji za flamenco – Amor de Dios.
Ne bi li razvila jedinstveni plesni stil, uz flamenco uči i klasični balet ,
suvremeni ples i teatar u plesu. Autorica je mnogih samostalnih plesnih djela
a aktualna predstava “Café Cantante” plod suradnje s poznatim plesačem
Pedrom Fernandezom, premijerno je izvedena na Prvom Festivalu flamenca u
Zagrebu u srpnju 2012. godine, a zatim u teatru Madlenianum u Beogradu i
na XXIX Internacionalnom festivalu Sarajevo “Sarajevska zima 2013“.
40
Diabetes
www.diabetes.hr
Ako imate priliku radite vježbu na svježem zraku. Raskoračite i širom
otvorenih ruku se nagnite naprijed ravnih leđa. Pogledajte naprijed
malo dignuvši glavu pa je opet položite u ravninu leđa. Opustite se i
vratite okruglih leđa u uspravan položaj. Ponovite bar 4x.
Stanite u raskorak i malo otvorite poziciju stopala prema van. Spustite
se u duboki čučanj i neka su vam koljena iznad palčeva stopala..
Ruke raširite u stranu. Polako se spuštajte u čučanj brojeći do 2, malo
osjetite rastezanje bedrenih mišića pa se vratite u uspravan položaj.
Napravite to 4x i prijeđite odmah na drugu vježbu ne mijenjajući
poziciju nogu.
Kao prava plesačica flamenka zakoračite jednom nogom naprijed
i gurnite bok naprijed. Pri tom dignite ruke iznad glave, vratite se u
početni položaj a ruke neka ostanu gore. Ponovite drugom nogom i
tako uzastopce 10 x kao da plešete.
Naučite održavati ravnotežu. Prebacite težinu na jednu nogu, a drugu
odignite od poda savijenu u koljenu, potkoljenicu malo zakrenite u
stranu. Ruke širom otvorite. Stanite na tu nogu i podignite drugu i tako
malo hodajte naprijed kao da plešete :)
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Moja priča
Moja priča
br. 5/2013
br. 5/2013
Nenad Šimunko, šampion Ironman distance
Rušim svjetske rekorde
usprkos šećernoj bolesti!
O
Nenad Šimunko, HSDU
bolio sam od šećerne bolesti kad sam imao šest godina. Sve se dogodilo iznenada. Nakon preboljelih
zaušnjaka moja gušterača je prestala proizvoditi
inzulin. Ne moram posebno pričati kako je bilo meni i mojim
roditeljima, to zna svatko tko boluje od šećerne bolesti ili je
indirektno povezan sa osobom koja boluje od te bolesti. Ali,
moji roditelji su napravili čudo i sve smo zajedno uspjeli svladati. Nije bilo problema u školi, kako je vrijeme odmicalo i ja
odrastao, to sam se sve lakše nosio s bolešću. Živio sam kao
svaka zdrava mlada osoba i šećerna bolest me nije sputavala
ni u čemu.
Ipak, došlo je vrijeme kad sam postao nezadovoljan samim
sobom. Nisam zapustio kontrolu ni u kojem trenutku, ali najviše me zamaralo to što sam postao fizički neaktivan, kilogrami su se na mene "lijepili"i došao sam do 106 kilograma. Po
prvi puta sam se osjećao loše i nisam bio zadovoljan tijekom
svog života.
Studirajući na Varaždinskom veleučilištu smjer tehničke i
gospodarske logistike, upoznao sam kolegicu Zrinku Lodetu
koja se tada pripremala postati druga žena u povijesti Hrvatske s osvojenim naslovom IRONMAN-a, što podrazumijeva
3,8 kilometara plivanja, 180 kilometara bicikliranja te na kraju trčanja maratona dužine 42,2 kilometra.
U trenutku kada sam to čuo ostao sam bez riječi. Za mene je
tada sport bio nepoznanica.
Borbu s dijabetesom sam vodio na svoj način, bila je to dobra regulacija ali puna nezadovoljstva i gorčine sve do jednog
dana kada sam upoznao Zrinkinoga dečka Pavla Vlaheka koji
me uveo u svijet triatlona. Valjda je vidio da bih nešto mogao
postići i na tome mu puno hvala.
42
Diabetes
www.diabetes.hr
Nazvao me jedan dan i pitao dali bih išao u Ptuj na utrku koja
se sastoji od 375 metara plivanja, 10 kilometara bicikliranja i na
kraju 2,5 kilometra trčanja. Rekoh, prijavi me pa što bude, bude.
Sjećam se kao da je danas: jedva, ali doslovno jedva, sam
isplivao dionicu. Među posljednjima sam izašao van iz vode
i nekako završio utrku. Bila je to grčevita borba, ali i osjećaj
ponosa. Sreća koju mi je utrka pružila bila je neopisiva.
Pristupio sam triatlon klubu Međimurje što je ujedno bilo rađanje novoga mene. Počeo sam trenirati svaki dan, treninzi
su me ispunjavali srećom i zadovoljstvom pa rekoh sam sebi
:zašto i ja ne bih probao IRONMAN? Što mogu izgubiti?
Pripreme su bile teške i stoga jer nisam imao puno vremena.
Radio sam od 6-14 sati, odmah ubacio trening od sat, dva i
krenuo na predavanja koja su trajala do 21 sat. Kasno sam se
vraćao kući ali sve to mi nije bilo teško nego sam to radio sa
zadovoljstvom jer mi je dan bio ispunjen u potpunosti. Najveći strah mi je predstavljalo plivanje jer sam bio loš plivač
pa mi nije baš bilo svejedno. Uz trenericu Mariju Pamuković
koja je napravila ogroman posao, plivanje mi je postalo lijepo
i zabavno. Prije bi mi i sama pomisao na plivanje zadavala
velike glavobolje.
Bilo bi bezobrazno da ne spomenem da bez savjeta kolega iz
kluba, podrške sponzora, prijatelja i podrške roditelja sve to
bi bilo puno teže odraditi. Hvala vam svima od srca.
Došao je dan polaska u Češke Otrokovice, predivnog mjesta
kojega ću se uvijek rado sjetiti. S ekipom sam stigao dan ranije kako bi se stigli odmoriti uoči same utrke i malo upoznati
stazu. Kako je Češka poznata po dobrom i jeftinom pivu, naravno da smo morali probati, bar smo malo zaboravili što nas
sve čeka sutradan.
Buđenje u 4 sata ujutro, srce lupa kao ludo, potrebno je spremiti pristojan doručak jer će sva energija biti itekako potrebna.
Start je bio točno u 7 sati. Čim sam napravio prvi zamah rukom
sva nervoza je nestala, koncentrirao sam se da ne jurim, da pazim što radim budući da mi je to prvi put. Plivanje sam odradio
za 1 sat i 32 minute što je za mene bio super rezultat. Kako ne
bi bilo problema sa šećerom uzeo sam u svakom krugu po paketić šećera. Došao je na red bicikl. Valovita staza i vjetar nisu
baš idealni, ali nije bilo tako loše. Izmjerio sam šećer u prvom
krugu bicikla, bio je malo viši pa sam dao 3 jedinice novorapida
i to je bila zadnja injekcija do 22.00 sata. Zadnji krug bicikla mi
je zadavao muke jer me već stražnjica toliko boljela da sam
jedva čekao kraj od 180 kilometara. Osjećaj kad siđete s bicikla
je jako dobar, ali brzo ispari jer treba još istrčati 42 kilometra.
A kad se krene nema stajanja.
Kako sam se štedio na biciklu, trčanjem sam bio zadovoljan.
Prvih 20 kilometara bilo je ok, ostalo je već bilo uz male
grčeve, ali sve je to nestalo kad sam krenuo u zadnji krug.
Znao sam da ću završiti, i to još ispod 13 sati što me posebno
razveselilo, bio je to stvarno odličan zadnji krug za odraditi.
Trpao sam sve živo u sebe kako šećer ne bi pao ispod dozvoljene razine i stigao u cilj s vremenom od 12 sati 42 minute i
40 sekundi. O, kako dobar osjećaj!
Izmjerio sam šećer, bio je 5,6 mmol/L što me dodatno usrećilo. Pričekali smo da ostatak ekipe završi borbu i svi sjeli na
picu i pivo. Gdje ima nešto bolje?
Od toga dana život mi se drastično promijenio, postao sam
prva osoba s dijabetesom u Hrvatskoj sa IRONMAN krunom,
bio sam u novinama, moja slika na zagrebačkim tramvajima,
upoznao predivne ljude, jednostavno predobar osjećaj.
Dana 27.08.2011. završio sam utrku dvostruke Ironman distance (7,6 km plivanja, 360 km biciklizma i 84,4 km trčanja)
za 29 sati i 40 minuta i time postao prva osoba s dijabetesom
na svijetu kojoj je to pošlo za rukom!
A 2012. godine završio sam utrku trostruke Ironman distance (11,4 kilometra plivanja, 540 kilometra biciklizma i 126,6
kilometra trčanja) za 51 sat i time postao prva osoba s dijabetesom na svijetu kojoj je to pošlo za rukom!
Upravo sam završio biciklističku utrku Brisel-Barcelona, 2.100
kilometara.
Želim poručiti svima vama koji bolujete od dijabetesa da
samo treba malo dobre volje, prave edukacije i nema prepreke koju ne možete svladati. Budite hrabri, zadajte si cilj i
ne posustajte dok do njega ne dođete.
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 5/2013
br. 5/2013
Iz udruga
Splitska udruga
primjer cijeloj Hrvatskoj!
Branko Lulić
SPLIT
B
rojne su bile aktivnosti naše udruge u proteklom razdoblju. Završio
je ciklus edukacije-radionica u
grupama, a potvrdnice je uručila zamjenica ravnatelja KBC Split dr Maja Radman. Održana su i mnoga predavanja i
konzultacije dijabetologa i drugih stručnjaka vezanih uz dijabetes a posebno izdvajamo interesantno predavanje prof.
Bože Kokana s PMF-a o mogućnosti liječenja kroničnih rana s ličinkama muhe.
Aktivno smo sudjelovali i u raspravi na
temu sprečavanja korupcije u zdravstvu
u hotelu Art u Splitu
Sudjelovali smo na prezentaciji lijeka
Trajenta u hotelu Radison te na pre-
davanju održanom na Medicinskom
fakultetu na temu „ Poremećaji metabolizma i poremećaji spavanja“ kao
i na simpoziju održanom na splitskom
Medicinskom fakultetu pod nazivom
„Cochrane colaboration“ povodom
obljetnice hrvatske podružnice ovog
talijanskog udruženja.
Sudjelovali smo i na ovogodišnjoj smotri volonterskog rada u Đardinu gdje
smo obavili 104 mjerenja GUK-a našim
sugrađanima.
Uspješno smo realizirali i jednodnevne
edukativne izlete naše djece u Primošten i u Radmanove mlinice (kod Omiša) u prirodu gdje su bili s roditeljima.
Šestero djece boravilo je u kampovima
u Rapcu i Dugoj uvali. Inače, roditelji su
redovito svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu imali svoja okupljanja, a djeca su
redovito uz stručnu pomoć imali svoje
igraonice i radionice. Njih osmero bilo
je u rujnu na jedrenju Jadranom.
Gostovali smo u raznim medijima (TV
Jadran, Radio Split, Radio Trogir, Radio
Dalmacija, HTV Studio Split, Slobodna
Dalmacija,…) s kojima tradicionalno
održavamo korektnu suradnju.
Spomenimo najzad da je delegacija
Grada Splita obavila nadzor nad realizacijom našeg projekta „Edukacija i
rehabilitacija osoba sa šećernom bolešću“ te da pripreme za domaćinstvo
XIV Koordinacije udruga i Susreta dijabetičara Dalmacije teku po planu pa
se nadamo uspješnom domaćinstvu i
dobrim zaključcima Koordinacije.
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA ČINI 48 UDRUGA ČLANICA!
Mi ne možemo doći k vama, ali vi možete pristupiti nama. Zajedno smo jači!
Ujedinjeni protiv dijabetesa – pokažimo da nam je stalo!
PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U UDRUGU
Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu najbliže udruge ili je
osobno donesite
Ime i prezime
Iva Grgić Ozimec
U
44
Diabetes
www.diabetes.hr
Ovom prilikom predsjednik se zahvaljuje svima koji su pripomogli u organizaciji akcije - gradonačelniku Stipi Veliću
i Gradskoj upravi Grada Dugog Sela,
Pučkom otvorenom učilištu i Gradskoj
knjižnici Dugo Selo, Radio Martinu, tvrtkama SALVUS d.o.o, BIOGNOST, Medilani i Robertu Kukolju, Studio TITAN,
DUGO SELO
ćer viši od 6,5 što je granica normale.
Među njima bio je i jedan dio registriranih dijabetičara, no konstatirano je
kako je bez obzira na to ipak vrlo visok
broj ljudi s povišenim šećerom u krvi.
Svima njima preporučeno je obavezno
Zeleni kvadrat, Studio TIME,
KVORUM, Nova knjiga Rast, Studio ŠIM, Diskont Mario – Venera
d.o.o, Pekara Croatia Dugo Selo,
CO Sveti Martin, Ljekarni Grgošić
– Obućina, g. Ferenčiću... a velika hvala Nenadu Haleušu Malom i Ivi Grgić Ozimec.
Hvala svim članovima udruge,
velikim i malim prijateljima koji
su na svoj način pomogli ovu akciju, jer šećerna bolest JE TEŠKA
BOLEST IAKO SE TO TAKO MNOGIMA
NE ČINI.
Nažalost, pripremajući ovu akciju i
radujući se oživljavanju ove udruge,
napustio nas je zauvijek utemeljitelj i
član udruge od samoga početka Petar
Levar. Hvala mu na svemu.
UČLANITE SE U VAMA NAJBLIŽU
UDRUGU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU!
Masirali građane
zdravstvenoj akciji pod nazivom „U Europu bez šećera“ što
ju je organizirala Udruga dijabetičara Dugo Selo napravljeno je 108
mjerenja šećera u krvi te je ustanovljeno da više od 50 posto ljudi ima še-
imali su u pravom smislu riječi
„pune ruke posla“, s obzirom
na veliki interes građana. Tom
prilikom svi zainteresirani mogli
su dobiti stručne savjete od dr.
Vjekoslava Cvijanovića, a oni koji
su se tog dana učlanili u Udrugu dijabetičara Dugo Selo dobili
su majicu, knjigu, nove brojeve
časopisa Dijabetes i Dugoselske
kronike uz prigodne informativne materijale o dijabetesu.
Učlanjeno je pet novih osoba. Godišnja
članarina iznosi 30 kuna, a u tom razdoblju članovi mogu svakodnevno mjeriti
šećer u krvi, krvni tlak te dobivati savjete i informacije koje su vezane uz dijabetes u organizaciji dugoselske Udruge
dijabetičara.
javljanje liječnicima.
Organizirane su i besplatne masaže koje
su bile posebno primijećene od strane
građana, a članovi Udruge masera i ljubitelja masaže („Slobodni maseri“) koji
su pružali usluge relaksirajućih masaža,
Datum rođenja
Ulica i kućni broj
Poštanski broj i mjesto
Broj telefona
Broj mobitela
e-mail
Ukoliko u vašem mjestu ne postoji udruga javite se uredu
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Dobiti ćete upute za
osnivanje udruge:
Ilica 48
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/4847 807
Mob: 091/3131 050
e-mail: diabetes�diabetes.hr
Dugi dol 4a
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/2330 991
Mob: 091/3131 020
e-mail: presi�diabetes.hr

Diabetes
www.diabetes.hr
45
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 5/2013
br. 5/2013
jednostavno uskladiti sve svoje obveze te još uz njih ubaciti aktivnost, no uz dobru organizaciju apsolutno sve možemo. Usaditi
u svoje živote svakodnevno bavljenje sportom, pa bilo to hodanje do posla, bicikliranje, trčanje… mora biti imperativ svih nas!
Volonteri Zagrebačkog dijabetičkog društva u akciji
1. SPORTSKI DAN
U PUNOM SJAJU
Baš je bilo lijepo vidjeti šarenilo mladih i najmlađih po cijelom terenu koji su u sebi probudili sportski
duh, dobro se zabavili i nasmijali, a svoje glikemije doveli na zavidne razine. A cilj nam je bio dokazati
da dijabetes i sport idu zajedno ruku pod ruku
Posebnu zahvalu upućujemo djelatnicima tvrtke NovoNordisk,
koja je i ovaj put omogućila da se naša vizija provede u djelo.
dobro zabavili, nasmijali i svoje glikemije doveli na zavidne razine. Unatoč proljetnom pljusku koji nas je natjerao da cjelokupni
program završimo prije zacrtanog vremena, uspjeli smo ostvariti
svoj prvotni cilj: dokazati da sport i dijabetes zaista idu zajedno.
Kao što i definicija s početka ovog članka kaže - sport je aktivnost u kojoj se pojedinac ili grupa ljudi natječu jedan protiv drugog (sportskim žargonom rečeno) ili se jednostavno kroz sport
zabavljaju i udaljuju od svakodnevnih briga. Nije, naime, uvijek
Ana Špoljarić
U
pišemo li riječ sport u Googleovu tražilicu dobit
ćemo mnoštvo definicija.
Između ostalih i ovu: ˝ Sport je aktivnost koja uključuje fizički napor
i vještinu u kojoj se pojedinac ili
momčad natječu jedan protiv drugog ili se zabavljaju˝. Pojam Sport
predstavlja vječitu dinamiku. Ljudi
se počinju njime baviti ponajviše
zato što žele nešto promijeniti u
dosadašnjem načinu života. Motivi
su razni: žele steći dobru kondiciju,
oblikovati tijelo, smršaviti, promijeniti okolinu, upoznati dosad
neotkriveno i nedostižno, napuniti baterije nakon zamorne svakodnevnice, očuvati zdravlje… Svi ovi i mnogi drugi motivi razlog
su zbog kojih čovjek odlučuje promijeniti sjedilački način života
onim aktivnim.
Svako toliko u tiskanim i elektronskim medijima možemo čuti o
raznim kampanjama kojima se promiče tjelesna aktivnost i zdrav
način života. Činjenica je da živimo u kolotečini gdje se obveze
nižu jedna za drugom i gdje imamo sve manje vremena za sebe.
Upravo se tim kampanjama želi potaknuti čovjeka na reorganizaciju vlastitog života u kojemu sport mora zauzeti svoje mjesto.
Mnogi slavni sportaši uključuju se u te projekte jer žele dati svoj
46
Diabetes
www.diabetes.hr
doprinos, odnosno žele biti
primjer i uzor djeci, mladima
te starijima diljem svijeta.
Kako bi nastavili ovaj trend,
Zagrebačko dijabetičko društvo je uz veliku pomoć i podršku tvrtke NovoNordisk, koja
i sama djeluje pod sloganom
''Mijenjajmo dijabetes'', organiziralo 1. Sportski dan. Cilj
nam je bio dokazati da dijabetes i sport idu zajedno ruku
pod ruku. U najljepše doba
dana, subotnje jutro, 25.5. okupilo se veselo društvo volontera
ZDDa i započelo s pripremanjem terena za sportski susret. U planu su bile razne aktivnosti; graničar, odbojka, mala škola trčanja,
mali nogomet, povlačenje užeta te ostale štafetne aktivnosti.
Uz osmijeh i veliko olakšanje što smo sve stigli na vrijeme pripremiti, veselo smo dočekivali sudionike prvog Sportskog dana.
Važnosti ovog susreta pridonijeli su gradonačelnik Milan Bandić,
koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo nužnost bavljenja
sportom i to na svakodnevnoj bazi, te zlatna nogometna ekipa
Diaeura i trostruki Ironman, Nenad Šimunko.
Lijepo je bilo vidjeti šarenilo mladih i najmlađih po cijelom terenu koji su uz to što su u sebi probudili sportski duh, ujedno se
Saznajte najnovije napretke
u liječenju šećerne bolesti i obrazovanju
400 stručnih govornika
1000 postera
275 sati znanstvenih sjednica
Nove programske struje
Dijabetes kod autohtonih naroda
Istraživanje u 20. stoljeću
usta
37% pop
za ranu
ciju
registra
JA
LIPN
do 14.
www.worlddiabetescongress.org
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Nova knjiga
Djeca i mladi
br. 5/2013
br. 5/2013
NOVA KNJIGA
Italija: Internacionalni kamp za mlade lidere
Snaga sirovog,
recepti za vitalnost i dugovječnost
Što su naučili
to će pokazati
AUTORI: Lena i Darko Jurić, Planetopija, Zagreb, 2012.
IZDAVAČ: Planetopija
Maja Ajduković
I
ovoga je ljeta koncem srpnja organiziran kamp za mlade
lidere od strane IDF-a (International Diabetes Federation)
u Tirreniji, sjevernoj Italiji, blizu grada Pise.
Družili smo se u Olimpijskom centru sa sudionicima iz različitih Europskih država uz razne sportske aktivnosti, radionice,
predavanja i prezentacije. Igrali smo odbojku, nogomet, košarku... U radionicama smo učili kako se što bolje aktivirati i
doprinijeti radu u udrugama, primjenjivati promjene koje će
povećati učinkovitost našeg djelovanja.
Učili smo o načinu komunikacije s raznim sponzorima, važnosti utjecaja medija na javnost o dijabetesu. Predavanja su
održavali liječnici, medicinske sestre, sportaši, a odnosila su
se uglavnom na regulaciju dijabetesa, važnost povjerenja između medicinskog osoblja i osoba s dijabetesom. Sportaši
su nam pokazali kako se unatoč dijabetesu može kvalitetno i
zdravo živjeti i postizati vrhunske rezultate.
Prezentacije nas sudionika su se odnosile na angažman u
udrugama, upoznavanje s drugim zemljama i kulturama, načinu života i odnosa prema dijabetesu. Svi mi zapravo dijelimo iste probleme, a cilj ovog kampa bio je i educirati nas o
načinu kako poboljšati status
osoba s dijabetesom u našoj
okolini. Isto tako
nam je cilj da se
problemi osoba
s dijabetesom
što više istaknu
48
Diabetes
www.diabetes.hr
u državnim institucijama kako
bi odnos zdravstvenog sustava
prema potrebama osoba s dijabetesom bio što
kvalitetniji.
Ovo je bilo još
jedno vrijedno i
nezamjenjivo iskustvo koje mi je omogućilo novo upoznavanje i druženje s mladim ljudima. Iako smo iz različitih sredina
sve nas spaja dijabetes. Uz obaveze smo imali i dovoljno slobodnog vremena da se dobro upoznamo i sprijateljimo.
Ja nastavljam sa svojim radom i aktivnostima sada puno jača,
s više znanja i iskustva. Zahvaljujem IDF-u što mi je omogućio prisustvovanje ovom kampu kao i HSDU što je poslao baš
mene, a ja ću nastojati svojim što boljim radom opravdati to
povjerenje.
stoji niz različitih pristupa sirovoj prehrani, odnosno pripremi
hrane. Lena i Darko izborom recepata u nama bude gurmane.
„Darko: Poslije svega pročitanog i proživljenog, spoznao sam da
je sirova namirnica jedina cjelovita namirnica, a njeni glavni nutrijenti su boja, okus, temperatura pa tek onda svi mikro i makro
nutrijenti. Termičkom obradom namirnice iznad 45 °Celzijusa uništavamo većinu njenih aktivnih sastojaka. Kuhanjem enzimi postaju neativni, vitamini bivaju uništeni, esencijalne masne kiseline
promijenjene, a životna energija (Qi) u namirnici svedena je na
minimum. Gledano očima holističkog nutricionista sirova prehrana bi trebala biti osnova svakog terapijskog pristupa hranom...
S
naga sirovog prva je kuharica hrvatskih autora koja nas
upoznaje sa sirovom prehranom. Sadrži uvodne tekstove koji jezgrovito opisuju značajke sirove prehrane, opisuju dobrodošle kuhinjske alate i značajke pojedinih skupina
namirnica. Sadrži sedamdesetak recepata te sedmodnevni
meni za uravnoteženu sirovu prehranu. Gotovo svaki recept
prati fotografija koja postaje vodilja u pripremi.
Prezentacija Lene i Darka odiše intimom i ljubavi. Sastavni dijelovi zdrave prehrane tako su konceptualno, kroz prezentaciju,
prenešeni u recepte kuharice koja nas uvodi u svijet pripreme
obroka namirnicama biljnog podrijetla koje su termički obrađene do 45°C. Za one iskusnije poslužit će kao inspiracija te će
nadopuniti znanja o pripremi, prehrani te proširiti vidike. Po-
Posljedica svega (op.a. potrošačkog društva) su sve češća nemogućnost ljudi da u tom sivilu žive sretne i ispunjene živote,
ali i sveopća ugroženost zdravlja degenerativnim bolestima
od kojih sve veći broj ljudi diljem svijeta boluje. Promjena
prehrane u tom je smislu jedan od najvažnijih koraka koji
osoba može napraviti s ciljem povratka prirodnijem načinu
življenja koji otvara vrata nepoznatog i novog...
Što sirovojelci jedu?
Sirovojelci poput nas koriste najraznovrsnije namirnice poput
svježeg i suhog voća, povrća, proklijalih žitarica i mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, algi i superhrane... Također, namirnice
namačemo, sjeckamo, cijedimo, mariniramo ili dehidriramo...
Kokos
Kokos je pravo čudo od voća. Mladi kokos jedan je od najboljih prirodnih izvora elektrolita, odnosno ionizirane soli
u našim stanicama, koji prenose energiju po cijelom tijelu.
Molekularna struktura kokosove vode identična je ljudskoj
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Nova knjiga
Križaljka
br. 5/2013
br. 5/2013
krvnoj plazmi pa je stoga konzumiranje kokosove vode poput
mini-transfuzije. Od proizvoda od kokosa izdvajamo i kokosovo mlijeko i kokosovo ulje koji, osim što imaju široku primjenu u kuhanju – za napitke, slatka, slana jela, u sebi nose i sve
one važne značajke ovog čudesnog voća...“
Recepti:
Juha od lješnjaka i mrkve
str 51
za 2 osobe
½ šalice lješnjaka
1 ½ šalica vode
3 šalice mrkve narezane
na kockice
1 jabika očišćena i narezana na četvrtine
½ slatke crvene paprike
narezane na kockice
1 žlica meda
1 žlica maslinovog ulja
1 žličica đumbira u prahu
1 žličica cimeta
himalajske soli i papra po želji
Lješnjake sameljite u brašno.
U blender Vitamix stavite sve ostale sastojke zajedno s lješnjakovim brašnom i miksajte dok ne dobijete glatku krem
juhu. (Miksanjem će se ona lagano i zagrijati.) Po želji dodajte
vode da dobijete željenu gustoću.
Štruca s češnjakom i ružmarinom str 113
za 1 štrucu
2 šalice oguljenih badema
1 šalica mljevenog lana
½ šalice cijelog lana
1 šalica zobenih pahuljica samljevenih u brašno
3 žlice usitnjenih mladih listova ružmarina
½ šalice psylium praha
3 režnja češnjaka
6 madjool datulja bez koštica
1 žlica limunovog soka
½ šalice vode
1 žličica himalajske soli
Oljuštene bademe, mljeveni lan, cijeli lan, psylium prah,
brašno od zobenih pahuljica i sol pomiješajte u zdjeli.
U blenderu Vitamix miksajte datulje, češnjak, ružmarin, vodu
i limunov sok dok ne dobijete glatku pastu.
Pastu dodajte u suhe sastojke pa rukama polako mijesite dok
50
Diabetes
www.diabetes.hr
se sve ne sjedini. (Trebali biste dobiti masu
nalik tijestu.)
Tijesto skupite
u loptu pa ga
stavite na pliticu dehidratora
Excalibur sa silikonskom folijom i oblikujte
štrucu oko 6cm
široku i 5cm visoku.
Sušite u dehidratoru na 45° Celzijusa oko 3 sata pa je narežite
na ploške i sušite još 2-3 sata, ili je tako cijelu bez folije sušite
još nekoliko sati tako da korica postane hrskava.
Mousse od čokolade
str. 120/121
za 4 osobe
2 zrela avokada
½ šalice agavinog sirupa ili meda
3 žlice kakaa u prahu
2 žličice burbon vanilije u prahu
½ žličice tamarija,
shoyu sojina umaka
ili aceta balsamica
3 žlice otopljenog kokosovog maslaca
malo cimeta
malo lucume
Sve sastojke osim kokosovog maslaca izmiksajte u blenderu.
Na kraju dodajte maslac i još kratko izmiksajte.
Poslužite rashlađeno kao desert, s bobičastim voćem, bananom ili kao nadjev za palačinke.
Recepti i fotografije preuzeti iz knjige Snaga sirovog, Lene i
Darka Jurića u izdanju Planetopije.
Fotografija: Maja Danica Pečanić
Zrinka Babić, autorica knjige Dijabetes – prilika za promjenu
i projekta slatkikosecer.com,
predsjednica Udruge za skrb djece s posebnim zdravstvenim
potrebama 3L
www.udruga3L.wordpress.com
www.facebook.com/SlatkiKaoSecer
Nagrađeni iz broja 4/2013: Nataša Vujasin, Daruvar; Ornela Babić, Lovran;
Vesna Dragojević, Kastav; Snježana Takač, Daruvar; Mateja Hanjš, Koprivnica
Diabetes
www.diabetes.hr
51
velika
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Kako se pandemija dijabetesa
nastavlja, svijet treba
više velikih postignuća
Dijabetes
Otkriveni
Dobivaju
skrb
Postižu
ciljeve
liječenja
Postižu
željene
ishode
Pravilo polovice
Već 90 godina tvrtka Novo Nordisk je definirana presudnim uspjesima koji su rezultirali
bitnim poboljšanjima u životima ljudi s dijabetesom, hemofilijom i drugim
ozbiljnim kroničnim stanjima. Danas tvrtka Novo Nordisk ima tisuće
zaposlenika u cijelom svijetu koji sa strašću, znanjem i predanošću stvaraju nova
velika postignuća.
Koje će biti vaše veliko postignuće?
Izdanje: 01-22.02.2013.
Danas 371 millijuna ljudi ima dijabetes. Do 2030. godine ta brojka bi mogla narasti,
na više od 550 millijuna. U cijelom svijetu, nedostatak svijesti o dijabetesu, nezdrav
način života ili nedostatan pristup skrbi znače da će milijuni ljudi ostati bez vida,
biti podvrgnuti amputacijama ili će prerano umrijeti zbog komplikacija vezanih uz dijabetes.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Medix 96 – 69. Dani_Sv. Martin - CRO-ENDO

Dijabetes u sportaša - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

74th DAYS OF DIABETOLOGIST

Dijabetes i suha koža - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Izjave o Obiteljskom kampu

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

program kongresa 2015. - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ususret Svjetskom danu šećerne bolesti

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Info Kokic v4 - CRO-ENDO

Trening MPDJ 17.04.2015.