grafička tehnologija drugi razred

1. Grafička priprema
Izrade grafičkog proizvoda prolazi kroz tri faze:
1. Grafička priprema
2. Tisak
3. Grafička dorada
U grafičkoj pripremi se oblikuje sadržaj informacije prema definiranom predlošku layoutu. Pod
oblikovanjem podrazumijevamo definiranje veličinu pisma, vrstu pisma, format proizvoda, boju teksta...
1. 1. DeskTop Publishing (DTP) - Stolno izdavaštvo - Računalni slog
DeskTopPublishing se u hrvatskom jeziku prevodi kao stolno izdavaštvo. DeskTopPublishing ili stolno
izdavaštvo je proces oblikovanja sadržaja informacije za tisak na osobnom računalu, uz pomoć odgovarajućih
programa. Kako se proces slaganja odvija na računalu u literaturi i praksi se često susreće i termin računalni
slog.
Jedna od osnovnih razlika nekadašnjeg fotosloga i računalnog sloga je što kod računalnog sloga na ekrana
monitora vidimo „točno ono“ što će se kasnije otisnuti. Takav sistem slaganja zove se WYSIWYGs (what you see
is what you get – ono što vidiš to ćeš dobiti).
Također računalni slog dozvoljava jednostavno ubacivanje i obradu ilustracija ili slika i njihovu integraciju s
tekstom, jednostavniji postupak oblikovanja tipografskih karakteristika teksta i još mnogo toga.
Nakon završenog procesa oblikovanja sadržaja informacije na računalu tehnološki postoje tri mogućnosti:
1
1. Izrada filma tj. fotografskog predloška (eng. computer to film) - računalo je povezano s uređajem koji se
zove fotoosjetljivač i koji nam ispisuje podatke na filmu.
fotoosvjetljivač
2. Izrada tiskovne forme (eng. computer to plate) - računalo je povezano s uređajem koji zovemo CTP
(eng. Computer To Plate) i koji nam ispisuje podatke na ploči tj. tiskovnoj formi.
CTP uređaji
3. Direktno s računala u tisak (eng. computer to print) - računalo je povezano s tiskarskim strojem . U
ovom slučaju govorimo o digitalnom tisku. Dobivamo otisnuti proizvod.
digitalni tiskarski strojevi
2
Osnovna hardverska konfiguracija računalnog sloga sastoji se od:
o
o
o
o
o
računala
skenera (različite vrste)
digitalnog fotoaparata
pisač (printer)
razni nosioci podataka
(pomični hard disk, usb)
1.2. Skeneri
Skener je uređaj koji služi za digitalizaciju fotografija, crteža i transparentnih-prozirnih medija (npr. negativ
filma i dijapozitiv).
Skeniranje je obično postupak kojim se slika pretvara u oblik pogodan za obradu, pohranu i prijenos pomoću
računala (digitalizacija slike) Obično je riječ o slikama na papiru koje treba unijeti u računalo.
1.2.1. Vrste skenera
Tri osnovne vrste skenera su:
1. ručni,
2. plošni ili stolni i
3. rotacijski.
1. Ručni skeneri su uređaji malo veći od miša. Značajke ručnih
skenera su niska cijena i niska kvaliteta.. Ručni skeneri se danas rabe
uglavnom kao čitači crtičnog koda (u samoposluživanjima), dok se za
digitalizaciju slika više ne rabe.
3
2. Plošni ili stolni skeneri su najpopularniji, a zbog činjenice da se drže na stolu pored računala zovu se i
stolni skeneri. S gornje strane ima poklopac koji se podiže, a ispod poklopca se nalazi staklena ploha na koju se
stavlja predložak za skeniranje.Stolni skeneri danas su najrasprostranjenija vrsta skenera.
Skener ima izvor svjetlosti (ako se radi o reflektivnom predlošku s donje, a ako je riječ o transparentnom
predlošku s gornje strane) i optički sustav koji dovodi rezultirajuću svjetlost do fotoosjetljivih elemenata. Format
im je najčešće A4, a rjeđe A3. Stolni skeneri danas su najrasprostranjenija vrsta skenera.
Rotacijski skeneri su starosjedioci na području skeniranja, ali su neosporno i najkvalitetniji uređaji koji se
koriste za skeniranje. Predložak(prozirni ili refleksivni) se lijepi na prozirni šuplji valjak (bubanj) koji rotira. Na
rotacijskom skeneru mogu se skenirati samo savitljivi predlošci. Rotacijski skeneri rabe se za profesionalnu
primjenu gdje je potrebna vrhunska kakvoća skeniranja.
4
1.2.2. Princip rada skenera
Predložak se u skeneru izlaže bijeloj svjetlosti. Lampa na određenoj poziciji emitira svjetlosni zrak koji se
odbija od skeniranog dokumenta i posredstvom ogledala dolazi do leće koja je smještena ispod lampe. Leća dalje
reflektirane zrake svijetlosti usmjerava na fotoosjetljive CCD ili PMT sklopove( čipove) koji u zavisnosti od
intenziteta primljene svjetlosti daju odgovarajući napon na izlazu.
Taj električni signal se sada u AD pretvorniku (analogno  digitalnom) pretvara u nule i jedinice, odnosno u
neki broj zapisan u binarnom sistemu. Time je završen postupak digitalizacije i podaci o slici su sada u
digitalnom obliku koji se zatim prenosi u računar..
5
Ono što skener prenosi računalu je mreža polja u kojima se nalaze numerički podaci( binarni zapis) koje je
skener očitao. Takav se oblik predstavljanja slike naziva bit-mapa, a njeni elementi pikseli. Piksel je kvadratnog
oblika, iste nijanse (tona), a fizička veličina ovisi o rezoluciji.
6
1.2.3. Tehničke karakteristike skenera
Rezolucija (razlučivost) skenera
Rezolucija ili razlučivost je najvažnija značajka skenera. Rezolucija je broj piksela (točaka) po inchu.
Izražava se slovima dpi (engl. dots per inch,).
To je u biti sposobnost skenera da podijeli sliku na što više dijelova.
 Što je rezolucija veća, slika je sastavljena iz većeg broja piksela.Ti pikseli su manjih
dimenzija.
 Što je rezolucija manja, slika je sastavljena iz manjeg broja piksela.Ti pikseli su većih
dimenzija.
Optička i interpolirana rezolucija
Proizvođači često ističu dvije različite rezolucije: interpoliranu i optičku (stvarnu).
Optička razlučivost je stvarna razlučivost skenera koju može ostvariti mehanizam i optika skenera i jedina je
bitna za kvalitetu skenera. Zato pri procjeni kvalitete skenera treba ponajprije obratiti pozornost na optičku
razlučivost.
Interpolirana razlučivost je ona koju skener ili upravljački program postiže interpoliranjem odnosno
umetanjem dodatnih piksela između skeniranih stvarnih piksela, tako da se njihova boja izračunava na osnovi
susjednih točaka. Riječ je dakle o poboljšanju rezultata skeniranja koji se temelji na procjeni, što može ali i ne
mora poboljšati rezultat.
Ako skener ima stvarnu rezoluciju od 600dpi i nudi opciju skeniranja od 2400dpi, on će sliku skenirati s
rezolucijom od 600dpi, i te piksele iskoristiti za izgradnju slike rezolucije od 2400dpi.
7
Visokim rezolucijama koje proizvođači često ističu se služimo kada skenirani predložak treba višestruko
povećati.
Da bismo dijapozitiv (35 mm) povećali na format A4 uz planiranu rezoluciju od 300dpi, trebati ćemo
dijapozitiv povećati 6 puta . Taj dijapozitiv skener će skenirati rezolucijom od 1800dpi.
6 x 300dpi = 1800dpi
povećanje
planirana
rezolucija
rezolucija
skeniranja
Ako skener ima optičku rezoluciju 600dpi, prilikom skeniranja gore navedenog dijapozitiva on će morati
koristiti interpoliranu rezoluciju. Ovakav skener neće dati kvalitetnu skeniranu fotografiju, jer je koristio
interpoliranu rezoluciju.
Visoko profesionalni skeneri imaju visoke optičke,tj. stvarne rezolucije i prilikom povećanja neke slike ne
koriste interpoliranu rezoluciju.
Koje rezolucije koristimo za skeniranje slika?
o
Kolor slike ne skeniramo rezolucijama većim od 300 dpi
o
Crno-bijele slike ne skeniramo rezolucijama većim od 200dpi
o
Crna i bijela (štrih) slika ne skeniramo rezolucijama većim od 1000dpi
Veća rezolucija ne znači kvalitetniju sliku. Ona nam može uzeti vremena na skeniranju, obradi i
ispisu, a da u konačnici nismo dobili kvalitetniju sliku i na kraju smo samo opteretili sustav grafičke
pripreme.
Veličina datoteke(fila) i rezolucije
Veličina datoteke raste s kvadratom rezolucije.
Veličina datoteke = rezolucija 2 · veličina slike · širina slike· način skeniranja
Način skeniranja:
štrih =1 bit
crno-bijelo = 8 bita
color = 24 bita
8
Dubina skeniranja -broj bita po kanalu (boji)
Dubina skeniranja je sposobnost razlikovanja nijansi.Izražava se brojem bita po kanalu.
Računalo može obrađivati samo digitalne podatke ili jednostavnije rečeno računalo može raditi samo s
brojevima. Zato je sliku na neki način potrebno pretvoriti u brojeve. To se radi u dva koraka.
U prvom se koraku slika podijeli na točke (broj točaka ovisi o razlučivosti skenera). Svaka se točka osvijetli i
odbijeno svjetlo dovodi do osjetila koje svjetlost pretvara u električnu struju (ili napon). Što je svjetlost jača, to je
struja veća.
Drugi korak je pretvorba iznosa struje u broj. Taj se postupak zove digitalizacija. Računalo radi s binarnim
brojevima, pa se iznos struje pretvara u binarni broj. A/D pretvornik pretvara analogni električni signal u
n
rasponu od V do V u brojeve od 0 do 2 -1, gdje je n broj bita.
min
max
Npr. 4-bitni A/D pretvornik pretvara ulazni napon od 0 do 1 V u brojeve od 0 do 15. To znači da će se
cjelokupni raspon svjetlosti od crnog do bijelog prikazati s 16 nijansi. Ljudsko oko može razaznati mnogo više
nijansi. Primjerice zamislimo da se skenira ploha koja je na jednom kraju potpuno crna, a prema drugom kraju
postaje sve svjetlija da bi na kraju postala bijela. Ako se ta ploha opisanim postupkom pretvori u 16 nijansi
sivoga, ljudsko će oko primijetiti stepenasti prijelaz sivih tonova. Zato je povoljnije pretvoriti raspon svjetlosti u
binarni broj sa što više bita. Slika prikazuje plohu s postupnim prijelazom od crne do bijele boje prikazanu s
različitim brojem bita.
Što je broj bita veći, to je rezultat skeniranja bolji.
Ako skener raspolaže s osam bita to znači da je u mogućnosti razlikovati 28 =256 nijansi.
Kod skeniranja u boji imamo tri kanala RGB :
o
crveni(red)
o
zeleni(green)
o
plavi (blue)
Ako se kaže da je skener 24 bitni, to u prijevodu znači da je u stanju raspoznati 28 = 256 nijansi u crvenom,
zelenom i plavom kanalu.
28 x
crveni
28 x 28
zeleni
= 16 777 216 nijansi
plavi
9
Tonska gustoća
Brojka kojom se izražava razlika između najsvjetlijeg i najtamnijeg tona koji je skener u stanju prepoznati.
Izražava se u rasponu od 0 – 4D i mjeri se uređajem koji se zove denzitometar.
Kod stolnih skenera kreće se oko 2,8D, a kod rotacijskih od oko 3,6D. Ako fotografija koju skeniramo ima
ima veći raspon tonske gustoće od skenera, tada će se prilikom skeniranja izgubiti razlike u tamnim
tonovima(npr. tamno plavi ton i crni ton prilikom skeniranja stopiti će se)
10
1.3. Digitalni fotoaparati
Digitalni fotoaparati funkcioniraju na istom principu kao klasični fotoaparati. Suštinska razlika je što svjetlo
kroz objektiv ne pada na film već na CCD čip koji je osjetljiv na svjetlo. CCD je mali silikonski čip koji sadrži na
tisuće ili milijune, na svjetlo osjetljivih elemenata slike koji se zovu pikseli. Svjetlo koje pada na čip izaziva
stvaranje električnog napona, koji se pretvara u niz digitalnih podataka koje može pročitati računalo. Što više
piksela sadrži CCD, bolja je kvaliteta tj. rezolucija slike.
Kada nešto fotografirate, slika se upisuje u memorijsku jedinicu koja je neka vrsta diska ili magnetske kartice.
Osnovni elementi digitalnog fotoaparata su :
a) optički dio
b) dio za digitalizaciju slike
c) LCD ekran
d) memorijske kartice
a) optički dio
Optički dio se obično poistovjećuje s objektivom a sastoji se od sustava leća koji služe za izoštravanje slike
koja se želi zabilježiti. Kvaliteta slike ovisi o kvaliteta optičkog sustava, odnosno objektiva, koji stvara sliku.
Ako je objektiv loš, ni najbolji CCD čip (visoka rezolucija fotoaparata) neće dati dobru sliku.
b) dio za digitalizaciju slike
CCD čip ili senzor za snimanje fotografija u digitalnom fotoaparatu načinjen je od mreže pojedinačnih
fotoosjetljivih ćelija. Svaka ćelija osjetljiva je na svjetlost i na temelju jakosti primljenog svjetla stvara električni
signal odgovarajuće jakosti. U ovoj fazi električni signali svake ćelije razmjerni su jačini upadne svjetlosti. Kako
bi se informacija pretvorila u digitalni oblik, signal se mora digitalizirati. Svakom se signalu dodjeljuje određeni
binarni broj. Nakon toga informacija se vrlo lako može obraditi računalom. Digitalni fotoaparat obrađuje
različite jakosti signala iz pojedinačnih ćelija tako da svaki piksel slike dobije odgovarajuću vrijednost boje.
11
c) rezolucija ili razlučivost
Razlučivost pokazuje od koliko se točaka (pixel) sastoji slika koju stvara digitalni fotoaparat. Veća razlučivost
znači kvalitetniju sliku i veće mogućnosti daljnje obrade. Razlučivost digitalnog fotoaparata mjeri se u
megapikselima. Za CCD čip koji može snimiti sliku koja sadrži 1 milijun piksela kaže se da ima razlučivost od
1 megapiksela (1 Mpixela).
Umnožak broja piksela po horizontali i vertikali daje rezoluciju CCDčipa ili senzora.
Primjerice, CCD čip koji ima rezoluciju 1280x1024 piksela ima 1310720 piksela, odnosno 1.3 megapiksela
(MP).
Za kvalitetan otisak na foto-papiru u dimenzijama 12x9 cm, s rezolucijom od 300 DPI (točaka po inču),
dovoljna je rezolucija od 1400x1100 piksela, odnosno 1.5 megapiksela (MP).
Za kvalitetan otisak na A4 formatu u rezoluciji od 300 DPI, potrebno je otprilike 3500x2480piksela, odnosno
8.7 megapiksela (MP).
To su teoretske vrijednosti koje nešto znače jedino ako dajete sliku u tisak.
Realno, s rezolucijom 800x600 moguće je dobiti pristojan otisak na 12x9 formatu, a s 3.2 MP dobit ćete sliku
izvrsne kvalitete na A4 formatu.
Za prikaz na ekranu, potrebna vam je zapravo prilično mala rezolucija, također će 2 MP zadovoljiti za prikaz
na 1600x1200 ekranskoj rezoluciji.
12
c) LCD ekran
Veličina LCD ekrana na digitalnom fotoaparatu nije presudna iako veći LCD ekran znači da će se lakše
koristiti izbornici i pogled na trenutnu sliku (ili već snimljene) biti veći. Kako se prilikom snimanja većine
digitalnih fotografija buduća slika "lovi" upravo korištenjem LCD ekrana, kvaliteta LCD ekrana je bitan element.
d) memorijske kartice
Digitalni fotoaparati snimljene fotografije pohranjuju na memorijske kartice. Kapacitet memorijskih kartica
danas najčešće iznose: 128 MB, 256 MB, 512 MB, 1 GB i 2GB.
13
Na kraju je potrebno naglasiti da će u praksi zadovoljstvo kupljenim digitalnim fotoaparatom ponajviše
ovisiti o kvaliteti fotografije koje se s njime mogu dobiti.
Na kvalitetu fotografija utjecaja ima:
o
razlučivost(ne toliko bitna)
o
veličina CCD čipa,
o
kvaliteta optičkih elemenata,
o
kvaliteta bljeskalice
1.4. Pisač (printer) i fotoosvjetljivač
Kada smo oblikovali podatke (tekst, sliku, ...) u odgovarajućem računalnom programu, nakon oblikovanja u
klasičnoj pripremi (computer to film) podaci se ispisuju na odgovarajućem predlošku - filmu. Za ispis
podataka koristimo dva uređaja:
1. Laserski pisač
2. Laserski fotoosvjetljivač
3.
Laserski pisač - printer
Oblikovani podaci s računala ispisuju se na paus papiru ili na foliji na način da
slika nastaje pod povišenom temperaturom koja zalijepi toner (crni prah) za
podlogu.
Rezolucije ispisa ovih uređaja su 600dpi i 1200dpi.
Laserski fotoosvjetljivač
Oblikovani podaci s računala ispisuju se na filmu ili foto-papiru
(film ima prozirnu podlogu, fotopapir neprozirnu podlogu) na način
da slika nastaje pod utjecajem svjetla koji pada na osjetljive srebrohalogenide. Nakon osvjetljavanja potrebno je izvršiti obradu
fotografskog materijala.(razvijanje filma).
Rezolucije ispisa ovih uređaja su preko 2540dpi
Izlazni uređaji za grafičku pripremu imaju
ispis u jednoj boji (crna) i u jednom tonu
14
1.5. Rasterska fotografija
U plošnom, propusnom i visokom tisku na tiskovne forme nanosi se samo jednoličan nanos boje. To znači
da u tim tehnikama možemo reproducirati na papiru samo jedan ton – jednotonska slika
Jedino u dubokom tisku na tiskovnu formu nanosimo različite nanose boja zbog različitih dubina tiskovnih
elemenata. To znači da u toj tehnici tiska možemo na papiru reproducirati više tonova- višetonska slika.
višetonska slika
jednotonska slika
Na koji način u plošnom ,propusnom i visokom tisku reproduciramo višetonske slike?
Višetonske slike reproduciramo pomoću rastera, tj. slika je sastavljena od sitnih točkica koje nam stvaraju
iluziju (privid) tonova. Točkice najčešće prostim okom ne vidimo (povečalom).
Na mjestima gdje su rasterke točkice površinom manje imamo doživljaj svjetlijeg tona. Na mjestima gdje
su rasterke točkice površinom veće imamo doživljaj tamnijeg tona.
Na taj način smo iz jednotonske slike dobili doživljaj višetonske slike.
15
Veličina rasterskih točkica definira se kao raster tonska vrijednost (RTV). Raster tonska vrijednost je
postotak pokrivenosti zamišljenog kvadrata čiji se vrhovi nalaze u središtu rasterskih točkica.
zamišljeni kvadrat
30% RTV znači da je 30% zamišljenog kvadrata pokriveno.Uređaj koji mjeri raster tonsku vrijednost je
denzitometar.
Karakteristike rastera:
Finoća rastera (linijatura) – je definirana brojem linija(točkica) po centimetru. Što je broj linija veći to
raster finiji i reprodukcija je bolja. Može se podijeliti na:
o
grubi raster (do 30 lin/cm),
o
srednje fini raster (30-60 lin/cm) i
o
fini raster (iznad 60 lin/cm).
Potrebna linijatura rastera ovisi o:
o
karakteru originala,
o
namjeni reprodukcije,
o
tehnici tiska u kojoj će se tiskati,
o
te o papiru i boji koja će se koristiti.
Za reprodukciju originala sa puno detalja koristiti će se finiji raster, novinski papir podnosi samo manje
linijature, itd...)
Oblik rasterskog elementa – najčešći oblik rasterskog elementa je točka, ali rasterski element može imati i
oblik elipse, kockice, linije, romba, ili neki drugi posebni oblik.
16
1.5.1. Ispis rasterskih predložaka na izlaznim uređajima
U računalnoj tehnici također jednotonskim ispisom laserskog pisača ili fotoosvjetljivača želimo stvoriti iluziju
tonova. U računalnoj tehnici imamo rastersko polje unutar kojeg se oblikuje rasterska točkica.
Veličina rasterskog polja ovisit će o:
o
rezoluciji ispisa izlaznog uređaja (dpi) – gradi mrežu ispisa
o
linijaturi ispisa (lpi)- stvara rastersko polje. linijaturu definiramo prilikom ispisa.
Primjer1 – Laserski pisač rezolucije 300 dpi prilikom ispisa pri linijaturi od 100lpi stvara rastersko polje
dugačko tri piksela, odnosno površine 3 x 3 = 9 piksela.. Takvo rastersko polje može reproducirati samo 10
različitih tonova.(slika ispod)
Primjer2 – Laserski pisač rezolucije 300 dpi prilikom ispisa pri linijaturi od 50lpi stvara rastersko polje
dugačko šest piksela, odnosno površine 6 x 6 = 36 piksela.. Takvo rastersko polje može reproducirati 37
različitih tonova. Ovo rastersko polje je površinom veće, ali može reproducirati više tonova.
Općenito manjom linijaturom povećavamo broj tonova, ali je rastersko polje dimenzijama veće i obratno.
Kvalitetan ispis podrazumijeva zadovoljenje dva uvjeta:
1. reprodukcija 256 različitih tonova
17
Kvalitetan ispis podrazumijeva reprodukciju 256 različitih tonova. Za dobivanje koliko-toliko prihvatljive
reprodukcije slike potrebne su najmanje 32 nijanse sive boje. Međutim, istraživanja su pokazala da jeza ispravan
prikaz kontura potrebno barem 64 nijanse.
Rastersko polje veličine 16 x 16 je u mogućnosti reproducirati 256 sivih tonova.
2. rastersko polje (točkica) nevidljiva ljudskom oku
Na ovaj uvjet presudan značaj ima rezolucija ispisa jer samo visoka rezolucija izlaznog uređaja je u
mogućnosti izgraditi rastersko polje veličine 16 x 16 koje je nevidljivo ljudskom oku. Linijature iznad 100lpi
rastersko polje čine nevidljivo ljudskom oku.
Koja je minimalna rezolucija izlaznog uređaja koja zadovoljava dva uvjeta kvalitetan ispis?
Minimalna rezolucija je 1600 dpi, jer rastersko polje mora biti veličine 16 x 16 (256 tonova), a linijatura pri
kojom rastersko polje je nevidljivo ljudskom oku je 100 lpi.
Kada pomnožimo 16(veličinu polja) i 100 (linijaturu) dobijemo minimalnu rezoluciju izlaznog uređaja 1600
dpi .
Tu rezoluciju ima laserski fotoosvjetljivač i ako želimo kvalitetan ispis, tada koristimo fotoosvjetljiva, tj
izrađujemo predložak na filmu ili fotopapiru.
18
1.6. Vrste fotografskih predložaka
Na izlaznim uređajima(pisač i fotoosvjetljivač) izrađujemo fotografske predloške. Fotografski predlošci
nam služe za izradu tiskovne forme.
Razlikujemo fotografske predloške na:
1. Pozitiv fotografski predložak
2. Negativ fotografski predložak
Original
Pozitiv
Negativ
Pozitiv slika  tonovi (npr crni ili bijeli) kod pozitiv slika isti su kao i kod originala
Negativ slika  tonovi (npr crni ili bijeli) kod negativ slika obrnuti su u odnosu na originala
19
Fotografske predloške također razlikujemo na:
1. Ispravan fotografski predložak
2. Neispravan fotografski predložak
Original
Ispravan
Neispravan
Ispravana slika  slova se mogu čitati i pozicija detalja slike ista kao i kod originala
Neispravna slika  slova su neispravna i pozicija detalja slike zrcalno obrnuta u odnosu na originala
20
1.6.1. Fotografski predlošci za pojedine tehnike tiska
Za svaku tehniku tiska potrebno je izraditi odgovarajući fotografski predložak. Tako za:
1. Plošni (ravni) tisak – offset tisak
Izrađujemo stranično neispravan pozitiv
stranično neispravan
pozitiv
Original
2. Visoki tisak – fleksotisak tisak
Izrađujemo stranično ispravan negativ
Original
Ispravan ispravan
negativ
21
3. Propusni tisak - sitotisak
Za sitotisak možemo napraviti dva različita fotografska predloška ovisno na koju stranu okvira
stavljamo fotografski predložak.
a) Izrađujemo stranično ispravan pozitiv
stranično ispravan
pozitiv
Original
b) Izrađujemo stranično neispravan pozitiv
stranično neispravan
pozitiv
Original
22
Korektura teksta
Prije same izrade fotografskog predloška potrebno je izvršiti korekturu, tj ispraviti tekstualne
pogreške u tekstu.
23
Primjeri ispravljanja pogrešaka u tekstu
24
25
Ručna montaža
U klasičnom tehnološkom postupku nakon računalne pripreme izrađujemo fotografski predložak - film
(computer to film). Fotografski predložak izrađuje se na laserskom printeru (paus ili folija) i na laserskom
fotoosvjetljivaču (film ili fotopapir).
Fotografski predložak služi nam za izradu tiskovne forme. Prije izrade tiskovnu forme obavljamo ručnu
montažu.
PRIPREMA
NA
RAČUNALU
RUČNA
MONTAŽA
Ručna montaža je postupak pozicioniranja filmova (fotografskih predložaka), a sa ciljem dobivanja
konačnog izgleda tiskovne forme.
Ručna montaža obavlja se na montažnom stolu na kojem se s gornje strane nalazi mliječno staklo, a ispod
stakla su postavljeni izvori svjetla koji osvjetljavaju staklo da bi montažer bolje vidio. Na staklenu podlogu
zalijepljena je milimetarska folija koja nam služi za precizno pozicioniranje fotografskih predložaka.
26
Postupak izrade montaže
Ručna montaža obavlja se u prostori koji je prozračan i dobro osvjetljen prirodnim svjetlom. Osnovni pribor
svakog montažera su škare, nekoliko vrsta skalpera, tipometar sa oznakama svih grafičkih i metričkih mjera, lupa
(povećalo).
1. Postavljanje astralon folije na milimetarsku foliju – astralon folija služi nam kao podloga na koju
lijepimo fotografske predloške i pomoćne znakove. Astralon folija je dimenzionalno stabilna,
prozirna, optporna na svjetlo,vlagu i statički elektricitet.
2. Pozicioniranje i ljepljenje fotografskih predložaka i pomoćnih znakova na astralon foliju –.
Fotografske predloške lijepimo podlogom za astralon foliju, jer ćemo prilikom kopiranja na tiskovnu
formu astralon foliju okrenuti i kopirati fotografski sloj na kopirni sloj. Fotografske predloške
izrađene na pausu i foliji lijepimo ljepljivom trakom(selotejp), dok fotografske predloške izrađene na
filmu lijepimo tekućim ljepilom u spreju.
Možemo zalijepiti jedan ili više fotografskih predložaka na astralon foliju

Ako je format laserskog fotoosvjetljivača manji od formata otisnutog arka papira lijepimo više
fotografskih predložaka

Ako je format laserskog fotoosvjetljivača veći od formata otisnutog arka papira lijepimo jedan
fotografskih predložaka
Pomoćne znakove (pasere) lijepimo jer nam olakšavaju:

precizno kopiranje na tiskovnu formu,

precizno otiskivanje boja u višebojnom tisku i

preciznu doradu otisnutih araka
Tiskovna forma sa pomoćnim
znakovima
27
ZA SVAKU BOJU IZRAĐUJEMO FOTOGRAFSKI PREDLOŽAK, A TIME I MONTAŽU. Ako
želimo otisnuti plakat u tri boje, tada ćemo izraditi tri fotografska predloška i tri montaže za svaki predložak.
Kod kolor tiska imamo četiri fotografska predloška za četiri boje:

cijan

magenta

žuta i

crna
Izraditi ćemo četiri montaže za svaku boju posebno i zatim izraditi četiri tiskovne forme za četiri boje
Fotografski predlošci za svaku
boju
Otisnuti arak u
boji
Tiskovne forme za svaku boju
28
Izrada tiskovne forme
Tiskovna forma je original koji se stavlja u tiskarski stroj. Na tiskovnu formu dolazi boja koja se uslijed
pritiska prenosi s tiskovne forme na tiskovnu podlogu (papir). To znači da tiskovna forma služi za izradu kopija,
tj. otisaka.
Bez obzira o kojoj se tehnici tiska radi (visoki, plošni, propusni ili duboki) tiskovna forma se sastoji od:

tiskovni površina – površine na koje dolazi boja i s kojih se boja prenosi na papir

slobodnih površina - površine na koje ne dolazi boja i s kojih nemamo boju na papiru
Prema međusobnom položaju tiskovnih i slobodnih površina, tiskovne forme se dijele na :
1. TISKOVNU FORMU ZA VISOKI TISAK – tiskovne površine izdignute u odnosu na
slobodne površine.
2.
TISKOVNU FORMU ZA PLOŠNI ILI RAVNI TISAK – tiskovne površine i slobodne površine
u
istoj
ravnini.
3. TISKOVNU FORMU ZA DUBOKI TISAK – tiskovne površine udubljene u odnosu na
29
slobodne površine.
4. TISKOVNU FORMU ZA PROPUSNI TISAK – tiskovne površine propuštaju boju, a
slobodne ne propuštaju boju.
Tiskovne forme izrađene su od metala i u novije vrijeme se koriste plastične materije. Od ukupno oko 80
metala samo su neki pogodni za izradu tiskovnih formi. Prikladnost metala za izradu tiskovnih formi ovisi o
njegovim mehaničkim i kemijskim svojstvima.
Od mehaničkih svojstava važna su:
o
o
o
o
o
tvrdoća,
elastičnost,
savitljivost,
mogućnost valjanja u limove i folije,
otpornost na habanje ...
Od fizikalno - kemijskih svojstava važna su:
o
o
o
o
o
otpornost prema koroziji,
sposobnost za jetkanje,
mogućnost izrade galvanske prevlake,
hidrofilnost i
oleofilnost.
Za izradu tiskovnih formi danas se najčešće koriste se slijedeći metali: aluminij (Al), magnezij (Mg), bakar
(Cu), krom (Cr), nikal (Ni), čelik (Fe).
Nemetalne tiskovne forme koriste se u visokom fleksotisku. Većina ovih tiskovnih formi izrađena je na bazi
fotopolimera.
30
Postupci izrade tiskovne forme
U procesu izrade tiskovne forme želimo prenijeti sliku sa fotografskog predloška na metalnu podlogu.
Prenesena slika graditi će tiskovne površine na koje će u procesu tiska doći boja. Postupci prenošenja slike na
metalnu podlogu su:

kopiranje i

razvijanje.
Kopiranje
Da bismo mogli prenijeti sliku na metalnu podlogu, na metalnoj podlozi u tankom sloju nalazi se kopirni sloj
koji je osjetljiv na svjetlo.
Kopiranje je osvjetljavanje kopirnog sloja tiskovne
forme kroz odgovarajući fotografski predložak. Osvijetli
se samo dio kopirnog sloja koji se nalazi ispod prozirnog
dijela fotografskog predloška.
Za vrijeme osvjetljavanja u osvijetljenom kopirnom sloju odvija se kemijska reakcija pri čemu se mijenja
topivost kopirnog sloja i to na dva načina:
1. Netopivi kopirni sloj
osvjetljavanjem postaje
Topivi kopirni sloj
2. Topivi kopirni sloj
osvjetljavanjem postaje
Netopivi kopirni sloj
31
Većinom se provodi kontaktno kopiranje što znači da se fotografski predložak i tiskovna forma međusobno
dodiruju. Prilikom postavljanja fotografskog predloška na tiskovnu formu treba paziti da je fotografski
predložak svojim fotografskim slojem postavljen na kopirni sloj tiskovne forme (šihta na šihtu).
Za kopiranje se koriste posebni kopirni okviri i svjetiljke, a sam uređaj u grafičkom žargonu naziva se „kopir
- rama “.
Razvijanje
Razvijanje je uklanjanje samo topivog kopirnog sloja. Tiskovna forma uroni se u otopinu koja se zove
razvijač i dolazi do uklanjanja topivog kopirnog sloja. Na metalnoj podlozi ostaje netopivi kopirni sloj koji gradi
tiskovne površine.
32
Izrada tiskovne forme za visoki tisak
Kod izrade tiskovne forme od fotopolimera potrebno je izraditi stranično ispravan negativ fotografski
predložak koji se postavlja na fotopolimernu ploču .
Fotopolimerna ploča
Kopiranje
Svjetlo osvjetljava topivi kopirni sloj ispod
prozirnih mjesta na negativ fotografskom
predlošku. Na osvijetljenim mjestima kopirni
sloj(topivi monomer) postaje netopiv polimer.
Razvijanje
Razvijanjem uklanjamo samo topivi polimer.
Ostaje netopivi polimer.
Gotova tiskovna forma
Netopivi polimer gradi izdignute tiskovne
elemente na koji dolazi boja.
Dobili smo iz ispravnog negativ fotografskog
predloška neispravnu tiskovnu formu .
Diretnim otiskivanjem dobivamo ispravan
otisak na papiru.
33
Izrada tiskovne forme za plošni-ravni tisak
Kod izrade tiskovne forme za plošni tisak koristimo aluminijske ploče na kojima se u vrlo tankom sloju nalazi
kopirni sloj. Najčešće koristimo pozitiv kopirni postupak. Za ovaj postupak moramo izraditi stranično
neispravan fotografski predložak.
Offsetna ploča
Kopiranje
Svjetlo osvjetljava netopivi kopirni sloj ispod
prozirnih mjesta na pozitiv fotografskom
predlošku. Na osvijetljenim mjestima kopirni
sloj postaje topiv.
Razvijanje
Razvijanjem uklanjamo samo topivi kopirni
sloj. Ostaje netopivi kopirni sloj.
Gotova tiskovna forma
Netopivi kopirni sloj gradi tiskovne elemente
na koji dolazi boja.
Dobili smo iz neispravnog pozitiv
fotografskog predloška ispravnu tiskovnu
formu. Indiretnim otiskivanjem dobivamo
ispravan otisak na papiru.
34
Izrada tiskovne forme za propusni tisak
Kod izrade tiskovne forme za plošni tisak koristimo okvir sa sitom na kojem se u vrlo tankom sloju nalazi
kopirni sloj - emulzija. Za ovaj postupak moramo izraditi stranično neispravan fotografski predložak
Tiskovna forma za sitotisak – okvir s mrežicom
Kopiranje
Svjetlo osvjetljava topivi kopirni sloj ispod prozirnih mjesta na
pozitiv fotografskom predlošku. Na osvijetljenim mjestima
kopirni sloj postaje netopiv.
Razvijanje
Razvijanjem uklanjamo samo topivi kopirni sloj. Ostaje netopivi kopirni sloj.
Netopivi kopirni sloj gradi slobodne površine koje ne propuštaju boju. Na
mjestima gdje smo uklonili kopirni sloj dobili smo tiskovne površinei Dobili smo
iz neispravnog pozitiv fotografskog predloška ispravnu tiskovnu formu.
Direktnim otiskivanjem dobivamo ispravan otisak na papiru
.
.
35
Izrada tiskovne forme za duboki tisak
Postupak dobivanja tiskovne forme za duboki tisak je različit i može biti.

Kemijski postupak (postupak pomoću pigmentnog papira) – kod ovog postupka izrađivao se fotografski
predložak koji se kopirao na pigmentni papir. Pigmetni papir se prenese na bakreni valjak kojega zatim
jetka(nagriza) kiselinom.Postupak graviranja traje između pola sata do sata.

Elektrogravirni postupak – koristi poseban stroja s dijamantnom iglom koji gravira bakreni valjak.
Proces graviranja jednog bakrenog valjka traje između 1 do 2 sata. Sam proces graviranja kontrolira
računalo.
36
Postoje tri mogu mogućnosti graviranja tiskovnih elemenata u metalni valjak:
1. Iste površine tiskovnih elemenata, ali različite dubine. Tamnije tonove na otisku dobivamo većom
dubinom tiskovnih elemenata.
2. Različite površine tiskovnih elemenata, ali iste dubine. Tamnije tonove na otisku dobivamo većom
površinom tiskovnih elemenata.
3. Različite površine i različite dubine tiskovnih elemenata. Tamnije tonove na otisku dobivamo
većom površinom i većom dubinom tiskovnih elemenata. Ovim načinom graviranja tiskovnih
površina dobivamo najkvalitetnije otiske
37
TISAK
Tisak je postupak izrade većeg ili manjeg broja identičnih kopija što je moguće sličnijih originalu.
Postupak izrade identičnih kopija odvija se na tiskarskim strojevima u četiri faze:
1. ulaganje papira
2. nanošenje boje na tiskovnu formu
3. prenošenje boje s tiskovne forme na tiskovnu podlogu uslijed pritiska
4. izlaganje papira
Na tri načina pritiskom možemo prenijeti boju na papir, i to:
1. Pritiskom tiskovne ploče o temeljnu ploču
2. Pritiskom tiskovnog valjka o temeljnu ploču
3. Pritiskom tiskovnog valjka o temeljni valjak
38
Višebojni tisak
U grafičkoj industriji tisak se dijeli na:
1. jednobojni i
2. višebojni tisak
1. Jednobojni tisak – kao što sama riječ kaže je tisak u jednoj boji i to najčešće crnoj. Za jednobojni tisak
potrebno je izraditi jednu tiskovnu formu.
1. Višebojni tisak – je tisak dvije i više boja. Razlikujemo:
a) Tisak u više boja
b) Kolor tisak
39
Tisak u više boja (eng. spot color printing)
Ovaj se višebojni tisak koristi za tiskanje vizit karti, majica, tiskanica. U praksi to je najčešće dvobojni ili
trobojni tisak, što ne znači da ne možemo imati četverobojni, peterobojni, šesterobojni, ... tisak. Za svaku boju
napravi se tiskovna forma i na tiskovne forme dolazi boja u željenom tonu.
Željeni ton određene boje dobije se miješanjem osnovnih boja i ovdje govorimo o fizičkom miješanju
boja.
Postoje katalozi boja (npr. Pantone
Matching System) gdje su prikazane
osnovne boje i svi tonovi otisnuti na
različitim vrstama papirima.
Boje miješamo prema strogim
recepturama. Receptura nam govori:

koje boje od osnovnih ćemo
koristiti za dobivanje željenog
tona i

u kojim omjerima miješamo
izabrane osnovne boje
40
Kolor tisak
Baziran je na suptraktivnoj sintezi miješanja boja. Osnovne boje suptraktivne sinteze su žuta, cijan i
magenta. Bojama suptraktivne sinteze oduzimamo dijelove spektra bijele svijetlosti.
Bijelu boju (svijetlo) vidimo jer se reflektira ljubičasto-plavi, zeleni i crveni dio spektra,
Žutu boju vidimo jer se reflektira zeleni i crveni dio spektra, a ne reflektira se ljubičasto-plavi dio spektra
Cijan boju vidimo jer se reflektira ljubičasto-plavi i zeleni dio spektra, a ne reflektira se crveni dio spektra.
Magenta boju vidimo jer se reflektira ljubičasto-plavi i crveni dio spektra, a ne reflektira se ljubičasto-plavi
dio spektra.
ŽUTA + MAGENTA = Bijela – ( ljubičasto-plava i zelena) = crvena
ŽUTA + CIJAN = Bijela – ( ljubičasto-plava i crvena) = zelena
MAGENTA + CIJAN = Bijela – ( zelena i crvena) = ljubičasto-plava
MAGENTA + CIJAN + ŽUTA = Bijela – ( zelena, crvena Ii ljubičasto plava) = crna
S obzirom da boje nisu u prirodi idealne u color tisku koristimo i četvrtu boju crnu boju, jer na mjestu gdje
imamo tri osnovne boje ne dobivamo crni ton,već tamno smeđi ton.
41
Kolor tisak je tisak u četiri točno
određene boje i to:
C – cijan
M – magenta
Y – žuta
K – crna (slovo K dolazi od
engleske riječi key- ključna boja)
Kolor tisak znači koristi
CMYK sustav mješanja boja
Kako u color tisku vidimo druge tonove?
Na otisku imamo četiri slike u četiri
boje(CMYK) prikazane različitim veličinama
rasterskih točkica. Zbog tromosti oka mi
vidimo samo jednu sliku.
Različite veličine rasterskih točkica
reflektiraju različite količine svjetlosti koje
dolaze u ljudsko oko, a naš mozak te svjetlosti
spaja u jedan ton.
Govorimo o optičkom miješanju, jer se
miješaju svijetlosti, a ne boje.
42
Izrada 4 fotografska predloška(CMYK) iz kolor slike zove se separacija (odvajanje) boja. Kod izrade
fotografskih predložaka svaki se fotografski predložak snima pod različitim kutem da se izbjegne efekat koji se
zove moare.
CIJAN – pod kutem od 1050
MAGENTA – pod kutem od 750
ŽUTA – pod kutem od 900
CRNA – pod kutem od 450
Kada se u praksi koristi tisak u više od četiri boje?
Ljudsko oko i mozak u stanju su doživjeti više tonova nego što ih je moguće reproducirati CMYK sistemom
miješanja boja. Neki tonovi se neće identično reproducirati u četverobojnom CMYK tisku, već približno.
Postoje situacije kad naručitelj grafičkog proizvoda ne dopušta ni najmanje odstupanje u tonovima, poput
reprodukcije logotipa i drugih zaštićenih znakova. Takve tonove dobiti ćemo fizičkim miješanjem boja prema
strogim recepturama.
Postoje u praksi najčešće dvije situacije kada koristimo tisak u više od 4 boje:
1. Kada uz kolor tisak naručitelj inzistira na točno određenom tonu
crvena
boja
(točno
određen
a boja)
43
2. Tiskani proizvod ima više od četiri boje i naručitelj inzistira na točno određenom tonu za
svaku boju
44
Tiskarski strojevi
Postupak izrade kopija
1. ulaganje papira,
2. nanošenje boje na tiskovnu formu,
3. otiskivanje uslijed pritiska i
4. izlaganje papira
se odvija na strojevima koji se zovu tiskarski strojevi. Postupak je danas u potpunosti automatiziran i vođen
računalom(komandni pult)
Tiskarski strojevi mogu se podijeliti na:

jednobojne i

višebojne
Na strojeve koji tiskaju:

iz arka i

iz role
Također se mogu podijeliti na:

tiskarske strojeve plošnog ili ravnog tiska

tiskarske strojeve visokog tiska

tiskarske strojeve propusnog tiska

tiskarske strojeve dubokog tiska
Tiskarski strojevi plošnog ili ravnog tiska – offset tiska
Osnovna karakteristika tiskarskih strojeva je tiskovna jedinica
Tiskovna jedinica offset tiskarskih strojeva sastoji se od tri valjka:
1. temeljni valjak ili ploča
valjak – na njemu se
nalazi tiskovna forma
offset tiska
2. offsetni ili gumeni valjak
– na njemu se nalazi
gumena navlaka
3. tiskovni valjak ili pritisni
valjak – na njemu se
nalazi papir
45
Istovremeno na tiskovnu formu nanosi se boja i vodena ili alkoholna otopina. Boja se hvata na tiskovne
površine, a vodena ili alkoholna otopina na slobodne površine. Pritiskom temeljnog i offsetnog valjka boja se
prenosi na offsetni gumeni valjak. Pritiskom tiskovnog i offsetnog valjka boja se prenosi na papir koji se nalazi
na tiskovnom valjku. Postupak se ponavlja za svaki otisak.
Jednobojni tiskarski stroj na arke
Ima jednu tiskovnu jedinicu i jednim prolazom papira kroz stroj otiskuju se jedna boja na papir
Sivi valjak –temeljni valjak
Zeleni valjak – offsetni valjak
Plavi valjak – tiskovni valjak
Crvena linija – kretanje papira
kroz stroj
46
Dvobojni tiskarski stroj
Ima dvije tiskovne jedinice i jednim prolazom papira kroz stroj otiskuju se dvije boje. Način otiskivanja
dviju boja su :
o dvije boje jednostrano i
o jedna boja obostrano
Kod obostranog tiska dolazi do okretanja arka u tisku. Arak papira uvijek se s njegove prednje strane
prenosi s jednog valjka na drugi valjak pomoću hvataljki. Kod okretanja valjka hvataljke 3 prijenosnog
valjka preuzimaju papira sa njegove stražnje strane.
47
Četverobojni tiskarski stroj
Ima četiri tiskovne jedinice i jednim prolazom papira kroz stroj otiskuju se četiri boje. Način otiskivanja
četiriju boja su :
o četri boje jednostrano i
o dvije boja obostrano
Kod obostranog tiska (okretanja arka u tisku) dolazi do okretanja arka u tisku između druge i treće tiskovne
jedinice.
48
Okretanje arka u tisku-obostrani tisak
U tisku postoji mogućnost okretanja arka i na taj način dolazi do obostranog tiska. Kod obostranog tiska
transportni valjak3 (reversing drum) uzima arak s stražnje strane i dolazi do okretanja arka između dvije
tiskovne jedinice.
49
Format tiskarskog stroja
Svaki offsetni stroj ima definiran format, tj. maksimalnu veličinu
papira na koju se može tiskati. Danas strojevi imaju brojčanu
oznaku uz svoje ime. Brojčana oznaka kaže kolika je maksimalna
veličina duže strane papira koji stroj može otiskivati.
A0 118 x 84 cm
B0 100 x 140 cm
A1 84 x 59 cm
A2 59 x 42cm
A3 42 x 29,7 cm
B1 100 x 70 cm
B2 70 x 50cm
B3 50 x 35 cm
Primjeri:
Printmaster 46 Maksimalna veličina duže strane arka papira iznosi 46cm. Najveći format papira koji
se može tiskati je 46 X 34cm. U grafičkoj struci se kaže, stroj je formata A3+ jer je to format koji je nešto
veći od formata papira A3.
Speedmaster 52  Maksimalna veličina duže strane arka papira iznosi 52 cm. Najveći format papira
koji se može tiskati je 52 X 37 cm. U grafičkoj struci se kaže, stroj je formata B3, jer je to format papira koji
stroj može otiskivati.
Speedmaster 102  Maksimalna veličina duže strane arka papira iznosi 102 cm. Najveći format papira
koji se može tiskati je 102 X 72 cm. U grafičkoj struci se kaže, stroj je formata B1, jer je to format papira
koji stroj može otiskivati.
Tiskovna jedinica za lakiranje
Postoje strojevi koji uz tiskovne jedinice za obojenje imaju posebnu tiskovnu jedinicu, a koja nanosi vodeni
lak. Lakiranjem se postiže sjajan otisak. Uvijek je smještena na zadnje mjesto, tj. Između posljednje
tiskovne jedinice za nanos boje i izlagaćeg uređaja. Prepoznajemo je po tome što je visina tiskovne jedinice
manja od visine ostalih tiskovnih jedinica. Razlog tome je manji broj valjaka koji su smješteni u tiskovnoj
jedinici
Četverobojni tiskarski stroj s uređajem za lakiranje
50
Valjak duktor (2) uzima lak iz kade i prenosi na valjak nanosač (1). Valjak za doziranje (3) prislonjen je uz
duktor i svojim pritiskom o valjak duktor regulira debljinu sloja laka. Jači pritisak sloj laka je tanji i obratno.
Lak se nanosi na temeljni valjak . Taj valjak je u direktnom kontaktu s tiskovnom podlogom ( papirom ).
Temeljni valjak presvučen je gumom ili fotopolimernom navlakom. Lak se nanosi na tiskovnu podlogu ili u
punoj površini ili se lakira samo crtež. Ako se lakira samo crtež onda se koristi reljefna polimerna navlaka.
tiskovna jedinica za
lakiranje
3
1
4 tiskovne jedinice s tiskovnom jedinicom za lakiranje
1. valjak nanosač
2. duktor
3.valjak za doziranje
2
Temeljni
valjak
Kada za lak
Papir
tiskovni
valjak
(pritisni valjak)
ulaganje
izlaganje
smjer kretanja papirne trake
51
UREĐAJ ZA VLAŽENJE
Nanosi vodenu ili alkoholnu otopinu na tiskovnu formu i time sprječava hvatanje boje na slobodnim površinama.
Nanosi se strogo dozirana i jednolična količina otopine.
a)Klasični uređaj - vodena otopina
Duktor uzima vodu iz kade i predaje valjku heberu koji ima horizontalno gibanje. Valjak heber predaje
vodu metalnom valjku, a ovaj valjcima nanosačima koji nanose vodu na tiskovnu formu. Količina vode
regulira se :
a) Kutnim pomakom valjka duktora – veći kutni pomak više vode prelazi na valjak heber i obratno
b) Pritiskom valjka hebera o valjak duktor – veći pritisak više vode prelazi na valjak heber i obratno
1.Valjak duktor – metalni valjak presvučen
tekstilnom presvlakom uronjen u posudu s
vodenom otopinom
2.Valjak heber – gumeni valjak presvučen
tekstilnom presvlakom. Pravi horizontalne
pokrete između valjka duktora i hebera. Prima i
predaje otopinu za vlaženje
3.Metalni valjak (razribač) – metalni valjak.
Prima vodenu otopinu, razribava i predaje
valjcima nanosačima. Ima rotacijsko i aksijalno
gibanje.
4.Valjci nanosači – gumeni valjci presvučeni
tekstilnom presvlakom. Nanose vodenu otopinu
na tiskovnu formu.
4
Tem eljni
v a l ja k
(ploča valjak)
3
4
2
1
b)Uređaj na bazi alkoholne otopine
Kvalitetniji uređaj jer alkoholna otopina bolje kvasi zbog površinske napetosti i potrebno je manje otopine
na tiskovnoj formi. Manje otopine dolazi na papir i on je manje podložan dimenzionalnoj deformaciji.
Razlikuje se od klasičnog uređaja:
a) Samo jedan valjak nanosač
b) Valjci nisu presvučeni tekstilnom presvlakom
c) Valjak heber nema horizontalnog gibanja
1.Valjak duktor – gumeni valjak uronjen u
posudu s alkoholnom otopinom
2.Valjak heber – metalni valjak. Prima i
predaje otopinu za vlaženje
3.Razribači – gumeni i metalni valjak. Primaju
alhoholnu otopinu, razribaju i predaju valjcima
nanosačima. Imaju rotacijsko i aksijalno
gibanje.
4.Valjci nanosači – gumeni valjak. Nanosi
alkoholnu otopinu na tiskovnu formu.
5.Pritisni valjak – metalni valjak. Svojim
pritiskom regulira količinu alkoholne otopine
na tiskovnoj formi. Veći pritisak manje
alkoholne otopine i obratno.
52
UREĐAJ ZA NANOS BOJE
Zadatak uređaja je da:
 osigura stalan dotok boje i da boju nanosi na tiskovnu formu prije svakog otiska
 boju razriba tj. jednolično i u tankom sloju nanosi na tiskovnu formu
Da bi uređaj za bojenje ispunio sve zadatke od bitnog je značenja broj valjaka, raspored i promjer valjaka.
U prosjeku svaki uređaj za bojenje kod strojeva na arke sastoji od 20 – 30 metalnih valjak koji su presvučeni
slojem plastične mase ili gumom. Raspored valjak obavezno je guma – plastična masa –guma -…(nikad ne
smiju doći dva gumena ili dva metalna valjka).
Valjci imaju različiti promjer, a time i različitu brzinu rotacije, kao i različite površine što omogućava bolje
razribavanje boje.
Bojanik s bojom
Valjak duktor
Valjak heber
Devet valjaka razribača
Četiri valjka nanosača
53
Kako se regulira količina boje na tiskovnoj formi?
a)Zonskim vijcima - Svaki tiskarski stroj ima veći broj zonskih vijaka koji reguliraju udaljenost elastičnog
noža bojanika i valjka duktora. Oni su poredani jedan do drugoga na određenom razmaku i svaki je
odgovoran za svoje područje. Zbog toga se zovu zonski vijci. Njihovim stezanjem približava se elastični nož
valjku duktoru i obratno.
manja udaljenost valjka duktora od
elastičnog noža “hvata” manju količinu boje
veća udaljenost valjka duktora od
elastičnog noža “hvata” veću količinu boje
elastični nož
boja
elastični nož
valjak duktor
boja
valjak duktor
zonski vijci
zonski vijci
b)Kutnim pomakom valjka duktora - Valjak duktor se periodično rotira (samo kada na njega dođe valjak
heber). Ako je njegov kružni – kutni pomak veći on više boje prima na sebe i više boje predaje valjku
heberu i obratno
54
c)Pritiskom valjka hebera o valjak duktor - Valjak heber dolazi valjku duktoru, uzima boju i odlazi od
valjka duktora i predaje boju slijedećem valjku. Ako je veći pritisak između valjka duktora i valjka hebera
više se boje predaje s valjka duktora na valjak heber i obratno.
elastični nož
boja
valjak heber
zonski vijci
ALCOLOR
Danas su moderni offset strojevi na bazi alkoholnog vlaženja.
Prednosti.
a) Kvalitetniji otisak – manje je alkoholne otopine na
tiskovnoj formi. Boja i alkoholna otopina se u manjoj
mjeri međusobno miješaju nego kod vodene otopine.
b) Brža uspostava ravnoteže boje i otopine, smanjenje
makulature (makulatura je loš otisak ) – na startu treba
proći manje vremena prilikom uspostave ravnoteže boje
i alkoholne otopine.
c) Alkohol brže hlapi – manja količina vlaženja dolazi na
papir i uslijed toga papir je manje podložan
deformacijama
55
Razribavanje - Prvo se razribava (jednolično i u tankom sloju )
alkoholna otopina za vlaženje i boje bez međusobnog kontakta i bez
kontakta s tiskovnom formom.
nanosač
Predvlaženje - Uređaj za vlaženje stupa u kontakt s tiskovnom
formom i uređajem za bojenje. Na taj način otopina za vlaženje dolazi
u kontakt s tiskovnom formom, a preko ostalih valjaka u sistem za
bojenje. Rezultat je uspostava ravnoteže boje i alkoholna otopina.
Kako je valjak nanosač u dodiru s tiskovnom formom obavlja se
predvlaženje jer je alkoholna otopina potisnula boju i on služi kao kao
valjak za nanošenje alkoholne otopine
nanosači
Nanošenje boje - Poslije predvlaženja, postavljaju se valjci za
nanošenje boje na tiskovnu formu (4 valjka) i tisak počinje.
56
UREĐAJ ZA ULAGANJE
Zadatak uređaj za ulaganje je da odvoji gornji arak od naklade i uloži
ga u stroj kod svakog okreta tiskovnog valjka. Radi na principu
vakuma koji gornji arak odvaja od cijele naklade.
Danas se koriste dva tipa ulagačih uređaja:
 Pojedinačni ulagači uređaj i
 Stepenasti ulagači uređaj
Pojedinačni – na prednjem rubu odvaja arak od naklade i tek kad zadnji rub arka napusti nakladu dolazi do
odvajanja slijedećeg donjeg arka od naklade.
Usisni pipci s prednje
strane odvajaju arak od
naklade
57
Princip rada pojedinačnog ulagačeg uređaja
Usisni pipci uzimaju gornji arak s prednje strane arka i odvajaju ga od naklade. Papir uzima grajfer koji ga
prenosi preko transportne daske do čeonih i bočnih maraka koje ravnaju arak. Arak zatim preuzimaju
ulažuće hvataljke koje arak iz stanja mirovanja uzimaju s transportne daske i predaju ga hvataljkama
(grajferima) tiskovnog valjka koji rotira.
Stepenasti – podiže arak na stražnjem rubu i slijedeći arak se odvaja od naklade kada je gornji arak prešao
relativno kratki put(1/4 – 1/3 širine arka), slijedeći donji arak odvaja se od naklade. Uslijed toga arci se
kreću u obliku stepenica
Usisni pipci s stražnje
strane odvajaju arak od
naklade
58
Princip rada stepenastog ulagačeg uređaja
Usisni pipci uzimaju gornji arak s stražnje strane arka, odvajaju ga od naklade i prenose do prednjih rolni na
transportnoj dasci. Transportna traka prenosi papir preko transportne daske, a transportne rolice priljubljuju
papir na traku i drže ga prilikom transporta. Papir dolazi do bočnih i čeonih maraka koje ravnaju arak
papira. Nakon ravnanja arka potrebno je uz pomoć ulažućeg valjka papir iz stanja mirovanja dovesti na
brzinu rotiranja tiskovnog valjka.
59
UREĐAJ ZA IZLAGANJE
Zadatak uređaja je da:
 kod svakog okretaja tiskovnog valjka izložiti po jedan otisnuti arak papira na nakladu na izlagačem
stolu
Razlikujemo
 kratki i
 dugi izlagači uređaj.
Kratki – put izlaganja je relativno kratak i sastoji se od 2-3 hvataljki koje prenose papir na izlagači stroj
Izlaganje s tri hvataljke arka papira
Izlaganje s dvije hvataljke arka
papira
60
Dugi izlagači uređaj – put izlaganja je relativno dug i izlagači uređaj sastoji se od 5-7 hvataljki koje
prenose papir na izlagači stol.
Izlaganje s sedam hvataljki arka papira
Izlaganje s šest hvataljki arka papira
61
Uređaj za sušenje otiska
Jedan od problema offset tisak je da boja otisaka obično nije dovoljno suha nakon otiska, a time i izravno
nije moguća daljnja obrade tiskanih listova. U offset tisku dovoljno suhi otisak može biti samo ako se
postavi posebna dodatna jedinica za sušenje koja je sastavni dio stroja. Ona je postavljena kod dugih
izlagačih uređaja. Kod kratkih izlagačih uređaja nismo u mogućnosti postaviti uređaj za sušenje kao sastavni
dio stroja. Koristi se prah koji samo onemogućava sljepljivanje otisnute naklade. Tako otisnuti arci neko
vrijeme se moraju sušiti da bila moguća daljnja obrada tiskanih listova.
Procesi sušenja mogu biti:
 IR sušenje,
 sušenje vrućim zrakom i
 UV sušenja / stvrdnjavanje
62

Download Report