15. juni 2007. Broj 38 g Godina IV g Bosnian American Independent Newspaper g Published by: BOSNIAN MEDIA GROUP g
BOSNIAN MEDIA GROUP
bosnjacka
Cijena: USA $1,50 BiH 1 KM EU 1,50 €
www.dijasporabosnjacka.com
www.bosnianmediagroup.com
[email protected]
Fata Orlović, u čijem je dvorištu 1996. sagrađena pravoslavna crkva, dočekala svoju pobjedu
CRKVA U
KONJEVIĆ
POLJU BIĆE
SRUŠENA
Humanitarni koncert za izgradnju džamije u Gođenju - Žepa
NESEBIČNE DONACIJE
BOŠNJAKA ST. LOUISA
Naša švedska zvijezda
IBRAHIMOVIĆ
PRELAZI U MILAN?!
U gradu Seattle, država Washington, održani
12. Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike
NOVA ERA
IABNA I KBSA
Poslovno povezivanje građana Bosne i Hercegovine u
Matici i Dijaspori: oformljenaPoslovna Asocijacija
Sjeverne Amerike
PLANOVI ZA BUDUĆNOST
U društvu sa pjesnikinjom Suvadom Bahonjić
PJESME KAO
ZNAK NADE
2
15. juni 2007
bosnjacka
World Travel and Tours
5629 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
Phone: 314-351-9355
Fax: 314-353-2966
E-mail: [email protected]
www.worldtravelstl.com
Mi smo jedina putnička agencija u St. Louisu koja izdaje avionske karte odmah pri uplati, jer
samo mi imamo sklopljene ugovore direktno sa avionskim kompanijama.
Ako želite jeftinu, brzu i efikasnu uslugu obratite se nama, bilo da se radi o avionskim kartama
ili odmorima kao što su Mexico, Hawaii, Bahamas...
PUTUJTE
SIGURNO - NA VRIJEME - BEZ BRIGE
SA MANJE PRESJEDANJA
SA AVIONIMA NAJBOLJIH AVIONSKIH KOMPANIJA
UZ GARANTOVANO NAJPOVOLJNIJE CIJENE
Dozvolite da budemo Vaš glas!
Povrede na poslu
Socijalno
Pogreške doktora
Saobraćajne nesreće
Štetne hemikalije
Sanja Bakalbašić
NOVA LOKACIJA NA SOUTH COUNTY
32 Fox Vally Center
Arnold, MO 63010
Kancelarija otvorena
samo za zakazane termine
314-621-6321
www.brownandcrouppen.com
*Izbor advokata je bitna odluka i ne bi trebala biti bazirana samo na reklami
Uvodnik
bosnjacka
15. juni 2007
3
Ljeto je godišnje doba kada se u Bosni i Hercegovini rapidno poveća broj stanovništva.
Naši ljudi širom svijeta kreću put svoje Domovine u namjeri da, najčešće, teške i naporne
poslove zamjene oduškom među rodbinom i prijateljima demonstrirajući najčešće sve
ono što u zemljama u kojima žive ne upražnjavaju
Piše Mirzet Hamzić
Sredstva kojima održavaju
Bosnu i Hercegovinu u životu i
još uvijek u redu srednje
zaduženih zemalja troše se na
način koji je više odraz naših
neizliječenih kompleksa i
balkanskog mentaliteta nego
lijepih iskustava sabiranih
diljem svijeta
MOŽEMO LI
DRUGAČIJE?
Ne znam da li se već s početkom juna među
ovcama, kozama a bogami i kokošima i krupnom
stokom svira početak stanja životne opasnosti, ali je
sigurno da će u ljetnim mjesecima svaka od
pomenutih vrsta biti značajno smanjena. Stižu
Bosanci i Hercegovci sa svih svjetskih meridijana i u
pripremama već najavljuju okupljanja koja bi bilo
dobro propratiti sa ražnjem na kojem će se okretati,
ni krive ni dužne, domaće životinje; pivare moraju
podići proizvodnju za astronomske procente, a o
kajmaku, mladom luku, lubenicama i ostalom da i ne
govorimo.
Muzika, nerijetko ona koja je pratila koljače
iz Srbije, odjekivat će dugo do u noć i ispredat će se
priče kako je svugdje dobro, ali da Bosne nema
nigdje. Kada se malo ućejfi otpočet će i priče kako bi
trebalo u svojoj zemlji i sa svojim narodom nešto
raditi samo eto prepreke su ovakve i onakve vrste i
tu se još ništa ne može.
Ko zna kakve će se priče sve ispredati, krojiti
planovi, a već sa prvim primjetnim skraćivanjem
dana i jačim jutarnjim rosama budit ćemo se iz
dubokog pijanstva i mahmurni i pomalo zabrinuti za
stanje na računima razilazit ćemo se po različitim
zemljama, pomalo svjesni da možda više ne
pripadamo nikom. Ovdje nas smatraju strancima, a
šta je stranac najbolje znamo kad napustimo Bosnu.
Priče će ishlapiti, a da i ne ishlape kome bi smo ih
mogli ispričati pa makar pristajali i na poneku
"bombašku". Ostat će po neko od rodbine, za koga i
dalje treba izdvojiti poneku teško stečenu paru, kako
bi opet ovaj trošio na slovenačku i vodu iz Hrvatske,
tuđe mlijeko, meso, brašno, voće, povrće... Sam bez
ideje šta drugo raditi osim preživljavati. Ogromni (i
unajvećem djelu nepotrebno proizveden) deficit i
dalje će poput Damaklova mača prijetiti BiH
potpunim kolapsom i zavisit će od toga hoće li naši
ljudi rasijani po svijetu i dalje odvajati svoj novac za
one koji besperspektivno žive u Bosni.
Da li bi sve moglo biti drugačije? Dokle ćemo
biti gluhi na mudrost da je bolje kupiti udicu nego
ribu? Ima li se snage da se nešto promjeni i da se
otpočne razmišljati o tome da vrijedi uložiti marku
samo ako ima izgleda da će od nje nastati dvije? I
tako u nedogled a u istom pravcu?
Još u prvom broju postavili smo pitanje
može li nova bošnjačka dijaspora uspostaviti nove
odnose. Više nije nikakva novost da je neko od naših
ljudi razvio biznis negdje u bijelom svijetu. Ne
iznenađuje nas ni vijest da neko od naših radi na
nekom od fakulteta u svojstvu priznatog profesora.
Ljekari iz BiH realnost su u svijetu. Nažalost, još se
iznenađujemo da je neko sa iskustvom života u
inostranstvu došao u svoju zemlju, a čudu je ravno
da je isti razvio posao ili uradio nešto korisno za sebe
i za druge.
Možda je ovo ljeto prilika da makar otvorimo
pitanje možemo li i znamo li drugačije. Možemo li
sami ili zajedno s djecom imati popis onoga što bi u
ovoj i o ovoj zemlji trebali znati. Imamo li pravo da u
povratničkim torbama i gepecima auta imamo i
poneki naslov koji će nas informisati o nečemu više
nego li su pjesme polupismenih drekavaca i
obanaženih pevaljki.
Jednom riječju možemo li učiniti makar
milimetarski korak koji će nas udaljiti od našeg
uništenja za koje ne bi mogli osuditi one koji na
mrze?
Runjavi mesari i njihovi prijatelji pekari
zadovoljno trljaju ruke. Dolaze ovce da pozobaju
ovce. Njima nije ni najmanje važno da li bi vam
prodali janjetinu kupljenu u Srbiji kako bi pomogli
istog onog koji vam je poklao porodicu, nimalo im ne
bi smetalo ako bi ista stoka bila zaražena nekom
bolešću i umjesto zadovoljstva vaš boravak u Bosni
pretvore u boravak u bolnici. Vi ih ne interesujete.
Što više vaših novčanica u njegovom džepu to više
prezira prema vašoj inteligenciji i dobroti.
Vašem dolasku raduje je svako u Bosni osim
ovaca i kokoši. Jedni što će vas i vidjeti poslije dužeg
vremena i podijeliti s vama izblijedjela sjećanja,
drugi što će napokon svoj pesinluk imati kome
prodati, treći jer će nekom moći ispričati bajku o
svijetu u koji ni sam ne vjeruje, četvrti... I tako u
nedogled.
S prvim jačim rosama, kraćim danima i
bržim zalascima sunca plovit ćete prema tuđim
zemljama i možda kupljenim kućama i stanovima.
Mahmurni, zabrinuti s potvrdom da u zemlji koju
najviše volite nema nada. No, samo jedno mjesto na
svijetu je dom i samo sa iskorakom u kojem ne
dolazimo domu da bi ublažili tugu nego i da bi
razmijenili iskustva s kojima, u krajnjem neće imati
koristi naši neprijatelji, možemo svi skupa početi
drugačije govoriti.
I živjeti.
Vremenom se u određenim sredinama nasele ljudi iz iste zemlje ili naroda. Ti doseljenici za svoju matičnu državu i narod predstavljaju dijasporu. Ime je nastalo od grčke riječi
diaspeire, što u prijevodu na bosanski jezik znači: rasijanost, rasutost. Kada je riječ o ljudima koji žive u drugoj sredini, navedena riječ znači "rasuto stanje u kome žive
članovi nekog naroda u svijetu". Ti ljudi koji žive u dijaspori svjesni su činjenice da i oni i njihovi potomci u novoj sredini ostaju trajno živjeti. No, njihove veze s matičnom
zemljom i narodom se nikada ne prekidaju. Oni trajno čuvaju svijest o svom porijeklu, jeziku, konfesiji, kulturi i civilizacijskom krugu iz kojeg potječu. Također, prema
materijalnoj i društvenoj mogućnosti, održavaju veze s rodbinom, rodnim krajem i zemljom iz koje potječu. U onim sredinama gdje su brojniji i materijalno bolje osposobljeni
održavaju česte kontakte s matičnom domovinom preko udruženja i institucija koje su u novoj sredini formirali.
Dr. Enes Pelidija
bosnjacka
American Independent Newspaper
St.Louis, Missouri
Published by:
Bosnian Media Group
Editors:
Murat Muratović (USA)
Mehmed Pargan (BiH)
Design:
Tarik Ibrahimović
Writers:
Tarik Bilalbegović, Emir Ramić, Bajram Mulić, Murat Alibašić
(USA), Hariz Halilović (Australia), Elma Geca, Hazim Karić, Ena
Osmanović, Nermina Hamzić, Aldina Jašarević, Mehmed
Đedović, Hazim Brkić, Sabit Hrustić, Lejla Sofić, Amela Isanović,
Mirzet Hamzić, Sabina Mirojević, Elvira Jaranović, Azra Heljo,
Hajro Smajić, Sulejman Kobajica
Office in U.S.A.
DIJASPORA bošnjačka
P.O. Box 2636
St.Louis, MO 63116
1-314-494-6512
Office in Bosnia and Herzegovina
DIJASPORA bošnjačka
Pozorišna 4, Ars klub Arlekin 1. sprat
75 000 Tuzla
035-277-692
www.bosnianmediagroup.com
www.dijasporabosnjacka.com
e-mail: [email protected]
Redakcija zadržava pravo objavljivanja svih priloga prispjelih na
adresu bez nadoknade ako to nije ranije utvrđeno ugovorom.
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Svako lično mišljenje nije i
stav Redakcije.
DIJASPORA bošnjačka, list Bošnjaka u iseljeništvu,
izlazi jednom mjesečno.
Cijena: USA $ 1,5, BiH 1 KM, Europe 1,5 €, Croatia 10 kn.
Pretplata se dogovara u direktnon kontaktu sa Redakcijom.
4
15. juni 2007
bosnjacka
U cilju stimuliranja razvoja društvenog života oformljena je
FONDACIJA ZA KULTURU
BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE
Na 12. Susretima Bošnjaka Sjeverne
Amerike osnovana je Fondacija za kulturu Bošnjaka
Sjeverne Amerike. U cilju podsticanja umjetničkog
stvaralaštva Bošnjaka u Sjevernoj Americi i BiH, a s
ciljem što čvršćeg povezivanja dijaspore i matice, te
očuvanja inegriteta i identiteta Bošnjaka, Kongres
Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i Islamska
Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (IABNA)
donijeli su odluku o osnivanju Fondacije za kulturu
Bošnjaka Sjeverne Amerike. Fondacija je ključni
instrument putem kojeg će se realizovati kulturni
projekti u Sjevernoj Americi i BiH vezani za
promociju bh kulturnih vrijednosti. Kultura je
najbolji instrument za povezivanje matice i
dijaspore i očuvanja integriteta i identiteta
Bošnjaka. Kroz Fondaciju želi se poboljšati i
sistematizovati strategija kulturne promocije BiH.
Fondacija će za cilj prije svega imati da radi
na sistematizaciji strategije i projektnom planiranju
radova Bošnjaka iz dijaspore i matice. Fondacija će
također biti i ključni instrument putem kojeg će se
realizovati kulturni projekti u Sjevernoj Americi i
Bosni i Hercegovini, a koji su vezani za promociju
bosanskohercegovačkih kulturnih vrijednosti.
Na 12. Susretima je održana i promocija
Fondacije, koju je vodio Almir Šahinović, producent
iz Sarajeva, a na kojoj su pomenuta neka imena
osnivačkog odbora koja su garant vrijednosti i
kvaliteta rada Fondacije. U osnivačkom odboru
pored Bošnjaka iz Sjeverne Amerike: prof. Emir
Ramić, dr. Senad Agić, dr Muhamed Saračević i
drugi, su i eminentni kulturni i naučni radnici iz BiH,
neki od njih su: akademik Tvrtko Kulenović, Ismet
Nuno Arnautalić, producent SAGA, Nedžad Begović
reditelj, Šemsudin Čengić, producent, doc dr Lejla
Panjeta savjetnik za kulturu u Predsjedništvu BiH,
Zekerijah Smajić novinar... Ovo su samo neka od
imena koja su potpisala osnivačku Deklaraciju
Fondacije i koji će svojim znanjem i dosadašnjim
iskustvom iz svih oblasti nauke i kulture biti garant
Bošnjacima Sjeverne Amerike, a prije svega našoj
djeci, da će ubuduće o najvažnijem aspektu
egzistencije i promocije Bošnjaka u Americi, a to je
kultura, brinuti istaknuti Bošnjci iz svijeta kulture i
nauke.
Također je proglašen prvi projekat
Fondacije, a to je igrani film “GOLA KOŽA” (Bare
Skin) scenariste Zlatka Topčića u režiji reditelja
Adisa Bakrača iz Bihaća. Zašto film? Upravo je film
proizvod iz BiH koji je omogućio da BiH i Bošnjaci
budu ozbiljno shvaćeni kao narod koji ima svoju
historiju, naciju, kulturu, državu, tradiciju,
duhovnost.
Zašto film “GOLA KOŽA”? Film “Gola Koža” je priča o
jednom od najgorih zločina koji se desio Bošnjacima
od strane četnika i agresora, to je silovanje
Bošnjakinja. Ovo je priča koja je kroz umjetničko
pero pisca Zlatka Topčića dobila kao filmska priča
najveće ocjene, ali isto tako jedina priča iza kojeg je
stala i žrtva, Bošnjakinja, kroz svoje najveće
udruženje, Udruženje Žena žrtava rata, koje se
bavi istraživanjem i procesuiranjem zločinaca i
zaštitom i pomaganjem žena silovanih u ratu i djece
koja su rođena kao plod mržnje, a ne ljubavi.
Smatramo da podrška ovakvom jednom
projektu donosi dobrobit na više polja, prvi put mi
Bošnjaci Sjeverne Amerike imamo priliku aktivno
učestvovati u proizvodnji bh filma, najvećeg
izvoznog brenda iz BiH, posebno pomoći našim
sestrama, majkama, kćerima, Bošnjakinjama da
njihovu tragičnu istinu vidi cijeli svijet.
Za sve informacije u vezi Fondacije i filma možete
dobiti na
www.bareskin.co.ba
www.golakoza.co.ba
www.fkbsa.co.ba
Kontakt osobe:
S A D : d r. E d i s a To k o v i ć , m a i l ;
[email protected]
Kanada: prof. Emir Ramić mail; [email protected]
BiH: Almir Šahinović, tel; +387 63 899 339, mail;
[email protected]
Poslovno povezivanje građana Bosne i Hercegovine u Matici i Dijaspori
PLANOVI ZA BOLJU
BUDUĆNOST
Piše mr. Eldin Kajević
U okviru 12-tih susreta Bošnjaka Sjeverne
Amerike, u Seattle (WA) po prvi put je zvanično
predstavljena BiH Poslovna Asocijacija Sjeverne
Amerike koja je formirana na inicijativu KBSA 2006.
godine u Chicagu.
Prisutnima na prezentaciji Poslovne
Asocijacije je predstavljena vizija i misija Asocijacije
kao i plan rada.
Misija poslovne asocijacije je da uveže
stručnjake i poduzetnike iz Sjeverne Amerike u cilju
ostvarivanja komunikacije, međusobne saradnje,
zajedničkih akcija, te pomoći BiH ekonomiji.
Viziju asocijacije čine aktivnosti na:
- Stvaranju mosta saradnje među dijasporom na
poslovnim poljima
- Stvaranju mosta saradnje između dijaspore i
matice
- Prenošenju ekspertnog znanja iz dijaspore u
maticu
- Pružanju ruke BiH kompanijama i otvaranje vrata
sjeverno-američkog tržišta
- Ulaganju u mala i srednja preduzeća u BiH kroz
kapital iz dijaspore
Predstavljene su i 4 faze razvoja poslovne
asocijacije koje čine okosnicu plana rada u budućem
periodu.
Prva faza predviđa stvaranje baze podataka
stručnog kadra (rukovodioci i profesionalni kadar),
privatnih poduzetnika kao i studenata. Aktivnosti u
ovoj fazi će biti moguće implementirati
uspostavljanjem koordinacija po gradovima i
regijama SAD i Kanade. Također, poslovna
asocijacija je ušla u partnerstvo sa web portalom
www.bihbusiness.com.
Druga faza predviđa rad sa organizacijama i
industrijama iz matice u cilju identifikovanja
industrija/kompanija iz matice sa izvoznim
potencijalom. Ovdje je riječ od direktnoj pomoći
izlasku BiH kompanija na sjeverno-američko tržište,
omogućavanju prisustva BiH kompanija na
sajmovima u Sjevernoj Americi, kao i promociju BiH
privrede na ovom kontinentu. U istom kontekstu je
planirano aktivnije lobiranje Ministarstava trgovine
država u kojima boravi dijaspora u smjeru stvaranja
uvoznih olakšica za proizvode iz BiH.
Treća faza se odnosi na slanje eksperata iz
matice BiH na stručni rad u periodu od 3, 6 ili 12
mjeseci gdje će eksperti raditi u privrednim
djelatnostima / kompanijima u matici i ponuditi
svoje znanje iz oblasti koje su od značaja za bolju
konkurentnost BiH kompanija
na svjetskom tržištu. Eksperti
će biti adekvatno kompenzirani za
svoj angažman a potrebna finansijska sredstva bi se
obezbjedila kroz partnerstvo sa IRD (International
Relief and Development), odnosno sa finansijskim
institucijama iz BiH. Partnerstvo sa državom BiH je
neophodno u smislu utvrđivanja sektora koji su od
ključnog značaja za privredu Bosne i Hercegovine. U
posljednjoj fazi je planirano formiranje Investicione
grupe i Svjetske banke dijaspore. Prikupljanje
kapitala će se vršiti putem dionica. Kapital prikupljen
ovim putem će se koristiti i u svrhu ulaganja u mala i
srednja preduzeća u BiH sa izvoznim potencijalom.
Kao neophodan korak se nameće i otvaranje ureda u
BiH koji će upošljavati stručnjake iz BiH i koji će u
saradnji sa vladinim institucijama nuditi pomoć pri
investiranju investitorima iz dijaspore. Na kraju
predstavljanja asocijacije je upućen apel prisutnima
da kupuju BiH proizvode i predstavljen je logo
agencije Kupujmo Domaće.
Mr. Eldin Kajević
BiH Poslovna Asocijacija Sjeverne Amerike
Glavni koordinator, SAD i Kanada
[email protected]
15. juni 2007
bosnjacka
5
U gradu Seattle, država Washington, održani 12 Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike
NOVA ERA IABNA
I KBSA
Skupština IABNA usvojila Akt o namjeri osnivanja
Mešihata na tlu Sjeverne Amerike, Skupština KBSA
usvojila izmjene Statuta KBSA, položen kamen temeljac za
izgradnju džamije u Seattle, održana osnivačka sjednica
Sevdah Institute North Amerika, sljedeći Susreti u St.
Louisu maj 2008. godine.
Ovogodišnji Memorial Day protekao je u
znaku najvećeg okupljanja Bošnjaka na
sjevernoameričkom kontinentu. Ovaj put u gradu
Seattle, na zapadnoj obali USA. Bila je to prilika da i
Bošnjaci koji žive u ovom dijelu USA pokažu svoje
gostoprimstvo i domaćinstvo što im je svakako
uspjelo. Bogat program za Susrete bilo je teško
pratiti u svakom momentu, ali ćemo pokušati da
donesemo najznačajnije detalje.
Islamska Zajednica u Seattle na čelu sa
Abdulahom ef. Polovinom i Dr. Muhamedom
Saračevićem uspjela je da odlično obavi sve pripreme
za Susrete ove godine. Stigli su i mnogobrojni gosti iz
Sarajeva: Reis-ul ulema Mustafa ef. Cerić, Član
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dr. Haris
Silajdžić, Potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović;
gosti iz Norveške predvođeni gl. imamom Senaidom
Kobilicom, kao i mnogobrojni gosti širom Sjeverne
Amerike, od kojih su neki letjeli avionom i po 5-6 sati.
Započelo je sa Mevludom u petak na kojem su
učestvovali svi imami Islamskih Zajednica Sjeverne
Amerike (Muhamed Hasić iz St. Louisa nije iz
zdravstvenih razloga bio prisutan). Veličanstven
prizor u prostorijama Islamske zajednice u Seattle,
koji je uveličao hor IZ Seattle sa izvođenjem ilahija.
Mevludu je prisustvovao i Reisu-l-ulema Mustafa
Cerić.
U subotu je održan okrugli sto na temu
“Nacionalni program Bošnjaka realnost ili utopija”,
gdje su učešće uzeli prof. Emir Ramić, Dr. Muhamed
Saračevic, Bakir Izetbegović i Reis Mustafa Cerić, a
kasnije se pridružio i Dr. Haris Silajdžić.
Također je održana i Skupština IABNA.
Skupštini je prisustvovalo oko 50 delegata iz skoro
svih džemata širom Sjeverne Amerike, a jedna od
najvažnijih odluka jeste usvajanje Akta o namjeri
osnivanja Mešihata Sjeverne Amerike, kao i
Prijedloga Statuta Mešihata. Prezentirana je i podjela
na Medžlise, gdje bi po regijama bili postavljeni
glavni imami.
U večernjim satima u subotu, prisustvovali
smo svečanoj kongresnoj večeri, koja je održana i
Nile Banquet Centru, uz bogatu trpezu i prepunu
dvoranu, nastupilo je nekoliko folklornih društava,
popularni Al Dino i Mary Sherhart, a prisutnima su se
obratili Dr. Muhamed Saračević ispred domaćina,
Emir Ramić ispred UO KBSA, Senad ef. Agić, gl. imam
za USA, Bakir Izetbegović, Bisera Turković
ambasador BiH u USA (prisutna je bila i Filomena
Nikolić, glavni Konzul), zatim Reis Mustafa Cerić i dr.
Haris Silajdžić.
U nedjelju je održana Skupština KBSA.
Skupština je pod predsjedavanjem Muhameda
Saračevića protekla u radnoj atmosferi i otvorenim
diskusijama posebno kad je riječ o izmjenama
postojećeg Statuta KBSA i načinu izbora novih
članova Upravnog Odbora KBSA. Uslijedilo je i niz
prezentacija od kojih izdvajamo prezentaciju
Poslovne asocijacije od strane Eldina Kajevića, zatim
prezentacija Edina Ćohodarevića o izborima u BiH i
važnosti glasanja, prezentacija Bošnjačkog
Radio Muslimanski Glas
Muslimanski Glas se redovno emituje u
New Yorku
svake srijede navečer od 9:00-9:30,
na talasima
nezavisne radio stanice WNYE 91.5 FM
Savjetodavnog vijeća, prezentacija Kanadskog
humanitarnog društva, zvanične humanitarne
organizacije KBSA, prezentacija Agencije Answer to
genocide i dr. Također je održana i konstitutivna
sjednica Instituta Sevdaha Sjeverna Amerika čiji je
predsjednik Mary Sherhart. U nedjeljno poslijepodne
održana je Smotra folklora i koncert Al Dina. U
ponedjeljak je uz prisustvo Ambasadora Bisere
Turković i Bakira Izetbegovića održana tribina o
registrovanju glasača za izbore u BiH, nakon koje je
uslijedila donatorska akcija za KBSA, kojom prilikom
je skupljeno oko 30 hiljada dolara za potrebe rada
KBSA.
M. M.
6
15. juni 2007
bosnjacka
ONLY !
$10900
$18900
$16900
$18757
20
0
FI 0 P
R O
E N
B T
IR IA
D C
2004 DODGE RAM 4X4
$9995
McMAHON
PONTIAC - GMC
2003 CHEV MALIBU
2004 MAZDA TRIBUTE
2006 JEEP GRAND CHEER
$14718
2004 HONDA CIVIC
$21971
2007 CHEV EQUINOX
$16995
LATIF KALIĆ
Sales Representative
314-659-6543
3295 S Kingshighway
St. Louis, MO 63139
$12900
2005 FORD MUSTANG
$8757
$15982
FINANSIRAMO VAŠU KUPOVINU
2 GODINE ILI 100000 MILJA
POWERTRAIN WARRANTY
2003 MITSUBISH MONT SPORT
2004 CHEV CAVALIER
2006 BUICK LACROS
15. juni 2007
bosnjacka
7
Četvrti godišnji bosanskohercegovački filmski festival,
BHFFTM 2007. održan u New Yorku
ZLATNE JABUKE ZA
GRBAVICU I KARNEVAL
Piše Amra Turalić
U New York-u prošloga mjeseca održan Četvrti godišnji
bosanskohercegovački filmski festival, BHFFTM 2007.
Prošloga mjeseca je u poznatom Tribeca
Cinemas u New York-u, završen Četvrti godišnji
Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFFTM).
Festival, čiji je cilj predstavljanje najboljih filmskih
ostvarenja od novih i međunarodno priznatih
bosanskohercegovačkih reditelja, uključio je ove
godine u svoju selekciju i filmove iz šireg regiona, koji
su se bavili temom Bosne i Hercegovine.
Za vrijeme dvodnevnog festivala, Njujorškoj
publici je prezentirano 12 igranih, kratkih, i
dokumentarnih filmova. Selekcija je bila uži izbor od
oko 30 primljenih prijava za ovogodišnji festival, koje
su došle iz zemalja kao što su Bosna i Hercegovina,
Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Austrija,
Australija i Nizozemska, te ujedno sačinjavaju
najznačajnija filmska ostvarenja u protekle dvije
godine.
Ova jedinstvena manifestacija privukla je
veliku pažnju, kako opće njujorške javnosti i
bosanskohercegovačke dijaspore u New York-u i šire,
tako i američkih i bosanskohercegovačkih medija,
filmskih radnika i umjetnika. Četvrti BHFFTM je i ove
godine selekcijom filmova oduševio veliki broj
posjetilaca i time utemeljio svoje značajno mjesto u
njujorškom filmskom okruženju.
O oduševljenju publike govore i riječi Jenny
Halper, jedne od prisutnih na BHFFTM-u: -Prelijepe
priče, odlična gluma, a i savršena lokacija predivno iskustvo! Dino Dedić, također posjetilac
festivala, je rekao da je "ovogodišnji filmski festival
bio jako dobro posjećen, što je odličan testament o
dobroj organizaciji, kao i o kvalitetu rada koji je ušao
u pripremu ovog kulturnog događaja."
Ove godine, BHFFTM je dodijelio "nagradu
publike' za najbolja filmska ostvarenja u kategoriji za
najbolji kratki ili igrani film, i za najbolji dokumentarni
film. Obje nagrade su bile dodijeljene u znak sjećanja
na poznatog bosanskohercegovačkog reditelja, i
tadašnjeg predsjednika udruženja filmskih radnika,
Benjamina Filipovića, kome se djelimično pripisuje
ideja o organizovanju ovakve jedne filmske
manifestacije na prostorima Sjedinjenih Američkih
Država. Shodno tome, glumac Uliks Fehmiu, jedna od
vodećih uloga iz Filipovićevog filma "Dobro uštimani
mrtvaci", je nakon završenog filmskog programa u
subotu, 12. maja, pred punom dvoranom Tribeca
Cinemas proglasio pobjednike ovogodišnjeg
festivala, koji su dobili po "Zlatnu Jabuku". "Zlatna
Jabuka" je oficijalna nagrada i simbol BHFFTM -a,
koga je dizajnirala bosansko-američka umjetnica
Aida Šehović i koja će se od ove godine dodjeljivati
najboljim filmovima izabrani od stane publike.
U konkurenciji za najbolji kratki ili igrani film
nalazila su se između ostalog i poznata imena filmova
kao što su "Armin", Ognjena Sviličića, "Sve džaba",
Antonia Nuića, "Mama i tata", Faruka Lončarevića,
"Karaula", Rajka Grlića, "Sretan put Nedime", Marka
Šantića, "Kako smo se igrali", Samira Mehanovića, te
"Grbavica", film Jasmile Žbanić, koji je dobio "Zlatnu
Jabuku" za najbolje filmsko ostvarenje u ovoj
kategoriji. Značajnu pažnju također je privukao i
kratki film "U ime sina", Haruna Mehmedinovića,
mladog i talentovanog bosansko-američkog reditelja
čiji će se radovi u budućnosti pratiti sa velikim
interesovanjem. Među konkurentima u kategoriji za
najbolji dokumentarni film nalazili su se "Izjava
710399", Refika Hodžića, "Dvije sestre - priča o
ljubavi" i "Za kim zvono zvoni", filmovi Džemala
Šabića, a "Zlatnu Jabuku", za najbolji film u ovoj
kategoriji dobio je "Karneval", film Alena Drljevića,
zasnovan na istrazi crnogorskog novinara o sudbini
nestalih izbjeglica, koji su tražili sklonište u Crnoj Gori
za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
Organizatori ovogodišnjeg BHFFTM-a su bili
jako zadovoljni odazivu na konkurs, velikom broju
posjetilaca, te oduševljenju publike selekcijom
filmova i organizaciji festivala a pripreme za naredni
filmski festival
BHFF 2008 su već u toku.
(Za dodatne informacije, posjetite web-stranice
www.bhffnyc.org, www.voiceofbh.org,
www.academybh.org, www.tribecacinemas.com)
Naša zabrinutost
Bosni i Hercegovini je pred vratima ljetna
sezona, što znači dolazak turista, poboljšanje
ekonomije, povećan broj radnih mjesta u
ugostiteljstvu i turizmu, i sve ono što donosi
desetine i stotine hiljada gostiju.
Turizam za Bosnu i Hercegovinu je jedan
od značajnih faktora ekonomskog prosperiteta, i
to potvrđuju i reklame na CNN-u koje promovišu
turizam u BiH. Pitanje je ko su ti turisti koji
masovno dolaze u BiH, ko su turisti koji od početka
juna do kraja septembra osvježe Bosnu i
Hercegovinu mirisom života i suživota, kao što je
nekad bilo prije '92? Ko su turisti koji osiguraju da
napuštene kuće i stanovi u malim i velikim
mjestima ožive, da svaki restoran, kafić i kulturni
objekat se maksimalno napuni, da večernja korza
u svakom gradu budu što bučnija i življa?
ZAŠTO
REPUBLICI
SRPSKOJ
SMETA BIH
DIJASPORA?
Zašto Republika Srpska
svim silama pokušava da
oduzme pravo bh.
Dijaspori na dvojno
državljanstvo?
Ne, to nisu klasični turisti koji posjećuju
Francusku, Španiju, Italiju, London, New York itd,
nego su to Bosanci i Hercegovci koji smatraju
Bosnu i Hercegovinu omiljenom i skoro jedinom
destinacijom za svaki svoj godišnji odmor. To su
Bosanci i Hercegovci koji unesu u BiH više od 6
miliona maraka godišnje, to su Bosanci i
Hercegovci koji čuvaju ekonomski mir u Bosni i
Hercegovini, to su najveći i najuspješniji
ambasadori BiH u svijetu. To su oni isti Bosanci i
Hercegovci koji su protjerani iz te svoje zemlje a
koji nisu spremni da je zaborave, već usprkos svim
negativnim zbivanjima dolaze nazad i pomažu
svoju zemlje.
Nisu to samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi, to su
Bosanci i Hercegovci. Svojim dolaskom oni
pomažu cijelu BiH! To su ljudi koji ne traže ništa od
BiH, a sve za nju dadoše. Jedino što traže je
uzajamno poštovanje, traže da imaju pravo da i
dalje budu građani BiH bez obzira gdje se nalaze
i bez obzira na razloge zašto su tamo gdje su sada.
Zauzvrat RS (poslanici u Parlamentu BiH iz
RS-a) vrše sve moguće opstrukcije da Bosancima i
Hercegovcima u dijaspori oduzmu pravo na njihov
identitet, da im oduzmu pravo na dvojno
državljanstvo.
SSDBiH smatra da su opstrukcije iz RS-a,
u ovom bitnom procesu izmjene člana 17. Zakona
o državljanstvu, vid kršenja ljudskih prava i
tražimo od Vlade BiH da ne odustane i da se, bez
obzira na sve prepreke i odbijanja, ovo pitanje
mora što skorije riješiti, kako bi zaustavili
katastrofalni val gubitka BiH državljanstva u
dijaspori.
Bosna i Hercegovina ne može i ne
smije dozvoliti da izgubi 25% svojih
građana. Političke igre ne smiju biti umiješane u
ovo životno pitanje, jer politika nas je protjerala iz
Domovine i nemojmo dozvoliti i da nas za vjekevjekova otjera.
Nije ovo zahtjev samo Bošnjaka ili Hrvata,
ovo je zahtjev svih Bosanaca i Hercegovaca. Još
jednom se pitamo, čega se to plaši RS?
Senada Softić-Telalović
Predsjednica Svjetskog saveza dijaspore BiH
(SSD BiH)
8
15. juni 2007
bosnjacka
Organiziranje Bosanaca i Hercegovaca u Dijaspori
Uspješno okončani Peti Kaimijini
Bosnian Professional
Network
KAIMIJAI
NA KULA
U britanskom gradu Birmingem 23. juna zvanično će
biti oformljena mreža Bosnian Professional Network
ili BPN, koja je djelujući do sada samo u Velikoj
Britaniji sada pokušati da objedini Bosance i
Hercegovce u cijelom svijetu. Organizacija je
zamišljena kao tehnokratska platforma koja će
funkcionirati kao vrsta interface-a za virtualno
okupljanje visoko i akademski obrazovanih stučnjaka
tj. "Professionals" porijeklom iz Bosne i Hercegovine i
prijatelja BiH , bez obzira na nacionalnu pripadnost i
religijsko opredjeljenje. Cilj BPN-a je da poveze BH
profesionalce i njihove prijatelje, tj osobe koje su na
neki od sljedećih načina dokazale da su jako uspješne
u svojoj struci: -u posjedu visokog Bs.C ili
akademskog Ms.C obrazovanja (tehničke i prirodne
nauke, ekonomija, pravo, management); -doktori
nauka (Ph. D); -zaposleni u multinacionalnim
kompanijama; -uspješni biznismeni.
Ciljevi BPN temelje se prije svega na pokušaju da da
se okupi Bosanski "Crème de la Crème ili Kajmak"
virtualno preko BPN portala. Sa ovim uvezivanjem
BH profesionalaca oformila bi se tehnokratska
platforma globalnog karaktera koja bi: plasirala i
promovirala ideje, projekte i inicijative na najvišem
tehničkom i poslovnom nivou, omogućavala
međusobno uvezivanje profesionalaca
bosanskohercegovačkog porijekla, lobirala u
svjetskim multinacionalnim kompanijama,
regrutirala mlade bosanske talente u velike
multinacionalne kompanije, pružala stručne usluge
bosanskohercegovačkim preduzećima, organizovala
konferencije, sipozijume i workshops i monogo još
toga drugoga.
Za sve dodatne informacije i eventualnu želju da
postanete dio ove mreže, posjetite www.bpn.ba. Do
sada su interesovanje pokazali Bosanci i Hercegovci
iz Švedske, Austrije i USA. Kontakt osoba je Sadat
Kolonić.
Italija gradove Jajce i Piacenzu povezali njihovi građani
MOSTOVI POVEZIVANJA
Udruženje “Bosna i Hercegovina van granica” koja
djeluje kroz inicijative socijalno kulturnog karaktera
vezane za BiH i njene građane koji žive u Italiji,
posebno u Piacenza - i, kao i pri inter-kulturalnoj
razmjeni u
lokalnom društvu preko kulturnih
susreta, u saradnji sa udruženjem “Zajednica
građana BiH Bosna u srcu “ sa sjedištem u Rimu, uz
dogovor sa BiH Ambasadom u Italiji i lokalnih
institucija (Opština i Provincia Piacenza) i Opštinom
Jajce, organizovali su u Piacenci 8. i 9. juna susret
pod nazivom “Piacenza Jajce, spona preko njihovih
građana” Ovom inicijativom predviđeni su
mnogobrojni susreti između načelnika Opštine Jajce i
predstavnika Provincije i Opštine Piacenze prilikom
čega se diskutovalo i pripremio adekvatan protokol
saradnje te dogovorilo njegovo potpisivanje
najvjerovatnije sljedeće jeseni u Jajcu.
U Sali Galerie Ricciodi održan je okrugli sto na temu “
Jajce Projekat Unesco u okviru saradnje sa gradom
Piacenza” na kojem su učestvovali predstavnici
italijanskih institucija (Opština Piacenca i Italijansko
Ministarstvo za kulturu), jedan predstavnik Unesco
-a iz Venezie, Dubravko Lovrenović, predsjednik
Komisije za očuvanje kulturne baštine BiH, Nisvet
Hrnjić načelnik Jajca, zatim Stefano Fugazza,
Direktor Galerije Ricciodi iz Piacenze. Ovom prilikom,
prikazan je i dokumentarni film “Jajce vrata između
istoka i zapada”
U Zvorniku su u nedjelju 10. juna završeni Peti
Kaimijini dani, kulturno-vjerska manifestacija koju
je i ove godine organizirala Bošnjačka zajednica
kulture Preporod i Medžlis Islamske zajednice
Zvornik. Tokom tri dana trajanja manifestacije
upriličeno je niz kulturnih i vjerskih sadržaja, od
kojih je centralno mjesto zauzela promocija
sabranih tekstova zvorničkog imama, rahmetli
Hifzije Suljkića, koje je u tri knjige objavila BMG
Bosanska medijska grupa iz Tuzle. Na promociji
knjige istaknuvši njen značaj za kulturnu i vjersku
baštinu Bošnjaka Podrinja govorili su: Mehmed
Pargan, Kemal Bašić, Šefko Sulejmanović, Adnan
Jahić i Ismet Bušatlić. Čast zvaničnog proglašenja
susreta otvorenim pripala je načelniku općine
Zvornik Zoranu Stevanoviću, koji je u nadahnutom
govoru čestitao Bošnjacima Zvornika održavanje
Petih Kaimijinih dana, te poželio Bošnjacima da se u
svom gradu osjećaju ugodno i sigurno: -Ovo je vaš
grad i želim da budete u njemu sretni. Pozivam vas
da se vraćate u Zvornik i gradite suživot kao što je to
bilo nekada. Proglašavm ovu kulturno-vjersku
manifestaciju otvorenom, kazao je Stevanović.
Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa
Islamske zajednice Zvornik, u svom obraćanju
Bosanci u svijetu
EDINA PLIČANIĆ: DIVA
SVJETSKOG GLASA
Edina Pličanić, tridesetogodišnja prvakinja baleta
zagrebačkog HNK, još je jedna uspješna mlada žena iz
mnogobrojne bh zajednice koja postoji i djeluje u
hrvatskoj prijestolnici. Solistkinja prestižnog teatra od
2000. godine umjetnica, upravo, interpretira ulogu
Odette i Odilije, bijelog i crnog labuda, u "Labuđem
jezeru", baletu čuvenog Pjotra Iljiča Čajkovskog, koji je
na scenu postavio slavni engleski koreograf Derek
Deane.
Bivši prvak Kraljevskog baleta iz Londona, Deane je
davno ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao tvorac
najatraktivnije baletne predstave "Labuđeg jezera", sa
120 interpreta. Magija njegove postavke je u činjenici
da umije od klasičnog baleta napraviti unosan i
privlačan spektakl, najvišeg nivoa. Spoljnom efektu i
ljepoti predstave doprinijele su Dženisa Pecotić, još
jedna Bosanka, i Roberta Guidi Bagno, znalačkom
scenografijom i savršenim kostimima.
Balet stavlja naglasak na ličnost glavne protagonistice,
pa je Edina Pličanić još jednom pokazala svoju
ogromnu nadarenost i tehničku sposobnost koju,
godinama, uspješno, održava. Zrelost joj pomaže u
pravljenju idealnog umjetničkog izražavanja, te čini
njezin napredak više nego primjetljivim. Tako je uloge
dviju oprečnih ličnosti: Crnog i Bijelog labuda, ne samo
interpretirala
besprijekorno, nego
je objema ulogama
podarila ležernost što
otkriva tehničko
savršenstvo i
neograničen talenat.
G o s t H N K- a E r i s
Nezha, sasvim se
p r i l a g o d i o
genijalnosti igre
Edine Pličanić,
dokazavši još jednom, da je idealan partner i veliki
igrač.
Publika, svaku večer nagrađuje frenetičnim pljeskom
njihove jedinstvene izvedbe. Edina Pličanić koja je
nedavno bila počasna gošća Teatra u francuskom gradu
Orléansu, pored izvođenja cjelokupnog, klasičnog
repertoara, rado pleše sa trupama savremene igre,
poput "Atelier Choréographique" i "Croatia". Bila je
jako dobro primljena i u Den Haagu, kada je
učestvovala u međunarodnoj predstavi "Muzika za
ples". Prije šest godina dobila je Nagradu "Ana Roje" a
2003, Priznanje hrvatskog glumišta.
Džana Mujadžić
15. juni 2007
bosnjacka
Drita Haziraj u posjeti Americi
dani u Zvorniku
9
Fadil Bradarić
BOSANSKOHERCEGOVAČKA
PONOVNO
MAJKA
TEREZA
IGRADU
prisutnim Zvorničanima, koji su došli iz svih krajeva
BiH i dijaspore, zahvalio se brojnim gostima i
prijateljima koji su podržali ovu manifestaciju,
kazavši kako ona iz godine u godinu dobija obrise
relevantnog kulturnog događaja u cijelom Regionu.
Navečer, drugog dana održavanja Kaimijinih dana,
u okviru izvrsne književne večeri, dodijeljena je
posthumno plaketa za životno djelo Hifziji Suljkiću,
koja je uručena njegovom sinu Nurudinu. U ime
porodice Nurudin Suljkić se zahvalio organizatorima
što su prepoznali kvalitet i značaj djela njegovog
oca Hifzije Suljkića (1925-2002.), te što je edicija
Sabranih tekstova u tri knjige (Islamske teme i
narodne poslovice, Islamska baština u Bosni i
Hergovini i njenoj okolini i Islam u bošnjačkoj
narodnoj poeziji) ugledala svjetlo dana.
U okviru ovoga programa dodijeljena je i književna
nagrada Hasan Kaimija književniku Isnamu Taljiću,
za djelo Tajna knjiga Endelusa, a dodijeljene su i
nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola za
najuspjelije literarne radove.
U objektu Muzejske zbirke (kasina) u Zvorniku
otvorena je izložba slika Ismeta Šehmehmedovića,
a na otvaranju izložbe književnik Nijaz Alispahić
recitirao je svoje stihove, povezujući zavičajne
motive
njegove poezije sa izloženim slikama.
Izložbu je otvorio Sead Hambiralović, dugogodišnji
radnik na razvoju kulture u rodnom mu Zvorniku,
koji je doputovao iz Švedske da bi popratio ovu
manifestaciju. Odigrana je i pozorišna predstava
Kaimija, po tekstu Derviša Sušića, a u izvedbi
sudenata ADU iz Tuzle.
U okviru vjerskog programa u petak 8. juna održano
je večer zikra, dok je u subotu u naselju Kraljevići
kod Sapne otvorena tekija Šejh Mehmed ef.
Hafizović. U nedjelju je u završnici ove
manifestacije proučen mevlud na Kula Gradu, na
kome je prisustvovao veliki broj posjetilaca.
Engleska
Razmjena đaka i
studenata
Bosanskohercegovačko udruženje Bosnia Appeal u
Engleskoj pokrenulo je aktivnosti na razmjeni studenata
i đaka između Bosne i Hercegovne i Velike Britanije.
Ovaj servis je pokrenut da pomogne đacima i
studentima iz BiH da pronađu odgovarajući aranžman
za đačku ili studensku razmjenu u Velikoj Britaniji. Uz to
Bosnia Appeal trenutno radi na projektu uspostavljanja
kontakata između bosanskih i engleskih organizacija, sa
ciljem otpočinjanja intenzivnije kulturne-humanitarneinformativne-privredne saradnje između dvije zemlje.
Svi koji su zainteresovani da se uključe u razmjenu
mogu kontaktirati putem elektronske pošte na adresu
[email protected]
Priča o sedmočlanoj familiji Kulović, kod Gračanice,
dirnula je sve - i one u Bosni i Hercegovini i u Americi,
pa je zahvaljujući baš tim ženama, muškarcima, djeci,
koja ovdje rastu i ne vjeruju da ima njihovih vršnjaka
koji ne mogu sebi priuštiti ni tri dnevna obroka, za
familiju Kulović iz Gračanice prikupljeno i uručeno
preko 70.000 američkih dolara
"Naša Realnost" je najupečatljivija slika socijalno
ugroženog stanovništva Bosne i Hercegovine, sa
kojom smo se i mi susreli i slikom i djelom se uvjerili,
od kako je počelo emitovanje satelitskog programa
televizije Bostel. Vidjeli smo jednu ženu, zelenih
očiju, koja vraća nadu i vjeru, baš onim
najugroženijim, u neku
ruku odbačenim ili
zaboravljenim u
toj zemlji što se Bosnom i Hercegovinom zove.
Vidjeli smo o kakvom insanu je riječ. Perom i
kamerom evidentira svaki uručeni dolar ili marku, a
vjerovatno i sama je na granici životne egzistencije.
Priča o sedmočlanoj familiji Kulović, kod Gračanice,
dirnula je sve - i one u Bosni i Hercegovini i u
Americi, pa je zahvaljujući baš tim ženama,
muškarcima, djeci, koja ovdje rastu i ne vjeruju da
ima njihovih vršnjaka koji ne mogu sebi priuštiti ni
tri dnevna obroka, za familiju Kulović iz Gračanice
prikupljeno i uručeno preko 70.000 američkih
dolara, što organizovanim humanitarnim sijelima,
što pojedinačnim donacijama i donatorima. Sve je
to uredno evidentirano u evidenciji Drite Haziraj, pa
će za otprilike mjesec dana ova familija useliti u
novu kuću sa novom sudbinom i životnim
p o g l e d i m a . O va , b e z s u m n j e
bosanskohercegovačka majka Tereza, pored
familije Kulović, u prošloj godini uspjela je obići i
pružiti neophodnu pomoć još za 284 familije sa
sličnim sudbinama. Nekog zaposliti, nekom dovesti
struju, opremiti kupatilo, popraviti krov svaka priča
i posjeta koja zahtijeva pomoć i davanje nade za
ljepšu budućnost. Drita Haziraj odazvala se pozivu i
gostoprimstvu televizije
Bostel da posjeti Ameriku i da u obilasku naših
zajednica izrazi još jednu zahvalnost svima koji su
se odazvali u solidarnosti za familiju Kulović. Ali, na
žalost Kulovići nisu jedini. Ima i američka "Naša
Realnost".
Prilikom kratkotrajnog gostovanja u Saint Louisu,
"majka Tereza" se upoznala i sa našim sudbinama i
realnošću, pa sigurno nećemo pogriješiti ako
kažemo da je za proteklu godinu dana iz Sanit
Louisa u humanitarne svrhe, što pojedinačnih
sudbina što donatorskih institucionalnih sijela
prikupljeno ni manje ni više nego 200.000 dolara.
Opet zahvaljujući svim tim organizatorima,
muzičarima, medijima koji obično za takve prilike
svoje usluge ne naplaćuju, kao i mnogim vlasnicima
sala za rentanje, zbog kojih je i taj humani efekat još
veći. Elem, posjeta Drite Haziraj i poređenja " Naših
Realnostii" pokrenula je ideju za formiranje Fonda
naše realnosti koji bi djelovao i u Bosni i Hercegovini
i u Americi. Iznos članarine nije uvjetovan, a
osnovna zadaća je činiti dobra i humana djela i imati
jedan fond koji bi mogao još brže i efikasnije
djelovati u slučajevima i situacijama, neophodnim
za pomoc. I bosanskohercegovačka i američka
fondacija bila bi pod okriljem Drite Haziraj, pa evo
prilike da posjetu već dokazanog humaniste
iskoristimo i za jačanje naše realnosti i solidarnosti.
Smajo Bukvić, majstor izvorne muzike
PET DECENIJA DRUŽENJA
SA PJESMOM
Smajo Bukvić zaista ima bogat
repertoar kako napisanih tako i
otpjevanih pjesama izvorne muzike, a
generacije Bošnjaka znaju ga i
njegovu pjesmu, kroz grupu Mahovski
Slavuji. Pet decenija nije malo od kako
Smajo njeguje ovu vrstu muzike koja
govori i održava običaje naše lijepe
Bosne, a u svemu tome je imao veliku
podršku od svoje porodice, posebno
od svoje supruge i sina Refika. Smajo i
Refik pjevaju baš kao što i grupa nosi
naziv - kao slavuji. Također i sin Teufik
je muzičar pa možete zamisliti život
jedne porodice koja je sve u životu
posvetila muzici.
VAŠ MORTGAGE LOAN OFFICER - DEVET GODINA ISKUSTVA
BRUNO MRUCKOVSKI
Smajo Bukvić iz grupe
Mahovski Slavuji nedavno je napravio
novi uspjeh štampajući CD u
produkciji Sarajevo Disk. Smajo je do
sada napisao 488 pjesama.
H. Smajić
314-638-3000 OFFICE
314-583-1112 CELL.
8707 Gravois Rd.
UVIJEK NA RASPOLAGANJU ZA TERMINE
*Equal Housing Lender
10 15. juni 2007
bosnjacka
Zapis iz biblioteke u Čikagu
Piše Azra Heljo
BOSANSKA MAJKA
Biblioteka u Čikagu počela sa promotivnim projektom o bosanskij majci.
Prvi put održana promocija sjećanja i žive riječi. Priča unuka lijepe
Šantićeve Emine, kako je unuk upamtio svoju nenu. Uspjela promotivna
prezentacija gdje svako od nas može biti promotor
Biblioteka me uvijek podsjeti na studentske
dane. U njoj smo, oni koji su željeli završiti fakultet,
provodili najviše vremena učeći i potajno gledajući
neko drago lice. Studentskih dana više se sjećamo
po tome i grahu u menzi Nedžarića i Bjelava, nego
po profesorima koji su nam davali znanje za životno
opredjeljenje, koje nam je većini ratni vihor oduzeo,
a život u tuđini naučio novim o kojima nismo ni
sanjali. Danas nas u biblioteku vodi želja i nostalgija
za našom lijepom pisanom riječju, za susretom sa
našim stvaraocima, a bogami i želja da susretnemo
drage prijatelje. Kako Čikago ima tu sreću da ima
svoju bosansku biblioteku, a zahvaljujući njenoj
voditeljici, Seleni Seferović, skoro svakog mjeseca,
priušti nam jedno duhovno i kulturno osvježenje.
U okviru redovnih aktivnosti, prezentacije
najnovijih ostvarenja bosanskohercegovačkih
stvaralaca, u narednom periodu mnogo više pažnje
bit će posvećeno ženi, majci i našoj djeci. Tako je u
subotu, 19. maja u povodu Dana majki, održana
promotivna prezentacija na temu bosanske majke,
koja je ujedno bila početak novog projekta.
Prezentacija sjećanja i žive riječi prezentera. Svoje
majke sa najtananijim osjećanjima, sjećanjima koja
su tako živa i žalom što su mnoge napustile
ovozemaljski dunjaluk, ali ne i srca svoje djece,
predstavili su Emira Karabeg, Rasema Dedić, Šefika
Seferović i Azra Heljo. Za veliki broj naših sugrađana
možda je nepoznato da je Mugdim Karabeg, bard
novinarstva, unuk slavne i legendarne Šantićeve
Emine. Tako smo imali jedinstvenu priliku da iz prve
ruke čujemo istinitu životnu priču o lijepoj Emini
Koluder. Čak i fotografija koju je Mugdim napravio
neposredno pred njenu smrt pokazuje ljepotu
opjevanu u pjesmi koja je ušla u antologiju ljubavne
poezije.
Fotografije bosanskih žena bit će sljedeće
godine prikazane na izložbi u okviru Dana majki u
Čikaškom kulturnom centru s ciljem da pokažu svu
ljepotu, snagu, plemenitost, duhovnost i mudrost
naše žene.
U sklopu ove prezentacije prikazane su
kratke biografije Rachel Corrie, mlade djevojke koja
je izgubila svoj život braneći prava Palestinaca,
Irene Sendlerowe, kandidatkinje za Nobelovu
nagradu, a koja je u toku Drugog svjetskog rata
spasila veliki broj jevrejske djece. I naravno, našoj
nani Fati Orlović, koja je već postala sinonim žene
borca za ljudska prava.
Sada ću biblioteku da pamtim i po svim
našim majkama, po lijepim fotografijama izvučenim
iz dragih uspomena i kad čujete poziv za jedno
ovakvo druženje, dođite. To će biti priča i o vašoj
majci, majci Bošnjakinji.
Pravnici Vas savjetuju
TRAFFIC TICKETS
ALL STATES
PROBLEM RIJEŠEN!
NAZOVITE:
636-675-5348
SABINA KALKAN
Šta uraditi kada
se dobije kazna
u saobraćaju "traffic ticket"?
Ukoliko ste napravili saobraćajni prekršaj i od strane policije
zapisani, najkorisnije za vas je da konsultujete pravno lice koje se
bavi ovom vrstom pravne oblasti. Razlog je vrlo jednostavan. Po
američkom drumskom pravilniku, većina saobraćajnih kazni ulazi u
vaš vozački dosije, driving record. Za profesionalne vozače je vrlo
važno da imaju driving record bez poena, jer u suprotnom mogu da
imaju problema oko osiguranja pa čak postoji opasnost da izgube
vozačku dozvolu. Također je bitno da ponekad provjerite svoj driving
record prije nego što krenete u kupovinu auto-osiguranja ili prilikom
zaposlenja kao profesionalni vozač. Ovo isto važi i za vozače
amatere. Uglavnom, da bi izbjegli poene i mogućnost oduzimanja
vozačke dozvole u slučaju saobraćajnih prekršaja, najbolje je da se
konsultujete sa pravnim licima koji se bave ovom problematikom.
U slijedećem broju ćemo nešto više reći o poenima i kako se oni
odstranjuju iz vašeg vozačkog dosijea - driving record-a.
Za više informacija nazovite Sabinu Kalkan.
15. juni 2007
bosnjacka
11
Fata Orlović dočekala svoju pobjedu
CRKVA U KONJEVIĆ POLJU
BIĆE SRUŠENA
Ne vjerujem Kačavendi koji je kriv za sve ovo. On je, da je htio,
mogao davno narediti da se crkva skloni. A nije je trebao ni praviti,
jer u Konjević-Polju nema Srba. Mogao je ovu crkvu napraviti tamo
gdje ona nekome treba. Neću vjerovati ni Dodiku dok prvi majstori
ne dođu i počnu premještati crkvu. Najbolje im i jeste da je sami
maknu, da džaba ne hodamo po sudu - kaže Fata Orlović.
Nakon dugogodišnjih tortura
kojima je bila izložena Fata Orlović,
kojoj je poslije rata u dvorištu kuće u
Konjević Polju sagrađena pravoslavna
crkva, ona je konačno dočekala svoju
pobjedu. Premijer Republike Srpske
Milorad Dodik najavio je da bi uskoro,
najvjerovatnije u narednih nekoliko
sedmica, ova crkva trebala biti
izmještena s imanja Fate Orlović.
Dodik je nakon razgovora s vladikom
zvorničko-tuzlanskim Vasilijem kazao
na konferenciji za novinare da je
dogovoren način na koji će crkva biti
dislocirana i da su već otpočele
aktivnosti na tom planu. "Naravno da
to ima svoju dinamiku i mi ćemo to
provesti u realno najkraćem i najbolje
mogućem vremenu", kazao je Dodik i
dodao da predstoje određene
aktivnosti oko pronalaska nove
lokacije za crkvu.
Već postoje i neka rješenja, a
kako je naveo, nisu još konačna, ali da
nema nikakve dileme da će ovaj
problem oko crkve u Konjević-Polju
biti riješen na najbolji mogući način.
Premijer Republike Srpske i vladika
z v o r n i č k o - t u z l a n s k i Va s i l i j e
konstatirali su tokom razgovora u
Banjoj Luci da je potrebno
predstavljati toleranciju i sve ono što
može da doprinese stabilnosti
ukupnog društva u RS i BiH. Naravno,
ovaj pristanak na toleranciju došao je
nakon žestokih pritisaka prije svega iz
SAD zbog Dodikovog nepristajanja na
reforme u BiH, te ugrožavanja ljudskih
prava u Republici Srpskoj.
Visoki predstavnik i specijalni
predstavnik EU Kristijan Švarc-Šiling
pozdravio je najavljeno postizanje
dogovora između premijera RS
Milorada Dodika i vladike zvorničkotuzlanskog Vasilija o pokretanju
Ramiz Salkić
aktivnosti na relokaciji pravoslavne
crkve u Konjević Polju. Visoki
predstavnik smatra da je dogovor o
relokaciji crkve izuzetno značajan te
da kao takav treba doprinijeti
uspostavi boljih odnosa između
zajednica u Konjević Polju i okolnom
području.
U saopćenju za javnost datom
nakon postizanja ovog dogovora,
premijer RS Milorad Dodik je rekao da
će se relokacija crkve izvršiti u
najkraćem mogućem roku te dodao da
i Srpska pravoslavna crkva i njegova
vlada žele riješti pitanje pravoslavne
crkve u mjestu Divič.
Švarc-Šiling je istaknuo kako
brzo rješavanje ovakvih neriješenih
pitanja na miran i dostojanstven
način, kao što je bio slučaj sahrane
koja je prošlog mjeseca izvršena u
Bratuncu, pomaže da se gradi
pozitivan ciklus povjerenja te da je
ovakav pozitivan zamah od kritičnog
značaja za vraćanje povjerenja među
narode u BiH, saopćeno je iz OHR-a.
Nakon najave premijera RS
Milorada Dodika i episkopa zvorničkotuzlanskog Vasilija Kačavende da će
crkva iz njenog dvorišta biti uklonjena
u narednih nekoliko sedmica, Fata
Orlović kaže kako nakon deset godina
borbe za uklanjanje crkve malo kome
vjeruje.
-Pogotovo ne vjerujem
Kačavendi koji je kriv za sve ovo.
On je, da je htio, mogao davno
narediti da se crkva skloni. A nije
je trebao ni praviti, jer u KonjevićPolju nema Srba. Mogao je ovu
crkvu napraviti tamo gdje ona
nekome treba. Neću vjerovati ni
Dodiku dok prvi majstori ne dođu i
počnu premještati crkvu. Najbolje
im i jeste da je sami maknu, da
džaba ne hodamo po sudu - kaže
Fata Orlović.
Najavu da će crkva iz dvorišta
Fate Orlović biti premještena na drugu
l o k a c i j u , b ra t u n a č k i B o š n j a c i
ocjenjuju dobrim potezom, koji će
doprinijeti boljem međunacionalnom
razumijevanju na ovom prostoru.
-Još bi bolji potez bio da je
crkva uklonjena 2000. godine,
kada su se Bošnjaci počeli vraćati,
a najbolji bi bio da uopće nije
izgrađena na tom mjestu naglašava Ramiz Salkić, poslanik u
Narodnoj skupštini RS iz Bratunca.
Sudeći prema izjavi koju
je dao u Banjoj Luci, episkop
Kačavenda je, čini se, nevoljko
pristao da se "šupica", kako je
svojevremeno nazvao ovu
crkvu, ukloni iz Fatinog
dvorišta.
-Ako je samo crkva u
Konjević-Polju problem u
BiH, onda ćemo to lagano
riješiti - kazao je Kačavenda,
kao da s tim problemom ama
baš nikakve veze nema.
Komentirajući njegovu izjavu,
Salkić ističe kako sporna crkva
svakako nije jedini problem u BiH.
-Nije, međutim, stvar SPCa i vladike Kačavende da se brinu
o tome. Kačavenda ne treba
brinuti o državnim poslovima,
time se bave političari. On treba
svoju vjersku zajednicu
organizirati tako da se brine o
moralnim i vjerskim načelima, da
ne čini zulum nikome i onda neće
biti ovakvih i sličnih problema za
koje nam treba više od deset
godina da ih riješimo - ističe Salkić.
E. H.
Radio [email protected]
BEHAR
bosnian radio program St. Louis
Slušajte vaš omiljeni program u
novom terminu 5.00 - 10.30 PM CT
svake nedjelje
BOSNIAN MEDIA GROUP
istinski
bošnjački radio
P.O. Box 2636
St. Louis, MO 63116-2636
phone 314.494.6512
fax 314.416.1388
www.bosnianmediagroup.com
12 15. juni 2007
bosnjacka
Slovenija
Rehabilitacija djece iz Bosne
i Hercegovine
Društvo bosanskohercegovačkih studenata Slovenije BH4
ove godine nastavlja s humanitarnom akcijom »Podari
osmijeh 4.«, rehabilitacija djece iz Bosne i Hercegovine.
Društvo bosanskohercegovačkih studenata
Slovenije BH4 ove godine želi omogućiti ljetovanje
osnovnoškolskoj djeci koja dolaze iz područja
Hercegovine, Zeničko-Dobojskog i Tuzlanskoga
kantona (BiH). Na tim ruralnim područjima, djeca su
žrtve slabog ekonomskog i socijalnog položaja
roditelja i okoline u kojoj žive, neki među njima su
djeca roditelja povratnika i nemaju uređen status
bivanja, nemaju mogućnosti zapošljavanja i
obrazovanja te se susreću s diskriminacijom i još
uvijek prisutnih poslijeratnih posljedica. Pored djece
iz BiH s njima će ljetovati i 10 slovenske djece, koja
isto tako žive u teškim socijalnim uslovima.
Humanitarna akcija Podari osmijeh
sadržavala je u 2004, kupovinu školske opreme i
računara za osnovne škole u Srebrenici i okolini; u
2005. rehabilitaciju djece iz Srebrenice i okoline
(djeca bez jednog ili oba roditelja) na Debelom rtiču
i u 2006. rehabilitaciju djece iz Unsko Sanskog
kantona (djeca bez roditelja, napuštena djeca ili
zlostavljena djeca) u Velenju i na Debelom rtiču.
Akciju podržavaju Ministarstvo za vanjske poslove R
Zdravko Tolimir u Haagu
REPUBLIKA SRPSKA
UHAPSILA PRVOG
ZLOČINCA!!!
Dvije godine
nakon što ga je Haški
tribunal optužio za
ratne zločine u
Srebrenici i Žepi, u
Bosni i Hercegovini je
uhapšen Zdravko
Tolimir, bivši pomoćnik
generala Ratka Mladića.
Bivši zamjenik
komandanta za
obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba
Vojske Republike Srpske prebačen je u pritvorsku
jedinicu Haškog tribunala.
Haško tužilaštvo smatra da je Tolimir
odgovoran za zločin genocida, udruživanja radi
vršenja genocida, zločine protiv čovječnosti i
kršenja zakona i običaja ratovanja. Na teret mu se
stavljaju istrebljenja, ubistva, progoni, prisilno
premještanje i deportacija Bošnjaka sa područja
Srebrenice u julu 1995. godine.
Tužilaštvo u Haagu je na prijašnjim
suđenjima za zločine u zaštićenim enklavama
Srebrenica i Žepa, koje su pale u julu 1995.
godine, predočilo pisani izvještaj koji je Tolimir
poslao generalu Radomiru Miletiću, tadašnjem
vršiocu dužnosti načelnika Glavnog štaba VRS-a,
u kojem traži pomoć za suzbijanje uporišta Armije
BiH, istovremeno predlažući da bi bilo najbolje da
se u tu svrhu koristi hemijsko oružje.
Tolimir je prvi, i za sada jedini, haški
bjegunac kojeg je uhapsila policija Republike
Srpske. Uhapšen je 31. maja u poslijepodnevnim
satima na području općine Bratunac, u blizini
granice sa Srbijom.
Nakon što je zadržan prvo u pritvoru u
Banjoj Luci, Tolimir je predat vojnicima EUFOR-a,
koji su ga u večernjim satima prebacili u
sarajevski kamp međunarodnih oružanih snaga u
Butmiru, gdje je prošao liječničku kontrolu. U
petak, 1. juna, oko 13 sati, uz pratnju ljekara,
prebačen je u Haag. Kako saznaje Justice Report,
Tolimir boluje od raka.
Pored Mladića i Karadžića, Tribunal traga
još za Stojanom Župljaninom, optuženim također
za zločine u BiH, Goranom Hadžićem, optuženim
za zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj, te
Vlastimirom Đorđevićem, optuženim za zločine
počinjene na Kosovu.
Slovenije i Ambasada BiH u R Sloveniji.
Rehabilitacija djece je ove godine planirana
od 22. do 28. 07. na Debelem rtiču (slovenska
obala), gdje će 45 djece i 4 stručna suradnika iz BiH
te 10 djece iz Slovenije s našom ekipom aktivno
ispuniti vrijeme s interaktivnim radionicama,
izletom, druženjem, igrama, kupanjem i sl.
Djeci se želi omogućiti prijatna
rehabilitacija, poboljšati psiho-socijalno stanje,
pomoći im u podnošenju teške socijalne i
ekonomske situacije u njihovoj državi te
siromaštva, te u djeci preko druženja i interaktivnih
radionica, probuditi osjećaj samopouzdanja i
vlastite vrijednosti te pokazati da postoje ljudi,
kojima nije svejedno.
Glavni pokrovitelji ovogodišnje
humanitarne akcije »Podari osmijeh 4.« su
finansijska družba KD Holding iz Slovenije i ABDS iz
Sarajeva, BiH. Kontakt osoba za sve dodatne
informacije projekta je gđa. Emina Hadžić,
[email protected], i predsjednik Društva Almir
Demirović.
Emina Hadžić
Holandija
DIPLOMSKI RAD ALDE ALAGIĆ
OCIJENJEN ČISTOM DESETKOM
Diplomski rad "Most Korzo" Sanjanke Alde
Alagić (26) na Tehničkom univerzitetu Ajndhovenu,
Odsjek građevinska tehnologija, ocijenjen je čistom
desetkom. Porodica Jusufa Alagića, supruga Emina,
kćerka Alda i sin Adis, kao izbjeglice iz BiH trenutno
žive u holandskom gradu Tilburgu.
Ambiciozna Sanjanka zavoljela je
arhitekturu i za svoj diplomski rad izabrala spajanje
lijeve i desne obale rijeke Sane. Diplomski ispit
odbranila je 29. marta ove godine, a holandska
mediji dali su veliki publicitet sjajnom Aldinom radu.
Otac Jusuf i majka Emina stigli su ovih dana iz
Holandije u rodni Sanski Most. Porodici, prijateljima
i poznanicima pokazuju fotografije i isječke iz novine
o velikom uspjehu svoje kćerke. Sin Adis diplomirao
je fiziku i zaposlen je u poznatoj kompaniji "Philips".
-Naša djeca su u Holandiji stekla
akademske titule, ali nostalgija za rodnim
gradom je velika. Alda ima želju da dođe i
stvara u svom gradu - priča Jusuf Alagić.
-Analizirajući fenomen korza dolazi se
do saznanja da šetači nemaju određeni cilj,
već slijede masu. Jedini vodič šetaču je
struktura građevine koja mu određuje granicu
kretanja i nudi osjećaj sigurnosti. Ovaj
koncept strukture primijenjen je i u mom
projektu za most preko Sane - rekla nam je Alda
u telefonskom razgovoru. (avaz)
Radovan Stanković pobjegao iz zatvora u Foči
ZLOČINAC NA SLOBODI
Radovan Stanković,
osuđen na 20 godina
zatvora za ratni zločin
u Foči, pobjegao je iz
Kazneno-popravnog
doma u Foči. Državna
agencija za istrage i
zaštitu (SIPA)
obaviještena je isti
dan oko 14 sati da je
Radovan Stanković
pobjegao iz zatvora u
F o č i .
Ž e l j k a
Kujundžija, portparol
SIPA-e, kaže da su djelatnici Državne agencije
“stupili u kontakt s policijom Republike Srpske i
policijom u Srbiji”.
“Kriminalističko-istražnom odjelu SIPA-e, kao i
Timu za procjenu prijetnji bezbjednosti i Odjelu za
zaštitu lica i objekata, također su proslijeđene
informacije i naložene mjere koje trebaju poduzeti”,
rekla je Kujundžija, dodavši da je o svim mjerama
obaviješten i državni tužilac Marinko Jurčević,
“kojem je Stanković već prije upućivao prijetnje”.
Pravosnažna presuda Stankoviću je izrečena 28.
marta 2007. godine. Proglašen je krivim jer je 1992.
godine, kao pripadnik Miljevinskog bataljona
Fočanske taktičke brigade Vojske Republike Srpske,
učestvovao u zločinima počinjenim nad civilima sa
područja općine Foča. Prema navodima optužnice,
Stanković je bio jedan od organizatora i nadzornika
u takozvanoj “Karamanovoj kući” u Foči, koja je
služila kao zatočenički centar za žene, a koju su
srpski vojnici zvali “Javna kuća”. Nakon
višegodišnjeg skrivanja, Stankovića je SFOR
uhapsio 9. jula 2002. godine, nakon čega je
prebačen u pritvorsku jedinicu Tribunala u Haagu.
Na suđenje u BiH njegov predmet je prebačen 29.
septembra 2005. godine.
Euro Market & Grill
BISER
3225 Lemay Ferry
St. Louis, MO 63125
314-487-2004
Otvoreni svaki dan!
Mon - Fri 9 AM - 7 PM
Sat 10 AM - 5 PM
Sun 11 AM - 5 PM
BILTEN KONGRESA BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE, broj 3, godina II
Na 12. susretima Bošnjaka Sjeverne Amerike u Seattle-u održana je i Skupština KBSA
U PRAVOM SMISLU
KROVNA ORGANIZACIJA BOŠNJAKA
U okviru 12. Susreta Bošnjaka Sjeverne
Amerike u nedelju 27.05. 2007. godine je održana
8. Skupština KBSA. Skupštini je prisustvovalo 40
delegata iz više od 20 različitih mjesta u SAD i
Kanadi.
Od mnogobrojnog dnevnog reda izdvajamo
sljedeće:
Deklaraciju KBSA koja u svojih 10 tačaka
trasira aktivnost krovne organizacije
sjevernoameričkih Bošnjaka u oblastima:
bošnjačkog nacionalnog pitanja, države BiH i
dijaspore. Deklaracije predviđa aktivnosti KBSA na:
pokretanju inicijative za izradu bošnjačkog
nacionalnog programa, pokretanju inicijative za
formiranje instituta za izradu nacionalnog
programa, izradi novog Ustva BiH, ukidanju
Republike Srpske, izdvajanju Srebenice iz Republike
Srpske, implementaciji Odluke Međunarodnog suda
pravde, nastavaku rada Međunarodnog krivičnog
tribunala sve dok se ratni zločinci ne uhapse i
procesuiraju, formiranju Savjeta za dijasporu i
Vijeća za dijasporu pri Vijeću ministra, animiranju za
registraciju i glasanje na izborima u BiH.
Izmjenama i dopunama Statuta, KBSA
konačno postaje u normativnom smislu stvarna
krovna organizacija sjevernoameričkih Bošnjaka.
Pored dosadašnjih članova Statut predviđa i ulazak
predstavnika svih bošnjačkih organizacija u UO
KBSA. Ono što je posebno važno Statutom je
omogućeno da i Bošnjaci koji nisu nigdje
organizovani mogu ući u UO KBSA. Skupština je
usvojila odluku o formiranju Fondacije za kulturu
sjevernoameričkih Bošnjaka. Tako je i kultura sada
pokrivena oblikom bošnjačkog organizovanja.
Veoma dobro je primljena prezentacija
Poslovne asocijacije Bošnjaka Sjeverne Amerike,
Bošnjačko američkog savjetodavnog vijeća,
Bosansko kanadske humanitarne organizacije.
Na kraju je Skupština na prijedlog
Koordinacije KBSA Chicago, umjesto Kemala Karića,
koji je podnio ostavku zbog obaveza, za novog člana
UO KBSA izabrala Hamdu Hadžiahmetovića.
Skupština je bila odlično pripremljena. Sve
tačke dnevnog reda su bile prezentirane u power
point prezentaciji. Skupštinu je odlično vodio dr
Muhamed Saračević iz Seattla.
Na 8. Skupštini Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike održanoj u Seattlu 27. 05. 2007. godine usvojena je:
DEKLARACIJA KBSA
1. Iako su Bošnjaci dobili nacionalnu
slobodu, njihov nacionalni opstanak je još upitan.
Postoje najmanje dva razloga za neophodnost izrade
bošnjačkog nacionalnog programa. Prvi razlog je što
se o Bošnjacima u svjetskoj političkoj i kulturnoj
javnosti malo zna. Istovremeno nisu prestala
lobiranja u svjetskim centrima moći za veliku Srbiju i
veliku Hrvatsku, što su retrogradne ideje koje su
štetne za Srbe i Hrvate i pogubne za Bošnjake. Kao
najjači argument neprijateljskih snaga u BiH i izvan
nje jeste isticanje činjenice da su Bošnjaci po vjeri
muslimani, čime plaše Evropu i svijet od opasnosti od
islamskog terorizma bosanskih - „bijelih“
muslimana. Tako oni drže Bosnu i Hercegovinu pod
stalnom sumnjom zbog čega se stvaraju rezerve
prema našoj zemlji u procesu integriranja u EU i
NATO savez, a sumnje na Bošnjake pojedinačno
iskazuju se uslovljavanjem njihovog ulaska u zemlje
Evrope i u Sjevernu Ameriku traženjem viza. Izlazak
u evropsku i svjetsku političku i kulturnu javnost sa
nacionalnim programom doprinio bi otklanjanju ovih
sumnji.
Drugi razlog za izradu nacionalnog programa
Bošnjaka su povremene „krize orijentacija“ koje se u
pravilu javljaju u prelomnim vremenima bošnjačkog
bitisanja. KBSA insistira na unutarnacionalnoj
bošnjačkoj komunikaciji vjerske i svjetovne
inteligencije sa ciljem produkcije bošnjačke vjerski
očuvane i nacionalno svjesne elite koja će modelirati
bošnjačko političko mišljenje, vezati nacionalne
bošnjačke institucije za državu Bosnu i Hercegovinu,
otvoriti proces praštanja, obnoviti dijalog sa srpskom
i hrvatskom inteligencijom sa ciljem da Bošnjaci
preuzmu vodstvo u jačanju države Bosne i
Hercegovine.
KBSA poziva bošnjačke vjerske, političke,
kulturne i naučne lidere u matici i dijaspori da se
pridruže inicijativi KBSA za izradu nacionalnog
programa oko najvažnijih pitanja opstanka
Bošnjaka. Taj univerzalni dokument za sva vremena
kao bošnjački glas savjesti bi bio poslan islamskim i
zapadnim zemljama kao upit za pomoć Bošnjacima.
Taj dokument ničim ne bi umanjivao sve što radi
Zapad u Bosni i Hercegovini, niti bi ikoga ičim
suprotstavljao.
Međunarodni sud pravde je utvrdio da je
podrška Srbije bosanskim Srbima legitiman akt, a da
ipak Beograd nije kriv za genocid u Srebrenici.
Smatramo da Bošnjaci ne bi bili nelegitimni kada bi
civilizacijski tražili podršku od islamskog i zapadnog
svijeta za svoj prosperitet u Bosni i Hercegovini i
Evropi. Islamski svijet, tj. međunarodne organizacije
i udruženja islamskih zemalja, kao i islamske zemlje
pojedinačno, mogu pomoći Bosni i Hercegovini na taj
način što će aktivirati resurse koji se nalaze na
Zapadu, a prije svega u Sjevernoj Americi.
U svojim strateškim ciljevima KBSA će
posebnu pažnju posvetiti očuvanju i jačanju
zajedničkih vrijednosti Bošnjaka, a to su: država
Bosna i Hercegovina, kultura Bošnjaka, bosanski
jezik, tolerancija Bošnjaka, demokratija Bošnjaka i
kultura rada.
KBSA ističe sljedeće nacionalne prioritete
Bošnjaka: očuvati u vlasništvu grunt na zemlj
(neprodavanjem zemljišta u domovini, ali i
kupovinom zemljišta, posebno bošnjačkog, u
mjestima gdje je povratak otežan), osigurati
povratak izbjeglih i raseljenih lica u svoje domove,
stimulirati natalitet, roditeljsku i društvenu brigu o
djeci, prihvatiti savremene tehnologije i metode u
usvajanju znanja, zapošljavanje kao mjera uspjeha u
ekonomskoj i političkoj vlasti, osiguranje svakom
građaninu minimuma socijalne sigurnosti, osigurati
visoke standarde zdravstvenih usluga, osigurati
zaštitu kulturne i prirodne baštine.
KBSA poziva bošnjačke lidere na jedinstvo
po pitanjima bošnjačke i bosanskohercegovačke
budućnosti, insistirajući na njihovoj agresivnijoj
medijskoj kampanji u odbrani i jačanju bošnjačkog
bića.
2. KBSA posmatra Bosnu i Hercegovinu kao
autentičnu (ne vještačku) državnu zajednicu koju
Bošnjaci smatraju svojom nacionalnom državom, ne
osporavajući pravo Srbima, Hrvatima i ostalima da je
doživljavaju svojom ništa manje od Bošnjaka.
Bošnjaci se u Bosni i Hercegovini legitimiraju kao
njeni građani i državljani u svojim odnosima s drugim
ljudima u svjetskoj zajednici država i naroda.
Nezavisnost i suverenost države Bosne i Hercegovine
i nepovredivost njenih granica Bošnjaci smatraju
trajnom vrijednošću svih njenih stanovnika koju će
braniti zajedno s drugim bosanskim patriotima.
Bosanska nacionalna, sekularna, građanska država
sa svjetovnim zakonom i bez diskriminacije je cilj
više od osam miliona Bošnjaka u svijetu. U takvoj
državi Bošnjaci su domaćini, pri čemu se drugima ne
osporava nikakvo pravo.
Bošnjaci su platili genocidom odbranu
evropskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. I
umjesto da dobiju efikasnu državu, Dejtonskim
ugovorom su dobili podijeljenu, neefikasnu državu u
kojoj je legalizovan zločin genocida.
Suprotstavljajući se bošnjačkoj nacionalnoj državi,
KBSA smatra potrebnim da se ubrza proces
izgradnje bosanske političke nacije i bosanskog
političkog građanina u cilju stvaranja moderne,
efikasne države. Takva Bosna i Hercegovina nije
nacionalni cilj Srba i Hrvata. Zbog toga Bošnjaci
moraju voditi proces ustavnih promjena, proces
izgradnje savremnene države i civilnog društva i
K B SA
g la
las
la
s
s
proces evroatlantskih integracija. KBSA je
duboko zabrinut zbog neadekvatne
implementacije ključnih elemenata Dejtonskog
sporazuma i zaključuje da mnogi dijelovi tog
sporazuma dokazano opstruiraju proces razvoja
demokratizacije i reintegracije BiH.
KBSA smatra da svako u Bosni i
Hercegovini treba uživati trostruko priznanje:
mora mu se pružiti jednaka zaštita i jednako
poštovanje u njegovom integritetu {1}kao
individuumu; {2}kao pripadniku etničke ili
kulturne grupe i {3}kao građaninu. Te statuse
treba pravno formulisati novim Ustavom i
političkim sistemom, jer se državljanstvom
uređuje pripadnost osoba državnom narodu
(Bosanci i Hercegovci), čija egzistencija je
priznata međunarodnim pravom priznanjem
Bosne i Hercegovine kao suverene i nezavisne
države. Pripadnost političkoj zajednici državi
utemeljuje posebne dužnosti iza kojih se nalazi
rodoljubiva identifikacija.
KBSA posebno istiće važnost dobrih
odnosa između prijateljskih zemalja SAD i
Kanade sa BiH uz zahvalnost zemljama Sjeverne
Amerike što su omogućile organizovanje
sjevernoameričkih Bošnjaka na nacionalnoj
osnovi u svojim zemljama.
3. Cilj KBSA je ukidanje Republike
Srpske, koja je nastala na genocidu i agresiji.
Poslije presude Međunarodnog suda pravde
jasno je da je podjela Bosne i Hercegovine na dva
podržavljena entiteta posljedica genocida,
agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnog
zločina. Vlasti u RS su počinioci genocida. Zato
RS ne može opstati, a postojeće teritorijalno i
administrativno uređenje Bosne i Hercegovine se
mora promijeniti.
4. U skladu s presudom Međunarodnog
suda pravde koja potvrđuje da je počinjen
genocid od strane političkog i vojnog
rukovodstva RS nad građanima Srebrenice,
uvažavajući da je Srebrenica imenovana
sigurnosnom zonom, polazeći od toga da je
ogromna većina građana Srebrenice
demokratski izrazila namjeru osiguranja
specijalnog statusa za Srebrenicu, KBSA od vlasti
Bosne i Hercegovine i predstavnika
međunarodne zajednice traži da se Srebrenici
vrati status izvan političke kontrole RS,
poništavanjem posljedica sudski definiranog
genocida. KBSA poziva Sud BiH i Tužilaštvo BiH
da poradi na stalno rastućim dokazima da je
postojao dogovor da se iz Srebrenice, Žepe i
Goražda povuku međunarodne snage. Sudstvo i
Tužilaštvo BiH bi trebali pokrenuti istragu u vezi
dokaza i svjedočenja da su bili napravljeni
dogovori da se ne uhapse Karadžić i Mladić,
unatoč tome što ih je Međunarodni krivični
tribunal proglasio osumnjičenima za ratne
zločine. KBSA traži da se žrtve i preživjeli
genocida materijalno obeštete.
2
5. Na osnovu presude Međunarodnog
suda pravde o kršenju Konvencije o sprječavanju
i kažnjavanju genocida od strane Srbije, zbog ne
hapšenja osumnjičenih ratnih zločinaca
Karadžića, Mladića i drugih, u uslovima kada
Srbija i Hrvatska pojačano traže zatvaranje
Međunarodnog krivičnog tribunala, KBSA traži od
nadležnih organa u Bosni i Hercegovini
pokretanje inicijative za izmjenu Rezolucija
Savjeta bezbjednosti UN broj 1503 i 1534. KBSA
smatra da se bez hapšenja i procesuiranja
Karadžića i Mladića, Međunarodni krivični
tribunal ne može zatvoriti, već da mu se moraju
osigurati uslovi da se svi započeti procesi završe
bez ograničavanja ili skraćivanja postupaka. U
tom smislu KBSA predlaže nadležnim organima u
Bosni i Hercegovini da napišu pismo
Predsjedniku i Glavnom tužiocu Međunarodnog
krivičnog tribunala u kome će tražiti da ovaj
Tribunal uloži sve napore da Srbija ispoštuje
presudu Međunarodnog suda pravde. U istom
pismu treba tražiti da Međunarodni krivični
tribunal realizira svoj mandat hapšenja i
procesuiranja svih osumnjičenih ratnih zločinaca
i završi sve procese bez vremenskog ili
procesnog limitiranja. Zbog pritisaka kao
posljedica navedenih Rezolucija SB UN da se
prvostepeni postupci završe do 2008. godine
postala je praksa da se skraćuju postupci. Zato je
posebno važno da se sa gore navedenim pismom
upoznaju EU i SAD prije 15. 06. 2007. godine
kada je predviđeno posljednje obraćanje Karle
del Ponte pred SB UN. KBSA ističe da se samo
kroz postupke pred Međunarodnim krivičnim
tribunalom može doći do dokaza i presuda na
osnovu kojih možemo pokrenuti reviziju presude
Međunarodnog suda pravde.
KBSA zahtijeva da se presuda za genocid
koju je izrekao Međunarodni sud pravde u
potpunosti implementira. KBSA će od SAD i
Kanade tražiti da aktivno zagovaraju takvo
rješenje u svim konsultacijama, uključujući i
OUN. KBSA će tražiti od cjelokupne
međunarodne zajednice da preuzmu efektivne
mjere kako bi bile zadovoljene međunarodnopravne obaveze prema BiH kodifikovane u
odredbama Međunarodno-pravne komisije o
odgovornosti država za djela međunarodnih
zločina. Ove odredbe koje su 2001. godine
usvojene i od OUN nalažu svim državama da
sarađuju s ciljem zaustavljanja međunarodnih
zločina, te da ni jedna država ne smije priznati
kao zakonitu situaciju nastalu kroz takve zločine
ili pružiti pomoć ili podršku u održavanju takve
situacije. KBSA će predložiti OUN formiranje
kontakt grupe za BiH, koja će aktivno raditi na
implementaciji presude u što se sve
demokratske snage u BiH moraju aktivno
uključiti.
6. Cilj ujedinjene
dijaspore
je da
zajedno sa maticom odlučuje šta je i kada je
nešto primarno i potrebno za naše ljude izvan i
unutar matice, gdje dijaspora treba da se
angažuje na zapadu, putem medija, fakulteta,
političkih partija, javnih i poznatih ličnosti. To će
se sprovoditi zavisno od mentaliteta, političke
situacije, interesa i opredjeljenja koja su
aktuelna za dotičnu zemlju. Ovo znači da
dijaspora zadržava svoju specifičnost i potpunu
autonomiju u načinu sprovođenja određene
akcije, jer ona najbolje poznaje mogućnosti u
zemljama u kojima živi. Da bi se došlo do zaista
jedinstvene dijaspore, KBSA predlaže da se
napravi inventar među dijasporom, kako bi se
vidjelo ko koga predstavlja, što će trebati
dokazati podacima.
Neophodno je što češće komunicirati sa
ostalim organizacijama i institucijama. Problem u
dijaspori se javlja kada svako želi da zadrži ključ
od svoje sobe, umjesto da shvatimo i prihvatimo
da imamo više soba u zajedničkom stanu. Doći
do krajnjeg cilja, a to je zajedničko dogovaranje,
predstavlja proces koji zahtijeva napore i
diskusije. KBSA predlaže formiranje Savjeta
dijaspore koga bi činili predstavnici svih
najznačajnijih organizacija i institucija u
dijaspori, koji bi komunicirao sa državnim
organima Bosne i Hercegovine. Time bi dijaspora
zadržala neuprljan patriotizam, koji se koristi kao
parola svakojakih partija i političara, kada im i
kako im odgovara. Savjet dijaspore bi za sve što
čini za dijasporu i maticu bio odgovoran onima
koje predstavlja, tj. dijaspori.
Također, KBSA će inicirati osnivanje
Vijeća za dijasporu pri Vijeću ministara Bosne i
Hercegovine. To bi bio centralni državni organ za
rad sa dijasporom koji bi bio sastavljen od
predstavnika dijaspore i matice i koji bi pripremio
uslove za formiranje Ministarstva za dijasporu i
za izradu Zakona o dijaspori. Na kraju, KBSA će
inicirati osnivanje institucije Počasnih konzula
Bosne i Hercegovine. Na te počasne dužnosti
birali bi se istaknuti građani zapadnih zemalja,
prijatelji Bosne i Hercegovine.
KBSA poziva Vijeće ministara i
Ministarstvo vanjskih poslova da u buduće
razvija bh diplomatsku mrežu koja će isključivo
biti u funkciji interesa BiH.
7. Zbog indiferentnosti Bošnjaka teret
očuvanja bošnjačkog identiteta u Sjevernoj
Americi pada na 10% onih svjesnijih i ponosnijih
Bošnjaka. Proces bošnjačkog osvješćenja koji je
započet u okviru redovnih Susreta Bošnjaka
Sjeverne Amerike, KBSA će iskoristiti za ponudu
sadržaja koji će privući i onih drugih 90%
Bošnjaka koji trenutno nisu uključeni ni u jedan
oblik organizovanja. Još boljom saradnjom sa
postojećim organizacijama (Islamska zajednica
Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bošnjačkoameričko savjetodavno vijeće, Humanitarna
organizacija, Agencija Odgovor na genocid) i
otvaranjem procesa za formiranje novih
organizacija (Poslovne asocijacije, KZB
Preporod, Omladinske organizacija), KBSA želi
odbraniti Bošnjake od negativne asimilacije,
uticati na jačanje njihove pozitivne integracije u
sjevernoamerička društva, podizati nivo
obrazovanja Bošnjaka i podizati nivo svijesti o
potrebi uključivanja Bošnjaka u duhovne,
nacionalne i patriotske organizacija.
Cilj KBSA je stvaranje bošnjačkih lidera
koji će biti očuvani u svojoj duhovnosti, kulturi,
tradiciji, jeziku s jedne strane, dobivati najbolja
znanja iz sekularnih nauka s druge strane i koji će
biti u stanju da ponude najbolji model integracije
Bošnjaka u sjevernoamerička društva. KBSA će
prihvatiti ritam bržih promjena radi potpunijeg
odgovora na zahtjeve Bošnjaka. Zato će KBSA
ideju kongresa ponuditi svim oblicima
b o š n j a č k o g i b o s a n s k o h e r c e g o va č k o g
organizovanja. Rastući broj Bošnjaka u dijaspori
prati i rast njihovih duhovnih, nacionalnih i
patriotskih potreba. Na to KBSA odgovora
intenziviranjem procesa formiranja Svjetskog
kongresa Bošnjaka.
KBSA će posebno raditi na jačanju
demokratske svijesti bh dijaspore.
8. KBSA će posebno raditi na konkretnim
pitanjima koja se tiču sjevernoameričkih
Bošnjaka, a koja se odnose na: državljanstvo,
socijalno-penzijsko osiguranje, nostrifikaciju
diploma, ekonomsko-politički održiv povratak,
škole bosanskog jezika, jedinstveni udžbenici za
š k o l e b o s a n s k o g j e z i k a . Za j e d n o s a
diplomatskim predstavništvima Bosne i
Hercegovine u Washingtonu i Ottawi, KBSA će
inicirati sklapanje sporazuma izmeđe SAD i
Kanade s jedne strane i BiH s druge strane u
oblastima: dvojnog državljanstva, socijalnopenzijskog osiguranja, dvostrukog oporezivanja,
zaštite i unapređenja investicija.
KBSA će raditi na planu potpunijeg
finansiranja škola bosanskog jezika u Sjevernoj
Americi od strane američke i kanadske vlade.
Također će više raditi na planu apela roditeljima
da više i redovnije šalju svoju djecu u škole
bosanskog jezika. KBSA će inicirati formiranje
bosanskohercegovačke ekonomske diplomatije u
cilju prevazilaženja nedostatka strategije
marketinga najboljih vrijednosti Bosne i
Hercegovine na američkom i kanadskom tržištu.
KBSA će nastaviti aktivnost oko osnivanja Kluba
prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom
parlamentu i američkom Kongresu i Senatu.
KBSA će pokloniti posebnu pažnju studenskim
razmjenama između univerziteta u SAD i Kanadi i
univerziteta u Bosni i Hercegovini.
KBSA posebno smatra da je potrebno
harmonizirati obavezni školski program u Bosni i
Hercegovini i učiniti ga obaveznim za sve nivoe
obrazovanja iz razloga boljeg razumjevanja
naroda u BiH. U okviru tog harmoniziranja KBSA
smatra da se treba uvesti obavezni predmet
kojim bi se djecu učilo o narodima, vjerama i
kulturama u BiH u cilju postizanja harmoniziranja
odnosa između pripadnika naroda Bosne i
Hercegovine u cilju uklanjanja elementa na kome
se je u prošlosti promovirala mržnja među
narodima BiH, u cilju etničke podjele države.
KBSA smatra da bi kroz taj jedinstven nastavni
predmet pripadnici svih naroda u BiH bili
stimulisani na saradnju u procesu izgradnje
savremene države.
9. KBSA će posebno raditi na planu
znatno većeg registrovanja sjevernoameričkih
Bošnjaka za izlazak na izbore u Bosni i
Hercegovini. Izlazak na izbore može u znatnoj
mjeri imati pozitivan politički, ekonomski i
kulturni efekat na jačanje države Bosne i
Hercegovine, poništavanje rezultata genocida i
vraćanja demografskog stanja BiH na stanje prije
genocida. U tom smislu KBSA će predložiti
izmjene Izbornog zakona, pojednostavljenje
procesa registracije i glasanja, otvaranje
mogućnosti registracije i glasanja u DKP BiH,
otvaranje isturenih odjeljenja DKP BiH u svim
gradovima Sjeverne Amerike gdje ima više od
20.000 bosanskohercegovačkih građana i
uvođenje 'on line' registracije i glasanja.
10. KBSA smatra da Bošnjaci Crne Gore,
Kosova, Sandžaka, Srbije, Hrvatske, Srbije,
Makedonije, Slovenije i drugih zemalja nisu
dijaspora Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine. U
navedenim državnim i kulturnim enititetima
Bošnjaci su autohtoni
konstitutivan narod.
Bošnjaci navedenih područija su korijenom i
porijeklom vezani za te zemlje kao svoje matične
domovine u kojim imaju puno pravo prema
evropskim standardima o ljudskim i građanskim
pravima sebe smatrati konstitutivnim narodom
neovisno od njihove brojnosti. KBSA će se
zalagat neposredno i posredstvom
sjevernoameričkih i evropskih institucija i OUN
da Bošnjaci u tim zemljama to svoje pravo
konstitutivnosti ostvare i u praksi.
15. juni 2007
bosnjacka
Ne dozvolite da vam insekti
i bube pokvare ove lijepe
ljetne dane
Napisao Dr Justin Hugo
Specijalista za porodičnu medicinu
Fenton Family Medicine
Sunčani, sparni dani i tople vlažne ljetne noći često nas čine umornim,
odnose nam životnu energiju i umanjuju naše svakodnevne aktivnosti.
U svijetu insekata i buba koje lete oko nas kad smo napolju, ujedaju
nas ili bodu, sasvim je suprotno u ljetnim danima oni su najaktivniji i
najviše rade!
Od svih insekata u ljetnom periodu, naviše muke zadaju nam komarci.
Obično se smatra da ujed komarca nije bog zna kakav problem.
Komarac ujede, mi se češemo i to je uglavnom sve. Medjutim, nedavno
saznanje da komarci prenose opasni virus West Nile natjerao je ljude da
se više brinu kako da izbjegavaju njihov ujed, naprimjer da manje
izlaze rano ujutro ili u sumrak, kada komarci lete u rojevima, ili da
koriste sredstva protiv insekata koja sadrže diethyl-meta-toluamide
(DEET), onda kad moraju biti napolju. Preporučuje se takodjer
upotreba sredstava protiv znojenja i nošenje odjeće svijetlih boja, pošto
znoj i jake boje privlače komarce, isto kao i mirisi i sredstva za njegu
kose.
Ako volite kampovati ili pješačiti, ako živite ili boravite u šumovitim
predjelima, onda možete imati problema sa krpeljima i sličnim
insektima. Neki od njih prenose tzv. Lyme-ovu bolest; medjutim, treba
da prodje puna 24 sata da se bolest prenese i zato treba stalno
kontrolisati kožu i eventualno ukloniti krpelja, da se smanji rizik. Treba
nositi odjeću koja pokriva svu kožu, dobro je imati kapu ili šešir i
koristiti zaštitna sredstva koja sadrže DEET. Da se ukloni krpelj, teba
kožu premazati alkoholom ili lakom za nokte, pa onda pažljivo
odstraniti insekta pincetom. Ugroženo mjesto na koži treba očistiti,
kako bi se spriječila infekcija.
Ujedi pauka su obično bezopasni, osim ako se radi o ujedu pauka koji se
zove Brown Recluse, čiji ujed je opasan za ljude. Ako se oko ujedenog
mjesta pojavi crveni krug sa crnim udubljenjem u centru, treba tražiti
ljekarsku pomoć. Za bilo koji paukov ujed, treba kožu prati toplom
vodom i sapunom, dva do tri puta dnevno i premazivati kremom koja
sadrži antibiotik, sve dok koža ne ozdravi.Na oteknuto mjesto treba
stavljati hladne obloge i uzeti sredstvo protiv bolova.
Ujedi pčele, ose ili stršljena mogu biti potencijalno opasniji i bolniji od
prethodnih. Žaoka preostala nakon ujeda uklanja se pincetom,
hvatajući je sto bliže koži i lagano vukući. Ako je insekt još tu, ne treba
ga pritiskivati, da ne bi više otrova dospjelo u kožu. Nakon što je žaoka
uklonjena, kožu treba dobro oprati. Hladni oblozi smanjiće otok i
ublažiti bolove.
Najopasnije je ako je ujedena osoba alergična na otrov insekta. Može
nastupiti otežano disanje, gušenje, vrtoglavica i nesvjestica u roku
nekoliko minuta. Ako se neki od ovih simptoma pojavi, treba odmah
tražiti hitnu pomoć.
Ako ujed nekog insekta prouzrokuje otok ili bolove koji sprečavaju
vaše normalne aktivnosti, ili ako se isti ne smanjuju uprkos preduzetih
osnovnih mjera, tebate tražiti ljekarsku pomoć.
Sa malo predostrožnosti i strpljenja, svi koji vole biti napolju u ove
ljetne dane mogu uživati u ljepotama prirode, i to bez ikakvih
problema.
St. Anthony's Medical Center
Lemay Internal Medicine
314 543 5984
15
16
17
bosnjacka
Ukoliko trebate posao, pravo rješenje za Vas je:
BIH INTERNATIONAL TRUCKING COMPANY
OBUKA ZA CDL VOZAČKU DOZVOLU
- mogućnost učenja i polaganja
na bosanskom jeziku
- pet sedmica trening
- obezbijeđen smještaj
- veliko iskustvo na američkim
putevima naših instruktora
Možda
još
uvijek
nije
kasno?
3201 West Devon Ave
Chicago, IL 60659
Tel. 773.681.8600
Fax 773.681.8601
City Fresh Market
- NAZOVITE ODMAH i rezervišite mjesto,
broj studenata ograničen svaki mjesec
NUDIMO POSAO INSTRUKTORIMA!
Nazovite nas!
UKAŽITE NAM POVJERENJE
MI SMO TU DA VAM POMOGNEMO
800.368.8115
podržite
www.genocid.org
314.832.7900
Ako želite da kupite ili
prodate vašu kuću,
za Vas je najbolji izbor :
Claus Schlaefli
314-503-6611
www.WhySTL.com
Ši r o k a s o r t i m a n p r e h r a m b e n i h
proizvoda, voće i povrće visokog
kvaliteta, meso, riba i morski plodovi. www.cityfreshmarket.com
Veliki izbor suhomesnatih i mliječnih
STORE HOURS
proizvoda. Pečenje sa ražnja, hljeb, Monday - Saturday 7 AM - 10 PM
peciva, torte i razne poslastice.
Sunday 8AM - 9PM
Anchor World Travel Inc.
* PAKET ARANŽMANI
* AVIONSKE KARTE
* RENT A CAR
* OVJERA DOKUMENATA
* GARANCIJE
* PREVODI
* SVE NA JEDNOM MJESTU...
3000 W Lawrence Ave
Chicago, IL 60625
Belma Samira Amela
Garantovana satisfakcija!
Pažnja kupci!!!
Izbjegnite greške kod kupovine kuće i
uštedite hiljade dolara
Nazovite za besplatan savjet:
1-888-876-2997 #1019
Your Home SOLD in under 120 Days
or I Buy it for Cash
Ako još niste izabrali agenta,
onda je Claus pravo rješenje
Nazovite odmah: 314-503-6611
NAJJEFTINIJE AVIONSKE KARTE
NAJBOLJA I NAJBRŽA USLUGA
773-463-0005
AnchorWorldTravel.com
[email protected]
18 15. juni 2007
bosnjacka
Advokatski savjeti u slučaju saobraćajnog udesa
Kada Vam se u momentu
promijeni život
Bosanci koji su u Americi nasli načina da započnu nove živote nakon
što su preživjeli i pretrpili strah i opasnost rata, treba ipak da budu
svjesni da potencijalna opasnost vreba oko nas i u svakodnevnom
mirnodobskom životu.
komunikacije, pokažite mu i rukama i nogama ako treba, da mu
objasnite ako Vas nije razumio.
6. Obavezno uslikajte Vaše vozilo.
Jedna od takvih, a baš je svaki dan, jeste vožnja i učestvovanje u
saobraćaju. Ukoliko doživite saobraćajnu nesreću, u samo jednom
momentu, Vas život moze da se promijeni u velikoj mjeri.
7. Odmah potrazite medicinsku pomoć i redovno posjećujte Vašeg
doktora poslije udesa. Ako niste primili medicinsku pomoć u
određenom vremenskom periodu to predstavlja problem za Vaš slučaj.
Evo nekoliko savjeta koji su jako važni da se upamte, kako bi znali sta
raditi, kada dodje do saobraćajne nesreće:
8. Vi imate pravo na medicinsku pomoć i ako nemate zdravstveno
osiguranje ili novac. Advokati imaju doktore kod kojih Vas mogu
poslati na liječenje.
1. Pokušajte se smiriti;
NAZOVITE SVOGA ADVOKATA
2. Nađite sigurno mjesto za Vas i Vaše vozilo ako je to moguće, u
suprotnom ostanite u Vašem položaju;
3. Obavezno potražite svjedoke. Upišite njihova imena i brojeve
telefona. Zamolite ih da pozovu policiju;
4. Kada policija dođe na uviđaj insistirajte na policijskom izvještaju.
Policijski izvještaj će opisati scenu udesa. Ako policijski izvještaj nije
u Vasu korist u tom trenutku je teško dokazati suprotno i tražiti bilo
kakvu novčanu odštetu, ali nije nemoguće.
5. Ako imate problem da komunicirate s policijom a imate telefon pri
ruci, nazovite nekog od svojih prijatelja da Vam pomogne. Ako ne
znate koga da nazovete uzmite papir i olovku i nacrtajte kako se udes
desio i pokažite to policajcu. Koristite sve moguće načine
Normalno smo u mogućnosti da se dogovorimo sa predstavicima
osiguranja oko novčane odštete ali ako to nije slučaj mi nemamo
problem da idemo putem suda.
Svaki slučaj je veoma važan. Ovaj prvi dio posla neposredno poslije
udesa, Vi obavljate, a sve ostalo prepustite nama.
Sretno na putevima i čuvajte se.
Advokat Kurt Wolfgram i legalni zastupnik Sabina Kalkan
Izbor advokata je veoma važana odluka i ne treb ada se bazira samo
na reklamama.
Za više informacija javite se na broj 314-583-6343
Sabini se mozete javiti za sve Vaše tickets nije bitno u kojoj državi ste
dobili kaznu.
WOLFGRAM and ASSOCIATES P.C.
MI VAM MOŽEMO POMOĆI:
314-880-2036
•
•
•
•
•
•
•
i njihov glavni legal assistent
SABINA
SABINA
KALKAN
KALKAN
povrede na radu
saobraćajni udesi
greške doktora
imigraciona pitanja
real estate i closing transakcije
trafic tickets
social security pomoć
Nudimo besplatne informacije i konsultacije, obratite
nam se putem telefona na bosanskom jeziku ili nas
posjetite na adresi:
WOLFGRAM AND ASSOCIATES P.C.
4500 West Pine Blvd.
St. Louis, MO 63108
Izbor advokata je Vaša odluka i ne treba da bude zasnovana na osnovu reklama.
Okrugli sto KBSA
Također, prisutnima se obratio i
potpredsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je
govoreći o političkom organiziranju Bošnjaka u
Matici i Dijaspori kazao: -Bošnjačko
nacionalno pitanje je određeno
bosanskohercegovačkom državom koju
Bošnjaci određuju kao svoju nacionalnu
državu komotnu za sve koji žele da žive u
njoj. Mi hoćemo da smo Bošnjaci i to nam
više niko nikada neće uzeti, zaključio je
Izetbegović.
Opsežno izlaganje imao je i dr. Muhamed
Saračević, elaborirajući svoje viđenje potrebe
kreiranja Nacionalnog programa Bošnjaka:
Nacionalni program je potreban i
podrazumijeva obavezujuće smjernice,
odluke, akcije, a shodno tome
odgovarajuću podršku i sankcije. U
uslovima Balkana još uvijek konspirativan
materijal, na zapadu davno završen. Počeo
u srednjem vijeku sa formiranjem država u
Evropi i završen krajem Drugog svjetskog
rata. Još uvijek otvoreno pitanje na
Balkanu. U zemljama koje djeluju u uslovno
rečeno normalnim uslovima, izuzev
Nacionalne sigurnosti (vojne,
obavještajne, sigurnosne) to su
ekonomski, jezični, kulturni, društveni, itd
programi. Na Balkanu je još uvijek pitanje
kako se oduprijeti dominaciji druga dva, ili
više naroda i sačuvati teritorijalnu,
kulturološku, vjersku, jezičnu
individualnost, odnosno opstati. U tom
kontekstu čak i čisti ekonomski programi
podrazumijevaju ne samo projekat i novac
za njegovo ostvarenje nego i da budu dio
nacionalnog programa kao oružje
opstanka. Sljedstveno tome važna
komponenta (fundamentalna) su oružane
snage, tajna služba i mjere zaštite.
Govoreći o Bosni treba je gledati kao
cjelinu u priznatim granicama, sastavljenu
od Bosanaca-Bošnjaka, Bosanacapravoslavne provenijencije i Bosanacakatoličke provenijencije. Bošnjaci-Bosanci
kao najbrojniji narod a ujedno kao oni koji
su odbranili Bosnu i najveće žrtve rata,
moraju prihvatiti historijsku obavezu da je
odbrana Bosne njihov prevashodan
zadatak i obaveza. Nadati se da će i među
dva druga bosanska vjerska subjektiviteta
kao i među ostalima postojati kritična masa
koja će braniti ideju Bosne, kao nedjeljive,
ekonomski-regionalno izdijeljene cjeline
sa pravom građanina kao nosioca
suvereniteta i sa zaštitom prava pojedinca i
kolektiva kako je definisano u savremenim
ustavima (Američkom ustavu). Iz tog
razloga prihvatajući činjenicu da smo sa
zadnjim ratom postali državotvorni narod
na nivou sveukupne državno-nacionalne
svijesti (to smo već davno historijski
postigli na nivou pravno objektivnih
činjenica), u prilici smo da završimo taj
proces.
Istrajati na novom Ustavnom
rješenju Države. Teritorijalnoj podjeli
zemlje na osnovu regionalno-ekonomskogeografskih cjelina. Insistirati na novoj
jezičnoj odrednici nosioca državnosti kao
Bosanaca Bošnjaka, Pravoslavaca i
Katolika. Ekonomskim projektima koji ce
Bošnjacima dirigovanom ekonomijom
omogućiti povratak i prosperitet u
prostorima Bosne sa kojih su protjerani ili
napustili. Ultimativno-dirigovani povratak
inteligencije, nosilaca svih društvenih,
sigurnosnih, zdravstvenih, vjerskih i
drugih funkcija koji će biti primjer i
podstrek narodu da se vrati ili da oni koji u
potrazi za novim životom i mogućnostima
nasele dijelove Bosne iz kojih je nestalo
Bošnjaka. Političkoj koncentraciji na manji
broj jakih političkih ideja. Konsenzusu na
svim bitnim pitanjima. Mjerama
materijalne i svake druge podrške onima
koji stoje iza konsenzusom određenih ideja
i sankcijom onih koji odstupaju od
proklamovanog strateškog programa.
g la
las
la
s
s
Organizirajući okrugli sto na kome se
raspravljalo o bošnjačkom nacionalnom pitanju i
dilemi da li je to utopija ili realnost, delegati
skupštine KBSA istakli su sljedeće nacionalne
prioritete Bošnjaka: očuvati u vlasništvu grunt
na zemlju (ne prodavanjem zemljišta u
Domovini, ali i kupovinom zemljišta, posebno
bošnjačkog, u mjestima gdje je povratak
otežan), osigurati povratak izbjeglih i raseljenih
lica u svoje domove, stimulirati natalitet,
roditeljsku i društvenu brigu o djeci, prihvatiti
savremene tehnologije i metode u usvajanju
znanja, zapošljavanje kao mjera uspjeha u
ekonomskoj i političkoj vlasti, osiguranje
svakom građaninu minimuma socijalne
sigurnosti, osigurati visoke standarde
zdravstvenih usluga, osigurati zaštitu kulturne i
prirodne baštine.
Zapaženo sudjelovanje na okruglom
stolu imao je ržeisu-l-ulema dr. Mustafa ef.
Cerić, koji je kazao: -Duhovna konstanta
bošnjačkog bića je određena pouzdanjem u
Boga što daje pouzdanje u sebe. Bošnjaci
su vjernici, okupljaju se oko islama. Ali
Bošnjaci su nacija i narod. Bošnjaci su
sljedbenici Bosne. To sljedbeništvo Bosne
nose Kulin ban, Mehmed Fatih, Gazi
Husrevć-beg i Alija Izetbegović. Bošnjaci
imaju i svoju državu, Bosnu i Hercegovinu
za koju su se žrtvovali. Predlažem da KBSA
formira institut za istraživanje bošnjačkog
nacionalnog pitanja. Taj institut treba da
ponudi osnovne elemente nacionalnog
programa i da isti da bošnjačkoj
intelektualnoj eliti na doradu.
Svako jutro poslije klanjanja
Sabaha ja otvorim kompjuter i da bi znao
šta se radi u svijetu i kako su Bošnjaci
tamo. Prvo šta uradim je otvorim
www.bošnjaci.net, pročitam šta piše na
ovom našem web magazinu. Onda
pročitam šta piše profesor Emir Ramić i
kakve su aktivnosti u Kongresu Bošnjaka
Sjeverne Amerike, politički najvažnijoj
organizaciji u dijaspori. Nema više kod nas
„podrazumijeva se“, kod nas mora da stoji
uradilo se i uradiće se, neka podrazumijeva
ko god šta hoće, mi moramo raditi jer kad
ostanemo na „podrazumijeva se“, neko
drugi će to uraditi u naše ime, a kada ti neko
drugi uradi u tvoje ime onda možeš misliti
na šta će to ličiti.
K B SA
BOŠNJAČKO NACIONALNO
PITANJE REALNOST ILI UTOPIJA
3
K B SA
g la
las
la
s
s
Emir Ramić, predsjednik Kongresa Bošnjaka
Sjeverne Amerike
POTREBNO NAM
JE VIŠE OD
LIČNOG INTERESA
Uvodno izlaganje na temu bošnjački nacionalni program podnio je
Emir Ramić, medijator okruglog stola, inače predsjednik KBSA. On je u
opsežnoj analizi stanja u bošnjačkoj dijaspori Sjeverne Amerike kazao
sljedeće: -Nakon agresije i genocida Bošnjaci su dobili nacionalnu slobodu,
koju su platili visokom cijenom. Zalaganje za evropske principe, koji se
obezbjeđuju upravo preko nacionalne slobode kao osnovnog uslova
indivudualne slobode, donijelo im je neefikasnu državu podijeljenu na
podržavljene entitete od kojih je jedan nastao na rezultatima genocida. Dalji
iskorak od nacionalne slobode ka nacionalnom pitanju, bošnjačka
inteligencija nije akcentirala. Tako još nemamo razvijenu teritorijalnu svijest
Bošnjaka, dakle jednu svijest da jedan narod može opstati u historiji, razvijati
se i afirmirati se kao narod na određenoj teritoriji.
U z
s a v
respekt islamske komponente, i to ne islamske u nekom užem smislu kao
vjere, nego kao jednog cijelog sistema, vrijednosnog orijentiranja Bošnjaka,
koji je uticao na kulturni, duhovni i moralni aspekt njihovog bića, ne radi se
dovoljno na razvijanju sekularnih dimenzija karakterističnih za svaku
modernu naciju.
Bošnjaci su još na razini političkog razvoja, gdje kao narod
dobacujemo samo do ličnog interesa. Dakle za prosječnu bošnjačku svijest
krajnji domet svijesti je lični interes. Zato je potrebno novo bošnjačko
mišljenje, jedan novi iskorak, model i generalni odgovor na unutarbošnjačku
komunikaciju između islamske i sekularne inteligencije. Bošnjaci nemaju
inteligenciju, nemaju slobodne samostalne intelektualce, koji će misliti
drugačije i zato neće biti sankcionisani.
Zašto treba nacionalni program?
Otklanjanje svih sumnji u Bošnjake kao nosioce islamskog terorizma.
Bijeg iz kriza orijentacija Bošnjaka.
Produkcija bošnjačke inteligencije, duhovno, nacionalno, patriotski
orjentisane, elite koja će modelirati bošnjačko mišljenje i vezati bošnjačke
nacionalne institucije za državu.
Definisanje odnosa prema zajedničkim vrijednostima Bošnjaka:
država BiH, kultura, bosanski jezik, tolerancija, demokratija i kultura rada.
Definisanje nacionalnih prioriteta Bošnjaka: očuvanje u vlasništvu
grunt na zemlji, osigurati povratak izbjeglih i raseljenih na svoja ognjišta,
stimulirati natalitet, roditeljsku i društvenu brigu o djeci, prihvatiti
savremene tehnologije i metode u osvajanju znanja, zapošljavanje kao mjera
uspjeha u ekonomskoj i političkoj vlasti, osiguranje minimuma socijalne
sigurnosti, osigurati visoke standarde zdrastvenih usluga, osigurati zaštitu
kulturne i prirodne baštine.
Haris Silajdžić
„Novi ustav bez entitetskog
glasanja i sa jedinstvenim
funkcijama države Bosne i
Hercegovine je najbolji garant
razvoja bošnjačkog nacionalnog
pitanja“. Žrtve holokausta nisu
živjele pod vlašću agresora.
Zašto bi onda Bošnjaci živjeli od
vlašću onih koji su izvršili agresiju
na Bosnu i Hercegovinu i agresiju
na Bošnjake“.
U okviru aktivnosti Poslovene asocijacije Bošnjaka
Sjeverne Amerike prisutnima je prezentirana
struktura bošnjačke dijaspore u SAD
Obrazovna struktura BiH dijaspore u SAD
Obrazovanje (stariji od 25 godina):
Osnovna škola
12.21%
Srednja škola, bez diplome 13.02%
Srednja škola ili ekvivalent 44.14%
Koledž, bez diplome 11.62%
Viša škola 5.34%
Univerzitetska diploma 9.27%
Postdiplomski
4.37%
Procenat sa srednjom školom ili više 74.77%
Procenat sa univerzitetom ili više 13.65%
Zanimanja BiH dijaspore u SAD
Zanimanje:
Proizvodnja, transport i prevoz materijala 39.82%
Uslužne djelatnosti 20.08%
Prodaja i kancelarijski poslovi 17.12%
Manadžement i stručna zanimanja 13.07%
Gradjevina, održavanje i rudarstvo 9.73%
Zemljoradnja, ribarstvo i šumarstvo 1.55%
Prisutnost BiH dijaspore po industrijama u SAD
Industrije:
Proizvodnja 33.8%
Prodaja na malo 12.0%
Umjetnost, rekreacija i hotelijerstvo 11.9%
Obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita 10.4%
Stručne usluge, znastvene, menadžment (admin) 7.2%
Gradjevinarstvo 6.4%
Finansije, osiguranje, trgovina nekretnina 4.4%
Transport i skladištenje 3.7%
Druge usluge (osim javnih usluga) 3.7%
Prodaja na veliko 3.2%
Informacije 2.0%
Javne usluge 0.8%
Agrikultura, šumarstvo, ribarstvo i rudarstvo 0.3%
Izbori - Strateški cilj KBSA
REGISTRACIJA I GLASANJE 50.000
SJEVERNOAMERIČKIH BOŠNJAKA NA
PREDSTOJEĆIM LOKALNIM IZBORIMA U BIH
Poštovani građani BiH u Sjevernoj
Americi:
Strateški cilj KBSA je registracija i glasanje na
predstojećm lokalnim izborima u BiH 50.000
sjevernoameričkih građana BiH. Budućnost BiH,
ali i budućnost vas i vaše djece je u vašim
rukama. Samo vi možete poništiti rezultate
sramne agresije i genocida. Na 12. Susretima
Bošnjaka Sjeverne Amerike u Seattlu, KBSA je
pokrenuo akciju pod simboličnim nazivom: “ 1
dolar za 1 glasač”. Cilj akcije je da se 50.000
sjevernoameričkih građana BiH registruje i
glasa. Prikupljena sredstva će se isključivo
koristiti u svrhe
plana aktivnosti pod
nazivom:”Budućnost naše djece je budućnost
nas i naše BiH“.
Prvi donatorski skup je već održan u
Seattlu, kada je prikupljeno 32.000 dolara.
Sve informacije o akciji možete dobiti na
[email protected]
glas
KBSA
BILTEN KONGRESA BOŠNJAKA SJEVERNE AMERIKE
4
Informativno glasilo KBSA
Broj 3.
Maj 20, 2006.
Glavni i odgovorni urednik Emir Ramić
Tehničko uređenje Bosnian Media Group
Izdaje UO KBSA
www.bosniak.org
[email protected]
Za izdavača Bosnian Media Group & Bošnjačka Dijaspora - bosansko-američke nezavisne
novine - zvanični medijski pokrovitelj 12. Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike
15. juni 2007
bosnjacka
21
Održana konstitutivna sjednica Upravnog Odbora Instituta Sevdaha za Sjevernu Ameriku
SINA USKORO I ZVANIČNO
U Seattle-u je iskorištena prilika prisustva
članova SINA UO na Susretima Bošnjaka, pa je
zakazan i održan prvi sastanak UO, zapravo
zakonski obavezujući kako bi se zvanično i izvršila
registracija organizacije. Sastanak je sazvala Mary
Sherhart, prvi predsjednik Instituta Sevadaha za
Sjevernu Ameriku, a prisustvovali su: Murat
Muratović potpredsjednik, Elmir Slavić sekretar,
kao i Jasminka Kujundžić, Esad Krcić, također i neki
članovi Advisory Board, između ostalih Rasim
Nikočević, Uzeir Ramić, Nihad Krupić i drugi.
Sastanku nisu prisustvovali članovi UO Elvira
Fehratović i Fadil Velić. Sastanak je protekao u
izuzetno radnoj atmosferi, pri čemu je usvojen
Statut Organizacije kao i Mission Statement.
Predsjednik Sherhart je izvijestila Board da
je u toku izrada web stranice na kojoj se angažovao
u potpunosti volonterski gospodin Omer
Ibrahimbegović. Advokat koji je angažovan u državi
North Carolina radi u potpunosti besplatno
zahvaljujući preporukama člana Advisory Board g.
Mirsada Hadžikadića. Inače isplaniran je niz
aktivnosti Instituta od kojih izdvajamo prijedlog da
prva subota nakon praznika Thanksgiving bude
proglašena za Dan Sevdaha, kad bi se u svim
zajednicama u USA održalo veče sevdaha na kojem
bi svi oni koji vole sevdah mogli pjevati, zatim
održavanje Simpozijuma Sevdaha iduće godine u
dane Susreta, gdje bi trebao prisustvovati i Omer
Pobrić iz BiH, uvođenje članarine gdje bi za iznos
članarine svaki član dobio unikatni poklon CD
Sevdaha, koji se neće moći kupiti, nego će biti
namijenjen isključivo za članove Instituta, zatim je
u planu posjeta Mary Sherhart svim zajednicama u
Sjevernoj Americi u cilju promovisanja sevdaha i
SINA, kao i druge aktivnosti, kao što su produkcija
U Seattle-u je iskorištena prilika prisustva članova SINA UO na Susretima
Bošnjaka; usvojen Statut Organizacije kao i Mission Statement
audio materijala i drugo. Na sastanku se pojavio i
Reis Mustafa Cerić. On je izrazio svoju zahvalnost
Mary Sherhat i pozvao je u BiH riječima :”Vidimo se
u Sarajevu” na što je ona odgovorila: ”ako Bog da”!
Web magazin www.bosnjaci.net pokreće humanitarnu "BLIC" akciju za u požaru stradalim bebama u Domu
jetima štićenika dječijeg Doma “Ljubica Ivezić” - Sarajevo
NEKA VAM JE RAHMET
DUŠI, BEBICE…
U nedjeljskom jutru, 22.
aprila 2007. u požaru u Dječijem
domu (Domu jetima) smrtno je
stradalo pet beba, godišta 2006. i
2007. Dvije bebe bile su mrtve na
mjestu događaja, dvije su podlegle u
Centru urgentne medicine Kliničnog
centra Univerziteta u Sarajevu, a
jedna na Pedijatrijskoj klinici. Jedna
beba je dovedena na Pedijatrijsku
kliniku u stanju kliničke smrti, a još ih
je sedamnaest ozlijeđeno.
U evakuaciji beba, osim
vatrogasaca, učestvovalo je osoblje
doma, kao i starija djeca smještena u
njemu. Jedno starije djete uspjelo je
izvući tri bebe.
Pokušajmo ublažiti
nezapamćenu sarajevsku tragediju.
Pomozimo preživjelim bebama, da
osjete brigu i ljubav ljudi, koji na svoj
nesebičan način pokušavaju biti
svjedok ovog projekta.
Briga o jetimima, djeci bez
roditeljskog staranja, bez majčine
ljubavi, očevog ponosa, bez jutarnjeg
poljubca i noćnog zagrljaja, naše je
ogledalo merhametli obraza.
Preživjele bebe posjetiti ćemo u
narednim danima. Pokušati zbrinuti
nezbrinuto, nahraniti gladno, odjeti
neodjeveno, izliječiti bolestno…
Koordinatori
akcije za Evropu
su: Faila PašićBišić, mr. Ahmed
Pašić, a za
S j e v e r n u
Ameriku je
Mediha FejzagićDiMartino. Za
sve informacije
p o s j e t i t e
www.bosnjaci.n
et, ili za područje Sjeverne
Amerike uputite e-mail na adresu
[email protected].
Bošnjačka Dijaspora u potpunosti se
pridružuje ovoj akciji i zahvaljuje se u
svoje ime i ime čitalaca na ovoj velikoj
ljudskoj gesti.
Redakcija
TRGOVINA BEHAR
4704 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
LJUBIJA
Phone: 314.752.4201
Fax: 314.752.9273
European Food Market
Vlasnik:
Suad Huskanović
5159 Lemay Ferry
St.Louis, MO 63129
Teufik Kovacevic
Owner
(314) 487-6566
22 15. juni 2007
bosnjacka
Humanitarni koncert za izgradnju džamije u Gođenju - Žepa
Hajro Smajić
NESEBIČNE DONACIJE
BOŠNJAKA ST. LOUISA
Poslije rata, kada je Žepa kao i njena sestra po tragediji Srebrenica, pretrpjela kao
''zaštićena zona'' UN-a od strane agresora masovno ubijanje, paljenje i protjerivanje
stanovništva, prva se kao povratnik vratila Sadeta Lulić, bez ikakvih uslova za život, a
njen prvi komšija Osmo, te 2000. godine, u zimu, bio je udaljen vjerovali ili ne 8
kilometara. O selu Gođenje je napisao je knjigu prof. Mehmedalija Sulejman Lilić.
Džamija u Gođenju kod Žepe, u općini Han
Pijesak, srušena je '92. od strane agresora kao i
mnoge druge u BiH. Evo nekoliko podataka vezanih
za ovo mjesto na kojem se prije nalazila džamija a
koja se i danas nalazi na istom mjestu. Selo Gođenje
u Žepi je poznato vjekovima po mnogim historijskim
podacima. U selu se nalaze grobovi starih bogumila i
vidljivi su stećci, njih vise od stotinu, što ukazuje na
činjenicu da je ovo mjesto vjekovima prije bilo
naseljeno.
Poslije rata, kada je Žepa kao i njena sestra
po tragediji Srebrenica, pretrpjela kao ''zaštićena
zona'' UN-a od strane agresora masovno ubijanje,
paljenje i protjerivanje stanovništva, prva se kao
povratnik vratila Sadeta Lulić, bez
ikakvih uslova za život, a njen prvi
komšija Osmo, te 2000. godine, u
zimu, bio je udaljen vjerovali ili ne 8
kilometara. O selu Gođenje je
napisao je knjigu prof. Mehmedalija
Sulejman Lilić.
A sad se vratimo
humanitarnom sijelu koje je održano
u St. Louisu u subotu 19. maja.
Atmosfera odlična u Melisu, donacije
hvala Bogu na nivou i na kraju svi su
bili sretni što se pomoglo. Ova
sredstva pošto je džamija već
pokrivena bit će iskorištena za dovod vode, struje i
opremanje gasulhane za potrebe ove džamije. Ovo
humanitarno sijelo je potvrdilo one stihove o Žepi da
''Žepa tuđa nije bila i nikada neće biti''. Pored naših
građana koji su dali svoje donacije, a bilo ih je iz više
gradova naše lijepe BiH, koji zaslužuju jedno veliko
hvala i da ih dragi Allah nagradi za njihova dobra
djela kako njih tako i njihove porodice, nužno
poštovanje u Žepi, odnosno u Gođenju, zaslužuju
svi koji su pomogli iz okolnih sela a naravno i glavni
izvođač radova gos. Hurem Šahić.
Za ovu akciju treba zahvaliti svima koji su
na bilo koji način pomogli, a posebno inicijatorima
ŠUCI, ŽIGI I AVDI i naravno i vlasniku Melisa Zlatku
Hušidiću Šolaji, kao i našem vjernom pratiocu
humanitarnih akcija, našoj televiziji ovdje u ST.
Louisu Video Ekspres Refi. Svakako treba
napomenuti i aktere ovog sijela koji su svojom
muzikom i pjesmom na najljepši način dočarali
atmosferu u Melisu, a to su: Orkestar Dževad
Memišević Dževdo, zatim pjevači Vejsil Huseinović,
Alan Velijević, Halil Halčo Mehmedović, Meho Pervan
i Osman Ahmatović Tambura.
DONATORI
DONATORI
1. Sead Halimanović - 200
2. Sejdalija i Sevla Nuhanović - 100
3. Fuad i Mestrefa Kulovac -100
4. Himzo Mujkić- 50
5.Nazif i Admir Žigić - 300
6. Behudin Muminović - 20
7. Hamdo Avdić - 50
8. Selvedina Avdić - 50
9. Arnela Avdić - 20
10. Avdo Avdić - 50
11. Ramiza Avdić - 25
12. Hasan i Ekrema Nezirović - 60
13. Azreta Omerspahić - 100
14. Fikret Šehić - 100
15. Samir Halilović - 50
16. Nusret Omerspahić - 50
17. Hatema Omerspahić - 50
18. Porodica Hasanović - 100
19. Hasim Sejfić - 400
20. Azem Sejfić - 300
21. Daut Saračević - 300
22. Sule Kunduklija - 50
23. Hazim Avdić - 100
24. Muniba Čano - 50
25. Hatidža Polovina - 20
26. Ajša Čatak - 20
27. Mirsada Kandžić - 50
28. Ševko Čavčić - 100
29. Esad Halilović - 50
30. Nihada i Haris Sopović - 100
31. Zahira Malkić - 30
32. Šemso Čavčić - 100
33. Enver i Sedina Subašić -50
34. Salkan Selmiović - 50
35. Elvedina Kalender - 100
36. Alaga Pirić - 50
37. Kadira i Muamer Omerspahić - 100
38. Seudin i Hajra Hodžić - 120
39. Hamza i Rahima Ramić - 200
40. Zemir Malkoč - 50
41. Enver Pirić - 50
42. Šemsudin Ramić - 100
43. Musto Karić - 30
44. Almir i Naza Čavčić - 50
45. Semiz Jugović - 60
46. Zarif Gušić - 100
47. Mehmed Brgulja - 100
48. Suad Ramić - 100
49. Adem Osmanović - 50
50. Almir Čavčić - 40
51. Sanin i Aida Ćatić - 50
52. Ramiz i Mina Hodžić - 50
53. Hamdija Čavčić - 40
54. Sevdlja Osmanović 40
55. Hidajeta Omerović - 20
56. Hamza Hodžić - 100
57. Ibrahim i Džemail Jusupović - 200
58. Mehmed Selimović - 50
59.Zlatko Hušidić - 100
60. Musemir i Edisa Mujić - 80
61. Almir Alihodžić - 80
62. Hasan Vejzović - 30
63. Sabahudin i Mediha Hodžić - 100
64. Jusuf Kandžetović - 100
65. Alija Subašić - 60
66. Dževad Šabić sa Porodicom - 40
Ukupno je skupljeno 8,200.00 dollara.
Hvala naljepše svima i nek' se zna da
Bosna samo jednu Žepu ima.
Piše Azra Heljo
bosnjacka
U društvu sa pjesnikinjom Suvadom Bahonjić
PJESME KAO
ZNAK NADE
15. juni 2007
Ti si svjetlost u našim očima,
Ljubav koju nosimo u našim srcima,
Toplina koja nam dušu grije,
A opet nam tako nedostaješ.
Dotaknem viti jablan
Pogledam bor što stremi u visine
I bezglasno vrisnem iz bolne dubine
SINE
Nema te već dvije godine.
radoznalost, kada je počela da piše, odgovara: Pisala sam i prije nego sam naučila da pišem.
Nije to nikad bilo da sjednem i pišem. Kažem
sebi, e sad ću da pišem. Ne, nikad to nije bilo.
Moram razmišljati o tome, nešto me mora
motivisati. Nikad ni kroz moje djetinjstvo,
mladost pa i kasnije nije to bilo na zadatu temu.
Zato nikad ne smatram sebe pjesnikom. Bog je
sve nas stvorio za nešto. Meni osim što sam
žena, majka, dao je i mogućnost da se izrazim
riječima. Meni u Njemačkoj, kad su se počele
objavljivati knjige (Suvadine knjige prevedene
su na njemački jezik, op. autora), naravno
knjige ne dođu odmah, prvo čitanje, promocije,
ukinuli su socijalnu pomoć. Došli su i kažu:
sve novine pišu o tebi, novine pune tvojih
slika. Oni idu za senzacijom, a meni nije
do toga. Na osnovu toga smatrali su da
imam veliki honorar, i naravno ne
mogu dobijati pomoć. Ja ih pitam
koliko su platili te novine. Kažu
ništa, jer to su bile novine koje su
se dijelile. Odgovorim da sam i
ja dobila isto toliko za sve što
sam čitala, odlazila u crkve
da tom narodu kažem;
Bože ako te ima, bilo koje
vjere i ako je ovo u ime
tvoje i u ime tvoje
vjere i krsta,
Suvada Bahonjić. Žena, majka, Bošnjakinja,
pjesnikinja. Rođena 1955. godine u Gornjoj Sanici.
Sa dvije godine sa porodicom preseljava u Prijedor
gdje je i odrasla.
Majka troje djece. Muž Islam odveden je u logor
Omarsaka gdje je na najokrutniji način zlostavljan i
ubijen. I to nije kraj. Brat jedinac i otac ubijeni su
također na najsvirepiji način. I opet to nije kraj.
Suvada tragično gubi sina Ismara u Njemačkoj gdje
trenutno živi sa porodicom. Suvadinu knjigu poezije U
mojim noćima suze se lede imala sam priliku da
pročitam prije nego sam pjesnikinju susrela.
Zapanjujućom ljepotom svoje duše ona plijeni.
Emotivnom identifikacijom
sa ženama žrtvama
silovanja, koje su se zbog stida i nerazumijevanja
opredijelile na šutnju, u inat surovoj i tragičnoj
stvarnosti, Suvada prkosi svojom snažnom,
senzibilnom rječju. Od nje se nisu trebale bojati, a s
njom su mogle plakati. Suvadi je, kako kaže, Bog dao
riječ, da i njom može da iskaže bol za razliku od
drugih koji mogu samo plakati. Svakim momentom
razgovora Suvada osvaja i nemoguće je ostati
ravnodušan. Iako smo razgovarale u domu njene
sestre u Čikagu, u svakom momentu njen duh je
lebdio nad Kozarcem, nad Prijedorom.
U inat surovosti, u inat poniženju koje su
zlikovci, protuhe bez savjesti i morala, nanijeli
Bošnjakinji, Suvada je uzdiže na pijedestal prkosa,
ponosa, pogotovo u pjesmi Ja sam Bosna, pokazujući
iz stiha u stih da duh Bošnjakinje ima karakter, bez
obzira šta joj se dešava. Sve njene pjesme pisane su u
prvom licu, tako da svaka žena koja nađe sebe i suza
joj se otme iz oka može bez straha da se sakrije iza
nje.Razmišljala sam s kojim pitanjem da počnem
razgovor sa Suvadom. Međutim, nakon par trenutaka
neobaveznog razgovora, odustala sam. Uključila sam
magnetofon i priča je počela. Ispočetka tiha, sjetna, s
pogledom uprtim negdje u daljine, a onda snažna i
jaka kao nabujala rijeka. Svoju nadarenost da piše,
da se izrazi riječima nije smatrala svojim uspjehom,
nego jednostavno, Božjim darom. Na moju
onda razmisli je li to ono što
ti hoćeš, je li ovo što te čini
moćnim, da se siluju žene i
djeca, da se ubijaju stari i
nejaki? Ako ovo rade u ime
tvoje, a rade, daj da i njima
prosvijetli. Zato sam otišla u
crkvu iz prkosa. Ja nisam
imala kao oni nikoga ko će
moje grijehe okajat. Ja ću
sama njih okajat kad dođe
vrijeme. Zato sam ja išla
tamo da im kažem šta je
muslimanska žena, da kažem
koliko može podnijeti, kolika
je njena snaga i širina,
dubina i visina, koliko je
svestrana muslimanska
žena. I kud god ide ne misli
samo na sebe i svoje dijete.
Dijelila sam sve sa drugom
djecom i mislila: Hvala ti
Bože kad je moje uz mene,
kako li je onim majkama čija
djeca nisu sa njima.
Zahvaljujući svojoj
kćerki Adelhajdi sačuvan je veliki
dio Suvadinih pjesama. Jer,
pisala ih je svugdje i ostavljala
svugdje po kući. Međutim,
najsnažnije Suvadine pjesme
nastale su u periodu emotivnog
šoka i duševne obamrlosti i
ukočenosti. Kroz napisanu riječ
sva bol i patnja zbog
proživljenog izbija poput
vulkana. Suvada je kroz svoje
pjesme i njihovo čitanje pred
njemačkim slušateljstvom na
najbolji mogući način svjedočila
23
istinu o Bosni, o brutalnosti, barbarstvu i nasilju
četničkih hordi koji su svoje junaštvo isprobavali na
nedužnim ženama, djevojkama, starcima. Htjela je
da pokaže da zlo može zadesiti svakoga, da iako u
srcu Evrope ono čuči i iza njihovih vrata.
Kada sam počela da pišem ovaj tekst nastala
je dilema šta prenijeti. Strepila sam da li je to ono
pravo, jer svaka riječ bila je svjedočanstvo prošlog, ali
nezaboravljenog vremena. Iz svake riječi izbijala je
strepnja da li će dobro pobijediti zlo, šta će biti
konačno određenje naše budućnosti. Zato, dragi
čitatelji, ne zamjerite ako sve nije rečeno. Oni koji su
u Čikagu imat će priliku da 23. juna u Biblioteci čuju i
upoznaju Suvadu na čikaškoj promociji zbirke U
mojim noćima suze se lede.
Ipak, na kraju pitala sam šta je sljedeće, da li
je na vidiku neka nova zbirka ili knjiga. Suvada kaže:
-Prije tri i pol godine, prije smrti moga Ismara,
trebala je da izađe knjiga kratkih priča za djecu i
odrasle. Smrću moga Ismara za mene je
postalo sve nevažno. Na pozive svog izdavača
se ne javljam... Sve to stoji pripremljeno i čeka
vrijeme kad ću ja o tome moći razgovarati. Svi
pozivi da objavim nešto novo, ostali su sa moje
strane neodgovoreni. Ja zbog Ismara o tome ne
mogu da razgovaram. Ja o njemu pišem. On je
bio pokretač mnogih akcija u Njemačkoj, živio
je za Kozarac iz daljine. Hvala Allahu koji mi je
dao takvo dijete, koje me je usrećilo i dao
smisao mom životu.. Dao mi ga je na čuvanje 28
godina. Moja je praznina i bol za njim još toliko
duboka, da ja ne mogu ni o čemu drugom
misliti.
Suvada Bahonjić je član Udruženja
njemačkih pisaca. Poželimo joj svi zajedno da nađe
dovoljno snage, kao u svemu do sada, i da njena djela
uskoro ugledaju svjetlost dana, jer ona je svjetlost
istine. Sretni smo da je danas imamo za budućnost.
24 15. juni 2007
bosnjacka
Bošnjačka dijaspora donosi u dva nastavka tekst o izgonu Muslimana iz Užica tokom 19.
stoljeća. Tekst smo preuzeli iz nedavno objavljene knjige Hifzija Suljkić, Sabrani tekstovi,
knjiga II, Islamska baština u Bosni i Hercegovini i njenoj okolini, koju je objavila
izdavačka kuća BMG Bosanska medijska grupa iz Tuzle
Hifzija Suljkić
(1925-2001.)
IZGON MUSLIMANA
IZ UŽICA 1862.
Podaci francuskog naučnika
Na konferenciji garantnih sila (Francuske,
Rusije, Austrije, Engleske, te Pruske i Italije) 1862.
godine u Carigradskom predgrađu Kanidža, koje su
arbitrirale u sporu između Srbije i Turske, odlučeno je
da Turci napuste cijelu Srbiju, s tim da njihove posade
mogu ostati još samo u Beogradu, Šapcu,
Smederevu i Kladovu. S njima zajedno pod prisilom,
krenuo je i domaći muslimanski živalj, s nametnutim
imenom Turci
Na pomenutoj konferenciji Austrija i
Engleska su naginjale turskim
interesima, što bi se posredno moglo reći
da su imale razumijevanja za problem
Muslimana. No, dobro je znano u šta su
se izrodile te “simpatije”. Poslije
austrijske aneksije Bosne, ogroman broj
Muslimana zauvijek je odavde otišao u
Tursku. Štiteći srpske interese, Francuska je, zajedno
sa Rusijom, morala da prećuti nalaze svog glasovitog
naučnika Ami Buea (1794-1881.), koji je kao geolog
u dva navrata dobro prokrstario cijelom Srbijom,
dobivši za taj rad visoke počasti. Ami Bue je još 1854.
godine u svom nadahnutom tekstu naveo kako je
“slovenski živalj” morao da napusti vlastita ognjišta.
Odlazak pod prisilom
Narod pod tuđim imenom
Svaki od naših naroda na ovom tlu ponovo je
potvrdio skitačku strast iz svojih nomadskih i
paganskih vremena. Pogotovo ih nije zaobišao ni
izazov savremenih ekonomskih migracija. Neki naši
narodi u svojim seobama otišli su dalje, a neki bliže u
većem ili manjem broju. Međutim, historičari iako
mnogo znaju, još pate od nagluvosti i razrokosti u
zastupljenosti naših naroda u seobama. Narodu,
opet, nisu bili potrebni historičari da skuju rečenicu:
Dvaput seli, jednom gori! Šta bi tek rekli oni koji su
umjesto seobe preživjeli izgon i bježaniju sa vlastitih
imanja? A to se dogodilo Muslimanima u Srbiji 1862.
Zvornik
1878.ugodine
godine
nastanjenim
Sokolu i Užicu. Oni tada nisu
mogli ni pomišljati na svoje ostavljene velike imetke,
jer su pred međunarodnom potjernicom spašavali
živu glavu.
Selidbe ili egzodus
Protjerivanje Muslimana iz Užica 1862.
godine, sa distance od jednog stoljeća, otkriva da je
to bio pravi egzodus. Boljim sagledavanjem okolnosti
pod kojim je izvršen ovaj izgon, moguće je razotkriti
današnje reflekse koji anahrono kruže za
pregovaračkim stolovima u budućnosti ove
Jugoslavije i njenih naroda. Tada je, naime, naočigled
stranih garantnih sila i Austrije, Engleske, na drugoj
strani, te Pruske i Italije koje su arbitrirale spor
između Turske i Srbije, prećutan jedan narod,
odnosno tada su Muslimani preimenovani u Turke.
Ali, znano je da ni narodi u Bosni nisu više
pod “amnezijom” da bi mirno mogli da gledaju
povlačenje vjerskih i etničkih demarkacija na ovom
prostoru. Ali, vratimo se konferenciji garantnih sila i
Turske, održanoj od jula do septembra 1862. godine,
u carigradskom predgrađu Kanidža. Šta je odlučeno
na ovom skupu? Prema potpisanom protokolu (12
članova) Turci su morali da izađu iz Srbije, da se
sokolski i užički grad razori, te da turske posade
ostanu još samo u Beogradu, Šapcu, Smederevu i
Kladovu. Političkom alhemijom muslimani, autentični
domaći islamizirani živalj, “pretopljen” je u Turke. Da
bude ironija veća Cigani-muslimani protokolom su
dobili pravo da ostanu u Srbiji?! Zbog toga su jedan
broj muslimanske sirotinje i nadničara u Užicu,
Valjevu, Krupnju i Loznici odlučili da se nazovu Cigani
samo da bi ostali u rodnom kraju. Time nisu štitili
svoja imanja, jer ih, uglavnom, nisu ni imali.
Međutim, u vrijeme izvršenja dogovora iz Kanidže
tim očajnicima nije pomoglo ni to, pa su u bijegu
preko Drine u posljednji čas spašavali gole živote.
Konačnom protjerivanju Muslimana iz Užica
prethodila je ustanička oluja i koncesije Turske Srbiji.
Sultanovim hatišerifom od 3. augusta 1830. godine
Turci ne mogu više stanovati u Srbiji osim u gradskim
garnizonima, a svi koji imaju imanja treba da ih
rasprodaju u roku od jedne godine, te da se isele.
Novim sultanovim hatišerifom od novembra 1833.
godine odlučeno je da se “Turci iz Turske“ i “Turci iz
Srbije“ (?) ne mogu više naseljavati u Beogradu. Ali ti
“Turci iz Srbije” odnosno Muslimani, odgađali su
iseljavanje. Hroničari pišu da “Turci u varošima i
selima pored Drine nisu htjeli da se sele, već su se
neki čak i oružjem branili”. Zbog toga je Knez Miloš
naredio popečitelju vojno-policijskih djela Vučiću
Perišiću i popečitelju pravosuđa Lazaru Teodoroviću,
da idu na Drinu da Turke “s pokretnim imanjem“
ispare preko rijeke. Naredba kneževa bila je stroga,
pa “svakog Turčina, koji se protivi iseljenju” izvršioci
moraju da svežu i natovare ga na kola ili konje i
prevezu na drugu stranu.
Etničko i vjersko čišćenje Srbije vršeno je
sistematski i uporno. Taj posao bio je obiman i težak.
Jer krajem 18. vijeka, pored muslimanskog
stanovništva u Beogradu, Šapcu, Užicu, Sokolu,
Valjevu, Čačku, Kruševcu, Jagodini, Kragujevcu,
Smederevu, Čupriji, Nišu, Pirotu, Zaječaru i drugim
gradovima, samo duž Drine bila su 34 veća i 55
manjih muslimanskih sela. Zato su poslije
jedrenskog mira, sklopljenog između Turske i Rusije
1830. godine izrađeni precizni popisi sela koja će biti
iseljena i dostavljeni beogradskom paši, a onda i
Porti. Uporedo je trajala uporna kampanja među
muslimanskim življem. Svaki pojedinac je upoznat sa
sadržajem hatišerifa i može se reći da je malo carskih
dokumenata koji su tako brzo i direktno stigli do
naroda kao i ovaj o iseljavanju.
Protjerivanjem Muslimana iz Sokola i Užica u
Bosnu nije bilo moguće prećutati i problem
nepokretne imovine koja je ostala u starom zavičaju.
Taj problem bio je drastičniji kod onih Muslimana koji
su se naglo iseljavali 1834. godine ali i onih što su
posljednji napustili gradove 1862. godine. Zbog toga
je, tek nekoliko godina nakon iseljavanja, došlo do
formiranja više mješovitih tursko-srpskih komisija
kojima je stavljeno u zadatak da izvrše popis i
procjenu svih nekretnina koje su muslimanski
iseljenici iz Srbije u Bosnu iza sebe ostavili.
Objektivnost i svrhu popisa u takvim okolnostima
nije teško pretpostaviti. Ipak, neko ne bi mogao ni
slutiti da bi bilo koja (i bilo gdje) komisija mogla neko
imanje procijeniti da “ne vrijedi ni pare” jer, blago
rečeno, ono tada ne bi ni postojalo, ali i takva
formulacija na više mjesta našla se u spisku
popisivača. Objavljivanje jednog takvo spiska
muslimanskih vlasnika i vrijednosti imanja u Užicu
rječitije je od svakog komentara.
MALI CARIGRAD NA ĐETINJI
U prvoj polovini 19. vijeka Užice je bilo turska
varoš, poslije Beograda najveća u Srbiji, ali u 15
vijeku ono je bilo samo selo sa 64 hrišćanske i pet
muslimanskih domaćinstava, da bi se ovaj omjer, što
je popisom iz 1516. utvrđeno, izmijenio u korist
muslimanskih domaćinstava (160), a hrišćanskih je
gotovo upola manje (95). To dokazuje da je razvoj
Užica pratila islamizacija, ni „Turska iz Turske“, ni
„Turaka iz Srbije“, odnosno Muslimana, kako su ih
nazivali u vrijeme iseljavanja već domaćeg
stanovništva.
Užički grad ima dugu i burnu historiju.
Ostavile su na njemu ožiljke i pohare i požari.
Osvajači su u njega donosili društvene prevrate.
Zapisa o svemu tome ima toliko da nijedna epoha u
ovom kraju nije ostala nepoznata. Smješteno na
jednoj od važnijih balkanskih puteva (preko Užica se
išlo za Beograd i stizalo u Bosnu, današnji Sandžak i
Hercegovinu), a opet na bezbjednoj udaljenosti od
Carigradskog druma, kojim je turska vojska prečesto
išla u svoje pohode, Užice je moglo u veliko mjeri
koristiti i blagodeti karavanskog prometa i prirodna
bogatstva ovog područja. Užice je u prvoj polovini 19.
vijeka bilo prava turska varoš i najveća u Srbiji poslije
Beograda. Potvrđuje to Joakim Vujić u svojim
„Putešestvijama“. Vujić piše da Užice ima 2.000
turskih kuća i 80 srpskih domova, 20 džamija sa
minaretima. Putopisac Oto Dubisalv Pirh ističe da se
„ulicama varoši razliva pravi istočnjački život“. Zato
su Užice mnogi nazivali „mali Carigrad na Đetinji“.
Nagli razvoj
Užice je palo pod tursku vlast 1463. godine
četiri godine poslije pada despotovine i Smedereva.
Prema, zapisu turskog historičara Hadži-Kalfe (16091657.) grad je zauzeo Mehmed II Osvajač, idući
prema Bosni. Tvrđava je prethodno bombardovana
kamenim kuglama iz topova. Borba koja se razgarala
u gradu, olakšala je njegov nekakav pad. Prema
Kalfinom pisanju nekakav pop je prišao Turcima u
ime građana nezadovoljnih poglavarom i
uputio ih kako najlakše da osvoje grad. Savjetovao je
da zapale kule ispod grada, što je i učinjeno pa se
posada predala. I Evlija Čelebija spominje da se grad
predao pa mu je učinjena hair-dova da bude naseljen
i živ i da ga ne taru udarci neprijatelja. Ali odmah
potom ugarski kralj Matija Korvin provalio je u užički
kraj iz drinske doline. Sličnu akciju izveo je i despot
Vuk Grgurević. Uvidjevši važnost grada, Turci ovdje
ubrzo poslije toga postavljaju vojničku posadu, zatim
predstavnike vlasti
muselima, kadiju, dizdara i
druge. Saznajemo to iz turskih katastarskih popisa iz
1476. godine, u prevodu i obradi Ahmeda Aličića.
Tada se Užice još naziva selom. Ima ukupno 64
hrišćanska i pet muslimanskih domaćinstava, a u
sljedećem popisu iz 1516. godine naselje već ima
status kasabe i središte je istoimene nahije. Tada
Užice nastanjuju dva džemata (skupine) hršćana i
muslimana. To je već trgovački i zanatski centar sa
160 muslimanskih, 95 hrišćanskih i 16 udovičkih
kuća, a 37 neoženjenih hrišćana.
Narednih 20 godina grad je još brže rastao.
Tako je 1536. godine u Užicu bilo 294 muslimanske, a
samo 33 hrišćanske kuće i 15 neoženjenih
stanovnika. Evidentno je da uspon Užica prati i
masovna islamizacija domaćeg stanovništva. Ne radi
se, dakle, ni o „Turcima iz Srbije“ kako su nazvani
Muslimani u velikoj i dosljednoj akciji protjerivanja
15. juni 2007
bosnjacka
25
ovog naroda u Bosnu.
Konvertiti svojom voljom
Turci su dolazeći kao osvajači na Balkan
donijeli islamsko vjersko učenje, koje su oni primili
od Arapa. Širili su islam među narodima u svojim
krajevima gdje su došli nastojeći da u narodu dobiju
državne pristalije, u čemu su imali uspjeha. Poznato
je iz mnogo primjera da to, uglavnom, nisu postizali
presijom. Konvertite (preobraćene u drugu vjeru)
označavali su kao sinove Abdulaha. Tako na primjer
Mehmed, sin Abdulaha; Hamza sin Abdulaha; Jusuf
sin Abdulaha, a vrlo rijetko su upisivali pravo ime oca
koje je bilo hrišćansko kao u primjeru Hamza sin
Janka. Tako u popisu 1516. godine od 178
muslimanskih stanovnika 77 su sinovi Abdulaha. To
znači da su tih 77 tek islamizirani, a ostali u drugom i
trećem koljenu. Ponegdje je čak, kao na primjer u
selu Bijeljina kod Požege, upisano Ferid, sin Abdulaha
novi musliman. Da su muslimanski stanovnici Užica
bili islamizirani mještani potvrđuje i putopisac Evlija
Čelebija, koji kaže da Užičani (Muslimanski
stanovnici) govore bosanski, što znači da su govorili
maternjim, odnosno jezikom koji im je bio u upotrebi
i prije islamizacije. To, naravno može upućivati i na
dio doseljenika iz Bosne.
Islamizaciju Užičana još je lakše pratiti u
popisu pojedinih mahala. U popisu 1525. godine
pomenute su ove mahale, časne džamije sultana,
Mahala medžida Mehmeda sina hamamije, Mahala
mesdžida Ibrahima, Mahala džamije hadžiMuhameda, te Mahala Šedivojvode. Hrišćani Užica
popisani su kao poseban džemat. Ukupno je tada
popisano 300 muslimanskih i 87 hrišćanskih
domaćinstava. U Mahali Časne džamije sultan od 52
popisana stanovnika 14 su sinovi Abdulaha, odnosno
tek islamizirani. Ostali su njihovi sinovi i rođaci. Po
detaljnom popisu iz 1528. godine u Užicu je
registrovano osam mahala sa 527 muslimana i
džemat sa 75 hrišćana. Ta lica su nosioci
domaćinstava. I ovaj put među muslimanima je
mnogo onih koji su tek islamizirani. Tako od 49
poimenično nabrojanih u Mahali Rustema - vojvode
24 su sinovi Abdulaha, odnosno konvertiti. U
sljedećem popisu 1559/60. godine grad je imao
deset mahala sa ukupno 574 domaćinstva, a 649
oporezovanih lica te 32 registrovana hrišćanska
domaćinstva.
Priliv seoskog stanovništva
Kao i u drugim krajevima u Užicu hrišćansko
stanovništvo je živjelo po selima i tamo činilo njegovu
većinu. Izuzetak je primjer sela Dragčića, gdje je
registrovano dvadeset muslimanskih domaćinstava.
Međutim nabrojanim licima ovog sela pet su tek
islamizirani. Oni su se, vjerovatno, primanjem islama
pripremali za odlazak u grad, gdje su lakše i bolje
mogli da žive. Svi ovi navodi iz katastarskih popisa
potvrđuju mišljenje dr. Bogomila Hrabara prema
kojem je u varoši Užice rano počela islamizacija i to u
redovnima pripadnika najuglednijih zanata, a na selu
među Vlasima stočarima.
Užice je već u 17. vijeku svojom veličinom i
bogatstvom da zadivi i izbirljivije namjernike iz same
Turske. Pomenuti Hadži-Kalfa ovaj grad poredi sa
Mekom u Arabiji. Kako i ne bi kad je tada Užice imalo
dva topla kupatila, jedan bezistan, pet mahala, 1.400
dućana, tri kamena i tri drvena mosta preko Đetinje,
deset tekija i brojne džamije.
Duhovno zborište Muslimana
Sve do definitivnog iseljavanja
Muslimana, Užice je bilo grad, kako i sam Evlija
Čelebija piše, s mnogo lijepih kuća, cvjetnih
vrtova, prostranih imanja, graditeljskog
poduzetništva i raznovrsnih zanata. U njemu je
bilo mnogo učenih ljudi i u tadašnje vrijeme
znanih pjesnika. Stanovnici su bili gostoljubivi,
naročito prema strancima. A onda, tokom
prvog srpskog ustanka, poslije druge opsade,
porušeni su svi islamski spomenici, sakralni i
profani, pa čak i groblja .
Kada je 1664. godine Evlija Čelebija drugi
put prošao kroz naše krajeve, Užice je bilo dosta
razvijeno mjesto. Mada je njegov putopisni zanos
često uljepšavao stvarnu sliku viđenog, ovdje je
ambiciozni vezirski pratilac zabilježio mnogo detalja
koji imaju potvrdu u stvarnosti i nisu mogli biti
pomenuti odoka i po čuvenju od pratnje i onih koji su
hvaleći zavičaj u svemu pregonili. Čelebija bilježi da
gradom upravlja vojvoda koji uza se ima 300 vojnika.
Užice je imalo kadiju, muftiju i nakibul-ešra. Bilo je
centar velikaša i ajana. U samoj nahiji oko grada ima
110 sela. Tu stanuje spahijski ćehaja, janjičarski
serdar budimskog vojnog odreda, njegov
haradžiaga, nadzornik čaršije, gradski ćehaja,
carinski činovnik, državni graditelj (mimar aga ) i
dizdar. Opis tvrđave, također ima dosta zanimljivih
detalja. U tvrđavi, piše Čelebija, ima deset kuća,
jedna mala Fatihova (osvajačeva) džamija i magazini
za hranu i municiju. Prema sjeveru imaju troja vrata.
Tvrđavu čuva 20 timarli nefera. Na istok i jugoistok
tvrđave s obje strane rijeke Đetinje rasprostire se
grad Užice u kome ima 4.800 kuća povezanih
baščama, vinogradima i ružičnjacima. Među
stanovnicima ima mnogo vlasnika zijameta, te su im
kuće veoma lijepe. Između svih u oči pada lijep
dvorac Džaferage. U tri mahale stanuju kršćani, a u
jednoj Židovi.
Orijentalni milje
Grad u vrijeme posjete Čelebije ima “svega
34 džamije i mesdžida”. Po ljepoti je istaknuta
Alajbegova džamija koja je pokrivena olovom.
Pominje se zatim Husejn-agina, Hasan-efendijina,
Ceribašina i Namidića džamija. Ostalih 29 su
mesdžidi (manje bogomolje bez munare). “Na obali
Đetinje” piše Čelebija,“ ima velika zidom ograđena
musala (livada, bašča) na kojoj se klanja bajramnamaz i vrši dova za kišu. Zidovi, u kojima imaju
četvora vrata, dugi su dvije hiljade koraka. Oko
musale zasađeno je raznovrsno drveće koje svojim
mirisom opija pobožne. Mnogo se naučnih rasprava
između učenih ljudi ovoga grada održi na ovoj musali.
Vakif (Osnivač vakufa, zadužbine) je odredio
četvoricu vratara koji se brinu o čistoći ove musale.
Na tri mjesta u gradu predaje se pravilno učenje
Kur'ana, a na dva mjesta hadis. Grad ima 11
mekteba (škola) za djecu. Djeca su oštroumna i
imaju prirodan dar za pjesmu. U gradu ima devet
tekija, a među njima je i Hasan-efendijina tekija pod
gornjom tvrđavom. Vlasnik tekije je u životu i ima 40
hiljada murida (sljedbenika). Njegov glas je otišao na
sve strane i šejh je halvetijskog reda.
Čelebija kaže da je prisustvovao njegovom
zikiru (pobožnom izgovaranju božjeg imena) i da mu
je poljubio ruku. Slijedi opis i nabrajanje karavan
saraja, banja, hanova, dućana, mostova preko
Đetinje, kafana, bezistana.
Radoznali putopisac je zabilježio niz
pojedinosti o privrednom životu Užica, a posebno o,
na daleko čuvenim, zanatlijama. “Oko grada i oko
kuća ima 1.060 bašča. Svaka bašča piše Čelebija
daje po šest akči carske desetine, a grad ne plaća više
nikakav porez. Stanovnici vole stranca i gotovo svi su
trgovci. Za putnike u gradu imaju dva imareta: gore
tekija šejh Hasana efendije i dolje Kodža Mustafa
pašin imaret kraj njegova hana. U gradu se izrađuje
koža: tamo izrađeni žuti, zeleni i malinasti sahtijan
odgovara onome što se izrađuje u Bitlisi. Ima vrlo
vještih knjigovezaca i majstora koji izrađuju divne
tintarnice koje šalju u Stambol. Učenih ljudi i pisaca
ima dosta”.
(U sljedećem broju: Otimanje muslimanskih imanja
u Užicu)
26 15. juni 2007
bosnjacka
Foto priča
Poštovani,
Šaljemo Vam dopis iz Srebrenice, a usput podsjećamo cijelu bh. dijasporu na akciju vađenja CIPS kartica koju je
Svjetski savez dijaspore pokrenuo u martu ove godine.
Još jednom vas upozoravamo: ne dozvolite da vas zauvijek izbrišu sa spiska građana BiH, ne dozvolite da nam oduzmu
pravo na dvojno državljanstvo, ne dozvolite da nas izbrišu za sva vremena. CIPS kartica (lična karta) je jedan vid naše
borbe za opstanak, kako sada tako i za naredne izbore. Glas dijaspore može da bude pokretač promjena u BiH, zato i
jesmo meta nekim koji nas se plaše pa pokušavaju svim silama i opstrukcijama da nas zauvijek odbace...
Odazovite se na ove pozive, znam da imate razlog da budite pasivni, znam da se BiH često ponaša kao maćeha prema
svojoj dijaspori, ali isto tako znam da to nije odraz cjelovite BiH, to je odraz onih koji vrše opstrukciju u cilju da nas
zauvijek izbace iz redova građana BiH.
S poštovanjem
Senada Softić-Telalović
Predsjednica SSD BiH
IZVADITE LIČNU KARTU U SREBRENICI
Poštovani sugrađani, Srebreničani u dijaspori!
Obraćam Vam se s ciljem da Vas pozovem da i pored formalnog statusa stanovnika općine Srebrenica postanete i stvarni
stanovnik naše općine iako Vi to, ustvari nikada niste ni prestajali biti.
Vi koji ste uspjeli izbjeći genocid koji je napravljen na teritoriji naše općine i živite na svim meridijanima ove planete
pomozite glasanjem onima koji trebaju Vašu pomoć.
Svjedoci ste, u posljednje vrijeme velikih pritisaka na općinsko rukovodstvo pa čak i građane a sve zbog legalnih
zahtjeva da Srebrenica dobije poseban status. Naime, nakon najnovije presude Međunarodnog Suda pravde u Hagu,
jasno je utvrđeno da su genocid u Srebrenici napravile institucije (Vojska i policija RS) entiteta kojem Srebrenica danas
pripada. Najmanje što Srebrenica treba i zaslužuje jeste da ne bude u RS. Sadašnje rukovodstvo općine je odlučno da uz
Vašu i podršku drugih osiguramo Srebrenici poseban status. Da su naše namjere ozbiljne i legitimne pokazali su i
posljednji događaji. Međunarodna zajednica se zainteresovala za dešavanja u našoj općini pa je iz tog razloga imenovala
i posebnog izaslanika, američkog diplomatu Kliforda Bonda.
S druge strane, rukovodstvo i političari RS čine sve kako bi nas spriječili u našoj namjeri. Namjera im je da na sljedećim
općinskim izborima koji se održavaju u jesen 2008. godine, onemoguće našu izbornu pobjedu i time otupe naše namjere.
Naime, naša općina je jedina u RS gdje je načelnik Bošnjak i gdje probosanske Stranke: SDA, S BiH i SDP imaju
većinu odbornika u općinskoj Skupštini.
Da bismo nastavili naše aktivnosti na povratku i rekonstrukciji te uspostavi povjerenja kao i dobijanja posebnog statusa
u okviru države Bosne i Hercegovine, potrebno je da nas u tome podržite.
Na koji način Vi možete tome doprinijeti?
To možete učiniti ako izađete na izbore u jesen iduće godine i date podršku snagama koje se bore za ravnopravnost, mir,
suživot i toleranciju, prava povratnika kao i sva druga osobna i kolektivna prava.
Da biste glasali na idućim izborima MORATE izvaditi ličnu kartu u MUP-u Srebrenica. Zato je potrebno da najkasnije
ovog ljeta ili do kraja ove godine izvadite ličnu kartu u Srebrenici i na taj način se po principu automatizma upišete na
birački spisak u našoj općini. Od kada su uvedene nove CIPS lične karte princip je sljedeći: svako glasa u općini u kojoj
je izvadio ličnu kartu.
Svi oni koji eventualno imaju imovinu u nekom drugom gradu BiH npr. Sarajevu ili Tuzli, ništa ih ne sprečava da se
odjave iz tih mjesta i ponovo prijave u svoje staro mjesto boravka u Srebrenici. Njihova imovinska prava u Sarajevu,
Tuzli itd. su zagarantovana.
Također Vaša djeca koja su napunila 18 godina, Vaše supruge/muževi koju nisu porijeklom iz Srebrenice, imaju pravo da
izvade lične karte u Srebrenici i na taj način dobiju pravo glasa.
Ukoliko želite saznati više informacija o našoj općini preporučujemo vam www.srebrenica-opstina.org. Preko te stranice
ćemo vas obavještavati o svemu aktuelnom.
NE PROPUSTITE OVO LJETO DA IZVADITE LIČNU
KARTU U SVOM GRADU.
S poštovanjem,
Abdurahman Malkić, načelnik općine Srebrenica
+387 65 881 183
[email protected]
Ramo Dautbašić, zamjenik Načelnika
+387 65 881 182
[email protected]
Srebrenica, 15. maj 2007. godine
ZLOČIN U
BRČKOM
U Brčko Distriktu će u subotu 16.
juna, na lokaciji Gradskog mezarja, biti
klanjana zajednička dženaza i obavljen
ukop za 80 civilnih žrtava rata sa ovog
područja.
Komemoracija za nastradale bit će
upriličena 15. juna u prostorijama Doma
Kulture Brčko, u 19.30 sati. Bošnjačka
Dijaspora vam donosi foto priču sa
masovne grobnice Gorice, gdje su
pronađeni ostaci tijela civilnih žrtava rata sa
ovoga prostora, koji će biti ukopani 16. juna
u Brčkom.
Bošnjačka čitanka
bosnjacka
15. juni 2007
27
Predstavljamo Vam: Bošnjačka dijaspora donosi prvi dio iz knjige velikog bosanskohercegovačkog pisca Nedžada Ibrišimovića
Knjiga Adema Kahrimana...
1.
I Adem Kahriman piše knjigu.
On hoće da napiše knjigu kojom bi spriječio zločine koji su
se već dogodili. On je na ovoj strani, a zločinci su na onoj
strani. Adem Kahriman nije tamo.
On sada ima pedeset i dvije godine, ranije je imao manje.
E, sad, kakav je Adem Kahriman čovjek? Nije plav! To je
sve što smijem o njemu reći, mada me i tu malo zbunjuje ta
riječ »plav«. Jer plav nije žut. Dakle, trebalo bi napisati:
Adem nije žut, a kad to kažem tek onda nastaju
nevjerovatne poteškoće. Najprije, svejedno što je rečeno da
Adem nije žut, pred čitaoca, baš kao za inat, izbija bolesno,
nepostojeće, bljedilo Ademova lica. Možda je najbolje
ovako: kosa prosijeda, brkove i bradu brije, crte lica
pravilne, osobenih znakova nema.
Platon kaže da je čovjek biće na dvije noge bez perja. To se
mirne duše može primijeniti i na Adema - Adem Kahriman
je biće na dvije noge bez perja. A i ja sam im sličan.
Čini mi se da je mnogo lakše reći kakav je Adem Kahriman
pisac. Kao pisac je dobar, ali je nepoznat.
On stanuje na petom, ja na četvrtom spratu. Prozori nam
gledaju na brdo Igman, iza aerodroma. Igman neprekidno, i
danju i noću, mijenja svoje boje, uvijek je lijep, odavde je
sav grgurav, ponekad s pramenovima magle. Iza Igmana
naziru se snježni vrhovi planine Treskavice. Adem voli
snijeg. Njegova žena Ljeposava voli bijelo i plavo, takav joj
je namještaj. Adem nema ništa protiv toga, on voli dvanaest
boja, svaku posebno.
Adem Kahriman je rođen u Sarajevu. Kad se kaže da je
Adem rođen u Sarajevu to malo zbunjuje. Jer da je tek
rođena beba velika kao Sarajevo onda bi se i moglo reći da
je rođena u Sarajevu - cijela beba - cijelo Sarajevo, ali, tako
ogromne bebe nema. Da se kaže: atomska bomba pala na
Sarajevo, to je, možda, prihvatljivo, jedna atomska bomba jedno Sarajevo, ali jedna beba jedan grad, to je pretjerano.
Ademovo biće uglavnom je usredsrijeđeno u gornjem dijelu
Ademova tijela, u prsima u kojima mu neprekidno kuca
srce, u glavi s ustima koja govore, očima koje gledaju i
ušima koje čuju; a ako prstima ruku dotiče lice, onda se tu
većma sabiru topla zračenja; svoje lice ne vidi dok se ne
pogleda u ogledalo; čim se odmakne više ne zna kako
izgleda. U njemu je duša, osjećajan je i iskren, ima moć
predosjećanja, može da vodi nijeme razgovore, sposoban je
da drugog vidi kroz njegova leđa a da mu prethodno ne
čuje glas. U stanju je svoju dušu da izjednači s tuđom
dušom, ali to čini rijetko, s najvećim oprezom i
neprekidnom obzirnošću prije svega zbog toga što se čovjek
sa čijom se dušom izjednači opire toliko da mu prijeti
smrću, a i zato što Adem Kahriman nije siguran da bi
čovjeka sa čijom se dušom izjednačio volio neprekidno do
kraja svoga života.
Kada je sam, užasava se ljudi, kada je s ljudima, bere
pamet, ali često griješi; sve su mu životinje nepojamne, ali
voli da ih gleda.
2.
Godine 1942. hadžiji Tahiroviću iz Foče četnici su oderali
kožu s leđa, prebacili mu je preko glave i stavili natpis:
»Muslimanka s feredžom«.
To je prva rečenica Ademove knjige koju je počeo da piše
početkom aprila 1992. godine, pedeset godina nakon što
se zločin dogodio. Ali početkom aprila 1992, četnici su
ponovo napali Foču, a dr Vojislav Vojvodić, čovjek koji
također piše knjige, 21. aprila 1992. u selu Tabaci, poviše
Foče, nogom je šutnuo ljudsku glavu. Dr V. Vojvodić je bio
u Sarajevu pa je otišao u Foču i postao četnik; možda je bio
četnik i u Sarajevu, ali se to nije vidjelo.
Niko nije vjerovao da će se četnici opet pojaviti, nakon što
su u filmu »Neretva«, na čelu s Orsonom Velsom, do nogu
potučeni.
Dr V. Vojvodić je ljudsku glavu šutnuo bivšem ministru
bosanske vlade; oni su se, posigurno, nadali da čitalac to
neće vidjeti; ali, čitalac to vidi; poslije su, dabome, morali
oprati obuću i, možda, manžetne na pantalonama.
Kako Adem Kahriman kani spriječiti četnike da hadžiji
Tahiroviću iz Foče ne oderu kožu s leđa kada se to već
dogodilo, ne znam. Ali pitanje se nameće samo od sebe ako Adem može da spriječi zločine koji su se dogodili prije
pedeset godina, zašto ne sprječava zločine koji se događaju
sada?
Bojim se da je Adem Kahriman zatečen, jer ako mu i pođe
za rukom da spriječi zločine koji su se dogodili prije pedeset
godina, ove, izgleda, neće moći nikako.
Nedžad Ibrišimović rođen je 20. 10. 1940. godine u Sarajevu. Objavio je
knjige: Kuća zatvorenih vrata, Ugursuz (roman), Karabeg (roman), Priče, Živo
i mrtvo, Zmaj od Bosne, Bog si ove hefte (autobiografska proza), Šamili i
Tubakovi, Nakaza i vila, Drame, Kuća bez vrata i druge priče, Braća i veziri,
Dva dana u Al-Akru, Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom
Ibrišimovićem Bosancem, Zambaci moje duše, Vječnik (roman).
Nezgoda s pisanjem je i u tome što ako kažeš jedno, ne
možeš da kažeš nešto drugo.
Recimo, nešto sporedno: svi su doktori, posljednjih pedeset
godina, mislili kao Marks. Sada više tako ne misle.
Ona glava koju je bosanski ministar šutnuo profesoru dr
Vojislavu Vojvodiću, a Vojvodić ministru, dok je bila na
ramenu glava, pripadala je seljaku iz sela Tabaci, poviše
Foče, koji je bio poznat po svom stadu.
Glava je kriknula i zakrkljala a potom je bačena u zelenu
travu; tako su se u njoj zauvijek uglasile sve zvijezde
kosmosa onako kako ih čitalac može da vidi.
Domaćinu nisu odrubili glavu odmah, najprije su zatražili
trideset ovaca, deset janjaca,
mezu, rakiju, sjeli za hastal na drvene klupe - ministar,
profesor i sedam četnika. Onda su zatražili pare. Domaćin
se usprotivio.
Tri četnika su ga odveli u šumu, iza kuće, i zaklali.
A zaklali su ga i zato što hoće da u gradovima niz rijeku
Drinu žive samo Srbi. Tu zamisao zamislili su književnici koji
pišu knjige u Beogradu. A zamisao kao zamisao je
nevidljiva. Onaj ko je nema ne zna gdje je. Tako su dva
Srbina u Bratuncu naišla na Muslimana koji je mrtav ležao
na zemlji. Ta dva Srbina ne pišu knjige. Prepoznali su
mrtvog Muslimana, jer su ga znali od ranije; noževima su
mu urezali krstove i CCCC, iskopali oči, odsjekli ruku, a
tijelo objesili na drvo i zapalili.
Sada to gledaju književnici u Beogradu. Oni gledaju to a
njih gleda svako ovo slovo. Adem Kahriman zna da oni koji
pišu knjige znaju svako slovo.
Ministar je šutnuo glavu i rekao Vojvodiću da ništa ne
brine, jer će u svim gradovima niz rijeku Drinu biti
biblioteke a u svakoj biblioteci po jedna ovakva glava.
Ministar ne piše knjige, on je lektor i njegove zamisli teško
prodiru u lijepu književnost.
3.
- Kako to kanite spriječiti zločine koji su se dogodili? upitao sam Adema Kahrimana. - Kada biste to uspjeli,
mogli biste da poletite ljudima u zagrljaj.
- Knjigom koju sam počeo da pišem - odgovori Kahriman.
- Ali to je nemoguće.
- Nije.
- Kako nije?
- Jeste li pročitali prvu rečenicu?
- Jesam.
- Jeste li ranije znali za sudbinu hadžije Tahirovića iz Foče?
- Nisam.
- A sada znate? - Znam. - I vidite ga? - Vidim.
- Vidite li ga mrtvog?
- Ne... Vidim ga kako stoji u tom svome užasnom stanju.
- Eto - reče Adem.
- Ostaje mi još to da spriječim da ga ne oderu...
- Ali kako...?
- Izgleda nemoguće, ali ću i to pokušati - reče Adem
Kahriman i o tome više nije htio da
razgovara.
To je bilo 22. maja 1992., onaj dan kada su četnici u
selima poviše Rogatice ranjene ali žive ljude bacali u oganj.
POJAŠNJENJE
Četnik
Riječ četnik dođe od riječi četa. Četnici lažu. Četnik može
biti samo Srbin. Četnici ubijaju Bosance. Tako zemlja Srbija
hoće da osvoji zemlju Bosnu. Koljući, ubijajući, paleći,
silujući i pljačkajući četnici se bore za srpstvo. Srpstvo je
nešto što je samo srpsko: srpski ljudi, srpske žene, srpske
ptice, srpske ribe i srpske biblije.* (Poslednjih trideset
godina primećeno je da je let srpski vrana sve tromiji i
ukoliko se takva tendencija nastavi za manje od sto godina
srpske vrane više neće leteti. O prirodi srpskoj, dr Svetislav
Zec, Zemun, 1938, str. 372. U istoj knjizi O prirodi
srpskoj, na str. 97. u odjeljku O srpskoj duši, vojni hirurg
dr Vidosav M. Savić navodi slučaj nekog četnika Sofronija u
čijim prsima je nakon obdukcije, pronađena duša u obliku
vodeničkog točka koji su mogle okretati samo muslimanske
suze.)
Uvrjedljivo je Srbima reći da su četnici, iako su četnici Srbi.
Sarajevo
Sarajevo je prijestolnica Bosne. Tu je mnogo džamija, i
ostalih bogomolja, a ima dosta i pjevača i svirača. Oko
grada su brda, a kroz grad teče Miljacka, plitka rijeka
ograđena visokim bijelim zidovima od kamena. Mnogo je
slapova i mostova, a svaki most mogao bi da bude palata ili
vrt ponad vode. Riječ Sarajevo dolazi od turske riječi saraj,
što znači dvor i tako se prvi put spominje 1507. godine.
Oko dvora bile su bašče, drvene džamije, hamam, han,
vodovod, dućani i mlinovi. Godine 1521. u Sarajevu je
osvanuo namjesnik, vezir Gazi Husrev-beg.
Sabljom mahnu, podiže haire, veli za njega narodna pjesma.
Godine 1697. Sarajevo je opljačkao i spalio princ Eugen
Savojski, što je šteta. Narednih trista godina Sarajevo je
gorjelo još pet puta, što je pet puta veća šteta.
Sada se grad izdužio, pa je jednim svojim krakom zašao sebi
za leđa iza brda Trebević. Tu je Dobrinja i tu živi Adem
Kahriman.
Bosna
To je jedna dobra zemlja.
Bosna i Hercegovina
To je isto, samo što u Bosni nisu brda gola, a po
Hercegovini jesu.
Drina
Drina je lijepa i studena rijeka koja spaja i razdvaja zemlju
Bosnu i zemlju Srbiju. Na njenim obalama su bašče slične
džennetskim, a bregovi ponad nje su veliki, umilni, pritajena
daha.
CCCC
Četiri ćirilična slova »S» koja znače: samo sloga Srbina
spašava ili nešto slično.
28 15. juni 2007
bosnjacka
Njemačka: održano prvenstvo Dijaspore BIH u malom fudbalu
POKAZANA VRHUNSKA
VJEŠTINA
Specijalno priznanje za fer play dobila je selekcija naših
Kanađana i Amerikanaca a osim toga pripao im je iz poklon iz
Škotske koji je za njih pripremio reprezentativac Mirsad Bešlija lopta sa potpisima svih igrača škotskog Hertsa za koji igra ovaj
naš fudbaler.
Početkom juna je u glavnom Bavarskom
gradu Minhenu u organizaciji Svjetskog saveza
dijaspore Bosne i Hercegovine a pod
pokroviteljstvom bosanskohercegovačke
Ambasade u Berlinu održano IV Svjetsko prvenstvo
bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu
na kojem su učestvovale ekipe sastavljene od
Bosanca i Hercegovaca koji žive u Danskoj, Americi i
Kanadi, Sloveniji, Belgiji, Engleskoj, Norveškoj,
Luksemburgu, Švicarskoj, Italiji, Holandiji,
Njemačkoj, Švedskoj i Austriji. Na prvenstvu je
prikazan odličan fudbal a titulu prvaka odbranila je
selekcija Belgije koja je u izuzetno uzbudljivom
finalu tek nakon izvođenja penala savlada tim naših
građana iz Austrije.
Po ocjeni mnogih ove dvije selekcije su bile i
najbolje na takmičenju jer je u svojim redovima tim
iz Belgije imao reprezentativce ove zemlje u malom
fudbalu Semira i Muradifa Đurića, dok su za
selekciju naših građana iz Austrije igrali bivši igrači
Sarajeva i Željezničara Almedin Hota i Almir Memić,
sadašnji prvotimci austrijskog Linca. Ovakav razvoj
događaja jedino je mogao pomutiti tim iz Engleske
koji je u polufinalu izuzetnom taktikom nadigrao
šampione iz Belgije, ali koji su se nakon izvođenja
penala uspjeli sretno provući u finale.
U borbi za treće mjesto tim Danske koji je sa
klupe predvodio bivši rukometni reprezentativac
Bilal Šuman savladao je umorne "Engleze" . Po
odluci specijalnog žirija za najboljeg igrača i strijelca
na turniru proglašen je 18-godišnji Semir Đurić iz
Šampionski tim naših građana iz Belgije sa selektorom Muzurovićem
Premijer Liga Bosne i Hercegovine
FK SARAJEVO
OVOGODIŠNJI
ŠAMPION
Nogometaši Sarajeva osvojili su naslov
prvaka Bosne i Hercegovine. U susretu
posljednjeg, 30. kola Premijer lige BiH Sarajevo je
na Koševu, pred oko 20.000 gledalaca, savladalo
Radnika iz Bijeljine sa 5:0 (1:0). Golove za
Sarajevo su postigli Šaranović (50., 66.), Grujić
(64., 70.) i Ihtijarević (24.).
Nogometaši sa Koševa sezonu su okončali
sa 17 pobjeda i šest remija, uz sedam poraza, i
tako došli do drugog naslova prvaka BiH. Sarajevo
će u narednoj sezoni nastupati u kvalifikacijama za
Ligu prvaka. Drugo mjesto i plasman u Kup UEFA
(kvalifikacije) izborio je Zrinjski. Ligu napuštaju
banjalučki Borac i Radnik iz Bijeljine.
Rukomet-Kup BiH
Detalj sa svečanog otvaranja
Sanskog Mosta član pobjedničkog tima koji je za
svoje majstorije i ukupnu igru pobrao simpatije
prepune sportske dvorane u Minhenu.
Najbolji golman na turniru bio je „čovjek sa
sto ruku“ Husein Osmanović, vratar selekcije
Engleske i donedavno prvotimac Zvijezde iz
Gradačca. Specijalno priznanje za fer play dobila je
selekcija naših Kanađana i Amerikanaca a osim toga
pripao im je iz poklon iz Škotske koji je za njih
pripremio reprezentativac Mirsad Bešlija - lopta sa
potpisima svih igrača škotskog Hertsa za koji igra
ovaj naš fudbaler. Inače odličan domaćin prvenstva
bila je Zajednica BIH građana iz Minehna dok je
specijalni gost na takmičenju bio selektor fudbalske
reprezentacije Bosne i Hercegovine Fuad Muzurović
čiju Vam izjavu prenosimo:
-Takmičenje je bilo odlično i žao mi je što na
njemu nije prisustvovao i selektor
malonogometne reprezentacije Mirko
Ćorluka, koji bi u svoj notes sigurno zapisao
par novih imena. Ovo je po prvi put da se u ovo
takmičenje na neki način uključio i Fudbalski /
Nogometni savez Bosne i Hercegovine i od
sada ćemo redovno pratiti ovo takmičenje.
Inače moje simpatije pobrala je selekcija
Engleske koja je taktički najbolje odigrala ovaj
turnir i koja je na tribinama imala najbolje
navijače.
Prvenstvo je otvoreno svečanim defileom
ekipa i nastupom folklorne sekcije iz Linza i
prigodnim obraćanjima domaćina Harisa Halilovića,
predstavnika Svjetskog saveza dijaspore Bosne i
Hercegovine, Namika Alimajstorovića i Anesa
Cerića, te bosanskohercegovačkog ambasadora
Mitra Kujundžića i selektora naše Reprezentacije
Fuada Muzurovića. Svečna podjela medalja
obavljena je na zajedničkoj manifestaciji na kojoj je
sve prisutne zabavila popularna Elvira Rahić.
BORAC OSVOJIO
ŠAMPIONSKI
PEHAR
Rukometaši banjalučkog Borca pobjednici
su Kupa Bosne i Hercegovine nakon što su u
finalnom susretu završnog turnira u domaćem
Boriku pobijedili novog državnog prvaka sarajevsku Bosnu s 24:20 (10:11).
Nakon minimalnog vodstva Sarajlija u
prvom poluvremnu, domaći rukometaši u nastavku
su napravili preokret, a najzaslužniji za prvu titulu
Banjalučana bio je golman Nebojša Grahovac sa 17
odbrana.
U polufinalnim susretima, ekipa Borca
pobijedila je prošlogodišnjeg osvajača naslova dobojsku Slogu sa 34:26, dok su rukometaši Bosne
bili bolji od Izviđača sa 35:34.
15. juni 2007
bosnjacka
29
Turnir u fudbalu
FK SARAJEVO-CANADA
POBJEDNIK CONGRESS CUP-A
Cup je osvojila najbolja ekipa FK Sarajevo Canada, koja je u finalnoj
utakmici uspjela savladati ekipu Bosna-Spokane rezultatom 4 1.
Izvanrednu partiju u ovoj presudnoj utakmici pružio je Elvis Bašić sa tri
pogotka dok je četvrti postigao Admir Salihović.
U dva dana takmičenja prikazano je dosta
dobrih partija a vidjeli smo i mnogo dobrih golova.
Cup je osvojila najbolja ekipa FK Sarajevo Canada,
koja je u finalnoj utakmici uspjela savladati ekipu
Bosna-Spokane rezultatom 4 1. Izvanrednu partiju
u ovoj presudnoj utakmici pružio je Elvis Bašić sa tri
pogotka dok je četvrti postigao Admir Salihović.
Jedini gol za ekipu Bosna-Spokane postigao je Dino
Karahodžić. Treće mjesto Congress Cup-a osvojila je
ekipa Snorkijevci. Za najboljeg golgetera proglašen
je Mirza Šaćirović (Snorkijevci) sa ukupno 9 golova.
Na ovogodišnjem tradicionalnom
fudbalskom turniru “Congress Cup” učestvovalo je
deset ekipa. Utakmice su odigrane na stadionu
Bitter Lake Community Centra, uz prisustvo
mnogobrojnih ljubitelja ovog popularnog sporta.
Učestvovale su sljedeće ekipe: Prijatelji Bosne
(Friends of Bosnia), Bosna United, F.K. SarajevoCanada, F.K. Bosna-Spokane, Snorkijevci-Seattle,
Washington All Stars, B.E.C.O Portland, F.K. BosnaSeattle, Bosna Vancouver Canada, Crni i Bijeli
(Black and White).
Naša švedska zvijezda
Najbolji golman turnira je golman Senad Zukić iz
ekipe Bosna Spokane, dok je za najboljeg igrača
proglašen Admir Salihović F.K. Sarajevo Canada.
Uz zahvalnost svim ekipama koje su
učestvovale na turniru i tako imale udjela u uspješno
organizovanom takmičenju, posebna zahvalnost
pripada vrijednim domaćinima, i organizatorima
(Nedo Tanjo i Elvis Hajrić). Vidimo se u St. Louisu
2008. godine.
M. M.
Nogometna Reprezentacija BiH niže
uspjeh za uspjehom
NA KOLJENIMA
NORVEŠKA, TURSKA
I MALTA
ZLATAN
IBRAHIMOVIĆ
PRELAZI U MILAN?!
Italijanski mediji tvrde da
Milanovi čelnici ne mogu prežaliti što
ih je Inter pobijedio u nadmetanju za
švedskog reprezentativca Zlatana
Ibrahimovića, te da će učiniti sve da
ga ipak vide u dresu "Rossonera".
Mogućnost da 25-godišnji
Ibrahimović zamijeni jedan milanski
klub za drugi, još se prije nekoliko
dana činila apsolutno nemogućom.
Sam je Ibrahimović nedavno objavio
da s Interom pregovara o novom
ugovoru, te da se nada da će
predsjednik Intera Massimo Moratti u
pregovorima biti jednako odlučan kao
prošle godine kada je Milanu u
posljednji čas "ispred nosa oteo"'
švedskog reprezentativca.
Novi Ibrahimovićevi novčani
zahtjevi (navodno da traži dvostruko
više novca po sezoni, i izjave da bi u
Interu želio vidjeti bivšeg sportskog
direktora Juventusa Luciana Moggija,
koji je jedan od glavnih aktera
prošlogodišnjeg skandala u
italijanskom nogometu), uzdrmale su
odnose na relaciji Ibrahimović - Inter.
Zbog komentara o Mioggiju
Moratti je navodno već želio kazniti
Šveđanina s 50.000 eura, ali odustao
je u posljednji trenutak kako bi
izbjegao dodatno zahuktavanje
situacije.
-U ovom trenutku nisam siguran
što je istina, a što su napuhali
mediji. Istina je da smo s Milanom
znali zamjenjivati igrače da bi
izbjegli neumjerene, novčano
predimenzionirane ugovore, ali
mislim da to u slučaju
Ibrahimovića nije izgledno, rekao
je Moratti.
N o g o m e t n a
r e p r e ze n t a c i j a B o s n e i
Hercegovine sa tri uzastopne
pobjede protiv Norveške,
Turske i Malte, fascinirala je
svjetsku sportsku javnost, a
ovi uspjesi to su značajniji jer
je naša Reprezentacija
neposredno pred meč sa
Norveškom ostala bez većine
standardnih prvotimaca:
Salihamidžića, Barbareza,
Bajramovića...
Susret na Koševu sa Turskom
odigran u okviru C-grupe kvalifikacija
za Evropsko prvenstvo, pokazao je da
su naši momci sposobni nadigrati i
svjetski renomirane ekipe, kao što je
Turska. Rezultat je bio 3:2 (2:2), a
strijelci za BiH bili su Muslimović
(27.), Džeko (45.) i Ćustović (89.),
dok su golove za Tursku postigli
Šukur (13.) i Sarioglu (39.). Susret je
odigran na stadionu Asim Ferhatović
Hase na Koševu , pred oko 20.000
gledalaca, a sudio je Peter Frojdfelt iz
Švedske.
U sedmoj utakmici
kvalifikacija, iako se očekivalo da će
naši reprezentativci nakon pobjeda
nad Norveškom i Turskom lahko
izvojevati pobjedu rezultat je bio 1:0
(1:0). Jedini pogodak postigao je
Muslimović u 6. minuti, a utakmicu je
pratilo oko 15.000 gledalaca, dok je
sudio Ceri Richards iz Velsa. Ovom
pobjedom nogometaši BiH su se
bodovno izjednačili s Turskom na
drugom mjestu tabele C-grupe. U
susretu protiv Malte za
reprezentaciju BiH su nastupili:
Gušo, Damjanović, Musić (od 90.
Muharemović), Muslimović,
Misimović, Maletić (od 79.
Bartolović), Radeljić, Hrgović, Džeko
(od 56. Zeba), Rahimić, Pandža.
Naredni meč kvalifikacija
nogometaši BiH igraju 8. septembra
u Mađarskoj.
30 15. juni 2007
Zabava
FRIZURE
FOLK 10
1.
Selma Bajrami
Ostrvo tuge
2.
Merso
Ja plaćam, ona pije
3.
Erna Džeba
Malo fali da poludim
Hanka Paldum
Kriva
4.
6.
Blizanci
Laki
Enes Begović
Zelena rijeka
7.
Ceca
Pile
5.
9.
Sanela Imamović
Za tvoje vrijeme
Tina I.
Extra
10.
Aysela
Crna mačka
8.
bosnjacka
INTELIGENTNO ŠIŠANJE KOSA PRIRODNO OBLIKOVANA
Svaka sezona nosi svoje trendove, a mnoge žene ih uporno slijede kao i odjevne bez razmišljanja. Mnogi mijenjaju način
češljanja i šišanja s ''duhom vremena''.
Međutim, to nije previše mudro: slijepo slijediti modu može prouzročiti velika nezadovoljstva, jer jednom odrezanu kosu
nije tako lako brzo vratiti na staro.
Recept mjeseca
KROASANI
Sastojci :
1 jogurt, 1 jaje, 1 žumance, 300
grama mlijeka (može pola voda, pola
mlijeko), 1 kocka kvasca, oko 800 gr.
finog brašna, 1 margarin.
Kako pripremiti:
Zamijesiti uobičajeno tijesto od jaja,
mlakog mlijeka nadošlog kvasca i oko
800 do 1 kg brašna. Ostaviti 20-tak
minuta da naraste. Prebaciti tijesto na
veliki sto i od nadošlog tijesta
formirati štrudlu. Isjeći štrudlu na 7
jufkica i svaku oklagijom razvuci u
veličini manjeg tanjira. Jufkice mazati
umućenim margarinom i spajati ih s
tim što zadnju sedmu ne mažete. Kad
ste ih lijepo namazali, dobro sa strane
pritisnite ivice da maslac ne izleti
prilikom oklagijanja.
Sad sve to razoklagijajte što tanje, veličina kruga treba da bude oko 75
cm. Taj krug isjeći u vidu krsta, pa
svaku tu četvrtinu na još osam
dijelova. Uvijati od dole prema vrhu.
Te male buce ostaviti da stoje oko 2
sata, namazati ih odgore bjelancetom
(ne žumance) i posipati krupnom soli
ili susamom. Peci na 170 stepeni mora
da ostanu boje karamele. Peku se
brzo. Dobije se oko 32 kroasana.
Recept
GIBANICA
Sastojci :
1/2 debelih kora, 1/2 kg feta sira, 300
g kajmaka, 1 pavlaka, 5 jaja, malo
mlijeka, malo kisele vode, 1 prasak za
pecivo
Kako pripremiti
Kore poredati u podmazan pleh i
svaku premazivati umućenim jajima,
sa sirom, kajmakom, pavlakom,
mlijekom i praskom za pecivo.
Gibanicu preliti sa mješavinom kisele
vode i ulja. Peći na 200 stepeni dok se
ne uhvati korica (oko 40 minuta).
Promjene izgleda mogu očarati ali i razočarati. Prvo
je važno razmisliti i dobro proanalizirati svoju kosu:
ukoliko imate uvijek privlačnu i modernu dugu
kosu, ali masnog korijena i iskrzanih vrhova, ima
pomoći! Stručnjaci preporučaju prirodnu njegu
prije pranja stavite na vrhove maslinovo ulje i
frotirski ručnik na glavu, dva sata. Kosu operite
pročišćenom kišnicom, a zadnji puta isperite
prokuhanom vodom, u kojoj su se nalazili listovi
žare, s nekoliko komadića bijeloga luka.
Vlasi će nakon ovakve kupke živnuti i biti sjajnije.
Ali, nije ih dobro lakirati. Ako se odlučite za
brushing, udaljite grijač cca 50 cm. Ljubiteljice
uvijača imati će ljepše kovrdže ako na vrhove stave
aluminijsku foliju koja ih, ujedno, i štiti. Najbolje je
sušiti je na suncu.
izur
uge fr
e
polud
pene,
Poste
Ljubitelji kratke kose
trebali bi ipak ostaviti
dovoljnu dužinu, koja
dozvoljava prirodan pad
kose. Takva se frizura
može dalje uobličiti
uljima ili laganim
brushingom.
Brook Auto Insurance
BAJRAM RADONCIC
Duguljasto lice: ovaj oblik lica trebalo bi vizuelno 'skratiti',
adekvatna opcija je da se linije prvo prekinu, a sa strane doda
volumen, u visini uha. Ovakvom obliku se preporuča postepeno
šišanje i asimetrične, poluduge frizure.
Četvrtast oblik lica potrebno je suziti, najbolje 'page' frizurom.
Takvo šišanje dozvoljava različite varijacije da bi se sakrile
suviše istaknute i nezahvalne linije.
Trokutasto lice nije poželjno potpuno otkrivati, pa punđa i rep
ne dolaze u obzir. Kako su jagodice podvučene i jako zamjetljive,
trebalo bi navući poluduge pramenove na obraze, i dati im
volumen.
Agent/Owner
5737 N. Antioch Rd - Gladstone, MO 64119
Phone (816) 453-4971 - Fax (816) 453-5790
Cell (816) 935-4899
[email protected]
www.BrookeAgency.com/ByronRadoncic
Okrugli oblik lica: zaboravite uvijače, i izravnajte kovrče, što
je moguće postići postepenim načinom šišanja kose. Nikada ne
zaboravite prirodu vlasi: kovrčavu kosu ne treba rezati kratko.
Bolje je nositi dugu. Tako je moguće zakopčati je na tjemenu i
pustiti pramenove da padaju na leđa kao 'vodopad'. Nekoliko
manjih pramenova ostavite na licu.
HOME DECOR
AND MORE
4239 Reavis Barracks Rd
St. Louis, MO 63125
Phone: 314.631.2905
Fax: 314.752.9273
Sabiha Kovacevic
Owner
Zabava
bosnjacka
OVAN
od 21.03 do 20.04.
LJUBAV: Izbjegavajte impulsivne
reakcije kada je riječ o ljubavi.
POSAO: Iako svoj posao obavljate
na vrijeme i kako treba, Vašim saradnicima je
teško da Vas prate, pa zato izbjegavajte timski
rad.
ZDRAVLJE: Morat ćete da se suočite sa bolešću
u porodici i obavezama vezanim za nju.
RAK
od 22.06 do 22.07.
LJUBAV: Teško možete pronaći
zajednički jezik sa partnerom jer
ste i Vi i on preosjetljivi.
POSAO: Morat ćete dobro znati procijeniti ko će
vam biti od koristi u poslu, kako se ne bi
dogodilo da Vas drugi iskoriste za rješavanje
vlastitih problema.
ZDRAVLJE: Moguće su povremene glavobolje.
VAGA
od 23.09 do 22.10.
LJUBAV: Ukoliko primijetite da
partner ne obraća dovoljno pažnje
na Vas pokušajte ga zavesti na taj
način što ćete ga malo napraviti ljubomornim.
POSAO: Finansijska situacija neće biti u
potpunosti stabilna, jer ćete se morati dobro
boriti da zaradite.
ZDRAVLJE: Ne prepuštajte se ljenčarenju!
JARAC
od 22.12 do 20.01.
LJUBAV: Svoje ljubavne probleme
najlakše ćete riješiti ako o njima
o t v o r e n o p o ra z g o va ra t e s a
partnerom.
POSAO: Očekuje Vas izuzetno naporan poslovni
period. Najviše uspjeha imat ćete u trgovini i
marketingu.
ZDRAVLJE: Čuvajte se propuha!
15. juni 2007
Horoskop za juni 2007.
BIK
od 21.04 do 20.05.
LJUBAV: Na ljubavnom planu Vas
očekuju trzavice prolaznog karaktera.
POSAO: Iskoristite ovaj period za sve
o b a v e z e ko j e z a h t i j e va j u e n e r g i č n o s t i
preduzimljivost.
ZDRAVLJE: Vaše često znojenje ili lupanje srca može
biti uzrok zdravstvenih tegoba.
LAV
od 23.07 do 23.08.
LJUBAV: Kada je ljubav u pitanju morat
ćete biti spremni na razna odricanja.
POSAO: Jedan pravni problem koji se
već duže vremena povlačio na sudu, mogao bi biti
riješen.
ZORAVLJE: Iznenadni telefonski razgovor ili poruka,
uticat će na Vaše dobro raspoloženje.
ŠKORPIJA
od 23.10 do 22.11.
LJUBAV: Previše se dajete osobama
koje volite. Zapitajte se da li one to
zaista zaslužuju i šta one Vama nude.
POSAO: Planirajte poslovno putovanje, jer bi ono
moglo biti isplativo.
ZDRAVLJE: Mogući su problemi sa kičmom.
VODOLIJA
od 21.01 do 19.02.
L JUBAV: Možda će Vas partner
razočarati ili povrijediti u srce jednim
svojim postupkom, ali shvatite da su i
takve situacije neminovne u svakoj vezi.
POSAO: Najviše će Vam odgovarati poslovi kod kojih
se traži pokretljivost i komunikativnost.
ZDRAVLJE: Što više vremena provodite na čistom
zraku.
31
BLIZANCI
od 21.05 do 21.06.
LJUBAV: Jedna markantna osoba već
duže vremena privlači Vašu pažnju.
Budite oprezni, jer nije zlato sve što
sija.
POSAO: Jedna poslovna ponuda mogla bi iz
temelja promijeniti Vaš dosadašnji život.
ZDARVLJE: Bez veće promjene.
DJEVICA
od 24.08 do 22.09.
LJUBAV: Očekuju Vas slatke, ali i
melanholične uspomene
istovremeno. Jedna osoba u znaku
Jarca mogla bi srediti situaciju.
POSAO: Na poslovnom planu je evidentan uspjeh,
koji će neki zlobnici na sve načine pokušati da
ometu.
ZDRAVLJE: Čuvajte se upala!
STRIJELAC
od 23. do 21.12.
LJUBAV: Ako ste još uvijek slobodni
uživat ćete u svojoj slobodi, a put do
ljubavi vodit će vas preko
prijateljstva, druženja i zajedničkih izlazaka.
POSAO: Ovo je povoljan period za uvođenje
novina u poslovanje.
ZDRAVLJE: Izbjegavajte pretjerana nerviranja.
RIBE
20.02. do 20.03.
LJUBAV: Posesivno ponašanje
prema partneru moglo bi
prouzrokovati ljubavne probleme.
POSAO: Više objektivnosti i realnosti biće Vam
potrebno prilikom donošenja poslovnih odluka.
ZDRAVLJE: Obratite pažnju na Vaša stopala.
Priprema Sabina Mirojević
Vicevi
Ljubavnica
Došla Fata kući i nađe Muju sa ljubavnicom u krevetu. I Fata
poludila počela galamiti. No Mujo isprati ljubavnicu kuci i objasni
Fati da je to sad moderno imati ljubavnicu, da bi njega njegove
poslovne kolege zezale kad ne bi imao, da oni na poslovnim
sastancima pričaju o ljubavnicama, itd., i tako bliže. I Fata se
nekako umiri. I sad nju Mujo hoće izvesti na večeru zato što je tako
razumna. I Fata se sredi odu oni u restoran i tamo Suljo sa nekom
ženskom. Pita Fata Muju: "Koja je ono ženska sa Suljom? Ono mu
nije žena." Kaže Mujo:" Pa ljubavnica, jesam ti rekao da je to sad
moderno da se ima." A Fata će ti na to:"Jelde Mujo naša ljubavnica
je ljepša?"
Plavuša
Kupanje
Kupala Fata malog Muju. Napuni kadu vodom, pa
ga uhvati za lijevo uho i tako počne da ga provlači
lijevo desno kroz vodu.
U tom ulazi Mujo i onako začuđen pita Fatu:
- "Bolan Fato, kako to kupaš malog ? Uho
mu iščupa."
- "Bolan Mujo, budalo jedna. Hajde ti
stavi ruku u ovu vrelu vodu."
Išla plavuša avionom u New York.
Imala je kartu za drugi razred, ali je
sjela u prvi. Dođe stjuardesa i kaže joj
da se mora prebaciti iz prvog razreda
u drugi.
- Ne, meni je ovdje dobro.
Dođe kopilot i ponovi joj isto.
- Ne, ne, meni se ovdje sviđa.
Dođe kapetan i nešto joj šapne u uho.
Plavuša se digne, kaže:
- Pa što mi to niste odmah rekli, i ode u
drugi razred.
Pitaju kapetana:
- Što ste joj rekli?
- Da prvi razred ne ide za New York.
POP 10
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Jennifer Lopez
Que hiciste
Nelly Furtado
Say It Right
Justin Timberlake
What goes arround
The Pussycat Dolls ft. Timbaland
Wait A Minute
Mika
Grace Kelly
I. Banfić & Tony Cetinski
To je vrijedilo čekati
8.
Basement Jaxx
Take Me Back To...
Robbie Williams
She's Madonna
9.
Pink
Leave Me Alone
10.
Fall Out Boy
This Ain't A Scene...
7.
big truck sales
MI GOVORIMO BOSANSKI!!!
www.bigtruckshere .com
www.bigtruc
4
(1
M
RE
SP
H
NI
)
ZA
Nazovite Almedinu@
616-877-3453
[email protected]
U
AJ
OD
PR
e-mail:
Ca
(14)2001 Volvo 660,Volvo VED12 465HP, All Aluminum
Wheels, 10 Speed, 3.70 Rear End, Miles from 724-817K, Trucks
Have All The OPTIONS, ....................................................$23,950
1980 FORD LNT9000, Detriot Power, 13 Speed, 4.11 Ratio, 18K
Front, 38K Rear, Tri-Axle, 15’ Box, Recent Reman. Tranny
Installed, NEW Ram, Drivetrain, Steer Tires, Tarp, Too Many
New Parts to LIST!! .................................................ONLY $11,950
tP
ow
er
2000 PETERBILT 387, Cat C15 475/500HP, Jake, 10 Speed,
86”Sleeper, Air Ride, 3.70 Ratio, 256”WB, Alum Wheels, A/C, Dual
150Gal Tanks, Cruise, Tilt/Tele, .........$27,950
!
O
AL
O
M
SA
2003 FREIGHTLINER COLUMBIA, Detroit 470HP, Jake, Double
Bunk, 13 Speed, Air Ride, 3.58 Ratio, 230”WB, Dual 150Gal
Tanks, Nice Rice!! ...................................................ONLY $39,950
$3
4
5
,9
0
1995 CL713 , E7.454 Mack motor, MIles in the 400,000
range, Nice Truck! ................................................$31,950
O
M 50
SA 6 , 9
$1
2000 VOLVO VNL660, Detroit 430/470HP, Jake, Double Bunk,
Air Ride, 3.70 Ratio, Cruise, Heated Mirrors, Tilt/Tele,
Clean Trucks Ready to Work!
5
T
OS
2001 Freightliner C120, with a 460 hp Cummins, 3.58 rears,
air/titl/cruise, and a 13 speed. In the mid to high 500’s,
ONLY $26,950
O
VN O!
A
D A
NE STIG
2003 Freightliner Columbia 70” condo 2 bunks, Detroit
12.7 430HP, RTO16910CAS2 SMART SHIFT TRANS
3.58 ratio, 529,000 miles 6 alum 22.5 wheels, Single
Exhaust
t!!!
is
ac
om
Ve
2001 VOLVO VNL610, Cummins ISX 450HP, Jake, 10 Sp, Air
Ride, 3.58 Ratio, 216”WB, Alum Wheels, A/C, P/S, Sun Roof,
Cruise, ......$32,950
2000 KENWORTH T2000, CUMMINS ISX 400 HP, JAKE,
AUTOSHIFT, 3.70 RATIO, 226”WB, DUAL 120 GAL TANKS,
CRUISE, 66”SLEEPER, 90% RECAPS, ............................$26,950
P
0 H ina
0
5 Brz
13
2000 VOLVO VNL770, S500 HP Cummins, 13 Speed, Jake,
Tilt/Tele, Air Side 5th wheel, All 10 Aluminums, Work Station,
Fridge, Power Window, 900k Miles, ... .............................$27,950
O
M 50
A
S ,9
3
2
$
2001 FREIGHTLINER COLUMBIA, Detroit 470HP, Jake,
10Sped, Air Ride, 3.70 Ratio, 210”WB, Dual Tanks,
Cruise, Tilt/Tele, Nice Truck!
A
IN
JE
(2)2001 VOLVO VNL770, Detroit 430HP, Jake, Autoshift,
Air Ride, 3.70 Ratio, Alum Wheels, Air Slide 5th, Dual
150 Gal Tanks, .....................................................$34,950
Pr
je
eli
am
pk
A
DN
$
OV
OS
,
12
95
0
ONLY (1) LEFT!! 1999 VOLVO VNL420, Cummins ISM
330/370HP, Jake, 40”Sleeper, 10 Speed, Single Axle, Air Ride,
3.90 Ratio, 191”WB, A/C, Dual 151 Gal Tanks, Cruise, ..$12,950
1986 FORD LNT9000, Cummins LTA300 260HP, 7 Speed,
138”WB, A/C, P/S, Air Slide 5th, Very Clean Single Axle
Daycab, As Well, comes with a Pintle Hook,....$12,950
!
ion
2000 VOLVO VNL660, Detroit Series 60 430/470HP, Jake, 13
Speed, Air Ride, 3.58 Ratio, 230”WB, Air Slide 5th, Tilt/Tele,
$16,950
1998 VOLVO VNM, Detroit Series 60 370HP, Jake, 10 Speed, Air Ride,
3.90 Ratio, 156”WB, A/C, Air Slide 5th Wheel, Dual 80 Gal Tanks,
Heated Mirrors, Cruise, ............$14,950
2001 VOLVO VNL660, Volvo 465HP, Jake, Double Sleeper,
10Sp, Air Ride, 3.73 Ratio, 215”WB, Alum Wheels, A/C,
Tilt/Tele, ONLY $23,950
UKOLIKO TREBATE FINANSIRANJE NAZOVITE ALMEDINU ILI DONNIE @ 616-877-3455

Intervju mr. Sabine Veladžić u listu Preporod od 1. oktobra 2011.

Dijaspora Feb 2008 - Bosnian Media Group

BOSANSKOHERCEGOVAČKA DIJASPORA I MIGRACIJE Njihov

moj politički cilj je ukidanje republike srpske!

haber 53.indd - Bosnia and Herzegovina UK Network

U - Bosnian Media Group

svi bošnjački i bh putevi vode u seattle svi bošnjački i bh putevi vode

Dijaspora Jan 2008 - Bosnian Media Group

PREPORODOV

bosnian media groupbosnian media groupbosnian media group

Predsjednik Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini

bosnian media groupbosnian media groupbosnian media group

bosnjacka - Bosnian Media Group

bosnian media groupbosnian media groupbosnian media group

BOŠNJAČKI GLAS - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada

„BOŠNJAČKI POGLEDI U BUDUĆNOST“

Program 2010.-2014. (sažetak)

politika - bosnjacka-dijaspora-cg

bosnjacka - Bosnian Media Group

Bosnjacka rijec 10_Layout 1.qxd

Bošnjačka riječ_24

Bela Vida IN, juni 2012