Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirković"
Sanja Krahulec
"Porezni sustav Slovenije"
Diplomski rad
Pula, 2013.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirković"
Sanja Krahulec
Broj indeksa: 19379, izvanredni student
Smjer: Turizam, VII stupanj
"Porezni sustav Slovenije"
Diplomski rad
Predmet: Komparativni fiskalni sustavi
Mentor: Prof. dr. sc. Sandra Krtalić
Pula, veljača 2013.
KAZALO
1.
UVOD ................................................................................................................................. 1
2.
POREZNI SUSTAV SLOVENIJE .................................................................................. 4
2.1.
Reforme poreznog sustava Slovenije .......................................................................... 5
2.1.1.
2.2.
3.
Promjene u poreznom sustavu Slovenije ............................................................ 12
Osnovna obilježja gospodarstva Slovenije ................................................................ 13
IZRAVNI POREZI ......................................................................................................... 19
3.1.
Porez na dobit ............................................................................................................ 19
3.1.1.
Porez po odbitku................................................................................................. 24
3.1.2.
Porez po tonaži broda ........................................................................................ 27
3.2.
Porez na dohodak....................................................................................................... 29
3.3.
Porez na dobitak od igara na sreću ............................................................................ 45
3.4.
Porez na imovinu ....................................................................................................... 46
4. NEIZRAVNI POREZI ....................................................................................................... 55
4.1.
Porez na dodanu vrijednost........................................................................................ 55
4.2.
Trošarine .................................................................................................................... 63
4.3.
Porez na usluge osiguranja ........................................................................................ 67
4.4.
Porez na promet nekretnina ....................................................................................... 68
4.5.
Porez na cestovna motorna vozila ............................................................................. 70
4.6.
Carine......................................................................................................................... 72
5.
ANALIZA FISKALNIH POKAZATELJA .................................................................. 74
6.
ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 86
LITERATURA ....................................................................................................................... 89
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 94
1. UVOD
Porezi su izuzetno važan izvor državnih prihoda i predstavljaju postojanje moderne države.
Iako su zapravo obveza, pa se iz tog razloga smatraju negativnom pojavom, nužni su i
omogućuju rad i postojanje gospodarstva svake države.
Promjene u poreznom sustavu najčešće izazivaju reakcije poput prosvjeda ili negodovanja što
dodatno otežava zadatke države koja mora donijeti ispravne odluke o porezima koji će se
primjenjivati, o visinama poreznih obveza, osnovicama za oporezivanje i ostalim važnim
segmentima porezne politike.
Slovenija je tijekom svoje povijesti bila dio većih zemalja i carstava kao što su: AustroUgarska Monarhija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i bivša SFRJ nakon čega je 1991.
godine postala neovisna država usmjerena prema razvoju i tržišnoj ekonomiji. Proglašenjem
svoje neovisnosti Slovenija je imala zahtjevan zadatak jer je bilo potrebno reformirati porezni
sustav i napustiti neadekvatan porezni sustav bivše SFRJ. Prvi zadatak Vlade Republike
Slovenije nakon proglašenja neovisnosti bio je sastaviti porezni sustav koji je u rangu sa
drugim europskim državama i koji će biti prigodan za uvjete na tržištu. Stoga je Slovenija
nakon osamostaljenja započela s provoñenjem poreznih reformi koje zapravo nemaju kraj jer
se uvijek dogañaju odreñene promjene i prilagodbe u skladu sa meñunarodnim standardima i
zahtjevima Europske unije čija je članica od 2004. godine.
Slovenija se, u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, smatra jednom od najuspješnijih
tranzicijskih zemalja, te se uz donedavni stabilan rast BDP-a promatrala kao sigurna zemlja,
rangirana meñu zemljama s najnižim stupnjem rizika.1 Pozitivno razdoblje gospodarskog rasta
u posljednjih nekoliko godina je na silaznoj putanji, a Slovenija se nalazi u nezavidnoj
gospodarskoj situaciji u kojoj se, uz jasno vidljive negativne gospodarske pokazatelje,
najavljuje bankrot. Direktnim uzrokom krize smatra se nekontrolirano pozajmljivanje
državnih banaka na tržištu nekretnina i neprofitabilnim društvima koje sada nisu u
mogućnosti otplaćivati svoje dugove.2
1
2
http://www.matkurja.com/en/country-info/economy/
http://www.seebiz.eu/strucnjaci-slovenci-kapitalizam-nikad-nisu-istinski-prigrlili/ar-47886
1
Slovenija je bila najbogatija i najotvorenija jugoslavenska republika i izvozila je gotovo jednu
trećinu svih roba iz Jugoslavije.3 Proglašenjem osamostaljenja i neovisnosti 1991. godine
došlo je do prekida trgovine sa važnim trgovačkim partnerima na meñunarodnom tržištu te iz
tog razloga dolazi do ekonomskog pada. No, u kratkom vremenskom razdoblju uspjela je
prevladati gubitak tržišta u bivšoj Jugoslaviji uz usmjeravanje trgovinskih tokova prema EU i
pridruženih partnera. Slovenija je nakon osamostaljenja privatizirala svoje gospodarstvo,
stabilizirala inflaciju i rast plaća, zaustavila rastuću nezaposlenost, ojačala svoju valutu i
modernizirala sustav oporezivanja, a slovensko gospodarstvo je doživjelo procvat krajem
1990-tih i početkom 2000-tih godina. Dana 1. svibnja 2004. godine Slovenija je postala
punopravna članica EU, a od 28. lipnja 2004. godine ulazi u ERM2 (Europsku monetarnu
uniju), da bi 1. siječnja 2007. godine uvela zajedničku valutu, euro.
Meñu bivšim komunističkim državama koje su postale punopravne članice u isto vrijeme
Slovenija je imala najviše plaće i životni standard. Prvi negativni gospodarski pokazatelji
pojavljuju se tijekom globalne gospodarske krize iz 2008. godine nakon čega je Slovenija sa
bruto domaćim proizvodom od oko 35 mlrd. EUR-a pretrpjela recesiju 2009. godine.4
Rezultat je bio pad izvoza i životnog standarda, kao i porast nezaposlenosti i obujma
nenaplativih kredita.5
Ovaj diplomski rad analizira porezni sustav Republike Slovenije. U uvodnom dijelu rada
prikazan je razvoj do današnjeg poreznog sustava kroz povijest s osvrtom na reforme kao
uvod u daljnju razradu teme, s obzirom da je Slovenija od 2004. godine članica EU kada je i
uskladila svoj porezni sustav s poreznim sustavom ostalih članica. Osim navedenoga,
analizirani su osnovni makroekonomski pokazatelji slovenskoga gospodarstva s posebnim
osvrtom na makroekonomske pokazatelje u razdoblju od 2002. do 2011. godine.
U trećem i četvrtom poglavlju analizirani su izravni porezi (porez na dobit, porez na dohodak,
porez na dobitak od igara na sreću i porez na imovinu) i neizravni porezi (PDV, trošarine,
porez na usluge od osiguranja, porez na promet nekretnina, porez na cestovna motorna vozila
i carine).
3
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 131.
4
http://www.seebiz.eu/strucnjaci-slovenci-kapitalizam-nikad-nisu-istinski-prigrlili/ar-47886
5
http://www.seebiz.eu/strucnjaci-slovenci-kapitalizam-nikad-nisu-istinski-prigrlili/ar-47886
2
U petom poglavlju analizirani su fiskalni pokazatelji, odnosno struktura poreznih prihoda kroz
godine kao zaključni dio rada.
Cilj ovog diplomskog rada je analizirati porezni sustav Slovenije kroz osnovne porezne oblike
(izravne i neizravne poreze) prema osnovnim elementima kao što su tko je porezni obveznik,
što čini osnovicu oporezivanja, po kojoj stopi se plaća porez, da li postoje porezne olakšice i
osloboñenja prema odreñenom porezu i na koga i što se to odnosi, itd. Analizom poreznog
sustava cilj je stvoriti predodžbu o učinkovitosti i razumijevanje postojećih poreznih oblika u
poreznom sustavu Slovenije.
Prilikom izrade ovog diplomskog rada korištene su istraživačke, povijesne, matematičke i
statističke metode uz korištenje literature poput slovenskih zakona, službene Internet stranice
porezne uprave i statističkog ureda Slovenije, te ostalih dopunskih izvora navedenih u
literaturi na kraju diplomskog rada.
3
2. POREZNI SUSTAV SLOVENIJE
Porezni sustav je skup poreznih oblika koji u svojoj ukupnosti djeluju unutar postojećeg
socio-ekonomskog i političkog sustava ispunjavajući postavljene mu fiskalne, ekonomske,
socijalne i druge ciljeve.6 Porezni sustav se sastoji od poreza, doprinosa za socijalno
osiguranje, carina i drugih obveza. Porezi su obvezna davanja koja, bez izravne i trenutne
protuusluge, država uzima od fizičkih i pravnih osoba. Obilježje poreza kao obveznih davanja
znači da kada dospiju na naplatu trebaju biti i uplaćeni. U suprotnom država može prisilom
naplatiti svoje potraživanje. Porezi se mogu podijeliti na više načina:
-
prema vrsti porezne obveze (npr. porez na dohodak, porez na potrošnju, porez na
imovinu),
-
prema razini državne vlasti kojoj pripadaju porezni prihodi (npr. državni porezi,
županijski porezi, gradski i općinski porezi),
-
prema vremenu (imovina, dohodak, javni zajam).
Najpoznatija podjela poreza jest ona na neposredne (direktne, izravne) i posredne (indirektne,
neizravne). Posebno zanimanje za skupinu posrednih i neposrednih poreza proizlazi iz
teorijskih i praktičnih razloga.7
Izravni porez – neposredni ili direktni porez koji se izravno nameće poreznom obvezniku. U
izravne poreze ubrajaju se porez na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu te porez na
nasljedstva i darove.8 Izravne poreze uplaćuju fizičke osobe osobno ili ih poslodavac uplaćuje
u njihovo ime.
Neizravni porez – posredni ili indirektni porez na dobra i usluge što se ubire neizravno preko
posrednika – uvoznika, proizvoñača ili potrošača. U posredne poreze ubrajaju se porez na
promet, PDV, trošarine i carine.9 Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni
proračun, već ih prevaljuje na druge, te su tako porezni obveznik i porezni platac dvije
različite osobe. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga
prevaljuju teret tih porez na krajnjeg potrošača (npr. PDV).
6
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb, str. 147.
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb, str. 48.
8
Ott K. (2007.): Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, str. 155.
9
Ott K. (2007.): Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, str. 156.
7
4
Porezna osnovica je kvantitativno i kvalitativno definiran i konkretiziran porezni objekt.10
Porezna osnovica je tehničko-fizička ili monetarna veličina na osnovi koje se odreñuje visina
porezne obveze prema visini porezne stope.
Porezna stopa označava onaj dio porezne osnovice za koji će se ona umanjiti kad porezni
obveznik podmiri svoju poreznu obvezu, odnosno svoj porezni dug. Drugim riječima, porezna
stopa je u novcu izražen dio koji se izdvaja iz porezne osnovice, a plativši ga porezni je
obveznik izvršio svoju poreznu obvezu.11 Porezne stope se u pravilu utvrñuju u postotku od
porezne osnovice, a iznimno se mogu utvrditi u apsolutnom iznosu.
Poreznim obveznikom smatra se pravna ili fizička osoba na koju porezni zakon propisuje
obvezu plaćanja poreza i ta osoba vrši uplatu plaćanja poreza u državni, županijski, gradski ili
općinski proračun. Porezni obveznik je osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja poreza.12
Slovenija ima decentraliziranu strukturu prikupljanja javnih prihoda, odnosno dvije razine od
koje se jedna odnosi na prihode općina (211 općina), a druga na državne prihode. Općine na
osnovi lokalne samouprave stječu i raspolažu prihodima koje ostvaruju od poreza na promet
nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na dobitke od igara na sreću, poreza na
plovila, i sl., dok su porez na dohodak, PDV, porez na energiju, porez za zaštitu okoliša, i sl.
prihod državnog proračuna.
Reformama poreznog sustava definiran je novi porezni sustav koji se može usporediti sa
razvijenim zemljama i koji je u skladu sa zahtjevima EU.
2.1.
Reforme poreznog sustava Slovenije
Nakon osamostaljenja 1991. godine, Slovenija je provela reformu poreznog sustava, te je tada
oblikovan znatan dio današnjeg slovenskog poreznog sustava, uključujući novi porez na
dohodak i novi porez na dobit. Osim toga, porezna reforma 1991. godine uvela je porezni
sustav koji se može usporediti s razvijenim zemljama. Koristi reforme poreznog sustava su
smanjenje broja poreza i doprinosa, promjene poreznih osnovica i doprinos poreznih
10
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb, str. 64.
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb, str. 64.
12
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb, str. 59.
11
5
sredstava. No, smatra se da reforme nisu započele sa početkom tranzicijskog procesa, već su
od prije ukorijenjene u stalan razvoj sustava, te da su najnovije reforme efektivno započele
početkom osamdesetih godina, a možda i ranije.13 Već je pedesetih godina kroz proces
„financijske deetatizacije“ učinjen prvi korak k modernizaciji sustava socijalne sigurnosti.
Osnovan je sustav nezavisnih fondova koji su se punili fiskalnim mjerama, a financijski
resursi su se mogli trošiti samo u posebne namjene. Decentralizacija je bila važna za razvoj
posebnog slovenskog sustava socijalne skrbi.
Sedamdesetih godina proces decentralizacije (kao dio uvoñenja samoupravljanja) proširen je
na općine i lokalne zajednice, ali one su bile strogo kontrolirane pa se nisu mogle prilagoditi
različitim potrebama raznih lokalnih okruženja. U tom razdoblju socijalna skrb pojedinca i
zaposlenost su bili visoki.14
S obzirom na promjene bilo je potrebno provesti i odreñene reforme u javnoj upravi pa je tako
u manje od desetljeća i pol slovenska javna uprava doživjela više promjena nego ranije u
mnogo dužim vremenskim razdobljima, a uzroci reformnih procesa su bili različiti. Prvi
reformni proces započinje demokratskim izborima 1990. godine, a 1991. godine, kada je
Slovenija postala nezavisna država, donesen novi Ustav koji je postavio temelje za
organizaciju moderne javne uprave i odredio odnose izmeñu vlade kao političkog i državne
uprave kao administrativnog dijela izvršne vlasti. Izgradnjom institucija koje Slovenija prije
reforme nije imala, a koje se odnose na obranu, carinu i monetarni sustav, započela je prva
faza reforme.
Slovenija je 1991. godine uspostavila vlastiti monetarni sustav i u to vrijeme, kada je
provedena monetarna reforma, Slovenija još nije bila članica MMF-a, niti je bila
meñunarodno priznata država, a nije imala ni vlastitih deviznih rezervi jer su ostale pod
kontrolom Narodne banke Jugoslavije. Zbog toga Slovenska narodna banka nije imala
nikakve alternative u biranju monetarnih instrumenata, osim da ostvari nadzor nad ponudom
novca i da formira slobodno plivajući devizni tečaj.15 Nakon monetarne konverzije počele su
se akumulirati devizne pričuve, izvoz je povećan (gubitak tržišta nekadašnje Jugoslavije
13
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 132.
14
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 133.
15
Kračun, D. (2005.): Tranzicija, stabilizacija i ekonomski rast: iskustvo Slovenije, Ekonomski pregled, vol. 56, br. 3,
Hrvatsko društvo ekonomista, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, str. 151.
6
usmjerio je izvoz na Zapadno tržište) i smanjen je uvoz (zbog pada prodaje na području
nekadašnje Jugoslavije smanjene se uvozne potrebe) što je dodatno ojačalo devizne rezerve
koje su utjecale na stabilnost tečaja tolara.
U razdoblju od 1992. do 1996. godine javna se uprava prilagodila novom ustavnom konceptu
podjele vlasti, a 1994. godine je započela reforma lokalne samouprave. S jedne strane bilo je
potrebno podijeliti nadležnosti bivših općina na novopostavljene državne uprave koje su
zadržali pretežni dio državnih zadaća i na zadatke lokane samouprave novo uspostavljenih
općina.16 Tako je u razdoblju od 1994. do 2011. osnovano današnjih 211 općina različitih po
veličini i broju stanovnika. Podrazumijevajući lokalnu samoupravu kao dio cjelovite javne
uprave bili su potrebni napori da se reforma javne uprave shvati kao cjelovita i sveobuhvatna i
zato su svi elementarni zakoni bili pisani i za državnu i za lokalnu upravu. Daljnji razvoj
javne uprave i njezino reformiranje povezani su s pregovorima Slovenije za ulazak u EU. Ta
je faza trajala izmeñu 1997. i 2002. godine. Promjene javne uprave išle su u dva pravca:
jačanje administrativne sposobnosti uprave s jedne i priprema novih zakonodavnih osnova za
djelovanje javne uprave s druge strane.17 U pripremi novih zakona temeljna je pretpostavka
bila prilagoñavanje principima europskog administrativnog prostora, a u izvještaju Europske
komisije o napretku Slovenije iz 2002. godine se vidi da je taj zadatak uspješno obavljen, te
su iste godine usvojeni Zakon o javnim službenicima i Zakon o sustavu plaća u javnom
sektoru koji su nakon stupanja na snagu 2003. godine obilježili početak treće faze reforme –
implementacije zakonskih rješenja.
Glavni ciljevi reforme javne uprave bili su postizanje miljea u kojem vladaju zakon i pravna
zaštita kako za službenike tako i za javnost. Osim navedenog, treba napomenuti i dva cilja
koje je trebala postići reforma javne uprave, a to su uspješnost i učinkovitost. Kako reforma
javne uprave nije vremenski ograničena akcija već proces koji traje vlada i javni službenici u
Sloveniji svjesni su činjenice da nova rješenja donose nova i iskustva i zahtijevaju nove
promjene i prilagoñavanja.
U procesu slovenskog prijelaza iz socijalizma i jugoslavenske zajednice u potpuno tržišno
gospodarstvo i punopravno članstvo u EU najvažnijim obilježjima smatraju se:
16
Lavtar, R. (2004.): Reforma javne uprave u Sloveniji 1991.-2004., Anali Hrvatskog politološkog društva, vol. 1, br. 1,
Hrvatsko politološko društvo, Zagreb, str. 267.
17
Lavtar, R. (2004.): Reforma javne uprave u Sloveniji 1991.-2004., Anali Hrvatskog politološkog društva, vol. 1, br. 1,
Hrvatsko politološko društvo, Zagreb, str. 271.
7
1. postupni prijelaz s poluplanskog na tržišno gospodarstvo koji je odabran zbog
političko-ekonomskih razloga i kojeg je pratio;
2. prijelaz s regionalnog na nacionalno gospodarstvo koji je povezan sa stvaranjem novih
institucija (narodna banka, nacionalna valuta, carinski sustav, itd.); te
3. velike političke promjene vezane za napuštanje bivše zemlje i proglašenje samostane
države, te pripreme i ulazak u EU.
Devedesetih godina, nakon sloma socijalističkog režima, uslijedila je ekonomska kriza sa vrlo
visokim početnim troškovima i brojnim problemima. No, neka društva su imala dugotrajne
veze sa zapadnim kompanijama, što je bila velika prednost i velik broj društava se uspješno
prilagodilo gubitku tržišta i preorijentiralo na domaće tržište. Uspješnije su se tvrtke
prilagodile gubitku tržišta i prilično se dobro preusmjerile na nova, ponajviše
zapadnoeuropska tržišta, što je zahtijevalo sve više poduzetničkog duha i razvoj konkurentske
sposobnosti radi postupnog otvaranja i politike liberalizacije.18 Treba napomenuti da je
značajna okolnost ta da Slovenija nije bila pogoñena ratom koji se odvijao na području bivše
Jugoslavije pa, iako je problem izbjeglica bio značajan u pogledu troškova, bio je ipak mnogo
manji nego u ostalim zemljama.
Uz brzu privatizaciju i rezanje troškova za socijalnu zaštitu, bilo je potrebno nastaviti reforme
uz poseban naglasak na socijalnu politiku koje bi trebala dobiti ulogu u općoj strategiji
razvoja. Tranzicijski proces tijekom devedesetih godina imao je utjecaj na tri nepovoljna
trenda koja su posredno ili neposredno utjecala na socijalnu situaciju u Sloveniji, a to su:
1. Povećanje broja nezaposlenih – vrhunac nezaposlenosti evidentiran je 1993. godine
kada je iznosio 9,1%19, te se kasnije smanjuje, a potom stagnira; 2000. godine
ekonomski rast počinje utjecati na smanjenje nezaposlenosti;
2. Pad stopa aktivnosti te udjela zaposlenih osoba u ukupnom stanovništvu – iako je
stopa aktivnosti brzo opadala, stopa aktivnosti žena je bila jedna od najviših u Europi;
udio ženske nezaposlenosti činio je manje od polovice ukupno nezaposlenih osoba sve
do 1999. godine kada je udio žena po prvi puta prešao 50% od ukupnog broja
nezaposlenih;
18
Mrak M., Rojec M. I Silva-Jauregui C. (2004.): Slovenia: from Yugoslavia to European Union, Financijska teorija i praksa,
vol. 28, br. 4, Institut za javne financije, Zagreb, str. 517.
19
Kračun, D. (2005.): Tranzicija, stabilizacija i ekonomski rast: iskustvo Slovenije, Ekonomski pregled, vol. 56, br. 3,
Hrvatsko društvo ekonomista, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, str. 147.
8
3. Jaka segmentacija tržišta rada – smanjenje udjela mlañe generacije u ukupnoj
nezaposlenosti uz pogoršanje situacije za zaposlene osobe starije od 40 godina;
povećana je i dugotrajna nezaposlenost koji su činili više od 60% svih nezaposlenih.20
Sve je to uzrokovalo povećanje nejednakosti u Sloveniji, čiji uzroci se smatraju povećanje
vraćanja obrazovanju i poduzetništvu, što je za rezultat imalo povećanje dohotka u gornjim
statističkim razredima stanovništva.
U Sloveniji su se tijekom devedesetih godina provodile reforme u sustavima socijalne
sigurnosti, odnosno reforme zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog sustava. Što se tiče
zdravstvenog sustava, on je od 1992. godine utemeljen na dva stupa: na obaveznom i
dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Privatizacija je od početka tranzicije bila važno
pitanje u pružanju zdravstvenih usluga te se prema zakonskim odredbama odvijala u dva
pravca: kao kvazi privatizacija i kao prava privatizacija. Prema sklopljenim ugovorima, već je
1994. godine broj privatnih davatelja usluga premašio broj u javnom sektoru.21 No kako
privatizacija nije strategijski voñena, ne postoji jasan plan ili službeni programski dokument o
njoj, iako je primarni cilj bio uvoñenje kompeticije i povećanje efikasnosti. Mirovinski sustav
se koristio kao mehanizam za smanjivanje nezaposlenosti u tranzicijskom procesu. Nakon
temeljnih reformi tržišta rada i gospodarskog sektora došlo je do brzog rasta nezaposlenosti.
Vlada je poticala rano umirovljenje pomoću sufinanciranja dijela troškova za dokup staža, no
ta se politika nije mogla koristiti na dugi rok. Slovenski izdaci za mirovine u to su vrijeme bili
meñu najvećima u tranzicijskim gospodarstvima.22 Osim programa ranog umirovljenja
povećao se i broj regularnih umirovljenja (dobi i radni staž) pa su radnici bili prisiljeni ići u
mirovinu, no pokazalo se da je takva politika neprihvatljiva pa se program ranog umirovljenja
smanjio, a zatim i ukinuo 1993. godine. Potreba za mirovinskom reformom bila je nužna ali
se počela provoditi tek 2000. godine primjenom novog zakona o mirovinskom i invalidskom
osiguranju. Prema tom reformiranom sustavu u Sloveniji postoji nekoliko tipova mirovina, a
tu su: starosna mirovina, invalidska mirovina i državna mirovina (uvedena je reformom). Uz
obvezne mirovinske fondove, javlja se dobrovoljni mirovinski fond kao dodatni dobrovoljni
20
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 134-135.
21
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 140.
22
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 141.
9
izbor. Smatra se da reforma nije uspjela riješiti sve sistemske probleme mirovinskog sustava,
te se ne smatraju zapravo uštedama nego smanjenjem troškova.
Devedesetih godina obrazovanje je prihvaćano kao važan činitelj razvoja. Zbog naslijeñenih
posljedica prošle obrazovne politike obrazovna struktura Slovenije nije se mogla mjeriti sa
zemljama EU niti zadovoljiti zahtjeve na znanju temeljenog gospodarstva, investicije u
obrazovanje u devedesetim godinama su se počele značajno povećavati te su dostigle gotovo
6% BDP-a što je jednako s razvijenim zemljama EU.23 Reforma obrazovanja imala je više
značajnih dimenzija: redefiniranje nekih škola, obrazovanje, reformu nastavnog programa,
pitanje privatizacije, itd. Službene promjene formalne organizacijske strukture službeno su
prihvaćene 1996. godine i zahvatile su sve tri razine obrazovanja (uvedena je devetogodišnja
osnovna škola i dualni sustav na srednjoškolskoj razini, na tercijarnoj razini napuštene su
dvogodišnje više škole i
zamijenjene su četverogodišnjim
profesionalnim
višim
ustanovama).24
Jezgra sadašnjeg slovenskog poreznog sustava nastala je početkom devedesetih kada su
uvedene promjene u poreznom sustavu kroz porez na dobit i porez na dohodak, a 2004.
godine, odnosno nakon ulaska Slovenije u EU, doneseni su novi zakoni o porezu na dohodak
i porezu na dobit koji su se počeli primjenjivati od siječnja 2005. godine i koji su pisani u
skladu s praksom Europskih zemalja i imaju osnovna obilježja ostalih poreznih sustava u
Europi. No, već su u 2005. godini promijenjeni amandmanima, te su 2006. godine
pripremljeni potpuno novi zakoni o porezu na dohodak i porezu na dobit koji se primjenjuju
od siječnja 2007. godine.
Za potrebe posljednje reforme izrañena su 2 simulacijska modela na bazi podataka dobivenih
iz različitih Ministarstava i državnih agencija, a to su:
1. Mikro simulacijski model i
2. Makroekonomski rekurzivni dinamički model opće ravnoteže.
Oba modela su upotrijebljena za procjene učinaka različitih poreznih kombinacija na dohotke
pojedinačnih obveznika, kućanstava i na makroekonomsko stanje gospodarstva.
23
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 148.
24
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni
fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, str. 149.
10
Osnova reforme bilo je viñenje da slovenski porezni sustav nameće visok porezni teret na rad,
te da se zasniva na kompliciranom i nepraktičnom skupu zakona koje je teško provoditi. Osim
navedenoga, plaće u Sloveniji dodatno su bile opterećene doprinosima za socijalno osiguranje
(38,2%) i porezom na platnu listu (bio je relativno važan državni prihod koji je kasnije ukinut
iz poreznog sustava). Takva kombinacija poreza na dohodak, doprinosa za socijalno
osiguranje i poreza na platnu listu dovela je Sloveniju meñu zemlje s najvišim porezima na
rad u EU, pa je tako npr. 2004. godine ukupni porez na rad u zemljama EU iznosio prosječno
18,5% BDP-a dok je u Sloveniji iznosio 21,6%.25
Porezna reforma voñena je raspravama o poreznom sustavu u 2005. i 2006. godini i bila je
obilježena zahtjevima za pojednostavljenjem sustava i efektivnim sniženjem poreznog tereta
na rad. Meñu različitim prijedlozima bio je i sustav flat - tax (sličan slovačkome26) s jednom
poreznom stopom u sustavima poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na dodanu
vrijednost. Odbijen je uz snažno protivljenje od strane radničkih sindikata.
Rezultati konačne reforme poreznog sustava Slovenije primjenjuju se od 2007. godine, a
uključuju nove zakone o porezu na dohodak i porezu na dobit, nova pravila poreznog
postupka, postupno ukidanje poreza na platnu listu i nekoliko promjena u ostalim porezima
(npr. u porezu na nasljedstvo). U velikoj mjeri prihvaćena su rješenja zasnovana na
procjenama obavljenim na dva simulacijska modela: mikro simulacijskom modelu i modelu
opće ravnoteže, koji su izrañeni upravo za potrebe reforme. To je rezultiralo poreznom
reformom koja je politički prihvatljiva i dugoročno fiskalno održiva.27
Slovenija se odlučila za postupan pristup reformi uvodeći promjene u vidu:
-
smanjenja najviše granične stope poreza na dohodak,
-
smanjenja zakonske stope poreza na dobit,
-
uvoñenja cedularnog oporezivanja dohotka od kapitala, čime je Slovenija učinila prvi
korak prema uobičajenoj praksi u EU.
25
Čok, M., Majcen, B., Verbič, M., Košak, M. (2008.): Primjena simulacijskih modela za poreznu reformu u Sloveniji,
Financijska teorija i praksa, vol. 32, br. 1, Institut za javne financije, Zagreb, str. 30.
26
Slovačka od 01. siječnja 2004. godine primjenjuje flat-tax u visini od 19%, odnosno porezna stopa u primjeni poreza na
dohodak i poreza na dobit je ujednačena i proporcionalna.
27
Čok, M., Majcen, B., Verbič, M., Košak, M. (2008.): Primjena simulacijskih modela za poreznu reformu u Sloveniji,
Financijska teorija i praksa, vol. 32, br. 1, Institut za javne financije, Zagreb, str. 41.
11
2.1.1. Promjene u poreznom sustavu Slovenije
Kao što je već navedeno, Slovenija je proglašenjem neovisnosti bila primorana provesti razne
mjere i reforme koje su se odnosile na decentralizaciju državnih funkcija, pojednostavljenje
poreznog sustava, donošenje novih zakona u svezi sa oporezivanjem i sl. Tako su početkom
1990. godine doneseni su novi zakoni o porezu na dobit i porezu na dohodak, a tijekom 90-tih
dogañale su se promjene na oba poreza (1992. godine došlo do promjene u porezima
smanjenjem broja stopa i odreñene su šire porezne osnovice). Osim poreza na dohodak i
poreza na dobit, uvedeni su porezi koji se odnose na zaštitu okoliša pa je tako 1995. godine
uveden porez o zaštiti okoliša, a 1997. godine porez na onečišćenje voda. Godine 1996.
provedena je temeljita reforma organizacije prikupljanja poreza i kontrola plaćanja poreznih
obveza koja je bila popraćena donošenjem Zakona o poreznoj upravi. Godine 1999. uveden je
porez na dodanu vrijednost (PDV) čime je Slovenija ispunila važnu fazu u usklañivanju svog
poreznog sustava sa poreznim sustavom EU.
Porezna reforma nastavljena je i nakon pristupanja Slovenije EU nakon 2004. godine kada su
donesene velike promjene u porezu na dohodak proširenjem osnovice za oporezivanje za
dohodak ostvaren u zemlji i inozemstvu, smanjenjem izravnih i neizravnih poticaja, te niža
porezna stopa za najnižu razinu dohotka poreznog razreda. Godine 2005. i 2006. provoñene
su dodatne promjene i reforme na područjima od kojih su najvažnije one koje se odnose na
porez na dohodak (uvedena su tri porezna razreda i spuštene najviše porezne stope), porez na
dobit (smanjena je porezna stopa, promijenjene su porezne olakšice za istraživanje i razvoj) i
porez na imovinu, a 2010. godine uveden je porez na motorna vozila i 2011. godine porez na
bilancu banaka.
Reforme poreznog sustava dovele su do uvoñenja poreza koji postoje u većini zemalja: porez
na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, porez na dodanu vrijednost (PDV), trošarine,
porezi koji se odnose na meñunarodnu trgovinu i transakcije, porez na dobit od igara na sreću,
porez na osiguranje, doprinosi za socijalno osiguranje, itd. Struktura poreznog sustava
pokazuje da je slovenska porezna politika usmjerena uglavnom na neizravne poreze.
12
2.2.
Osnovna obilježja gospodarstva Slovenije
Tranzicijske reforme u Sloveniji i na početku 2013. godine još uvijek nisu završene, a glavni
zaostaci su na područjima poduzetničkog sektora, nebankarskog i financijskog sektora te na
području politike konkurentnosti. Kao i ostale europske razvijene države i Slovenija je u
tranzicijskom razdoblju približavanja EU imala poteškoća u organiziranju svih potrebnih
instrumenata koje omogućuju razvoj vlastitog tržišta prilagoñavajući ga uvjetima globalnih
tokova roba i kapitala. Strategija gospodarskog razvoja Slovenije podrazumijeva
usmjeravanje snaga na konkurentnost gospodarstva posebno u poduzetničkom sektoru. Iz tog
razloga strategija gospodarskog razvoja daje prednost onim ekonomskim prioritetima koje se
odnose na kvalitetu proizvoda, rast prodaje, poboljšanje sposobnosti i znanja zaposlenih.
Restrukturiranjem gospodarstva nastoje se omogućiti veći izdaci za obrazovanje, istraživanje i
razvoj, informatiku i aktivnu politiku zapošljavanja. Strategija gospodarstva predviña da se
domaće financijsko praćenje uključi u one projekte koje imaju potporu EU čime bi se osnažio
poticaj tehnološkog razvitka zemlje. Osim toga, slovenska Vlada nastoji indirektno
intervenirati u tržišne tokove, nastojeći održati punu zaposlenost svih proizvodnih kapaciteta,
održavajući prvenstveno izvoznu orijentaciju proizvodnje.
Gospodarstvo Slovenije se u odnosu na makroekonomske pokazatelje u prethodnih 20 godina
može podijeliti na nekoliko razdoblja:
1. Razdoblje recesije u vrijeme tranzicije (1990.-1993.),
2. Razdoblje oporavka gospodarstva nakon tranzicijskog procesa (1993.-1995.),
3. Razdoblje uravnoteženog razvoja (1995.-1999.),
4. Razdoblje inflacijskog šoka i pada gospodarskog rasta (2000.-2003.),
5. Razdoblje provedbe prioritetnih gospodarskih ciljeva i napredak u makroekonomskoj
slici (2004.),
6. Razdoblje stagniranja i stabilnosti gospodarstva (2005.-2008.),
7. Razdoblje recesije i krize (2009.-2011.).28
Gospodarska slika Slovenije 1990. godine bila je vrlo loša, a najveći problem bila je inflacija
koju je Slovenija naslijedila od nekadašnje Jugoslavije. Odvajanje od nekadašnje Jugoslavije
28
www.sistory.si/hta/tranzicija/index-vpni.php?d=makroekonomska-podoba-Slovenije-1990-2004.html
13
i uspostava vlastitog monetarnog sustava pružili su Sloveniji, po prvi put poslije inflacijskih
desetljeća, mogućnost da izgradi gospodarstvo koje se ne zasniva na inflaciji.29 Ekonomska
kretanja 1991. godine povezana su sa proglašenjem neovisnosti koje je utjecalo na smanjenje
gospodarske aktivnosti zbog gubitka dijela tržišta. Zbog pada gospodarske aktivnosti
slovenska ekonomija našla se na silaznoj putanji, što pokazuje povećanje registriranih
nezaposlenih radnika i smanjenja domaćeg proizvoda. Ekonomska politika 1992. godine
imala je kao glavni cilj makroekonomsku stabilizaciju. Mjerama restriktivne monetarne
politike i fiskalne politike usmjerene na odražavanje ravnoteže izmeñu javnih prihoda i
rashoda, ostvareno je smanjenje mjesečne stope inflacije koja je sa 21,5% u listopadu 1991.
godine snižena na 1,4% u kolovozu 1992. godine.30
Prvo razdoblje neovisne države tako je obilježilo razdoblje recesije i ekonomskih gubitaka uz
Vladine projekte restrukturiranja slovenske ekonomije, sanacije banaka, zaustavljanja rasta
realnih plaća u gospodarstvu i javnom sektoru provedbom kolektivnih ugovora. To je bilo
razdoblje političke i ekonomske neizvjesnosti, recesije i visoke inflacije uz teške političke
prilike u regiji, te gubitka dijela tržišta na području nekadašnje Jugoslavije.
Nakon 1993. godine uslijedilo je razdoblje preokreta iz recesije u dugoročni rast. Započelo je
razdoblje obilježeno intenzivnim restrukturiranjem proizvodnje i potrošnje, te dinamičnog
gospodarskog rasta. Pozitivni trendovi odnosili su se na industrijsku proizvodnju, grañevinsku
industriju, rast tržišta usluga, te povećanje poljoprivredne proizvodnje. U istom je razdoblju
provedena ključna reforma: vlasnička transformacija poduzeća.31
Druga polovica devedesetih godina razdoblje je uravnoteženog razvoja uz silazni trend
inflacije. Došlo je i do velike institucionalne promjene na području javnih financija (stupanje
na snagu Zakona o računovodstvu, Zakona o porez na dodanu vrijednost, Zakona o
trošarinama, Zakona o javnim financijama, itd.) koje su u drugoj polovici devedesetih godina
bile jedan od najproblematičnijih područja Slovenije.32 Uz postupno moderniziranje poreznog
sustava bilo je važno i prilagoditi javne financije prema uvjetima EU.
29
Kračun, D. (2005.): Tranzicija, stabilizacija i ekonomski rast: iskustvo Slovenije, Ekonomski pregled, vol. 56, br. 3,
Hrvatsko društvo ekonomista, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, str. 156.
30
www.sistory.si/hta/tranzicija/index-vpni.php?d=makroekonomska-podoba-Slovenije-1990-2004.html
31
Vlasnička transformacija poduzeća odnosi se promjene vlasništa sa dotadašnjeg društvenog vlasništva na privatno
vlasništvu što je dio tranzicijskog procesa sa planskog na tržišno gospodarstvo.
32
www.sistory.si/hta/tranzicija/index-vpni.php?d=makroekonomska-podoba-Slovenije-1990-2004.html
14
Razdoblje inflacijskog šoka i pada gospodarskog rasta (2000.-2003.) obilježeno je
povećanjem inflacije, tj. inflacijskim šokom (2000. godine stopa inflacije iznosila je 8,9%).
Stopa rasta inflacije je zaustavljena, te je već 2001. godine iznosila 7,00%, a 2002. godine
7,2%. Isto razdoblje obilježile su fiskalne promjene koje su se odnosile na povećanje stope
poreza na dodanu vrijednost, trošarina i poreza za zaštitu okoliša. Slovenija se u tom
razdoblju približava ulasku u EU, ekonomija funkcionira kao tržišna, stope rasta su
stabilizirane i odražavaju europske trendove. Čak su i stope rasta stalno bile pozitivne. Razlog
tomu mogu biti dvije činjenice: (1) Slovenija je uspješno neutralizirala potencijalne negativne
učinke prelijevanja (engl. spillover effects) najznačajnijih europskih trgovinskih partnera koji
su obilježili recesijska kretanja, te (2) Slovenija je povećala svoju nazočnost na tržištima
Istočne i Jugoistočne Europe. Inflacija je bila umjerena i donekle pod kontrolom, ali je ipak
bila previsoka, pogotovo ako je promatramo kroz europske standarde.33
Pristupanjem Slovenije u EU 2004. godine započinje novo razvojno razdoblje. Gospodarske
aktivnosti nakon pristupanja u EU pozitivno utječu na kretanje trgovine, povećava se izvoz
reprodukcijskog materijala, a povećava uvoz robe široke potrošnje. Takoñer se povećava
prihod od turizma, a usluge prijevoza su postale najbrže rastuća uslužna djelatnost. Osim
pozitivnih kretanja jedna od loših promjena je povećana zaduženost slovenskih banaka i
poduzeća u inozemstvu, te porast inozemnog duga.
U razdoblju nakon 2005. godine nema većih odstupanja, gospodarstvo je u fazi stagniranja
sve do 2007. godine kada je ponovno došlo do porasta inflacije. Negativna gospodarska
kretanja nastavljaju se u sljedećim godinama, te je rezultat financijske i gospodarske krize pad
BDP-a. Slovensko gospodarstvo je u trenutnoj fazi recesije i krize, koja se ogleda u visokoj
stopi nezaposlenosti, proračunskom deficitu, ali i nestabilnosti Vlade. Slab ekonomski rast
negativno djeluje na poslovanje društava, pa mnoga društva objavljuju stečaj zbog
nemogućnosti daljnjeg poslovanja. Potrebno je provesti reforme pomoću monetarnih i
fiskalnih poticaja koji će potaknuti gospodarstvo na izlaz iz recesije.
33
Kračun, D. (2005.): Tranzicija, stabilizacija i ekonomski rast: iskustvo Slovenije, Ekonomski pregled, vol. 56, br. 3,
Hrvatsko društvo ekonomista, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, str. 148.
15
Obilježja gospodarstva Slovenije prikazana su pomoću makroekonomskih pokazatelja u
tablici 1 za razdoblje od 2002. do 2011. godine.
Tablica 1: Makroekonomski pokazatelji Slovenskog gospodarstva za razdoblje od 2002.
do 2011. godine
INDIKATOR \ GODINA
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
BDP (mlrd. EUR)
23,19
25,19
27,16
28,72
31,04
34,59
37,24
35,55
35,60
36,17
BDP po stanovniku (EUR)
17.361
12.316
12.942
13.645
14.355
15.464
17.120
18.437
17.295
17.286
Realni rast BDP-a (%)
3,8
2,9
4,4
4,0
5,8
7,0
3,4
-7,8
1,2
0,6
Izvoz (mlrd. EUR)
12,7
13,5
15,7
17,8
20,6
24,0
25,2
20,8
23,5
26,2
Uvoz (mlrd. EUR)
12,5
13,6
16,0
17,9
20,8
24,6
26,2
20,1
23,1
25,8
Stopa inflacije (%)
7,2
4,6
3,2
2,3
2,8
5,6
2,1
1,8
1,9
2,0
Stopa nezaposlenosti (%)
6,4
6,4
6,5
6,5
6,3
5,8
5,1
5,0
5,9
7,1
Izravna strana ulaganja (% BDP)
7,2
1,0
2,5
2,7
1,8
4,0
3,3
-0,7
1,4
1,7
Izvori: Ured za statistiku Republike Slovenije,Vlada Republike Slovenije, (www.vlada.si/o_sloveniji/gospodarstvo/)
Iz podataka prikazanih u tablici 1 vidljivo je da je BDP Slovenije u promatranom razdoblju u
konstantnom porastu, te da je maksimum ostvaren 2008. godine kad iznosi 37,24 mlrd. EURa. Već sljedeće godine BDP je smanjen za 1,69 mlrd. EUR-a, a od 2010. godine nadalje
bilježi trend rasta. Ista kretanja vide se i iz podataka o BDP per capita za isto razdoblje, pa je
najviši ostvaren 2008. godine u iznosu od 18.437 EUR-a, dok je sljedeće godine niži za 1.142
EUR-a. U nastavku promatranog razdoblja stagnira bez većih promjena.
Realni rast BDP-a na početku promatranog razdoblja iznosi 3,8%, te se nakon smanjenja u
2003. godini (na 2,9%) povećava do 2008. godine kada iznosi 7,0%. Godine 2008. rast je
gotovo za više od 50% niži u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 3,4%. Kritična je bila 2009.
godina, odnosno godina kada su učinci globalne financijske krize najviše istaknuti, kada je
realni rast BDP-a negativan i na razini od 7,8%. U sljedeće dvije godine realni rast BDP-a je
pozitivan ali su stope rasta vrlo niske.
Analizirajući uvoz i izvoz Slovenije od 2002. do 2011. godine vidljivo je da je u razdoblju od
2003. do 2008. godine Slovenija ostvarila deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci, dok je u 2002.
godini kao i u razdoblju od 2009. do 2011. godine ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj
bilanci. Vidljivo je da se i uvoz i izvoz u promatranom razdoblju povećavaju gotovo istom
dinamikom, stoga se Slovenija može pohvaliti dobrom pokrivenošću uvoza izvozom. Od
2009. godine nadalje Slovenija je ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a razlog
tome je smanjenje potražnje za uvozom u zemlji.
16
Od 2000. do 2003. godine u Sloveniji je trajalo razdoblje inflacijskog šoka, stoga je iz tablice
vidljivo da je stopa inflacije u 2002. godini visoka te iznosi 7,2%. Nakon tog razdoblja stope
inflacije su smanjene, a 2007. godine stopa inflacije se povećala te iznosi 5,6%. U idućim
godinama promatranog razdoblja stope inflacije se smanjuju.
Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je 2002. godine iznosila 6,4% što je tada bilo ispod prosjeka
EU koji je iznosio 9,8%.34 Ista razina nezaposlenosti uglavnom se zadržala do 2006. godine.
Od 2007. do 2009. godine stopa nezaposlenosti se smanjuje, a 2010. godine se povećava i
iznosi 5,9%. U 2011. godini vidljiv je veći porast nezaposlenosti kada stopa nezaposlenosti
iznosi 7,1% što je i najviša stopa nezaposlenosti u promatranom razdoblju.
Strane investicije 2002. godine iznose 7,2% BDP-a, a već iduće godine naglo su smanjene na
svega 1% BDP-a. U idućim godinama promatranog razdoblja nije se dogodio značajniji porast
investicija, a 2009. godine zabilježen je pad investicija 0,7%.
U grafikonu 1 prikazan je odnos uvoza i izvoza za razdoblje od 2002. do 2011. godine.
Grafikon 1: Saldo trgovinske bilance u Sloveniji za razdoblje od 2002. do 2011. godine u
mil. EUR
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, prosinac 2012. (www.stat.si)
34
Izvor: Statistički ured EU, Eurostat, 2013. (www.ec.europa.eu/eurostat)
17
Na temelju prikazanih podataka na grafikonu 1, može se zaključiti da je 2002. godine
Slovenija ostvarila veći izvoz od uvoza. U sljedećem razdoblju, počevši od 2003., pa do 2008.
godine, evidentan je rast vanjskotrgovinske razmjene. Meñutim, u istom razdoblju, s rastom
vanjskotrgovinske razmjene, Slovenija nije ostvarila suficit već je tijekom cijelog razdoblja
ostvarivala deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. U 2009. godini dolazi do većih promjena, te
se uslijed efekata svjetske gospodarske krize, izvoz i uvoz smanjuju što označava smanjenje
vanjskotrgovinske razmjene Slovenije u odnosu na prijašnje godine. U istom razdoblju,
odnosno od 2009. do 2011. godine, Slovenija ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci
plaćanja.
18
3. IZRAVNI POREZI
Izravni porezi su porezi koji se izravno nameću poreznom obvezniku i koji se uplaćuju
osobno ili ih za poreznog obveznika uplaćuje poslodavac35, a odreñuju se u postotku od
imovine ili dohotka. Porezni platac i porezni destinatar u ista osoba, pa je onaj tko plaća porez
ujedno i taj koji ga snosi. Izravni porezi u poreznom sustavu Slovenije su:
1. Porez na dobit,
2. Porez na dohodak,
3. Porez na dobitak od igara na sreću,
4. Porez na imovinu.
3.1.
Porez na dobit
Porez na dobit porezni je oblik koji je uvršten u porezne sustave većine suvremenih zemalja.36
Pretpostavka za njegovo uvoñenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. stoljeća.
Subjekti oporezivanja porezom na dobit nisu fizičke osobe, već pravne osobe, te se utvrñuje
na osnovi gospodarske aktivnosti društva.
Definiranje poreznog obveznika
Zakon definira poreznog obveznika kao pravnu osobu koja obavlja poslovnu djelatnost i koja
ima svoje sjedište ili mjesto stvarne uprave u Sloveniji (partnerstva i drugi pravni oblici,
investicijski fondovi, banke, osiguravajuća društva, zadruge, javna društva i druge pravne
osobe), ostvaruje profit od poslovanja na području Republike Slovenije, te podliježe
oporezivanju porezom na dobit. Nerezidenti, odnosno pravne osobe koje nemaju svoje
sjedište u Sloveniji ili im je mjesto stvarne uprave u Sloveniji, podliježu oporezivanju
porezom na dobit samo ako je izvor prihoda u Sloveniji.
Pravne osobe koje su osloboñene obveze poreza na dobit su neprofitne organizacije, kao što
su npr. instituti, društva, zaklade, vjerske zajednice, političke stranke, komore ili sindikati.
Takoñer, Narodna banka Slovenije ne podliježe oporezivanju poreza na dobit.
35
36
Ott K. (2007.): Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, str. 155.
Jurković P. (2006.): Javne financije, Masmedia, Zagreb, str. 188.
19
Utvrñivanje porezne osnovice
Porezna osnovica za oporezivanje je dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima ostvarenih
tijekom poslovne godine. Pri utvrñivanju porezne osnovice utvrñuju se prihodi (prihodi od
poslovanja, financijski prihodi i izvanredni prihodi) i rashodi (troškovi od poslovanja,
financijski troškovi i izvanredni troškovi) koji se prikazuju na računu dobiti i gubitka,
odnosno u godišnjem financijskom izvještaju u skladu s računovodstvenim standardima.
Oporeziva dobit uključuje prihode koju su utvrñeni u skladu s računovodstvenim standardima
što obično uključuje sav ostvareni prihod od poslovanja društva, te prihod koji može biti
ostvaren od:
-
naknada od nepokretne imovine i prava na imovinu koja se nalazi u Sloveniji,
-
poljoprivredne djelatnosti i šumarstva ako se djelatnost obavlja na zemljištu u
Sloveniji,
-
eksploatacije minerala, izvora i drugih prirodnih resursa na području Slovenije,
-
dividende i prihodi od dionica koji proizlaze iz financijskih ulaganja,
-
kamata koje se naplaćuju rezidentima ili ne rezidentima,
-
korištenja ili prava na korištenje autorskih prava, patenata, zaštitnih znakova i drugih
prava,
-
prodaje nekretnina, prirodnih bogatstava, vlasničkih udjela u društvima,
-
prodaje financijskih instrumenata i
-
usluga izvoñača ili sportaša ako se usluge pružaju u Sloveniji.37
Osnovno načelo za priznavanje troškova u poreznoj prijavi je da porezni obveznik može
priznati kao trošak samo one izdatke koji su izravno povezani sa poslovanjem i samo one
izdatke koji su izravan uvjet za ostvarivanje prihoda. Izdaci koji nisu uvjet za stjecanje
prihoda su troškovi koji nisu izravno povezani s obavljanjem djelatnosti, a nisu ni posljedica
obavljanja djelatnosti, već su privatne prirode i nisu u skladu s redovnom poslovnom
praksom. Nepriznati troškovi su:
37
-
prihodi od dividendi i isplate prema udjelu u dobiti,
-
rashodi prethodnih poreznih razdoblja,
-
troškovi koji se odnose na privatni život članova društva,
-
troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja,
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
20
-
kazne nametnute od strane nadležnog organa,
-
odbitak PDV-a iz prethodnih godina,
-
kamate na poreze ili druga davanja za neplaćanja u roku,
-
kamate na kredite primljene od fizičkih osoba čije je sjedište ili mjesto prebivališta u
nekoj zemlji izvan EU gdje je porezna stopa na dobit niža od 12,5%,
-
donacije i
-
darovi.38
Osim navedenih troškova koji su u potpunosti nepriznati i ne utječu na poslovni rezultat
društva zakon definira troškove koju su djelomično priznati kao rashod, a to su:
-
otpis potraživanja od kupaca na temelju pravomoćne presude prema završenom
stečajnom postupku u visini potraživanja,
-
troškovi Nadzornog odbora ili drugog tijela koji nosi samo kontrolnu funkciju priznat
je 50%,
-
revalorizacijska vrijednost goodwilla priznaje iznos obračunatog iznosa do
maksimalno 20% izvorne vrijednosti goodwilla,
-
uplate za humanitarne, kulturne, znanstvene, obrazovne, sportske, ekološke i vjerske
svrhe porezno su priznati rashod u iznosu od 0,3% od ukupnog prihoda uz uvjet da su
isplaćene osobama ili organizacijama u skladu s posebnim propisima,
-
neiskorišteni porezni gubitci prethodnih godina mogu se prenositi u sljedeće porezno
razdoblje ali do maksimalno 7 godina,
-
kamate na kredite primljenih od dioničara ili partnera koji u bilo kojem trenutku
tijekom poreznog razdoblja, izravno ili neizravno posjeduje najmanje 25% dionica u
temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima poreznog obveznika ne priznaje se kao
trošak ako su u bilo kojem trenutku tijekom poreznog razdoblja krediti veći četiri puta
od broja dioničara,
-
troškovi reprezentacije priznaju se u iznosu od 70% od ukupnog iznosa troška,
-
amortizacija, itd.
Amortizacija se obračunava prema Zakonom utvrñenim amortizacijskim stopama. Iznos
amortizacije ne smije prelaziti razinu stope koja bi se dobila primjenom linearne stope
amortizacije uz maksimalne godišnje stope amortizacije koje u prikazane u tablici 2.
38
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
21
Tablica 2: Godišnje stope amortizacije po vrsti imovine u Sloveniji 2012. godine
AMORTIZACIJSKA KATEGORIJA
1. GRAðEVINSKI OBJEKTI, UKLJUČUJUĆI I ULAGANJA U
NEKRETNINE
2. DIJELOVI GRAðEVINSKIH OBJEKATA, UKLJUČUJUĆI I
DIJELOVE ULAGANJA U NEKRETNINE
3. OPREMA, VOZILA I STROJEVI
4. DIJELOVI OPREME I OPREME ZA ISTRAŽIVANJA
5. RAČUNALA I RAČUNALNA OPREMA
6. DUGOROČNE PLANTAŽE
7. UZGOJ STADA
8. OSTALA ULAGANJA
NAJVIŠA GODIŠNJA
STOPA AMORTIZACIJE
(%)
3
6
20
33
50
10
20
10
Izvor: Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
Prema tablici 2 porezno priznate stope amortizacije razlikuju se visinom ovisno o
amortizacijskoj kategoriji, pa će se tako npr. grañevinski objekti moći amortizirati po najvišoj
porezno priznatoj godišnjoj stopi amortizacije od 3%, dok će se npr. na računala i računalnu
opremu moći primijeniti stopa amortizacije i do 50%.
Porezne olakšice
Porezne olakšice odreñene su zakonom i odnose se na investiranje u opremu te različite
olakšice za zapošljavanje, olakšice pri plaćanju premija za dodatno mirovinsko osiguranje i za
donacije.
Poreznim olakšicama se smatraju:
-
ulaganja u opće istraživanje i razvoj (R&D) koje se priznaje kao odbitak od porezne
osnovice u iznosu od 40% od iznosa uloženog u nabavu opreme koja će se isključivo
koristiti u svrhu istraživanja i razvoja, ali koja ne prelazi iznos porezne osnovice. Iznos
dodatnog odbitka može se povećati na 50% ili 60%.
-
porezni poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Porezni obveznik koji
zapošljava osobe s invaliditetom na temelju zakona kojim se ureñuje profesionalna
rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom može tražiti smanjenje porezne
osnovice u iznosu od 50% od plaće takvih osoba, uz uvjet da taj iznos ne prelazi iznos
porezne osnovice. Obveznik koji zapošljava osobe s invaliditetom sa 100% tjelesnog
oštećenja ili gluhe osobe može zahtijevati smanjenje porezne osnovice u iznosu 70%
od plaće takvih osoba do visine porezne osnovice. Obveznik koji zapošljava osobe s
invaliditetom iznad propisane kvote, a da njihov invaliditet nije posljedica rada na
22
radnom mjestu ili profesionalne bolesti kod istog poslodavca, može podnijeti zahtjev
za smanjenje porezne osnovice u iznosu od 70% od iznosa plaće tih osoba, ali da ne
prelazi iznos porezne osnovice.
-
porezni poticaji za zapošljavanje pripravnika. Ako porezni obveznik u okviru
nastavnog ugovora zapošljava učenika ili studenta za obavljanje praktičnog rada uz
stručno obrazovanje, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenje porezne
osnovice u visini isplaćene plaće, ali ne većim od 20% prosječne mjesečne plaće u
Sloveniji za svaki mjesec za obavljeni praktični rad i svaku pojedinačnu osobu koja
sudjeluje u takvom stručnom obrazovanju.
-
porezne olakšice za zapošljavanje odobravaju se i za zapošljavanje osoba koje su
mlañe od 26 godina ili osobe iznad 55 godina koje su prije zapošljavanja bile
najmanje šest mjeseci prijavljene kao nezaposlene osobe na Zavodu za zapošljavanje
Slovenije i koje nisu bile u radnom odnosu s tim poreznim obveznikom ili njegovim
povezanim društvom u posljednjih 24 mjeseci. Takav porezni obveznik može
podnijeti zahtjev za smanjenje porezne osnovice za 45% plaće za takvog zaposlenika,
ali samo do visine porezne osnovice.
-
porezna olakšica za uplate dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u iznosu do 24%
uplaćenih doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osiguranog radnika, ali
ne više od 2.390,00 EUR godišnje po zaposleniku može se primijeniti pod odreñenim
uvjetima.
-
dodatni porezni poticaji opravdanih troškova za početna ulaganja i zapošljavanja.39
Porezna stopa
Opća stopa poreza na dobit u 2007. godini iznosila je 23%, te se kroz godine smanjivala za
jedan postotni bod do stope od 20% koja se primjenjivala do 2012. godine. Promjenom
Zakona 2012. godine utvrñena je porezna stopa od 18%. Porez na dobit od 18% obračunava
se od porezne osnovice koja se utvrñuje kao višak prihoda nad rashodima iskazanim u računu
dobiti i gubitka. Posebna stopa u iznosu od 0% odreñena je za investicijske fondove (ukoliko
do 30. studenoga tekuće godine podijele najmanje 90% poslovnog dobitka iz prethodnog
poreznog razdoblja), mirovinske fondove i osiguravajuće kuće koje rade mirovinsko i
invalidsko osiguranje u skladu s poreznim zakonom.40
39
40
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
23
Porezno razdoblje
Porezno razdoblje je kalendarska godina, a iznimno se može izabrati porezno razdoblje koje
nije jednako kalendarskoj godini. U tom slučaju porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje
od 12 mjeseci. Odluku o izboru poreznog razdoblja koje se razlikuje od kalendarske godine
porezni obveznik dužan je dostaviti nadležnoj poreznoj upravi, a izabrano porezno razdoblje
ne može se mijenjati najmanje 3 godine.
Godišnji obračun i obvezna financijska izvješća moraju se podnijeti nadležnoj poreznoj upravi
do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, a ako se kalendarska i
poslovna godina ne podudaraju porezna se prijava mora podnijeti unutar prva tri mjeseca
tekuće poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu. Obveznim financijskim izvješćima
smatraju se:
-
račun dobiti i gubitka,
-
bilanca,
-
izjava o dobiti i pokriću gubitka i
-
potvrda plaćenog poreza na dobit.
Porezni obveznik obvezan je uplatiti iznos obračunate porezne obveze u roku od 30 dana od
dana podnošenja godišnje porezne prijave. Predujam poreza na dobiti može se utvrditi prema
mjesečnoj ili tromjesečnoj osnovi. Ako je porezna obveza viša od 400,00 EUR porezni
obveznik plaća ratu na mjesečnoj osnovi, a ako je manja od 400,00 EUR ratu plaća
tromjesečno.
3.1.1. Porez po odbitku
Prema Zakonu o porezu na dobit na isplate dividendi, kamate i naknade za autorska prava
obračunava se i plaća porez po odbitku po stopi od 15%.
Dividende
Društva koja ostvare dobit mogu prema odluci članova uprave isplatiti dobit, odnosno
dividende prema visini udjela u vlasništvu ili broju dionica društva. Na isplaćeni iznos
dividende obračunava se porez po stopi od 15% na svaku dividendu isplaćenu rezidentima i
nerezidentima u Sloveniji. U slučaju isplate dividende nerezidentima primjenjuju se
24
meñunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prema kojima se propisuju
porezne stope različite od 15% prema ugovoru.
U slučaju isplate dividende podružnici društva čije je sjedište u drugoj državi članici EU,
porez po odbitku za dividende se ne plaća na isplaćene dividende ako primatelj dividende
sudjeluje u vlasništvu sa najmanje 10% kapitala u vremenskom razdoblju od najmanje 24
mjeseci. Takoñer se primjenjuje direktiva o zajedničkom sustavu oporezivanja prema kojoj se
ne obračunava porez po odbitku na dividende koje su isplaćene nerezidentima, a koji su
stanovnici EU ili EEZ (Europske ekonomske zajednice) ako primatelj dividende nije u
mogućnosti obračunati odgovarajući iznos slovenskog poreza po odbitku u svojoj zemlji
prebivališta.
Prilikom obračuna porezne osnovice porezni obveznik može izuzeti primljene dividende ako
je:
-
porezni obveznik prema Zakonu o porezu na dobit ili
-
je rezident u državi članici EU koja za obračun porezne obveze primjenjuje Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenog sa državama nečlanicama, te
porezni obveznik ne podliježe jednom od poreza u svezi s kojim se zajednički sustav
oporezivanja primjenjuje na sjedišta društva i podružnica iz različitih država članica
EU, pri čemu društvo koje je izuzeto od poreza ima mogućnost izbora da li će se
smatrati poreznim obveznikom ili
-
može biti porezni obveznik poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit u slučaju
da nije rezident države uz uvjet da se mjesto prebivališta ne nalazi se u zemlji u kojoj
je prosječna nominalna razina poreza na dobit manja od 12,5 %.41
Navedene odredbe takoñer se primjenjuju na nerezidenta ako je primatelj sudionik u
temeljnom kapitalu ili upravi društva te je isplata dividende povezana sa poslovnom
aktivnošću koju obavlja nerezident.
Kada porezni obveznik ostvaruje kapitalni dobitak od isplate dividendi može podnijeti zahtjev
za izuzeće u iznosu od 50% ostvarene kapitalne dobiti od osnovice ako je sudjelovao u
vlasništvu ili upravljanju na način da je vlasnik udjela, dionica ili prava glasa u iznosu od
41
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
25
najmanje 8% u najmanje 6 mjeseci i da ima najmanje jednu osobu zaposlenu na puno radno
vrijeme.
Kamate
Porez po odbitku po stopi od 15% obračunava se na kamate od dugovanja od strane dužnika
bez obzira da li su ista osigurana hipotekom, te kamate na sve dužničke vrijednosne papire i
druge dužničke instrumente. Porez po odbitku ne odnosi se na:
-
kamate po vrijednosnim papirima izdanim od strane Republike Slovenije,
-
kamate po kreditu i vrijednosnim papirima koje izdaju nadležne institucije u skladu sa
zakonom kojim se ureñuje osiguranje i financiranje komercijalnih poslova i
-
kamate od banaka, osim kamata koje plaćaju obveznici koji imaju sjedište u drugim
zemljama članicama EU u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa poreza na
dobit niža od 12,5%.
Naknade za autorska prava
Porez po odbitku obračunava se i plaća za korištenje ili pravo korištenja autorskih prava,
patenata, zaštitnog znaka i drugih sličnih prava. Osnovica oporezivanja je bilo koja vrsta
naknade primljene za korištenje ili pravo korištenja autorskog prava na književno, umjetničko
ili znanstveno djelo, kinematografske filmove, računalni program, patent, zaštitni znak, dizajn
ili model, te za informacije o industrijskom, komercijalnom ili znanstvenom iskustvu.
Porez po odbitku na kamate i naknade za autorska prava se ne primjenjuje ako:
-
se isplata imovinskih prava odnosi na naknadu isplaćenu nerezidentu koji ima
prebivalište ili sjedište u državi članici EU,
-
su porezni obveznik i stvarni vlasnik povezani na način da:
• porezni obveznik izravno sudjeluje u udjelu od najmanje 25% temeljnog
kapitala stvarnog vlasnika,
• stvarni vlasnik sudjeluje u udjelu od najmanje 25% temeljnog kapitala
poreznog obveznika,
• isto društvo izravno sudjeluje u udjelu od najmanje 25% temeljnog kapitala i
poreznog obveznika i stvarnog vlasnika.
-
sudjeluje u minimalnom udjelu najmanje 24 mjeseci, a
-
obveznik i stvarni vlasnik je:
26
• društvo koje ima jedan od oblika u kojem je u primjeni zajednički sustav
oporezivanja u vezi s isplatom kamata i plaćanjem naknade za korištenje
vlasničkih prava koje se odnose na povezano društvo u različitoj državi članici
EU,
• rezident i porezni obveznik u nekoj od država članica EU u skladu sa zakonom
te države i meñunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
sklopljenog sa državama koje nisu članice EU,
• porezni obveznik društvo iz neke od država članica EU, a na kojeg se odnosi
sustav oporezivanja na kamate i naknade autorskih prava.
Pravo pod navedenim odredbama se priznaje na temelju unaprijed dobivenog odobrenja od
poreznih tijela, ako su ispunjeni uvjeti iz tih odredaba.42
3.1.2. Porez po tonaži broda
Porez po tonaži broda uveden je kao alternativni način utvrñivanja porezne obveze poreza na
dobit kod ostvarivanja prihoda od brodova koji plove u meñunarodnim vodama. Zakon o
porezu po tonaži broda je na snazi od 1. siječnja 2008. godine. Na sva pitanja o postupku
obračuna i naplate poreza po tonaži broda koja nisu ureñena Zakonom o porezu po tonaži
broda primjenjuju se odredbe Zakona kojima se utvrñuje porez na dobit.43 Europska komisija
odobrava državne potpore na temelju Zakon o porezu po tonaži broda i smatra ga porezom za
unaprijeñenije promocije pomorstva.
Definiranje poreznog obveznika
Porezni obveznik poreza po tonaži broda je svaki obveznik poreza na dobit koji je u skladu sa
Zakonom o porezu na dobit postao obveznik poreza po tonaži broda. Porezni obveznici
poreza na dobit postaju obveznici poreza po tonaži broda ako ispunjavaju odreñene uvijete, a
to su:
-
obavljanje pomorskog prijevoza u meñunarodnom brodarstvu i
-
posjedovanje jednog ili više brodova koju su u vlasništvu ili suvlasništvu, najmu ili
zakupu obveznika.
42
43
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
Zakon o porezu tonaže (ZDTon-OCT1), Stranica 12900. (Zakon o porezu po tonaži broda)
27
Porezni obveznik koji želi postati obveznik poreza po tonaži broda mora podnijeti zahtjev
poreznoj upravi u kojem dostavlja popis brodova koji će biti uključeni u oporezivanje uz
dokaz o ispunjavanju navedenih uvjeta.
Utvrñivanje porezne osnovice
Porezna osnovica je zbroj dnevne porezne osnovice za svaki brod u poreznom razdoblju od
brodova koji su uključeni u obvezu poreza po tonaži broda.44 Porezna osnovica za svaki brod
obračunava se množenjem dnevne porezne osnovice s brojem brodova po radnim danima u
poreznoj godini. Ne obračunavaju se dani kada brod nije bio angažiran za gospodarske
aktivnosti jer je bio na popravku, doradi i sl. Dnevna porezna osnovica obračunava se po neto
tonaži broda prema sljedećoj tablici.
Tablica 3: Postupak utvrñivanja dnevne porezne osnovice tzv. poreza po tonaži broda u
Sloveniji 2012. godine
NETO TONAŽA BRODA
EUR/DAN ZA 100 NETO TONA
ZA PRVIH 1.000 TONA
0,90
ZA SLJEDEĆIH 1.000-10.000 TONA
0,67
ZA SLJEDEĆIH 10.000-25.000 TONA
0,40
IZNAD 10.000 TONA
0,20
Izvor: Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
U izračunu dnevne porezne osnovice odreñuje se neto tonaža broda definirana
Meñunarodnom konvencijom o mjerenju tonaže brodova, pa se prema tome tonaža broda
zaokružuje na najbliži višekratnik broja 100.
Prihodima koji se oporezuju porezom po tonaži broda smatraju se:
1. prihodi od pomorskog prometa u meñunarodnom brodarstvu,
2. prihodi za vuču i pomoć brodovima na moru izvan luke,
3. prihodi od prodaje brodova koji su uključeni u oporezivanje porezom po tonaži broda
ako su u roku od 5 godina od prodaje korišteni za kupnju jednog ili više brodova ili
brodarskih društava,
44
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
28
4. dobit ili dividendu od brodara (za ovu vrstu prihoda društvo plaća porez na dobit koji
se plaća prema Zakonu o porezu na dobit, a porezna osnovica je odreñena Zakonom o
porezu po tonaži broda).45
3.2.
Porez na dohodak
Porez na dohodak definira se kao izravni porez, tj. kao porez koji se nameće izravno na
dohodak osobe koja bi trebala snositi porezni teret. Porez na dohodak jest, uz porez na
promet, jedan od najznačajnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava.
Veliko značenje poreza na dohodak ogleda se ne samo u njegovoj velikoj financijskoj
izdašnosti nego i u njegovoj uporabi kao elastičnog i vrlo djelotvornog instrumenta
ekonomske i socijalne politike.46 Porez na dohodak najtipičniji je oblik izravnih poreza.
Porez na dohodak nameće se na oporezivi dohodak pojedinaca, obično prema progresivnim
poreznim stopama. Upravo je to njegovo strukturno obilježje jedna od temeljnih vrijednosti
poreza na dohodak jer se zbog tog svojstva on može dobro prilagoditi sposobnosti plaćanja
pojedinca. Kako se može dobro prilagoditi sposobnosti plaćanja, njegovom se primjenom
odnosno unošenjem progresivnosti u njegov sustav može postići pravednija raspodjela
dohotka nakon oporezivanja nego prije oporezivanja. Zato je on u najvećem broju zemalja
jedan od osnovnih poreza čijom se progresivnosti unosi pravednost u porezni sustav.
Zakonom o porezu na dohodak ureñen je sustav i obveza plaćanja poreza na dohodak. Porez
na dohodak utvrñuje se prema odredbama Zakona koji se primjenjuje na dan 1. siječnja
godine za koju se plaća porez na dohodak. Porez na dohodak je prihod državnog proračuna.
Definiranje poreznog obveznika
Porezni obveznik koji se smatra rezidentom, bez obzira da li je ili nije državljanin Slovenije,
je onaj koji ima prebivalište u Sloveniji ili živi izvan Slovenije zbog zapošljavanja u
diplomatskoj misiji, konzulatu ili stalnom predstavništvu Slovenije u EU ili je bio rezident
Slovenije u bilo kojem razdoblju od posljednjih godinu dana, a boravi izvan Slovenije zbog
zapošljavanja u službama EU ili ima prebivalište svojih osobnih i gospodarskih interesa u
Sloveniji ili u bilo kojem trenutku za vrijeme porezne godine boravi u Sloveniji na više od
45
46
Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2), Stranica 12303. (Zakon o porezu na dobit)
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb, str. 158.
29
183 dana. Svaki pojedinac se tretira kao zasebni porezni obveznik i ne oporezuje se supružnik
ili obitelj kao cjelina.
Utvrñivanje porezne osnovice
Rezident je dužan platiti porez na sve dohotke koji su ostvareni u Republici Sloveniji i na sve
dohotke koji su ostvareni izvan Slovenije. Nerezident je dužan platiti porez na sve ostvarene
dohotke koja ima svoj izvor u Sloveniji.47
Oporezivi dohodak čini sljedećih šest kategorija dohotka:
a) Dohodak od nesamostalnog rada i pružanja usluga,
b) Dohodak od samostalne djelatnosti,
c) Dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva,
d) Dohodak od iznajmljivanja imovine i prijenosa prava vlasništva,
e) Dohodak od kapital, te
f) Ostali dohoci.
Dohotkom se ne smatraju:
-
nasljeñe,
-
ostavštine,
-
darovi primljeni od privatne osobe,
-
dobitak od kockanja prema zakonu kojim se ureñuju igre na sreću,
-
prihod od osiguranja na temelju bolesti, ozljede ili invalidnosti,
-
imovina ili dobit koja je stečena od strane privatne osobe na temelju transfera izmeñu
društava u kojima je porezni obveznik samozaposlen,
-
prihod ostvaren na temelju primitka od fizičke osobe za kupnju roba i usluga,
uključujući i neformalni primitak dodatnih roba ili usluga, uz uvjet da je takva korist
omogućena svim korisnicima pod jednakim uvjetima.48
Oslobañanje plaćanja od poreza na dohodak odnosi se na:
-
pomoć i subvencije (subvencije iz proračuna, subvencije mladim obiteljima za kupnju
prve nekretnine za stanovanje, solidarna pomoć, pomoć dobivena od humanitarnih
organizacija, dobrotvorne, državne ili lokalne zajednice),
47
48
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
30
-
prihodi u obliku naknade troškova za usluge i druge pogodnosti u skladu sa posebnim
zakonima (prema zakonu ratnih vojnih invalida, žrtava rata, itd.),
-
prihodi od roditeljske skrbi i pravima za vrijeme nezaposlenosti (doplatak za djecu,
veliku obitelj i porodiljsku pomoć, novčana pomoć za nezaposlene, itd.),
-
prihodi od državne mirovine, invalidsko i zdravstveno osiguranje (invalidnine, prihodi
za pomoć za uzdržavanje, itd.),
-
prihodi koji se odnose na pružanje sigurnosti i spašavanja (prihod dobiven za rad u
rezervi vojske, civilna zaštita, dragovoljno odsluženje vojnog roka, itd.),
-
prihodi koji se odnose na obrazovanje (stipendije iz proračuna, naknade za studentsku
prehranu, mjesečne propusnice za javni prijevoz za učenike i studente, itd.),
-
prihodi vezani za poljoprivredne i šumarske djelatnosti,
-
naknade (nepravedno zatočenih, žrtve rata, itd.),
-
povratak imovine prema Zakonu o denacionalizaciji i Zakona o izvršenju krivičnih
sankcija,
-
prihodi povezani sa obiteljskim odnosima (alimentacija),
-
ostali prihodi vezani za sudske i upravne postupke (zatezne kamate, naknade),
-
dohodak od nesamostalnog rada i aktivnosti (povremeno zapošljavanje osoba s
invaliditetom, skrb i potpora za osobe s invaliditetom, itd.),
-
ostalo (kapitalni dobitci za raspolaganje pokretninama, prihodi učenika od prodaje
starog papira, smrt, itd.),
-
prihodi stanovnika (pod odreñenim uvjetima prihodi kapitalnih dobitaka, kamate za
stanovnike drugih država članica EU, dohodak od nesamostalnog rada u stranoj
diplomatskoj misiji ili konzulatu),
-
dohodak od nesamostalnog rada rezidenta osoblja u institucijama EU-a, Europske
središnje banke, Europskog monetarnog instituta i Europske investicijske banke.
a) Dohodak od nesamostalnog rada i pružanja usluga
Dohodak od nesamostalnog rada je svaki prihod koji je pojedinac primio za prošli ili sadašnji
rad koji je obavio u obliku fizičkog ili intelektualnog rada, uključujući pružanje usluga i
stvaranje ili izvršavanje djela, bez obzira na trajanje, te prihod od ostalih ugovornih odnosa.
Dohodak od nesamostalnog rada utvrñuje se kao razlika izmeñu primitaka od nesamostalnog
rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitaka.
31
Dohotkom od nesamostalnog rada smatraju se:
-
svi priljevi od strane poslodavca na temelju radnog odnosa (plaće, naknade, dodatni
primitci za godišnji odmor, porez iz dobiti primljenih od nesamostalnog rada, krediti,
jubilarne nagrade, umirovljenja, naknade za troškove za poslovna putovanja,
otpremnine),
-
prihodi primljeni na osnovi ostalih ugovornih odnosa,
-
naknade obveznog socijalnog osiguranja,
-
mirovinsko osiguranje i ostali prihodi od zakonskog, obveznog dopunskog i dodatnog
dobrovoljnog mirovinskog i invalidskog osiguranja,
-
naknade zaposlenicima od strane poslodavca u naturi i u obliku ostalih prednosti.49
Prihodima na osnovi ostalih ugovornih odnosa smatraju se:
-
dohodak od ostalih ugovornih obveza koji uključuje prihod za rad ili uslugu,
-
dohodak od drugih ugovornih odnosa kao što su autorska prava i prihodi od autorskih
dijela bez obzira na vrstu ugovora koji je osnova za plaćanje tog prihoda,
-
prihod od obavljenog posla ili usluge osim prihoda od poslovanja ili u vezi s
djelatnošću,
-
prihod od naknada iz odnosa vjerske zajednice koji nemaju elemente radnog odnosa u
iznosu koji odredi Vlada Republike Slovenije.
Prihodi od nesamostalnog rada koje isplaćuje poslodavac, a koji ne podliježu oporezivanju
porezom na dohodak su:
-
naknade troškova vezanih za rad (prijevoz sa posla i na posao),
-
jubilarne nagrade, socijalna pomoć, naknada za odlazak u mirovinu i prestanak radnog
odnosa,
-
premije za dobrovoljno dopunsko mirovinsko osiguranje,
-
naknade naučnika i studenta za obvezni praktični rad,
-
naknada za korištenje vlastitih resursa, alata, ureñaja i predmeta (osim automobila).50
Utvrñivanje porezne osnovice
Osnovica poreza na dohodak je bruto dohodak od nesamostalnog rada umanjen za iznos
obveznih doprinosa. Iznimke oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada odnose se na rad
49
50
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
32
državnih službenika i dužnosnika u inozemstvu, te zaposlenika na trgovačkim brodovima u
meñunarodnoj plovidbi. Dohodak od nesamostalnog rada državnih službenika i dužnosnika
koji ostvaruju dohodak od rada u inozemstvu oporezuju se samo za iznos dohotka koji bi
ostvarili za rad na istom poslu u Sloveniji, dok se dohodak zaposlenika na trgovačkim
brodovima u meñunarodnoj plovidbi oporezuje na iznos od samo 50% prihoda od rada uz
uvijete da je rad obavljen na brodu koji plovi najmanje 6 mjeseci.
Prihodi od nesamostalnog rada koji nisu uključeni u poreznu osnovicu su:
-
obvezni doprinosi za socijalno osiguranje u posebnim odredbama koje je obvezan
platiti poslodavac,
-
dodatno mirovinsko i invalidsko osiguranje,
-
naknada za rad kao npr. obrok, troškovi prijevoza na posao i sa posla i terenski
dodatak,
-
naknade troškova za svakodnevni obrok, naknada za smještaj, naknada troškova
prijevoza,
-
naknada za trošak radne odjeće i zaštitne opreme, uključujući i troškove njihovog
održavanja,
-
naknada za korištenje vlastitog alata, opreme i predmeta potrebnih za obavljanje posla
na radnom mjestu,
-
naknada naučnika i studenta za obvezni praktični rad,
-
otpremnina za prestanak radnog odnosa kao pravo iz radnog odnosa.51
Osoba koja prima dohodak od nesamostalnog rada u inozemstvu neoporezivi iznos dohotka
od nesamostalne djelatnosti može ostvariti na temelju troškova tijekom rada i troškova
prijevoza s posla i na posao u skladu sa stvarnim vremenom provedenim na radu u
inozemstvu.
Obračunavanje poreza na dohodak
Porez na dohodak obračunava se nakon odbitka obveznih doprinosa za socijalno osiguranje, te
se na dobiven iznos primjenjuju progresivne porezne stope na temelju ostvarenog prihoda
prema 3 porezna razreda (od 16-41%). U tablici 4 prikazane su stope poreza na dohodak u
razredima ovisno o visini mjesečnih neto oporezivih iznosa dohotka za 2012. godinu.
51
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica12272. (Zakon o porezu na dohodak)
33
Tablica 4: Porezni razredi i pripadajuće porezne stope poreza na dohodak u Sloveniji za
2012. godinu na mjesečnoj razini
MJESEČNI NETO OPOREZIVI IZNOS U
EUR
OSOBNI DOHODAK U EUR
653,38
653,38
16%
1.306,75
1.306,75
104,54 iz prethodnog
razreda
+27% iznad 653,38
280,95 iz prethodnih razreda
+41% iznad 1.306,75
Izvor: www.durs.gov.si/si/
Prema podacima navedenim u tablici 4, porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava
se ovisno o visini porezne osnovice, odnosno mjesečnog neto oporezivog iznosa. Primjerice,
na neto mjesečni prihod u iznosu od npr. 1.000,00 EUR primijeniti će se prve dvije porezne
stope, odnosno na iznos od 653,38 primijeniti će se porezna stopa od 16%, te na razliku
(1.000,00 – 653,38 = 346,62 EUR) porezna stopa od 27%.
Visina porezne olakšice ovisi o iznosu primljenog prihoda od nesamostalnog rada. U tablici 5
prikazani su godišnji iznosi poreznih olakšica prema ukupno ostvarenom godišnjem prihodu.
Tablica 5: Porezne olakšice u 2012. godini u Sloveniji
UKUPNI PRIHOD (U EUR)
10.622,06
12.288,26
Izvor: www.durs.gov.si/si/
POREZNA OLAKŠICA (U EUR)
10.622,06
6.373,24
12.288,26
4.319,30
3.228,45
Prema podacima u tablici 5 godišnju poreznu olakšicu u iznosu od 6.373,24 EUR ostvariti će
obveznik čiji je ukupni godišnji prihod manji od 10.622,06 EUR. Iznos porezne olakšice
smanjuje se povećanjem iznosa ukupnog prihoda i obrnuto.
Visina osobnog odbitka svakog pojedinog poreznog obveznika ovisi o vrsti i broju osobnih
odbitaka. U tablici 6 prikazane su visine osobnih odbitaka prema vrsti za 2012. godinu.
34
Tablica 6: Visina osobnog odbitka za 2012. godinu u Sloveniji
GODIŠNJI IZNOS U
EUR
MJESEČNI IZNOS U EUR
100% INVALIDITETA S
TJELESNIM OŠTEĆENJEM
17.261,82
1.438,48
VIŠE OD 65 GODINA
STAROSTI
1.389,39
115,78
PRVO DIJETE
DIJETE SA POSEBNIM
POTREBAMA
2.382,13
198,51
8.631,48
719,29
DRUGO DIJETE
2.589,68
4.319,20
6.048,73
7.778,24
215,81
359,93
504,06
648,19
1.729,52
144,13
2.382,13
198,51
VRSTA ODBITKA
TREĆE DIJETE
ČETVRTO DIJETE
PETO DIJETE
ZA SVAKO SLJEDEĆE
UZDRŽAVANO DIJETE
ZA SVAKOG DODATNOG
UZDRŽAVANOG ČLANA OBITELJI
Izvor: www.durs.gov.si/si/
Prikazani osobni odbitci primjenjuju se za svakog poreznog obveznika pojedinačno pa će
tako, npr. osoba sa dvoje uzdržavane djece ostvariti mjesečni osobni odbitak u iznosu od
414,32 EUR (198,51 + 215,81 EUR).
Osim dohotka primljenog od poslodavca, oporezuju se i primljeni iznosi dohotka od mirovine
i invalidske naknade koji se kao prihod obračunavaju u skladu sa Zakonom o mirovinskom i
invalidskom osiguranju. Obračun poreza na takav dohodak obračunava se po stopama poreza
prema razredima (16-41%) i uzimajući u obzir porezne olakšice (opće olakšice, olakšice za
ovisne doplatke za primatelje mirovina ili doplatka, porezne olakšice za starije od 65 god.,
itd.).
Oporezivi iznos dohotka od drugih vrsta ugovornog odnosa (prihod od rada studenta ili
naučnika, prihod od autorskih prava, prihod vjerskih radnika) smanjuje se za 10% bruto
iznosa. Kod obje vrste dohotka oporeziva osnovica je unaprijed obračunati porez koji se plaća
po stopi od 25%. Predujam poreza se ne obračunava i ne plaća na isplate dohotka studenata ili
studenta koji se kvalificirao za studentsku olakšicu za rad za koji je ostvaren prihod manji od
400,00 EUR.52
52
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
35
Radnik s drugim ugovornim odnosom, osim standardnih troškova, ostvaruje pravo na
naknadu za troškove prijevoza i smještaja u svezi s njegovim radom. Troškovi se priznaju na
temelju dokaza i pod uvjetima odreñenih Zakonom o porezu na dohodak.
Doprinosi za socijalno osiguranje
Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih, obveznih nameta kojima se financira
sustav socijalnog osiguranja grañana. Doprinosi se obično ubiru iz plaće (tj. na teret
zaposlenika) i na plaću (tj. na teret poslodavca). Doprinose isplatitelj automatski uplaćuje na
račune fondova pri svakoj isplati plaće.
Oporeziva osnovica socijalnog osiguranja je iznos bruto plaće, povlastice i naknade troškova
vezanih za rad.
Tablica 7: Stope doprinosa za socijalno osiguranje u Sloveniji 2012. godine
FOND
ZAPOSLENIK (%)
POSLODAVAC (%)
Mirovinsko osiguranje
15,50
8,85
Zdravstveno osiguranje
6,36
7,09
Zapošljavanje
0,14
0,06
Dječji doplatak
0,10
0,10
22,10
16,10
Ukupno
Izvor:http://www.durs.gov.si/si/prispevki_za_socialno_varnost/prispevki_za_socialno_varnost_samozaposlenih_pojasnila/
Obvezni doprinosi obračunavaju se na iznos bruto plaće prema navedenim stopama poreza
prikazanih u tablici 7 za svaki fond pojedinačno na temelju mjesečnog obračuna plaće.
Primjer mjesečnog obračuna poreza na dohodak prikazan je u tablici 8.
36
Tablica 8: Mjesečni obračun poreza na dohodak za lipanj 2012. u Sloveniji
OBRAČUN PLAĆE ZA LIPANJ 2012.
BROJ SATI
DRŽAVNI BLAGDAN
EFEKTIVNI RAD
8
166,67
160
3.333,33
MINULI RAD
315,00
BRUTO IZNOS
168
POREZNA OLAKŠICA
OBVEZNI DOPRINOSI
IZNOS
3.815,00
269,04
POSTOTAK
IZNOS
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
6,36%
242,63
MIROVINSKO OSIGURANJE
15,5%
591,33
ZAPOŠLJAVANJE
0,14%
5,34
0,1%
3,82
DJEČJI DOPLATAK
POREZNA OSNOVICA
2.702,84
POREZ NA DOHODAK
16%
104,54
POREZ NA DOHODAK
27%
176,41
POREZ NA DOHODAK
UKUPNO POREZ NA
DOHODAK
UKUPNO DOPRINOSI I
POREZI
41%
572,40
853,35
1.696,47
DODATAK
IZNOS
OBROK
84,00
PRIJEVOZ NA I SA POSLA
37,00
UKUPNO
121,00
BRUTO PLAĆA
+
3.815,00
OBVEZNI DOPRINOSI
-
1.696,47
DODATAK NA PLAĆU
+
121,00
NETO PLAĆA
=
2.239,53
Izvor: Vlastiti obračun
U prikazanom mjesečnom obračunu poreza na dohodak prikazane su osnovne stavke svakog
obračuna plaće. U obračunu su navedeni iznosi bruto plaće, obveznih doprinosa, poreznih
olakšica, obračun poreza na dohodak prema visinama i prema poreznim razredima, te dodatak
na plaću. Ovim obračunom vidljivo je da osoba koja ostvari bruto plaću od 3.815,00 EUR
nakon obračunatih obveznih doprinosa i poreza ostvaruje neto plaću u iznosu od 2.239,53
EUR.
b) Dohodak od samostalne djelatnosti
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obavljanja vlastitih djelatnosti
(obrta), poljoprivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti. Bitan element na kojem
37
se zasniva definicija dohotka od samostalne djelatnosti je da se ta djelatnost obavlja trajno i
nezavisno.
Utvrñivanje porezne osnovice
Osnovica poreza na dohodak od poslovanja je dobit, koja se utvrñuje kao razlika izmeñu
prihoda i rashoda vezanih za poslovanje u poslovnoj godini. Za utvrñivanje prihoda i rashoda
primjenjuju se pravila o oporezivanju dobiti osim ako Zakonom o porezu na dohodak nije
drugačije odreñeno. Dobit se utvrñuje na temelju razlike izmeñu prihoda i rashoda
obračunatih na računu dobiti i gubitka u skladu s propisima i računovodstvenim standardima.
Na temelju računovodstvene evidencije u poslovnim knjigama sastavlja se godišnja porezna
prijava koji se u nadležnu poreznu upravu podnosi do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu
godinu.
Porezne olakšice koje umanjuju poreznu obvezu su:
-
olakšice za ulaganje u istraživanje i razvoj,
-
investicije,
-
olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom,
-
olakšice za praktični rad i stručno usavršavanje,
-
olakšice za dobrovoljno dopunsko mirovinsko osiguranje i
-
olakšice za donacije.
Od porezne osnovice, odnosno dobiti, porezni obveznici moraju obračunati akontacije poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti. Kod obračuna poreza na dohodak uzima se u obzir
dohodak prema poreznom razredu, prema kojem se primjenjuju porezne stope od 16 do 41%.
Na temelju porezne prijave odreñuje se akontacija poreza na dohodak u tekućoj poreznoj
godini koja se plaća u:
-
mjesečnim ratama – ako iznos prelazi prethodnu akontaciju 400 EUR ili
-
tromjesečnim ratama – ako iznos prije plaćanja ne prelazi 400 mil. EUR-a.
Pojednostavljena metoda odreñivanja porezne osnovice uzima u obzir normalizirane troškove
i prihode, te se primjenjuje fiksna stopa na 25% prihoda. Iznimke su porezni obveznici koji se
bave poljoprivredom i šumarstvom, koji u odreñivanju porezne osnovice na ovaj način
primjenjuju fiksnu stopu na 70% prihoda.
38
Prvenstveno se metoda odreñivanja porezne osnovice normaliziranih troškova primjenjuje
kod poreznih obveznika koji tek počinju svoju poslovnu aktivnost, te obveznike na nižim
razinama poslovanja. Za ovu metodu može se odlučiti porezni obveznik koji zadovoljava
sljedeće uvijete:
-
da nema obvezu voñenja poslovnih knjiga i evidencija prema drugim propisima,
-
da njegov prihod iz poslovanja ne prelazi 42.000,00 EUR (iznos prihoda odreñuje se
tijekom zadnjih dvanaest mjeseci za razdoblje od studenog prošle godine do kraja
listopada tekuće godine) i
-
da ne zapošljava radnike, odnosno da sve poslovne funkcije obavlja sam.
Porezni obveznici koji primjenjuju utvrñivanje porezne osnovice normaliziranim troškovima,
porez obračunavaju na način da na razliku prihoda i rashoda primjene fiksnu poreznu stopu od
25%. Porezni obveznici mogu se takoñer odlučiti za smanjenje porezne stope, koja ne može
biti manja od 10% ako su plaćeni obvezni doprinosi za socijalno osiguranje od poslovanja, te
ako smatraju da je akontacija poreza na dohodak previsoka u odnosu na očekivani prihod na
godišnjoj razini.53
Odreñivanje porezne osnovice koja uzima u obzir normalizirane troškove smatra se
pojednostavljenim načinom jer porezni obveznici ne moraju voditi evidenciju o troškovima
poslovanja. Porezni obveznici obvezni su voditi samo knjigovodstvenu evidenciju i popis
imovine. Voñenje evidencije je jednostavno tako da je oni mogu voditi sami i sami snositi
odgovornost, te se smatra da pojednostavljena metoda odreñivanje porezne osnovice štedi
vrijeme i novac.
c) Dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva
Prihod od poljoprivrede i šumarstva ostvaruje osoba koja je vlasnik, zakupac ili korisnik
poljoprivrednog i šumarskog zemljišta. Takoñer se smatra da se takav prihod odnosi na osobu
koja isplaćuje drugi dohodak od pružanja usluga iz poljoprivrednih i šumarskih djelatnosti.54
53
54
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
39
Utvrñivanje porezne osnovice
Poreznu osnovicu od poljoprivrede i šumarstva čini katastarski prihod. Katastarski prihod
sastoji se od svih prihoda od poljoprivrede i šumarstva koji se odreñuju u skladu s propisima o
ostvarivanju prihoda, te paušalnog prihoda od pčelarstva i drugih primitaka iz djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva. Dohotkom od poljoprivrede i šumarstva smatraju se i svi prihodi
povezani sa tom djelatnosti u seoskom domaćinstvu. U tom slučaju 50% ostvarenog prihoda
dijeli se proporcionalno u odnosu na ukupan broj registriranih osoba u seoskom domaćinstvu.
Porezni obveznici čine seljačko domaćinstvo ako su na dan 30. lipnja registrirani kao seljačko
domaćinstvo i njihov ukupan prihod od poljoprivrede i šumarstva je najmanje 200,00 EUR (ili
je u upotrebi najmanje 40 košnica upisanih u registar prema propisima o poljoprivredi). Ako ti
uvjeti nisu ispunjeni, ostvareni prihodi od poljoprivrede i šumarstva osloboñeni su od plaćanja
poreza na dohodak.55
Porezni obveznik koji proizvodi vino i maslinovo ulje obvezan je do kraja lipnja dostaviti
poreznoj upravi izvješće sa podacima o zemljištu na kojem se nalazi nasad vinove loze i
maslina, a u sljedećim godinama je potrebno samo obavijestiti o promjenama na tom
području.
Na zahtjev poreznog obveznika moguće je izuzeće za zemljišni katastarski prihod da bi se
postigao prihod od djelatnosti uz uvijete:
-
da se zemljište koristi radi ostvarivanja prihoda od poljoprivredne i šumarske
djelatnosti,
-
da je zemljište u zakupu za razdoblje odreñeno ugovorom o najmu,
-
za zemljište gdje se odvija sadnja novih usjeva ili pošumljavanje,
-
za zemljište za koje je izdana dozvola za gradnju i
-
za zemljište za koje je zabranjeno korištenje (npr. zaštićene šume, zemljišta uz nasipe i
sl.).
Zemljište se koristi da bi se postigli prihodi od poslovnih aktivnosti u slučajevima kada:
-
55
je fizička osoba koja obavlja poljoprivredu i šumarsku djelatnost isključivi vlasnik,
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
40
-
se na poljoprivrednom i šumarskom zemljištu provodi aktivnost koja se ne smatra
osnovnom
poljoprivrednom
i
šumarskom
djelatnošću
(stočarstvo
i
druge
poljoprivredne proizvodnje npr. sadnja ukrasnog bilja, intenzivni uzgoj povrća i bilja
koji se odnosi na proizvodnju više od jedne vrste povrća ili začinskog bilja na jednom
području),
-
se članovi seljačkog domaćinstva odluče na oporezivanje dohotka od djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva koji se temelji na ostvarenog prihoda koji se utvrñuje na
temelju stvarnih prihoda i troškova umjesto oporezivanja paušalnog prihoda.
Porezni obveznik koji se bavi djelatnostima poljoprivrede i šumarstva može odlučiti da je
obveznik poreza na dohodak od osnovne poljoprivredne i šumarske aktivnosti osnovane na
temelju stvarnog prihoda i rashoda ili normaliziranih troškova. Pri odreñivanju stvarnih
prihoda u poreznu osnovicu uključeni su svi primitci, uključujući i sve uplate iz mjera
poljoprivredne politike i investicijskih potpora. U slučaju normaliziranih troškova obračun se
vrši na 70% poljoprivrednog dohotka uz uvjet da prihod ne prelazi 42.000,00 EUR godišnje.
Osloboñenje od poreza priznaje se za prvih 40 košnica u seoskim domaćinstvima i izuzeće se
temelji na potencijalom tržištu i ostvarenju dohotka od pčelarstva umanjenog za postotak koji
se odreñuje iz omjera izmeñu broja osloboñenih košnica i ukupnog broja košnica koje se
koriste u seljačkom domaćinstvu.
Porezni obveznici ostvaruju poreznu olakšicu na ulaganje u dugotrajnu imovinu u djelatnosti
poljoprivrede i šumarstva. Računima koji služe kao dokaz ulaganja sredstava u dugotrajnu
imovinu i opremu odobrava se porezna olakšica u iznosu od 40% od iznosa ulaganja. Porezna
olakšica ne može se koristiti za kupnju zemljišta, kupnju ili izgradnju objekata, kupnju
motornih vozila, osim traktora i drugih strojeva za poljoprivredu i šumarstvo.
Predujam poreza na dohodak plaća se prema odluci porezne uprave do 30. ožujka tekuće
godine za prethodnu godinu. Prvi obrok za tekuću godinu iznosi 30%, a drugi 60% poreza na
dohodak za prošlu godinu.
Rokovi za plaćanje poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva su do 30.
travnja, prvog obroka do 31. svibnja i drugog obroka do 31. listopada. Obveznik koji tijekom
godine nije bio obveznik plaćanja predujma poreza, prihode od paušalnog dohotka od
41
pčelarstva i druge prihode od poljoprivrede i šumarstva obračunava po godišnjoj poreznoj
prijavi.
d) Dohodak od iznajmljivanja imovine i prijenosa prava vlasništva
Dohodak od iznajmljivanja imovine uključuje prihod koji se ostvaruje od iznajmljivanja
pokretnina (npr. sredstva prijevoza) i nekretnina (npr. apartmani, kuće, poslovni prostori).
Iznajmljivanjem imovine smatra se prijenos imovine na temelju ugovora ili druge pravne
osnove po kojoj posjednik ostavlja pravo korištenja nekretnine ili pokretnine odreñenoj osobi
koja je kao takva navedena u ugovoru o najmu, a time se obvezuje plaćati najam ili druge
naknade.56
Utvrñivanje porezne osnovice dohodka od iznajmljivanja imovine
Porezna osnovica je prihod koji proizlazi od iznajmljene imovine, umanjen za 40% ili za
nominalnu naknadu za nastale stvarne troškove održavanja imovine. Porezne osnovice
utvrñuju se za svaku imovinu pojedinačno u odnosu na tržišnu cijenu najma imovine, gdje se
koristi stvarna ili normalizirana cijena. Normalizirani troškovi priznaju se iznajmljivaču (osim
u dodjeli poljoprivrednog i šumarskog zemljišta i podzakupa). Predujam poreza na najam
imovine obračunava se i plaća po stopi od 25% na poreznu osnovicu.
Porezni obveznik dužan je obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak i to:
-
na prihod od najma stana, poslovnog prostora, opreme, itd. porez se obračunava
unaprijed i plaća po stopi od 25 % od 60% najma, a
-
na prihod od najma poljoprivrednog i šumarskog zemljišta porez se obračunava i plaća
unaprijed po stopi od 25% ukupnih prihoda.57
Prosječna obveza plaćanja poreza na dohodak može se ostvariti samo na naknade za služnost
ili naknade za nemogućnost korištenja imovine koje su plaćene dugi niz godina prema
godišnjoj procjeni. Na taj način, prihodi koji se odnose na nekoliko godina oporezuju se po
prosječnoj stopi. Za izračunavanje prosječne stope koristi se 20% prihoda prethodnih godina
prema izračunatoj prosječnoj stopi na godišnji prihod od neto godišnje porezne osnovice.
56
57
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stranica 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
42
Prijava poreza na dohodak od prihoda za iznajmljivanje imovine podnosi se u roku od 15 dana
nakon isteka roka za koji su iznajmljene nekretnine i ne kasnije od 15. siječnja tekuće godine
za prethodnu godinu.
Prihodi od prijenosa prava vlasništva ostvaruju se na temelju dohotka koji ostvari nositelj
vlasničkih prava tako da:
-
napusti korištenje ili iskorištavanje ili
-
se odrekne prava na korištenje ili iskorištavanje ekonomskih prava, izuma, dizajna,
posebnih obilježja, formula, procesa, itd. bez obzira da li su zaštićeni zakonom,
osobnim imenom ili pseudonimom.
Nositelj vlasničkih prava za prijenos imovinskih prava ostvaruje prihod na temelju ugovora ili
druge pravne osnove.
Utvrñivanje porezne osnovice dohotka od prijenosa vlasništva
Porezna osnovica je ostvareni prihod umanjen za 10% od nominalne naknade. Porezni
obveznik dužan je unaprijed obračunati i uplatiti 90% prihoda po stopi od 25% poreza na
dohodak ili u slučaju kada nositelj prava vlasništva nema pravo na nominalnu naknadu,
predujam poreza obračunava na ukupni prihod (100%) po stopi od 25%. Troškovi se ne
priznaju u slučaju da nositelj prava intelektualnog vlasništva nije autor, umjetnik, izumitelj ili
druga osoba koje ima pravo intelektualnog vlasništva.58
e) Dohodak od kapitala
Porez na dohodak od kapitala odnosi se na prihode ostvarene od:
-
kamata – kamate na kredite, kamate na dužničke vrijednosne papire, kamate na
novčane depozite u bankama, itd.,
-
dividende – svaki udio od strane fizičke osobe na temelju uloženih sredstava u tvrtku,
zadrugu ili drugu vrstu organizacije. U smislu oporezivanja odnosi se na svaku
raspodjelu dobiti prema udjelu u vlasništvu i
-
kapitalnih dobitaka – ostvaruju se na temelju raspodjele kapitala od imovine i
vrijednosnih papira i udjela u trgovačkim društvima, zadrugama i drugim oblicima
organizacije.
58
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stran 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
43
Utvrñivanje porezne osnovice od kapitala
Porezne osnovice utvrñuju se prema vrsti prihoda od kapitala:
1. kamata – porezna osnovica utvrñuje se iz kamata na dugoročnu štednju u bankama i
štedionicama, prihode od financijskog najma, prihode od životnog osiguranja, kamata
ostvarenih otkupom dužničkih vrijednosnih papira;
2. dividende – porezna osnovica utvrñuje se ovisno o postignutoj dividendi, odnosno na
temelju usporedivih tržišnih cijena;
3. kapitalni dobici – porezna osnovica za prihod od kapitala je razlika izmeñu vrijednosti
kapitala na raspolaganju i osnovne vrijednosti za stjecanje.59
Porezna stopa
Porez na dohodak od kapitala obračunava se na kamate, dividende i kapitalne dobitke, a plaća
se prema sljedećim poreznim stopama:
• Kamate: 20%
• Dividende: 20%
• Kapitalni dobici: 20% za razdoblje do 5 godina; 15% za razdoblje od 5 do 10
godina; 10% za razdoblje od 10 do 15 godina; 5% za razdoblje od 15 do 20
godina i porezna olakšica za razdoblje veće od 20 godina.
f) Ostali dohoci
Ostali dohoci odnose se na:
-
bonuse,
-
poklone,
-
nagrade na natjecanjima,
-
financijske pomoći na temelju Zakona o nacionalnom priznanju javnog interesa na
području kulture,
-
obiteljskog doplatka i obiteljske naknade u skladu sa zakonom ratnih vojnih invalida,
-
odštetu u vezi s utvrñivanjem prava i ostalih prihoda ostvarenih prijenosom ili
ustupanjem imovine,
-
depozit primljen prema zaključenom ugovoru, u slučaju kada stranka nije uspjela
ispuniti ugovor, itd.
59
Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Stran 12272. (Zakon o porezu na dohodak)
44
Utvrñivanje porezne osnovice
Porezna osnovica je ostvareni prihod koji zakonom za pojedine vrste prihoda nije oporezovan
na drugi način. Osnovica ne uključuje pojedinačne darove pod uvjetom da njihova vrijednost
ne prelazi 42 EUR ili ako ukupna vrijednost svih darova primljenih tijekom porezne godine
od istog darovatelja ne prelazi 84 EUR, pojedinačne dobitke igara na sreću do 42 EUR,
nagrade za posebna postignuća u humanitarnim, znanstvenim, sportskim, kulturnim
područjima, itd. Na iznos porezne osnovice obračunava se porez od 25%.
3.3.
Porez na dobitak od igara na sreću
Slovenski zakon omogućuje konvencionalne igre na sreću (loto, lutrija, klañenje i sl.) i
posebne igre na sreću (kasino igre: kockanje, stolne igre, kartaške igre, itd.). Igre na sreću su
Zakonom o kockanju definirane kao igre koje igrači igraju protiv kasina ili jedan protiv
drugoga u posebnim automatima, kartaškim igrama, klañenjem i sl.60
Kockanje se može održavati isključivo u kockarnicama i salonima za igru, odnosno mogu ih
organizirati društva koja su dobila koncesiju Vlade Republike Slovenije.61 Društva koja
organiziraju posebne igre na sreću u kockarnicama dužni su platiti naknadu za koncesiju za
stroj za igre na sreću po progresivnim stopama od 5 do 20%, za sve ostale igre 5%, a trgovci
organizatori posebnih igara na sreću u kockarnicama plaćaju koncesijsku naknadu po stopi od
20%. Organizator plaća postotak prema odluci o davanju koncesije za svaku igru, pa se tako
dodjeljuje koncesija u stopama od 25% do 45% od osnovice koju čini vrijednost isplata.62
Osnovica za obračun naknade za koncesiju je razlika izmeñu doprinosa u igri i dobitka.
Prihod od koncesija izdvaja se u omjeru:
-
8 % za razvoj i promociju malih i srednjih društva i turizma,
-
47,8% se dodjeljuje lokalnim zajednicama u odreñenom turističkom području,
-
2,2% se plaća za financiranje humanističkih organizacija,
-
2,2% se plaća za financiranje sportskih organizacija.
60
Zakon o igrah na srečo (ZIS), Št. 470-01/90-2/27 (Zakon o porezu na dobitak od igara na sreću)
Zakon o igrah na srečo (ZIS), Št. 470-01/90-2/27 (Zakon o porezu na dobitak od igara na sreću)
62
Zakon o igrah na srečo (ZIS), Št. 470-01/90-2/27 (Zakon o porezu na dobitak od igara na sreću)
61
45
Definiranje poreznog obveznika
Obveznik poreza na dobit od igara na sreću je dobitnik, odnosno pobjednik u skladu sa
Zakonom kojim se ureñuje kockanje i dobiveni dobitci, te organizator igara na sreću. Poreznu
osnovicu čini vrijednost dobitka, a ako je dobitak stvar ili usluga onda je porezna osnovica
njegova tržišna vrijednost uvećana za koeficijent poreza koji iznosi 1,1765. Porezom na
dobitak od igara na sreću oporezuje se svaki dobitak koji je ostvaren iz klasičnih igara na
sreću (loto, lutrija, Bingo, klañenje, itd.). Prihod od igara na sreću se ne oporezuje ako je
vrijednost nagrade manja od 300 EUR.63
Porezna stopa
Oporeziva porezna osnovica oporezuje se po stopi od 15%. Porez se nakon obračuna plaća od
strane organizatora klasičnih igara na sreću prvog radnog dana nakon uplate dobitka.
Organizator igara na sreću mora obračunati porez na dobit u obračun poreza koji dostavlja
poreznoj upravi prvog radnog dana nakon uplate nagrade.
3.4.
Porez na imovinu
Porez na imovinu je izravni porez kojeg je porezni obveznik dužan platiti na temelju
vlasništva nad nekom imovinom pa se na temelju toga porez na imovinu odnosi na sljedeće
poreze:
a) Porez na nasljedstva i darove,
b) Porezi na imovinu:
1. Porez za korištenje grañevinskog zemljišta,
2. Porez na imovinu,
c) Porez na plovila,
d) Porez na motorna vozila,
e) Porez na bilancu banaka.
a) Porez na nasljedstva i darove
Porez na nasljedstva i darove je izravni porez koji se primjenjuje za oporezivanje nasljedstva
ili darova stečenih obiteljskim pravima, ugovorima o darovanju, doživotnom uzdržavanju ili
oporukom u slučaju smrti.
63
http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_dobitke_od_iger_na_sreco_pojasnila/obdavcitev_dobitko
v_prejetih_iz_tujine_iz_naslova_sportnih_stav/
46
Definiranje poreznog obveznika
Porezni obveznik poreza na nasljedstva i darove je fizička ili pravna osoba (osim zaklada,
fondova, ustanova i privatnih ustanova) koja je primila imovinu na temelju nasljedstva ili
darova. Poreznim obveznikom smatra se i fizička osoba koja stječe imovinu na temelju
ugovora o darovanju ili oporukom u slučaju smrti.
Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:
•
nasljednik ili daroprimatelj prvog stupnja – svi izravni potomci i bračni drug;
•
nasljednik koji je živio s umrlom osobom ili darovateljem u izvanbračnoj zajednici;
•
pravna osoba osnovana zakonom za obavljanje vjerske, filantropske, zdravstvene i
socijalne skrbi, obrazovanja, istraživanja i kulturnih aktivnosti ili pružanja zaštite i
spašavanja, ali samo ako je to dar ili nasljedstvo koje je namijenjeno za obavljanje
takve djelatnosti pravne osobe.64
Utvrñivanje porezne osnovice
Osnovicu poreza na nasljedstvo i darove čini tržišna vrijednost naslijeñene imovine ili
primljenog dara u vrijeme nastanka porezne obveze nakon odbitka obveza, troškova i tereta
povezanih sa imovinom na koju se porez plaća. Eventualne troškove, terete ili troškove
procijene vrijednosti imovine snosi primatelj nasljedstva ili dara. U slučaju primitka
pokretnine (osim novca) vrijednost porezne osnovice čini tržišna vrijednost imovine, a u
slučaju da je ukupna vrijednost pokretnine manja od 5.000,00 EUR primljena ili naslijeñena
imovina ne podliježe oporezivanju.65
Ako je porezni obveznik za razdoblje od dvanaest mjeseci od istog darovatelja primio više
darova, za utvrñivanje porezne osnovice zbrajaju se vrijednosti primljenih darova počevši sa
datumom od primitka prvog dara.
Porezna stopa
Porezne stope razlikuju se i odreñuju ovisno o vrijednosti naslijeñene i darovane imovine što
prikazano u tablici 9.
64
65
Zakon o davku na dediščine in darila (ZDDD), Stran 12327 – Zakon o porezu na nasljedstva i darove
Zakon o davku na dediščine in darila (ZDDD), Stran 12327 - Zakon o porezu na nasljedstva i darove
47
Tablica 9: Porezni razredi i stope na nasljedstva i darove 2012. godine u Sloveniji
RODITELJI, BRAĆA, SESTRE
I NJIHOVI POTOMCI
DJEDOVI I
BAKE
OSTALE
RODBINSKE
VEZE
POREZNA STOPA
POREZNA
STOPA
POREZNA
STOPA
10.000,00
5%
8%
12%
10.000,00
50.000,00
6%
9%
16%
50.000,00
100.000,00
7%
10%
20%
100.000,00
200.000,00
8%
11%
25%
200.000,00
300.000,00
10%
13%
30%
300.000,00
400.000,00
12%
15%
35%
14%
17%
39%
VRIJEDNOST IMOVINE
U EUR
OD
DO
400.000,00
Izvor: www.durs.gov.si
Prema podacima prikazanim u tablici 9, porezna obveza obračunava se prema vrijednosti
nasljedstva ili dara ovisno o darovatelju.
Porezni obveznik dužan je prijaviti svoju poreznu obvezu nadležnoj poreznoj upravi u roku od
15 dana od primitka dara ili nasljedstva (prema odluci o nasljedstvu primljene od suda).
Obvezu plaćanja poreza na temelju dostavljenog mu rješenja dužan je platiti u roku od 30
dana od primitka rješenja.
b) Porez na imovinu
Porez na imovinu odnosi se na naknadu za korištenje grañevinskog zemljišta i poreza na
imovinu.
1. Naknada za korištenje grañevinskog zemljišta
Naknada za korištenje grañevinskog zemljišta nije porez, ali je obvezna i regulirana je
Zakonom o grañevinskom zemljištu. Naknada se plaća na urbanizirano zemljište, zemljište
predviñeno za izgradnju stambene zgrade, zemljište koje se nalazi na području koje je
usvojeno u prostorni plan, te ostala područja koja su pokrivena vodovodnom i električnom
infrastrukturom.
Naknada se odreñuje na razini lokalnih zajednica na temelju površine grañevinskog zemljišta
predviñenog za izgradnju, kao i na izgrañeno grañevinsko zemljište na temelju površine
stambene kuće ili poslovnog objekta koji se na njoj nalazi. Na toj osnovi, županije utvrñuju
48
područje u kojima se naknada plaća, kriterije za utvrñivanje visine naknade od strane
odgovornih osoba i kriterije za potpuno i djelomično oslobañanje od plaćanja naknade.66
Iznimke oporezivanja su zemljišta i objekti koje koriste crkve, vojske, veleposlanstva i
meñunarodne organizacije, za privremene ili nove zgrade ili stanove do 5 godina, te
grañevinsko zemljište predviñeno za javnu infrastrukturu.
U odreñivanju iznosa naknade odreñujuća je svrha grañevinskog zemljišta (komercijalne
svrhe, poslovne, stambene, itd.), položaj ili područje (središte grada, gradska periferija, itd.),
oprema i komunalna infrastruktura te mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu
zemljišta.67
Naknada za korištenje grañevinskog zemljišta odreñuje se do kraja ožujka tekuće godine ili u
roku od tri mjeseca od primitka prijave općini. Obveznik plaća naknadu u ratama za godinu
dana unaprijed.
2. Porez na imovinu
Porez na imovinu je porez koji se primjenjuje na nekretnine kao što su zgrade, apartmani,
garaže, prostorije za odmor i rekreaciju, te poslovni prostori.
Obveznik poreza na imovinu je fizička osoba koja je vlasnik prostora koji se oporezuje. Porez
na imovinu obveznik plaća bez obzira da li imovinu koristi osobno ili istu iznajmljuje.
Porezna osnovica poreza na imovinu je vrijednost nekretnine koja se oporezuje. Porezna
osnovica može se umanjiti pod uvjetom da vlasnik ili članovi njegove bliže obitelji u godini
koja prethodi godini u kojoj se nekretnina oporezuje imaju prijavljeno trajno prebivalište na
adresi nekretnine koja se oporezuje.68
Porezna stopa na imovinu ovisi o vrsti imovine i njene vrijednosti što je prikazano u tablici
10.
66
Zakon o davku na promet nepremičnin (ZDPN-2) - Zakon o porezu na imovinu
Zakon o davku na promet nepremičnin (ZDPN-2) - Zakon o porezu na imovinu
68
Zakon o davku na promet nepremičnin (ZDPN-2) - Zakon o porezu na imovinu
67
49
Tablica 10: Porezni razredi i stope poreza na imovinu po kategorijama imovine za 2012.
godinu u Sloveniji
a) Zgrade
VRIJEDNOST IMOVINE
OD
DO
8.003,69
8.003,69
44.464,94
44.464,94
88.929,84
88.929,84
133.394,80
133.394,80
177.859,72
177.859,72
229.311,97
229.311,97
POREZNA STOPA
0,10 %
0,20 %
0,30 %
0,45 %
0,65%
0,85 %
1,00 %
b) Prostorije za odmor i rekreaciju
VRIJEDNOST IMOVINE
OD
DO
8.003,69
8.003,69
44.464,94
44.464,94
88.929,84
88.929,84
133.394,80
133.394,80
177.859,72
177.859,72
229.311,97
229.311,97
POREZNA STOPA
0,20 %
0,40 %
0,60 %
0,80 %
1,00 %
1,25 %
1,50 %
c) Poslovni prostori
VRIJEDNOST IMOVINE
OD
DO
8.003,69
8.003,69
44.464,94
44.464,94
88.929,84
88.929,84
133.394,80
133.394,80
177.859,72
177.859,72
POREZNA STOPA
0,15 %
0,35 %
0,55 %
0,75 %
1,00 %
1,25 %
Izvor: www.durs.gov.si
Porezna obveza poreza na imovinu utvrñuje se, kako je prikazano u tablici 10, prema vrsti i
vrijednosti objekta u odgovarajućem postotku.
50
Porez na imovinu se ne plaća na:
-
poljoprivredne gospodarske zgrade,
-
prostorije koje se koriste za obavljanje djelatnosti,
-
stambene zgrade poreznih obveznika poljoprivrednika, koji su sami ili su njihovi
članovi obitelji ostvarili pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju
poljoprivredne djelatnosti,
-
zgrade koje su proglašene kulturnim ili povijesnim dobrom i
-
zgrade koje se iz objektivnih razloga ne mogu koristiti.69
Porez se plaća na temelju odluke koja se donosi prema prijavi koja se mora predati u roku od
15 dana od nastanka porezne obveze nadležnom poreznom uredu na području na kojem se
nalazi imovina. Osoba koja se smatra obveznikom poreza na imovinu mora u roku od 15 dana
od nastanka promjene prijaviti promjenu ako utječe na iznos porezne obveze.
Porez se obračunava za godinu unaprijed, a plaća se u kvartalnim ratama ako porezna obveza
iznosi manje od 200,00 EUR.
c) Porez na plovila
Porez na plovila se plaća na plovila duža od 5 metara registrirana u Republici Sloveniji ili u
drugim zemljama koja su u vlasništvu slovenskih državljana. Plovila koja su osloboñena
plaćanja poreza su:
-
plovila koja se koriste za obavljanje poslovne djelatnosti,
-
plovila koja koristi policija, carina, vojska, itd.,
-
plovila sa statusom muzejskom primjerka,
-
plovila namijenjena za sportske aktivnosti,
-
plovila namijenjena za službene potrebe konzularnih i diplomatskih misija i
meñunarodnih organizacija prema meñunarodnim sporazumima.
Predmet oporezivanja
Predmet oporezivanja je plovilo, a oporezivanje ovisi o karakteristikama plovila, odnosno o
dužini plovila iskazanoj u metrima, da li je plovilo s kabinom ili bez kabine, na motorni
pogon ili pogon vjetra. Snaga motora iskazuje se u kilovatima (kw).
69
Zakon o davku na promet nepremičnin (ZDPN-2) – Zakon o porezu na imovinu
51
Porezni obveznik
Porezni obveznik plaćanja poreza na plovila je vlasnik broda koji je kao takav registriran u
poreznim evidencijama.
Porezna stopa
Porez se plaća za kalendarsku godinu i temelji se na dužini plovila i snazi motora. Za svaku
godinu starosti plovila porez se smanjuje za 5% prema dužini plovila i snazi motora, a
preostala porezna obveza ne može biti manja od 35% porezne obveze za novo plovilo.70
Visina stope poreza na plovila ovisi o karakteristikama plovila što je prikazano su u tablici 11.
Tablica 11: Porez na plovila prema dužini plovila 2012. godine u Sloveniji
DUŽINA PLOVILA
OPĆA OBVEZA PLOVILA
OBVEZA ZA SVAKI
OBVEZA ZA SVAKI KW
( U METRIMA)
(U EUR)
METAR PLOVILA (U EUR)
MOTORA (U EUR)
OD 5 DO 8
2,00
0,50
0,10
OD 8 DO 12
10,00
2,00
1,00
PREKO 12
20,00
3,50
2,00
Izvor: www.durs.gov.si
Porezna obveza utvrñuje se na temelju zbroja obveza prikazanih u tablici 11 koje se odnose na
dužinu plovila, opću godišnju obvezu i jačinu motora, te se obračunava prema sljedećoj
formuli:
VISINA POREZNE OBVEZE = OPĆA OBVEZA PLOVILA + (OBVEZA ZA SVAKI METAR PLOVILA x
DUŽINA PLOVILA) + (OBVEZA ZA SVAKI KV MOTORA x JAČINA MOTORA U KW).
Tako će npr. vlasnik novoga broda dužine 9 metara sa motorom snage 10 kw biti obveznik
poreza u iznosu od 38 EUR, odnosno porezna obveza = 10 + (9 x 2) + (10 x 1) = 10 + 18 + 10
= 38 EUR.
Porez na plovila se utvrñuje do 28. veljače tekuće godine na temelju podataka u evidenciji na
dan 01. siječanj tekuće godine, a plaća se u roku od 30 dana od dana izdavanja rješenja o
poreznoj obvezi.
70
Zakon o davku na vodna plovila (ZDVP) – Zakon o porezu na plovila
52
d) Porez za motorna vozila
Porez za motorna vozila definiran je Zakonom o godišnjem porezu na korištenje vozila na
cesti. Prema odredbama Zakona vlasnik motornog vozila ili prikolice obvezan je platiti
godišnju naknadu prije podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole, odnosno
registracije. Prema tom zakonu vozilo se može registrirati ili obnoviti registraciju samo ako je
plaćena naknada za motorno vozilo.
Porezna obveza ovisi o vrsti vozila prema skupinama:
-
Motocikli i putnička motorna vozila (ovisno o kapacitetu motora),
-
Autobusi (prema broju putničkih mjesta),
-
Kamioni (prema najvećim dopuštenim težinama),
-
Vučna vozila (prema kapacitetu motora),
-
Prikolice (prema najvećoj dopuštenoj masi).71
Vozila koja nisu predmetom oporezivanja su ona koja se pokreću pomoću električne energije,
traktori, motocikli s kapacitetom do 50 ccm, vatrogasna vozila, ambulantna vozila, motorna
vozila registrirana na slovensku vojsku, civilnu zaštitu, itd.
e) Porez na bilancu banaka
Obveznik poreza na bilancu banaka je banka koja ima odobrenje dobiveno od Slovenske
narodne banke za obavljanje bankarskih usluga na temelju Zakona o reguliranju bankarstva,
banka koja je ovlaštena za obavljanje bankarskih i ostalih financijskih usluga putem
podružnica ili izravno na području Republike Slovenije i banka koja je osnovala podružnicu
u Republici Sloveniji, a sjedište joj je u nekoj od drugih zemalja.
Obračunsko razdoblje je kalendarska godina, a osnovicu poreza čini bilanca (vrijednost
imovine u izvještaju o financijskom položaju) obveznika. Porezna osnovica se obračunava
kao prosječna vrijednost bilance na posljednji dan u mjesecu svakog mjeseca u tijeku
kalendarske godine.
71
Zakon o letni dajatvi za uporabo vozil v cestnem prometu (ZLDUVCP), Stranica 6185 - Zakon o godišnjem porezu na
korištenje vozila na cesti
53
Porez se plaća po stopi od 0,1% od porezne osnovice, a umanjuje se za 0,167% za kredite koji
su dodijeljeni neprofitnim društvima i obrtnicima.72 Iznimno, porez ne plaćaju banke čiji
iznos kredita dodijeljenih neprofitnim društvima i obrtnicima u kalendarskoj godini premašuje
ravnotežu takvih zajmova u prethodnoj kalendarskoj godini najmanje 5% u bilanci za
prethodnu godinu.
Banka koja je obveznik obračunava porez i podnosi poreznu prijavu nadležnoj poreznoj
upravi do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, a porez se mora platiti u roku od 30
dana od dana podnošenja porezne prijave.
72
www.mf.gov.si/fileadmin7mf.gov.si/pageuploads/Davki_in_carine/AngleC5%A1ki/BankBalanceSeetTaxAct.pdf
54
4. NEIZRAVNI POREZI
Neizravni porezi su oni porezi kod kojih porezni obveznik i konačni platac poreza nisu ista
osoba već se porezna obveza prevaljuje na druge. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz
cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača tj. na grañane.
U kategoriju neizravnih poreza ubrajaju se:
a) Porez na dodanu vrijednost (PDV),
b) Trošarine,
c) Porez na usluge od osiguranja,
d) Porez na promet nekretnina,
e) Porez na cestovna motorna vozila, te
f) Carine.
4.1.
Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba i
usluga, s obzirom da većina država u svijetu ima upravo taj porezni oblik u primjeni
oporezivanja prometa unutar svog poreznog sustava.73 Porez na dodanu vrijednost je
neizravan porez, što znači da se ne prikuplja direktno od osobe koja je porezni obveznik, već
od osoba koja se smatraju krajnjim potrošačima.
Utvrñivanje porezne osnovice
Osnovica za obračun PDV-a je iznos naknade za isporučena dobra ili pružene usluge. Porezna
osnovica uvećava se za iznos trošarina, drugih poreza, naknada i drugih troškova. Od porezne
osnovice se isključuju odreñeni popusti, rabati i iznosi koje je porezni obveznik primio od
svog kupca, kao naknadu za troškove nastale na ime kupca.
Oporezivi iznos, za robu koja se stječe unutar EU, se odreñuje na temelju istih elemenata kao
onih koji se koriste u odreñivanju porezne osnovice za stjecanje iste robe na teritoriju
73
„Porez na dodanu vrijednost (PDV) je neto svefazni ili višefazni porez na promet te je u primjeni u više od devedeset
zemalja u svijetu. Izuzev tog oblika, postoje još i bruto svefazni ili višefazni porez na promet te jednofazni porez na promet.
Bruto porezi na promet su uglavnom napušteni zbog brojnih nedostataka, dok su jednofazni oblici još uvijek u primjeni u
pojedinim državama, poput Sjedinjenih Američkih Država.“
55
Slovenije. Porezna osnovica za uvezenu robu, odnosno carinska vrijednost, odrediti će se u
skladu s carinskim propisima EU.
Porezom na dodanu vrijednost (PDV-om) oporezuje se:
-
nabava roba – prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom koja ne mora
nužno biti i predmet prijenosa vlasništva. Porezni obveznici koji su robu stekli u tijeku
poslovanja, koristite je za osobnu uporabu ili je koriste za druge svrhe osim za svrhe
svog poslovanja imaju pravo na odbitak PDV-a;
-
stjecanje dobara unutar EU – pravo raspolaganja robom. To je isporuka dobara koja
podliježe oporezivanju u Sloveniji pod odreñenim uvjetima (da je prodavač porezni
obveznik u sustavu PDV-a u drugoj državi članici, da je prijevoz organiziran uz
naknadu, da je kupljena roba na teritoriju Slovenije i da je preuzimatelj robe porezni
obveznik u sustavu PDV-a);
-
pružanje usluga – pružanje usluga koje se ne smatraju isporučenim dobrima, a odnose
se na prijenos imovinskih prava, suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje,
te pružanje usluga;
-
uvoz robe – koji znači bilo ulazak robe u EU u skladu s carinskim propisima ili uvoz
robe iz treće zemlje unutar EU.74
Porezna stopa
U Republici Sloveniji primjenjuju se dvije stope PDV-a: osnovna, tj. standardna stopa PDV-a
koja iznosi 20% i niža stopa od 8,5%. Standardna stopa PDV-a se primjenjuje na sve isporuke
dobara i usluga koje nisu navedene kao predmet snižene stope ili izuzeća. Niža stopa se
primjenjuje na robu i usluge koje su posebno definirane Zakonom o PDV-u, a odnose se na:
•
hranu, žive životinje, sjeme, biljke i materijale koji su namijenjeni za pripremu hrane;
•
vodu;
•
lijekove;
•
medicinsku opremu, pomagala i ostalu imovinu koja je namijenjena za ublažavanje ili
liječenje ozljeda ili invalidnosti, a koja je namijenjena isključivo za osobnu upotrebu;
•
74
prijevoz putnika i njihove osobne prtljage;
Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1) – Zakon o PDV-u
56
•
knjige (uključujući i brošure, letke i slični tiskani materijal, dječje slikovnice ili
bojanke, i sl.), novine i časopise, osim materijala koji je u cijelosti ili pretežno
posvećen oglašavanju;
•
ulaznice za izložbe, kazališta, muzeje, prirodne atrakcije, kino i glazbena dogañanja, i
sl;
•
umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta;
•
stanovanje u stambenim i drugim objektima namijenjenim za prebivalište;
•
obnovu i popravak privatnih stanova, osim materijala koji tvore bitan dio vrijednosti
isporuke robe ili usluge;
•
životinje za tov, sjemenke, sadnice, gnojiva, sredstava za zaštitu bilja, proizvodi i
usluge koji su dizajnirani isključivo za korištenje u poljoprivredi, šumarstvu i
ribarstvu;
•
smještaj u hotelima i sličnom smještaju, uključujući i smještajne objekte u domovima i
drugim smještajnim objektima;
•
korištenje sportskih objekata;
•
usluge pokopa i kremiranja;
•
sanitarne usluge;
•
manje popravci bicikala, obuće i kože, odjeću i domaćinstvo;
•
kućnu skrb (kao što su njega djece, starijih, bolesnih ili invalidnih osoba);
•
frizerske usluge.75
Porezni obveznik
Porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost je osoba koja:
•
djeluje neovisno i samostalno,
•
obavlja gospodarsku djelatnost,
•
sudjeluje u gospodarskoj aktivnosti, bez obzira da li ostvaruje dobit ili ne.
Osoba (fizička ili pravna) postaje porezni obveznik u sustavu PDV-a ako je ispunila barem
jedan od sljedećih uvjeta:
•
porezni obveznik koji je u posljednjih 12 mjeseci ostvario ukupnu vrijednost
isporučenih roba i usluga u iznosu od najmanje 25.000 EUR.-a;
75
Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1) – Zakon o PDV-u
57
•
porezni obveznik seljačko domaćinstvo koje proizvodi robu i pruža usluge u kontekstu
osnovnih poljoprivrednih i šumarskih aktivnosti, kao što je definirano propisima o
oporezivanju dohotka, u iznosu od 7.500 EUR-a ukupnih prihoda od tih djelatnosti za
prošlu kalendarsku godinu (Porezna uprava će izvršiti upis u sustav PDV-a po
službenoj dužnosti);
•
porezni obveznik koji je na teritoriju Slovenije ostvario stjecanje dobara zbog
poslovanja koje se odnosi na pružanje usluga izvan Slovenije,
•
porezni obveznik koji je stjecatelj dobara unutar EU, čiji ukupan iznos dobiti u tekućoj
kalendarskoj godini premašuje 10.000 EUR pa je dobrovoljno upisan u sustav PDV-a;
•
porezni obveznik čije je sjedište u Sloveniji, a pruža usluge na području druge države
članice EU.76
„Mali obveznik“ PDV-a je:
•
porezni obveznik koji u posljednjih 12 mjeseci nije ostvario ili neće ostvariti iznos od
25.000 EUR-a ukupnog prihoda od prodaje roba i usluga i koji se nije dobrovoljno
opredijelio za ulazak u sustav PDV-a,
•
porezni obveznik, seljačko domaćinstvo, čiji katastarski prihod svih članova kućanstva
u poljoprivrednom gospodarstvu za prethodnu kalendarsku godinu ne prelazi 7.500
EUR-a;
•
porezni obveznik koji isporučuje dobra i usluge koje su u Sloveniji neoporezive, pa se
na kao takve PDV ne može odbiti.
Porezni obveznik mora podnijeti zahtjev za upis u sustav PDV-a ako vrijednost njegovog
ukupnog prometa u razdoblju posljednjih 12 mjeseci prelazi prag od 25.000 EUR-a, te
poduzetnik koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću nakon što ostvari ukupan promet od
7.500 EUR-a.
Mali porezni obveznik (uključujući i poljoprivrednika) koji ne ostvaruje ukupan promet veći
od 25.000 EUR-a može se samovoljno upisati u sustav PDV-a. Na temelju samovoljnog upisa
postaje porezni obveznik PDV-a za najmanje 5 godina.
76
Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1) – Zakon o PDV-u
58
Pravne osobe koje nisu porezni obveznici PDV-a su: tijela državne uprave, organizacije,
lokalne unije, kao i druga javna tijela u kojima se obavlja djelatnost ili transakcija kao javna
ovlast, čak i ako ostvaruju naknade i druge takse i plaćanja u vezi s tim aktivnostima ili
transakcijama. Meñutim, porezni obveznici su pravne osobe koje obavljaju navedene
djelatnosti u slučaju da se njihove aktivnosti smatraju narušavanjem tržišnog natjecanja.
Svaka pravna i fizička osoba mora prijaviti poreznoj upravi da započinje svoju djelatnost kao
porezni obveznik i podnijeti zahtjev za izdavanje PDV broja (OIB Obrazac PDV-P2 i P3).
Takoñer, porezni je obveznik dužan obavijestiti poreznu upravu o bilo kakvoj promjeni u
djelatnosti društva ili prestanku poslovanja. Porezni obveznik može zatražiti i izlazak iz
sustava PDV-a na vlastitu inicijativu za što podnosi zahtjev poreznoj upravi koja donosi
rješenje.
Za svaku prodaju robe ili usluge, te za uplatu predujma mora biti izdan račun koji mora
sadržavati sljedeće podatke:
1. mjesto i datum izdavanja,
2. serijski broj koji jedinstveno identificira račun,
3. naziv, adresu, matični broj, OIB i PDV broj (ukoliko je izdavatelj računa obveznik
PDV-a) prodavatelja,
4. naziv, adresu, matični broj, OIB i PDV broj kupca (ukoliko je kupac obveznik PDVa),
5. vrijednost i vrstu robe ili usluge,
6. datum kada je izdana roba ili izvršena usluga ili datum naplate računa, ako se taj
datum razlikuje se od datuma izdavanja računa,
7. jedinična cijena bez PDV-a i iznos dodatnog popusta koji nije uračunat u cijenu,
8. porezna osnovica na koju se obračunava PDV ili koja je obuhvaćena izuzećem,
9. stopa i iznos PDV-a
10. klauzula izuzeća PDV-a.77 (Klauzula se upisuje ako prodavatelj nije obveznik PDV-a
na način da na kraju računa upisuje: „PDV se ne naplaćuje na temelju Članka 94.
Zakona o PDV-u“).
77
Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1) – Zakon o PDV-u
59
Račun prema kojem se može odbiti PDV može biti poslan i elektronskim putem pod uvjetom
da je autentičan i cjelovit, odnosno da sadrži sve elemente porezno priznatog računa.
Ako porezni obveznik na prodanu robu ili usluge obračunava različite porezne stope, prodajna
vrijednost mora biti iskazana u skladu s primijenjenim poreznim stopama i vrijednosti PDV-a
se moraju prikazati odvojeno.
Porezni obveznici svoju poreznu obvezu obračunavaju prema izdanim računima za obavljenu
uslugu ili prodanu robu, te moraju voditi financijske poslovne knjige. Porezni obveznik može
voditi poslovne knjige u elektroničkom obliku ako je porezno tijelo odobrilo pristup
pohranjenim podacima i ako su ispunjeni propisani uvjeti. Rok za pohranu izdanih i
primljenih računa je 10 godina, a računa koji se odnose na nekretnine 20 godina.
Dokumentacija mora biti arhivirana na području Slovenije osim u slučaju da se dokumentaciji
može pristupiti elektronskim putem, tada arhiva može biti izvan Slovenije.
Svaki porezni obveznik dostavlja poreznoj upravi PDV obrazac koji mora sadržavati sve
podatke potrebne za obračun poreza, iznose poreznih odbitaka, ukupnu vrijednost transakcija,
te vrijednost svih porezno osloboñenih transakcija.
Da bi zatražio povrat PDV-a porezni obveznik mora podnijeti poreznoj upravi do posljednjeg
radnog dana u mjesecu nakon isteka poreznog razdoblja PDV obrazac. Meñutim, postoje
odreñene iznimke, kao što su:
•
ako porezno tijelo utvrdi da postoji opravdana sumnja da obračunati PDV neće biti
plaćen i ako utvrdi da porezni obveznik podnosi zahtjev za povrat PDV-a prije
zakonskog roka za podnošenje PDV obrasca, za razdoblje kraće od kalendarskog
mjeseca ili kvartala. U tom slučaju, porezni obveznik mora platiti porez u roku od
osam dana nakon isteka roka za podnošenje PDV obrasca. Za ostatak porezne godine
mora podnijeti zahtjev za povrat PDV-a u roku koji je propisan za podnošenje PDV
obrasca;
•
porezni obveznik koji obavlja poslove unutar EU dužan je dostaviti obračun PDV-a do
20.-tog u mjesecu nakon poreznog razdoblja;
60
•
u slučaju prestanka registracije u sustavu PDV-a zbog bankrota, stečajnog postupka,
likvidacije ili smrti poreznog obveznika78.
Porezni obveznik podnosi prijavu PDV-a elektroničkim putem.
Porezno razdoblje
Porezno razdoblje je kalendarski mjesec. Ako je porezni obveznik u prethodnoj kalendarskoj
godini ostvario promet dobara i usluga u vrijednosti do 210.000 EUR, za porezno razdoblje
utvrñuje se kalendarsko tromjesečje.
Ulaskom poreznog obveznika u sustav PDV-a, bez obzira na vrijednost očekivanog prometa
od gospodarske aktivnosti tijekom prvih 12 mjeseci, za porezno razdoblje utvrñuje se
kalendarski mjesec.
Porezni obveznik mora uplatiti iznos obračunate obveze PDV-a na žiro račun državnog
proračuna do zadnjeg radnog dana u mjesecu nakon poreznog razdoblja, osim ako nije
drugačije predviñeno zakonom.
Solidarna odgovornost
Svaki porezni obveznik PDV-a u Sloveniji je pojedinačno ili zajednički odgovoran za
plaćanje PDV-a ako su objektivne okolnosti, za koje je znao ili je morao znati da će biti
uključene u transakcije, dizajnirane kako bi se izbjeglo plaćanje PDV-a. Ako porezno tijelo
utvrdi da je isporuka dobara ili usluga sastavni dio transakcija čija je svrha izbjegavanje
plaćanja PDV-a, porezni obveznik uključen u te transakcije mora preuzeti solidarnu
odgovornost za plaćanje PDV-a.
Osloboñenja od PDV-a
Razlikuju se kvazi izuzeća i izuzeća. Kvazi izuzeće u sustavu PDV-a znači da porezni
obveznici koji su sudjelovali u od PDV-a osloboñenih djelatnosti, iz svojih zaliha ne mogu
ubirati poreze i nemaju pravo na odbitak PDV naplaćen od dobavljača. PDV izuzeće odnosi
se na djelatnosti u javnom interesu (zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje, vjerski, sportski i
tjelesni odgoj, kultura, univerzalna poštanskih usluga, itd.), osiguranja, zakup ili leasing
nekretnina, financijskih usluga, opskrbi maraka i maraka po nominalnoj vrijednosti koje se
78
Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1) – Zakon o PDV-u
61
koriste za poštanske usluge na teritoriju Slovenije, kockanje, opskrba zgrada ili dijelova
zgrada i zemljišta, osim izgradnje novih ili novo useljenih zgrada, opskrba zlata Slovenskoj
narodnoj banci.
Odbitak PDV-a
Svaki porezni obveznik u sustavu PDV-a ima pravo da svoje porezne obveze umanji za
odbitak PDV-a. Odbitak PDV-a čine iznosi poreza koji se priznaju po računima za stjecanje
roba ili pružanja usluga. Pravo na odbitak PDV-a porezni obveznik ima samo za nabavu roba
i usluga koje ih koristi za potrebe svojih oporezivih transakcija i u odreñenim pravnim
transakcijama i u slučaju nabave novog prijevoznog sredstva u drugoj državi članici.
Povrat PDV-a se izvršava:
•
na temelju obračuna PDV-a (porezni obveznici u sustavu PDV-a u Sloveniji),
•
na osnovu zahtjeva za povrat (porezni obveznici osnovan u drugoj državi članici, na
oporezive osnovice u Sloveniji, u drugoj državi članici i porezni obveznici osnovani u
trećoj zemlji) i
•
na temelju zahtjeva za povrat PDV-a u putničkom prometu (putnici koji nemaju
prebivalište u Uniji).
Ako za odreñeni porezni period, iznos odbitaka prelazi iznos obveze PDV-a, višak će se
prenijeti u sljedeće porezno razdoblje ili porezni obveznik može na zahtjev tražiti povrat viška
PDV-a u roku od 21 dana od dana podnošenja PDV obrasca. Porezni obveznik koji višak
PDV-a nije primio u roku ima pravo na kamate po stopi utvrñenoj zakonom, kojim se ureñuju
porezni postupak od prvog dana nakon isteka roka od 21 dana od dana podnošenja PDV-a.79
Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici EU
Porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici EU u skladu s uvjetima utvrñenih
Zakonom o PDV-u, ima pravo na odbitak PDV-a za nabavljenu robu ili usluge koje mu se
isporučuju od strane drugih poreznih obveznika na teritoriju Slovenije ili koje se naplaćuju na
uvoz robe u Sloveniji. Porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici zahtjev za povrat
PDV-a u Sloveniji podnosi putem elektroničkog portala u državi članici u kojoj je dobio
porezni broj.
79
Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1) – Zakon o PDV-u
62
Zahtjev za naknadu se može podnijeti:
1. za razdoblje ne manje od tri mjeseca u kalendarskoj godini i ne duže od jedne
kalendarske godine, ali potreban iznos povrata ne može biti manji od 400 EUR;
2. za razdoblje manje od tri kalendarska mjeseca, pod uvjetom da to razdoblje je ostatak
kalendarske godine.
Ako se zahtjev odnosi na kalendarsku godinu ili ostatak kalendarske godine, iznos PDV-a od
povrata ne smije biti manji od 50 milijuna EUR-a.
Povrat PDV-a u putničkom prometu
Strani državljani koji kupuju robu u Sloveniji mogu tražiti povrat PDV-a. Povrat PDV-a se
može zahtijevati samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
•
stranac nema prebivalište unutar EU,
•
roba se prevozi iz EU prije kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je kupljena i
•
ukupna vrijednost kupljenih dobara na jednom ispostavljenom računu za kupca od
strane istog prodavača je veći od 50 EUR-a.
Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića, te duhanske
proizvode.
4.2.
Trošarine
Trošarine su poseban oblik poreza na promet i jedan od najstarijih poreznih oblika. Naziv
datira iz 16. stoljeća kada su u Nizozemskoj oporezivali pivo, alkoholna pića, sol i šećer
posebni porezom. Proizvodi koji se oporezuju trošarinama možemo svrstati u tri kategorije :
•
alkoholni proizvodi,
•
duhanski proizvodi i
•
energetski proizvodi.
Trošarinama se oporezuju proizvodi sa neelastičnom potražnjom, a porezni obveznici su
proizvoñači i uvoznici. Porezna osnovica je odreñena mjernom jedinicom (kg, litra i sl.), a
iznosi su u apsolutnim vrijednostima (npr. 5 kn na 1 kg kave). Trošarine su vrlo izdašan
proračunski prihod. Na cijenu proizvoda se dodaje iznos trošarine, a na taj zbrojeni iznos se
onda još obračunava PDV.
63
Trošarine su u Sloveniji uvedene na: dobra duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića,
energetskih proizvoda (mineralna ulja, prirodni plin, ugljen i koks), a od 1. ožujka 2007.
trošarine su uvedene i na struju. Plaćanje trošarina provodi Carinska uprava.
Trošarine se plaćaju na robu proizvedenu u Sloveniji, uvezenu iz trećih zemlja ili kupljenu u
drugoj državi članici EU ako su namijenjene za potrošnju u Sloveniji. Proizvoñač, uvoznik ili
trgovac takve robe je obveznik plaćanja trošarine, ali ako roba nije namijenjena krajnjoj
potrošnji može se staviti u tzv. režim suspenzije, odnosno sustav odgode plaćanja trošarina. U
tom slučaju roba ostaje pod nadzorom nadležnog carinskog organa, a trošarina se plaća kada
se napusti sustav odgode plaćanja trošarina.80
Ovlašteno skladište za robu na koju se obračunava trošarina je fizička ili pravna osoba koja
dobivanjem dozvole od strane Carinske uprave ima pravo uspostaviti porezno skladište u
kojem se uskladištuju proizvodi koji su predmet oporezivanja trošarinom.
Porezni obveznici mogu izračunati svoju obvezu na temelju mjesečne prijave koju moraju
podnijeti do 25.-tog dana u mjesecu nakon poreznog razdoblja. Trošarinu su dužni platiti u
roku od 30 dana nakon završetka poreznog razdoblja.
Zakonom su definirane porezne stope i/ili visina trošarina za svaki proizvod, a one se mogu
prilagoditi i uzeti u obzir inflaciju i druge promjene na tržištu. Trošarina se naplaćuje kada se
proizvod koji podliježe trošarini primi od drugih država članica EU ili uveze u Sloveniju iz
trećih zemalja.81
Razlikuju se pojmovi „registrirani“ i „neregistrirani trgovac“. Registrirani trgovac je pravna
ili fizička osoba koja prima proizvode na koje se obračunava trošarina za redovitu poslovnu
djelatnost i odobren je od strane Carinske uprave. Neregistrirani trgovac je osoba koja prima
proizvode na koje se obračunava trošarina povremeno.
Stope trošarina za alkohol i alkoholna pića, energente i električnu energiju, te duhanske
proizvode prikazane su u tablicama 12, 13 i 14.
80
81
Zakon o trošarinah (ZTro) – Zakon o trošarinama
http://www.carina.gov.si/si/novosti/sektor_za_trosarine
64
Tablica 12: Trošarine na alkohola i alkoholna pića u Sloveniji 2012. godine
OPIS
PO HEKTOLITRU U EUR
PIVO
11,00
VINO
0,00
PJENUŠAVO VINO
0,00
OSTALI FERMENTIRANI NAPITCI
0,00
MEðUPROIZVODI
120,00
ETILNI ALKOHOL
1.200,00
Izvor: Carinska uprava Slovenije, http://www.carina.gov.si/si/novosti/sektor_za_trosarine
Prema prikazani podacima u tablici 12, trošarine na alkohol i alkoholna pića obračunavaju se
ovisno o vrsti alkoholnog pića što čini predmet oporezivanja. Na temelju vrste alkohola i
alkoholnog pića primjenjuje se odgovarajući iznos po hektolitru u EUR.
Tablica 13:Trošarine na energente i električnu energiju 2012. godine u Sloveniji
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.
2.1.
2.2.
3.
3.1.
3.2.
4.
4.1.
4.2.
5.
5.1.
5.2.
6.
6.1.
6.2.
7.
8.
8.1.
8.2.
STAVKA
Benzin CN 2710 11 31 271011 41 2710 11 45 2710 11 49 2710 11 51 2710 11 59
Kerozin
Olovni benzin s udjelom olova od 0,013 g/l
Bezolovni benzin s udjelom olova od 0,013 g/l a sa oktanskim brojem (RON)
manjim od 98
Bezolovni benzin s udjelom olova od 0,013 g/l a sa oktanskim brojem (RON) od
98 ili više
Plinsko ulje iz CN 2710 19 41 do 2710 19 49
Za gorivo
Za goriva za grijanje
Tekući naftni plin tarifne oznake od 2711 1 12 11 do 2711 19 00
Za gorivo
Za goriva za grijanje
Metan sa oznakama KN 2711 29 00
Za gorivo
Za goriva za grijanje
Prirodni plin tarifne oznake 2711 11 00 i 2711 21 00
Za gorivo
Za goriva za grijanje
Kerozin koji spada u KN 2710 19 21 i 2710 19 25
Za gorivo
Za goriva za grijanje
Plinska ulja koja spadaju u KN 2710 19 61 do 2710 19 69 i 2710 19 99
Struja iz CN 2716
Za privatnu upotrebu
Za poslovnu upotrebu
9.
Čvrsta goriva tarifne oznake 2701, 2702 i 2704
10.
Biogoriva
Izvor: Carinska uprava Slovenije, http://www.carina.gov.si/si/novosti/sektor_za_trosarine
IZNOS U
EUR
KOLIČINA
421,61
421,61
na 1000 l
na 1000 l
502,42
na 1000 l
502,42
na 1000 l
381,69
90,05
na 1000 l
na 1000 l
125,00
0,00
do 1000 kg
do 1000 kg
134,37
0,00
do 1000 kg
do 1000 kg
0,018
0,018
od m3
od m3
330,00
21,00
15,02
na 1000 l
na 1000 l
do 1000 kg
3,05
3,05
za jedan MWh
za jedan MWh
1 GJ za
kal.vrije
0,29
0,00
65
U tablici 13 definirane su vrijednosti koje se zaračunavaju prilikom utvrñivanja visine
trošarine ovisno o vrsti energenta. Ovisno o količini potrošenog energenta ili energije
obračunava se odgovarajući iznos u EUR.
Tablica 14: Trošarine na duhanske proizvode u Sloveniji 2012. godine
STAVKA
CIGARETE (1.000 kom)
CIGARE I CIGARILOSI (1.000 kom)
IZNOS U EUR
KOLIČINA
34,15 EUR
OD MALOPRODAJNE CIJENE
5%
OD MALOPRODAJNE CIJENE
FINO REZANI DUHAN (1 kg)
45 EUR
ZA 1 KG
OSTALE VRSTE DUHANA
25 EUR
ZA 1 KG
Izvor: Carinska uprava Slovenije, http://www.carina.gov.si/si/novosti/sektor_za_trosarine
Prema podacima u tablici 14, ovisno o vrsti duhana i duhanskog proizvoda obračunavaju se
različite visine trošarina. Visina trošarine se za cigarete, cigare i cigarilose obračunava u
odnosu na iznos maloprodajne cijene, dok se za fino rezani duhan i ostale vrste duhana
obračun vrši prema težini.
Odreñeni obveznici prema Zakonu o trošarinama imaju pravo na povrat dijela trošarina i to
za:
-
energetske proizvode za koje se dokaže da su korišteni kao motorna goriva za radne
strojeve i sl., te motorna vozila – imaju pravo povrata trošarina u iznosu 50% trošarine
propisane za motorna goriva,
-
energetske proizvode koji se koriste u motornim gorivima za poljoprivredu i
šumarstvo za pokretanje mehaničke opreme – imaju pravo povrata trošarina u iznosu
od 70% trošarine propisane za motorna goriva i
-
komercijalnu upotrebu plinskog ulja koja se koriste kao gorivo.82
Odreñeni proizvodi su osloboñeni plaćanja trošarine, uključujući i one namijenjene izvozu ili
one koji se koriste u kontekstu diplomatskih ili konzularnih odnosa, za meñunarodne
organizacije, osobne potrebe stranog osoblja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili
meñunarodnim organizacijama ili potrebama oružanih snaga drugih država stranaka u
meñunarodnim savezima.
82
http://www.carina.gov.si/si/novosti/sektor_za_trosarine
66
Korištenje energenata i električne energije je u nekim slučajevima osloboñeno plaćanja
trošarine i to kada se energija koristi kao motorno gorivo u zračnom prijevozu i pomorskom
prometu, te kao gorivo za ribolov, osim ako se koristi u privatne svrhe. Plaćena trošarina za
plinsko ulje, koje se koristi kao gorivo u komercijalne svrhe, vraća se u iznosu od 330
EUR/1000 l (EU minimum).83
Alkohol i alkoholna pića su izuzeti od plaćanja trošarine kada se koriste kao sirovina u
proizvodnji lijekova ili octa ili proizvodnji hrane, ne prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih
pića.
4.3.
Porez na usluge osiguranja
Definiranje poreznog obveznika
Obveznik poreza na usluge osiguranja je osiguravajuće društvo i druga pravna osoba koja se
bavi poslovima osiguranja u Republici Sloveniji.84 Porezni obveznik porez na osiguranje
podnosi poreznoj upravi poreznom prijavom u roku od 15 dana od dana u mjesecu u kojem je
zaključen ugovor o osiguranju, odnosno od kada je izdan račun ili u slučaju osobnog
osiguranja kada je plaćena premija osiguranja.
Obveznik poreza na usluge osiguranja podnosi mjesečno izvješće poreznoj upravi, a porez
mora biti plaćen u roku od 15 dana po isteku mjeseca za koje je porez obračunat. Porezni
obveznik mora podnijeti poreznu prijavu poreznoj upravi bez obzira da li je dužan platiti
porez za to razdoblje ili nije.
Utvrñivanje porezne osnovice
Osnovica za obračun poreza je premija ili doprinos koji se plaća na temelju zaključenog
ugovora o osiguranju
Porezna stopa
Iznos poreza na usluge osiguranja obračunava se po stopi od 6,5% od porezne osnovice. Porez
na usluge osiguranja se ne plaća na:
83
84
http://www.carina.gov.si/si/novosti/sektor_za_trosarine
http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_od_prometa_zavarovalnih_poslov_pojasnila/
67
•
obvezne doprinose za mirovinu, invalidsko i zdravstveno osiguranje,
•
osiguranje imovine i životno osiguranje gdje osiguravajući odnos nije kraći od 10
godina,
•
osiguranje koje pokriva rizike izvan teritorija Republike Slovenije i
•
reosiguranje.
4.4.
Porez na promet nekretnina
Porez na promet nekretnina je porez koji se ubire na korištenje ili vlasništvo nad nekretninom.
Porezom se tereti korištenje ili vlasništvo nekog oblika nekretnine na području gdje se
nekretnina nalazi.
Utvrñivanje porezne osnovice
Porez na promet nekretnina se plaća na promet nekretnina i amortiziranog troška prijenosa ili
iznajmljivanja zgrade. Prometom nekretnina takoñer se smatra:
•
zamjena jedne nekretnine za drugu imovinu;
•
financijski najam nekretnina;
•
prijenos imovine kao rezultat izgradnje prekogranične nekretnine;
•
prijenos imovine kao rezultat povećanja vrijednosti imovine;
•
prijenos vlasništva u raspodjeli suvlasništva, iz tog dijela imovine u više vlasničkih
udjela svakog suvlasnika.85
Porez na promet nekretnina se ne plaća na:
•
prijenos vlasništva diplomatskim i konzularnim predstavništvima akreditiranim u
Republici Sloveniji i meñunarodne organizacije;
•
prijenos vlasništva od izvlaštenja ili druge pravne radnje, ili na temelju ugovora o
prodaji je ušao umjesto izvlaštenja;
•
prijenos imovine koji imaju status spomenika kulture, pod uvjetom da je spomenik
dostupan javnosti ili koji je namijenjen za provedbu kulturnih aktivnosti, koje je
vlasnik sklopio s Ministarstvom kulture;
85
http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_promet_nepremicnin_pojasnila/splosna_pojasnila_o_
zdpn_2/
68
•
prijenos zemljišta u skladu s propisima o prostornom planiranju i prijenos
poljoprivrednog zemljišta u drugim poljoprivrednim operacija u skladu s propisima o
poljoprivrednom zemljištu;
•
prijenos vlasništva u podjeli imovine izmeñu supružnika i izvanbračnih partnera,
prestanak ili tijekom braka ili izvanbračne zajednice ili isto spolnih registriranih
partnerstava;
•
prijenos vlasništva raskidom ugovora o prijenosu vlasništva;
•
prijenos vlasništva podjelom imovine - nekretnina izmeñu partnera ili dioničara u
likvidaciji društva;
•
prijenos vlasništva unutar transformacija materijalnog statusa;
•
prijenos
vlasništva
dokapitalizacije.
kao
novčani
doprinos
stvaranju
pravnog
subjekta
ili
86
Porezna stopa
Porez se plaća po stopi od 2% porezne osnovice. Porezna obveza nastaje na dan sklapanja
ugovora prema kojem se prenosi vlasništvo.
Definiranje poreznog obveznika
Porezni obveznik poreza na promet nekretnina je prodavatelj nekretnine, a porezna osnovica
utvrñuje se na osnovi prodajne cijene nekretnine. Ako je prodajna cijena niža od opće tržišne
vrijednosti nekretnine za više od 20%, porezna osnovica iznosi 80% opće tržišne vrijednosti
nekretnine. U ovom slučaju, porezni obveznik do roka za žalbu ima pravo zahtijevati da se
umjesto opće tržišne vrijednosti nekretnine kao porezne osnovice u obzir procijenjeni tržišna
vrijednost pojedine imovine.
Porezni obveznik mora podnijeti poreznu prijavu u roku od 15 dana od nastanka porezne
obveze poreznoj upravi prema području gdje se nekretnina nalazi. Porezna uprava izdaje
rješenje u roku od 30 dana od dana primitka porezne prijave, te porezni obveznik mora
uplatiti porez prema primljenom rješenju u roku od 30 dana od dana primitka rješenja.
86
http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_promet_nepremicnin_pojasnila
_zdpn_2/
/splosna_pojasnila_o
69
4.5.
Porez na cestovna motorna vozila
Prema Zakonu o porezu na motorna vozila (DMV), porez na motorna vozila je porez koji se
plaća na motorna vozila koja se stječu na području Republike Slovenije prema različitim
kriterijima.
Utvrñivanje porezne osnovice
Porezna osnovica poreza na motorna vozila je prodajna cijena svakog motornog vozila bez
PDV-a. Ako prodajna cijena ne odgovara vrijednosti motornog vozila, porezna osnovica
utvrñuje se prema tržišnoj vrijednosti motornog vozila od strane porezne uprave. Porezna
uprava odreñuje poreznu osnovicu prema okolnostima svakog slučaja za utvrñivanje tržišne
vrijednosti, osim u slučaju uvoza motornog vozila kada se koriste približne vrijednosti
motornih vozila iz kataloga za procjenu vrijednosti vozila.87
Porezna stopa
Porezne stope koje se primjenjuju na cestovna motorna vozila su progresivne i ovise o
količini emisije CO2. Oporezivanje je različito za automobile s dizelskim i benzinskim
motorima. Stope poreza na motorna vozila prikazane su u tablici 15.
Tablica 15: Porezna stopa na motorna vozila prema vrsti goriva 2012. godine u Sloveniji
EMISIJA CO2
(g/km)
POREZNA STOPA (%) PREMA VRSTI GORIVA
BENZINI, TEKUĆI NAFTNI PLIN
DIZEL
0,5
1
OD 110 DO 120
1
2
OD 120 DO 130
1,5
3
OD 130 DO 150
3
6
OD 150 DO 170
6
11
OD 170 DO 190
9
15
OD 190 DO 210
13
18
OD 210 DO 230
18
22
OD 230 DO 250
23
26
VIŠE OD 250
28
31
OD 0 DO 110
Izvor:http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_motorna_vozila_pojasnila/davcna_osnova_in_davcne
_stopnje/
87
http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_motorna_vozila_pojasnila/davcna_osnova_in_davcne_
stopnje/
70
Porezna stopa ovisi o emisijama CO2 u mješovitoj vožnji i vrsti goriva koje se koristi za
pogon. Porez na motorna vozila obračunava se prema količini emisije CO2 u g/km, te se
množi sa odgovarajućim postotkom porezne stope prema vrsti goriva prikazanih u tablici 15.
Zakon takoñer propisuje da će se za motorno vozilo koje ne ispunjava EURO 3 standard
porezna stopa uvećati za 10%.
Zakonom o porezu na cestovna motorna vozila definirano je da porezna obveza za motocikle
ovisi o snazi motora. Porezne stope prema snazi motora za motocikle prikazane su u tablici
16.
Tablica 16: Porezna stopa na motocikle 2012. godine u Sloveniji
SNAGA MOTORA (kW)
POREZNA STOPA (%)
DO 25
1,5
OD 25 DO 50
2
OD 50 DO 75
3
VIŠE OD 75
5
Izvor:http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_motorna_vozila_pojasnila/davcna_osnova_in_davcne
_stopnje/
Porez na motorna vozila utvrñuje se prema snazi motora u kW i za mobilne kućice, odnosno
karavane, što je prikazano u tablici 17.
Tablica 17: Porezna stopa na mobilne kućice (karavane) 2012. godine u Sloveniji
SNAGA MOTORA (kW)
POREZNA STOPA (%)
DO 60
6
OD 60 DO 90
9
OD 90 DO 120
13
VIŠE OD 120
18
Izvor:http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_motorna_vozila_pojasnila/davcna_osnova_in_davcne
_stopnje/
Porezni obveznik
Porezni obveznik mora voditi evidenciju kako bi osigurao informacije o marki motornog
vozila, tipu i modelu vozila, emisiji CO2, snazi motora u kw, načinu rada motora (dvotaktni),
otpuštanju čestica u g / km, datumu izdavanja potvrde o sukladnosti, zemlji isporuke, datumu
stjecanja, vrijednosti, poreznoj osnovici, poreznoj stopi i iznosu porez za uplatu.
71
Porezni obveznik sastavlja na temelju evidencije mjesečnu poreznu prijavu, koja mora biti
podnesena poreznoj upravi do zadnjeg dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je deklaracija
napravljena. Porezni obveznik mora podnijeti poreznu porezne vlasti povratka bez obzira na
to je li razdoblje za koje se traži vraćanje platiti porez ili ne.
Porezni obveznik je dužan platiti porez do posljednjeg dana u mjesecu nakon isteka mjeseca u
kojem je nastala porezna obveza.
4.6.
Carine
Carina je porez na uvezenu robu i kao takva je važna u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Slovenija je, kao država članica EU, preuzela zajedničko carinsko zakonodavstvo EU. EU je
organizirana kao carinska unija i stoga je to prostor bez unutarnjih carina, pa se carina odnosi
samo na uvoz od trećih zemalja. Roba iz trećih zemalja se carini uz naplatu uvoznih pristojbi
koje se naplaćuju na mjestu uvoza u Uniju.
Jedinstvena pravila EU primjenjuju se na sva carinska pitanja i regulirana su u Uredbi Vijeća
(EEZ) broj 2913/92 o osnivanju Kodeksa carinske zajednice (SL L 302,1992/10/19 i
izmjenama i dopunama) i njegovih odredbi, te pravilnikom o tarifnim pitanjima.
U odreñenim okolnostima i na temelju posebnih uvjeta pod kojima se roba uvozi, ubiranje
carina nije opravdano. U tom slučaju Slovenija primjenjuje odredbe Vijeća kroz sustav
olakšica od plaćanja carine (SL L 324, 2009/12/10).
Proces pri uvozu robe
Od trenutka ulaska u carinsko područje Unije roba je pod carinskim nadzorom i može biti
podvrgnuta pregledu od strane carinskih organa. Carinjenje robe može se obaviti u uredu na
graničnom prijelazu, ali i nakon ulaska i podnošenja carinskih deklaracija u postupku
carinskog tranzita u carinskom području Unije.88
Prijevoz robe, koje su predmet veterinarske, fitosanitarne ili druge zakonske kontrole
dopušteno je samo putem graničnih prijelaza koji se izdvajaju za prijevoz takve robe. Tranzit
88
http://www.carina.gov.si/
72
izjava će biti popraćena svim potrebnim dokumentima za provedbu carinskog postupka ili
dokaza da je provedena propisana veterinarska, fitosanitarna ili druga kontrola. Potrebna je
identifikacija robe koja je osigurana kroz detaljan opis robe. Takve robe pod carinskim
nadzorom moraju biti podnesene carinskim vlastima na odredištu u istom stanju i propisanom
roku. Carinski postupak će završiti s predočenjem robe na carinskom odredištu.
Nakon ulaska robe u carinsko područje Unije, izdaje se izjava za neki od sljedećih carinskih
postupaka:
89
•
puštanje u slobodan promet,
•
tranzit
•
carinsko skladištenje,
•
unutarnju obradu
•
prerada pod carinskim nadzorom,
•
privremeni uvoz robe.89
http://www.carina.gov.si/
73
5. ANALIZA FISKALNIH POKAZATELJA
Prihodi od poreza, carina, doprinosa i ostalih davanja čine prihode koje će država koristiti za
podmirenje svojih izdataka. U tablici 18 prikazani su ukupni prihodi proračuna opće države u
Sloveniji u razdoblju od 2002. do 2011. godine.
Tablica 18: Ukupni prihodi proračuna opće države u razdoblju od 2002. do 2011. godine
u Sloveniji
PRIHODI
(u mil. EUR)
PRIHODI
(u %BDP-a)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
10.762
11.248
11.836
12.585
13.418
14.664
15.808
15.328
15.848
16.042
42,4
42,4
43,1
44,5
44,3
43,8
43,6
43,5
43,8
43,2
Izvor: Statistički ured EU, Eurostat, 2013. (www.ec.europa.eu/eurostat)
Prema podacima prikazanim u tablici 18 ukupni prihodi opće države u razdoblju od 2002. do
2011. godine su u konstantnom porastu, osim 2009. godine kada su prihodi manji u odnosu na
2008. godinu za oko 400 mil. EUR-a. Ukupni prihodi su za 5.279 mil. EUR-a veći 2011. u
odnosu na 2002. godinu.
Prihodi (u % BDP-a) se u razdoblju od 2002. do 2004. smanjuju, a 2005. godine su u manjem
porastu kada iznose 43,8% BDP-a, te se izjednačuju sa prihodima u postotku BDP-a iz 2002.
godine. Nakon 2005. godine ponovno je vidljivo opadanje prihoda u postotku BDP-a sve do
2009. godine kada je ostvaren prihod od 43,1% BDP-a, što je za 0,7 postotnih poena više u
odnosu na prethodnu godinu. Godine 2010. ponovno je ostvaren porast prihoda u odnosu na
prethodnu godinu za 1,4 postotna poena, no već 2011. godine zabilježen je pad na 44,3%
BDP-a što čini smanjenje od 0,2 postotna poena u odnosu na 2010. godinu.
U tablici 19 prikazani su ukupni prihodi proračuna opće države od poreza, carina i doprinosa
za razdoblje od 2003. do 2010. godine u Sloveniji.
74
Tablica 19: Ukupni prihodi proračuna opće države od poreza, carina i doprinosa u
razdoblju od 2003. do 2010. godine u Sloveniji
u
tisućama
EUR
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Ukupni prihodi
(1.+2.+3.)
9.560.469
10.210.72
8
10.883.95
2
11.761.99
0
12.757.94
2
13.937.36
5
12.955.41
3
12.848.42
2
1. Porezi
5.913.878
6.376.901
6.857.199
7.480.085
8.042.890
8.722.264
7.703.626
7.523.238
a) Porezi na
dohodak i dobit
1.921.717
2.115.163
2.241.947
2.735.294
2.917.670
3.442.172
2.805.089
2.490.702
- porez na dohodak
1.473.570
1.596.240
1.647.720
1.792.964
1.804.427
2.185.135
2.092.860
2.042.100
- porezi na dobit
448.147
518.923
594.227
942.330
1.113.243
1.257.037
712.229
448.602
b) Porezi na plaću i
radnu snagu
448.273
491.053
526.193
472.934
418.141
258.036
28.490
28.076
c) Porezi na
imovinu
143.629
164.886
170.396
189.125
206.421
214.909
206.975
219.739
d) Domaći porez na
dobra i usluge
3.399.171
3.574.570
3.914.698
4.077.290
4.498.577
4.805.322
4.660.212
4.780.711
Opći porezi na
promet
2.194.618
2.250.531
2.535.897
2.715.982
2.906.674
3.144.501
2.838.007
2.940.893
Trošarine
825.370
908.029
960.953
955.948
1.157.853
1.213.255
1.415.000
1.439.187
Ostali porezi na
robu i usluge
379.183
416.010
417.848
405.360
434.050
447.566
407.205
400.631
1.088
31.229
3.965
5.442
2.081
1.825
2.860
4.010
144.603
80.698
39.060
50.681
117.079
120.092
90.533
90.699
3.501.988
3.753.129
3.987.693
4.231.224
4.597.973
5.095.009
5.161.254
5.234.485
1.864.979
2.004.327
2.133.797
2.262.935
2.464.786
2.731.100
2.743.211
2.770.803
1.381.452
1.485.930
1.582.684
1.682.844
1.831.132
2.027.958
2.037.073
2.058.123
Doprinosi za
samozapošljavanje
173.067
186.382
200.428
211.878
225.119
247.507
268.997
275.492
Ostali
neklasificirani
doprinosi za
socijalno osiguranje
82.490
76.490
70.784
73.567
76.936
88.444
111.973
130.067
Ostali porezi
2. Carine
3. Doprinosi za
socijalno osiguranje
Doprinosi za
zaposlene
Doprinosi za
poslodavce
Izvor: Ministarstvo financija: Bilten ministarstva financija, lipanj 2011.
Tablica 19 prikazuje ukupne prihode proračuna opće države u Sloveniji koji se sastoje od
prihoda od poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na plaću i radnu snagu, poreza na
imovinu, poreza na dobra i usluge, općeg poreza na promet, ostalih poreza, carina i doprinosa
za socijalno osiguranje.
75
Iz prikazanih podataka vidljivo je da ukupni prihodi rastu u razdoblju od 2003. godine do
2008. godine, kada su iznosili gotovo 14 mlrd. EUR-a. U 2009. godini porezni prihodi su se
smanjili za oko 981 mil. EUR-a, odnosno smanjili su se za 7%, a nastavljaju se smanjivati i u
2010. godini. Sveukupno gledajući navedeno razdoblje, ukupni porezni prihodi povećali su se
s 9,6 mlrd. EUR-a na 12,8 mlrd. EUR-a što čini nominalno povećanje od 3,3 mlrd. EUR-a.
Porezi na dohodak i dobit čine veliki udio prihoda od poreza (oko 30%), pa je tako, prema
podacima za 2010. godinu, ukupan iznos prihoda od poreza na dohodak i dobit iznosio 2,4
mlrd. EUR-a što čini oko 33% ukupnih prihoda iste godine. Prihodi od poreza na dobit su
tijekom razdoblja od 2003. do 2010. godine varirali, tako su 2008. godine prihodi od poreza
dobit iznosili 1,2 mlrd. EUR-a, a 2010. godine iznosili su svega 448 mil. EUR-a, što označava
smanjenje tih prihoda gotovo na razinu prihoda od poreza na dobit iz 2004. godine. Porez na
dohodak je takoñer vrlo izdašan porez, a prihodi od ovog poreza su se od 2003. godine do
2008. godine značajno povećali, nominalno povećanje prihoda iznosilo je 711 mil. EUR-a, što
iznosi oko 50% povećanja prihoda od poreza na dohodak s obzirom na iznos iz 2003. godine.
Porez na plaću i radnu snagu čini mali udio u prihodima od poreza. Najviše prihoda od ovog
poreza ubrano je 2005. godine kad su ti prihodi iznosili oko 526 mil. EUR-a. Od 2005. godine
nadalje evidentno je konstantno smanjenje tih prihoda, a posebice od 2009. godine nadalje.
Glavni razlog tome jest smanjenje zaposlenosti, odnosno povećanje nezaposlenosti.
Porez na imovinu, uz carine, ima najmanji udio u prihodima od poreza. Uz malo smanjenje
2009. godine, prihodi od ovog poreza konstantno se povećavaju.
Najizdašniji porez je domaći porez na dobra i usluge i čini više od polovine prihoda od poreza
u Sloveniji, a obuhvaća prihode od općeg poreza na promet, trošarina i ostalih poreza na robu
i usluge. Prihodi od domaćeg poreza na dobra i usluge su se stalno povećavali od 2003.
nadalje, izuzevši 2009. godinu kad je došlo do smanjenja od 145 mil. EUR-a u odnosu na
prethodnu godinu, ali su se ti prihodi u 2010. godini opet povećali. Opći porez na promet se, u
odnosu na 2003. godinu, povećao gotovo 50% do 2008. godine, ali nakon 2009. godine
značajno se smanjuje. Zbog gospodarske situacije smanjila se potrošnja, pa tako i prihodi od
ovog poreza. Iz tablice je vidljivo i da su se prihodi od trošarina u promatranom razdoblju
konstantno povećavali, te su 2007. godine ti prihodi bili veći od 1 mlrd. EUR-a, a 2010.
76
godine iznosili su gotovo 1,5 mlrd. EUR-a. Ostali porezi čini najmanji dio prihoda od poreza i
njihov iznos je varirao tijekom promatranog razdoblja od 2003. godine do 2010. godine.
Najmanje prihoda od tih poreza bilo je 2003. godine kad su ti prihodi iznosili 1,1 mil. EUR-a,
a najviše iduće godine, 2004. godine, kad su iznosili 31 mil. EUR-a.
Iznos prihoda od carina 2003. godine je iznosio 144 mil. EUR-a, a u iduće dvije godine
značajno su se smanjili. Smanjenje prihoda od carina rezultat je pristupanja Slovenije EU 1.
svibnja 2004. godine, čime se su ukinula odreñena carinska ograničenja. Nakon smanjenja, u
razdoblju od 2005. godine do 2008. godine prihodi od carina su se opet povećali te su 2007.
godine ti prihodi iznosili 120 mil. EUR-a, a u sljedećem razdoblju ti prihodi se opet smanjuju.
Razlog tome je što se smanjila potražnja za uvozom te je uvoz bio manji nego prijašnjih
godina, stoga su i prihodi manji.
Prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje obuhvaćaju doprinose za zaposlene, doprinose za
poslodavce, doprinose za samozapošljavanje te ostale neklasificirane doprinose, a u
promatranom razdoblju od 2003. godine do 2010. godine konstantno su se povećavali.
U tablici 20 prikazani su prihodi opće države od poreza, carina i doprinosa u postotku od
BDP-a u razdoblju od 2003. do 2010. godine.
77
Tablica 20: Prihodi proračuna opće države od poreza, carina i doprinosa u postotku od
BDP-a od 2003. do 2010. godine u Sloveniji
postotak BDP-a
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Ukupni prihodi
(1.+2.+3.)
37,9
37,6
37,9
37,9
36,9
37,4
36,7
35,8
1. Porezi
23,5
23,8
24
24,3
23,6
23,7
22,1
21,2
a) Porezi na dohodak i
dobit
7,6
7,8
7,8
8,8
8,4
9,3
7,9
6,9
- porez na dohodak
5,8
5,9
5,7
5,8
5,2
5,9
5,9
5,7
- porez na dobit
1,8
1,9
2,1
3
3,2
3,4
2
1,2
b) Porezi na plaću i
radnu snagu
1,8
1,8
1,8
1,5
1,2
0,7
0,1
0,1
c) Porezi na imovinu
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
d) Domaći porez na
dobra i usluge
13,5
13,1
13,6
13,1
13,1
12,9
13,2
13,3
Opći porezi na promet
8,7
8,3
8,8
8,7
8,4
8,4
8
8,2
Trošarine
3,3
3,3
3,3
3,1
3,4
3,3
4
4
Ostali porezi na robu i
usluge
1,5
1,5
1,5
1,3
1,3
1,2
1,2
1,1
0
0,1
0
0
0
0
0
0
2. Carine
0,6
0,3
0,1
0,2
0,3
0,3
0,3
0,3
3. Doprinosi za
socijalno osiguranje
13,8
13,8
13,9
13,6
13,3
13,7
14,6
14,6
Doprinosi za zaposlene
7,3
7,4
7,4
7,3
7,1
7,3
7,8
7,7
5,3
5,4
5,8
5,7
0,7
0,7
0,8
0,8
0,2
0,2
0,3
0,4
Ostali porezi
Doprinosi za
5,5
5,5
5,5
5,4
poslodavce
Doprinosi za
0,7
0,7
0,7
0,7
samozapošljavanje
Ostali neklasificirani
0,3
0,3
0,2
0,2
doprinosi za socijalno
osiguranje
Izvor: Ministarstvo financija: Bilten ministarstva financija, lipanj 2011.
Prema prikazanim podacima u tablici 20 može se zaključiti da su se ukupni porezni prihodi u
razdoblju od 2003. godine do 2010. godine smanjili s 37,9% na 35,8% BDP-a, odnosno
smanjenje iznosi 2,1 postotni bod. Prihodi od poreza su se u prikazanom razdoblju smanjili s
24% na 21,2% BDP-a što iznosi smanjenje od 2,8 postotna boda. Najviše su se smanjili
prihodi od poreza na plaću i radnu snagu. Njihov udio u BDP-u je u razdoblju od 2002.
godine do 2005. godine iznosio 1,8%, a u razdoblju od 2009. godine do 2010. godine iznosio
je 0,1%, što predstavlja smanjenje tih prihoda za 1,7 postotni bod. Porezi na imovinu u
cijelom razdoblju iznose 0,6% BDP-a, a jedino su se prihodi od trošarina u promatranom
78
razdoblju povećali, koji bilježe povećanje od 0,7 postotnih bodova. Doprinosi za socijalno
osiguranje su se u navedenom razdoblju povećali s 13,9% na 14,6% BDP, što je povećanje od
0,7 postotnih bodova.
Grafikonom 2 prikazana je struktura prihoda proračuna opće države od poreza, doprinosa i
carina u razdoblju od 2003. do 2012. godine.
Grafikon 2: Struktura prihoda proračuna opće države od poreza, doprinosa i carina u
razdoblju od 2003. do 2010. godine u Sloveniji
Izvor: Ministarstvo financija: Bilten ministarstva financija, lipanj 2011.
U grafikonu 2 prikazani su porezni prihodi u razdoblju od 2003. do 2010 godine iz čega je
vidljivo da se najveći iznos prikupljenih poreza odnosi na poreze, odnosno na prihode od
preza na dohodak, poreza na dobit, poreza na plaću, poreza na imovinu, poreza na dobra i
usluge, općeg poreza na promet, trošarina, ostalih poreza na robu i usluge, te ostalih poreza.
Ukupni prihodi od navedenih poreza u promatranom razdoblju variraju za manji postotni
iznos, pa je tako 2010. godine prihod od poreza iznosio 59,3%, što je u odnosu na 2003.
godinu za 4% manje.
79
Doprinosi za socijalno osiguranje čine nešto manji postotak ukupnih prihoda, odnosno iznose
oko 40% u promatranom razdoblju. 2010. godine je u odnosu na 2003. godinu prikupljeno 4%
više prihoda od doprinosa.
Carine čine najmanji iznos ukupnih prihoda što u postotku u promatranom razdoblju iznosi
oko 1% ukupnih prihoda. U analiziranom razdoblju, ukupni prihodi od carina 2010. godine su
za oko 0,7% manji u odnosu na 2003. godinu.
Grafikonom 3 prikazana je struktura poreznih prihoda proračuna opće države u istom
promatranom razdoblju, odnosno od 2003. do 2010. godine.
Grafikon 3: Struktura poreznih prihoda proračuna opće države u razdoblju od 2003. do
2010. godine u Sloveniji
Izvor:Ministarstvo financija: Bilten ministarstva financija, lipanj 2011.
Podaci prikazani u grafikonu 3 odnose se na prihode od poreza na dohodak, dobit, plaću,
imovinu, opći porez na promet, trošarine, ostale poreze na robu i usluge, carine i ostale
poreze. Najveći iznos prikupljenih prihoda u ovoj kategoriji čini prihod od općeg poreza na
promet, a najmanji na porez na imovinu i carine.
U grafikonu 4 prikazana je struktura doprinosa za socijalno osiguranje koje se sastoji od
doprinosa za zaposlene, doprinosa za poslodavce, doprinosa za samozapošljavanje i ostalih
nekvalificirani doprinosa za socijalno osiguranje.
80
Grafikon 4: Struktura prihoda proračuna opće države od doprinosa za socijalno
osiguranje u razdoblju od 2003. do 2010. godine u Sloveniji
Izvor:Ministarstvo financija: Bilten ministarstva financija, lipanj 2011.
Prema prikazani podacima u grafikonu 4 vidljivo je da se glavnina prihoda od doprinosa
sastoji od doprinosa za socijalno osiguranje, zatim doprinosa za poslodavce, doprinosa za
samozapošljavanje i najmanje od ostalih nekvalificiranih doprinosa za socijalno osiguranje. U
promatranom razdoblju nije bilo većih odstupanja po pojedinim doprinosima i uočava se
konstantni porast prihoda od doprinosa, pa je tako 2010. godine za oko 1% više prikupljenih
prihoda od doprinosa po svakoj vrsti doprinosa.
Osim analiziranih proračunskih prihoda, važna proračunska stavka su i rashodi. U tablici 20
prikazani su ukupni rashodi proračuna opće države u razdoblju od 2002. do 2011. godine.
Tablica 21: Ukupni rashodi proračuna opće države u razdoblju od 2002. do 2011. godine
u Sloveniji
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
11.364
11.937
12.450
13.015
13.841
14.680
16.511
17.455
17.893
18.349
46,20
46,20
45,70
45,30
44,60
42,20
Izvor: Statistički ured EU, Eurostat, 2013. (www.ec.europa.eu/eurostat)
44,30
49,10
50,30
50,70
RASHODI
(u mil. EUR)
RASHODI
(% BDP-a)
81
Na temelju prikazanih podataka u tablici 21 vidljivo je da su ukupni rashodi opće države u
konstantnom porastu u promatranom razdoblju. Ukupni rashodi 2011. godine iznose 18.349
mil. EUR-a kada su za 6.985 mil. EUR-a veći u odnosu na 2002. godinu.
Rashodi u postotku od BDP-a 2002. i 2003. godine izjednačeni i iznose 46,2% BDP-a, nakon
čega se smanjuju. Rashodi dostižu svoj minimum 2007. godine kada iznose 42,2% BDP-a što
je za 2,4 postotna boda manje u odnosu na prethodnu godinu. Godine 2008. ponovno su u
porastu, te 2011. godine iznose 50,7% BDP-a što je za 4,5 postotna boda više u odnosu na
2002. godinu.
Prikupljena sredstva, odnosno proračunskih prihodi, koriste se za financiranje različitih vrsta
rashoda. Osnovne vrste rashoda u mil. EUR-a za razdoblje od 2002. do 2010. godine
prikazane su u tablici 22.
Tablica 22: Rashodi proračuna opće države prema funkcijskoj klasifikaciji državnog
proračuna u razdoblju od 2002. do 2010. godine u Sloveniji u mil. EUR
RASHOD \
GODINA
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Opće javne usluge
387,00
413,90
414,00
462,80
487,60
523,80
591,90
610,70
620,80
Obrana
Javni red i
sigurnost
161,00
181,20
190,80
207,00
221,60
235,10
275,30
295,70
289,70
307,10
327,00
336,80
321,20
329,80
344,40
388,20
417,20
428,30
Ekonomski poslovi
138,90
146,20
151,30
162,30
174,80
180,60
184,70
195,20
203,90
Zaštita okoliša
Usluge unapreñenja
stanovanja i
zajednice
20,80
23,10
29,20
30,00
32,50
33,30
36,10
37,60
36,70
18,60
20,30
19,90
20,00
19,90
21,50
25,30
27,10
28,60
Zdravstvo
Rekreacija, kultura
i religija
617,10
637,10
661,30
685,50
716,80
741,40
855,00
950,80
960,00
97,40
101,40
106,40
111,60
115,20
121,00
187,30
204,00
215,10
Obrazovanje
973,70
1.030,10
1.095,70
1.154,50
1.221,70
1.268,90
1.375,30
1.432,30
1.473,70
171,10
192,50
228,60
243,20
Socijalna zaštita
119,90
135,50
140,60
150,60
160,70
Izvor: Statistički ured EU, Eurostat, 2013. (www.ec.europa.eu/eurostat)
Prema podacima prikazanim u tablici 22 u Sloveniji je u promatranom razdoblju najviše
zastupljen rashod koji se odnosi na obrazovanje. Od 2002. do 2010. godine rashodi za
obrazovanje iznose u prosjeku oko 1,2 mil. EUR-a i u konstantnom su porastu. Godine 2010.
iznose 1.473,70 mil. EUR-a što je za 500 mil. EUR-a više u odnosu na 2002. godinu. Rashodi
za zdravstvo sljedeća je najzastupljenija vrsta rashoda. U 2010. godini iznose 960 mil. EUR-a,
što je za 342,90 mil. EUR-a više u odnosu na 2002. godinu kada su iznosili 617,10 mil. EUR-
82
a. Rashodi za opće javne usluge u prosjeku iznose oko 502 mil. EUR-a. Najniži iznos rashoda
za opće javne usluge iznosi 387 mil. EUR-a 2002. godine, a najviši 2010. godine (620,80 mil.
EUR-a).
Rashodi za javni red i sigurnost, obranu, ekonomske poslove, socijalnu zaštitu i rashodi za
rekreaciju, kulturu i religiju su takoñer u konstantnom porastu u promatranom razdoblju.
Navedeni rashodi su 2010. godine veći u odnosu na 2002. godinu u sljedećim iznosima:
rashodi za javni red i sigurnost 121,20 mil. EUR-a, rashodi za obranu 128,70 mil. EU, rashodi
za ekonomske poslove 65 mil. EUR-a, rashodi za socijalnu zaštitu 123,30 mil. EUR-a, te
rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju iznose 117,7 mil. EUR-a.
Najmanje zastupljeni rashodi odnose se na usluge unapreñenja stanovanja i zajednice, te
zaštitu okoliša. Navedeni rashodi su takoñer u konstantnom porastu, pa je tako za usluge
unapreñenja stanovanja i zajednice 2010. godine utrošeno 28,60 mil. EUR-a što je za 10 mil.
EUR-a više u odnosu na 2002. godinu, dok su rashodi za zaštitu okoliša 2010. godine iznosili
36,70 mil. EUR-a, što je za 15,90 mil. EUR-a više u odnosu na 2002. godinu.
Grafikon 5: Saldo proračuna opće države za razdoblje od 2002. do 2011. godine u mil.
EUR u Sloveniji
Izvor: Statistički ured EU, Eurostat, 2013. (www.ec.europa.eu/eurostat)
Podaci na grafikonu 5 prikazuju da je u cijelom razdoblju od 2002. do 2011. godine ostvaren
proračunski deficit. Najmanja razlika, odnosno saldo izmeñu proračunskih rashoda i prihoda
83
ostvaren je 2007. godine u iznosu 15,90 mil. EUR-a, dok je najveći onaj koji se odnosi na
2011. godinu i iznosi 2.307,40 mil. EUR-a. U razdoblju od 2002. do 2006. godine nema
značajnijih promjena u proračunskom saldu i razlika se kreće oko 600 mil. EUR-a.
Najznačajnija razlika proračunskih prihoda i rashoda odnosi se na 2009. godinu, kada je saldo
za čak 1.424,60 mil. EUR-a veći u odnosu na 2008. godinu. Godine 2010. proračunski deficit
se smanjio za 81,60 mil. EUR-a u odnosu na 2009. godinu, no već iduće godine je za 261,90
mil. EUR-a veći u odnosu na prethodnu godinu.
U tablici 23 prikazani su podaci za razdoblje od 2002. do 2011. godine koji se odnose na javni
dug (u EUR i % BDP-a) i deficit (suficit) u Sloveniji.
Tablica 23: Saldo proračuna opće države i javni dug u Sloveniji u razdoblju od 2002. do
2011. godine
INDIKATOR \ GODINA 2002. 2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Deficit/suficit (% BDP)
-2,4
-2,7
-2,3
-1,5
-1,4
0,2
-1,9
-6,0
-5,7
Javni dug (mlrd. EUR)
6,4
6,8
7,4
7,6
8,2
7,9
8,1
12,4
13,7
Javni dug (% BDP)
27,8
27,2
27,3
26,7
26,4
23,1
22,0
35,0
38,6
Izvor: Ured za statistiku Republike Slovenije, Vlada Republike Slovenije, (www.vlada.si/o_sloveniji/ gospodarstvo/)
2011.
-6,4
16,9
46,9
Prema izvješću Statističkog ureda Republike Slovenije, Slovenija kroz vremensko razdoblje
od 2002. do 2011. godine ostvaruje deficit i to u svim prikazanim godinama osim 2007.
godine kada je ostvarila suficit od 0,2% BDP-a. Najviši iznos deficita odnosi se na 2011.
godinu i to 6,4% BDP-a. U razdoblju od 2002. do 2007. godine razina deficita se kreće u
prosjeku od oko 2% BDP-a uz trend smanjenja. Nakon 2008. godine dolazi do naglog
povećanja deficita koji je 2009. godine veći za čak 4,10 postotnih poena BDP-a u odnosu na
2008. godinu.
Javni dug u % BDP-a se u razdoblju od 2002. do 2007. godine smanjuje, te 2007. godine
iznosi 23,1% BDP-a, dok 2002. godine iznosi 27,8% BDP-a. Javni dug se tijekom tog
razdoblja povećava ali BDP raste, stoga javni dug u BDP-u nije u većem postotku. Godine
2008. javni dug iznosi 8,1 mlrd. EUR-a, odnosno 22% BDP-a, što je najmanje u promatranom
razdoblju. Meñutim, iduće godine javni dug se značajno povećao i iznosi 12,4 mlrd. EUR-a, a
u % BDP 35%. U idućim godinama javni dug se nastavio povećavati, te je 2011. godine
dosegnuo razinu od 16,9 mlrd. EUR-a, odnosno u BDP-u čini udio od 46,9%.
84
Prema kriterijima konvergencije ekonomskih politika zemalja članica EU, a poglavito zemalja
članica Europske monetarne unije (EMU) utvrñenim u Maastrichtu, javni dug zemalja članica
ne bi smio prelaziti udio od 60% BDP-a, a deficit opće države ne bi smio prelaziti 3% BDPa.90 Udio javnog duga u BDP-u je ispod definirane razine u cijelom promatranom razdoblju,
odnosno u razdoblju i prije i nakon ulaska Slovenije u EU 2004. godine. Deficit u razdoblju
od 2002. do 2008. godini niži je od definirane razine od 3% BDP-a. Nakon tog razdoblja,
odnosno od 2009. do 2011. godine, deficit prelazi 3% BDP-a, a najviši je 2011. godine kada
je iznos za čak 3,4 postotna poena viši od definiranog.
90
Smilaj D. (2004): Javni dug i gospodarski razvoj, Ekonomija, vol. 11, br. 2, Ekonomski institut, Zagreb, str. 342.
85
6. ZAKLJUČAK
Slovenija se do 90-tih godina smatrala jednom od najstabilnijih, najsigurnijih i najrazvijenijih
zemalja kada je proglašenjem svoje neovisnosti, 1991. godine, izgubila veliki dio tržišta, a
time i narušila svoju pozitivnu gospodarsku sliku. Ulaskom u EU 2004. godine započinje
razdoblje napretka i stabilnosti koje ne traje dugo, pa je tako već 2009. godine započelo
razdoblje recesije i krize, što zbog globalnih gospodarskih negativnih trendova, što zbog lošeg
gospodarenja vlastitim sredstvima i lošom ekonomskom politikom.
Slovenija je nakon proglašenja neovisnosti provela reformu poreznog sustava, a kasnije,
nakon ulaska u EU, uspostavljen je današnji porezni sustav koji se može usporediti s
razvijenim zemljama i koji je usklañen sa zahtjevima EU.
Kao i većina zemalja, Slovenija svoj porezni sustav temelji na dvije osnovne vrste poreza –
izravnih i neizravnih poreza. U kategoriju izravnih poreza koji se primjenjuju u Sloveniji
ubrajaju se porez na dobit, porez na dohodak, porez na dobitak od igara na sreću i porez na
imovinu, dok se neizravni porezi odnose na porez na dodanu vrijednost, trošarine, porez na
usluge od osiguranja, porez na promet nekretnina, porez na motorna vozila, te carine.
Porezni obveznici su fizičke i pravne osobe definirane zakonima na kojima se temelji svaki
pojedini porez. Porezni obveznici svoje porezne obveze uplaćuju u općinske proračune (porez
na imovinu, porez od igara na sreću i porez na promet nekretnina) i državni proračun (svi
ostali porezi). Na taj način sudjeluju u prikupljanju prihoda nužnih za rad i postojanje svakog
gospodarstva, odnosno za financiranje različitih rashoda. Rashodi se prema funkcijama
odnose na rashode za opće javne usluge, obranu, javni red i sigurnost, ekonomske poslove,
zaštitu okoliša, zdravstvo, usluge unapreñenja stanovanja i zajednice, rekreaciju, kulturu i
religiju, obrazovanje, te socijalnu zaštitu.
U Slovenskom poreznom sustavu najizdašniji su porezi na dobra i usluge, a obuhvaćaju
prihode od općeg poreza na promet, trošarina i ostalih poreza na robu i usluge. Porezi na
dobra i usluge odnose se na čak polovinu prihoda od poreza u Sloveniji, pa je tako njihovim
prikupljanjem 2010. godine ostvaren prihod od 4,7 mlrd. EUR-a. Slijede prihodi od poreza na
dohodak i poreza na dobit koji čine nešto manji obujam prihoda od poreza. Najmanje prihoda
se ubire od poreza na plaću, poreza na imovinu, te ostalih poreza. Ukupni iznos prikupljenih
86
prihoda od poreza 2010. godine iznosio je 7,5 mlrd. EUR-a, što je za 2,3 mlrd. EUR-a više od
prihoda ostvarenih od doprinosa za socijalno osiguranje u istom razdoblju, koji su takoñer
važan i izdašan porezni prihod. Doprinosi za socijalno osiguranje odnose se na doprinose za
zaposlene, doprinose za poslodavce, doprinose za samozapošljavanje i ostale nekvalificirane
doprinose za socijalno osiguranje.
Najmanje izdašan prihod je prihod od carina koji se u razdoblju od 2003. do 2010. godine
drastično smanjio. Primjerice 2010. godine prihod od carina je iznosio 53 mil. EUR-a manje u
odnosu na 2003. godinu kada Slovenija još nije bila članica EU.
Prikupljene prihode Slovenija koristi za financiranje različitih vrsta rashoda. Rashod na koji
se troši najviše proračunskih sredstava je obrazovanje na koje je 2010. godine utrošeno 1,4
mlrd. EUR-a što je za oko 500 mil. EUR-a više u odnosu na 2002. godinu. Slijede rashodi
koji se odnose na zdravstvo, opće javne usluge, javni red i sigurnost, socijalnu zaštitu, obranu,
ekonomske poslove, zaštitu okoliša, te rekreaciju, kulturu i religiju.
Stavljajući u odnos ukupne prihode i rashode u Sloveniji uočava se konstantni porast istih uz
napomenu da su rashodi u analiziranom razdoblju (od 2002. do 2011. godine) konstantno veći
u odnosu na prihode, pa su tako primjerice 2011. godine rashodi veći od prihoda za 2,3 mlrd.
EUR-a. Takoñer treba napomenuti da je i javni dug u porastu kroz navedeno razdoblje, a
2011. godine iznosi visokih 16,9 mlrd. EUR-a.
Ako se ta dva pokazatelja promatraju kroz prizmu Maastrichtskih kriterija, koji su od izrazite
važnosti s obzirom da je Slovenija i članice Europske monetarne unije te primjenjuje euro kao
nacionalnu valutu, može se istaknuti je udio javnog duga u BDP-u razdoblju od 2002. do
2011. godine ispod definirane razine od 60% BDP-a (najviši iznos javnog duga u postotku od
BDP-a odnosi se na 2011. godinu kada iznosi 46,9% BDP-a). U istom promatranom razdoblju
deficit je niži od definirane razine sve do 2009. godine nakon čega prelazi razinu od 3%
BDP-a, te doseže svom maksimum 2011. godine kada iznosi 6,4% BDP-a što je za čak 3,4
postotna poena više od definiranog.
Navedeni i analizirani porezi važan su izvor prihoda u Sloveniji, te se na njima temelji velika
važnost za razvoj Slovenskog gospodarstva koje se trenutno nalazi na silaznoj putanji.
87
Potrebno je definirati kvalitetnu monetarnu i fiskalnu politiku kako bi se, nekad uspješno i
razvijeno gospodarstvo, vratilo u ravnotežu i ponovno započelo svoj rast i razvoj.
88
LITERATURA
A. KNJIGE
1.
European Commission (2012.): Taxation trends in the Europe, European Commission
Union, European Union, Bruxelles
2.
Jelčić B. (1997.): Javne financije, Informator, Zagreb
3.
Jurković P. (2006.): Javne financije, Masmedia, Zagreb
4.
Ott K. (2007.): Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb
B. ČASOPISI
1.
Čok, M., Majcen, B., Verbič, M., Košak, M. (2008.): Primjena simulacijskih modela
za poreznu reformu u Sloveniji, Financijska teorija i praksa, vol. 32, br. 1, Institut za
javne financije, Zagreb, str. 29-43.
2.
Kračun, D. (2005.): Tranzicija, stabilizacija i ekonomski rast: iskustvo Slovenije,
Ekonomski pregled, vol. 56, br. 3, Hrvatsko društvo ekonomista, Zagreb, str. 145-162.
3.
Lavtar, R. (2004.): Reforma javne uprave u Sloveniji 1991.-2004., Anali Hrvatskog
politološkog društva, vol. 1, br. 1, Hrvatsko politološko društvo, Zagreb, str. 267-294.
4.
Mrak M., Rojec M. i Silva-Jauregui C. (2004.): Slovenia: from Yugoslavia to
European Union, Financijska teorija i praksa, vol. 28, br. 4, Institut za javne financije,
Zagreb, str. 515-518.
5.
Rončević, B. (2001.): Socijalna situacija i socijalne reforme u Sloveniji, Revija za
socijalnu politiku, vol. 8, br. 2, Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog
rada, Zagreb, str. 131-157.
6.
Smilaj D. (2004): Javni dug i gospodarski razvoj, Ekonomija/economics, vol. 11, br.
2, Rifin d.o.o., Zagreb, str. 333-348.
C. PRAVNA REGULATIVA
1. Zakon o porezu na dobit (Zakon o davku od dohodkov pravnih oseb (ZDDPO-2),
Uradni
list
RS,
št.
40/2004,
Ljubljana:
Uradni
list;
http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r07/predpis_ZAKO4687.html)
2. Zakon o porezu na dohodak (Zakon o dohodnini (ZDoh-2), Uradni list RS, št.
117/2006, Ljubljana: Uradni list; http://www.uradni-list.si/1/content?id=76404)
3. Zakon na dobitak od igara na sreću (Zakon o igrah na srečo (ZIS), Uradni list RS št.
27/1995, Ljubljana: Uradni list; http://www.uradni-list.si/1/content?id=14907)
89
4. Zakon o porezu na nasljedstva i darove (Zakon o davku na dediščine in darila
(ZDDD), Uradni list št. 117/2006, Ljubljana: Uradni list; http://www.uradnilist.si/1/content?id=76408)
5. Zakon o porezu na promet nekretnina (Zakon o davku na promet nepremičnin (ZDPN2),
Uradni
list
št.
117/2006,
Ljubljana:
Uradni
list;
http://www.uradni-
list.si/1/content?id=76406)
6. Zakon o porezu na plovila (Zakon o davku na vodna plovila (ZDVP), Uradni list št.
117/2006, Ljubljana: Uradni list; http://www.uradni-list.si/1/content?id=76407)
7. Zakon o godišnjem porezu na korištenje vozila na cesti (Zakon o letni dajatvi za
uporabo vozil v cestnem prometu (ZLDUVCP), Uradni list št. 57/2008, Ljubljana:
Uradni list; http://www.uradni-list.si/1/content?id=86950)
8. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Zakon o davku na dodano vrednost (ZDDV-1),
Uradni
list
št.
117/2006,
Ljubljana:
Uradni
list;
http://www.uradni-
list.si/1/content?id=76403)
9. Zakon o trošarinama (Zakon o trošarinah (ZTro), Uradni list št. 84/1998, Ljubljana:
Uradni listopad; http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r07/predpis_ZAKO567.html)
D. ELEKTRONIČKI IZVORI
1.
Promidžbena internetska stranica o
Sloveniji
„Matkurja“.
Available from:
[http://www.matkurja.com/en/country-info/economy/]
2.
Republika Slovenija, Ministarstvo financija, Porezna uprava Republike Slovenije,
2012.
Oporezivanje
dobitaka
od
klañenja,
Ljubljana.
Available
from:
[http://www.durs.gov.si/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_na_dobitke_od_iger_na
_sreco_pojasnila/obdavcitev_dobitkov_prejetih_iz_tujine_iz_naslova_sportnih_stav/]
3.
Republika Slovenija, Ministarstvo financija, Porezna uprava Republike Slovenije,
2012. Carine, Ljubljana. Available from: [www.mf.gov.si/fileadmin7mf.gov.si/
pageuploads/Davki_in_carine/AngleC5%A1ki/BankBalanceSeetTaxAct.pdf]
4.
Republika Slovenija, Ministarstvo financija, Carinska uprava Republike Slovenije,
2012. Trošarine, Ljubljana. Available from:
[http://www.carina.gov.si/si/novosti/
sektor_za_trosarine]
5.
Republika Slovenija, Ministarstvo financija, Porezna uprava Republike Slovenije,
2012. Porez na promet osiguranja, Ljubljana. Available from: [http://www.durs.gov.si
/si/davki_predpisi_in_pojasnila/davek_od_prometa_zavarovalnih_poslov_pojasnila/]
6.
Statistički ured EU, Eurostat. Available from: [http://www.ec.europa.eu/eurostat)
90
7.
SEEbiz internetski portal, članak: Stručnjaci: Slovenci kapitalizam nikad nisu istinski
prigrlili. Available from: [http://www.seebiz.eu/strucnjaci-slovenci-kapitalizam-nikadnisu-istinski-prigrlili/ar-47886]
91
POPIS TABLICA
Tablica 1: Makroekonomski pokazatelji Slovenskog gospodarstva za razdoblje od 2002. do
2011. godine ............................................................................................................................. 16
Tablica 2: Godišnje stope amortizacije po vrsti imovine u Sloveniji 2012. godine................. 22
Tablica 3: Postupak utvrñivanja dnevne porezne osnovice tzv. poreza po tonaži broda u
Sloveniji 2012. godine.............................................................................................................. 28
Tablica 4: Porezni razredi i pripadajuće porezne stope poreza na dohodak u Sloveniji za 2012.
godinu na mjesečnoj razini ....................................................................................................... 34
Tablica 5: Porezne olakšice u 2012. godini u Sloveniji ........................................................... 34
Tablica 6: Visina osobnog odbitka za 2012. godinu u Sloveniji .............................................. 35
Tablica 7: Stope doprinosa za socijalno osiguranje u Sloveniji 2012. godine ......................... 36
Tablica 8: Mjesečni obračun poreza na dohodak za lipanj 2012. u Sloveniji .......................... 37
Tablica 9: Porezni razredi i stope na nasljedstva i darove 2012. godine u Sloveniji ............... 48
Tablica 10: Porezni razredi i stope poreza na imovinu po kategorijama imovine za 2012.
godinu u Sloveniji .................................................................................................................... 50
Tablica 11: Porez na plovila prema dužini plovila 2012. godine u Sloveniji .......................... 52
Tablica 12: Trošarine na alkohola i alkoholna pića u Sloveniji 2012. godine ......................... 65
Tablica 13:Trošarine na energente i električnu energiju 2012. godine u Sloveniji.................. 65
Tablica 14: Trošarine na duhanske proizvode u Sloveniji 2012. godine ................................. 66
Tablica 15: Porezna stopa na motorna vozila prema vrsti goriva 2012. godine u Sloveniji .... 70
Tablica 16: Porezna stopa na motocikle 2012. godine u Sloveniji .......................................... 71
Tablica 17: Porezna stopa na mobilne kućice (karavane) 2012. godine u Sloveniji ................ 71
Tablica 18: Ukupni prihodi proračuna opće države u razdoblju od 2002. do 2011. godine u
Sloveniji ................................................................................................................................... 74
Tablica 19: Ukupni prihodi proračuna opće države od poreza, carina i doprinosa u razdoblju
od 2003. do 2010. godine u Sloveniji....................................................................................... 75
Tablica 20: Prihodi proračuna opće države od poreza, carina i doprinosa u postotku od BDP-a
od 2003. do 2010. godine u Sloveniji....................................................................................... 78
Tablica 21: Ukupni rashodi proračuna opće države u razdoblju od 2002. do 2011. godine u
Sloveniji ................................................................................................................................... 81
Tablica 22: Rashodi proračuna opće države prema funkcijskoj klasifikaciji državnog
proračuna u razdoblju od 2002. do 2010. godine u Sloveniji u mil. EUR ............................... 82
92
Tablica 23: Saldo proračuna opće države i javni dug u Sloveniji u razdoblju od 2002. do 2011.
godine ....................................................................................................................................... 84
93
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Saldo trgovinske bilance u Sloveniji za razdoblje od 2002. do 2011. godine u mil.
EUR .......................................................................................................................................... 17
Grafikon 2: Struktura prihoda proračuna opće države od poreza, doprinosa i carina u
razdoblju od 2003. do 2010. godine u Sloveniji ...................................................................... 79
Grafikon 3: Struktura poreznih prihoda proračuna opće države u razdoblju od 2003. do 2010.
godine u Sloveniji..................................................................................................................... 80
Grafikon 4: Struktura prihoda proračuna opće države od doprinosa za socijalno osiguranje u
razdoblju od 2003. do 2010. godine u Sloveniji ...................................................................... 81
Grafikon 5: Saldo proračuna opće države za razdoblje od 2002. do 2011. godine u mil. EUR u
Sloveniji ................................................................................................................................... 83
94

3 Pojam i karakteristike

PAUŠALNO OPOREZIVANJE OBRTNIČKE DJELATNOSTI Tko sve

ZAVRŠILI STE POSAO I DOBILI NOVAC IZ INOSTRANSTVA sada

5 Porezna terminologija Dinko

POREZNI SUSTAV I UTJECAJ POREZNOG SUSTAVA NA MALO I

(Microsoft PowerPoint - VJE\216BE

ПРЕДЛОГ ЗАКОНА

Osvrt na odrađene i najavljene zakonske promjene Uvod

Novosti 4 2013 - Udruženje obrtnika Zadar