Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Nekromanteionu Bilan Audio Site Arheoakustičke pojave Nekromanteiona kod Aheronta Kamena gluha komora stara 2500 godina Ozren Bilan 2014. U Nekromanteion u Aheronu, Grčka, sagrađenom prije 2500 godina, Sveučilište iz Soluna izvršilo je niz elektroakustičkih mjerenja, a zatim je napravljen vrlo precizan 3D model primjenom najsuvremenijeg programa za akustičku simulaciju. Nakon simulacije primijećeno je da su odstupanja od izmjerenih vrijednosti 85%. U prostoriji je izmjerena i vrlo niska razina buke. Ukupna kombinacija akustičkih parametara ne nalazi se u prirodi nego jedino u gluhim komorama. Intenzivni psihološki učinci koji nastaju u Nekromanteionu isti su kao u gluhoj komori. Isklesan je u podzemnoj vapnenačkoj stijeni. Volumen mu je veći od 375 m3. Vrijeme odjeka na 500 Hz oko 0,4 s, a na 63 Hz samo 0,49 s. 1 Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Nekromanteionu Nekromanteion kod Aheronta Polovinom prošlog stoljeća, grčki arheolog S. Dakaris otkrio je kompleks koji se uzdiže iznad rijeke Aheront, oko 2.5 km od ušća u zaljevu Fanari u Epiru na sjeverozapadnom dijelu Grčke. Arheološko nalazište otkriveno je 1958., a iskapanju su se vršila do 1964., a nakon toga od 1976 - 1977. Centralna struktura ima zidove debljine 3.5 m, napravljenih od šesterokutnih i peterokutnih poligonalnih kamenih blokova. Ispod je podzemna komora. Mjesto je točka na spoju rijeka Aheront (rijeka boli), Piriflegeton (rijeka vatre i ključale krvi) i Kokita (rijeka naricanja), kroz koje teku vode kraljevstva mrtvih Hada. Dakaris je odredio zgradu kao Nekyomanteion ili Proročište mrtvih, u kojeg je tiranin Korinta, Perijandar, slao emisare koji su trebali komunicirati s njegovom pokojnom ženom Melisom, što je opisao Herodot. To je isto mjesto kojeg je opisao Homer, u epizodi Odisejeva posjeta Hadu i Perzefoni, u kojem se savjetuje s mrtvim mudracem Tiresijom o tome kako će se vratiti na Itaku. Danas postoji i mišljenje stručnjaka da je riječ o utvrđenoj farmi tipičnoj za Helenistički period. Tu je pronađeno dosta keramike te 21 brončani dio (modioli) od najmanje sedam katapulta, koje je Dakaris identificirao kao dijelove krana dizalice. Na istom mjestu proizvodilo se oruđe i oružje. Stari Grci su vjerovali da mrtvi (Nekys ili Nekroi) ostaju u zemlji, a da im duša na putu u Podzemni svijet ima mogućnosti predviđanja budućnosti. Homer u pjevanju Nekyia, opisuje kako treba pristupiti mrtvim dušama budući da je mijazma mrtvih vrlo snažna. Zbog toga su brojni drevni hodočasnici posjećivali mjesta, za koja se vjerovalo da predstavljaju ulaz u podzemni svijet mrtvih, kako bi primili proročanstva. Najpoznatija proročišta bila su Posejdonov hram u Taenaronu, Hermione u Argolisu, Herakleja na Pontosu, a najvažniji je bio Nekyomanteion. U drevna vremena pristizali su hodočasnici sa svih strana kako bi tražili savjet i dobili odgovore od mrtvih. Pri tome su duže odsjedali na posjedu Nekromanteio gdje su ih gostili svećenici koji su ih pripremali za uvid u svijet mrtvih. Ostaci kompleksa izuzetno su složeni s brojnim dijelovima za goste, svećenike i svetište gdje se događao ritualni susret s mrtvima. 2 Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Nekromanteionu Budući da je susret s mrtvima vrlo velika opasnost prvo su se za susret trebali pripremiti promišljenim i složenim ritualima, kako fizički tako i duhovno. Tijekom njihovog boravka prehranu hodočasnika pomnjivo su kontrolirali svećenici koji su im malo po malo mijenjali percepciju i izazivali stanja halucinacija psihotropnim drogama. Kroz podzemne tunele Necromanteiona, (grčki: Νεκρομαντεῖον), hodočasnici su prolazili Labirintom prema centralnoj podzemnoj komori svetištu. Ritualna primjena Necromanteiona uključuje složenu ceremoniju u kojoj bi učesnici koji žele govoriti s mrtvima prvo okupljali u hramovima nalik na ziggurat gdje su konzumirali složeni obrok od graha, svinjetine, kruha, kamenica i psihotropnog narkotičkog sastojka. Nakon ceremonije pročišćenja, počeli bi se spuštati kroz meandar hodnika s troja željeznih vrata. Kroz manji otvor na podu glavne prostorije hodočasnici bi stupili u mračnu kriptu – palaču Hada i Perzefone. Prostorija je i danas zadivljujuća u kontradikciji nepravilnog kamenog poda i velikog broja 15 izuzetno pravilnih kamenih lukova. Kripta je najvjerojatnije isklesana u živoj stijeni gdje je vjerojatno u davnoj prošlosti kult započeo u pećini. Konačno bi se spustili u podzemno svetište. Tu bi postavila niz pitanja uz molitveno pjevanje, a učesnik bi zatim vidio svećenika koji se podiže s poda i počinje lebdjeti iznad tla hrama. To je omogućavala primjena aeorema - kazališnih kranova. Seanse nisu nikad duže trajala, a u nastavku ćemo vidjeti zašto. Necromanteione su opljačkali i uništili Rimljani. Akustika prostora i psihoakustika Arhitekt P. Karampatzakis i mr. V. Zafranas dipl.ing., sa Sveučilišta u Solunu, prilikom turističkog obilaska primijetila su neobične akustičke osobine kripte, pa su je odlučili detaljnije ispitati. To su opisali u članku Did Hades accept visitors? prikazanog na 15-tom sastanku Europske udruge arheologa. http://invenio.lib.auth.gr/record/124480/files/Did%20Hades%20accepts%20Visitors.pdf Prije nego u najkraćim crtama prikažemo rezultate mjerenja i upoznamo se s neobičnim rezultatima potrebno je naglasiti neke činjenice vezane za psihoakustiku. Svaka osoba vrlo lako shvaća koliko glasan zvuk može biti neugodan. Međutim, mnogo manje je poznato da vrlo tiha okolina štetno djeluje na percepciju i psihologiju. Buka okoline od 15 - 20 dB je u prirodi vrlo tiho mjesto i na njega ne nailazimo često. Suvremene gluhe komore imaju buku od 0 – 5 3 Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Nekromanteionu dB. Buka Nekromainteiona je oko 13 dB, a u tihim uvjetima i ako se primijeni pijesak na podu može biti i manja od 10 dB. Kronološki učinci deprivacije na ljudsku biologiju i psihologiju, kao posljedice boravka u gluhoj komori prema trenutačnim saznanjima, su slijedeći: 0 - 10 min: stvara se osjećaj neugode sa simptomima stresa. 10 - 30 min: uho se prilagođava na vrlo nisku razinu buke pri čemu se čuju otkucaji srca sve glasnije. 30 – 60 min: osim otkucaja srca, čuje se i šum cirkulacije krvi u žilama. 60 - 120 min: osjetljivost uha dostiže maksimum, svi opisani zvukovi doživljavaju se kao vrlo glasni, počinje se čuti slučajno kretanje molekula u prostoriji koje se sudaraju s bubnjićem. Ova situacija postaje nepodnošljiva jer proizvodi vrlo jaki učinak na ljudsku psihu. Osoba se želi udaljiti. Drugi aspekt psihoakustike je koncept prostornog zvučnog prikaza u kojem osoba podsvjesno mapira prostor prema zvučnim refleksijama. Temeljem vremena odjeka na koje smo podsvjesno naviknuti čovjek odmah određuje dimenzije prostora u kojem se nalazi. To je još važnije ako smo u mraku. U gluhoj komori opisana funkcija neprestano podsvjesno stvara stres jer ne možemo odrediti dimenzije prostora. Stvara se deprivacija koju čovjek u mraku ne može podnijeti nakon 15 – 20 min. Prikaz mjerenja Karampatzakis i Zafranas Autori su sa različitom mjernom opremom tri puta mjerili vrijeme odjeka i dobili su slijedeći rezultat u frekvencijskom području od 63Hz do 5 kHz. 0.5 s 0.4 s 0.3 s 500 Hz http://invenio.lib.auth.gr/record/124480/files/Did%20Hades%20accepts%20Visitors.pdf Srednje vrijeme odjeka cijelog prostora, u čitavom spektru iznosi oko 0.4 s, a na višim oktavama oko 0.3 s. To vrijeme odjeka može se interpretirati na način da osoba u mjerenom prostoru praktično ne može subjektivno čuti odjek. Situacije je vrlo neuobičajena za velike kamene prostorije bez primijenjene apsorpcije. Autori su zatim napravili 3D model koji je pokazao grešku 85% jer se uzima koeficijent apsorpcije vapnenca, ovisno o poroznosti, 0.02 do 0.05, a model je pokazao da bi koeficijent apsorpcije za izmjereno vrijeme odjeka trebao biti 0.30. Detaljniji model je pokazao da primjena lukova smanjuje volumen za 15%, a povećava ukupnu površinu za 50%. Ni taj model nije pokazao 100% slaganje s izmjerenim vrijednostima. Najneobičnije od svega bile su krivulje izmjerenog vremena odjeka koje su 4 Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Nekromanteionu pokazivale češljasto filtriranje. To dokazuje da je prostor između lukova apsorber koji praktički prigušuju svu zvučnu energiju koja dospijeva između njih. Od 15 lučnih međuprostora, 16 lukova, zvuk će uvijek ovisno o mjestu izvora, višestruko zatitrati između bar 10 do 11. http://invenio.lib.auth.gr/record/124480/files/Did%20Hades%20accepts%20Visitors.pdf Iz Sabineove relacije T60=0.163 V/ (αsr S) vidimo: ako izraz V/S teži maksimalnoj vrijednosti vrijeme odjeka će biti maksimalno. Ako izraz V/S teži minimalnoj vrijednosti i vrijeme odjeka će biti minimalno. To lakše uočavamo na crtežima: Površina A i B su potpuno jednake. Ako su visine iste, okomito na crtež, u volumenu B vrijeme odjeka će biti kraće onoliko koliko je površina S veća. Tome treba dodati i rezonanciju među lukovima Osjet zvuka u prostoru Iz Youtube videa Νεκρομαντείο.mp4 ekstrahiran je zvuk u rezoluciji 24 bita 44100 Hz te je izvršeno mjerenje spektra i spektrograma govornog signala u kripti. Budući da je u signalu bila veća količina šuma, signal je filtriran na govorno područje te je šum filtriran adaptivnim procesom učenja. Prikazan je spektar i spektrogram signala. Rezultati su na grafovima. Filtrirana zvučna datoteka nekromanteio.mp3 dostupna je sa; http://www.audiologs.com/ozrenbilan/nekromanteio.mp3 Zaključak U dijelu o psihoakustici uočili smo da ljudski organizam zbog stresa uslijed maksimalne osjetljivosti uha i deprivacije koncepta prostornog zvučnog prikaza ne može u mračnoj gluhoj komori izdržati više od 15 -20 minuta. Nitko ne tvrdi da je taj pristup u Nekromanteionu prije 2600 godina namjerno napravljen ali je činjenica da postoji. Nakon prikaza mjerenja i preslušavanja govora, možemo se 5 Ozren Bilan Arheoakustičke pojave u Nekromanteionu zapitati koje je znanje prije 2500 godina imao arhitekt i akustičar koji je projektirao ovu kriptu? Što je projektom želio postići i je li pri tome uspio? Odgovore na ova pitanja možda nećemo nikad doznati ali možemo sa sigurnošću zaključiti slijedeće: Vrijeme odjeke kripte je 300% do 400% manje nego što bi bilo u normalnoj kamenoj prostoriji. Ako je u vrijeme korištenja pod bio nasut pijeskom, rezultat bi bio mogao biti do 500%. S građevinskog stajališta, broj lukova potreban za statiku objekta može se smanjiti nekoliko puta. Dakle, možemo zaključiti da je broj lukova namjerno povećan kako bi se djelovalo na akustiku prostora. Primijenjeni materijal lukova je pomnjivo izabran šupljikavi vapnenac koji ima veći koeficijent apsorpcije od običnog. Očito projektant je znao kako smanjiti vrijeme odjeka. Pitanje je što je uspio postići? Moguć odgovor bi bio – htio je postići nešto vrlo neobično, usudili bi se reći – onostrano, nezemaljsko. Htio je realizirati simulator otvorenog prostora koji vara sustav sluha posjetitelja na način da se osjeća da je u otvorenom prostoru iako se nalazi u kripti – pećini i da mu se pri tome induciraju psihoakustički efekti stresa suvremene gluhe komore. Prije više od 2500 godina drevni projektanti su znali kako to realizirati. Dodatne informacije na: http://www.newsfinder.org/site/more/the_nekromanteio_at_acheron/ http://utenti.lycos.it/giuliodeflorio/oracle/oracolo.htm http://www.mlahanas.de/Greeks/InventionsC.htm http://en.wikipedia.org/w/index.php?oldid=611433575 http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=File:Basement_of_Necromanteion.jpg http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=File:Labyrinth_halls_at_Nekromanteion.jpg http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=File:Nekromanteion_Main_Sanctuary.jpg 6
© Copyright 2024 Paperzz