b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 1 - siječanj 2012.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Rezolucija o dijabetesu
Zimski kamp za mlade osobe s dijabetesom
Plitvice 1. - 8.01.2012.
Najveći Svjetski dijabetički kongres u povijesti
Dubai, 2011.
Intervju s prof. dr. sc. Nikicom Carem:
Nepotreban strah od pripajanja "Vuka Vrhovca" KB Merkuru
Impressum / Sadržaj
br. 1/2012
Bunting i Best pokazali da se
injekcijama inzulina može uspješno
liječiti oboljele od šećerne bolesti u
kojih gušterača ne proizvodi inzulin
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Prehrana
26 Stevija je "zabranjena"jer je
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 1/2012., godina izlaženja XX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Izdanje: 04-02-11-2010.
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: siječanj 2012., u 30 000 primjeraka
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
HSDU na Svjetskom dijabetičkom kongresu u Dubaiu
S adržaj:
Događanja i akcije
10 Svjetski dan šećerne bolesti 14.11.2011.
Predebeli nisu spremni mršavjeti
Okrugli stol posvećen Nacionalnom
programu za šećernu bolest završio
je podjelom priznanja, ne samo
onima koje su predložile udruge,
nego i svima koji su "stekli" više od
40 godina dijabetičkog staža.
Događanja i akcije
12 Najveći Svjetski dijabetički kongres
u povijesti - Dubai 2011.
Ovaj je kongres IDF-a u programu
dao posebnu priliku mladima cijelog
svijeta za dogovore što će poduzeti
protiv dijabetesa - među njima su
bili i o tome pišu naši Nenad,
Danijela, Tihana i Davor
pretjerano zdrava?
Agronomski fakultet u Zagrebu
pobrinuo se da stevija poslije Japana
i SDA-a bude dostupna i u Hrvatskoj,
ne samo dijabetičarima kao
zaslađivač nego i drugima koji imaju
drugih zdravstvenih problema
Također u ovom broju:
4
Uvodnik
5
Net vijesti
6
Događanja i akcije
16
Intervju
20
Tema broja
21
Medicina
24Prehrana
31
Recepti
34
Gastro putovanja
38
Tjelovježba
41
Djeca i mladi
44
Iz udruga HSDU-a
48
Civilno društvo
50
Međunarodna iskustva
51
Nagradna križaljka
Događanja i akcije
14 Dan kad je dijabetes prestao biti
smrtna presuda
Prošlo je 90 godina od kada su
6
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 1/2012
br. 1/2012
RIJEČ UREDNICE
Net vijesti
Hvali zdravstvo,
drž se zdravlja
D
ragi naši čitatelji,
od nedavno – od zadnjih parlamentarnih izbora – imamo Ministarstvo zdravlja!
Svi znamo da nam je dobro zdravlje najveće bogatstvo, možemo poželjeti da nam
i zdravstveni sustav bude dovoljno zdrav i bogat da pruži ono na što kao građani imamo
pravo. Ali ne smijemo zaboraviti da ni jedan sustav ne može za naše zdravlje učiniti sve.
Mnogo možemo učiniti i sami ako se potrudimo naučiti kako živjeti i sačuvati zdravlje.
Uredništvo se nada da vam izdavanjem ovog časopisa pomažemo da uspješnije brinete o svom zdravlju.
Možemo samo poželjeti da se uz promjene Vlade Republike Hrvatske ne dogode i promjene u Pravilniku o ortopedskim i dru­gim
pomagalima kojim su regulirana naša prava na pribor za uspješnu regulaciju šećerne bolesti. To bi trebalo biti jednako dostupno
dijabetičarima u cijeloj Hrvatskoj, o čemu u ovom broju donosimo poseban članak.
Sigurno ćete naći i drugih zanimljivih tekstova za one prave zimske dane kada se mora biti više u kući (tko mora), ako bude pra­ve
zime.
Srdačno vaša,
Mensura (Seka) Dražić
Energija svjetske
dijabetičke obitelji
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Borba protiv debljine: 'Junk
food' se izbacuje iz škola
Globalna epidemija 21. stoljeća zakucala je
i na naša vrata: čak 21% Hrvata je pre­til­o.
Ministarstvo zdravstva reagiralo je Akcij­skim
planom za prevenciju i smanjenje pre­ko­
mjer­ne tjelesne težine 2010. - 2012., koji je
Vlada nedavno i prihvatila, piše Večernji list.
Povećana tjelesna težina, a osobito pre­ti­
lost, pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih
bo­les­ti, ponajprije razvoju šećerne bolesti,
raka, bolesti srca i krvnih žila.
Vlada protiv te pošasti pokreće akciju eti­ke­
ti­ra­nja zdravih namirnica na policama trgo­
vi­na, izbacivanjem "junk fooda" iz automata
dostupnih mladima i sličnim mjerama ko­je
bi trebale zaživjeti do 2012. godine, s na­
zna­kom koja bi ih institucija i u kojem roku
trebala provesti.
http://danas.net.hr
H
SDU je sudjelovao na IDF-ovu Svjetskom kongresu u Dubaiju, susretu ljudi iz cijelo­
ga svijeta s istom okupiranošću, dijabetesom.
Često se pitam je li mi potrebno višednevno/noćno mrcvarenje po svjetskim aero­
dro­mima kako bih prisustvovao ovakvim događajima, bez obzira što svakako nadahnjuje i
obogaćuje i upoznavanje različitih kultura i naroda svijeta?
Da, jer uvijek se vratim s baterijama napunjenim energijom svjetske dijabetičke obitelji. Energijom spoznaje silne volje, upor­
nosti i želje osoba s dijabetesom, ali i stručnjaka iz cijeloga svijeta za unaprjeđivanjem kvalitete života svojih sunarodnjaka oso­
ba s dijabetesom. Više od 14.000 ljudi iz svih zemalja svijeta, članova svojih nacionalnih udruga i saveza, mnoštvo novih ideja
ili novih aktivnosti koje provode drugi nacionalni savezi, ideje i metodologije koje ćete htjeti primijeniti u svom radu, u svojoj
zemlji – to je ono što se tamo može vidjeti.
Kada tom moru spoznaja pridonesete predstavljanjem aktivnosti svoga saveza, svojih udruga, prezentacijom našeg člana ko­ji
oduševi auditorij, sudjelovanjem naše članice u napornom programu za mlade s dijabetesom, zapaženom prisutnošću hrvatskog
tima među nacionalnim savezima, osjetite dodatno zadovoljstvo sudjelovanja u ostvarivanju svrhe jednog svjetskog okuplja­nja,
susreta i dijaloga. Sve vas to dodatno aktivira u daljnjem nastojanju poboljšanja društvene zaštite osoba s dijabetesom i u zem­lji
iz koje dolazite, u Hrvatskoj. Na svim razinama: nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj, u okruženju gdje kao aktivisti organizirane
dijabetičke priče u Hrvatskoj osobno djelujemo.
Zato su nam ovakva okupljanja, nadasve međusobni susreti, tako potrebni. Na svjetskim ili našim hrvatskim kongresima i su­sre­
tima. Vrijednost je u susretu - susretu i komunikaciji ljudi.
Želim vam novu 2012. godinu obogaćenu mnogim inspirativnim susretima.
Veseli bili,
mr. Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Imaš između 7 i 17 godina? Želiš ići u
kamp i želiš naučiti sve što ti treba o
dijabetesu?
Uskoro na portalu www.plavi-grad.com
i Facebook profilu kreće lov na znanje i
nagrade.
Skupljajte bodove, učite, igrajte se s
nama.
Pozovite roditelje, prijatelje, ekipu iz
ulice, nastavnike, profesore, tetu iz
dućana...
Skupljamo bodove narednih 5 mjeseci i
nitko neće ostati kratkih rukava,
a najsretniji u kratkim rukavima odlaze
na ljetni kamp!
Lijek koji smanjuje kolesterol
krivac za dijabetes
Statini, lijekovi za snižavanje ko­le­
ste­ro­la, mogli bi biti povezani s po­
ve­ća­nim rizikom od pojave šećerne
bo­les­ti kod žena u dobi od 50 do 70
go­di­na, pokazalo je američko istra­ži­
va­nje objavljeno u časopisu Archives
of Internal Medicine.
Znanstvenici su obradili podatke o
oko 150 tisuća žena u dobi od 50 do
70 godina i utvrdili su da se šećerna
bolest pojavila kod njih 10 tisuća, s
tim da su se izgledi za tu bolest bili
48 posto veći kod žena koje su uzi­
ma­le statine.
http://www.vecernji.hr
Dijetne navike koje
svi trebamo usvojiti
Redoviti doručak, manje porcije, kvalitetan unos
proteina te pet porcija voća i povrća dnevno - bez
obzira na to želite li izgubiti su­višne kilograme,
udebljati se ili ste za­do­volj­ni svojom tjelesnom
masom, pojedine pre­hram­be­ne navike bi svakako
trebali usvojiti da bi u nadolazećim godinama
osigurali vitku liniju i zdravlje.
Jedna od prvih dijetnih navika koju osobe tije­
kom zdravog mršavljenja moraju pri­mije­ni­ti
podrazumijeva konzumiranje hrane u više manjih
obroka, što se podudara s pri­nci­pi­ma Dijete pet
faktora, koja između osta­log zagovara upravo
pet manjih obroka dnevno. Osim smanjenog
opterećenja na pro­bav­ni sustav i izostanka
"težine" nakon obilnog obroka, češće i količinski
skromnije porcije drže u ravnoteži razinu glukoze
u krvi te pružaju kontinuiran osjećaj sitosti čime se
sprječavaju napadaji gladi i posljedično prejedanje.
http://www.zdravakrava.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
br. 1/2012
Zimski kamp
za mlade
osobe s
dijabetesom
HSDU
Zimski kamp za mlade osobe s dijabetesom u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga održan je 1.-8. siječnja 2012. godine u hotelu
Jezero na Plitvičkim jezerima. Održavanje kampa omogućeno je uz sufinanciranje iz programa Mladi na djelu Agencije za mobilnost i programe
Europske unije.
Sudionici kampa su bili mlade osobe s dijabetesom u dobi od 17 do 22 godina iz Hrvatske i Italije. Ukupno 22 mladih te njihovi pratitelji i edukatori
oduševljeno su upijali nova znanja, razmjenjivali postojeća, razgovarali na stranom jeziku, učili i družili se dan i noć (malo se spavalo! ).
Koncept cijeloga kampa bio je neformalno obrazovanje kroz učenje kako se emotivno nositi s bolesti, kako samostalno voditi brigu o svojem
zdravlju te kako biti ravnopravan član društva – kako se uključiti u sustav obrazovanja, kako odabrati zanimanje, kako naći posao i mnoge druge
teme s kojima se susreću mladi u ovoj životnoj dobi. Kroz interaktivni rad u grupama sudionici su prikazali neke od situacija diskriminacije
s kojima su se susreli, predložili metode nenasilnog riješavanja sukoba te mogućnosti zapošljavanja. Tijekom kampa mladi su izradili postav
„Život s dijabetesom“ koji prikazuje kako mlade osobe žive s dijabetesom. Postav će nakon kampa biti izložen u 40 srednjih škola u Hrvatskoj i
Italiji s ciljem senzibilizacije školskih sredina mladih s dijabetesom. Pored ovoga, izradili su brošuru „Što, gdje i kako mogu raditi s dijabetesom“
koja će biti podjeljena zavodima za zapošljavanje s ciljem osvješćivanja djelatnika zavoda i poslodavaca te osnaživanja mladih da aktivno
pridonesu riješavanju postojećih problema. Također je kao produkt kampa nastala i predstava/igrokaz, te je snimljen i video clip koji se nalazi
na Facebooku i na www.diabetes.hr.
Donosimo neke od njihovih zaključaka o tome što su sve naučili tijekom boravka u kampu:
- We lear ned ab
- We lear ned howou t humanit y and how to deal w it
- We lear ned how to be open and more con fiden ce h our problems
in front of public
to make brochure
and posters
et vol ley ball
- We learned how to pla y sheagressiv e in behav iour
- We learned how no t to be e feedback
- We learned how to receiv
- how and why to be active in our society
- drugs affect on our body, in particular from a physiological point of view
- dif feren ce between health
- how to make a brochure croatian sys tem and italian
- how to deba te wi th a con
structiv e method (feedba ck ,
non violent behav iour)
- glycemic indeks, how to recognise it in different foods and how to control it
p
- the effects of kidney which doesn't work properly
rm a st ronger grouiabetes
fo
to
s
u
ps
el
h
er
d
- pla ying togethce of shar ing in formation abou t
an
rt
po
- the im
6
Diabetes
www.diabetes.hr
This Camp was beyond every immagination I could ever have.
I really don't know where to start, because everything was so amazing, from the guys that shared with
me this experience, to all the Staff that worked a lot for and with us!
Their enthusiasm and passion in everything they did was so inspiring to me, and I hope its the same for
my colleagues too.
Since it was my very first experience I didn't know what to expect, but now I feel very proud to have been
part of this wonderful project!
It was such an intense week and we worked a lot. It is impressive how our ideas came out in such a
short time!
We made a lot of workshops, some for us to learn more about our desease and how to make it easier to
handle: we talked about food and the importance of a well balanced diet, we learned how to calculate our
body mass index and how to live a healty life in general. Every morning we had phisical exercises with
our personal trainer, who taught us the basics of aerobic and tae bo (I never thought I could enjoy so much
something like that!) and we did excursion in the enchanting Plitvice Natural Park.
Other workshops were focused on let other people know something about diabetes: we drew posters to show
in the schools, we created a brouchure addressed to employment agencies, saying what we think they
should know when they employ a diabetic. On this land we also have been working on a very funny play,
whose aim was to let people know that diabetics can lead a perfectly normal life, including work and
everything else!
These are very few of the things we did during our week in Plitvice. It was so amazing to spend the time
with Croatian guys, they told us something about their country, teaching us sentences and songs (now I
can order a frigano jaje and I can sing "Dalmatinac sam" showering in the morning!). We began so close
and I can openly say I'm already planning my trip for the summer, destination: Croatia!
-
-
W
We e l e a r n
imp ed
rov abou
ed
eng t Ital
lish y/C
/ita roat
lian ia
/cr
oat
lan
gua
- We l e a
- We lea r ned how d rugs aff
rned abou
e
t n u t r i t i o c t o n d i a b e te s
n / h e a l th y
li fe
Davide Pilleri, Cagliari, Italija
- importance of physical excercise
- best way to prevent diabetes complications (sex!)
- how complex is the relationship between an employment and diabetes
- social and me
ian
a team
- how impor tant is to work as es More
gether Ev ery oneAchiev
- team means that working To
in the World abou t diabetes
s
rie
nt
cou
t
en
fer
dif
in
w
vie
dical point of
WHEN WE FIRST COME HERE
WE THOUGHT OH MY DEAR
WE LEARNED ABOUT SEX
AND AFTER THAT WE COULDN'T RELAX
WE LEARNED ABOUT FOOD
AND NOT TO BE RUDE
IN TEAM WE PLAYED
AND BROCHURES WE MADE
MARKO WANTED SOMEONE TO PAY
SO HE COULD DRINK ALL DAY
LUKA WAS TEACHING US AEROBIC
AND HE LOOKED SO COMIC
+ ALL DAY, ALL NIGHR
BUT THERE WAS NEVER FIGHT
…
ge
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 1/2012
br. 1/2012
Kamp na Plitvicama
Putujući autobusom iz Splita za Zagreb razmišljala sam o narednih par dana. Znala sam da će biti
teško sporazumiti se s Talijanima isto tako mi se ideja o tome da su u sobama jedan Hrvat jedan Talijan
ispočetka nije sviđala ali s objašnjenjem da je cilj razbiti grupacije mi se učinila pravednom. Radovala
sam se susretu sa starim prijateljima ali isto tako i upoznavanju novih. Po dolasku na Plitvice su
nam dodjeljene sobe i bili smo spremni za početak novih predavanja te usvajanja novih edukacijskih
programa. U kampu sam naučila o programu Mladi u akciji, o vozačkim dozvolama u Italiji,talijanskim
navikama, običajima i odnosu prema dijabetesu, isto tako sam izrađivala Brošuru za poslodavce (koja je
razlika zaposlit osobu s dijabetesom i osobu koja nema dijabetes), plakate koji će biti postavljeni u škole
u Hrvatskoj i Italiji te smo radili na predstavi koju smo odigrali ostatku hotela posljedni dan našeg
druženja. Imali smo brojna zanimljiva predavanja o nutricionizmu, nenasilnom rješavanju problema,
drogi, alkoholu i brojne druge. Posljednjih dana smo postali pravi prijatelji i nismo željeli da se završi
ovo predivno putovanje. Iako nam je svima bilo žao rastanka drago mi je što sam upoznala još osoba s
dijabetesom s kojima mogu podjeliti svoje iskustvo ali i tražiti savjete te se nadam da će se ponoviti neka
radionica ili kamp u kojem ćemo se ponovo sresti. (neman drugi naziv za ovo druženje nego kamp)
Maja Ajduković
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 1/2012
br. 1/2012
14. studenoga 2011. obilježen još jedan Svjetski dan dijabetesa
Predebeli
nisu spremni
mršavjeti
Prof. dr. Željko Metelko, jedan od vodećih hrvatskih dijabetologa, kritički se osvrnuo na provedbu
Nacionalnog programa za šećernu bolest, rekavši da je neprovediv zbog nelogičnih administrativnih
odluka. On smatra da su sredstva koja se izdvajaju za prevenciju nedovoljna, nedostaje edukacije,
specijalista je sve manje, a ogromna praznina tek će se stvoriti kada dijabetolozi koji su pred
mirovinom odu. Dr. Metelko je bio kritičan i spram samih osoba koje boluju od šećerne bolesti rekavši
da su i sami dijabetičari u velikoj mjeri neodgovorni u pogledu vlastitog zdravlja: „Slučajeva
dijabetesa sve je više. Predebeli smo i nismo spremni mršavjeti, a uz to se povećava i broj osoba sa
šećernom bolešću na lijekovima.“
N
Te­re­za Šarić, dr. med. iz Hr­
vat­skog druš­tva za far­ma­
ko­eko­no­mi­ku i ekonomiku
zdravstva, iznose 98,68
pos­to, dok oni ne­iz­rav­ni ko­
ji se odno­se na bo­lo­va­nja
ko­ja idu na te­ret HZZO-a,
izno­se 1,32 pos­to. Dr. Šarić
je spo­me­nu­la da u ukup­
nim ras­ho­di­ma Hr­vat­skog
za­vo­da za zdrav­stve­no osi­
gu­ra­nje tro­šak lije­če­nja še­
ćer­ne bolesti tipa 2 su­dje­luje s 11,49 posto, a od toga na pri­mar­nu
prak­su otpada 1,5 posto, na specijalističke pre­gle­de 22,5 pos­to, na
bol­nič­ko liječenje 13,9 posto, na lijekove 26,2 pos­to, a na bo­lo­va­
nja 2,8 posto, u što nisu uključeni troškovi za prvih 42 da­na bo­lo­
va­nja jer oni idu na teret tvrtke. Dijabetička re­ti­no­pa­ti­ja naj­skup­lja
je pojedinačna stavka u liječenju kom­pli­ka­ci­ja di­ja­be­te­sa jer iznosi
58.000 kuna po pacijentu. Na lijekove za lije­če­nje di­ja­be­te­sa od
ukup­nih rashoda HZZO-a otpa­da visokih 23 posto.
Nataša Gajski Kovačić
ovim Pravilnikom o ortopedskim pomagalima odsad će
sve osobe koje boluju od šećerne bolesti ostvarivati pra­
vo na uređaj za samokontrolu i trakice, a stvarne po­tre­be
pacijenata kontrolirat će liječnik primarne zaštite svakih tri mjeseca,
kazao je dr. Mario Bagat, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (HZZO) na okruglom stolu organiziranom
povodom Svjetskog dana šećerne bolesti u Europskom domu u
Zagrebu. U organizaciji Hrvatskog sa­ve­za dijabetičkih udruga (HSDU)
14. studenoga okrugli stol je okupio naše stručnjake dijabetologe,
predstavnike udruga, resornog mi­ni­starst­va i HZZO-a, a u nastavku
događanja ko­jima je obilježen Svjet­ski dan dijabetesa podijeljena
su godišnja piznanja HSDU-a po­je­din­cima za upješan život s di­ja­be­
te­som. Priznanja su predali dr. Manja Pra­šek, Davor Bučević, prof. i
Nenad Šimunko. Prikazan je i do­ku­men­tar­ni film „Nenad Šimunko
- Dupli Ironman“ čiji je cilj bio pri­ka­za­ti izuzetnu motivacijsku priču
mladića s dijabetesom koji je u ko­lo­vo­zu ove godine oborio vlastiti
rekord kojega je postavio lani jer je u triatlonu prešao dvostruku
kilometražu zadanih uda­ljenosti pli­va­nja, vožnje biciklom i trča­nja.
U 29 sati, 40 mi­nu­ta i 37 sekundi prešao je 360 kilometara bi­cik­lom,
otplivao 7,6 kilometara te pretrčao 84,4 kilometra i time po­stao prvi
dijabetičar na svijetu ko­ji je završio dvostruku Ironman distancu.
Kako se na okruglom stolu moglo čuti, za liječenje dijabetesa tipa
2 u Hrvatskoj se godišnje troši 2,5 milijarde kuna ili po bolesniku
14.300 kuna. Od toga čak 85 posto odlazi na liječenje komplikacija
šećerne bolesti. Izrav­ni troškovi lije­če­nja di­ja­be­te­sa, istakla je dr.
Taj problem što se ogromni novac koji se izdvaja za liječenje
dijabetesa troši na liječenje komplikacija, dok na preventivu
otpa­da vrlo mali dio, spomenula je i dr. Valerija Stamenić iz Mi­
ni­s­tars­tva zdravstva i socijalne skrbi. Osvrnula se na Nacionalni
program za zaštitu osoba sa šećernom bolesti, rekavši da je za
preventivu utrošeno 1,7 milijuna kuna, no da nažalost, po nje­
zi­nu mišljenju, ciljevi da se u pet godina programa smanje kom­
pli­ka­cije bolesti za 20 posto neće biti ostvareni jer se program
provodi već četiri godine, a nismo se primakli tim brojkama.
I prof. dr. Željko Metelko, jedan od vodećih hrvatskih dijabetologa,
kritički se osvrnuo na provedbu Nacionalnog programa za šećer­
nu bolest, rekavši da je neprovediv zbog nelogičnih administrativ­
nih odluka. On smatra da su sredstva koja se izdvajaju za pre­ven­
ci­ju nedovoljna, nedostaje edukacije, specijalista je sve manje,
a ogromna praznina tek će se stvoriti kada dijabetolozi koji su
pred mirovinom, kao što je i on sam, odu. Također kritizira što
je zamišljeno da nakon uzimanja uzoraka za pro­vje­ru glukoze
u krvi u am­bu­lan­ta­ma primarne zdrav­stve­ne zaštite u sklo­pu
probira za rano otkri­va­nje šećer­ne bolesti u oso­ba starijih od
50 go­di­na, uzorci če­ka­ju
dva sata, a tada su ne­upo­
treb­ljivi. Dr. Me­tel­ko je
bio kritičan i spram samih
osoba koji boluju od
šećerne bolesti rekavši da
su i sami dijabetičari u ve­
likoj mjeri neodgovorni u
pogledu vlastitog zdravlja:
„Slučajeva dijabetesa sve
je više. Predebeli smo i
nismo spremni mršavjeti,
a uz to se povećava i broj šećernih bolesnika na lijekovima.“
Davor Bučević, predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
sma­tra da je saborska Rezolucija o šećernoj bolesti nerezolutna
jer barata pojmovima poput »trebalo bi« i »morali bi«, a ne
donosi konkretna rješenja.
„U Hrvatskoj ima 220.000 registriranih dijabetičara i još 80.000
onih koji boluju od dijabetesa, a da toga još nisu svjesni s obzi­
rom da od prve pojave bolesti do vidljivih simptoma zna proteći i
deset godina. Ipak, danas je mogućnost samokontrole dijabetesa
puno bolja nego prije, a u Hrvatskoj se ne možemo žaliti ni na
ne­do­statak lijekova jer je na listi A 70 besplatnih lijekova, a na
listi B njih još 18 koji idu uz nadoplatu od 19 do 74 kune“, kazao
je predsjednik Bučević. Mr. sc. Luka Vončina, dr. med., voditelj
Službe za lijekove HZZO-a rekao je da raspon i kvaliteta terapije
dostupne dijabetičarima u Hrvatskoj ne odudaraju od mnogo
bogatijih zemalja. Kazao je i da Zavod nastoji uvesti što više novih
lijekova u okviru svojih mogućnosti i na taj način unaprijediti
skrb o dijabetičarima.
Na okruglom stolu moglo se čuti i da je odluka o vraćanju Klinike
„Vuk Vrhovac“ KB-u Merkuru iz kojeg je izdvojen prije 25 godina,
pogrešan potez. Međutim, prof. Nikica Car iz KB Merkura nije se
složio s time, rekavši da pripajanje „Vuka Vrhovca“ Merkuru nije
promijenilo ništa za pacijente.
Program obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa završio je for­
mi­ra­njem plavog kruga, simbola borbe protiv šećerne bolesti,
oko zdenca Manduševac, u čemu su sudjelovali studenti Me­di­
cin­skog fakulteta u Zagrebu, volonteri i građani.
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 1/2012
br. 1/2012
MOJA PRIČA
IZ DUBAIJA
Najveći Svjetski
dijabetički
kongres u povijesti!
G
HSDU
U
kupno 15.100 sudionika zabilježeno je na Svjetskom
dijabetičkom kongresu od 4. do 8. prosinca 2011. u
Dubaiju, što ovaj kongres označava kao najveći u po­
vijes­ti IDF-a (Međunarodne dijabetičke federacije). Po­sje­
će­nost je bila 20 posto viša u odnosu na prethodni IDF-ov
kongres 2009. godine u Montrealu u Kanadi.
Delegati iz 172 zemlje došli su sudjelovati na brojnim sjed­ni­
cama i predstaviti svoje organizacije u Međunarodnom cen­
tru za izložbe i kongrese u Dubaiju. Bilo je 1500 predavača
na predavanjima, najveći broj govornika ikad na IDF-ovu
kon­gre­su. Hrvatske pacijente predstavio je naš Ne­nad
Šimunko koji je održao vrlo zanimljivo predavanje o svo­
jim isku­stvima, sportskim postignućima, regulaciji i životu
s di­ja­be­tesom u sekciji Diabetes quality in care te izazvao
oduševljenje prisutnih
u dvorani i plje­sak koji
je moderator morao
stišavati.
IDF-ov Svjetski kon­
gres u Du­bai­ju bio je
ta­ko­đer i pri­li­ka za
mla­de lju­de želj­ne
pro­no­še­nja zna­nja i
svjes­nos­ti o di­ja­be­te­
su na osta­le mla­de u
svo­jim zem­lja­ma da
pri­sus­tvu­ju i aktiv­no
su­dje­lu­ju u pro­gra­
mu na­zva­nom Young
12
Diabetes
www.diabetes.hr
Leaders in Diabetes
Programme gdje im
je Me­đu­na­rod­na di­
ja­be­tič­ka fe­de­ra­ci­
ja omo­gu­ći­la da se
edu­ci­ra­ju o na­či­ni­ma
oku­plja­nja i vod­stva
mla­dih lju­di. 85 mla­
dih ljudi s di­ja­be­te­
som ti­pa 1, od 20 do
30 go­di­na sta­ros­ti,
pred­stav­ni­ka 55 ze­
ma­lja iz cijeloga svijeta, sudjelovalo je u ovom programu.
Misija je ovog pro­gra­ma za mlade da postane ključ­ni faktor
u po­bolj­ša­nju života mladih ljudi s dijabetesom. Našu zemlju
pred­stav­ljala je Danijela Sušilović, čiji tekst možete pročitati
u ru­brici Mladi.
ledajući dokumentarac o tom prekrasnom gradu nisam
ni pomislio da ću ikad imati šanse da ga posjetim. Za­
hva­lju­ju­ći Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga uspio
sam rezervirati svoju kartu.
U ožujku ove godine poslao sam sažetak o svom životu i borbi
koju vodim protiv šećerne bolesti. Sažetak je prihvaćen od strane
IDF-a i dobio sam priliku da izlažem svoju priču pod naslovom
„Diabetes and ultradistance triathlon“. I tako je vrijeme polako
odmicalo i stigao je dan mog prvog leta avionom.
Kako je let bio noćni, u Dubai smo stigli na sam izlazak sunca i u
jednom trenutku bili smo okruženi krajolikom kakav se ne vidi
svaki dan. Svaka zgrada na svoj način grabi vašu pozornost, sve
je napravljeno i razrađeno do najsitnijeg detalja.
Stvarno ne mogu reći gdje sam se zadnji put toliko ugodno osje­
ćao kao sada u Dubaiju, a strepio sam da ćemo imati problema
zbog strogih muslimanskih pravila načina života.
Ali daleko od toga, grad je jedan od najsigurnijih i definitivno jedan
od najgostoljubivijih. Već prvi dan uspjeli smo vidjeti pre­kras­ne
fontane koje se pale svakih pola sata. Jednostavno su prekrasne.
Uspjeli smo se i okupati u moru, teško je zamisliti da se kod kuće
u Hrvatskoj ljudi smrzavaju, a mi smo za nekoliko sati doletjeli u
zemlju i bućnuli se u more.
Burj Khalifa – najviša zgrada na svijetu, izlet u pustinju koji je
straš­na stvar i uključuje divljanje po dinama i tradicionalne tr­
buš­ne i druge plesove, ali definitivno je najbolji osjećaj kad bosi
stanete u pijesak. Meni je to sigurno izmamilo velik osmijeh na
licu. Zatim, najskuplja i prekrasna džamija u Abu Dabiju – samo
500 milijuna dolara i naravno, Ferarri World – najbrži roller­
coaster na svijetu, 240 km/h za 4,9 sekundi i neizbježna vožnja
sta­rom drvenom brodicom po kanalu kroz stari dio Dubaija. Bilo
je toga napretek i definitivno se isplati vidjeti i potrošiti novac
za tu destinaciju.
Otvorenje Kongresa započelo je posjetom i govorom vladara
Du­baija Sheika Mohammeda bin Rashid Al Maktouma, a za kraj
ma­ni­fes­ta­ci­je otvaranja nastupili su tradicionalni bubnjari.
Velik broj posjetitelja slio se kroz ulazna vrata na Svjetski kongres
osoba s dijabetesom. Naša zadaća bila je da zainteresiranim
po­sje­ti­teljima prezentiramo rad Hrvatskog saveza dijabetičkih
udruga, predstavimo našu domovinu u najboljem svjetlu te da
ujedno saznamo što ima novo na području liječenja šećerne bo­
les­ti, novih postignuća i pomagala.
Nenad Šimunko
Svatko od nas iz grupe mladih je imao svoje područje koje ga je
zanimalo, tako da sam se ja fokusirao na predavanja vezana za
sport i dijabetes i tome slično.
Farmaceutska industrija predstavila je svoje nove proizvode na
izložbi, a definitivno je bilo jako zanimljivih novosti i novih po­
ma­gala koja će nam pomoći u boljoj kontroli šećerne bolesti.
Moja namjera bila je da posjetim sve predstavnike, tj. svaku dr­
ža­vu zasebno i da pitam nekoliko osnovnih pitanja koja su me
zanimala. A ta pitanja su: pokriva li vam zdravstveno osiguranje
besplatne trakice i je li vam inzulin besplatan?
Na moje veliko čuđenje, čak i bogatije zemlje od nas plaćaju tra­
ki­ce za mjerenje razine šećera u krvi, a negdje čak i inzulin. Pa kad
sam to čuo, postalo mi je jasno da u Hrvatskoj mi osobe s di­ja­be­
te­som živimo kao carevi. Doslovno je tako, vjerujte mi na riječ.
Trećeg dana Kongresa došao je red na mene da predstavim svo­
ju životnu priču.
Mislim da sam ostavio jako dobar dojam na ljude koji su bi­
li prisutni, a to znam po tome što sam istog trenutka kad sam
završio prezentaciju bio pozvan u Kanadu i Češku da im pre­zen­ti­
ram svoju priču. Nadam se da sam ostavio svima prisutnima jed­
nu dobru motivacijsku priču da se sve može, bez obzira bolujete
li od dijabetesa ili imate bilo koji drugi hendikep.
A ono čemu sam se najviše radovao došlo je zadnji dan: utrka du­
ga 5 km u kojoj je sudjelovalo, po mojoj procjeni, ukupno 2000
trka­ča i hodača.
Kongres mi je proširio horizonte i donio nova prijateljstva te se
nadam da ću imati priliku prisustvovati sljedećem i usvojiti nova
znanja, upoznati nove prijatelje i na kraju dobiti novu dimenziju
u svom životu.
Bilo je nezaboravno i neponovljivo.
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 1/2012
br. 1/2012
UZ 90. OBLJETNICU UPOTREBE INZULINA
Dan kad je dijabetes
prestao biti
smrtna presuda
Znanstvenici Frederick Banting i Charles Best 1921. godine uspjeli su izolirati sekret iz
Langrehansovih otočića za proizvodnju ekstrakta koji su nazvali izletin, danas poznatiji kao inzulin.
Kliničko ispitivanje proveli su 11. siječnja 1922. godine na 14-godišnjem dječaku koji je u bolnici
umirao od dijabetesa. Nakon uspješnog liječenja inzulinom, dječak je iz bolnice otpušten poslije
nekoliko tjedana, a njihovo otkriće značilo je nadu tisućama bolesnika oboljelih od šećerne bolesti.
Nobelovu nagradu za otkriće inzulina Banting i Best dobili su 1923. godine
Nataša Gajski Kovačić
O
tkriće penicilina i inzulina spadaju u velike isko­ra­
ke u medicini. Do 1921. godine osobe čija gušterača
nije proizvodila dovoljno inzulina ili čije tijelo nije
moglo učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin bile su
osuđene na smrt. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača,
a koji omogućuje stanicama preu­zi­manje glukoze iz krvi te
njenu preradu u energiju. Neuspjela proizvodnja inzulina ili
njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze
u krvi i posljedično tome štetu po organe i tkiva te njihovo
otkazivanje. No, od 1921. go­dine, kada je otkriven inzulin,
liječenje se počelo više manje uspješno provoditi čestim
davanjem inzulina u obliku injekcija. U godini kada bilježimo
90. obljetnicu otkrića inzu­lina, medicina nam nudi i korištenje
pumpe za inzulin, primjenu inzulina kroz pluća, sluznicu
usta, transplantaciju gušterače... Prisjetimo se kako je došlo
do ovog velikog na­pretka u medicini i revolucije u liječenju
dijabetesa.
Još sredinom 19. stoljeća počela su prva proučavanja
strukture gušterače, a student Paul Langerhans identificirao
je neodređeno tkivo rasuto po cijeloj gušterači koje do ta­
14
Diabetes
www.diabetes.hr
da još nije bilo primijećeno. Tkivo je kasnije nazvano po
nje­mu Langerhansovi otočići. Krajem 19. stoljeća poljskonjemački liječnik Oscar Minkowski u suradnji s Josephom von
Meringom uklonio je gušteraču zdravom psu radi utvrđivanja
njene uloge u sustavu probave. Nekoliko dana nakon što
je gušterača uklonjena otkriveno je da se na urin tog psa
pojačano skupljaju muhe. Pri testiranju urina, našli su u
njemu veliku koncentraciju šećera, što je znanstvenike navelo
da prvi put u odnos stave gušteraču i dijabetes. No, 1901.
godine znanstvenik Eugene Opie otišao je još korak dalje i
utvrdio vezu između Langrehansovih otočića i dijabetesa. On
je otkrio da se šećerna bolest razvija kada se uništi dio ili svi
Langerhansovi otočići. Iako su u slijedećih dvadesetak godina
mnogi znanstvenici pokušavali izolirati sekret gušterače,
tek je Nicolae Paulescu, profesor fizio­lo­gije na Sveučilištu
medicine i farmacije u Bukureštu uspio prvi izolirati inzulin,
kojeg je nazvao u to vrijeme pancrein, da bi 1921. godine
objavio i znanstveni rad, a korištenje njegove tehnike je
patentirano u Rumunjskoj, no bez kli­nič­kih istraživanja.
Istovremeno, 1920. godine kanadski kirurg Frederick Banting
proučavao je radove Oscara Minkowskog i za­klju­čio da bi
sekret kojeg stvara gušterača mogao biti ključ lije­če­nja
šećerne bolesti. Pretpostavio je da bi se, ako bi se pod­vezale
krvne žile gušterače, uspješno izolirao sekret Langerhansovih
otoka koji bi se mogao koristiti za liječenje šećerne bolesti.
U proljeće 1921. godine odlazi u Toronto gdje iznosi svoje
ideje profesoru fiziologije Sveučilišta u To­ron­tu J. J. R.
Macleodu. Ovaj je odlučio ustupiti Frede­ricku Bantingu svoj
laboratorijski prostor preko ljeta te mu na­ba­vio 10 pokusnih
pasa i ustupio studenta medicine Charlesa Besta za asistenta.
Banting i Best uspjeli su izolirati sekret iz Langrehansovih
otočića za proizvodnju ekstrakta koji su nazvali izletin, danas
poznatiji kao inzulin. Dobiveni ekstrakt ubrizgavali su jednom
od pokusnih pasa kojeg su uspje­li održati živim do kraja ljeta
jer je izletin uspješno sni­ža­vao razinu šećera u krvi i kod psa
se nije razvila šećerna bolest.
Banting i Best predstavili su svoje rezultate Macleodu u
jesen 1921. godine, a on im pomaže da se u studenom
1921. godine objave radovi. Nažalost, proces dobivanja
izle­ti­na trajao je oko šest tjedana, što je dosta dugo, pa je
Ban­ting predložio da koriste sekret fetalnog teleta kod ko­
jeg još nije razvijen probavni sustav. Metoda je bila uspješna
tako da je riješen i problem opskrbe. Sljedeći problem bio
je pročistiti ekstrakt, pa je Mecloud u prosincu 1921. godine
pozvao u pomoć biokemičara Jamesa Collipa da pomogne.
U roku od mjesec dana tim se osjećao spremnim za kliničko
ispitivanje i 11. siječnja 1922. godine 14-go­diš­njem dječaku
Leonardu Thompsonu koji je bolovao od dijabetesa, dok je
doslovno umirao u bolnici u Torontu, ubriz­gana je prva doza
inzulina. Međutim, ekstrakt nije bio dovoljno pročišćen, tako
da je pacijent dobio teške aler­gij­ske reakcije pa je daljnji
tretman otkazan. Tijekom slje­de­ćih 12 dana radilo se na
poboljšavanju čistoće ekstrakta, a druga doza je ubrizgana
23. siječnja. Ovaj put terapija je bila uspješna, bez očitih
znakova alergijskih reakcija i nus­po­ja­va i dječak se oporavio.
Od tada su pacijenti ko­ji su bili u dijabetičkoj komi i umirali
po bolnicama imali na­de za spas. Tijekom proljeća 1922.
godine Best je uspio poboljšati svoje tehnike u tolikoj mjeri
da su se mogle proizvesti velike količine inzulina, ali je i dalje
bio problem u njegovoj čistoći. Američka farmaceutska
kompanija Eli Lilly ponudila je svoju pomoć u travnju. U
studenome, Eli Lilly je napravio veliki pomak i bio je u stanju
proizvesti ve­li­ke količine visoko rafiniranih inzulina. Ubrzo
nakon toga počelo se s liječenjem inzulinom, a 1923. godine
osnovana je prva europska tvrtka za proizvodnju inzulina u
Danskoj pod imenom Nordisk Insulinlaboratorium, danas
poznata kao Novo Nordisk. Godine 1923. godine Banting i
Best su za svoje otkriće dobili i Nobelovu nagradu. U to prvo
vrije­me liječenje dijabetesa bio je vrlo iscrpljujući posao,
a dobra kontrola bolesti bila je praktički nepoznanica. Nije
bilo jednokratnih sterilnih šprica s tankim iglama, inzulin
se davao u staklenim špricama i s debelim čeličnim iglama,
koje su se upotrebljavale neograničeno puta i sterilizirale
prokuhavanjem. Mnogi su bolesnici razvili infekcije i apsce­
se zbog nedovoljno prokuhanih igala. U ranim godinama
inzulin, koji se dobivao od uzgajanih gušterača svinja i krava,
bio je vrlo nečist, a reakcije na njega ozbiljne. Taj prvi inzulin
imao je, osim toga, i kratko vrijeme djelovanja. Životinjski
inzulin ostao je dugo jedini inzulin, sve do proizvodnje
prvog sintetskog inzulina ‘60-ih godina prošlog stoljeća.
Prvi genetski sintetički humani inzulin proizveden je 1977.,
a njegova komercijalna prodaja počela je 1988. godine u
tvornici Eli Lilly. No i tada, dijabetičari koji bi se preagresivno
postavili prema kontroli šećera mogli su nehotice uzeti
prevelike doze inzulina koje bi spustile razinu šećera u krvi
toliko nisko da su uzrokovale komu ili čak smrt. Alternativa je,
međutim, visoki šećer u krvi koji s godinama uništava organe
u tijelu.
Daljnjim istraživanjima inzulina, tijekom devedesetih godi­
na dvadesetog stoljeća napravljena je nova generacija
inzu­lina, tzv. humani inzulinski analozi ili moderni inzulini
koji imaju bolje karakteristike od humanih inzulina, po­put
bržeg ili duljeg djelovanja, koji izazivaju manje hipo­gli­ke­mi­
ja i slično. Također se uvidjelo da pacijentima nije do­volj­na
samo jedna vrsta inzulina, već su se inzulini brzog dje­lo­va­nja
morali miješati sa inzulinima srednje dugog djelovanja, pa
su se pojavili i inzulini koji u svojoj formulaciji sadrže toč­no
određene količine oba inzulina.
Značajni pomaci uvođenjem inzulina dogodili su se i u lije­
če­nju trudnica i sprječavanju perinatalne smrtnosti. Pri­
mje­rice, prije otkrića inzulina perinatalna smrtnost djeteta
kod trudnica s dijabetesom iznosila je 65 posto, a smrtnost
majke je bila do čak 30 posto, no i to se promijenilo na­kon
otkrića inzulina, pa se danas majčina smrtnost ne ra­zli­ku­
je od one u općoj populaciji, dok je perinatalna smrt­nost
djeteta trudnica koje boluju od dijabetesa tipa 1 u Re­fe­rent­
nom centru za dijabetes jednaka onoj u vodećim svjetskim
centrima i trenutno iznosi 1,8 posto. Skrb za dijabetične
trudnice u Hrvatskoj kvalitetno je riješena, a takve se trud­ni­
ce kontroliraju u Referentnom centru za dijabetes u trudnoći
u Klinici za ženske bolesti i porode u Zagrebu.
Danas se i uz dijabetes tip I i dijabetes tip II može živjeti
normalno, ukoliko se bolest drži pod kontrolom. Od bo­les­ti
koja je prije značila smrtnu presudu u najboljem slu­ča­ju u
roku od nekoliko godina, dijabetes se premetnuo u kro­nič­
nu bolest koju je moguće obuzdati prehranom, tje­lo­vjež­
bom i regulacijom uz pomoć lijekova, budući da osobe koje
boluju od dijabetesa tipa 1 svakodnevno moraju na­do­mjes­ti­
ti inzulin jer ga njihova gušterača ne može sama proizvoditi.
Od dijabetesa danas boluje oko 285 milijuna ljudi u svijetu.
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Intervju
Intervju
br. 1/2012
br. 1/2012
RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Nikola Car,
predstojnik Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“
Nepotreban strah
od pripajanja
„Vuka Vrhovca“
KB Merkuru
Osobno smatram da moramo, kao društvo, biti spremniji na promjene i na prilagodbe i s druge strane,
da u konceptu stručnog dijela - a mislim da sam mjerodavan nakon ovoliko godina iskustva da to
kažem - moramo biti u stanju na tercijarnoj razini pružiti sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu našim
bolesnicima. Prije smo se u okviru „Vuka Vrhovca“ morali dogovarati s ovom ili onom bolnicom da se
radi određeni operativni postupak, a sada smo dio Kliničke bolnice Merkur i praktički takvih problema
nemamo. Doduše, ne mogu reći da smo bitnih problema imali i prije, ali smo sada zapravo jedan
cjelovit sustav. Mislim da naši bolesnici ni u jednom trenutku nisu bili ni na kakvom gubitku, dapače,
rekao bih da smo unaprijedili zdravstvenu zaštitu. Tako se strah od pripajanja, iako ljudski opravdan,
pokazao nepotrebnim
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
fotografije preuzete iz časopisa Medix
K
ada je Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi donijelo odluku
o spajanju Sveučilišne klinike
„Vuk Vrhovac“ s KB Merkurom, dio pa­
cije­na­ta, ali i liječnika dosta je že­sto­
ko reagirao na to odluku. Sada kada s
vre­men­skim odmakom od godinu i pol
dana gledamo kako je „Vuk Vrho­vac“
16
Diabetes
www.diabetes.hr
pripojen Merkuru, kakvom biste ocije­
ni­li kvalitetu današnjeg liječenja osoba
sa šećernom bolesti u ovoj klinici?
Mi smo se 15. srpnja prema odluci
Vla­de od 13. svibnja 2010. pripojili KB
Mer­ku­ru. Nakon prof. Škrabala, koji je
još prije 40 godina proglasio šećernu
bolest javnozdravstvenim problemom,
zaštita dijabetičkih bolesnika se ši­ri­la,
postajala sve kompleksnija, a pro­ble­
ma­ti­ka vezana uz šećernu bolest po­
sta­ja­la je sve složenija. I moj je struč­
ni koncept na crti tog razmišljanja pa
zato i smatram da je potrebno sve­obu­
hvat­no liječiti osobe koje boluju od še­
ćer­ne bolesti, a to konkretno znači da
je nama spajanjem pojednostavljen
na­čin da tu sveobuhvatnost i ostva­
ri­mo. Tako naša poliklinička služba
ured­no i bez ikakve promjene i da­
lje funkcionira i zbrinjava naše pa­
cijen­te, besprijekorno funkcioniraju
i sve podspecijalističke ordinacije, a
za­jed­no s KB Merkurom danas smo
usta­no­va u kojoj se mogu obavljati i
trans­plan­ta­cija bubrega ili simultana
trans­plan­ta­cija bubrega i gušterače
za one bolesnike kojima su potrebne.
Dak­le, mi smo sada u mogućnosti zao­
kru­ži­ti skrb o dijabetičarima na ter­ci­
jar­noj razini, ne zanemarujući pri­tom
se­kun­dar­nu, ali ni primarnu ra­zi­nu,
odnos­no javnozdravstvenu pro­ble­
ma­ti­ku. S daleko manje po­teš­ko­ća
mo­že­mo ponuditi našim bo­les­ni­ci­ma
odgo­va­ra­ju­će liječenje, od po­li­kli­nič­
kog dijela do transplantacija. Sve­uči­
liš­na klinika „Vuk Vrhovac“ peta je
kli­ni­ka KB Merkura i ono što mogu s
velikim zadovoljstvom reći je da smo
mi u našoj kliničkoj dijabetološkoj
služ­bi imali četiri do pet sekundaraca
koji su radili, a danas nemamo više
niti jednoga jer su sve specijalisti,
odnos­no većinom uži specijalisti di­
ja­be­to­lo­gi­je i endokrinologije. To je
izu­zet­no važno za bolesnike, počevši
od ambulanti do transplantacija jer se­
kun­dar­ci su oni liječnici koji su tek došli
sa studija i doživljavaju se kao veliki
spe­cija­listi, ali to, nažalost, nisu. Mogu
se pohvaliti da je, ne zahvaljujući sa­
mo meni, nego svima koji sudjeluju u
tom poslu, u zadnjih godinu i pol da­
na, šestero naših liječnika steklo dok­
to­rat znanosti, šestero je završilo užu
spe­ci­ja­lizaciju iz dijabetologije i endo­
kri­no­lo­gije, dvoje je steklo stručni stu­
panj primarijata, a ja sam imao čast
postati članom Odbora dijabetičkog
sto­pa­la Međunarodnog dijabetičkog
sa­ve­za. „Vuk Vrhovac“ godinama se
ba­vio svim mogućim komplikacijama
koje dijabetes nosi i još smo dodatno
oformili Centar za dijabetičko stopalo.
Mislim da smo formalizacijom naše
traj­ne suradnje s kolegama iz KB Mer­
kur napravili značajan korak što se tiče
kva­li­te­te zdravstvene zaštite i što se
tiče dostupnosti zdravstvene zaštite.
Za to što u određenim trenucima u jav­
nos­ti iz različitih razloga spajanje nije
bilo prikazano na odgovarajući način,
ja ne mogu odgovarati.
Tvrdite, dakle, da se na kvaliteti uslu­
ge ništa nije izgubilo, nego se, upravo
suprotno, i dobilo?
Što se tiče kontrole kvalitete, mi smo
ustanova s dugogodišnjom tradicijom
koja je kontrolu kvalitete imala i prije
nego smo se spojili s KB Merkurom, a
sada smo je samo nastavili. U razdoblju
u kojem su se događala neka tehnička
preslagivanja koja se, međutim, nisu
odrazila na kvalitetu liječenja naših
bolesnika, tijekom nekoliko mjeseci
bi­li smo bez ankete o zadovoljstvu na­
ših bolesnika. Od kraja lipnja ove go­
di­ne ponovno provodimo anketu za­
do­volj­stva bolesnika i moram reći da
nikakvih primjedbi nismo imali. Uz to
smo tijekom lipnja obnovili i našu ISO
standardizaciju tako da sve ono što
smo imali i prije imamo i sada. Mi smo
vrhun­ska ustanova bili i prije, ali na
te­me­lju ovoga što sam izložio, mislim
da smo učinili i jedan značajan korak u
kva­li­teti našeg posla. Osobno smatram
da moramo, kao društvo, biti spremni­ji
na promjene i na prilagodbe, i s dru­ge
strane, da u konceptu stručnog dije­la
- a mislim da sam mjerodavan nakon
ovoliko godina iskustva da to kažem
- moramo biti u stanju na ter­ci­jar­noj
razini pružiti sveobuhvatnu zdrav­stve­
nu zaštitu našim bolesnicima. Prije
smo se morali dogovarati s ovom ili
onom bolnicom da se radi određeni
ope­ra­tiv­ni postupak, a sada smo dio
Kli­nič­ke bolnice Merkur i praktički ta­
kvih problema nemamo. Doduše, ne
mogu reći da smo bitnih problema
ima­li i prije, ali smo sada zapravo jedan
cjelovit sustav. Mislim da naši bolesnici
ni u jednom trenutku nisu bili ni na
kakvom gubitku, dapače, rekao bih da
smo unaprijedili zdravstvenu zaštitu.
Da li biste rekli da su kritike koje
su bile upućene na spajanje „Vuka
Vrhov­ca“ s Merkurom ustvari bio
strah od nepoznatog, s obzirom da je
„Vuk Vrhovac“ savršeno funkcionirao
pa je bilo bojazni hoće li se takav na­
čin rada nastaviti i dalje?
Lako bih se mogao složiti s time na­pros­
to zato što imam dojam da je u ljudskoj
prirodi da se često bojimo promjena iz
strahova koje manje ili više svatko od
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Intervju
Intervju
br. 1/2012
br. 1/2012
pot­pu­nos­ti ne odlučuje, u stalnoj smo
su­rad­nji s nadležnima i mislim da je
ras­po­dje­la troškova koja ide di­ja­be­tič­
kim bolesnicima učinjena na odgo­va­
ra­ju­ći način. I sami znate koliko je velik
trošak liječenja oboljelih od dijabetesa
u proračunu HZZO-a.
nas u sebi nosi. Kažem vrlo odgovorno
da se taj strah, koji je s jedne strane
ljud­ski opravdan, pokazao zapravo u
ovom dijelu nepotrebnim.
Što će donijeti, prema vašemu mi­šlje­
nju, Rezolucija o šećernoj bolesti koju
je Vlada RH donijela u lipnju prošle
godine? Na koji će način pridonijeti
bo­ljoj terapiji, liječenju ali i preventivi
dijabetesa?
Dobro je da je Rezolucija napravljena iz
čitavog niza razloga, a jedan je od njih
da se na državnoj razini još jednom
podsjeti na problematiku šećerne bo­
les­ti. Prevalencija dijabetesa u Hr­vat­
skoj je 9,2 posto, računamo da ima
330.000 oboljelih od šećerne bo­les­
ti, a za njih oko 195.000 znamo da su
bolesni. Nažalost, prekomjerna tje­les­
na težina i u muškaraca i u žena, a u
po­sljed­nje vrijeme i u djece, izuzetan
je problem u Hrvatskoj, vezano uz mo­
guć­nost razvoja šećerne bolesti. Prema
tome, gledajući na Rezoluciju kao na
do­ku­ment koji su sastavljali stručnjaci,
a koji je usvojio Sabor, mislim da je
od strateškog značenja jer je velik dio
populacije zahvaćen problemom o ko­
jem govorimo. Rezolucija se odnosi
na sve - od same edukacije mladih u
ško­li do edukacije o načinu prehrane,
pro­mje­ne načina života, tjelovježbe,
ali i naglašavanju da je svaki od nas
po­je­dinaca odgovoran sam za svoje
zdravlje. Moramo pošteno reći da je u
našoj državi sva terapija koja postoji u
svijetu dostupna i našim bolesnicima.
Uz sve probleme koje nosi šećerna bo­
lest, s čitavim nizom kroničnih kom­pli­
ka­cija, ako je kvaliteta življenja bolja,
i bolesnici duže žive. Prekomjerna
tje­les­na težina u tom je kontekstu u
po­pu­la­ciji koja nema šećernu bolest
pro­blem s kojim se moramo uhvatiti
u koštac i to naglašava i Rezolucija.
Govoreći o prekomjernoj tjelesnoj te­
ži­ni kao velikom uzroku šećerne bo­
les­ti tipa 2, citirao bih članak koji je
izašao prije nekoliko mjeseci, a koji
18
Diabetes
www.diabetes.hr
kaže da u osoba koje imaju indeks tje­
les­ne mase 22, ako on skoči na 25, a
riječ je o indeksu koji je još uvijek u
okvi­ri­ma normalnog indeksa tjelesne
ma­se, rizik za nastanak šećerne bolesti
po­ve­ćat će se od dva do osam posto.
Ako imamo indeks tjelesne mase koji
je veći od 30, onda će rizik za nastanak
dijabetesa tipa 2 porasti za 10 do 40
posto, a kod osoba čiji je indeks iznad
35, taj rizik bit će čak 40 puta veći!
Pre­ma tome, ako se samo osvrnemo
na ove podatke i proanaliziramo našu
po­pu­la­ciju u pogledu tjelesne težine,
uspi­je­mo li kontrolirati tjelesnu težinu,
ve­lik broj osoba koje se kasnije javljaju
kao bolesnici od šećerne bolesti mogli
bismo zaštititi i na taj im način po­
bolj­šati zdravlje. S druge strane, tako
bismo smanjili i materijalne troškove,
što nije na prvom mjestu, ali je či­nje­
ni­ca da svi skupa moramo skrbiti da ti
troškovi, uz jasno zadovoljenje me­di­
cin­skih potreba naše populacije, budu
što manji.
Danas većina novaca, kada je še­ćer­na
bolest u pitanju, odlazi na troš­ko­ve
liječenja dijabetesa, a ne na pre­ven­
ti­vu. Kako bi se to moglo pro­mije­ni­ti,
odnosno da li bismo trebali za pre­
ven­ti­vu dati više da ne moramo to­li­ko
sa­nirati posljedice?
Mi smo spremni rješavati čitav niz
struč­nih problema, ali ono što je prof.
Škra­ba­lo već davno uvidio i afirmirao
kao javnozdravstveni problem jest da
moramo edukacijom već od vrti­ća,
pre­ko škola i nadalje, malo više raz­miš­
ljati o našim problemima s tjelesnom
težinom. Prevencija je, nažalost, pitanje
edukacije koja bi se trebala odvijati na
različitim razinama, a prvenstveno bi
se trebala putem zdravstvenog odgoja
usađivati našim nasljednicima od ra­
nih dana. Jasno je da je za rezultate
po­treb­no pričekati deset ili 15 godina,
ali to je najjednostavniji, najzdraviji i
naj­jeftiniji način za prevenciju šećerne
bolesti.
Jesu li šećerni bolesnici u Hrvatskoj do­
volj­no osviješteni o svojoj bolesti, uspije­
va li se bolest držati pod kontrolom?
Kada s jedne strane analiziramo po­
dat­ke koje imamo, bilježimo po­bolj­
ša­nje i produženje životnog vijeka bo­
les­ni­ka sa šećernom bolesti, čitav niz
akut­nih komplikacija značajno smo
re­du­ci­rali. Uspijevamo držati pod kon­
tro­lom većinu problema s kojima se
suo­ča­va­mo, ali jasno je da se uvijek
mo­že i bolje i više. Iako ima stvari, u
fi­nan­cij­skom dijelu, o kojima struka u
Što se tiče broja oboljelih, znamo da
je u svijetu epidemija dijabetesa, jes­
mo li i mi u tom prosjeku?
Mi smo u europskom prosjeku po bro­
ju oboljelih od dijabetesa.
A što se tiče komplikacija bolesti?
Zdravstvena zaštita osoba koje su obo­
ljele od šećerne bolesti u Hrvatskoj ima
du­go­go­diš­nju tradiciju, sve probleme
smo na vrijeme prepoznavali i nemamo
ni­ka­kvih značajnih zaostataka u po­gle­
du liječenja osoba koje boluju od še­ćer­
ne bolesti u odnosu na svijet. Mi smo
dio KB Merkura, kvalitetna smo usta­
no­va, što nije zasluga samo jednog čo­
vje­ka, već rad generacija ljudi koji su se
predano bavili tim poslom i govoriti o
većim ili manjim zaslugama nema po­
tre­be, svi smo zaslužni za to gdje jesmo.
Je li u Hrvatskoj dijabetičarima na ra­
spo­la­ganju dovoljno lijekova?
Praktički sve što je dostupno u svijetu
postoji i u Hrvatskoj.
Koliko su naši pacijenti voljni na­do­pla­
titi neki lijek ukoliko im liječnik skre­ne
pozornost da bi im, primjerice, lijek s
B liste bio bolja opcija nego bes­plat­ni
sa A liste?
Mislim da u većini slučajeva imamo pa­
cijente koji su vrlo spremni na suradnju i
uko­liko im se na odgovarajući način prida
po­zor­nost u terapiji, prihvatit će savjet.
Je li skrb o šećernim bolesnicima je­
dna­ka na razini cijele Hrvatske?
Imamo tzv. Hrvatski model u kojem su
sekundarna i tercijarna zaštita po­ve­
za­ne, imamo četiri regionalna cen­tra
za lije­čenje dijabetesa i mogu sa­svim
mir­ne savjesti reći da je za­šti­ta di­ja­be­
tič­kih bolesnika u cijeloj Hr­vat­skoj na
za­do­vo­ljavajućoj razini.
Vidljivo je da je zadnjih desetljeća uči­
njen ogroman napredak u liječenju di­
ja­be­te­sa. Zanima nas možemo li usko­
ro očekivati kakav revolucionaran
na­čin na koji bi se dijabetes još bolje
lije­čio ili u potpunosti izliječio?
Medicina je s jedne strane sasvim eg­
zakt­na znanost s čitavim nizom čim­
be­ni­ka na koje ne možemo utjecati,
sto­ga je teško davati prognoze hoće
li za desetljeće ili dva dijabetes biti
izlje­či­va ili neizlječiva bolest. No, bez
dvoj­be mogu reći da su se u mom
struč­nom vijeku dogodile toliko re­vo­
lu­cio­nar­ne promjene u liječenju dija­
be­tič­ ara, a otkrića i tehnologije idu
ra­pid­nom brzinom, da se u idućih pet
do deset godina mogu očekivati zna­
čaj­ne promjene u liječenju osoba sa
šećernom bolesti. Sjetimo se da ni sto
godina nije prošlo otkako su ljudi s ti­
pom jedan šećerne bolesti naprosto
umi­rali, a mi danas većinu problema
dr­žimo pod dobrom kontrolom.
Koristim na kraju razgovora priliku da
pozdravim sve pacijente i poručujem
im da se ništa nije promijenilo, da bez
straha dolaze na liječenje te da je kva­
li­te­ta liječenja u našoj klinici u po­ras­tu,
što se i podrazumijeva.
Medicina
Tema broja
br. 1/2012
br. 1/2012
Dijabetesom je zahvaćeno 6,1 posto radno sposobnog stanovništva
od 18 do 65 godina
REZOLUCIJA
O ŠEĆERNOJ BOLESTI
Cilj Rezolucije je da se donošenjem posebnih mjera smanje rizici od pojave bolesti koja je jedan od deset
vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj te da se potakne njezino rano otkrivanje, liječenje i rehabilitacija
Nataša Gajski Kovačić
K
ako bi se pridružio svjetskoj borbi protiv rastuće pande­mi­
je dijabetesa tipa 2 od kojeg samo u Hrvatskoj boluje oko
300.000 ljudi, Hrvatski sabor je na sjednici od 17. lipnja 2011.
donio Rezoluciju o šećernoj bolesti. Cilj je Rezolucije da se do­no­
še­njem posebnih mjera smanje rizici od pojave te bolesti koja je
jedan od deset vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, da se potakne
njezino rano otkrivanje te liječenje i rehabilitacija.
»U svijetu od dijabetesa tipa 2 boluje više od 300 milijuna lju­di, a
taj je broj u stalnome porastu pa će, prema Svjetskoj zdrav­stve­noj
orga­nizaciji, za 25 godina bolovati 380 milijuna ljudi. Na na­sta­nak
bolesti utječe način života, a glavni su čimbenici rizika pre­ko­mjerna
težina i tjelesna neaktivnost dok su glavni uzrok smrtnosti česte
komplikacije bolesti poput kardiovaskularnih bo­les­ti, moždanog
udara i drugog«, upozorio je tada dr. Andri­ja Hebrang, predsjednik
saborskog Odbora za zdravstvo i so­ci­jal­nu skrb. Kazao je i da epi­
de­mio­loš­ki podaci govore da u Hrvatskoj dijabetes ima 9,3 posto
stanovništva, no posebno za­bri­njava što je bolešću zahvaćeno 6,1
posto radno sposobnog sta­nov­ništva od 18 do 65 godina.
Hebrang je napomenuo da Hrvatska ima dobro razvijen cjelovit mo­
del skrbi o oboljelima u svijetu poznat kao »Hrvatski model liječenja
dijabetesa«.
Saborsku Rezoluciju donosimo u cijelosti, a Sabor njome pre­dl­a­že
svim nadležnim institucijama – Vladi Republike Hrvatske, Mi­ni­star­
stvu zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvu znanosti, obra­zo­va­nja
i sporta, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom
zavodu za javno zdravstvo, svim zdravstvenim insti­tu­ci­ja­ma, go­spo­
dar­skim subjektima, medijima i udrugama za šećernu bolest da:
1. Poduzmu sve odgovarajuće korake iz djelokruga svoje odgo­
vor­nosti u vezi sa sprječavanjem, ranim otkrivanjem i liječenjem,
uključujući rehabilitaciju u svrhu smanjenja broja oboljelih i umr­lih
od šećerne bolesti,
2. Pruže potporu u organiziranju i financiranju svih postupaka čiji je
cilj smanjivanje broja oboljelih i umrlih od šećerne bolesti,
3. Promiču zdrave načine života, a osobito pravilnu prehranu, tje­les­
nu aktivnost, održavanje odgovarajuće tjelesne težine, ne­pu­še­nje,
izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i kon­tro­lu po­vi­še­
20
Diabetes
www.diabetes.hr
nih vrijednosti tlaka i masnoća,
4. Potiču sredstva javnog informiranja u prenošenju informacija
o šećernoj bolesti i kroničnim nezaraznim bolestima te načinima
izbjegavanja rizika, ranog otkrivanja i liječenja ovih bolesti,
5. Promiču svijest o potrebi redovitih preventivnih zdravstvenih pre­
gle­da prilagođenih dobi i spolu stanovništva,
6. Prošire preventivne preglede i organizirani probir na veći udio
stanovnika,
7. Potiču znanstvene institucije na istraživanje i širenje novih spo­
zna­ja o šećernoj bolesti i drugim kroničnim nezaraznim bo­les­ti­ma,
posebice istraživanja na području primarne prevencije i ra­nog otkri­
vanja šećerne bolesti, te lijekova i drugih postupaka liječenja,
8. Poduzmu sve mjere, uključujući i zakonodavne, s ciljem osi­gu­ra­
va­nja zdravih preduvjeta na radnom mjestu, kao i okolišu,
9. Osiguraju rad multidisciplinarnih dijabetoloških timova radi naj­
bo­ljeg mogućeg načina dijagnostike i liječenja svih oboljelih od
šećerne bolesti te brige o kvaliteti života,
10. Osiguraju nadopunjavanje mreže ustanova i timova, uklju­ču­
jući timove primarne zdravstvene zaštite, u skladu s Nacionalnim
programom i Hrvatskim modelom zdravstvene zaštite osoba sa
šećernom bolesti,
11. Omoguće svakom bolesniku jednaku dostupnost obvezuju­ćih
postupaka liječenja, jednaku skrb i pomoć bez obzira na eko­nom­ski
ili socijalni status,
12. Osiguraju brz prijenos potvrđenih znanstvenih rezultata istra­
ži­vanja u klinički primjenjive metode ranog otkrivanja i opti­mal­nih
načina liječenja šećerne bolesti,
13. Osiguraju optimalne uvjete za rad jedinstvenog registra za
šećernu bolest Republike Hrvatske, te potiču razvoj jedinstvene kli­
nič­ke baze podataka i time omogućuju strateško planiranje pre­ven­
cije i evaluacije dijabetološke skrbi,
14. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji s upravnim tije­li­
ma, stručnim institucijama i udrugama priprema Nacionalni plan i pro­
gram borbe protiv šećerne bolesti za srednjoročno raz­dob­lje u ko­jem
će sveobuhvatno zaživjeti načela navedena u Rezoluciji.
NOVI PRAVILNIK
O ORTOPEDSKIM POMAGALIMA
Vedran Obućina
V
eć se mjesecima očekuje novi Pravilnik o ortopedskim
i drugim pomagalima. Prvo je krajem lipnja prošle go­
di­ne Hr­vat­ski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
donio izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i načinu ostva­
ri­va­nja prava na ortopedska i druga pomagala koje se tiču
ugovornog liječnika:
„Osigurana osoba kojoj je ugovorni doktor uskratio pravo
na propisivanje pomagala, odnosno odbio dati prijedlog za
po­ma­galo, ima pravo, putem izabranog doktora, zatražiti
da o njezinu pravu na pomagalo stručno-medicinsku ocje­nu
donese ovlašteni doktor Zavoda, odnosno liječničko po­vje­
ren­stvo za pomagala Direkcije Zavoda, ako je ono nadležno
za odobrenje tog pomagala. Zahtjev za stručno–medicinsku
ocjenu o pravu na pomagalo podnosi se putem tiskanice
pro­pi­sa­ne Pravilnikom o ovlastima i načinu rada ovlaštenih
dok­to­ra i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za
zdrav­stve­no osiguranje.” (čl. 97, st.1). Također, “Ovlašteni
dok­tor Zavoda, odnosno liječničko povjerenstvo za pomagala
Direkcije Zavoda iz stavka 1. ovog članka, obvezni su stručnomedicinsku ocjenu o pravu na pomagalo donijeti u obliku
nalaza, mišljenja i ocjene na propisanoj tiskanici i to odmah,
a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva.”
(čl. 97, st. 2).
skla­pa­nje ugovora o isporuci ortopedskih i drugih pomagala
u raz­dob­lju do tri godine (ugovorno razdoblje), a ponuda na
na­tje­čaj podnosi se za svaku pojedinu lokaciju za isporuku
po­ma­ga­la. Zavod može tijekom ugovornog razdoblja sklapati
ugo­vo­re s novim isporučiteljima pomagala koji zadovoljavaju
uvje­te iz Pravilnika, odnosno s postojećim isporučiteljima po­
ma­ga­la za nove lokacije isporuke pomagala. Ponude se pod­
no­se na posebnoj tiskanici.
Prema novim odredbama uvjeta za dobivanje ortopedskih i
drugih pomagala, utvrđeno je da iznos sudjelovanja osigurane
osobe ne smije iznositi manje od 1,5 posto proračunske osno­
vi­ce, a za stomatološka pomagala osiguranih osoba od 18 do
65 godina iznos sudjelovanja ne smije iznositi manje od 30,07
posto proračunske osnovice, odnosno osiguranih osoba sta­
ri­jih od 65 godina manje od 15,03 posto proračunske osno­vi­
ce. Ako bi iznos ukupne cijene pomagala po jednoj tiskanici
potvrde iznosio manje od tih iznosa, osigurana je osoba ob­
vez­na platiti ukupnu cijenu pomagala.
Potom je Upravno vijeće HZZO-a na svojoj 27. redovnoj sjed­
ni­ci sredinom studenog prihvatilo novi Pravilnik o orto­ped­
skim i drugim pomagalima te novi Popis pomagala. Njima
je završen postupak uređenja sustava ugovaranja i isporuke
pomagala koji je uključivao natječaj i novi model ugovaranja
maloprodajnih lokacija za isporuku pomagala, novi Pra­vil­
nik i Popis pomagala te uređenje sustava oglašavanja o po­
ma­ga­lima i kontrole kvalitete pomagala. Prošireno je pravo
osiguranih osoba oboljelih od dijabetesa, tako da će sve osi­
gu­ra­ne osobe koje boluju od navedene bolesti, bez obzira na
vrstu terapije koju primaju (inzulin ili tablete), ostvarivati pra­vo
na uređaj i trakice za samokontrolu šećera u krvi, dok su do
sada navedeno pravo imale samo osobe na terapiji inzulinom.
Kao i do sada, osigurane osobe koje boluju od šećerne bo­
les­ti ostvaruju pravo na pomagala kod šećerne bolesti u ko­
li­či­ni i prema indikacijama iz popisa pomagala. Osobe ko­je
šećernu bolest liječe tabletama ostvaruju pravo na 50 ko­
ma­da dijagnostičkih trakica za mjerenje glukoze u krvi s ure­
đa­jem za šest mjeseci; osobe koje primaju inzulin jednom
dnev­no ostvaruju pravo na 90 komada za tri mjeseca; osobe
koje uzimaju inzulin dva puta dnevno ostvaruju pravo na 180
komada za tri mjeseca; osobe koje primaju inzulin tri puta
dnevno ostvaruju pravo na 275 komada za tri mjeseca, a
osobe koje primaju inzulin više od tri puta dnevno ostvaruju
pravo na najviše 375 komada za tri mjeseca. Pravo na po­
ma­ga­lo ostvaruje se isključivo uz predočenje dnevnika ili
softvera samokontrole. Među dijagnostičkim trakicama do­
da­ni su proizvođači Roche Diagnostics (nositelj upisa u oče­
vid­nik medicinskih proizvoda HALMED-a je Medical Inter­
trade) i NDP (Otos).
Konkretno, za potrebe ugovaranja potrebnog broja pomagala,
Zavod na osnovi odredaba Pravilnika raspisuje natječaj za
Uvjeti i nabava ostalih pomagala kod šećerne bolesti su
nepromjenjeni
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
Medicina
br. 1/2012
br. 1/2012
Nova knjiga u izdanju VBZ-a
TORTA „OPATIJSKA KAMELIJA“ –
SINERGIJA MEDICINE I UMJETNOSTI
Torta Opatijska kamelija izrađena je samo od mediteranskih namirnica, a upravo mediteransku
prehranu i Svjetska zdravstvena organizacija preporuča kao najzdraviju. Ova torta koja uz
prehrambeni ima i snažan vizualan dojam, ne sadrži bijeli šećer, bijelo brašno ni masnoće životinjskog
porijekla. U sastav ove torte ulaze smokve, bademi, rogač, grožđice, naranča, marcipan i čokolada
mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med.
U
svibnju ove godine u gradu Honolulu na Havajima
odr­žan je 146. kongres Američke udruge liječnika ko­
ji se bave duševnim zdravljem. Na Kongresu je bilo
prisutno više od 10.000 liječnika iz cijeloga svijeta koji su se
došli upoznati s najnovijim znanstvenim otkrićima kako bi ih
primijenili u praksi u zemljama iz kojih dolaze.
Predsjednica Kongresa dr. Carol Bernstein istaknula je po­
tre­bu jačeg povezivanja i razvoja interdisciplinarnih zna­nja
i vještina čija se ekspertiza i stručni rad preklapaju s me­
di­cin­skom strukom. Ta polja uključuju umjetnost, glazbu,
knji­žev­nost i poslovanje. Da su ovi trendovi o kojima je
govorila uvažena predsjednica Kongresa na putu da stignu u
Hrvatsku, može se zaključiti na primjeru nove knjige, autora
ovog teksta, hrvatskog liječnika mr. sc. Sandija Krstinića, dr.
med. radnog naslova „Poslovanje prema emocijama“ koja
će uskoro biti objavljena u izdanju uglednog izdavača VBZ u
Hrvatskoj, ali i u zemljama regije.
U Opatiji je na tragu te vizije nedavno promovirana torta
Opatijska kamelija koju je osmislila umjetnica Yasna Skorup
Krneta, a kako se u izradi iste koriste samo zdravi sastojci, i na
ovom primjeru može se vidjeti da su preporuke sa prestižnog
kongresa liječnika već zaživjele u Opatiji.
Opatija je kroz povijest bila poznata po velikanima medicinskih
nauka koji su u njoj boravili i radili, a sada postaje poznata
po osmišljavanju i realizaciji najnovijih smjernica suvremene
me­dicinske znanosti.
Na kongresu u Honoluluu bio je i autor, čija je prva knjiga Ne­
u­ro­nu­tricionizam - Prehrana prema emocijama prevedena
22
Diabetes
www.diabetes.hr
na pet svjetskih jezika među kojima je slovensko izdanje naj­
noviji prijevod.
Po povratku u domovinu ovaj liječnik je u Opatiji prepoznao
tortu Opatijska kamelija kao odličan primjer sinergije mo­der­
ne medicinske znanosti i umjetnosti. Sa zdravstvenog aspek­
ta, ova je torta nesvakidašnji primjer korištenje zdrave na­
mir­ni­ce koja se može samo preporučiti za prehranu ljudi, a
ujed­no je rezultat umjetničkog promišljanja njezine autorice,
što po­ka­zuje povezanost medicine i umjetnosti, o čemu je
go­vo­re­no na Kongresu u Americi.
Torta Opatijska kamelija izrađena je samo od mediteranskih
namirnica, a upravo mediteransku prehranu i Svjetska zdrav­
stve­na organizacija preporuča kao najzdraviju. Ova torta ne
sadrži bijeli šećer, bijelo brašno ni masnoće životinjskog po­
rijek­la. U sastav ove originalne torte ulaze smokve, bademi,
rogač, grož­đi­ce, na­ran­ča, marcipan i čokolada. Uz pre­hram­
be­ne vrijednosti ostavlja i snažan vizualni dojam te je sjajan
suvenir i zdrav po­klon iz Opatije, a tajni sastojak u njoj aso­
ci­ra na mirise i podneblje Mediterana, u kojemu je i nastala.
Ovo su sve birani sastojci koji imaju neprocjenjivu nu­tri­cio­
nis­tičku i neuronutricionističku vrijednost.
Smokve su voće koje prema Dietary Approaches to Stop
Hypertension (DASH) studiji pomaže u sni­ža­va­nju visokog
krvnog tlaka jer su bogate kalijem i na taj način smanjuju
šte­tan utjecaj soli u presoljenu obroku. Druga je stu­dija po­
ka­zala da unos smokava pomaže u procesima mršav­lje­nja
jer je proces probave smokava zbog bogatstva bilj­nih vla­
kana u njima usporen i tako se odgađa pojava osje­ta gladi.
Studija na 50 000 žena pokazala je da one koje konzumiraju
smokve za 34 posto rjeđe obolijevaju od kar­ci­noma dojke.
Smokve su bogate kalcijem i njihov unos sprječava nastanak
osteoporoze, a kalij će preko mehanizma u bubrezima
smanjiti gubitak kalcija mokraćom, što se može desiti kod
unosa presoljene hrane.
Bademi će, kao druga zdrava namirnica u torti Opatijska ka­
me­li­ja, pomoći ljudskom organizmu da očuva zdravlje srca
i krvnih žila. A znamo da su upravo ovi bolesnici česti po­
sje­ti­telji Opatije koji koriste blagodati šetnji uz more te sada
imaju priliku i za zdravu okrjepu u nekom od hotela ili kavana
koji nude ovaj kolač.
Za nadoknadu tekućine preporuča se svježe iscijeđeni sok
mrkve, a ako ga hotel nema u ponudi, onda prednost treba
dati toplim čajevima, kao što su kamilica, šipak, zeleni čaj
i slično. Za zaslađivanjem nema potrebe, jer je smokva iz
torte dovoljno slatka ili se može upotrijebiti med koji mora
zamijeniti bijeli šećer.
Bademi su, prema novim istraživanjima provedenima u
Ame­ri­ci, o čemu je bilo govora i na Kongresu u Honolulu,
odgovorni za sniženje lošeg LDL kolesterola i smanjuju rizik za
srčana oboljenja i do 30, a prema nekim istraživačima i do 45
posto. Ovaj povoljan učinak nastupa vrlo brzo, već dva tjedna
nakon konzumacije badema. Bademi su bogati i vi­ta­minom
E, ma­gne­zi­jem i kalijem i čini se da ovaj omjer oligo­ele­me­na­
ta u njima pomaže za 25 posto u sprječavanju nastanka žuč­
nih ka­me­naca, što je pokazala studija provedena na 80.000
ispitanika.
Rogač je sljedeća zdrava namirnica u torti koja pomaže i re­
gu­li­ra rad probavnih organa. Rogač se može koristiti kao za­
mje­na za kofein u kavi kod osoba koje boluju od povišenog
krvnog tlaka, a galična kiselina kojom rogač obiluje djeluje
kao imunostimulans.
Naranča je također imunostimulans jer supstanca herperidin
iz soka naranče ima protuupalno djelovanje i pomaže orga­
niz­mu u borbi protiv svih bolesti. Nova istraživanja pokazala
su da spojevi zeaxanthin i cryptoxanthin u soku naranče sma­
njuju rizik za nastanak reumatskih bolesti za 50 posto. Studija
na 6.000 bolesnika pokazala je da jedna naranča dnevno
sma­nju­je nastanak čira na želucu i štiti od karcinoma želuca.
Čokolada je najmoćnija namirnica kada je u pitanju nje­no
dje­lo­va­nje na emocije i osjećaje ljudi i još se zove pri­rod­
nim antidepresivom. Nedavno istraživanje engleskih znan­
stve­nika pokazalo je da otapanje čokolade u ustima i njena
konzumacija, u usporedbi s poljupcem, ima jače djelovanje
na ubrzanje rada srca i uzbuđenje ispitanika.
Čini se da i torta Opatijska kamelija, koja je bogata čokoladom,
može imati isti učinak.
Prehrana
Prehrana
br. 1/2012
br. 1/2012
Mali povijesni podsjetnik
Ljekovite biljke
Prema tradiciji, smatra se da su najljekovitije bilje ubrane između Velike i Male gospe (15. 8. - 8. 9.) i
to samo ako su u fazi cvjetanja, a suše se u hladu na prozračnom mjestu
mr. sc. Tanja Kocković Zaborski, kustos,
Etnografski muzej Istre
L
jekovite biljke i danas su osnova narodne medicine. Na
osnovi analize jezikoslovaca, još su Slaveni u vrijeme
seo­be poznavali oko pedeset biljaka koje su koristili za
liječenje. Možemo nabrojati samo neke od njih: češnjak,
hmelj, lipa, metvica, neven, pelin, sljez.
Nakon dolaska na obale Jadrana, slavenska iskustva miješaju
se sa iskustvom ilirskog i romanskog stanovništva, pa u upo­
trebu ulaze i kamilica i maslina.
Pod utjecajem poznate medicinske škole iz Salerna u juž­noj
Italiji, koja je nastala na osnovama tzv. samostanske me­di­ci­
ne benediktinskog reda, u srednjem vijeku nastavlja se prak­
sa liječenja biljkama. Škola je djelovala i na temeljima an­tič­ke
medicine koja se sačuvala preko bizantskih i arapskih pi­sa­
ca. Benediktinci su nakon propasti Zapadnorimskog car­stva
osnivali svoje samostane u kojima su se nalazili i tzv. ho­spi­
ta­li, gdje se odvijalo liječenje bolesnika, a postojali su i vrtovi
u kojima se uzgajalo ljekovito bilje. Najveći uspon škola je
doživjela u 12. stoljeću, a zanimljivo je spomenuti da su se
stručni tekstovi koristili i do 19. stoljeća. Diplomirani liječnici
škole i ljekarnici posjećivali su i naše krajeve, pa tako postoje
podaci da su dolazili i u Dubrovnik.
Smatra se da je najpopularniji tekst medicinske škole iz Sa­
ler­na bio Regimen sanitatis Salernitanum ili Flos medicinae
gdje su se našli mnogi savjeti o liječenju i očuvanju zdravlja.
Na hrvatski jezik prevedena je 1768. godine kao prva tiskana
me­dicinska knjiga na našem jeziku, a preveo ju je fra Emerik
24
Diabetes
www.diabetes.hr
Pavić pod naslovom Cvit likarije ili pravila salernske škole.
Zagovarala je umjeren način života, korištenje ljekovitog bilja
i konzumaciju vina, što je vidljivo i u stihovima:
„Ako želiš vazda zdravo biti
I k otomu za dugo živiti,
Od goleme brige i ljutine
Čuvati se valja do istine.“
Liječenje biljem tijekom stoljeća bilo je manje ili više po­
pu­lar­no, a to je većinom ovisilo o društvenim, političkim ili
gospodarskim utjecajima, a bitno je istaknuti da je do 17.
stoljeća, kada je počelo liječenje kemijskim sredstvima, osno­
va svih lijekova bilo bilje. I danas se biljke koriste kao sirovina
za istraživanje ljekovitih spojeva u proizvodnji pripravaka koji
se koriste u liječenju.
Iako su se ljekovite
biljke
koristile
kroz stoljeća za
lije­če­nje ili sprje­ča­
va­nje bolesti, danas
je vrlo mali broj
lju­di koji poznaju
lje­ko­vi­ta
svojstva
bi­lja­ka koje rastu
u nji­ho­voj okolini.
Po­zna­vatelji tradicijskog načina upotrebe biljaka u
svojim krajevima često dopunjuju svoja znanja
brojnim priručnicima koji su tiskani na te­
mu ljekovitog bilja.
S obzirom na veliku količinu osušenih i
svje­žih biljaka koje se mogu kupiti na na­
šim tržnicama ili u obliku mješavina za
čaj, masti ili tinktura, moramo ustanoviti
da i danas velik broj ljudi upotrebljava
bilje kao preventivu ili za potrebe lije­če­
nja određenih bolesti. Za liječenje se upo­
treb­ljavaju u obliku svježe iscijeđenog soka,
čajeva, rakija, a za to se koriste lišće, cvjetovi,
korijenje i plodovi određenih biljaka. Biljke koje se
koriste pripadaju različitim vrstama - travama, drve­
ću, zeljastim biljkama ili polu-parazitima. Začini, voće i po­
vrće također se upotrebljavaju radi ljekovitih svojstava.
Samoniklo bilje koje raste na livadama i šumama smatra se
najljekovitijim od svih biljaka. U proljeće se tako ljudi upute
u prirodu kako bi nabrali kamilicu, bazgu, lipu, maslačak, sto­
lisnik, tratinčicu, čičak ili sljez, pa ih posuše i koriste, izme­đu
ostaloga, za čaj koji piju tijekom godine kada ih zaboli grlo,
kada se prehlade ili ih boli želudac. Prema tradiciji, smatra se
da su najljekovitije bilje ubrane između Velike i Male gospe
(15. 8. - 8. 9.) i to samo ako su u fazi cvjetanja, a suše se u
hladu na prozračnom mjestu.
Još je jedna ka­te­go­ri­ja od izu­zet­nog zna­ča­ja na ko­ju vam že­
li­mo skre­nu­ti po­zor­nost, a
to je sa­mo­nik­lo
jes­ti­vo
bi­lje. Da­naš­nji se
je­lov­nik sa­sto­ji od
ne­ko­li­ko de­se­ta­ka na­mir­
ni­ca koje pripremamo kroz
tjedan.
Ka­ko
biste obogatili
svoj jelovnik, a
pri to­me pazili
da se zdravo
hranite,
inspi­ra­ci­ju mo­že­te
po­tra­žiti u prirodi, među sa­mo­nik­lim jes­ti­
vim biljem.
Do polovice 20. stoljeća samoniklo jestivo
bilje bilo je (zdravi) dodatak izuzetno
siromašnoj prehrani seoskog stanovništva
Istre. Znanje o tome koje su biljke jestive
i zdrave prenosilo se s koljena na koljeno,
pa je česta bila uzrečica „S čim jiman, s
tin kliman“. Čak i zimi kada se najviše jelo
kiselog kupusa i brosk­ve (gla­vati kelj), mo­glo se
pronaći i koji izdanak divljeg povrća
koji bi se konzumirao s krumpirom, ali
je poslužio i za očiš­će­nje organizma.
Istranke su, tako, uz fažol (grah)
kuhale lovor i koromač koji sprje­
ča­vaju nadimanje, a po­bolj­ša­vaju
probavu. Osim već svima poznate
ljekovitosti šparoge, u proljeće
se brao divlji radič i maslačak koji čiste jetra, divlji matovilac,
kopriva - kao lijek za slabokrvnost,
samonikli poriluk, trputac, stolisnik
- koji poput kamilice upotrebljavamo za
umirenje i protiv upale.
Ubrane biljke pripremale su se na salatu, kao varivo
ili u drugim kombinacijama, no uvijek se trebalo pripaziti da
se određene biljke upotrebljava u malim količinama, jer bi u
većim količinama mogle postati otrov (poput kadulje).
Tradicijska hrana koja je do 50-ih godina 20. stoljeća bila dio
svakodnevice seoskih domaćinstava u Istri danas bi mogla
postati inspiracija za pripremanje zdravih obroka. U borbi
protiv suvremenih bolesti kojima smo izloženi današnjim
brzim načinom života, može nam pomoći pogled unatrag ili
prisjećanje na jednostavne, ali zdrave recepte naših djedova
i baka.
Manifestaciju „Pazi što jedeš – Tradicijskom hranom protiv
suvremenih bolesti“ 19. 11. 2011. u Pazinu u Pučkom otvo­re­
nom učilištu, organizirao je Etnografski muzej Istre u suradnji
sa Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga i Dijabetičkom
udrugom Istarske županije u povodu obi­lje­ža­vanja Svjetskog
dana borbe protiv šećerne bolesti.
Literatura......
Brenko, Aida, et.al., (2001), „Narodna medicina“, Etnografski muzej, Zagreb
Orlić, Jasna, (2011), „Mirisne trave“, u: Glas Istre, 19. lipnja, str.21
Selan, Robi, (2011), „Lijekovi po kojima hodamo“, u: Glas Istre, 5. svibnja, str. 7
http://labin.com/web/vijesti.asp?id=1356, 2. travnja 2011.
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
Prehrana
br. 1/2012
br. 1/2012
Južnoamerička biljka osvaja svijet
Stevija je „zabranjena“
jer je pretjerano zdrava?!
Stevijine preparate u prehrambenoj se industriji najprije počelo koristiti u Japanu a potom se
njezina upotreba stala širiti jugoistočnom Azijom. EU razmatra legalizaciju stevije, što je izgledno
nakon što je to već učinio SAD i time dopustio zdrav i normalan život ne samo dijabetičarima, nego
cijelom čovječanstvu koje se zbog prof ita multinacionalnih kompanija desetljećima truje opasnim
kemikalijama
Vedran Obućina
O
tkad se prije godinu ili dvije u Hrvatskoj počela ko­
ristiti stevija, broj njezinih korisnika povećava se
svjetlosnom brzinom. Časopis Diabetes o steviji je,
kao i o jamu, već pisao. Tada smo posjetili plastenik doc. dr.
Bru­ne Novaka iz Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fa­kul­
teta u Zagrebu i vidjeli prve pilot-sadnice, a sada se one mo­
gu vidjeti širom Hrvatske.
Stevija je južnoamerička biljka koju indijanska plemena Gua­
ra­ni koriste kao sladilo za hranu i piće već više od 1.500 go­
di­na. Slađa je od šećera čak 200 do 400 puta i zato su je ti
južnoamerički domoroci nazvali „medeni list“. Stevija je
pri­rod­ni zaslađivač, a za razliku od šećera ne izaziva karijes,
nema kalorija, glikemijskog indeksa, ni štetnih nuspojava
poput umjetnih zaslađivača, a otporna je na visoke tem­pe­
ra­tu­re. Iznimno je ljekovita i pomaže kod zarastanja rana,
gojaznosti, povećane mokraćne kiseline i gihta, upala grla
i po­zi­tiv­no djeluje na mnoge tegobe poput umora, zatvora
i napuhivanja, povećane želučane kiseline, gljivica kao i na
mnoge druge neugodne pojave. Ona je biljka s puno korisnih
efekata, po sastavu i djelovanju može se usporediti sa zelenim
čajem, a po kakvoći s majčinim mlijekom. List stevije sadrži
mnoštvo minerala i oligoelemenata i čak je 35 do 45 puta
slađi od šećera. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor
26
Diabetes
www.diabetes.hr
za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom
težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u pre­
hra­ni. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzu­
lin, što je posebice važno za dijabetičare, snižava visoki krv­ni
pritisak, smanjuje osjećaj gladi te poboljšava probavu. Naj­
no­vi­ja istraživanja pokazuju da proizvodi od stevije pomažu i
u sprečavanju nastanka raka.
Početkom 16. stoljeća dovezena je u Europu i korištena za
čaj. U zaborav je pala u 18. st., nakon pojave šećera, šećerne
repe i trske. Nakon klasifikacije 1903. godine od strane M. A.
Bertonija, njezin slad izdvojio je prvi put argentinski kemičar
dr. Ovidio Rebaudiano 1906. Zato je njezin latinski naziv
Stevia rebaudiana.
Biljka sadrži glikozide koji se zovu steviozid i rebaudizid. Istra­
živanja su pokazala da tijelo ne probavljuje te slatke glikozide
i oni se ne pretvaraju u glukozu, te je zato njezin GI nula. Zato
je stevija vrlo učinkovita za dijabetičare, a osim toga djeluje
i na oporavak gušterače i na uspostavu proizvodnje inzulina.
Neka istraživanja pokazala su da je šest do osam sati nakon
konzumiranja primijećen pad koncentracije šećera za 35,2
posto. Važno je istaknuti da stevija ne snizuje nivo glukoze
u krvi kod normalne koncentracije, već samo kod povećane
koncentracije šećera u krvi.
Kako se upotrebljava stevija? Kada lišće stevije naraste do
visine od 5 centimetara, počinje se rezati. Nakon berbe, liš­će
se prvo čisti, a zatim suši na suncu ili sušilima s toplim zra­
kom. Svježi suhi listovi stevije mogu se kuhati i piti kao stevija
čaj ili prirodno stevija sladilo, dok se daljnom preradom
dobivaju brojni dobrotvorni sastojci, koji se koriste za različite
proizvode od stevije. Biljka stevija iznova raste čak tri do četiri
puta godišnje, što je čini vrlo profitabilnom kulturom. Njezin
je uzgoj jednako uspješan. Na jedan hektar biljke dobiva se
od 1.500 do 2.000 kilograma suhog lišća stevije, što konačno
iznosi od 100 do 200 kilograma ekstrakata.
Mljeveni listovi stevije, dakako, služe kao sladilo. Osušeni lis­
to­vi koriste se kao tonik otopljeni u hladnoj ili toploj vodi i
služe kao čaj za skidanje kalorija, kao stimulant za povratak
apetita, pomoć pri regulaciji probave i održavanju organizma
mladim i svježim. Ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge
bolesti kože kao što su akne, opekline od sunca, kao i na lošu
cirkulaciju krvi.
Od 2000. godine stevija se primjenjuje i kao pomoćno sred­
stvo u regulaciji krvnog tlaka. Naime, studija objavljena u ča­
so­pi­su British Journal of Pharmacology utvrdila je njen anti­
hi­per­tenzivni učinak koji se tumači vazodilatacijom (širenjem
krvnih žila). Kod ispitanika kojima je tijekom tri mjeseca tri
puta dnevno davana stevija, došlo je do sniženja i sistoličkog i
dijastoličkog tlaka. Smatra se da je funkcionalna doza 20 gra­
ma stevije, odnosno 500 mg steviozida dnevno.
Slijedeći organ na koji stevija ima povoljan učinak je koža.
Osim što ubrzava zacjeljivanje rana i ublažava ožiljke, ima i
svojstva «eliksira mladosti» kože; ukoliko se koristi kao maska
za lice, ona ovlažuje i hrani kožu, zateže je, zaglađuje bore,
smanjuje iritacije, ublažava akne, a ima i povoljan učinak na
dermatitise i ekcem.
U posljednje vrijeme kalkulira se i s primjenom stevie u pre­
ven­ci­ji osteoporoze. Nekoliko studija provedeno na ži­vo­ti­nja­
ma je, naime, pokazalo njezin značajan utjecaj na povišenje
se­rumskog kalcija te gustoće kostiju.
Hrvati već imaju na tržištu ponudu cijelog niza proizvoda na
bazi stevije. Tako se može nabaviti stevija u slatkom prahu, s
eritritolom, što je prirodni šećerni alkohol bez kalorija, potom
pomiješana s prirodnim prebiotikom inulinom, s prirodnim
enzimima, i sama u cijelom nizu oblika, od praha do tableta.
Okus stevije istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je stevija
sladilo idealno za one koji vole slatkiše, a pate od prekomjerne
težine kao i za održavanje zdravlja. Pri zaslađivanju namirnica
potrebno je 300 puta manje stevije nego šećera.
Cijene stevije prilagođene su tržištu. Stevija u tableticama od
250 komada stajat će vas otprilike 50 kuna, kao i 50 ml stevije u
tekućini. Steviju u prahu od 50g plati ćete između 80 i 100 kuna.
No, postoje i problemi. U Hrvatskoj se proizvodi stevije ne
mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim bilj­nim
drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što „u prije­
vodu“ znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači.
Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama prije go­
dine dana pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije
ni­kada nije čula za steviju! Težak put za steviju bio je i kroz
legislativu zapadnih zemalja. Teoretičari urote rekli bi da je
zabranjena jer je pretjerano zdrava. Stevijine preparate u
prehrambenoj se industriji najprije počelo koristiti u Japanu,
u kojemu je njome danas zaslađena većina napitaka, a po­
tom se njena upotreba stala širiti jugoistočnom Azijom. Tu
su počeli problemi za proizvođače šećera, ali i kompanije
poput Monsanta, vodećeg svjetskog proizvođača umjetnih
zaslađivača, ozloglašenog po tome što je u Prvom svjetskom
ratu prvi pokrenuo proizvodnju opasnih kemikalija. Američki
ekonomist i pisac William Engdahl u lipnju je proglasio
Mon­santo za najopasniju kompaniju u proizvodnji GMO-a
u svijetu. Kako je upitan postao opstanak vrlo profitabilne
industrije, počele su političke igre u centrima moći, jer se
steviju, kao biljku iz prirode, nije moglo patentirati.
Nekolicina američkih znanstvenika 1985. zaključilo je da su
metaboliti stevizoida kancerogeni. Iako je 1991. jedna druga
skupina znanstvenika zaključila da je prethodno istraživanje
plod manipulacije, da bi „pod tim uvjetima čak i destilirana
voda ispala kancerogena“ te da nema govora o tome da je
stevija opasna za zdravlje, o čemu se pisalo i u Oxford Journals,
američka FDA iste je godine, na traženje „anonimnog
žalitelja“, zabranila upotrebu stevije i njenih pripravaka u
prehrani. Na steviju se nije primijenila metoda FDA, utvrđena
još 1958., da je sigurna svaka prirodna supstanca kod koje
nisu prijavljene štetne posljedice, što je bio presedan. No,
nedavno je ta odluka povučena, i dopuštena je neograničena
upotreba stevije u ljudskoj prehrani.
Stevijine preparate u prehrambenoj se industriji najprije po­
če­lo koristiti u Japanu u kojemu je njome danas zaslađena
ve­ći­na napitaka, a potom se njena upotreba stala širiti ju­
go­i­stoč­nom Azijom. EU razmatra legalizaciju stevije, što je
izgledno nakon što je to već učinio SAD i time dopustio zdrav
i normalan život ne samo dijabetičarima, nego cijelom čo­
vje­čan­stvu koje se zbog profita multinacionalnih kompanija
de­set­ljećima truje opasnim kemikalijama iz raznih proizvoda,
a da toga nije ni svjesno.
Koliko je stevije potrebno kako bi se zamijenio šećer?
Šećer
Stevija prah
Stevija tekućina
1 šalica
1 žličica
1 žličica
1 žlica
1/4 žličice
6 do 9 kapi
1 žličica
prstohvat do 1/16 žličice
2 do 4 kapi
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Prehrana
br. 1/2012
Prehrana zimi
Neki to vole vruće
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
S
tigla je zima i sve divote koje je čine prekrasnom: hlad­
no­ća, snijeg, inje, blagdani, druženje i naravno, dobra
hrana! Ta divna zima s dva lica, onim opakim koje nam
može nauditi ako se okrene protiv nas i onim idiličnim ako
smo na sigurnom. Da bismo u miru uživali u čarima zime, tre­
ba se dobro za nju pripremiti.
Hladno vrijeme i niske temperature povećavaju potrebe za
energijom, zbog čega se uobičajeno jede hrana koja ima po­
ten­ci­jal zagrijati tijelo (i um) i tako stvoriti osjećaj ugode.
Potencijalni problem vezan uz dobru regulaciju glikemije zi­mi
kod osoba sa šećernom bolesti mogli bi predstavljati:
- sezona prehlada,
- stresno razdoblje blagdana i
- obilje masne i teške hrane na svakom koraku.
Optimalan unos ugljikohidrata, masti i bjelančevina te vi­ta­mi­na
i minerala osigurava dobru pretpostavku za normalno funk­cio­
ni­ranje imunološkog sustava osoba sa šećernom bolesti.
Bazu prehrane koja može pridonijeti boljem imunom odgo­
vo­ru predstavljaju žitarice i proizvodi od pšenice, zobi, ječma
i raži. Ove su žitarice, osobito ako se koriste u integralnom
obliku, bogat izvor energije i biljnih vlakana koja dokazano
ima­ju povoljan učinak na glikemiju. Osim toga, odličan su
izvor vitamina B kompleksa i minerala: mangana, selena, fos­
fo­ra, magnezija, cinka i kalija.
Heljda je prava zimska žitarica, nepravedno zapostavljena, ko­
ris­na za pripravu žganaca, tjestenine te ukusne heljdine kaše.
Proso se odlično slaže s toplim varivima od povrća i mesa, ali
je i dobra podloga za hladne salate.
Pseudožitarice kvinoja i amaranth vrlo su ukusne i imaju njež­
no orašasti okus zbog čega su dobar dodatak hladnim sa­la­
ta­ma i desertima. U nedostatku vremena koristite bulgur i
kuskus – zrnca je dovoljno preliti vrućom vodom, dodati malo
soli i maslinova ulja (ili kiselog vrhnja) i ukusan hranjivi
prilog uz povrće, meso ili ri­bu pripravan je bez kuhanja (za
petnaestak minuta). Pripremljena hladna zrnca dobar su
dodatak salatama.
Mahunarke (grah, soja, suhi grašak, slanutak) su temeljna zim­ska
hrana niskog glikemijskog indeksa i bogate biljnim vlaknima.
Kiselo povrće, kao što su zelje i repa, neizostavna je zimska
hrana i bogat izvor C vitamina. To prekrasno fermentirano
povrće potiče probavu i detoksikaciju. Korjenasto i glavičasto
povrće (luk, kelj, brokula, cvjetača, crna rotkva, cikla) do­stup­
no je zimi, bogato C i A vitaminom te beta karotenom, dobar
je izvor kalija, kalcija, magnezija i fosfora. Ispecite ciklu u foliji
na 180o C, narežite ne kockice i ubacite u mekanu endiviju te
pospite mrvicama kozjeg sira.
Zimska bundeva prava je zimska hrana i poslastica naših ba­ka,
danas nepravedno zapostavljena. Obilata je B1, B3, B6, pan­to­
ten­skom kiselinom, folnom kiselinom karotenoidima, ome­ga 3
masnim kiselinama i antioksidansima koji usporavaju sta­re­nje i
propadanje stanica. Bundeva je u nekoliko studija uvršte­na među
najzdravije namirnice u prehrani osoba koje bo­lu­ju od šećerne
bolesti, kao i za prevenciju šećerne bolesti.
Zimi je na raspolaganju malo zimskog voća, uglav­nom citrusno,
koje je bogato vitaminima, ali i mirisima toplih kuhinja u
kojima se če­ka­ju blagdani. S
obzirom na to da je
to voće hlad­no, poželjnije ga je
koristiti kao do­da­
tak to­plim napitcima.
Češnjak je pravi zimski
za­čin koji oplemenjuje
zim­sku hranu i kojem
se pripi­su­je ču­do­tvor­nost
koju po­tvr­đu­je
Prehrana
br.
njegovih oko dvjesto aktiv­
nih supstanci.
Ne zaboravite hidrataciju
zimi! Neka to bude voda.
Ako ste izloženi hladnoći,
nosite sa sobom termosicu
s toplim čajem ili juhom. Na
ekstremnoj hladnoći izbjegavajte kofein jer on potiče
mokrenje i gubitak vode, steže kapilare i tako dovodi do
pothlađivanja.
Upotreba alkohola zimi vrlo je opasna za osobe sa šećernom bo­
les­ti jer osim poznatog učinka na glikemiju, nasuprot uo­bi­ča­je­
nom mišljenju, može dovesti do pothlađivanja. Nai­me, alko­hol
širi krvne žile, priječi drhtanje na ekstremnoj hlad­no­ći i tako zau­
stav­lja prirodni obrambeni sustav protiv pothlađivanja.
Prije nego se prepustite uživanju u bogatoj zimsko-blag­dan­
skoj trpezi, evo nekoliko pravila:
- ne zaboravite samokontrolu,
- ostanite aktivni,
- to će vas zagrijati,
- povećat će osjetljivost na inzulin,
- otvorit će vaš um.
Zapečena heljda
Sastojci:
2 šalice heljde
1 šalica ječmenih pahuljica
1 glavica luka
50 g bundevinih sjemenki
3 češnja bijeloga luka
1/2 šalice pirea od rajčice
2 žličice ulja
1 vezica celerova lista
3 žličice suhog kvasca
sol
Priprema:
Skuhajte heljdu u omjeru 2 šalice heljde i 6 šalica slane vode.
Luk prodinstajte na ulju. Bijeli luk i celerovo lišće isjeckajte.
Bundevine sjemenke propržite i sameljite u mlincu za kavu.
Dodajte kuhanu heljdu i ostale sastojke, pa sve dobro izmiješajte.
Razvaljajte smjesu u namazan pleh, zapecite dok ne po­ru­me­
ni, a zatim sijecite na komade veličine 10 x 10 cm.
1 komad = 30 g ugljikohidrata
Juha od zimske bundeve
Sastojci:
500 g očišćene bundeve
2 lista lovora
700-800 ml pileće juhe
½ žličice curry praha
50 ml vrhnja za kuhanje
2 žličice maslinova ulja
30
JUHA OD SLANUTKA
PILETINA U LIMUNU
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S IJ E Č A NJ 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SI JE ČAN J 2 0 1 2
PIRJANA BROKULA
TORTA OD JABUKA I ORAHA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S IJ E Č A NJ 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SI JE ČAN J 2 0 1 2
malo sjeckanog peršina
sol i papar
Priprema:
Bundevu dinstati na maslinovu
ulju, podliti juhom i začiniti. La­
ga­no kuhati 15 minuta. Kad je
gotovo, dodati vrhnje za kuhanje.
1 zdjelica = 15 g ugljikohidrata
Kolačići od bijele čokolade i
brusnica
Sastojci:
½ šalice maslaca
1/3 šalice umjetnog šećera
2 jaja
1 žličica ekstrakta vanilije
1 ½ šalica zobenih pahuljica
1 ¼ šalice oštrog brašna
1 žličica sode bikarbone
½ žličice soli
2/3 šalice bijele čokolade (dijetalne)
¾ šalice sušene brusnice
Priprema:
Zagrijati pećnicu na 180o C.
Izmiješati maslac i umjetni šećer dok smjesa ne postane pje­
nas­ta. Dodati jaja i vaniliju. U zasebnu zdjelu pomiješati za­jed­
no zobene pahuljice, brašno, prašak za pecivo i sol. Sjediniti
sve sastojke i na koncu dodati brusnice. Žlicom oblikovati
kolačiće i slagati na lim za pečenje prekriven papirom. Peći dok
ne postanu zlatnožuti (8-10 min).
1 keksić = 130 kcal, 6 g masti, 17 g ugljikohidrata
Knedle od jabuka
Sastojci:
1 kg jabuka naribanih na krupno
10 dag brašna (može i integralno)
cimet
sol
krušne mrvice
1 limun
5 dag grožđica
5 dag prženih lješnjaka
Priprema:
Jabuke naribati i istisnuti sok iz njih. Dodati brašno i cimet,
dobro promijesiti i oblikovati knedlice. Knedle prokuhati u sla­
noj vodi nekoliko minuta. Uvaljati u krušne mrvice i po­slo­ži­ti u
lim za pečenje. Zapeći na 200o C 10-ak minuta.
Preljev: kuhati u malo vode grožđice, izmiksati i dodati malo
lješnjaka i limunovu koricu i sok. Pustiti još malo da prokuha i
preliti preko knedlica.
1 knedlica = 15 g ugljikohidrata
Diabetes
www.diabetes.hr
PILETINA U LIMUNU
JUHA OD SLANUTKA
ZA 6 OSOBA
ZA 4 OSOBE
6 komada pilećih prsa bez kosti
maslinovo ulje
sok od limuna
mljeveni papar
mješavina začinskih trava
200 g suhog slanutka
120 g mrkve
120 g stabljike celera
240 g cherry rajčica
40 g djevičanskog maslinovog ulja
320 g tjestenine za juhu (od kukuruznog brašna)
1,5 l juhe (može i od kocke)
svježa pikantna papričica,
sol, peršin
Pripremite umak za marinadu piletine s maslinovim uljem (¼
šalice) sokom limuna (¼ šalice), mješavinom začinskog bilja
(2 žlice) i paprom. Dodajte piletinu i neka odstoji u marinadi
sat vremena.
Pripremite roštilj ili tavicu bez ulja, izvadite piletinu iz
marinade i pecite 10 do 15 minuta.
Energetska vrijednost jedne porcije: 175 kcal
ugljikohidrata 1 g, bjelančevina 21 g, masti 13 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Potopite slanutak preko noći, te drugi dan kuhajte u glinenom
loncu. Kada je kuhan, ocijedite i stavite na stranu u drugu
posudu. Mrkvu propirjajte da poprimi zlatnu boju, dodajte
sjeckani peršin, slanutak i pirjajte, nakon dodavanja juhe lagano
prokuhajte. 10 minuta prije posluživanja zakuhajte tjesteninu,
dodajte u juhu od slanutka i poslužite vruće uz dodatak
nasjeckanog peršina.
Energetska vrijednost jedne porcije: 555 kcal
ugljikohidrata 85 g, bjelančevina 19 g, masti 16 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
TORTA OD JABUKA I ORAHA
PIRJANA BROKULA
ZA TORTU REZANU NA 10 KOMADA
ZA 6 OSOBA
750 g kiselkastih jabuka
100 g glatkog brašna
75 g integralnog brašna
75 g putra
50 g sjeckanih oraha
5 g praška za pecivo
10 g tekućeg sladila
1 jaje
prstohvat cimeta u prahu, sok od pola limuna
700 g cvjetića brokule
60 g maslinovog ulja
2 režnja češnjaka
1 ljuta crvena papričica
Stavite mješavinu brašna na radni stol i dodajte maslac,
jaja, prašak za pecivo i pet grama tekućeg sladila. Dobro
promiješajte da dobijete kompaktno tijesto. Izvaljajte na
debljinu od 5-6 mm. Stavite tijesto u kalup za pečenje
promjera oko 25 cm, sa ravnim dnom i rasporedite ga i po
bočnim stranama. Vilicom napravite rupice na tijestu da se
ne bi stvorili mjehuri u pečenju. Ogulite jabuke i izvadite im
jezgru te izrežite na tanke kriške i složite na tortu da pokrivaju
cijelu površinu. Poprskajte limunovim sokom i ostatkom
tekućeg sladila i na kraju poslipajte sjeckanim orasima. Pecite
u pećnici na oko 200° C oko tri četvrtine sata. Ostavite da se
ohladi prije rezanja na komade.
Brokule dobro operite i ocijedite. U tavi na maslinovom ulju
popržite češnjak i ljutu papričicu, te dodajte brokulu. Posolite
i pirjajte pokriveno, na laganoj vatri oko tri četvrt sata.
Energetska vrijednost jedne porcije: 90 kcal
ugljikohidrata 18 g, bjelančevina 3 g, masti 8 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
Energetska vrijednost jedne porcije: 187 kcal
ugljikohidrata 5,2 g, bjelančevina 5,2 g, masti 15,9 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 1/2012
br. 1/2012
HRANA I PIVO
Dok se nama često čini da je pivo popularno piće samo uz čvarke ili kobasice koje se puše na štandovima
postavljenim u sve više hrvatskih gradova, postoji mnogo raznovrsnih načina kako upotrijebiti pivo u
kulinarstvu. Kao vino ili neka žestoka pića i pivo je zahvalno za korištenje u kuhanju i pečenju
Vedran Obućina
P
ivo se smatra jednim od najstarijih alko­
hol­nih pića. Nakon vode i čaja, radi se o
najpopularnijem piću ikad. Je­dno­stav­
na fermentacija šećera iz ječma i pše­ni­ce
raširila se danas diljem svijeta, a su­vre­
me­ne pivske vrste rade se i od dru­gih
namirnica poput kukuruza ili ri­že. Hmelj
mu daje gorčinu iako se do­da­ju i drugi
okusi, poput raznih trava ili voća.
Pivo je doista staro. Prema arheološkim
nalazima utvrđeno je da se vrenje ječ­me­
nog šećera i pšenice izvodilo još u sta­rom
Babilonu. Hamurabijev zakon uklju­či­vao je
popis 16 sorti piva, a regulirao je pro­iz­vod­
nju i potrošnju. Imali su i božicu pive, Nin­ka­si, a
molitva na području Mezopotamije bila je isto­dob­no
himna božici, kao i metoda pamćenja recepta za pi­vo u kulturi
koja još nije bila većinom pismena. Iz Babilona se pro­iz­vod­nja
piva proširila u Egipat, Perziju, Grčku i dalje. Većina je pre­u­zi­
ma­la pivsku tradiciju od Egipćana, a Grci su vještinu prenijeli
Rimlja­nima od kojih su, pak, pivo zavoljeli stari Germani. Pivo
se u ta vremena, kada je voda bila zapravo nepopularna kao
piće, koristilo za gašenje žeđi, ali i kao energetska vrijednost.
Opet uzimajući u obzir Hamurabijev zakonik, kopači kanala i
po­ljo­pri­vred­nici dobivali su dnevno po pet litara pive, a žene
dvije do tri litre. U srednjem vijeku je pivo bilo kiselo piće, jer
34
Diabetes
www.diabetes.hr
se još ni­je stavljao hmelj, već razne trave poput
pelina, gloga i šafrana. Hmelj su prvi dodali
Rusi, u srednjovjekovnoj novgorodskoj
državi. Radilo se o redovnicima, a uskoro
su svi samostani počeli dodavati hmelj
– „iz medicinskih razloga“. Naime, pivo
se smatralo ljekovitim, pa su ga re­dov­
nici redovno koristili, uz sveto pi­će,
vino. Ipak, pivo je najpopularnije bi­lo
u sjevernim zemljama, u Skan­di­na­vi­ji,
Bri­tan­skom Otočju i među ger­man­skim
narodima. Nije čudo da je naj­po­zna­ti­ji
zakon o pivarstvu Deutsche Reinheits­gebot
iz 1516. godine, koji je, ka­ko mu i ime kaže,
označavao čistoću piva. Zakon je odredio da se pivo
smije proizvoditi samo od vo­de, hmelja, slada, kvasca i bez
drugih do­da­ta­ka. Upravo su Njemačka, Velika Britanija, SAD,
Češ­ka, Belgija i Irska najveći svjetski proizvođači piva.
U međuvremenu su se pojavili pravi pivski somelieri koji su po­
sta­li stručnjaci za pojedine vrste piva, za njihovu izradu, boce
u ko­ji­ma se drži kao i oblik čaše u koju se toči. Pivo se smatra
do­brim dodatkom uz hranu, baš kao i vino, zbog kompleksnosti
okusa, mogućnosti davanja osvježenja i interakcije s okusom hra­
ne. Također, pivo se često koristi kao aperitiv. U Belgiji, pri­mje­rice,
imao sam priliku upoznati normalan slijed jela. Uz predje­lo, koje je
često morsko, Belgijanci (napose Flamanci) piju pivo ko­je je bogato
okusom i mirisom i ima viši postotak alkohola od uo­bi­ča­jenih
piva. Potom se uz glavno jelo piju francuska vina, da bi na kraju,
uz desert, bio dan izbor; ili slatko vino ili voćno pivo. Suvremeni
gastronauti rade skalu spajanja piva s raznim kategorijama
hrane: uz sir, sendviče i pizzu ide gotovo svako pivo; uz piletinu,
morsku hranu i tjesteninu idu vrlo svijetla piva ili pšenična piva;
uz burgere, odreske i pečeno meso služe se teža, tamna piva; uz
začinjenu hranu opet lagana piva i tako dalje. Svaki će pivoznanac
ipak reći da, ako ste u nedoumici, pro­na­đete lokalnu pivovaru i
po­pi­je­te to pivo. To je posebno
ta­ko u njemačkim pokrajinama
ili u Beneluksu, gdje postoji na
sto­ti­ne malih, gotovo obiteljskih,
pivovara.
I dok se nama često čini da je pi­
vo popularno piće uz čvarke ili
ko­ba­si­ce koje se puše na štan­do­
vima postavljenim u sve vi­še hr­
vat­skih gradova (pa i ondje gdje
ovaj srednjoeuropski obi­čaj ni­
ma­lo ne pristaje), a koji ta­ko­đer
šire to blagdansko raspo­lo­že­nje
de­be­lo u ožujak, postoji mno­go
ra­zno­vrs­nih načina kako upo­trije­biti pivo u kulinarstvu. Kao i
vino ili neka žestoka pića, tako je i pivo zahvalno za korištenje u
ku­ha­nju i pečenju.
I opet se ovdje vraćamo sjevernim krajevima. U Belgiji, prije­stol­
nici pivske proizvodnje, pivo je tradicionalno dio nekih omiljenih
belgijskih jela. Dok šetate srednjovjekovnim flamanskim ili va­
lon­skim gradovima kao što su Antwerp, Brugge, Leuven, Ghent,
Oostende ili Charleloi, upijajući tipičnu atmosferu belgijskih
pubova, često ćete moći kušati cijeli niz jela spravljenih s lokalnim
pivskim vrstama. Posebna kuhinja, dakako, dio je tradicije tra­
pis­tičkih samostana. Danas u Belgiji ima šest samostana koji
pro­izvo­de trapističko pivo, a izvan Belgije postoji samo još je­
dan, u Nizozemskoj. Trapistička piva su: Achel, Chimay, Orval,
Rochefort, Westmalle i Westvleteren. Prva trapistička pivovara
na­sta­la je u Westmalleu 10. prosinca 1836., a ostali su počeli
s radom nakon što su trapistički redovnici (nazvani tako po sa­
mo­sta­nu La Trappe) pobjegli iz revolucionarne Francuske u
tzv. niske zemlje, Belgiju i Nizozemsku. Pivo je ekskluzivno bilo
rađeno za redovnike, a opisano je kao „tamno i slatko“, obilježje
koje još uvijek postoji kod trapističkih piva. Prva zabilježena
prodaja piva dogodila se 1. lipnja 1861. Do danas se sačuvao
način certificiranja proizvodnje: pivo se mora proizvoditi u sa­
mo­sta­nu, redovnici imaju ulogu u njegovoj proizvodnji, a profit
se koristi za potporu samostana i programe koji pomažu cijelom
društvu. Naravno, belgijski turizam dodatno zarađuje jer se re­
do­vi­to organiziraju vrlo posjećene turističke rute koje obilaze
tra­pis­tičke (ali i druge) samostane.
U pokrajnjim restoranima često se može naručiti Carbonade ili
Stoverij, junetina kuhana u vinu, a tome je sličan i francuski boeuf
bourguignon. U pojedinim se regijama za kuhanje ko­ris­ti samo
određeno pivo, kao npr. De Koninck u Antwerpu. Popularna je i
zečetina u vrsti lambika (vrlo posebno pivo iz regije Pajottenland,
jugozapadno od Bruxellesa) pod imenom Geuze. Lambik je ta­
ko­đer i u Hrvata popularno pivo Kriek, koje se fermentira s ki­
selom Morello višnjom. Uobičajeno, Belgijanci morsku hranu
kombiniraju s pšeničnim pivima, piletinu ili bijelo meso s vrlo
svijet­lim (tripel) pivima, tamno i teško meso s tam­nim pivima
(dubbel), a deserti se služe s voćnim pivom tipa Krieka.
I na Britanskom otočju često se
mogu pronaći specijaliteti ra­đe­ni
s pivom. Tamo je toliko spe­ci­fič­
na tradicija puba (public house
ili javna kuća, ali ne u onom
pejo­ra­tiv­nom smislu), da se ta
insti­tu­ci­ja počela tako i izgo­va­
ra­ti u drugim jezicima, na­mjes­
to gostionice, svratišta, krčme
ili pivnice. A da se doista radi
o posebnosti, pokazuje i da u
engleskom jeziku postoji riječ
„inn“ za gostionicu. Radi se o
mjestu gdje se, uz pivo, odvija
društveni život nekog mjesta ili dijela grada. Prema podacima
iz 2009., Velika Britanija uživala je u 53.500 pubova. Neki su
od njih vrlo stari, drugi su noviji, ali redovito su svi uređeni u
viktorijanskom stilu, dajući tako specifičnu atmosferu i ugođaj
u pubu. Iako to nije pravilo, pubovi uz pivo, džin i jabukovaču,
ali i cijeli niz drugih pića, tradicionalno nude tipičnu „pubovsku“
hranu. Danas ima dosta burgera na ponudi, a turistički razvikani
pubovi nude i poznati „fish'n'chips“, iako se te ribice s krumpirom
rijetko viđaju u drugim pubovima. No, najomiljenija su jela, uz
razna variva (stews), pite. Mnoge se rade s pivom, a najpoznatiji
su Steak-and-Ale Pie, ili Beef-ale-and-mushroom pie i slični, koji
se rade od govedine ili ovčetine, većinom s teškim, tamnim
pivima, uz gljive ili neko tvrđe povrće tipa celera i mrkve.
U Češkoj je pivo toliko popularno da se nakon demokratskih pro­
mjena 1989. pojavila Stranka ljubitelja piva koja je u nekoliko
navrata dobivala zastupnička mjesta u Parlamentu Republike
Češ­ke. U najboljoj pivskoj tradiciji Srednje Europe i Česi su nau­
či­li mnoga jela spravljati s dodatkom piva. To je stara navada,
još iz 15. stoljeća, otkada se spominje i izreka: „Cesta koja sva­
kom godi, od kuhinje do pivnice vodi“. Česima je naprosto ne­
poj­mlji­vo da uz dobru hranu ne ide pivo: jedno bez drugoga ne
ide. Zato svako pivo ima svoje kulinarske dane. Pivo se koristi za
obo­ga­ćivanje okusa divljači, peradi, ribe, ali i juha i kaša. Pivska
juha posebno je poznata, a našla se i u kuharici najpoznatije češ­
ke spisateljice Magdalene Dobromile Rettigove. Nudi se i šaran
uz pivo, posebno na Božić, a omiljeni su i olomoučki mali sirevi
konzervirani u pivu.
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Moja priča
Gastro putovanja
br. 1/2012
br. 1/2012
Ulijte tekućinu iz tave. Tostu isije­
ci­te koru, pa ga premažite sen­
fom. Položite tost s namazanom
stranom prema dolje na meso.
Prekrijte sve aluminijskom fo­li­
jom i pecite u zagrijanoj pećnici
oko 2 sata.
Recepti
PIVSKA JUHA OD GLJIVA
Sastojci:
250 g šampinjona
2 lukovice crvenog luka
100 g mesnate slanine
10 g maslaca
peršin
0,5 l piva
200 g creme fraiche
sol, papar
CARBONADA
Sastojci:
2 žlice vinskog octa
3-4 lista lovora
330 ml tamnog piva
oko 800 g junetine
500 g luka (kapule)
30 g brašna
100 g pancete
2 veće ili 4 manje fete kruha za tost
2 žlice senfa
1 žlica smeđeg šećera
maslinovo ulje, sol, papar, timijan
Priprema:
Rastopite maslac i na njemu prepržite nasjeckanu pancetu. Kada
je gotova, izvadite je i ostavite na stranu, a na toj istoj masnoći
izdinstajte na rebarca nasjeckan crveni luk. Poklopite i na
laganoj vatri dinstajte dok luk ne povene. Na kraju mu dodajte
žlicu smeđeg šećera da se karamelizira. Luk izvadite u cjediljku i
iscijedite ga dobro od masnoće, koju treba sačuvati.
Meso izrežite na komadiće veličine 3-4 cm. Pomiješajte brašno
s paprom i soli. Izrezano meso uvaljajte u pripremljeno brašno
pa ga stavite pržiti u tavu na malo ulja. Meso dodavajte po malo
u nekoliko navrata, a dodajte i onu masnoću iscijeđenu iz luka.
Poprženo meso vadite iz tave i ostavljajte na stranu, pa kada je
sve gotovo, u tavu dodajte ocat pa pivo, dobro sastružite sve što
je prionulo za tavu. Kada zavrije, dodajte timijan i lovor. Uključiti
pećnicu na 160°C. U dublju tepsiju staviti polovicu pripremljene
kapule, zatim polovicu mesa, po tome rasporedite polovicu
prepržene pancete, pa sve ponovite.
36
Diabetes
www.diabetes.hr
KOLAČ OD CRNOG PIVA S
NARANČOM
Sastojci:
4 jaja
250 g šećera
100 g kukuruznog brašna
200 g mekog brašna
2 dl crnog piva
0,5 dl kiselog vrhnja
1 žlica maslaca
1 prašak za pecivo
ribana kora polovice naranče
Za premaz:
3 žlice marmelade od naranče
sok od jedne naranče
Zrinka Babić
www.slatkikosecer.com
[email protected]
autorica knjige Dijabetes – prilika za promjenu
U
Priprema:
U mikseru izmiješajte u gustu čvrstu pjenu jaje, šećer i komadić
mekanog maslaca. Dodajte crno pivo, kiselo vrhnje i obje vrs­te
brašna te prašak za pecivo. Na kraju dodajte nastruganu koru
naranče i promiješajte. Okrugli kalup za tortu namažite ma­sla­
cem, a dno i stranu obložite papirom za pečenje.
Tijesto nalijte u kalup i pecite na temperaturi od 180 stupnjeva
oko 45 minuta. Čačkalicom provjerite je li tijesto pečeno. Gotov
kolač izvadite iz pećnice i ostavite dvadeset minuta da se ohladi.
U međuvremenu skuhajte marmeladu od naranče i sok od
naranče u gusti sirup. Tim sirupom premažite gornju površinu
kolača i ostavite da se potpuno ohladi.
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 1/2012
Traženi pojam je
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

Priprema:
Gljive očistite i narežite na kockice. Luk i slaninu također na­re­
ži­te na kockice. Slaninu popržite na maslacu, dodajte luk i glji­ve
i kratko popržite, ali tako da ne postanu smeđi. Zalijte pi­vom.
Dodajte fino nasjeckan peršin. Umiješajte creme fraiche, za­či­ni­
te soli i paprom i kuhajte još pet minuta. Uz juhu poslužite svježi
bijeli kruh.
Živim sa zdravom
dozom hrabrosti
izreži i pošalji na adresu redakcije
ovom se trenutku i razdoblju osjećam(o) i živim(o)
znat­no drukčije nego prije godinu i pol dana kada je
na­šem mlađem djetetu dijagnosticiran dijabetes tipa
1. Znatno drukčije nego prije dijagnoze te prema razdoblju
prije godinu dana. Ukratko, dijagnoza dijabetesa i prihvaćanje
bolesti kao sastavnog dijela života, uklapanje u život te nove
spoznaje, vode nas promjenama iz trenutka u trenutak, iz
dana u dan.
Ali, govorim o pozitivnim promjenama potaknutima jednom
vrlo teškom životnom situacijom.
Govorim li o osjećajima koji me prate kao majku i, za sada,
gotovo jedinu odgovornu osobu u smislu kontrole i brige za
zdravlje djeteta, mogu krenuti od osjećaja sreće, bezbrižnosti
i planirane svakodnevnice prije postavljanja dijagnoze, od
rastrojenosti, tuge, krivnje, tjeskobe i zbunjenosti u vrijeme
postavljanja dijagnoze, od grča i straha za život djeteta, za
sva­ko­dnevni život te od budućnosti, do danas kada sam go­
to­vo bezbrižna te ponovno zadovoljna i sretna.
Danas živim sa zdravom dozom hrabrosti ili brige gdje pri­hva­
ćam odgovornost za zdravlje djeteta, donosim odluke, pro­
miš­ljam te vidim sretnu budućnost naše obitelji. Sreća moje
obitelji znači mogućnost sreće i u mnogo široj slici.
Mogu krenuti i od radoholičarstva u svojoj struci prije di­jag­
no­ze, samokritičnosti i osjećaja odgovornosti prema struci,
ka­ri­je­ri i budućnosti u tom smislu, do odluke o novim ili stvar­
nim prioritetima bez osjećaja grižnje savjesti prema po­slo­
dav­cu ili prema mom financijskom doprinosu za obitelj.
Ako govorim o odnosu prema društvu, drugima, krećem
ugru­bo od rutine, izoliranosti, nerazumijevanja, socijalne
neo­sviješ­te­nos­ti, do ovog trenutka kada je rast na duhovnom
pla­nu putem moje uloge u društvu dominantna potreba koja
me vodi kroz život.
Suočavanje s kroničnim oboljenjem odvelo me na nov put s
fo­ku­som na zdravlje. Za mene, oboljenje djeteta značilo je pre­
kret­ni­cu i novo usmjerenje u životu koje sam shvatila kao po­
ru­ku, novu priliku, priliku za otkrivanje te uvođenje pro­mje­na
koje donose zdravlje za dijete, nas, za čovjeka, za planet.
Emocije nove prilike, tuge i sreće, uzbuđenja i tjeskobe zbog
neznanja, zbog promjena uostalom, odvele su me u akciju,
kreativan rad koji je rezultirao i knjigom. Vjerujem da smo
prošli kroz nevjerojatno iskustvo koje ima veliku težinu pa
sam odlučila podijeliti ga. Svako je iskustvo polazna točka na
ko­joj gradimo svoje. Spoznajemo i pronalazimo naše mjesto
u svijetu uspoređujući.
Pisanje, stavljanje riječi na papir, ponovno proživljavanje i
pre­is­pi­ti­va­nje za mene je bilo i iscjeljujuće iskustvo kojim sam
stekla povjerenje u sebe, osvijestila ciljeve i strahove, otpusti­
la svu napetost i negativnost te zatvorila jedno poglavlje kako
bih otvorila sljedeće.
Promjene se i dalje događaju iz dana u dan jer im dopuštamo
da nas vode i mijenjaju. Vode nas kroz naš gotovo novi život
pod istim suncem.
* Prijavom preko obrasca na internetskoj stranici ili kontakt
porukom na navedenu mail adresu možete se prijaviti na listu
za besplatno primanje obavijesti vezane za projekt, odnosno
korisnih savjeta te informacija. Na stranici je objavljen Na­tje­
čaj za Slatku priču, prijava je besplatna, a svrha projekta je
podjela iskustava
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 1/2012
br. 1/2012
Iva Kallay , prevoditeljica je i vježba Body balance kod Martine Mavrin Jeličić
Moja prijateljica,
fokusirana osoba
Martina i Iva
Vesna Mimica
M
oja dobra prijateljica ne­dav­
no je postavljena na veoma
važnu i visoku funkciju u
vlas­ti. Neizmjerno sam se radovala nje­
zinu uspjehu. Po svemu je to zaslužila.
Od nje nisam ništa drugo ni očekivala.
Uvijek sam je zezala da će biti pred­
sjed­ni­ca. Bio je to svečan i sen­ti­
men­ta­lan dan. „Daj, što te uhvatila
sentimentalnost,“ kaže ona meni.
Tada sam se prvi put susrela sa žu­tom
štampom i senzacionalizmom. Mo­
ram skrušeno priznati da volim či­ta­ti
no­vi­ne. Ja sam valjda zadnja pa­sio­ni­
rana čitateljica pisanog slova, nije me
uhvatila groznica ekrana i elektron­
skih izdanja. Volim ujutro skuhati kavu
i lagano listati novine. Ali, jao meni,
ne čitam tzv. šarenu štampu. Naime,
zbilja me ne zanima tko je s kime iza­
šao u neki klub, još manje što je nosio,
a najmanje me zanimaju priče o onima
za koje zapravo ne znam tko su i što
rade. Mahom su to neke „zvijezde“ ko­
je su se jednom pojavile na televiziji,
otvaranju parfumerije i sada, navodno,
grade uspješne karijere.
Bilo mi je zato veliko iznenađenje ka­
da su me novinari počeli salijetati pi­
ta­njem kakva je privatno moja pri­ja­te­
lji­ca.
Pa, super je. Prijateljice smo, valjda o
38
Diabetes
www.diabetes.hr
njoj mislim sve najbolje kada nas pri­ja­
telj­stvo drži tridesetak godina.
Da, da - ali ima li kakvu manu? Ima li
kakav neuobičajen hobi? Pričamo li o
svemu?
I tisuće pitanja na koja zaista nemam
odgovora. Da, ima hobi. Nije baš
neuo­bičajen, ne skuplja rijetke vrste
paukova. Mada sam joj prijetila da ću
sigurno nešto tako izjaviti, pa onda
demantirati. Sigurno ima neku manu,
ali vjerojatno nezanimljivu za to pitanje
i da, pričamo o svemu kad stignemo,
ali zašto bih ja to javno govorila kada
već nije ona.
Potpuno sam zaboravila na efekt „ša­
renila“ i koliko su ljudi nezanimljivi
ka­da nemaju neki trač oko sebe. Pre­
li­stala sam u glavi naše djetinjstvo,
mla­dost, brak, djecu, ali nisam našla
ništa vrijedno priče s crvenog tepiha
hrvatskih „posvuduša“ i vjerojatno ra­
zočarala „šarene novinare“.
I onda sam se sjetila što nju razlikuje
od drugih ili možda bolje rečeno, što
je najbolje opisuje. Ona je fokusirana
osoba. Točno zna što želi, dobro pro­
uči što želi i krene u tom pravcu. Od
osnovne i srednje škole, preko fa­kul­
te­ta do prvog posla, znala je što že­li.
Pisala je magisterij dok su drugi ra­zmi­
šljali gdje je Lapidarij u gradu, imala
doktorat kad su drugi tražili prvi posao.
I nemojte se prevariti, uz to se dobro
zabavljala. Bila su to dobra vremena,
bile smo uvjerene da mijenjamo
svijet. Ja sam plutala beskrajnim ne­
be­sima umjetnosti, a ona me je uvijek
podržavala i govorila kako sam pa­met­
na i talentirana. To je pri­ja­telj­stvo.
Zašto me njezina fokusiranost toliko
oča­rava? Ne zato što je to jedini način
uspje­ha u životu, ali sigurno jest na­
čin dolaska do zadovoljavajućeg ci­lja.
Često izabiremo neko polovično rje­
še­nje, želeći napraviti mnoge stva­ri
odjednom. Razočaramo se, odu­sta­ne­
mo, prihvatimo nešto sasvim drugo i
onda vječno žalimo što nismo ostvarili
san.
Fokus, ljudi moji, fokus. Treba težiti
ne­če­mu i ostvariti nešto. Nemojmo
se prevariti, nije sve visoka pozicija u
fir­mi, državi, na vrhu Mjeseca. Fokus
na neku zadaću, fokus na ostvariva­nje
kvalitetne veze, fokus na odgoj dje­te­ta,
fokus na pronalaženje cjepiva protiv
raka, jednako su važni. Naša usre­do­
to­če­nost na neki dobar cilj poboljšava
živote milijunima.
Ona je svoj ostvarila i sada zbilja mo­že
učiniti više za sve. Za mene je učinila
najviše. Moja je prijateljica sve ove
godine.
Iva je prevoditeljica i živi u Zagrebu. Prije pola godine osjetila je simptome umora,
nesanice, razdražljivosti čak i bijesa. Mučile su je glavoboljei bol u mišićima. Nakon
detaljnih pretraga ustanovljen je diabetes. Od tada Iva živi, kako sama kaže svjesnijim životom. Jede 5 puta na dan, redovito vježba i kontrolira razinu šećera u krvi.
Mag. Martina Mavrin Jeličić, kineziologinja, osmislila je metodu vježbanja Body
balance. Jednostavno - ravnoteža tijela. Misli se naravno na ravnotežu tijela i duha što
brižljivim pripremanjem treninga pruža svakom pojedinom vježbaču.
U Ivinom slučaju, ali i kod drugih oboljelih od diabetesa, Martina preporuča vježbati
tri puta na tjedan po 60 minuta. Prvi dio treninga neka bude posvećen aerobnoj
aktivnosti, hodanju u mjestu, vožnji kućnog bicikla, ili naravno, možete prošetati ili
trčati. Drugi dio treninga posvećen je različitim vježbama od kojih vam donosimo dvije.
1.
Iva vozi sobni bicikl barem 30 minuta.
3.
Na izdah sjedinte, te ruke preko tijela dovedite do
zategnutih stopala.
Vježbu je poželjno ponoviti barem12 puta.
2.
Sjednite uspravno i okrenite dlanove prema tijelu. Na
udah odiginte bedra od poda, čvrsto oslonjeni na
uporišne točke. Glava je u produžetku tijela.
4.
Uzmite težu loptu (ili neko drugo opterećenje) i na
udisaj je dinite visoko iznad glave, izravnajte leđa.
5.
U blagoj rotaciji, uz izdah, spustite loptu prema jednoj
strani, ponovite na drugu stranu.
I ovu je vježbu poželjno napraviti 12 puta.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Djeca i mladi
br. 1/2012
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Jača nego ikad ...
Danijela Sušilović
I
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
mala sam čast sudjelovati na Svjet­
skom kongresu u Dubaiju - išla
sam kao mladi predstavnik Hr­vat­
ske. Nas mladih bilo je 58 iz cije­lo­
ga svijeta. Svatko je zastupao svo­ju
državu, iznosio probleme i mo­gu­ća
rješenja. Mi smo išli za­pra­vo kao
mladi vođe koji su uključeni u IDFov program i imali smo svoja pre­
da­vanja, radionice, sportske aktiv­
nos­ti i druženja kako bismo što vi­še
poboljšali komunikaciju, raz­mije­ni­li
iskustva, naučili prednosti i ne­do­
stat­ke u pojedinih država, ali također i rješenja na ko­ji­ma će­mo
raditi i kojima ćemo pobuditi što veću svjesnost o di­ja­be­te­su.
Svatko od nas mladih vođa dobio je izazov da radi na po­bolj­ša­
nju u svojoj državi. Zbog toga smo i imali radionice, kako bis­mo
interaktivno pomogli jedni drugima oformiti nešto, privući me­di­
je, tražiti pomoć, naučiti koga pitati, što i kako financirati, i naj­
važ­ni­je, privući ljude da se uključe u udruge, da sudjeluju, da daju
prijedloge - jer zajedno smo snažniji i jači. To je ujedno i moj cilj,
privući što više mladih u udruge, dati prijedlog što treba napraviti,
organizirati radionice za mlade i starije, širiti svjesnost, održavati
predavanja, surađivati s liječnicima, organizirati više edu­ka­cij­skih
kampova/predavanja. I ponavljam: zajedno smo snažniji.
U prekrasnom Dubaiju, na 26 stupnjeva ugodne temperature,
s ljubaznim domaćinima, prekrasnim zgradama, nezaboravnim
tre­nu­ci­ma sa svim tim snažnim mladim ljudima, moram priznati
da sam sretna što sam imala priliku doživjeti toliko radosti, opti­
miz­ma, snage i vjere u život pogotovo radi poznanstava poslije
ko­jih smo postali jedna velika obitelj.
Obitelj koja je napravila nevjerojatan plan. Izabrali smo pred­
sjed­ni­ka i potpredsjednika naše gru­pe i podijelili smo se u regije.
Ra­di­mo na većem podizanju svjes­
nos­ti, odredili smo cilj, viziju i mi­
si­ju naše organizacije, i radimo na
mo­guć­nos­tim
­ a podizanja svjes­
nos­ti na svjetskoj razini u jednoj
orga­ni­za­ciji nas mladih. Naša vi­zi­
ja je: „Poboljšati život mladih lju­di
oboljelih od dijabetesa u cije­lom
svijetu“, a naša misija je: „Mi smo,
kao mladi vođe, ključ u po­bolj­ša­
nju života mladih ljudi obo­lje­lih od
dijabetesa. Podizat ćemo svijest o
dijabetesu tako da bu­de­mo snažan
glas prevencije, edukacije, pristupa liječenju, po­bolj­ša­nom životu
i kraju diskriminacije u cijelom svijetu. Otka­da smo došli iz Dubaija
svi smo aktivni u organizaciji jer je sve tek kre­nu­lo, radimo plan
kako oblikovati logo, promoviranje aktivnosti putem medija, itd.
Spomenut ću opet riječ diskriminacija iako mi je teško o tome
govoriti. Svaki put mislim da ona polako prestaje, ali čuli smo ka­
ko u Japanu neke tvrtke ne dopuštaju posao osobama s di­ja­be­te­
som, mladi su ljudi psihički zlostavljani u školama, neki fakulteti ne
prihvaćaju studente s tipom 1. U Kini se ne smije raditi ako si osoba
s dijabetesom, ljudi to skrivaju, a ako ih otkriju, odmah su otpušteni
što se i dogodilo jednoj djevojci koja je bila s nama u programu.
Napravili smo veliku stvar, uključili smo se na svjetskoj razini, pa
stoga mislim da nije teško biti aktivan u vlastitoj državi. Tko god
ima volje, želje, strpljenja i optimizma za napredak, za pomoć,
neka me kontaktira na facebook stranici: Danijela Sušilović ili
mail adresi: [email protected] ili neka se javi u HSDU. Ja
sam se vratila jača nego ikad, sa širokim pogledom u budućnost.
Iskoristit ću sve mogućnosti koje mi se pruže i uvijek sam za sve
akcije i radionice. Za sada, želja mi je osnovati mladu udrugu i
radit ću na tome, a svi su prijedlozi dobrodošli. Volim svoju malu
manu i uživam u svakom danu i malim sitnicama, posvetila sam
se dijabetesu i što se tiče budućnosti, svakim danom radi se
sve više na otkrivanju uzroka i rješenjima, pojavljuju se pumpe
koje će se regulirati iPhoneom, a umjetna je gušterača, za sada,
krajnji rezultat koji se čeka. Nada je uvijek tu, ali ne trebamo
čekati, nego poduzeti nešto zajedno, pogotovo mi mladi, koji
smo maštoviti i puni energije. Ne predajte se nikada i ni u čemu,
mladi. Očekujem vaše prijedloge, poruke, uključite se i pomozite
drugima. A kad mi se javite rado ću vam citirati jednu pjesmu
koju je napisao moj dragi prijatelj iz Malte, Mark Vella, i koja me
uvijek prati kamo god odem.
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 1/2012
br. 1/2012
ŽIVOT S DIJABETESOM
U KANADI I KONGU
Dojmovi sa Svjetskog kongresa osoba s dijabetesom
Accu-Chek Mobile
ima ono nešto!
Tihana Kušeta Šerić
([email protected])
Davor Skeledžija
S
vjetski dijabetički kongres ove se godine održao u Dubaiju,
najvažnijem, iako ne i glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih
Emirata.
Život u tom gradu podliježe brojnim pravilima i normama,
ponekad neobičnima ili zastarjelima za nas zapadnjake. U javnosti
je, na primjer, neprihvatljivo razmjenjivati nježnosti, kontakt s
nepoznatom osobom ženskog spola može rezultirati zatvorom,
izgonom i ostalim neugodnostima. Hrana i piće predviđeni su
samo za dom, restoran ili slično. Jednom riječju, diskrecija i
pristojnost ovdje su prepoznati i zakonom zagarantirani.
Iako će mnogi reći da je pretjerano, takve se okolnosti mogu
uzeti u obzir i prilikom odabira aparatića za mjerenje glukoze u
krvi. Moj je odabir Accu-Chek Compact Plus tvrtke Roche.
Da odmah krenem od najočitijeg: aparatić je velik. Najmanje
ženske torbice morat će se malo „protegnuti“ za njega, ali
vjerujem da sve ostalo što nudi u zamjenu nije malo. Gotovo
neprimjetno izmjeriti GUK u metrou, među štandovima ili
predavanjima na kongresu, dječja je igra. Briga jesmo li uzeli
trakice i lancetar nepotrebna je jer je sve integrirano na njega.
Izmjeriti GUK, držeći ga cijelo vrijeme ispod razine pojasa,
gotovo i ne gledajući, vještina je koju je moguće steći u svega
nekoliko mjerenja. Ukoliko netko i primijeti da nešto petljate,
vjerojatno će misliti da palite mobitel.
Tvrtka Roche i ove me godine vrlo ugodno iznenadila na IDF-u,
ali i ražalostila. No, najprije pohvale: jedan drugi aparatić,
Accu-Chek Nano, svoju je svjetsku premijeru doživio prije dvije
godine na konferenciji u Montrealu. Vrlo brzo se pojavio i na
našem malom hrvatskom tržištu što je bio vrlo lijep osjećaj kada
znamo koliko je hrvatsko tržište značajno u svjetskim relacijama.
Nano je iznimno malen i elegantan, stoga je lako našao svoje
poklonike. Nadalje, svoju montrealsku inkarnaciju imao je i
Accu-Chek Mobile, nasljednik ranije spomenutog Compacta.
Zamislite šok i nevjericu u očima autora ovoga teksta, kada sam
u Dubaiju spazio drugu generaciju Mobilea, dok je u Hrvatskoj
još aktualan Compact.
Ukratko: novi Accu-Chek Mobile ima ono nešto. To je omanji
elegantni aparatić koji me pomalo podsjeća na iPhone i ne znam
kome se ne bi svidio. U sebi ima kazetu s 50 senzora, koje ne
42
Diabetes
www.diabetes.hr
izbacuje van, nego namata na bubanj unutar iste kazete. Nešto
slično selotejpu. Smeće u obliku iskorištene trakice, koje je
nakon mjerenja potrebno baciti, stvar je prošlosti. Mislim da bi
na natječaju za najbolji ekološki aparat na svijetu ovaj zauzeo
debelo prvo mjesto. Ali ni to nije sve, integrirani lancetar sa
šest iglica i jednostavan USB priključak na računalo, zajedno sa
spomenutim manjim dimenzijama, čine ovaj aparatić poželjnom
opcijom za mnoge. Pregled rezultata moguće je odraditi i s
najobičnijim internetskim pretraživačem koji posjeduje baš
svako računalo.
Znam da je možda malo neobično posvetiti ovoliko prostora
aparatiću kojega nema u našoj „butigi“ (čitaj: ljekarni), ali ipak
vjerujem da je ovaj tekst jedan mali doprinos i apel hrvatskom
predstavništvu Rochea da dodatno pritisne svoje principale
kako bi svojoj odličnoj paleti proizvoda u Hrvatskoj dodali i novi
Mobile.
P.S. Iskrene zahvale Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga,
tvrtci Roche i ostalim sponzorima na financijskoj pomoći u radu
udruga i saveza te pomoći na sudjelovanju na ovogodišnjoj IDFovoj konferenciji.
D
ubai je bio domaćin 21. svjetskog dijabetičkog kongresa koji
je privukao više od 15.000 ljudi iz svih krajeva svijeta te je
tako postao do sada najposjećeniji kongres u povijesti IDF-a.
Nas 15-ak delegata iz Hrvatske došli smo sa željom da u najboljem
svjetlu predstavimo našu domovinu i HSDU te da iz prve ruke vidimo
tehničke novosti i čujemo nove spoznaje u skrbi o šećernoj bolesti.
Zapanjujućih 366 milijuna ljudi na svijetu ima dijabetes. Barem
mi­li­jar­du ljudi ima dijabetes ili žive s nekim tko ga ima. Čitatelj se
zasigurno pita zašto je kongres održan baš u Dubaiju, a odgovor se
krije u činjenici da tamo jedna od pet osoba ima šećernu bolest.
Kako je u Dubaiju održano više od 1500 predavanja, bilo je teško iza­
bra­ti koje predavanje slušati od njih nekoliko istovremeno, a izazov je
i prenijeti ono najzanimljivije. Odlučila sam vam ispričati o tome kako
je za kvalitetu života sa šećernom bolešću važan faktor gdje živite.
Junak moje prve priče dolazi iz Kanade, zove se Jason Turner i već 29
godina živi sa šećernom bolešću koju je dobio s 11 godina. Poseban
je po tome što su mu 2005. transplantirane beta stanice gušterače,
a od tada je prošao još jednu transplantaciju nakon kojih više nema
potrebe da si daje inzulin.
Nakon što mu je dijagnosticiran dijabetes, roditelji su uspješno vo­di­
li računa o njegovoj samokontroli. Međutim, nakon nekoliko go­di­na
počeo je sam skrbiti o dijabetesu, ali na neadekvatan način. Vje­ro­
vao je da su njegovi šećeri dobri ako se dobro osjeća, te priznaje da
u ranim dvadesetim godinama tijekom dvije godine nije niti jednom
prekontrolirao razinu šećera u krvi. Nakon 15 godina dijabetičkog
staža, počele su ga sustizati posljedice neodgovornog ponašanja. U
26. godini suočio se s erektilnom disfunkcijom, retinopatijom i neu­
ro­pa­ti­jom. Imao je problema s vrlo nestabilnim šećerima u krvi, a
liječnik mu je rekao da bi vjerojatno bio dobar kandidat za pre­sa­
đi­vanje beta stanica. Prijavio se za presađivanje i ono je obav­lje­no
uz lokalnu anesteziju. Stanice su mu kateterom unesene u jet­ru, a
nakon operacije pio je veliku količinu lijekova kako bi se sprije­či­la
infekcija i odbacivanje stanica od strane tijela. Danas pije sedam
vrsta lijekova: za sprječavanje odbacivanja beta stanica, sprje­ča­va­
nje zgrušavanja krvi, prevenciju infekcije i vitamine.
Jason kaže da se nakon transplantacije njegov život iz korijena pro­
mije­nio nabolje. Tek je tada uvidio u kojoj je mjeri osoba s di­ja­be­
te­som pod pritiskom: u svakom trenutku razmišlja kolika bi joj ra­zi­
na šećera u krvi mogla biti, kako se osjeća, treba li nešto pojesti ili
si dati inzulin, koliko grama ugljikohidrata ima u pojedinoj hrani…
Puno je opušteniji nego prije transplantacije i živi punim plućima, a
tijekom šest godina nakon transplantacije imao je samo 6 ili 7 hi­po­
gli­ke­mija. Osjećaj za povišeni ili niski šećer u krvi mu se vratio jer su
veliku većinu vremena njegovi šećeri u krvi u normalnom rasponu,
pa osjeća svako odstupanje. Više ne mora primati inzulin ni paziti
što jede (iako kaže da to iz navike još uvijek čini).
Inače, procjenjuje se da je cijena transplantacije 100.000 američkih do­
la­ra, a obavlja se donacijom stanica od umrle osobe. Jasonu je zdrav­
stve­no osiguranje platilo sve nastale troškove. Kako biste u Ka­na­di bili
kan­di­dat za transplantaciju, morate ispunjavati sljedeće uvje­te: nes­
vjes­nost hipoglikemije, situacije u prošlosti kada vam je u hi­po­gli­ke­mi­ji
bila potrebna pomoć drugih te teško kontroliranje še­ćer­ne bolesti.
Sada obratite pažnju na nešto drugačiju priču. Kandolo je de­vet­
naesto­godišnja djevojka iz Konga, živi sa svojom tetom u limenoj
kućici bez struje i vode. Kao trogodišnjakinja ostala je bez roditelja
koji su umrli od malarije. Kandolo ima šećernu bolest. Kako bi došla
do inzulina, mora tri sata putovati autobusom. Možemo je smatrati
sretnicom jer joj je dijabetes dijagnosticiran, što nije slučaj s velikom
većinom dijabetičara u njezinoj zemlji. Međutim, iako ima inzulin na
raspolaganju, vrlo često u čitavom danu nema ništa za pojesti.
Njen desetogodišnji sunarodnjak Masamba ima smetnje sluha i vi­
da i dijabetes. Otac ga je napustio smatrajući da je sinova šećerna
bo­lest prokletstvo.
Kombi je mladić koji od djetinjstva ima šećernu bolest. Dva nožna
prsta već su mu amputirana zbog komplikacija šećerne bolesti.
U zemljama u razvoju, djeca i adolescenti s dijabetesom nemaju svijet­
lu budućnost jer im inzulin i aparatić za mjerenje šećera u kr­vi ni­su
dostupni. Neka djeca umru bez da im se postavi dijagnoza še­ćer­ne
bolesti, a neka podlegnu ketoacidozi ili hipoglikemiji. Za one koji pre­
ži­ve, ozbiljne dijabetičke komplikaciju uobičajene su u ra­nim odras­lim
godinama, a smatra se da je širom svijeta 70-100 ti­su­ća djece i mladih
dijabetičara ugroženo potpunim izostankom tret­ma­na šećerne bolesti.
O svemu ovome saznali smo na predavanju IDF-ova programa Život
za dijete (Life for a Child) koji je započeo 2000. godine u Australiji, a
cilj mu je poduprijeti najbolju moguću zdravstvenu skrb za djecu i
mlade s obzirom na lokalne uvjete, poboljšavajući postojeću skrb za
dijabetičare. Potpora se pruža doniranjem inzulina, igala, aparatića i
tra­kica za mjerenje šećera u krvi, mjerenjem HbA1c i obučavanjem me­
di­cin­skog osoblja. Program podupire 6000 djece i mladih u 31-oj zemlji.
Ukoliko imate viška inzulina ili drugih dijabetičkih pomagala, molim
da me kontaktirate e-mailom kako bismo ih proslijedili djeci i mla­di­
ma kojima inače ne bi bili dostupni.
Ako pak nemate viškova, neka vas afrička priča potakne na što bo­lju
skrb za sebe, kontinuiranu edukaciju i odgovorno i pametno tro­še­
nje inzulina i trakica za mjerenje šećera u krvi. Možda nam trans­
plan­ta­ci­ja beta stanica nije dostupna, ali je, nažalost, za brojne di­ja­
be­ti­ča­re širom svijeta i inzulin luksuz, a aparatić za mjerenje šećera
u krvi tehnološko čudo koje nikada neće vidjeti.
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 1/2012
br. 1/2012
Iz udruga
Splitski đir od jedrenja do "Bolera"
Branko Lulić
I
zuzetno uspješno realiziran je Božić­
ni program za djecu sa šećernom
bolešću gdje je uz 250 sudionika
izve­den bogat kulturno-umjetnički
pro­gram uz podjelu poklona za 56-ero
dje­ce sa šećernom bolešću do 14. go­
di­ne života.
Tradicionalna „Večer slatkih“ održana
je i ove godine u restoranu „Bolero“ uz
na­zoč­nost 120 sudionika naše udruge
i pri­ja­te­lja, gdje smo uz pjesmu, ples,
dobru hranu i svirku osvježili naše sje­
ća­nje na uspjehe i probleme u 2011.
godini te jed­ni drugima zaželjeli svako
dobro u Novoj 2012.godini.
Održali smo više javnih predavanja ko­
ji­ma smo potakli naše članstvo na veću
bud­nost u prehrani i samokontroli še­
ćer­ne bolesti.
SPLIT
Novi ciklus edukacije-radionica IX-XII
2011. godine za 20 polaznika (osoba
sa šećernom bolešću tip II), koji se
rea­li­zi­rao uz podršku i sufinanciranje
Gra­da Spli­ta i farmaceutske industrije,
uspješ­no je završen 19.12.2011.godine
uru­če­njem diploma-potvrdnica što ih
je uru­či­la pročelnica Upravnog odjela
za zdrav­stve­nu zaštitu i socijalnu skrb
Split­sko-dalmatinske županije go­spo­
đa He­le­na Bandalović.
i odlazak na XI Koordinaciju udruga i
Su­sre­ta dijabetičara Dalmacije u Ma­
kar­skoj gdje smo bili sa 47 sudionika.
U rujnu smo iz Marine Kaštela uputili
14-ero djece iz Splita i okolnih mjesta
Dal­ma­cije na sedmodnevno krstarenje
Ja­dra­nom uz svesrdnu pomoć tvrtke
„BavAdria“ iz Austrije te smo po nji­
ho­vom povratku imali zajednički do­
mje­nak u Marini Kaštela, uz puni
osmijeh svih sudionika jedrenja ali i
nas koji smo ih dočekali onako vedre
i nasmiješene. Osob­no je nazočio i su­
dje­lovao u pro­gra­mu gradonačelnik
Gra­da Kaštela go­spo­din Josip Berket.
Zahvaljujemo našim volonterima, do­
na­to­ri­ma i docenticama na odličnim
pre­da­va­njima.
S
44
Diabetes
www.diabetes.hr
događanjima u gradu Gospiću. Tako je
povodom Dana grada na Trgu Stjepana
Radića 140 građana. Također, na ma­ni­
festaciji Jesen u Lici pregledano je 140
više bolesna mlađa populacija i djeca.
O orga­nizacijama osnivačkih skupština
oba­viješ­te­ni su gradonačelnici gradova
Oto­čac, Senj i Novalja.
Udruga dijabetičara Gospić djeluje
već 12 godina zajedno s Udrugom di­
ja­be­ti­čara Ličko-senjske županije. Kad
osnu­jemo nove udruge, ova udruga
di­ja­be­ti­ča­ra dobit će novi naziv: Savez
udruga di­ja­be­ti­čara Ličko-senjske
županije. Pred­sjed­ni­ca će osnivati ini­
ci­jal­ne odbore s di­ja­be­tičarima gore
na­ve­denih gradova.
Spomenimo još da se udrugin nu­tri­cio­
nis­tički klub „Mršavljenjem do zdravlja“
aktivno uključio u Nacionalni program
mršavljenja pretilog stanovništva Re­
pu­bli­ke Hrvatske, mjereći metaboličke
koeficijente.
Darko Velhes
SISAK
Zrinka Rosić
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
Le­de­nik, Vi­do­vac i Baške Oštarije na
Velebitu, a Lovinac metodom od kuće
do kuće, ka­ko bi pregledali što više
mještana. Osim razine šećera u krvi,
krvnog tlaka i indek­sa tjelesne mase,
pre­gle­davali smo i sto­pala i vene.
Dijabetičari koji imaju problema s ve­
na­ma moći će naručiti i medicinske ča­
ra­pe po mjeri, kao i izraditi ortopedske
cipele na doznake, zahvaljujući firmi
Bauerfeind.
Godinama preventivno mjereći ra­zi­
nu šećera u krvi, zaključili smo da je
neophodno u Otočcu, Senju i No­va­lji
osnovati udruge dijabetičara i oku­pi­ti
dijabetičare kako bi se mogli dru­ži­ti,
dobivati informacije korisne za nji­ho­vo
zdravlje, održavati edukativna pre­da­va­
nja s liječnicima dijabetolozima i osta­
lim specijalistima i osigurati im kva­
li­tet­niji život. Primjećujemo da je sve
Petnaesta godina sisačke udruge
Uputili smo troje naših članova u Zim­
ski kamp na Plitvicama.
Višetjedni program obilježavanja
Svjet­skog dana šećerne bolesti priveo
se kra­ju uz veliko zadovoljstvo članova
na­še udruge.
Uspješno je u listopadu bio realiziran
Uskoro nove udruge u
Otočcu, Senju i Novalji
a zadovoljstvom vas mogu oba­
vijes­ti­ti da je Udruga dijabetičara
Lič­ko-senjske županije aktivno su­
dje­lo­vala na svim važnijim županijskim
građana. Održana su edukativna pre­da­
vanja s naslovom „Svjetlosna terapija
Biop­tronom“- Zepter i „Mršavljenjem
do zdravlja“, mjerenja razine šećera i
metaboličkih koeficijenata u Otočcu
na Gradskoj tržnici, gdje je pregledano
120 građana. I u općinskim mjestima
Brinje, Jezerane, Karlobag, Smoljanac i
Korenica pregledano je 140 mještana.
Javna mje­re­nja pomogle su tvrtke
Bauerfeind i Roche kao i Ličko-senjska
županija, gra­do­vi i općine. Pregledano
je do danas ukup­no 660 građana Lič­
ko-senjske žu­pa­ni­je. Građanima koji su
imali veliko po­ve­ća­nje razine šećera u
krvi i tlaka dali smo upo­zo­renje za obi­
telj­skog liječnika.
U prosincu prošle godine udruga i me­
di­cin­ske sestre domova zdravlja i me­
di­cin­skih ambulanta posjetili su sta­
nov­nike u mjestima Čanak, Perušić,
građana pa je udruga dobila priznanje
ličko-senjskog župana za sudjelovanje.
Povodom Svjetskoga dana dijabetičara,
na Tržnici u Gospiću pregledano je 120
akci­je ko­je­mu je izmjereno 21,5 mmol
(a da to ni­je ni znao ni osjetio!)
Odmah smo mu dali listić upozorenja
i upu­til­i ga u centar za dijabetes Opće
bol­ni­ce "Dr. Ivo Pedišić" u Sisku.
Prilikom proslave 15. rođendana udru­
ge imali smo prigodan domjenak gdje
smo uručili priznanja onima koji su
D
nam po­ma­gali svih ovih godina i na to­
me smo im beskrajno zahvalni.
Druženje je prošlo u jednom ugodnom
prijateljskom ugođaju, a u razgovorima
su se razmjenjivala iskustva o šećernoj
bolesti.
ana 12.studenog 2011. na
Grad­skoj tržnici Kontroba u Sis­
ku ima­li smo humanitarnu ak­
ci­ju va­đe­nja GUK-a.
Akciji je pristupilo 250 građana od kojih
je 8 bilo novootkrivenih dijabetičara,
15 građana imalo je povišen šećer
(7-8,5 mmol), a imali smo i rekordera
pixsell
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 1/2012
br. 1/2012
Dan otvorenih vrata - sajam zdravih navika
Ina Mužina
U
Klubu osoba s dijabetesom „Za
bolji život“ u Ivanić –Gradu tre­
ću godinu za redom obilježili
smo Svjetski dan dijabetičara. Od
skrom­nih početaka rada Kluba do da­
nas, stvorili smo jaku poveznicu izme­
đu Gradskog društva Crvenog križa Iva­
nić-Grad, članova Kluba i tvrtke Sal­vus.
Ta poveznica rezultirala je 16. stu­de­
no­ga 2011. održavanjem treće po re­du
manifestacije pod nazivom „Dan otvo­
re­nih vrata – Sajam zdravih navika“. Na
„Da­nu otvorenih vrata“ ponovno smo
otvo­ri­li vrata svim građanima ka­ko bi
na jednom mjestu besplatno mog­li
kon­tro­li­ra­ti tlak, šećer u krvi, tje­les­nu
težinu, indeks tjelesne mase, po­sto­
tak masnog tkiva, kolesterol, HbA1C
i vitaminsko-mi­ne­ral­ni status. Isto
tako, ove godine pri­dru­ži­la nam se i
Spe­ci­jalna bolnica Naf­ta­lan nudeći
za­inte­re­siranima svoje pro­midž­bene
materijale.
Na „Danu otvorenih vrata“ predstavili su
se članovi Kluba koji su na bogato ure­đe­
nom štandu izlagali domaće proizvode
kao i tvrtka Salvus sa svojim artiklima
namijenjenim dijabetičarima. Mjerenja
su započela u 10 sati u Maloj dvorani
Puč­kog učilišta i za sve zainteresirane
bila su dostupna do 16 sati. Održana je
i krat­ka pozdravna riječ voditelja Kluba,
IVANIĆ-GRAD
di­rek­to­rice tvrtke Salvus gđe Ivane Vu­
rić i gradonačelnika Ivanić-Grada, g. Bo­
risa Kovačića. Svi su istaknuli velik zna­čaj
ovakvih akcija, koje su u službi pre­ven­
cije dijabetičke ali i drugih kro­nič­nih
bo­les­ti. Gradonačelnik je istaknuo da je
za uspješnost ovakvih projekata za­služ­
na i sinergija koja je postignuta izme­đu
Kluba, privatne tvrtke, Crvenog križa,
Specijalne bolnice i Patronažne služ­be
i kako takve akcije uz angažman ve­li­
kog broja ljudi daju odlične re­zul­ta­te.
Voditeljica Kluba zaželjela je do­bro­doš­li­
cu brojnim uzvanicima koji su se odazvali
akciji. Prije svega tu su bili pred­stav­ni­ci
gradske i općinskih vlasti, pred­stav­
nice naše Županije iz odjela Mi­ni­s­tarst­
va zdravstva i socijalne skrbi, a po­seb­
no dragi gosti došli su nam iz broj­nih
dijabetičkih udruga: Zagrebačko di­ja­be­
tičko društvo, Dijabetičko društvo Ja­stre­
barsko, Udruga dijabetičara Po­po­va­ča,
Brodska udruga, dijabetičke udru­ge iz
Garešnice, Orahovice, Đakova, Vi­ro­vi­ti­ce
i Krapine te dijabetički klubovi iz Pakraca
i Hercegovca. Prvi put našoj akciji pri­
sus­tvo­vali su i predstavnici Hr­vat­skog
saveza dijabetičkih udruga.
Kao završnicu naše manifestacije imali
smo priliku poslušati predavanje prof.
Želj­ka Metelka sa Sveučilišne klinike Vuk
Vrhovec, jednog od vodećih stručnjaka
dijabetologa. S ponosom ističemo da
je Mala dvorana tog popodneva bi­
la ispunjena do posljednjeg mjesta
što nam daje dodatni vjetar u leđa za
na­sta­vak provedbe zacrtanih ciljeva
Kluba. Pre­da­vanje je bilo više nego
poučno, a posebno nam je drago što
su predavanju prisustvovali i učenici
Srednje škole Ivan Švear, koji su isto
tako imali priliku pre­kon­tro­li­rati šećer
u krvi i tlak. Nakon pre­da­va­nja svi
smo uživali u zdravom do­mjen­ku koji
već tradicionalno pri­pre­ma­ju članovi
Kluba i tom prilikom raz­mje­nji­va­li smo
dojmove o zaista uspješ­no provedenoj
akciji.
Zahvaljujemo se medicinskim sestrama
Patronažne službe Doma zdravlja Iva­
nić-Grad na nesebičnoj pomoći kao i
me­di­cin­skim sestrama s našeg po­druč­
ja. Zahvaljujemo se i Pučkom uči­liš­tu
koje nam ustupa prostor za pro­vo­
đenje akci­je, kao i lokalnim medijima
na broj­nim najavama naše akcije.
Pozivamo vas da se pridružite našem
klubu i svojim članstvom i zaslugama pri­
do­ne­sete boljem razumijevanju šećerne
bolesti, a ujedno se družite i zabavljate
u ugodnom društvu naših vrijednih
članova.
Veselimo se druženju s vama!
Karlovačko dijabetičko društvo
proslavilo deset godina rada
Ljubo Batalo
D
ijabetičko društvo Karlovac
orga­ni­zi­ra­lo je 9. studenoga
2011. pro­sla­vu desete go­diš­nji­
46
Diabetes
www.diabetes.hr
KARLOVAC
ce us­pješ­nog rada u prevenciji di­ja­be­te­
sa, opa­ke i podmukle bolesti koja hara
cije­lim svijetom.
Poznato je bilo i od ranije sve o di­ja­be­
te­su i potrebama što boljeg orga­ni­zi­ra­
nja borbe protiv njega, ali tek je 2001.
go­di­ne došlo do osnivanja Društva u
Karlovcu za­slu­gom nekolicine entu­zi­
jasta koji su bo­lo­va­li od ove bolesti te
su pokrenuli akci­ju osnivanja Društva.
Osnivačka skupština održana je 5.
pro­sin­ca 2001. godine pred 30-tak
građana, da bi nakon deset godina
ra­da kroz druš­tvo prošlo više od 300
građana, uglav­nom dijabetičara. U
ini­ci­ja­tivnom odbo­ru koji je pokrenuo
osnivanje Društva bili su sljedeći
članovi: Božidar Kovačević, Vin­ko Ho­
dak, Ljubo Batalo, Zlatko Dra­ga­stin i
Željko Špehar.
Od tada do danas u organizaciji Društva
obavljeno je redovno i izvanredno mje­
re­nje šećera u krvi (otprilike 15.000
mje­re­nja), zatim mjerenja krvnog tlaka,
organiziranje više izleta, nabavljanje
po­treb­ne literature i to sve volonterski
uz skrom­nu financijsku pomoć Grada
Kar­lov­ca i Karlovačke županije. Dapače,
mi­sli­mo da smo u odnosu na sve ostale
ci­vil­ne udruge prilično podcijenjeni,
iako je naša uloga više nego korisna,
kako u preventivi tako i u daljnjem
tijeku liječenja.
Proslava jubileja održana je u restoranu
Hrvatskih šuma gdje je pred više od
100 članova i gostiju uz uvodno pre­da­
va­nje predsjednika gospodina Ma­ri­ja­
na Horvata te uz dodjelu diploma naj­
za­služ­ni­jim članovima koji su osnovali
Društvo i radili u njemu od početka.
Od gostiju spomenimo ekipu me­di­cin­
skog osoblja iz Bolnice Karlovac na čelu
s dr. Z. Boljkovac, bez čije suradnje bi
naša dje­lat­nost bila više nego otežana.
Pored navedenih, gosti su bili pred­stav­
ni­ci tvrtke Salvus kao i iz Dijabetičkog
dru­štva Jastrebarsko.
Dijabetičke udruge Ogulin i IvanićGrad opravdali su se zbog izostanka uz
srdačne čestitke, dok se iz Grada Kar­
lov­ca, Odjela za civilna društva i naše
krov­ne organizacije, nitko nije odazvao
iako su uredno pozvani.
U Jastrebarskom proslava
u Krašiću nove prostorije
Velimir Mirt
JASTREBARSKO
V
eć petu godinu u Dijabetičkom
društvu Jastrebarsko, u Jaski,
ali i okolnim općinama Krašić,
Klinča Sela i Pisarovina, obilježava se
nizom do­ga­đa­nja 14. studeni, Svjetski
dan še­ćer­ne bolesti.
Ove godine, programom Dijabetičkog
druš­tva Jastrebarsko aktivnosti su po­
če­le 10. studenoga mjerenjem šećera u
krvi za građane grada Jastrebarskog u
pro­sto­ri­ja­ma Društva, Ulica V. Mačeka 2,
a nastavljeno u Klinča Selima u po­druč­
nom Klubu dijabetičara. Volonteri Di­ja­
betičkog društva Jastrebarsko, uz po­moć
medicinskih sestara Ane Žalac i Ma­je
Mesić iz Doma zdravlja Zagrebačke žu­
pa­ni­je, ispostava Jastrebarsko, odabrali
su ove godine tvrtku Drvna industrija Ru­
bi­nić iz Gornje Reke za mjerenja šećera
radnicima prve i druge smjene. Odazvalo
se 48 radnika u sat vremena i rezultati
su uglavnom bili odlični, osim u jednom
slu­ča­ju novootkrivenoga potencijalnoga
di­ja­be­te­sa, s preporukom kliničkoga
pregleda.
Ključni događaj 14. studenoga u Ja­stre­
bar­skom održao se u Centru za kulturu
Ja­stre­bar­sko gdje je u organizaciji
Di­ja­be­tič­kog društva održano pre­
da­va­nje uz video projekciju. Gost
pre­da­vač bio je prof. dr. sc. Željko
Me­tel­ko sa Sveučilišne kli­ni­ke „Vuk
Vrho­vac“ iz Zagreba. Tema ovog
iznim­no interesantnog izlaganja bi­la
je edukacija, prevencija i aktualnosti
globalnog stanja ove pandemijske bo­
les­ti suvremenog čovječanstva. Pri­
sut­ni su imali priliku postaviti pitanje
prof. Me­tel­ku i saznati više o svojim
dilemama u razvoju bolesti i utjecaju
na organizam od debljine do ponekad
neobjašnjivog gu­bit­ka tjelesne težine.
Aktivnosti Društva nastavile su se otva­
ra­njem novih prostorija za rad u Klubu
di­ja­be­ti­ča­ra Krašić i mjerenjima šećera
građanima te općine s predavanjem o
psi­ho­loškoj samopomoći kao i u Kra­
ši­ću. Inače, proslavu pete godišnjice
osni­va­nja, Dijabetičko društvo Ja­stre­
bar­sko obi­lje­žilo je uz prigodan pro­
gram 29. stu­de­noga u Glazbenoj školi
Jastrebarsko.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Civilno društvo
Civilno društvo
br. 1/2012
br. 1/2012
Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
NI NOVI ZAKON
NE PREPOZNAJE
RIJETKE BOLESTI
Zbog toga se oboljeli smatraju ugroženom manjinom unutar zdravstvenog sustava u Republici
Hrvatskoj. Osobe s rijetkim bolestima zahtijevaju multidisciplinaran pristup, uključujući kliničke i
laboratorijske genetičare, interniste, psihologe, nutricioniste, defektologe i druge medicinske specijaliste
Katarina Katavić i Vlasta Zmazek
P
rvom nacionalnom konferencijom o rijetkim bolestima
održanom u Dubrovniku pod nazivom „Krajnje je vrije­
me za Nacionalni plan za rijetke bolesti u Hrvatskoj“ de­
finirani su problemi i prioriteti koje bi trebalo riješiti Na­cio­
nal­nim planom za rijetke bolesti. Na tu je činjenicu podsjetila
predsjednica Udruge za rijetke bolesti Vlasta Zmazek na 2.
konferenciji održanom od 7. - 9. listopada u Tuheljskim to­
pli­cama i tom prigodom istakla: „Tada su započete i inicirane
brojne aktivnosti i suradnje, komunikacije i uvažavanja, no
partnerstvo svih sudionika: Ministarsta zdravstva i socijalne
skrbi, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO),
liječ­nika, proizvođača i udruga pacjenata, kao nužan oblik za­
jedničkog rada, još se uvijek vrlo teško ostvaruje.”
Rijetke bolesti uglavnom su kronične i progresivne, neke su i
smrtonosne, te značajno opterećuju ne samo oboljele nego
48
Diabetes
www.diabetes.hr
i cijelu obitelj. Ključno je čim ranije započeti s liječenjem jer
vrijeme radi protiv pacijenta.
Rješavanje problematike rijetkih bolesti društveno je pita­nje
jer bi država trebala brinuti o potrebama najslabijih i onih ko­
jih najmanje ima. Ukoliko želimo jamčiti svima jednak pristup
liječenju, onda je očito da se zdravstveni sustav RH mora te­
me­lji­to posvetiti rješavanju problematike rijetkih bolesti .
Sudionici 2. konferencije su nakon sastanka objavili priop­će­
nje u kojem ističu da od prošle konferencije nije bilo pravog
pomaka u području rijetkih bolesti i navode sljedeće:
• nije poboljšana dostupnost zdravstvene zaštite i
ostvarivanje socijalnih prava,
• nedovoljna dostupnost liječenja, posebno kada se radi o
liječenju rijetkih bolesti, ugrožava pravo bolesnika na
brzo, adekvatno i učinkovito liječenje,
• novi zakon o socijalnoj skrbi opet ne prepoznaje rijetke
bolesti,
• nemamo registar rijetkih bolesti,
• iako je od 2008. godine pri Hrvatskom liječničkom zboru
osnovano Hrvatsko društvo za rijetke bolesti, još uvijek
pacijenti tragaju za „pravim“ liječnicima,
• nedovoljna je podrška i priznavanje rada udruga s
rijetkim bolestima, a najčešće su udruge upravo te koje
iniciraju i financiraju odlaske liječnika na stručne
skupove, konferencije i dodatne edukacije za pojedine
rijetke bolesti.
Iznesen je stav da se ne smije dozvoliti da liječenje rijetkih
bolesti ovisi o entuzijazmu pojedinca (što je sada slučaj). Oso­
be s rijetkim bolestima zahtijevaju multidisciplinaran pristup,
uključujući kliničke i laboratorijske genetičare, interniste,
psihologe, nutricioniste, defektologe i druge medicinske spe­
cija­liste. Još uvijek ne postoji sustav koji bi takve pacijente
pratio cijeli život i prilagođavao medicinske postupke njihovu
stanju bolesti. Zbog toga se oboljeli od rijetkih bolesti sma­
tra­ju ugroženom manjinom unutar zdravstvenog sustava u
Republici Hrvatskoj.
Očekuje se da nacionalni autoriteti struke i zdravstvene
admi­ni­stracije prepoznaju dva osnovna problema:
1. podizanje javne svijesti o rijetkim bolestima
2. prepoznavanje rijetkih bolesti kao javnozdravstvenog
problema, uz temeljito podupiranje pacijenata i njihovih
obitelji.
Zbog toga je nužno organizirati društvene i financijske pot­po­
re za obitelji i pacijente na lokalnoj razini, uključujući dnevne
bolnice, jedinice hitne pomoći, socijalizacijske programe,
rehabilitacijske centre, ljetne škole, edukacijske centre, kao
i registre rijetkih bolesti. Uz podizanje javne svijesti o rijet­
kim bolestima važno je istraživati i primjenjivati nova i učin­
ko­vitija rješenja.
Kao zaključak 2. nacionalne konferencije o rijetkim bolesti­
PRIJAVE, UPLATE I INFORMACIJE
Tehnički organizator kongresa: PENTA d.o.o.
Ana Jurašić
Izidora Kršnjavoga 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
ma, navedeno je da se na nacionalnoj razini mora potaknuti
donošenje i definirati politika zbrinjavanja oboljelih od rijet­
kih bolesti, a to znači poduzeti sljedeće:
• ponovno ponuditi partnerstvo institucijama kako bismo
zajednički radili na poboljšanju kvalitete života oboljelih i
njihovih obitelji;
• utvrditi u kojoj je fazi izrada Nacionalnog plana;
• prikupiti nove informacije o mogućnostima dijagnostike i
liječenja;
• omogućiti pacijentima sudjelovanje u donošenju odluka
koje se tiču njihova zdravlja, u skladu s proklamiranim
načelom da je pacijent u središtu zdravstvenog sustava.
Tel: 01/462 8615, 01/455 3290
Fax: 01/455 3284
e-mail: [email protected]
www.penta-zagreb.hr
www.psihijatrija-prevencijairehabilitacija.com
Prema informacijama dostupnim do trenutka izdavanja ovog broja,
lijek Apidra će biti dostupan pacijentima u ljekarnama tijekom mjeseca veljače.
O svim eventualnim promjenama informacije će biti dostupne na našim internet stranicama www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Međunarodna iskustva
Križaljka
br. 1/2012
br. 1/2012
LSE i EFNA nude novi pristup kad je riječ o zdravlju
HTA Europe Course, London, rujan 2011.
PREPORUKE
IZ LONDONA
Mensura Dražić i Vlasta Zmazek
L
jetna škola HTA (Health Technology Assesment) orga­ni­zi­
rana je s ciljem da se predstavnike civilnih udruga pa­cije­
na­ta informira i poduči kako postići da zdravstveni sustav
njihovih država pruži zadovoljavajuću zdravstvenu zaštitu u
skladu s potrebama i prioritetima pacijenata.
U tome može pomoći HTA proces koji se zasniva na činjenici da
se na temelju podataka istraživanja prate rezultati primjene
novih tehnologija uzimajući u obzir medicinske, socijalne,
eko­nom­ske i etičke rezultate. U taj su proces u drugim drža­va­
ma uključeni svi dio­nici sustava, ali organizatori Ljetne škole
LSE (The London School of Economics and Political Scienses)
i EFNA (European Federation of Neurological Associations)
sudionicima su predočili argumente da u pro­ce­su izbora no­
vih postupaka lije­če­nja moraju sudjelovati i pacijenti.
Zašto pacijenti? Odgovor bi bio: samo pacijenti kao korisnici
novih lijekova i drugih rješenja u medicinskoj skrbi, ali i oni
koji brinu o pacijentima, mogu potvrditi kako primjena no­
vih postupaka liječenja utječe na njihovo zdravstveno sta­nje
i kvalitetu života. Njihovo sudjelovanje u HTA procesu pod­ra­
zu­mije­va partnerstvo jer se radi procjene prave vrijed­nos­ti
no­vih tehnologija glas pacijenata mora čuti, ali je pret­po­stav­
ka da za to moraju biti prethodno osposobljeni.
Za program Ljetne škole, iz kojeg bismo spomenule samo
neke teme, angažirani su kao predavači osim onih iz LSE-a,
EFNA-e i suradnici drugih institucija kao što su NICE (National
Institute of Clinical Excellence), EMA (European Medicines
Agency), University of York i EUnetHTA.
Održavanje Ljetne škole omogućile su farmaceutske tvrtke
Europe i svijeta (19 sponzora), a 29 polaznika iz 23 europ­
ske države, među njima i troje iz Hrvatske, dobili su certifikat
koji bi ih trebao potaknuti da s nadležnim ustanovama u svo­
jim državama poduzmu akcije i prenesu informacije i ste­če­
na znanja. Moramo naglasiti da je pristup vrednovanju i sa­
gledavanje mogućnosti primjene novih tehnologija iza­zov da
50
Diabetes
www.diabetes.hr
se i u RH organizira slična škola u kojoj bi članovi naših udruga
dobili potrebna znanja za uključivanje pacijenata u HTA pro­
ces. Također moramo spomenuti da je ova problematika u
Hr­vatskoj u nadležnosti Agencije za kvalitetu i akreditaciju u
zdravstvu, koja je prošle godine organizirala radionicu o toj
temi za predstavnike različitih dionika u zdravstvenom su­sta­
vu, u čemu su sudjelovali i predstavnici organizacija civilnog
društva. Civilne udruge pacijenata u Agenciji predstavlja
Vlas­ta Zmazek, predsjednica Udruge DEBRA, koja je ujedno
i pred­sjednica Udruge za rijetke bolesti.
Izvršni odbor Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) razmotrio je
izvještaj sudionica Ljetne škole (Zmazek i Dražić) i prihvatio
sugestije koje bi KUZ u narednom periodu poduzimao za rea­
li­zaciju preporuka iz Londona:
• Pismena obavijest ustanovama o LSE Ljetnoj školi, a to su:
Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu,
Ministarstvo zdravlja, HZZO, Hrvatski liječnički zbor,
Hrvatska liječnička komora, Hrvatski zavod za javno
zdravstvo, Zaklada za razvoj civilnog društva;
• Bili bi obavljeni razgovori s predstavnicima tih ustanova
radi dogovora o tematskoj konferenciji: Pacijenti kao
subjekt u odlučivanju o zdravstvenoj skrbi uz primjenu
HTA – uz slogan GLAS PACIJENATA MORA SE ČUTI!;
• Priprema i izrada dokumenata za informiranje državne
administracije u zdravstvu, stručnih društava i građana
te osposobljavanje aktivista iz udruga KUZ-a za ulogu u
procesu HTA (smjernice, alati).
Terminski plan za realizaciju ovih aktivnosti svakako ovisi o
akcijama koje će vezano uz HTA poduzeti Ministarstvo zdrav­
lja kao i mo­guć­nostima da se, uz druge projekte kojima se
KUZ i udru­ge članice bave, pronađu i angažiraju potrebni ka­
pa­ci­teti – ljudski, organizacijski, financijski - za jedno novo i
zahtjev­no područje, ali nesumnjivo obećavajuće u interesu
pacijenata.
Nagrađeni iz broja 6/2011: Franjo Kuten, Bjelovar; Marica Fijačko, Jakovlje; Jasna Repušić, Opuzen; Evica Čotić, Rijeka; Ivan Vranek, Zagreb
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Diabetes mellitus (šećerna bolest)

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes i suha koža - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Tehnologija i dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Samokontrola - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Edukacijsko rekreativni kampovi - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

O nama - CRO-ENDO

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Info Kokic v4 - CRO-ENDO

Kako izabrati pen - iglice za osobe liječene inzulinom