POPIS STANOVNIŠTVA
”
TA
O R
kv živ OJE
al lje
ite n K
tn im T
ija sj “M
ži eća U
vl n Z
je jim EJ
nj a
a d K
u o VA
kv
ar
R
tu
P
Trešnjevčani ljubazni domaćini –
popisivače nudili kolačima i sarmom
broj 14 /15
proljeće/ljeto 2011.
Besplatno
kvartovsko
glasilo
Rođendan u Grabi
nkTrešnjevka -
85
Zvijezda iz
susjedstva
Intervju: Julijana Matanović
ljeta im je tek
sadržaj
Male komunalne akcije
Riječ urednice Dragi Trešnjevčani,
u ovom proljetno-ljetnom broju za vas
smo pripremili mnoštvo priča iz naselja
koje počinjemo podsjetnikom na male
komunalne akcije četvrti Trešnjevka
sjever i Trešnjevka jug, a koje su
tijekom godine ostvarene. Za vas smo
popričali s komunalnom redarkom
koja nam je odala neke od tajni svojeg
posla. Zavirili smo i u Muzej Dražena
Petrovića kojem se bliži peti rođendan, a
posjetili smo i nešto starijeg slavljenika,
točnije Nogometni klub Trešnjevka
koji ove godine obilježava 85 ljeta.
Kako se bliži vrijeme koje ćete provoditi
u parkovima, obišli smo i jedan koji je
obnovljen, a i drugi koji je dobio novo ime.
Za vas smo saznali i što rade mališani u
vrtiću Prečko kao i oni iz Udruge puž, a
istražili smo i kako je u našem naselju
protekao popis stanovništva. U povijesnom
feljtonu prisjetili smo se Zimskog
plivališta Mladost, a jezikoslovka Nives
Opačić u svojoj nas je kolumni podsjetila
na još jednu trešnjevačku ulicu te na to tko
je Vladimir Gortan po kojemu je dobila ime.
Kako je živjeti na Trešnjevci, otkrila nam
je književnica Julijana Matanović, kao i
još jedna strankinja koja je zbog ljubavi
promijenila državu i doselila se u naš kvart.
Predstavljamo vam i novi projekt vezan
uz naše naselje te pozivamo da nam
ispričate svoju priču o Trešnjevci,
pretražite tavane i stare škrinje i
izvučete iz zaborava sve ono na što smo
zaboravili, a htjeli bismo ga se sjetiti, i
to u sklopu projekta »Muzej kvarta«.
Poslovni
razgovor
Idemo u
CeKaTe
Trešnjevačka posla
od 7 do 107
Zvijezda iz susjedstva
Anita Končar
Povijesni
feljton
Kvartovski
metronom
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 2
sadržaj
Trešnjevka sjever
str. 4-6
Trešnjevka jug
str. 7-8
Anketa građana
str. 9
Inervju: Ružica Grgić Akalović
šefica komunalnog redarstva za područje Trešnjevka-Susedgrad
str. 10-11
Dani Trešnjevke sjever
str. 12–14
NK Trešnjevka - 85
ljeta im je tek
str. 19–21
Sigurna Trešnjevka
Istraživanje: Scena
centara za kulturu
str. 17-18
Kolumna Nives Opačić
Projekt “Muzej kvarta”
str. 15-16
Ulicama kružim
str. 22-23
str. 24–26
3
Stranac iz susjedstva
str. 27
Elena Čorko
Udruga “Put u život”
Popis stanovništva 2011.
str. 28
str. 29
str. 30-31
5. rođendan Muzeja
Dražena Petrovića
Raspjevani vrtić Prečko
str. 33
Najave i Retrovizor
Događanja u knjižnicama
Riječ, slika, zvuk
str. 32
str. 34-35
Pomisao da moram otići s Trešnjevke bila mi je nepodnošljiva
Intervju: Julijana Matanović
str. 36–38
Bazen naše mladosti
str. 39–41
Najava događanja:
koncert, koncert, koncert
str. 42–43
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
male komunalne
akcije
TREŠNJEVKA
SJEVER
Tekst: Vesna Dobrin Rems
Foto: Bruno Konjević
Male komunalne akcije (mka) na Trešnjevci sjever nisu zamrle iako se, zbog nedostatka novca, radi
skromno. Proteklih mjeseci bilo je zanimljivih događanja: fešti, preimenovanja, građanskih inicijativa....
Bolja komunikacija s građanima
Trešnjevčani koji žive na sjeveru uskoro će se moći
bolje informirati o događanjima u svojem kvartu.
Naime, u izradi je internetska stranica Gradske
četvrti Trešnjevka sjever. Sve sadržaje građani će
naći na adresi www.tresnjevka-sjever.org, a putem
e-pošte moći će uputiti kritike, pohvale i prijedloge
vijećnicima.
Građani od akcije
Smiljka Rubeša Balon, Zlata Funč i Branko Šikić
žive na području Mjesnog odbora Nikole Tesle.
Uložili su i trud i novac kako bi uljepšali kvart. Kao
priznanje za taj nesebični čin predsjednik Mjesnog
odbora Ivan Havelka uručio im je zahvalnice i zahvalio na želji i uloženom naporu da uljepšaju i očuvaju
okoliš mjesnog odbora.
Smiljka Rubeša Balon uredila je površinu na
uglu Gredičke i Kostelske. “Dvije stare automobilske
gume napunila sam zemljom koju mi je dao Zrinjevac
i unutra zasadila ukrasno bilje. Nekolicina susjeda
i ja redovito održavamo taj cvjetnjak, ali moram se
požaliti da se nasuprot nalaze kontejneri za staklo
i papir oko kojih se stalno gomila smeće. To smeće
nitko ne čisti. Kad nazovemo Čistoću, tvrde da nije
datum za odvoz glomaznog otpada”, rekla je naša
sugrađanka.
Zlata Funč dobila je zahvalnicu za inicijativu
da se na prostoru kod nebodera u Susedgradskoj
prema Krapinskoj sagradi nogostup. Budući da
je cijeli radni vijek bila građevinska inženjerka u
Industrogradnji, sama je napravila projekt i ishodila
sve potrebne dozvole.
Branko Šikić dobio je zahvalu za inicijativu da
se zelena površina ispred zgrade u Zorkovečkoj ulici
uredi u park i nazove po Nikoli Tesli.
Nova kuhinja u
vrtiću “Zvončić”
Vrtić “Zvončić” na Voltinom polumontažni je objekt sagrađen 1969.
godine, a još prije petnaestak godina
Grad je odlučio srušiti ga i na tom
mjestu sagraditi novi objekt. Na žalost, ostvarenju tog plana ispriječili
su se problemi vezani uz imovinskopravne odnose na parceli. U navedenom objektu smještena je centralna
kuhinja koja opslužuje obrocima djecu smještenu u objekte vrtića na još
četiri lokacije. Kako bi se omogućili
higijenski standardi primjereni djeci,
Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever financiralo je iz mka-ovih sredstava rekonstrukciju kuhinje. Cijeli
projekt stajao je oko 150.000 kuna.
Smiljka Rubeša Balon uredila je
površinu na uglu Gredičke i Kostelske
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 4
male komunalne akcije
Saša Šimpraga,
inicijator imenovanja
Park pravednika
Bezimena livada na križanju
Selske, Zagorske i Krapinske
dobit će ime Park pravednika.
Inicijativa je potekla od Udruge
“Documenta” - Centar za suočavanje s prošlošću, a Vijeće četvrti
Trešnjevka sjever na svojoj ju je
sjednici jednoglasno podržalo.
Pravednik među narodima svijeta
počast je države Izrael osobama
koje nisu Židovi, ali su riskirajući
vlastiti život spašavale Židove
od fašističkog progona tijekom
Drugog svjetskog rata. Dosad je
više od stotinu osoba iz Hrvatske
proglašeno pravednicima. Bili su
to obični ljudi različitih profesija,
od radnika do svećenika, a neki
su bili istaknute osobe, poput
leksikografa Mate Ujevića.
Ti pravednici za svoj plemeniti čin nisu primili nikakvo
priznanje, a upravo je imenovanje
parka primjeren način iskazivanja trajne počasti svima koji su
u najmračnijem vremenu, nesebično, bez ikakve nagrade i po
cijenu vlastita života, pomagali
drugima. To je primjer imenovanja kojim se promiče čovječnost.
“Imena ulica puno su više od
pukog natpisa na pločama”, ističe
Saša Šimpraga, inicijator preimenovanja. “Ulična nomenklatura
bilježnica je nacionalne kulture
i odraz društva i kulture koja ju
određuje. U praksi ulično je nazivlje, sukladno zagrebačkoj tradiciji,
često i dio smislenog urbanističkog konteksta, a nedvojbeno jest
dio kulturne baštine i živa memorija grada”, kazao je Šimpraga.
Velika zelena livada sačuvana
je od gradnje zahvaljujući tome
što se ondje u prošlosti nalazio
vodovod. Godine 2008. proveden
je natječaj za uređenje parka,
no taj se prostor do danas nije
osmislio. U Parku pravednika već
postoji antifašistički spomenik, a
vizualna umjetnica Ana Elizabet
u suradnji s autoricama budućeg
rješenja krajolika izradila je i
prijedlog spomenika pravednicima.
Bezimena livada na križanju Selske, Zagorske
i Krapinske dobit će ime Park pravednika
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
5
male komunalne akcije
Slavlje na Gagarinovu putu
U nazočnosti zamjenika ruskog veleposlanika i kulturnog atašea, na Gagarinovu putu svečano je 12. travnja obilježen Dan
Jurija Gagarina. Točno 50 godina nakon što je u svojoj letjelici “Vostok 1” odletio u svemir i s tog se puta uspješno vratio,
dečki iz Kluba mladih tehničara Trešnjevke sjever postavili su
na šetnici koja nosi njegovo ime dva teleskopa u čast ovom
hrabrom astronautu. Slučajni prolaznici spontano su zastajkivali i pridružili se odavanju počasti Gagarinu, a mnogi su i
sami znatiželjno zavirili kroz teleskop. Rodila se ideja da se
Gagarinov put preimenuje u Aleju Jurija Gagarina, a na šetnici postavi bista ili spomen-ploča njemu u čast. Zaposlenici
ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj zahvalili su na ovoj inicijativi, ne skrivajući veselje što ova šetnica nosi ime njihova
velikana, pogotovo jer je nakon raspada Jugoslavije većina
ulica koje su nosile imena ruskih velikana preimenovana.
6
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Svi na Dane Trešnjevke
Na području Gradske četvrti Trešnjevka
sjever trenutačno se odrađuju akcije iz Plana
malih komunalnih akcija za 2011. koje su kao
obveze prenesene iz 2010. godine. Sredstva za
provođenje ovogodišnjeg plana rebalansom
su gradskog proračuna osjetno smanjena u
odnosu na prethodne godine i sada iznose
6.900.000,00 kuna.
Ipak, od početka ove godine dosta se radi:
rekonstruira se kuhinja za objekte Dječjeg
vrtića “Zvončić” u Voltinom naselju, uređuje
se ljetna pozornica u dvorištu Centra za
kulturu Trešnjevka, čije otvorenje slijedi, a
uskoro će početi rekonstrukcija velike dvorane
te kulturne ustanove.
Ovih dana u Mjesnom odboru Nikole
Tesle završava najavljeno uređenje Parka
Prve hrvatske štedionice čije se otvorenje
očekuje čim se postavi javna rasvjeta oko
divnog reprezentativnog parka. Podružnica
Zagrebačkoga holdinga Zrinjevac, prema
Planu malih komunalnih akcija, uređuje i
održava zelene javne površine i dječja igrališta,
a u prostorima dječjih vrtića, osnovnih i
srednjih škola radi na poboljšanju održavanja
okoliša odgojno-obrazovnih ustanova.
Tijekom srpnja i kolovoza Zagrebačke će ceste
tradicionalno početi sa sanacijom i uređenjem
cesta, nogostupa i parkirališta. Ove godine
u svibnju i lipnju Vijeće četvrti Trešnjevka
sjever, zajedno s vijećima mjesnih odbora i
Centrom za kulturu Trešnjevka, organizira
Dane Trešnjevke pa pozivam sugrađane
Trešnjevčane na zajedničko druženje s
vijećnicima i na razmjenu informacija uz
kulturno-umjetnički program. Želimo čuti
vaše prijedloge, primjedbe i mišljenja. Ovo
je iskorak u približavanju lokalne uprave i
samouprave građanima, i to neposrednom
komunikacijom i interakcijom.
Srdačan pozdrav dragim Trešnjevčanima,
Željko Sladović
predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
male komunalne akcije
TREŠNJEVKA
Jug
Tekst: Vesna Dobrin Rems
Foto: Bruno Konjević
Početkom ožujka krenulo se punom parom u realizaciju planova malih komunalnih akcija. Nakon lanjskog mrtvila, s prvim proljetnim danima bageri su opet u akciji. Uređujemo, uređujemo, uređujemo....
Parkovi, igrališta
i vrtići
Uređeni su park i dječje igralište na Knežiji, između zgrade
u Albaharijevoj pa do zgrada u
Ulici Tina Ujevića. Novo ruho
dobila su i dva igrališta i staze, a
postavljene su nove klupe i koševi
za smeće. Na dječjim igralištima osvanule su nove sprave s
antitraumatskim podlogama, a
uređeno je i zelenilo. Preuređenje
je stajalo oko milijun kuna.
S uređenjem počinje i vrtić
Prečko, a tijekom lipnja i srpnja počet će obnova vrtića na Srednjacima.
Jedino je
područje naplate
parkiranja u
našoj gradskoj
četvrti ono oko
jarunske tržnice
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Ceste i parkirališta
Napokon smo dočekali da
Zagrebačke ceste izaberu nadzor i krenu s krpanjem zimskih
rupa, postavljanjem novog sloja
asfalta i iscrtavanjem parkirališta. Radovi kreću u Lhotkinoj,
Ulici braće Domany, Predovečkoj,
Tijardovićevoj i Listopadskoj.
Molimo građane da ne napadaju radnike koji iscrtavaju
parkirna mjesta jer se ona neće
naplaćivati nego samo označiti.
Inače, Trešnjevka jug jedina je
gradska četvrt koja je ukinula naplatna mjesta umjesto da (poput
drugih) proširuje parkirne zone.
Ukinuta je naplata kraj tržnice
Prečko, tako da je jedino područje
naplate parkiranja u našoj gradskoj
četvrti ono oko jarunske tržnice.
Ponos mog kvarta
Za malonogometni turnir “Ponos
mog kvarta”, koji se već drugu
godinu uzastopce održava u organizaciji Nogometne akademije
Silvija Marića i Grada Zagreba, iz
Trešnjevke jug prijavile su se čak
četiri ekipe i to iz mjesnih odbora:
Gajevo, Srednjaci, Jarun i Prečko.
Vijeća mjesnih odbora uplatila su
1000 kuna kotizacije pa nam nema
druge nego držati palčeve i navijati.
7
male komunalne akcije
8
Dani Prečkog – Urban Street Fest
I ove godine u lipnju slave se Dani Pečkog, gradski uključene i poznate osobe iz svijeta filma, sporta
ulični festival koji promovira kreativnost i rad i politike. Osim poznatih osoba, u priči sudjeluju
civilnog društva, udruga, mladih umjetnika, kul- i stanovnici naselja koji su na neki način ostavili
turnih ustanova i svega onoga što čini kulturni i traga na život u kvartu.
urbani standard. Završne večeri, 16. lipnja, bit će
Kraj filma uvodi nas u živi svijet, a posljednja je
prikazan film “Zadnja stanica - Prečko” u kojem stanica filma koncert u Prečkom gdje će u glazbeće Renato Metessi, rock legenda ovih prostora, nom spektaklu, između ostalih, nastupiti: Crveni
u ulozi voditelja ispričati priču o svom kvartu. A koralji, Drago Mlinarec (Grupa 220), Davor
zašto baš priču o Prečkom? Zato što je Prečko Rodik (Plava trava zaborava), Maja Vučić (Divas),
simbol kvarta na kraju grada, nekada daleko od Jadranka Bastajić Yaya (Jinx), Igor Ratković (Pips,
svega, danas gotovo u centru svih zbivanja upravo Chips & Videoclips), DJ MaoBi i Sova-elektronic,
zbog truda mladih i perspektivnih ljudi da potaknu a bit će tu i poznata lica: Joško Lokas, Antonija
promjene. U razgovoru s prijateljem Renato sam Blaće, Mustafa Nadarević, Mirando Mrsić i drugi.
osvijesti da je u naselju nevjerojatan broj glazbe- U okviru Street Urban Festa bit će dodijeljene i
nika iz različitih razdoblja i različitih glazbenih posebne nagrade za životna djela za zalaganje u
stilova, pa dolazi na ideju da ih sve poveže na kreativnosti i radu zajednice, a odabranim mladim
velikom zajedničkom koncertu na Dan naselja glazbenicima omogućit će se medijske prezentaPrečkog. Glazbenom pričom Renata Metessija cije i glazbene potpore.
provlači se i lokalna svakodnevnica u koju su
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Prijedlozi za male komunalne
akcije prikupljaju se do srpnja U mjesecima prije ljeta vijeća mjesnih odbora i
Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug odrađuju
predradnje za Plan malih komunalnih akcija
2012. godine. Na sjednicama šest vijeća mjesnih
odbora održanih u svibnju predloženi su
prioriteti za koje će Vijeće gradske četvrti
Trešnjevka jug zatražiti izradu troškovnika i
procjene troškova pojedinih malih komunalnih
akcija. Početak srpnja rok je za prikupljanje
prijedloga za Plan malih komunalnih akcija 2012.
godine. Ovim putem pozivamo sve građane
naše četvrti da pošalju svoje prijedloge kako bi i
njih mogli razmotriti i također zatražiti procjene
troškova. Cijeli je postupak zamišljen tako da
se potkraj ljeta i početkom jeseni, uz suradnju s
trgovačkim društvima Zagrebačkoga holdinga
te gradskim uredima i službama, odrade
financijske procjene svake male komunalne
akcije. Nakon usvajanja proračuna Grada
Zagreba u prosincu ove godine, u siječnju
2012. donijet će se Plan malih komunalnih
akcija za tu godinu, ovisno o visini dobivenih
sredstava i dogovorima. Ugovaranje poslova
bit će u zimskim mjesecima da bi se početkom
proljeća planovi mogli realizirati. Naravno,
vijeća mjesnih odbora i Vijeće gradske četvrti
Trešnjevka jug sve ostale zadaće obavljat će
redovito i u skladu s potrebama građana.
Saša Molan, dipl. oec.
predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
male komunalne akcije
MOJA TREŠNJEVKA
Tekst: Petra Kostanjšak
Foto: Anita Končar
anketa građana
BORIS NIKŠIĆ – Na Trešnjevci sam rođen i
živim cijeli život. Čini mi se da je danas kvart
preizgrađen i prenaseljen. Nove su zgrade uništile vizuru, a uistinu je smiješno što su u uskim
ulicama s obje strane sagrađene višekatnice pa
su jednostavno postale preuske i za pješake i za
automobile. Također, u kvartu bi trebalo napraviti
više dječjih igrališta i mislim da Trešnjevci nedostaju parkovi za pse jer onaj uz autocestu i kod
Tesle nisu dovoljni za jedan ovoliko veliki kvart.
ANA PUGAR – Trešnjevka se puno promijenila
u posljednjih 10 godina, niknulo je previše novih
zgrada, a zbog toga ima i sve više problema s
parkiranjem. Iako se vremena mijenjaju, moram
reći da se i dalje osjećam sigurno u kvartu. Nisam
nikada doživjela neku neugodnost. U kvartu mi se
posebno sviđa Park Stara Trešnjevka i novo igralište za djecu. Nekako mi se čini da je na Trešnjevci
sve više uređenih parkova i to je za svaku pohvalu.
DRAGAN GROZDANIĆ – Jedno od najboljih
mjesta koje Trešnjevka ima sigurno je tržnica.
U odnosu na druge tržnice u gradu, čini mi se
da je tu najveći izbor, a cijene su prihvatljive i
dvije do tri kune niže nego drugdje. Tržnica je
sama po sebi zanimljivo mjesto i na nju dolazim
barem jednom do dva puta mjesečno. Iako se
puno promijenila, još uvijek se na Trešnjevci
mogu naći te stare zagrebačke vizure koje me
podsjećaju na Zagreb iz Štulićevih pjesama.
ŠTEFICA BEJDIĆ – Već 38 godina prodajem cvijeće na trešnjevačkoj tržnici. Budući da su danas
prilično teška vremena, prodaja cvijeća drastično
je pala. Život je sve skuplji, ljudi uglavnom kupuju
samo osnovno pa smo to osjetili i mi na tržnici.
Građani na cvijeće potroše od 20 do najviše 50
kuna. Unatoč tomu, zadovoljni smo promjenama
i obnovom tržnice. Tu je i novi asfalt te se kontinuirano uređuje dio po dio tržnice, ali ono što
ostaje, premali je prostor za parkiranje oko placa.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 9
9
poslovni
razgovor
Policijsku uniformu
zamijenila onom
komunalnog redarstva
Tekst: Vesna Rems Dobrin
Foto: Bruno Konjević
R
užica Grgić Akalović šefica je Komunalnog redarstva za područje TrešnjevkaSusedgrad. Žena koja voli svoj posao, uniformu, rad s ljudima, ma koliko
to ponekad bilo teško, zanat je ispekla radeći u Policijskoj postaji u Petrinjskoj. U
Komunalnom je redarstvu već devet godina, a posljednjih je pet šefica ekipi od
jedanaestero redara i dvoje izvidnika. Njezin je životni moto da problema ima, ali
nema nerješivih ako je dobra ekipa i ako je na poslu prijateljska klima.
01 Imate ekipu od jedanaestero redara
i dvoje izvidnika. Je li to dovoljno
za sve pozive građana?
- Nema nas puno, ali ponekad mi se čini
da jedino mi radimo. Dolaze nam prijave
koje s nama nemaju nikakve veze, ali
ljudi očito imaju samo naše kontakttelefone. Zovu nas za sve i svašta.
02 Zbog čega sve ljudi zovu?
- Pas laje u zgradi i susjedi ne mogu spavati.
Imali smo nedavno slučaj žene u Braće
Domany koja u stanu drži deset mačaka.
Susjedu smrdi i traži našu intervenciju, a
to pripada veterinarskom ili sanitarnom
inspektoru. No gospođa nikoga ne pušta u stan
pa se očito treba uključiti i socijalna služba.
Zovu nas i kad kafići prekorače radno vrijeme
i buče. To je ometanje javnog reda i mira pa
treba zvati policiju i inspekciju rada a ne nas.
03 Postoji li uvjerenje da je za terase kafića
mjerodavno Komunalno redarstvo?
- Terasa se nalazi na javnoj površini
pa kontroliramo ima li kafić odobrenje
za postavljanje terase i je li terasa u
dopuštenim gabaritima, a ne radno vrijeme.
Za to su mjerodavne druge službe
04 Što sve radi Komunalno redarstvo?
- Sve što se tiče javnih površina, njihova
onečišćenja ili ostavljanja stvari na javnim
površinama kao što su olupine automobila,
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 10
navoženje šute i drugog otpada, nelegalno
postavljanje rampe, letve ili žardinijere radi
zabrane parkiranja, nelegalna izvanštandovska
prodaja, parkiranje na zelenim površinama...
05 Koji su, osim smeća, još problemi u vašoj
mjerodavnosti na koje vam se građani žale?
- Uglavnom se žale na susjede zbog držanja
kućnih ljubimaca, buke, svega.... Što da vam
pričam, imali smo poziv s Knežije da ugasimo
uličnu rasvjetu jer su si ptice pokvarile bioritam
pa cvrkuću po noći. Ili, nedavno je gospođa
zvala da ne može spavati jer joj žarulja
svijetli ravno u prozor. Budući da doma imam
istu situaciju, predložila sam joj da spusti
roletu. No, ona se uvrijedila, optužila me da
ju zafrkavam i na kraju bila vrlo neugodna.
06 Na Trešnjevci je puno automobila
parkiranih svugdje. Bune li se građani?
- Problem s parkiranjem je ogroman. Građani
rado stavljaju letve, rampe ili žardinijere da
bi spriječili parkiranje ispred svog prozora.
Moram reći da je to prekršaj za koji je
predviđena kazna od 700 kuna. Uglavnom
to rade penzići koji ionako nemaju novca i
uvijek mi je teško kad ih treba kazniti. S druge
strane ih razumijem da se teško privikavaju
na gužvu i promet, a pogotovo je nezgodno
kada imaju stan u suterenu pa im iz auspuha
plinovi idu ravno u sobu. Trebalo bi urediti da
se na takvim mjestima ne dopusti parkiranje.
poslovni razgovor
07 Koji su trenutačno aktualni
problemi na Trešnjevci?
- Ovih dana obilazimo štandove izvan tržnica
- prodaju se jagode pa kontroliramo ima li
prodavatelj dozvolu. Dalje, izvanštandna prodaja
na Gagarinovu putu uvijek je predmet rada. Tu
se skuplja gradska sirotinja koja dnevno ne
zaradi ni desetak kuna. To su mahom socijalni
slučajevi koji se više okupljaju radi druženja pa
ako usput zarade za pivicu, sretni su. Nema on
jadan otkud platiti kaznu, a odlazak u zatvor
mu dobro dođe da se najede. Inače, već nas sve
poznaju i čim vide da dolazimo, razbježe se.
08 Kada smijete intervenirati na
privatnom posjedu?
- Samo ako je ugrožen javni interes. Sjećate
se stana u Tratinskoj koji je gorio jer je bio
pun smeća? Unutra je živio čovjek koji je
gomilao smeće, iz stana se širio smrad, na
kraju to se smeće i zapalilo. Cijeli smo
stan očistili od smeća, a socijalna je služba
stanara zbrinula tako da je to sada riješeno.
09 Pročelja zgrada uništena su grafitima.
Može li se tomu stati na kraj?
- Postavljali smo policijske zasjede pa smo u
izvjesnoj mjeri uspjeli otkriti počinitelje, ali
to nije dovoljno. Govori se da će se po gradu
staviti nadzorne kamere i to bi nam bila velika
pomoć u radu. Na žalost, zakoni su preblagi
pa se počinitelji često izvuku. Inače, imamo
ugovor s jednom firmom koja grafite uklanja.
10 Što mislite da bi trebalo mijenjati u radu
vaše službe da bi bila učinkovitija?
- Od velike pomoći bilo bi još jedno vozilo.
Zamislite kada imamo istodobno dojavu u
Petrovaradinskoj, u Španskom i na Trešnjevčkom
placu, a na raspolaganju je jedno vozilo. Što
napraviti s jednim autom? Naš je posao takav
da uglavnom trebate reagirati brzo. Trebalo bi
pojačanje u ljudima. Ovo je preveliki teren i nas
jedanaestero ne stiže sve. Imali smo ružnu dojavu
lani kada je netko fotografirao kolege kako stoje
kraj auta i na haubi jedu sendviče uz komentar:
''Evo kako radi Komunalno redarstvo.'' A
istina je da je neki visoki gost išao na
Medvedgrad pa su kolege išle kontrolirati
Zelenu magistralu. U žurbi su stali i na
haubi pojeli sendvič jer nisu stigli kao
ljudi obaviti svoju stanku za ručak.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 11
idemo u
CeKaTe
Od pjesme do istočnjačkih vještina
Prvi dani Trešnjevke
sjever Tijekom održavanja manifestacije
provest će se nekoliko anketa koje će
vijećnicima pomoći u upoznavanju
potreba i interesa građana
Tekst: Maja Mihovilović
Foto: Bruno Konjević
Ove godine Vijeće
gradske četvrti
Trešnjevka sjever,
deset mjesnih odbora
Trešnjevke sjever te Centar
za kulturu Trešnjevka prvi
put organiziraju kulturnu
manifestaciju Dani Trešnjevke sjever.
Program ovogodišnje manifestacije uključuje promenadne koncerte puhačkih orkestara
i pjevačkih zborova, nastupe plesnih skupina,
predstavljanje trešnjevačkih vrtića i škola,
dječje likovne i ekološke radionice, land-art
intervencije, uličnu umjetnost, animatore za
djecu, izložbe, plesne radionice, radionice tai
chija i qigonga, natječaje te upoznavanje i
razgovor s predsjednikom i vijećnicima gradske
četvrti Trešnjevka sjever te s vijećnicima deset
mjesnih odbora Trešnjevke sjever. Većina izvođača lokalni su stanovnici, amateri uključeni u
različite kulturno-umjetničke skupine, zaljubljenici u ples, glazbu te umjetnost i kulturu.
Sva događanja podijeljena su na dva svibanjska i tri lipanjska petka, a održavat će
se u pet trešnjevačkih parkova: 20. svibnja u
Parku Prve hrvatske štedionice, 27. svibnja
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 12
u Parku Stara Trešnjevka, 3. lipnja u Parku
pravednika Ciglenica, 10. lipnja u parku ispred
Doma dr. Ante Starčevića u Voltinom naselju
te 17. lipnja na školskom igralištu, Rudeška
cesta 71. Svakog petka program je podijeljen
na četiri tematske cjeline: ujutro, od 11 do 13
sati, svojim će se plesnim, pjevačkim te dramskim programom predstaviti lokalni vrtići i
škole, od 17 do 18.30 sati održavaju se predstave i radionice za djecu, od 18.30 do 19.30
sati na redu su programi za treću životnu dob,
a u večernjim satima, od 19.30 do 21 sat, .
Prema riječima Ljiljane Perišić, ravnateljice
Centra za kulturu Trešnjevka, cilj je ovakvoga
događanja poticanje građana na druženje te
njihovo međusobno zbližavanje. “Zajedničkim
radom možemo utjecati na osnaživanje društvene povezanosti, nadilaženje dobnih, kulturnih i
drugih razlika. Kulturni programi mogu pomoći
ljudima koji žive jedni pored drugih da se bolje
upoznaju i steknu veće međusobno povjerenje. I
najvažnije, ovi programi i okupljanje oko zajedničkih aktivnosti mogu osnažiti osjećaj solidarnosti,
kao i osjećaj pripadnosti svome kvartu“ – kaže
Perišić.
idemo u CeKaTe
Program
uključuje
promenadne
koncerte
puhačkih
orkestara
i pjevačkih
zborova, nastupe
plesnih skupina,
predstavljanje
trešnjevačkih
vrtića i škola
Većina izvođača lokalni su stanovnici,
amateri uključeni u različite kulturnoumjetničke skupine, zaljubljenici u
ples, glazbu te umjetnost i kulturu
13
Predsjednik Gradske četvrti Trešnjevka
sjever Željko Sladović uručio je Mladenu
Flegaru zahvalnicu za inicijativu da
preuređenjem i održavanjem zelenih
površina uljepšamo našu Gradsku četvrt
Posjetitelji će moći uživati u
koncertima, plesnim točkama i
nastupima folklornih društava
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
idemo u CeKaTe
14
Povezivanje građana i
lokalne samouprave
Osim uživanja u bogatom kulturnom programu, građani će moći razgovarati s vijećnicima
četvrti Trešnjevka sjever te s vijećnicima svih
deset mjesnih odbora Trešnjevke sjever. Naime,
svakog petka građanima su domaćini neki
od deset mjesnih odbora: 20. svibnja mjesni odbori Nikole Tesle i Silvija Strahimira
Kranjčevića, 27. svibnja Antuna Mihanovića
i Stare Trešnjevke, 3. lipnja Ciglenice,
Samoborčeka i Pongračeva, 10. lipnja dr. Ante
Starčevića i Ljubljanice, dok će 17. lipnja
posjetitelje ugostiti mjesni odbor Rudeša.
Također, za održavanja manifestacije provest će se nekoliko anketa koje će vijećnicima
pomoći u upoznavanju potreba i interesa
građana. Istraživanja su, prije svega, usmjerena na očuvanje parkova i zelenih površina,
dječjih i sportskih igrališta te poboljšanje
kvalitete življenja u cijelosti, a građani će
moći predložiti konkretne aktivnosti koje bi
mogle unaprijediti njihov životni standard.
' Građanima želimo dati prostor i mogućnost
za razgovor o svim temama vezanim za pojedini
kvart te cijelu četvrt Trešnjevka sjever. Želimo
čuti prijedloge za aktivnije uključenje lokalne
zajednice u decentralizaciju grada Zagreba jer
smatramo da jačanje ovlasti jedinica lokalne
uprave i samouprave može doprinijeti dobrobiti
građana. Također, vjerujemo kako ovakvim programima možemo doprinijeti ugodnijem i ljepšem životu u našoj četvrti te omogućiti stalnu
komunikaciju građana i lokalne samouprave. Za
poboljšanje života u zajednici najvažnije je sudjelovanje i aktivizam. Stoga pozivamo sve građane
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
da nam se pridruže na ovim danima kakao bismo
zajedno našu Trešnjevku učinili mjestom ugodnog
življenja ” – riječi su predsjednika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka Sjever Željka Sladovića.
Ovakvim i sličnim događanjima organizatori
nastoje upotpuniti kulturnu ponudu Trešnjevke,
povezati građane i lokalnu samoupravu u naselju te oblikovati novu sliku četvrti u očima
ostalih Zagrepčana. Naime, s gotovo 140.000
stanovnika Trešnjevka je danas gradska četvrt
u kojoj se podjednako osjeća obiteljski mir u
parkovima, kao i ubrzani urbani puls na ulicama. Na velikome području koje četvrt zauzima
građani mogu uživati u rekreaciji, kulturnoumjetničkim događanjima i aktivnostima, gurmanskim specijalitetima, kupnji, noćnom životu,
kao i mnogim drugim uslugama koje zadovoljavaju zahtjeve građana. Dani Trešnjevke
sjever jedan su od načina pozitivne promocije
četvrti, namijenjene prije svega Trešnjevčanima,
ali i stanovnicima ostalih zagrebačkih četvrti, gostima i posjetiteljima manifestacije.
zajednički
dani, pomozite nam da
prerastu u tradiciju'',
' To su vaši i naši
poziva Sladović.
idemo u CeKaTe
SCENACENTARA
ISTRAŽIVANJE:
ZA KULTURU
Autori istraživanja:
Ljiljana Perišić, prof. sociologije
Ivan Hromatko, doktorand sociologije
Veselko Leutar, dipl. sociolog
U
Zagrebu djeluje 13 centara za kulturu, a
ovim istraživanjem htjeli smo vidjeti čine
li oni prepoznatljivu kulturnu scenu i kolika je
njihova važnost na zagrebačkoj kulturnoj karti.
U nizu europskih zemalja postoje ustanove
sličnog tipa različitog naziva: centri za kulturu
(i obrazovanje), narodna sveučilišta, komunalni
kulturni centri, domovi kulture… Prve ustanove
ovoga tipa osnivaju se u 19. st. u srednjoeuropskim zemljama, a danas ih nalazimo diljem svijeta. I njihov se cilj tijekom godina mijenja. Prvih
godina imali su ponajviše prosvjetiteljsku ulogu,
potom obrazovnu, a u novije vrijeme njihovi su
glavni ciljevi: mobilizacija kreativnih sposobnosti pojedinaca, ponovno stjecanje estetike,
pomoć za svladavanje životnih problema pojedinaca i prevladavanje društvene izolacije. No,
nameće se pitanje: u kojoj mjeri centri mogu
udovoljiti ovako visoko postavljenim ciljevima?
Što su kulturne scene
U svim velikim gradovima postoje kulturne scene jer bi se inače pojedinac izgubio u moru ponude. Scena je izraz potrebe pojedinca za jednoznačnošću, uporištima i kognitivnoj sigurnosti
u nepreglednoj situaciji te publici služi kao
smjerokaz u nepreglednoj i kompleksnoj stvarnosti. One su obrasci estetike svakodnevnice.
Centri svoju ulogu mogu ispuniti tek kada
tvore zasebnu, stalnu scenu koja ima svoj
prepoznatljiv program i stalnu publiku. Scena
je zapravo mreža publika koja nastaje iz tri
vrste sličnosti: parcijalnog identiteta osoba,
mjesta i sadržaja. Odnosno, kulturna je sceglas trešnjevke | proljeće / ljeto
Među centrima
za koje su
ispitanici
najviše čuli
prednjači
Centar za
kulturu
Trešnjevka
na svaka ona koja ima svoju stalnu publiku,
stalna mjesta okupljanja i tipične kulturne
programe. Centri se mogu bolje pozicionirati
na zagrebačkoj kulturnoj karti ako čine zajedničku, prepoznatljivu kulturnu scenu. To ne
znači fizičko ujedinjavanje, nego suradnju i
razmjenu projekata, znanja, publike i kulturnih
programa. Drugim riječima, ako bi u Zagrebu
djelovalo 13 centara koji postoje jedni pokraj
drugih, njihov bi utjecaj bio relativno manje
važan. Međutim, ako ih promatramo kao jednu kulturnu scenu, tada se njihov društveni i
kulturni potencijal može ostvariti u punini.
15
idemo u CeKaTe
Indikatori scene i njene publike
16
U današnjim velegradovima nalazimo scene elitne kulture, nove kulture, kulture mladih i mnoge
druge. No, može li se govoriti o jasno određenoj
kulturnoj sceni centara za kulturu, koji imaju
stalnu publiku, tipične i prepoznatljive programe? Kako bi odgovorili na ta pitanja, u samom se
istraživanju ispitalo: 1) tvore li posjetitelji zasebnu
publiku, 2) kakva je sociodemografska struktura posjetitelja te 3) međusobna umreženost.
U istraživanju su korišteni indikatori scene te
indikatori publike, kako ih je postavio njemački
sociolog G. Schulze. Kao indikatori scene postavila
su se pitanja njene obuhvatnosti, koherentnosti,
dominantnog afiniteta, njenog dosega, atmosfere i
selektivnosti. Kao indikatori publike uzeli su se u
obzir njezina jasnoća, intenzitet kontakta i umrežavanje publike, njezina homogenost te važnost
njezinih specifičnih obilježja. Dimenzija percepcije
publike posebno je važna jer se centri nalaze na
svojevrsnom ' tržištu dokolice'', na kojem pojedinci i grupe sudjeluju dobrovoljno i ako su osobno
zainteresirani za sudjelovanje. Prema tome, ako
među posjetiteljima centara postoji percepcija o
posebnosti centara i ako su posjetitelji dobro međusobno umreženi i tvore konkretnu publiku - možemo
govoriti o postojanju scene centara. Istraživanje
je provedeno metodom ankete na uzorku od 500
ispitanika. Ispitanici su isključivo posjetitelji
centara. Svi centri zastupljeni su prema njihovu
udjelu u populaciji Zagreba. Time se postigla
mogućnost generalizacije s uzorka na populaciju.
Indikatori scene
Prvi indikator scene – obuhvatnost - pokazuje da
veliki broj ispitanika posjećuje više centara a ne
samo ' susjedski''. Također, polovina ispitanika čula
je za jedan do tri centra, a čak tri četvrtine ispitanika čulo je za četiri centra. Oglašavanje centara
posjetitelji vide bipolarno: jedan trećina smatra
da su loše oglašeni, druga trećina da su oglašeni
dobro. Među centrima za koje su ispitanici najviše
čuli prednjači Centar za kulturu Trešnjevka. Što se
tiče indikatora koherentnosti scene, scena centara
ima stalnu publiku koja posjećuje programe na
tjednoj bazi ili češće. Pokazuje se faktor ' susjedskih
odnosa'', tj. odlazak u najbliži centar. Ipak, postoje
posjetitelji koji fluktuiraju između pojedinih centara.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Prema indikatoru afiniteta, posjetitelji preferiraju
kazalište, izložbe i edukacijske programe, a najmanje vole ekološke. Očekivano, oni koji odlaze
samo u jedan centar, čine to zbog njegove blizine,
dok oni koji odlaze u više centara jednoglasno
traže raznolikost programa. Čak 42 posto ispitanika smatra programe centara zanimljivijima od
sličnih u drugim ustanovama. Prema indikatoru
dosega scene, centri imaju doseg na području
cijeloga grada jer su u njima zatečeni ispitanici
iz svih četvrti. Što se tiče atmosfere, posjetitelji
se u centrima osjećaju vrlo ugodno - to su mjesta
na kojima susreću prijatelje i poznanike te na
koja odlaze s obitelji - a njihovo se zadovoljstvo
ogleda i u prosječnoj ocjeni od 4,06. Indikator selektivnosti pokazuje da među onima koji u centre
odlaze na tjednoj razini dominiraju mlađe osobe.
Indikatori publike
Među indikatorima publike prvi je onaj koji se tiče
njezine jasnoće, pokazuje da je publika lokalna
koja se nalazi na određenom mjestu i u određeno
vrijeme, da dolazi iz svih gradskih četvrti te ima
mogućnost društvenog djelovanja (za razliku od
individualizirane koja nema mogućnost društvenog
djelovanja). Ta je publika visokoobrazovana i njezin
je utjecaj pretežito lokalan iako postoji osjetan
stupanj fluktuacije publike pojedinih centara. Što se
tiče indikatora umreženosti i intenziteta kontakta,
on je možda i najvažniji. Pokazuje se da čak dvije
trećine posjetitelja prosljeđuje informacije svojim
prijateljima, obično usmenim putem, te su napredni
u korištenju tehnološki potpomognute komunikacije.
Mnogi susreću u centrima prijatelje, često razvijaju
prijateljstva, a mnogi dolaze s obitelji. Postoji visoki
intenzitet kontakta i umreženosti koja se održava
kroz dvosmjernu i neformalnu, usmenu komunikaciju. Centri su očito mjesta druženja i nalaženja s
prijateljima, uz ulogu prostora kulturnih i umjetničkih programa. Također, možemo zaključiti da
centre najčešće posjećuju visokoobrazovane osobe.
Iz svega iznesenog, možemo reći da niz elemenata scene centara postoji, da imaju stalnu i
umreženu publiku. Osvještavanjem ovog stanja
centri i njihovi programi mogu ne samo ''profitirati'' od umrežavanja, nego i Zagrebu i i stanovnicima ponuditi novi kulturni, društveni i umjetnički
sadržaj.
Najave događanja u
CeKaTeu
COOL SCHOOL
Mala afrička kolonija
Besplatne radionice za djecu i mlade
organiziramo za ljetnih praznika, od 27.
lipnja do 9. srpnja. U Domu kulture Prečko
organiziramo tri kreativne radionice za
djecu i mlade pod zajedničkim znakom tople
Afrike. Polaznici mogu naučiti svirati afričke
bubnjeve djembe i dun–dun, plesati afrički
ples i zabaviti se na Happy Hour radionicama.
ISTOČNO OD SUNCA,
ZAPADNO OD MJESECA
Etnoglazbena radionica
U povodu Ivanja, CeKaTe
organizira radionicu koja će se
održati 11. lipnja s početkom u 10
sati. U sklopu radionice djeca će
uz pomoć voditeljica Lidije Bajuk
i Marije Mlinar i instrumenata
gitare i harfe, inspirirana
autorskom bajkom učiti o
tradicijskim običajima i glazbi.
COOL SCHOOL
Radionice za ljetne praznike
Centar za kulturu Trešnjevka
i ove godine nastavlja sa
svakodnevnom kreativnom
zabavom. Odaberi cool praznike,
dođi na neku od radionica...
ili još bolje dođi na sve!
17
Točka na i – glumačka radionica
maski; izmisli svoj lik, izradi
masku, odigraj predstavu
DIGI STORY
Radionica digitalnog pripovijedanja
Čarobni prsti – radionica
šivanja; sašij torbu, oslikaj je i
ponosno nosi vlastitu kreaciju
Skočislike – radionica izrade
pop up slika; nauči kako
izraditi trodimenzionalne
sličice iz papira
Flower Power – radionica izrade
cvijeća iz krep papira; narcisa,
ruža, anemona...nauči kako
izraditi cvijet “baš kao pravi!“
Lebdeće barke – radionica
izrade mobila; ukrasi svoju
sobu ili balkon lebdećom
barkom iz žice i papira
Vodozemci – lutkarska
radionica; krokodili i žabe glavni
su likovi ove lutkarske igre.
Izradi lutke i zaigraj u predstavi.
Radionice su organizirane
od 27. lipnja do 22. srpnja.
UOKVIRITE SVOJE IDEJE
Edukacijski seminar
Zašto ova radionica? Okupili ste
članstvo i aktivno radite u svojoj
udruzi ili KUD-u. Imate dobre
ideje, no ne znate kako ih uobličiti
u dobar projekt koji bi zaintrigirao
potencijalne donatore. Kako se
snaći u šumi informacija? Koji
su sve EU-programi (ne)izravno
relevantni za organizacije i pojedince
koji djeluju u sektoru kulture? Kako
svoje projekte osmisliti i prijave
za financijske potpore napisati
na “konkurentniji“ način? Kako
učinkovito pronaći partnerske
organizacije iz drugih sektora
saznajete na ovom edukacijskom
seminaru. Edukacija se održava 9. i 10.
lipnja, a voditelj je Nenad Vakanjac.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Radionica digitalnog pripovijedanja
poučava kako kroz praktičnu uporabu novih
digitalnih oruđa ispričati kratku filmsku
priču. Svaki polaznik okušat će se u vizualnom
pripovijedanju te napraviti kratki film/spot
u trajanju do osam minuta. Radionicu ćemo
započeti radom na pričama. Nije potrebno
prethodno poznavanje tehnologija kojima ćemo
se služiti u radu – tijekom rada u radionici to
ćemo zajednički naučiti.Radionica se održava
od 27. lipnja do 3. srpnja u Centru za kulturu
Trešnjevka i besplatna je za sve polaznike.
TREPS FESTIVAL PLESA
Susret plesnih grupa
Na Treps festivalu plesa u Domu kulture
Prečko 28. i 29. svibnja predstavit će se izbor
najboljih plesnih točaka Osmog susreta plesnih
grupa koje je odabralo stručno povjerenstvo od
ukupno 207 izvedenih plesnih točaka. Stručna
će komisija dodijeliti nagrade za najuspješniji
plesni nastup u svim plesnim kategorijama.
Festival se održava po sljedećem rasporedu:
28.5. u 19 sati urbani plesni izrazi &
show, jazz dance, step, dr. plesovi
29.5. u 19 sati suvremeni i klasični
plesni izrazi
Retrovizor
CRNO-BIJELO I ŠARENO FEDORA KRITOVCA
IZLOŽBA, GALERIJA MODULOR
OŽUJAK
UPSET – TEATAR I STIGME
Autor i voditelj projekta: Ivan Hromatko,
doktorand sociologije
TRAVAN J – SVIBAN J
Mlade suradnice nedavno preminulog dugogodišnjeg suradnika CeKaTe-a Fedora Kritovca, Ivana Meštrov, Tonka
Maleković, Nives Sertić, Nika Pavlinc na zanimljiv način
postavile su njegove zagrebačke fotografije U Galeriju
Modulor.
Interdisciplinarni projekt započeo je znanstvenim istraživanjem, nastavljen je s tri dramske radionice i tri javna performansa posvećena jednoj
od stigmi: fizičkim, karakternim i plemenskim.
MEĐUNARODNI DAN PLESA
2 9 .4 . , G a l e r i j a M o d u l or
Ovaj važan datum svečano je obilježen otvorenjem izložbe fotografija iz baletnih predstava
izvedenih u HNK-u Zagreb u koreografiji Dinka
Bogdanića i gostujućih koreografa iz razdoblja
2002. – 2006. godine.
MODA MODA
MULTIKULTURALIZAM
Voditelj: prof. dr. sc.
Saša Božić
SIJEČANJ
– SVI BANJ
Interdisciplinarni
projekt propitivanja
fenomena mode namijenjen mladima
realizirao se tribinama, predavanjima i
radionicama te modnim događanjima.
Na završnoj tribini
dr. sc. Žarko Paić
održao je predavanje pod nazivom
“Vizualni identitet i
suvremena moda“
OŽUJAK – T R AVA NJ
Projekt je putem
tribina, seminara i
radionica predstavio
multikulturalne ideje,
politike i prakse u
svijetu te raspravio
mogućnosti razvoja i
primjene multikulturalističkih modela u
Hrvatskoj
KLUB MELISA
1.2 .-10 .6 .2 0 11., Dom
k u lt u r e P r e č ko,
P r e č ko 2 a
U veljači i ožujku započeo je novi novi ciklus
radionica za treću životnu dob u sklopu Kluba
Melisa. Polaznici sudjeluju u nizu kreativnih
radionica i obrazovnih
tečajeva.
RADIONICE ZA VRIJEME
PROLJETNIH PRAZNIKA
T R AVA NJ
Za naše osnovnoškolce na
USKRSNE RADIONICE praznicima pripremili smo
Voditelj: tradicijski umjetnik Josip Cugovčan radionice na kojima su naučili
T R AVA NJ heklati i šivati šivaćim stroCvjetne nedjelje rezervirane su za radionicu jem te vještine žongliranja i
tradicionalnog oslikavanja pisanica karakteri- pantomime.
stičnog za podravski kraj.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 18
trešnjevačka posla
trešnjevačka
posla
ROĐENDAN U GRABI
nkTrešnjevka
85
ljeta im je tek
Uz brojne uspone i padove “zeleni” s Trešnjevke stigli su do 85. rođendana
koji će tijekom godine obilježiti nizom utakmica, turnira i akcija. Sve to, nadaju
se, bit će uvod za novi uzlet kluba koji je nekad bio prvoligaš i igrao u Europi
K
Veterani
Trešnjevke
prvi puta
neslužbeni prvaci
Jugoslavije
1971. godine
Tekst: Vedran Brkulj
Foto: Bruno Konjević, arhiva NK Trešnjevka
ad netko napuni 85 godina,
manje je aktivan. U slučaju
Nogometnoga kluba Trešnjevka,
međutim, to se uopće ne bi moglo reći.
“Živahni starčić” pregrmio je dva rata,
opstao u četiri države (smiješi mu se i
Europska unija), prošao put od vrha do
dna i još je uvijek čvrsto na nogama. Za
razliku od Dinama, oko čijeg se rođendana kroničari, povjesničari i puk nikako ne
mogu složiti, nk Trešnjevka nema problema s brojem svjećica na torti. Neupitno je
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
da je osnovan u proljeće 1926., ali točan
datum nije zabilježen. Kada je klub, tada
hšk Panonija, osnovan, u Zagrebu je živjelo 120.000 stanovnika i aktivno djelovao 31 nogometni klub što samo pokazuje
kakav je interes tada vladao za najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Kako su
stanovnici Trešnjevke željeli da se klub
zove po četvrti u kojoj igraju, na konstituirajućoj skupštini kluba 16. svibnja 1929.
hšk Panonija postaje hšk Trešnjevka i
to će ime, uz manje ispravke i dodatke,
19
trešnjevačka posla
20
zadržati do danas. Iako mnogi misle da je stadion oduvijek bio u Grabi, iza dvorane Kutija
šibica, almanasi i knjige o nogometu otkivaju
da se prvi teren nalazio na prostoru koji danas
omeđuju Crikvenička i Trsatska ulica. Čast
da postane prvi predsjednik kluba pripala je
Adolfu Schlesingeru, za potpredsjednika imenovan je Krunoslav Poljak, čije je ime ostalo
upisano zlatnim slovima jer je u klubu radio
punih pet desetljeća, tajnici su bili Ivan Bezjak
i Vjekoslav Spačil. Prvu momčad činili su:
Jagić, Šimunec, Čižmek, Tomašić, Lovreković,
Margetić, Milić, Eršov, Cerčić i Milenković.
Iako osnovan 1926., nk Trešnjevka u službenim će se natjecanjima pojaviti tek četiri
godine poslije, i to kao član četvrtog razreda
zagrebačke lige. Te godine prvak je Policijski,
a Trešnjevka zauzima treću poziciju. Česte
promjene sustava, ali i dobra igra “zelenih”,
momčad dovode 1931. do trećeg razreda, da
bi se sljedeće godine našli u drugom i za 10.
obljetnicu kluba u prvom B razredu. Sezonu
1936./1937. Trešnjevčani zaključuju na šestom
mjestu sa 17 bodova. Proslava prvog dvoznamenkastog rođendana održana je u jesen
1936. godine. Klub tada i sljedećih 10 godina
vodi agilni predsjednik Strižić, a pod njegovom će se palicom u kolovozu 1940., kada
je malo komu bilo stalo do nogometa. Ratni
vihor nije zaobišao ni članove Trešnjevke pa
su u borbi za bolje sutra mnogi izgubili život.
Komunistički režim ukida sve klubove koji su
djelovali za vrijeme NDH, neki se gase sami
od sebe, neki se pak spajaju, ali Trešnjevka
preživljava i to turbulentno razdoblje pa se
1948. klub ponovno aktivira. Predsjednikom
postaje Josip Pavlin. Igračku jezgru u tom
razdoblju činili su isključivo mladići odrasli
na Trešnjevci iz tzv. gradskih i istarskih kuća
na Selskoj cesti. Potkraj siječnja 1950. klub
službeno postaje nk Trešnjevka, a na rukovodeće mjesto sjeda predsjednik Grga Starčević
koji na njemu ostaje do 1962., kada umire
za vrijeme utakmice. Za Starčevićeva upravljanja Klub Trešnjevka iz sezone u sezonu ide
stubu više da bi 1958. godine stigao u tek
osnovanu Drugu ligu. Kao svojevrsna nagrada
godinu poslije na teren u Grabi stiže travnati
teren. Na dobro utabanim Starčevićevim temeljima nastavlja Ivan Bačun, tadašnji direktor
Zagrebačkog velesajma, i za njegova mandata
“zeleni” će ispisati najsjajnije stranice svoje
povijesti. U sezoni 1963./1964. Trešnjevka
ulazi u Prvu saveznu ligu i u njoj će se zadržati
do 1966. godine. Ulazak u elitno natjecanje izborili su: Ladović, Božović, Rukavina,
Veteranski ponos
U Grabi su posebno ponosni na svoje veterane. Otkad je Liga veterana osnovana 1971.,
Trešnjevka je zahvaljujući sportskom zanesenjaku i svojevrsnom klupskom bibliografu
Stjepanu Diguli dobila i svoju veteransku momčad koja je osvojila tri naslova bivše države
i osam naslova prvaka Zagreba. Dres veterana nosili su, između ostalih, Bernard Bajdo
Vukas, Ito Pavlica i Martin Novoselac. Najviše utakmica za veterane odigrao je Vlado
Marković (289), a prvi je strijelac Pavlica (218).
je u dijelu Europe već buktio rat, Trešnjevka
fuzirati sa Skakavcima iz istočnog dijela grada, preciznije, sa Zavrtnice. Razlozi za fuziju
bili su financijske prirode. ŠK Trešnjevački
skakavci opstaju tek jednu sezonu, nakon čega
se Skakavci gase, ali bilo je to vrijeme kada
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Popović, Bradač, Željko i Miha Kovač, Brnčić,
Petrić, Jovičić, Radonjić, Štamfelj, Vučkov, Bilić,
Nežmah, Gračanin i Jukić. Iako je plasman u
prvoligaškim sezonama uvijek bio u donjem
dijelu ljestvice, od malog-velikog kluba strahovali su i navijači klubova iz tzv. velike četvorke
trešnjevačka posla
(Hajduk, Dinamo, Partizan, Crvena zvezda).
Svjedoči o tome i jedna anegdota. Naime,
Dražan Jerković, jedan od najboljih hrvatskih
igrača, služio je vojsku u Karlovcu. Priča kaže
da ga je jednog vikenda kad je beogradski
klub Partizan gostovao u Grabi, na utakmicu
poveo nadređeni mu zastavnik Jugoslavenske
narodne armije (jna), inače strastveni navijač
“crno-belih”. Zastavnik je Jerkoviću obećao
da će ako pobijedi Partizan, sa služenja
vojnog roka otići mjesec ranije. Draža je u to
vrijeme uživao veliku popularnost u Zagrebu
povratka u Četvrtu ligu, u kojoj se klub natječe i danas, došlo je u sezoni 2007./2008.
Vođenje kluba u studenome prošle godine
preuzeo je Robert Brus koji je, kao i mnogi
prije njega, prve nogometne korake imao baš
u Grabi. Sportski je direktor klupska legenda
Drago Tkalec, tajnik Darko Bušljeta, tehnički tajnik Dejan Majsec. Prvu momčad vodi
Tomislav Čaleta, a u klubu ponosno ističu
mlađe dobne kategorije i budućnost kluba.
Naime, čitav pomladak, izuzev kadeta, igra
u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi i samo se
Jukić za sva vremena
Prema nišljenju mnogih, najbolji igrač Trešnjevke bio je veznjak plemenitoga kova Hrvoje Jukić.
Dugogodišnji pratitelji i aktivni sudionici događaja u Grabi ističu kako najbolje od najboljeg treba
tražiti baš u godinama kad je Jukić igrao. Riječ je o razdoblju kada su na Trešnjevci gostovali
prvoligaši pa će tako mnogi u najbolje uvrstiti i braću Danijela i Josipa Ladovića, Šampfelja...
i na tribinama je izazvao priličan šok kada
je zajedno sa zastavnikom skočio u zrak kad
je Partizan zabio gol. Je li Jerković ranije
otišao iz vojske, nije poznato, ali se zato zna
da je u sezoni 1963./1964. Trešnjevka igrala
i u Europi. U Kupu velesajamskih gradova
(prethodniku Kupa uefa-e, a danas je to
Europska liga), koji će nekoliko godina poslije osvojiti Dinamo, Trešnjevka je odigrala
jedno kolo. Bolji u dva susreta (2:1, 2:0) bio
je portugalski Belenenses. Već navedne
1966. klub pada u Drugu ligu u kojoj će se
zadržati sve do 1973. godine. Odlazak u niži
rang natjecanja označio je i razlaz momčadi.
Branko Gračanin, Marjan Brnčić i Hrvoje
Jukić otišli su u Dinamo i s njim osvojili Kup
velesajamskih gradova 1967., a Mihael Kovač,
Ivan Pavlica i Pavo Garov sreću su potražili
u Zagrebu. Jedini inozemni transfer ostvario
je Ante Vučkov koji je završio u minhenskom
klubu Bayernu. Pred njim je bila velika karijera, ali je zbog teške ozlijede za Bavarce
odigrao tek dva susreta. Unatoč tomu što su
razdoblje od 1967. do 1973. proveli u Drugoj
ligi, Trešnjevčani i danas s ponosom ističu
kako su čitavi igrački pogon iz tog doba činili studenti i ljudi s diplomom u džepu. Od
sredine sedamdesetih klub tone u sve niže
rangove natjecanja, a prigoda za povratak u
tadašnju Međurepubličku ligu ukazala se
1989. godine. Na žalost Trešnjevčana, Junak
iz Sinja bio je nepremostiva prepreka. Od
samostalnosti Hrvatske nk Trešnjevka igra
u Drugoj, pa Trećoj, da bi 1998. završila
u Četvrtoj, a potom i u Zagrebačkoj ligi. Do
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
kadeti natječu u Drugoj. Najveći je problem,
uz mali proračun koji iznosi milijun kuna,
nedostatak odgovarajućeg pomoćnog terena,
jer 228 djece i 25 seniora svakodnevno trenira na glavnom i jednom malom pomoćnom
travnjaku. Kako i dolikuje, u godini u kojoj
slave rođendan Trešnjevčani će imati brojne
prijateljske i svečarske utakmice, turnire i
akcije kojima će obilježiti skoro devet desetljeća postojanja. Nadaju se da će uz pomoć
Grada obnoviti zapadnu tribinu, u suradnji s
grafiterima betonska ograda više ne bi trebala biti siva, a kulminacija proslave trebala bi
biti u prosincu kada će se podijeliti priznanja
zaslužnima i puhnuti u tortu s 85 svijeća.
Današnja momčad
nk Trešnjevka
21
ulicama kružim
Nives Opačić:
I ulica po krvniku i ulica
po žrtvi - istodobno
Naš uglavnom neupućen narod brzo je
s ulica i trgova smaknuo sve partizane,
pa je i Vladimir Gortan bio u opasnosti,
jer ga ljudi svrstavaju u to kolo
U
22
prosincu 2010. boravila sam u pa je prilikom bijega uhvaćen i sproveden
Puli na Sajmu knjiga. Bila sam u Rim te hitno vraćen u Pulu, gdje je
smještena u hotelu Pula, izvan na ekspresnom suđenju (od 14. do 16.
središta grada, u zoni šetnji uz more i listopada 1929.) osuđen s još šestoricom
kupanja. Jednoga jutra protegnula sam na smrt. Papinski nuncij u Beogradu
noge i put me doveo do skromnoga spo- interveniraoje kod pape Pija XI. da ovaj
men-obilježja. U toj uvali, gdje se danas dalje intervenira kod Mussolinija da se
bezbrižno praćakaju kupači domaći i strani, samo jedan član primjerno kazni, a ostali
17. listopada 1929. strijeljan je 25-godišnji blaže. Izbor je - zvuči tako poznato! poljodjelac iz Berma, Vladimir Gortan. Bio pao na onoga koji uopće za incident
je član tajne antifašističke organizacije nije bio kriv, no tražila se glava i krv
Slovenaca i Hrvata za obranu od fašistič- kao zastrašujuća opomena drugima.
kog odnarođivanja TIGR (Trst, Istra, Gorica, Vladimir Gortan strijeljan je po hitnom
Rijeka), koja je osnovana 1924. u Trstu, a postupku već dan nakon “suđenja”, 17.
od 1928./29. djeluje i u Istri. Gortan je listopada 1929., u toj mirnoj uvali tik uz
bio član od samoga početka. Uz pomoć more, bez mogućnosti žalbe na presudu.
sa strane (Kraljevina Jugoslavija) TIGR
U Zagrebu, u našoj četvrti istarskih
je poduzimao akcije protiv Talijana u Istri, ulica, Gortan je dobio “svoju” ulicu vrlo
no kad su se odnosi dviju država pobolj- brzo (još vlada Kraljevina Jugoslavija,
šali, Jugoslavija je raspustila emigrantska koja je mlade Istrane i poticala na otpor!).
društva, a smrću Vladimira Gortana TIGR Uvidom u Zapisnike o skupštinama
zastupstva slobodnog i kraljevskog
je uskoro prestao djelovati.
Premda u mnogim izvorima piše glavnog grada Zagreba, to se dogodilo
da je Gortan sudjelovao u pucnjavi na već 1931. godine. To je prvo i dosad
povorku seljaka koji su išli na birališta za jedino ime te ulice, koja se pruža u
talijansku vlast, pri čemu je jedan seljak smjeru sjever - jug od Labinske ulice
ubijen (od zalutaloga metka), Gortan (u kojoj je zgrada negdašnje Name na
uopće nije bio na mjestu događaja, ali je Remizi) do Baštijanove ulice, na koju
kao antifašist htio pobjeći u Jugoslaviju, je okomita. Naš uglavnom neupućen
narod brzo je s ulica i trgova smaknuo
sve partizane, pa je i Vladimir Gortan
bio u opasnosti, jer ga ljudi svrstavaju
u to kolo. “Partizanština” je po njemu
pala tek zbog partizanskih brigada koje
su nosile njegovo ime, no sam Gortan
nije ni stigao postati partizan jer je
ubijen još 1929. godine. Neznalice može
zavesti i vrijeme kad su se tvornicama i
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
ulicama kružim
poduzećima nadijevala imena narodnih zaslužuje ulicu u Zagrebu. No zar baš
heroja iz Drugoga svjetskog rata, pa je takvim postupkom? No mi smo takav
Gortanovim imenom prozvana jedna svijet. I kad pokojnici pripadaju istom
građevinska tvrtka, koja se i danas tako svjetonazoru, kasnijim su naraštajima
zove. Tako su nam i “Kraš” i “Končar” za vlastite dnevnopolitičke obračune
suvremenici, ali bez “herojskih” atributa, jedni heroji, a drugi otpadnici. Mentalitet
čak i bez imena nositelja tih prezimena. klimavaca bez čvrsta stava upravo silne
U vremenu u kojem živimo jasno mi promjene imena ove ulice što vodi od
je da su Radu gurnuli u što zabačeniji Zrinjevca do Hrvatskoga narodnog
zapećak, no ni Josip nije prošao ništa kazališta najzornije pokazuju.
bolje. Kako je napisao Gustav Krklec:
“Borio se, borio / I u keks se pretvorio /
Heroj naš / Josip Kraš”.
Našli smo ime ulice po žrtvi Vladimiru Gortanu. A gdje je ulica
nazvana po krvniku? Da dođemo do
nje, moramo napustiti Trešnjevku i
uputiti se u samo srce grada. Te ulice
nema već dugo, no pomnim kopanjem
po planovima grada Zagreba otkrit ćemo
i nju. Danas za nju vrlo rijetki znaju, pa
su je mirne duše preskočili i autori knjige
Zagrebačke ulice (Naklada Zadro, 1994.).
A Benito Amilcare Andrea Mussolini (1883.
- 1845.) dobiva “svoju” ulicu u Zagrebu
1940. godine. Ta je ulica često mijenjala
ime: 1878. prozvana je Kukovićeva
ulica (po vlastelinu Mirku Kukoviću:
stari Zagrepčani i danas zovu veliku
stambenu zgradu koja obaseže dijelove
Hebrangove, Preradovićeve, Kovačićeve
i Gajeve ulice Kukovićeva kuća). Na
početku 20. stoljeća slijedi nova promjena
- Domobranska, pa Marulićeva, potom
1927. Kraljice Marije (Karađorđević) Zagrepčani su je u šali zvali Krmarija,
jer je tako pisalo (Kr. Marije) - a ne kako
navedena knjiga piše Kraljice Jelene, no
već 1928. opet se vraća Kukovićevo ime.
U spomenutoj knjizi nema podatka kako
se ulica zvala između 1928. i 1946. godine,
kada se naziva Braće Kavurića. Upravo
u toj “rupi” smjestila se i Mussolinijeva
ulica, pa su tako npr. 1940. godine u
gradu Zagrebu “svoje” ulice imali
i žrtva (Gortan) i krvnik (Mussolini).
Ova ulica kao da je predodređena za
pokazivanje političkih “mišića”. Braća
Kavurići, komunisti, “vukli” su “svoju”
ulicu od 1945. do 1990. godine, kada
joj se ime mijenja u Hebrangova ulica. To je prvo i dosad jedino ime te ulice, koja se pruža u smjeru
Jedne komuniste (Kavuriće) zamijenili sjever - jug od Labinske ulice (u kojoj je zgrada negdašnje
su drugim (Andrijom Hebrangom). Name na Remizi) do Baštijanove ulice, na koju je okomita
Ne kažem da Andrija Hebrang ne
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 23
trešnjevačka posla
PROJEKT “MUZEJ KVARTA”
Oživljenim sjećanjima
Trešnjevčana
do kvalitetnija
življenja u kvartu
Tekst i foto: Vanja Radovanović
24
Nije riječ o muzeju u klasičnome smislu
riječi, nego o “virtualnim mobilnim
jedinicama”, skupu izložbi, tribina,
performansa, instalacija, vođenih šetnji,
web-izvora, događanjima svih vrsta koje
objedinjuje zajednički cilj: upoznavanje
lokalnog stanovništva s poviješću,
sadašnjošću pa i budućnošću njihova kvarta
Poredane
kućice u
naselju Prve
hrvatske
štedionice
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
trešnjevačka posla
Sudar vlaka "Srebrna strijela"
s autobusom na Zagorskoj ulici
Ostaci tračnica u Klanječkoj ulici
K
ada pomislite na muzeje, sjetite li se donosi izložbe i programe vezane uza
odmah veličanstvenih građevina, sku- svoj kvart. U Hrvatskoj je situacija nešto
pocjenih zbirki i svjetski poznatih autora, drukčija. Istina, tu i tamo postoje lokalni
mjesta koja ćete vidjeti možda tek jednom u muzeji i zavičajne zbirke, no oni se uglavnom
životu, s izlošcima o kojima se pišu knjige i o bave daljom poviješću i širim područjima
od samo jednoga kvarta. No, i na tome je
kojima se uči u školi?
području došlo do promjena. Udruga
Usitinu, postoje brojni svjetski poznati
mladih muzeologa i povjesničara umjetnosti
muzeji čiji se posjetitelji godišnje broje u
“Kontraakcija” dosad je već pokrenula čak tri
milijunima i čija se vrijednost izložaka piše s
muzeja, i to u novozagrebačkim kvartovima
brojem nula od kojih se vrti u glavi. Postoje,
Središću, Travnom i Zapruđu, a ove je godine
međutim, i muzeji koji vam se mogu nalaziti
iza ugla, pokraj vaše kvartovske knjižnice, iza počela i projekt “Muzej kvarta Trešnjevke”.
Važno je istaknuti da to nisu muzeji u
tržnice ili na putu do omiljene samoposluge,
klasičnome smislu riječi, sa svojom zgradom,
i u kojima možete saznati štošta nova i
blagajnikom i čistačicama, ulaznicama i
zanimljiva o kvartu u kojemu živite, možda
stalnim postavom. To su “virtualne mobilne
baš o vašoj ulici. Upravo to bi bio najbolji opis
jedinice”, skup izložbi, tribina, performansa,
muzeja kvarta, mjesta koje se nalazi u vašoj
instalacija, vođenih šetnji, web-izvora,
blizini i svojim izlošcima govori o mjestima
događanja svih vrsta koje objedinjuje
koja su oko vas, koja su važna baš vama.
zajednički cilj: upoznavanje lokalnog
U nekim zemljama takve ustanove postoje
stanovništva s poviješću, sadašnjošću pa
već desetljećima i pod mjerodavnošću su
i budućnošću njihova kvarta te poticanje
lokalnih vlasti. Pogledajte, recimo, na
na aktivno sudjelovanje u oblikovanju
internetu popis kvartovskih muzeja
života u vlastitoj životnoj okolici.
(Bezirksmuseum) u Beču gdje svaki od 23
Kao što je već spomenuto, muzej kvarta
gradska okruga (Bezirk) ima svoj muzej u
Trešnjevke muzej je u nastajanju. Tek su
kojima je ulaz besplatan i koji rjeđe ili češće
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
25
trešnjevačka posla
definirane prve akcije, okupljaju se zainteresirani
za sudjelovanje, traže se prostori, voditelji, ideje
za akcije pa je pravi trenutak da se i vi pridružite
ekipi ako vas zanima ovakav tip aktivnosti!
Trešnjevka je u posljednjih 160 godina doživjela
brojne izmjene ritma i sadržaja. Kao početak tog
dinamičnog razvoja mogli bismo uzeti gradnju
Južne željeznice 1856. koja od tada na sjeveru i istoku
omeđuje Trešnjevku. Zbog dolaska željeznice na
tadašnje gotovo pusto poljoprivredno područje
počinju se graditi prvi industrijski pogoni i skladišta
(od Bubare preko Gradskog vodovoda i “munjare”).
Njih slijede valovi neplanirane gradnje radničkih
naselja s planiranom gradnjom stanova za socijalno
ugrožene, nešto poslije i onih za srednji stalež.
Bila je tu i faza osnivanja zagrebačkog sportskorekreativnog središta (koncentrirana oko plivališta u
Daničićevoj i Doma sportova) pa faza nekontrolirane
urbanizacije u devedesetima. Sva ta zbivanja ostavila
su svoj trag na Trešnjevci, a mnogi od njih vidljivi su
i danas. Ova je akcija možda i prvi sustavni pokušaj
zabilježavanja što više tih tragova, i onih materijalnih
i onih koji postoje samo u sjećanjima stanovnika.
26
Jedna od starih željezničarskih
zgrada u Magazinskoj ulici
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Ispričajte svoju priču o naselju
Program prve faze projekta
“Muzej kvarta” možete vidjeti na
internetskoj adresi http://www.
cekate.hr/galerija-modulor/9aktualno/827-predstavljanjeprojekta-muzej-kvarta-trenjevka-si.
html, a sljedeće kreću nakon
ljeta. Stoga, dragi Trešnjevčani,
prisjetite se zanimljivosti iz
prošlosti vašeg kvarta, pretražite
arhive, stare ormare i obiteljske
albume. Možda baš vi imate neku
informaciju ili fotografiju koja bi
mogla ispričati neku zanimljivu
priču ostalim Trešnjevčanima. Uza
sve to, razmislite i o sadašnjosti
vašeg kvarta i o njegovoj budućnosti.
Kakav kvart želite, kakvu kvalitetu
života, kakve sadržaje? Poznavanjem
prošlosti i osviještenim uvidom u
sadašnjost pokušajmo zajedno
kreirati što kvalitetniju sutrašnjicu
za naš kvart i sebe same! Više
informacija potražite na www.
kontraakcija.hr i www.cekate.hr!
trešnjevačka posla
SIGURNA TREŠNJEVKA
Gradska četvrt bez
prijetećih pročelja i opasnih
industrijskih pogona
Tekst i foto: Anita Končar
Na Trešnjevci se nalaze četiri
benzinske pumpe, a potencijalna
opasnost prijeti iz susjednih
četvrti, i to iz najbližih industrijskih
pogona Plive i Pivovare
Klizišta u
susjedstvu
Prostornim
planom uređenja
Grada Zagreba
evidentiran je i dio
terena koji pripada
pretežito nestabilnim područjima. Ni
taj dio terena ne
uključuje četvrt
Trešnjevku. Naime,
riječ je o dijelu terena
koji je omeđen linijom Ilica-JurišićevaVlaška-MaksimirskaDubrava kao južnom
granicom te Parkom
prirode Medvednica
kao sjevernom granicom. Klizišta
najviše ugrožavaju
dolinu Velikog potoka
i Črnomerca, odnosno
Grmoščicu i Fraterščicu.
Inače, na području cijeloga Zagreba postoje
čak 703 aktivna klizišta.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
I
ako su u gradskoj četvrti Trešnjevka, točnije na Jarunu, u
svibnju opljačkane tri banke, većina stanovnika te gradske
četvrti smatra da je njihov kvart siguran za život.
Osim toga, Trešnjevčani se ne bi trebali brinuti, ako je
suditi prema podacima Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, ni o onim opasnostima koje im prijete s krovova.
Iako oronula pročelja prijete prolaznicima u pojedinim
dijelovima grada, u Uredu kažu kako je, općenito govoreći,
Trešnjevka relativno noviji zagrebački kvart, a kada je riječ
o izgrađenosti, karakterizira ga urbana obnova. U prilog
tomu ide i to što je najveći broj starih građevina, građenih
prije 1920., smješten u četvrtima Gornji grad-Medveščak,
Črnomerec, Podsused-Vrapče i Donji grad. Isto tako, u
Uredu tvrde kako zasad na Trešnjevci nisu imali intervencija. Ipak, problema ima u Ulici braće Domany, gdje su
lani za nevremena letjeli drveni i limeni dijelovi oplate
pročelja, a stanari viših katova muku muče i zbog krova
koji prokišnjava. Osim intervencija u slučaju hitnih situacija, kada su u pitanju opasna pročelja, u Gradu ne
mogu ništa učiniti jer su za stanje pročelja i zgrada
odgovorni vlasnici, bili oni privatne ili pravne osobe.
Trešnjevčani mogu biti sretni i zbog toga što žive
u gradskoj četvrti koja nema industrijske pogone, a
jedini je s većom količinom opasnih tvari HEP. Na
Trešnjevci se nalaze i četiri benzinske pumpe,
a potencijalna opasnost prijeti iz susjednih
četvrti, i to iz najbližih industrijskih pogona Plive
i Pivovare.
Da je Trešnjevka idealan kvart za život, dokazuje i još jedna činjenica. Naime, kao što je
poznato, potres je elementarna nepogoda koja
najviše prijeti Zagrebu. Iako metropolu može
pogoditi zemljotres jačine i do 6,3 stupnja
po Richterovoj ljestvici, ta gradska četvrt nije
na popisu najugroženiji. S obzirom na vrstu
gradnje, zgrade zidane opekom, drvenih
stropnih i krovnih konstrukcija, najugroženije područje obuhvaća četvrti Gornji
grad-Medveščak, Črnomerec, PodsusedVrapče i Donji grad.
27
trešnjevačka posla
stranac
Tekst i foto:
Vesna Rems Dobrin
na trešnjevci
28
Iz crvenoga grada na
crvenu Trešnjevku
Elena Čorko: Za stalno sam došla na Trešnjevku 2000. i sve mi je bilo drukčije. Rođena
sam u gradu Joškar-Ola (što na marijskom jeziku znači Crveni Grad), na rijeci Volgi,
sasvim blizu sjeverne polarne linije u državi Tatarstan. Moja obitelj i danas tamo živi
Kada je prije dvadeset godina vlasnica galerije Elena Piličeva ponudila pomoć u izboru
slike kupcu, markantnom dečku iz Zlatarske
ulice, odmah je, kaže, znala da će taj čovjek iz
temelja uzdrmati njezin dotadašnji svijet. Bila
je to ljubav na prvi pogled i samo dvije godine
poslije Elena Piličeva postala je Elena Čorko.
- Moj suprug i ja puno putujemo, ali najbolje
se osjećam kada se vratim doma na svoje Pongračevo, dodaje ljupka i nasmijana
Elena na savršeno tečnom hrvatskom jeziku
kakav ne poznaju ni mnogi “domaći”.
GT: Hrvatski govorite savršeno, kao
da ste rođeni ovdje.
- Nije čudno, učim ga od 1995. godine, otkad
sam upoznala svojeg supruga. Oduvijek su
me zanimali jezici i literatura. Diplomirala
sam rijedak studij bibliologije u Moskvi.
Bibliologija je znanost o knjizi i nema veze s
Biblijom kao što ljudi na prvi pogled pomisle.
Elena je diplomirala i menadžment u knjižnicama te je neko vrijeme u Moskvi bila direktorica
gradske knjižnice. Ne zadugo, međutim, jer
je prevladala ljubav prema slikarstvu i otvorila je svoju galeriju u Grodnom u Bjelorusiji,
gradiću na samoj granici s Poljskom. I upravo je tamo njezin današnji suprug, inženjer
elektrotehnike, došao 1995. obaviti nadzor
nad strujnim instalacijama za koje je izradio
projekt. Jedne je večeri krenuo u potragu
za suvenirom, kupio sliku i zaljubio se.
- Za stalno sam došla na Trešnjevku 2000. i
sve mi je bilo drukčije. Rođena sam u gradu
Joškar-Ola (što na marijskom jeziku znači
Crveni Grad), na rijeci Volgi, sasvim blizu sjeglas trešnjevke | proljeće / ljeto
verne polarne linije u državi Tatarstan. Moja
obitelj i danas tamo živi – mama, tata, braća.
GT: Na što ste se najteže priviknuli?
- Na klimu. U Joškar-Olau zime su hladne, temperatura ide i do minus 40 Celzijevih stupnjeva,
a ljeto traje tridesetak dana. Već sredinom kolovoza temperatura padne na nulu. Što da vam
kažem, i vegetacija je drukčija. Krumpir se sadi
potkraj svibnja, a iskopava početkom rujna. To
je jedino razdoblje kada zemlja nije zamrznuta.
GT: Sa sjeverne polarne linije spustili ste se
na Sredozemlje. Ljeti ste na Molatu.
- Kupili smo kuću na tom krasnom otočiću
kod Zadra. Tijekom ljeta tamo organiziramo
umjetničke kolonije na koje dolaze naši prijatelji, slikari iz Rusije, i to mi puno znači.
GT: Nedostaju li Vam obitelj i prijatelji?
- Jako mi nedostaju, ali stekla sam nove. Ima
puno mojih zemljaka u Zagrebu. Posebno
se rado družim s Marijom Eger, također s Pongračeva, plemkinjom iz obitelji
Rajevski što je za Rusiju vrlo važna obitelj, kao u Hrvatskoj Draškovići. Njezini
su baka i djed bježali pred oktobarskom
revolucijom i ona je rođena u Zagrebu.
GT: Angažirani ste u raznim udrugama
koje okupljaju Ruse?
- Da. U Hrvatskoj postoji čak 3000 Rusa
okupljenih u 14 udruga. Predsjednica sam
Koordinacijskog savjeta ruskih sunarodnjaka
koji djeluje pri ruskom veleposlanstvu. Puno
radim. Bavim se prevoditeljstvom, članica
sam Međunarodnoga kluba žena i još pomažem suprugu u radu njegova poduzeća
kadgod ima posla s firmama iz Rusije.
od 7
do 107
UDRUGA “PUT U ŽIVOT“
Dokazuju sustavu da se
s njihovom djecom
isplati raditi
Misija Udruge puž temelji se na proaktivnom pristupu roditelja djece s teškoćam u
razvoju, a vrata su joj otvorena za svu djecu
kojoj je pomoć potrebna, bez obzira na oblik
i težinu oštećenja
Tekst: Anita Končar
Foto: arhiva Udruge puž
D
a bi unaprijedili kvalitetu
života, medicinsku i socijalnu zaštitu djece s teškoćama
u razvoju, prije 16 godina grupa
roditelja osnovala je Udrugu
“Put u život” (puž). Nakon niza
godina provedenih u podstanarstvu, 2003., zahvaljujući donaciji cnf iz Nizozemske, svoju
stalnu adresu puž je našao u
Đakovačkoj ulici na Trešnjevci.
Svoj cilj nisu mijenjali od
osnivanja, a temelji se na proaktivnom pristupu roditelja djece
s teškoćama u razvoju.Vrata su
im otvorena za svu djecu kojoj
je pomoć potrebna, bez obzira
na oblik i težinu oštećenja. Iako
je puž osnovalo desetak roditelja, danas okuplja šezdesetak
obitelji, a što sve rade ispričala
nam je izvršna koordinatorica Lidija Bonačić-Krešić.
“Dio programa provodimo u ovom
prostoru i oni su namijenjeni djeci i
mladima s teškoćama u razvoju. Riječ
je o rehabilitacijskim i terapeutskim
programima, no i o brojnim radioni-
cama u kojima
mogu sudjelovati”, kazala je
Bonačić-Krešić.
Osim programa za djecu,
među kojima
je i radionica
svakodnevnih
aktivnosti na
kojoj mališani
uče “kuhati”,
u puž-u su
osmislili i brojne
programe za cijelu obitelj, pa je
tako jedna od radionica posvećena
samo braći i sestrama. Drugi dio
programa namijenjen je roditeljima
kojima pružaju savjetovanja i edukaciju. Koliko su aktivni, dokazuje i
činjenica da su upravo oni, zajedno
s Udrugom “Idem”, zaslužni za
pokretanje programa asistenta u
nastavi, a danas s Centrom za odgoj
i obrazovanje “Slava Raškaj”, oš
Horvati i Ministarstvom zdravstva
i socijalne skrbi rade na projektu
uvođenja radno-terapeutskih
Bazen - okidač za osnivanje Udruge
postupaka u ustanovama socijalne skrbi i školama koje pohađaju
djeca integrirana u redovni sustav.
Iako paralelno rade na više
područja, nesebično stignu
pomoći svim roditeljima koji im
se obrate za pomoć. “Previše smo
puta čuli kako se s našom djecom
ne isplati raditi, no mi dokazujemo suprotno”, istaknula je izvršna
koordinatorica Bonačić-Krešić te
dodala kako roditelji informacije
mogu naći i na njihovoj internetskoj stranici www.udrugapuz.hr.
Do puž-eva osnivanja došlo je nakon što jednoj majci nije bio dopušten ulazak na
mali bazen s djetetom koje boluje od cerebralne paralize. Naime, jedna od osnivačica željela je sa svojim djetetom ići na bazen, no kao privatnoj osobi to joj nije
bilo dopušteno. “Shvatila je da u Zagrebu sigurno postoji još barem njih desetero
koji imaju isti problem, zalijepila letke na neke od institucija i nakon što su joj se
javili roditelji, osnovana je Udruga”, rekla je Bonačić-Krešić. Kao udruga mogli
su, kaže puž-eva koordinatorica, iznajmiti termin za mali bazen u Daničićevoj
ulici, koji koriste i danas.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 29
od 7 do 107
POPIS STANOVNIŠTVA 2011.
Trešnjevčani ljubazni domaćini –
popisivače nudili
kolačima i sarmom
“Kad sam tek počeo popisivati, susjedi su me vodili od
kuće do kuće, vidjelo se da se svi međusobno poznaju i
žive u dobrosusjedskim odnosima, što danas u velikom
Tekst i foto: Petra Kostanjšak
gradu nije česta pojava”, priča popisivač Mario Bauk
K
30
Popisuje susjedstvo i
cijela Europska unija
Istodobno s hrvatskim,
popis stanovništa počeo je
u Crnoj Gori i na Kosovu,
a u Srbiji, Makedoniji
i Albaniji odgođen je za
jesen. Također, sve zemlje
članice Europske unije,
prema postojećoj odredbi, tijekom 2011. moraju
popisati stanovništvo.
Početkom svibnja počeo je
popis u Njemačkoj gdje je
stanovništvo posljednji
put popisano 1987., i to
prije ujedinjenja zemlje
oliko ljudi živi na Trešnjevci, koliko njih ima računalo i internetski
priključak, tko na posao ide biciklom,
a tko tramvajem, neki su od podataka koje bismo trebali saznati kada se
konačno zbroje rezultati najnovijeg
popisa stanovništva. Naime, 2011.
godina je popisivanja stanovnika cijele Hrvatske, a detaljne podatke iz
popisa Državni zavod za statistiku
objavit će tek tijekom iduće godine,
iako će neki preliminarni podaci biti
poznati već potkraj lipnja.
Građani su uglavnom zadovoljni time kako je popis protekao jer su,
nakon mnogo buke oko popisa i pitanja, shvatili da je popisivanje, uz neke
iznimke, manje-više bezbolno prošlo.
Mnogi su se bojali da će popis
otkriti neke njihove male tajne pa su
neki skrivali podstanare ili strepili da
će popisivači otkriti da su nadogradili
balkon bez potrebnih dozvola.
Tako su Trešnjevkom u travnju
marljivo hodali popisivači, a mogli ste
ih prepoznati po plastičnim fasciklima i s upitnikom iznad glave dok su
pokušavali pronaći određenu ulicu
ili kućni broj. To sigurno nije bio lak
posao, posebno jer je Trešnjevka, prema popisu iz 2001., najmnogoljudnija zagrebačka četvrt – tada je imala
122.520 stanovnika. Točnije, četvrt
Trešnjevka jug imala je 67.162, a sjever 55.358 stanovnika.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Ako zavirite u podatke Državnog
zavoda iz 2001., vidjet ćete da je na
Trešnjevci živjelo više žena, 53,6 posto, a prosječna starost bila je oko 40
godina. Zanimljiv je podatak da iako
Trešnjevka sjever ima manje stanovnika, u njoj je 2001. živjelo 30 ljudi starijih od 95 godina dok ih je na nešto
brojnijem jugu bilo samo devetero.
Godine 2001. na području
Trešnjevke popisano je 445 nepismenih osoba, a osoba sa završenim
fakultetom ili akademijom bilo je
18.246.
Mario Bauk ove je godine bio jedan od 413 trešnjevačkih popisivača, a nakon odrađene obuke tijekom
travnja u Prečkom je popisao 370
ljudi u 140 kućanstava. O popisu
kaže kako je sve uglavnom teklo bez
problema, a većina ljudi u čije je kuće
i stanove ulazio ljubazno ga je dočekala, nudila kavom i pićem. U jednom
ljubaznom kućanstvu ponudili su ga
čak i sarmom. Popisivaču Mariju najviše se svidio dio četvrti gdje se nalaze obiteljske kuće i svi se međusobno
znaju, za razliku od velikih zgrada
gdje je susjed susjedu stranac.
“Kad sam tek počeo popisivati, susjedi su me vodili od kuće do kuće, vidjelo se da se svi međusobno poznaju
i da žive u dobrosusjedskim odnosima, što u velikom gradu danas nije
česta pojava”, priča nam Mario. Od
od 7 do 107
Nepravilnosti i novčane kazne
“Na području Trešnjevke jug za popisa radila su 222 popisivača i
32 kontrolora, a na području Trešnjevke sjever 191 popisivač i 28
kontrolora”, kažu u Državnom zavodu za statistiku. Zavod nije
zabilježio nepravilnosti, ali je primio jednu prijavu građana koja
se na kraju ipak pokazala neopravdanom. Iz Državnog zavoda
za statistiku poručuju da će preliminarne rezultate, točan broj
popisanih stanovnika, objaviti do 30. lipnja ove godine, a konačne
rezultate tijekom 2012. godine. Naravno, iz Zavoda zahvaljuju
građanima na aktivnom sudjelovanju, no ipak je važno istaknuti
da je za one građane koji bi rekli “ne” popisu zakonom predviđena
novčana kazna i do 800 kuna. Neki su građani iskoristili i tu
mogućnost pa su od popisivača tražili da im kažu gdje mogu
platiti kaznu prije nego što su im zalupili vrata pred nosom.
neugodnih iskustava izdvaja samo
jedan kada nije uspio ući u dvorište
zgrade jer ga je u tome spriječio pas
ili, bolje rečeno, strah.
Naš se popisivač najviše začudio kada je pri obavljanju svog zadatka shvatio da neki ljudi i danas u
Zagrebu žive bez vlastite kupaonice
u kući ili stanu. Naravno, bilo je tu
i smiješnih, ali simpatičnih situacija. “Pitao sam jednu gospođu drži li
perad, naravno živu, a gospođa se
zbunila i odgovorila kako ima samo
zamrznutu kokoš”, priča nam Mario
kroz smijeh. Što se tiče podataka o
držanju stoke i peradi, 2001. na području Trešnjevke bilo je 9236 komada peradi i 120 košnica pčela. Tada
je popisano i 19 konja, a na Trešnjevci
se našao čak i jedan magarac.
Naša druga popisivačica s
Trešnjevke Kristina Bujan kaže kako
je za popisivanja s većinom ljudi
ugodno porazgovarala i tu i tamo pojela pokoji fini kolač. No, uz mnoge
ugodne, bilo je tu i neugodnih susreta, ali oni su bili nešto rjeđi. “Jednoga
gospodina zatekla sam kada je stizao
kući i bio je vidno živčan jer mora odgovarati na pitanja pa je kod svakog
pitanja namjerno filozofirao i odugovlačio”, priča Kristina koju je prilično začudilo to što joj puno ljudi nije
znalo odgovoriti koju su školu završili
odnosno koje su njihove kvalifikacije.
Uz poneke sitne pogreške popisivača, koje su bile prije slučajne nego
namjerne, građani su uglavnom zadovoljni odrađenim poslom popisivača.
Jedno od neobičnih pitanja, smatraju
neki građani, pitanje je o posjedovanju klima-uređaja jer nisu sigurni
kome je taj podatak važan. Uz pitanja
koja bi se mogla nazvati škakljivima, ove su godine na popis dodana
još neka pitanja kojih nije bilo 2001.,
primjerice pitanje o prijevoznom
sredstvu kojim se građani voze u školu ili na posao i pitanje o korištenju
e-pošte.
S druge strane, kada smo pitali
stanovnike Trešnjevke postoje li pitanja koja nisu obuhvaćena popisom a
oni smatraju da bi trebala biti, našlo
se tu nekoliko zanimljivih prijedloga:
koliko stranih jezika govorite, svirate
li neki instrument i imate li kućnog
ljubimca.
Naši popisivači kažu da je iza njih
jedno zanimljivo iskustvo i ne bi imali
ništa protiv sličnog posla, ali se ipak
nadaju da će do 2021. i sljedećeg popisa pronaći stalan posao u struci.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Popisivači Mario Bauk
i Kristina Bujan
31
od 7 do 107
Trešnjevačke
knjižnice
Riječ, slika
zvuk
Tekst i foto: Maja Cvek
KNJIŽNICA
STAGLIŠĆE
KNJIŽNICA
KNEŽIJA
KNJIŽNICA
PREČKO
Metazrcalo ili
kako poboljšati
međuljudske odnose
Izložba akvarela
Višnje Jakšić
“Svoj kaj, ne dam
ni za kaj!”
Zbog razdoblja stalnih stresova i
strahova Knjižnica Staglišće organizirala je potkraj ožujka korisno
predavanje, odnosno predstavljanje tehnike za samopomoć.
Enriko Četinić, predavač i
praktičar neurolingvističke psihoterapije, objasnio je nazočnima
psihološku tehniku metazrcala
i vježbu subjektivne percepcije.
Također, izveo je i praktičnu demonstraciju rada metazrcalom s
jednim od posjetitelja predavanja.
Ova tehnika omogućuje poboljšavanje postojećeg odnosa, istraživanje te transformiranje sukoba
koji imamo s drugom osobom.
Tehnikom metazrcala možemo
mijenjati pozicije opažanja unutar
i izvan problematičnog odnosa da
bismo spoznali što je pravi problem i tako osviješteni pokušali
popraviti taj narušeni odnos.
Knjižnica Knežija u veljači je Da bi se upozorilo na marginaliziorganizirala izložbu akvarela ranje kajkavskog dijalekta potkraj
slikarice Višnje Jakšić. Riječ je o ožujka u Knjižnici Prečko održaumjetnici koja se čitavi život bavi na je poetska večer pod geslom
slikarstvom, ali se tek nakon odla- “Svoj kaj, ne dam ni za kaj!” na
ska u mirovinu upisala u likovnu kojoj je svoje pjesme izabrane iz
radionicu Pučkog otvorenog učili- više zbirki predstavila pjesnikinja
šta koju je pohađala punih šest go- Maja Cvek. Događanja u knjižnidina. Najveći dio slika posvećuje ci upotpunio je i nastup KUD-a
prirodi, u svoj njenoj raznolikosti, “Golub” izvođenjem poznatih kajšto vjerno ovjekovječuje na izlo- kavskih pjesama. Gost večeri bio
ženim slikama. Autorica izlaže u je samoborski pjesnik Ivan Šoić
tehnici pastela, ulja i akvarela, a Maleni.
do sada je održala pet samostalnih
i sudjelovala na više od 80 skupnih izložbi slika.
Što nas čeka u knjižnicama
KNJIŽNICA VOLTINO
Knjižnica Voltino kao prava kvartovska knjižnica mlađim korisnicima i tijekom ljetnih mjeseci ponudit će
brojne sadržaje. Tako će za učenike i za školskih praznika organizirati razne radionice pa će najmlađi moći
naučiti sve o tehnikama kaširanja i izradi origamija.
Tijekom ljeta ondje će biti organizirane i pričaonice, a njihovi korisnici svakodnevno će moći dobiti
preporuke koju literaturu izabrati za čitanje.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 32
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 32
KNJIŽNICA TINA UJEVIĆA
Glavna trešnjevačka knjižnica u lipnju će
ugostiti poznatog dječjeg pisca Mladena
Kušeca koji će ondje predstaviti svoju novu
knjigu “Zagonetno putovanje” s ilustracijama
Siniše Reberskog. U srpnju će Knjižnica Tina
Ujevića organizirati zanimljivu izložbu “Digital
Painting” čija je autorica Klara Vladić.
.
5
a,
od 7 do 107
ROĐENDAN
Kroz Muzej Dražena Petrovića
prošlo je 50.000 posjetitelja
P
U tristotinjak
četvornih metara
Muzejskomemori­jalnog
centra Dražena
Petrovića
posjetitelji se
mogu prisjetiti ili
upoznati sa svime
što je za života i u
karijeri ostvario
neponovljivi
košarkaški genij
Tekst i foto: Vedran Brkulj
et godina prošlo je otkad je za čuvenu utakmicu Šibenka i Bosne
Muzejsko-memorijalni centar u kojoj je Šibenka osvojila naslov prDražena Petrovića otvorio vrata za vaka Jugoslavije koji joj je naknadno
posjetitelje, a punih 18 otkad nas je oduzet. Bili su ovdje bivši i sadašnapustio čovjek koji je spojio košar- nji predsjednici Međunarodnog
kaške svjetove. Deset godina poku- olimpijskog odbora Juan Antonio
šavala je njegova obitelj, prije svih Samaranch Jacques Rogge”, s ponomajka Biserka, doći do odgovaraju- som ističe Vlatković.
ćeg prostora gdje bi stariji posjetitelji
U tristotinjak četvornih metara
mogli oživjeti sjećanje na košarkaš- stalnog izložbenog postava postavkog Mozarta, a oni koji ga nisu imali ljenog u prizemlju i galeriji posjetitelji
prilike gledati upoznati se s onime mogu kronološki slijediti životni put
što je fanatičnim radom postigao.
El Nin᷃ a, kako su ga od milja zvali
“Bilo je raznih prijedloga gdje bi Španjolci. Medalje, pokali, postemuzej trebao biti. I Dom sportova bio ri, fotografije, dokumenti, plakete
je jedna od mogućnosti, ali oduvijek i priznanja, oprema i brojni drugi
sam mislila da je ovdje gdje je danas rekviziti od Šibenke preko Cibone,
idealno. Ipak su ovdje dvorana i trg Reala, Portlanda, reprezentacija pa
koji nose njegovo ime i logično je do New Jersey Netsa izloženi su u
bilo da se muzej smjesti tu”, kazala deset vitrina.
je Biserka Petrović.
“Povremeno u jednom dijelu muDraženov muzej jedini je muzej u zeja organiziramo pokretne tematske
svijetu koji je posvećen samo jednom izložbe, a nakon posjeta školskih grupa
sportašu, a od otvaranja kroz njega organiziramo i kviz da vidimo tko je
je prošlo više od 50.000 posjetitelja.
koliko zapamtio”, naglašava Petrović.
“Nismo očekivali da bi mogli u
Svi koji to požele po izlasku iz
ovako kratkom razdoblju doći do tog muzeja mogu kupiti i suvenire za
broja”, ističe kustosica Aleksandra uspomenu na posjet centru najvećem
Vlatković.
hrvatskom sportašu svih vremena.
Uz brojne školske grupe, veliki “Dresovi su apsolutni hit. Posebno
broj posjetitelja čine brojni turisti, Šibenkine i hrvatske reprezentacije.
posebno Španjolci, ali i brojni igrači Jednom prigodom bili su u posjei klubovi. Tako je dok je bio trener tu muzeju turisti iz Barcelone, koji
Maccabija Neven Spahija doveo ci- su strastveni navijači katalonskoga
jelu momčad, centar su obišli i igrači kluba, i kupili su Draženov dres koji
Montepaschija, ali i igračke veličine je nosio u konkurentskom Realu.
poput Juana Antonija San Epifanija, Rekli su da u životu nisu kupili niVlade Divca i brojnih drugih.
šta Realovo i da to nikad ne bi ni na“Strani posjetitelji imaju veliko pravili da u pitanju nije bio Dražen”,
znanje o Draženu. Neki znaju čak i zaključila je Petrović.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 33
od 7 do 107
RaspjevaniPrečko
Učenje kroz glazbu
Tekst: Petra Kostanjšak
Foto: dv Prečko
34
vrtić
Posebni glazbeni
program vodila bi
Martina Jagodić, a
program planira
provoditi s
djecom od tri do
sedam godina.
Odgojiteljica
Martina svira
gitaru i klavijature,
a već više od 10
godina članica je
dvaju bendova
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
U
Dječjem vrtiću Prečko, u područnom objektu u Jarnovićevoj ulici, nestrpljivo čekaju da s radom krene posebni glazbeni program. Riječ je o programu koji su predali
na verifikaciju u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
te se nadaju pozitivnom odgovoru. I dok čekaju odobrenje
za taj program, 29-godišnja odgojiteljica Martina Jagodić
ionako u svakodnevnom radu s djecom koristi glazbu i ples
kako bi se najmlađi članovi društva već od malih nogu naučili
kreativno izražavati.
Taj novi posebni glazbeni program vodila bi upravo
Martina, a u odgojnoj grupi bila bi upisana djeca od tri do
sedam godina. Inače, danas se u vrtiću Prečko, uz redovni
program, provodi i posebni ekoprogram, posebni program
ranog učenja engleskog jezika te posebni sportski program.
Martina Jagodić u vrtiću Prečko radi šest godina, a sa
svojom grupom, koja ima 30 mališana, počela je raditi u zimu
2006. “S njima sam od samih početaka, od njihove jasličke
grupe, i ove ću godine polovinu grupe ispratiti u prvi razred
osnovne škole”, objašnjava Martina koja grupu posljednje
tri godine vodi s kolegicom Helenom Bokan.
Odgojiteljica Martina voli glazbu, svira gitaru i klavijature, a
već više od 10 godina članica je dvaju bendova. Srećom, njezine
talente prepoznali su u vrtiću i iskoristili ih. “Željela bih svoju
ljubav prema glazbi prenijeti na najmlađe. Naime, glazba djeci
pruža prigodu da se izraze i da istodobno ispune potrebu za
kretanjem i kreativnim izražavanjem”, objašnjava Martina i
dodaje da roditelji obično misle kako su glazba i ples nešto što
više zanima djevojčice. Međutim, ističe, ako mu se ponudi izbor,
svako dijete, neovisno o spolu, ima prigodu pronaći ono u čemu
je dobro i što ga raduje. “Prvo što dijete čuje u majčinoj utrobi
ritam je srca, to je nešto što svaki čovjek ima usađeno i okolina
mu treba pružiti šansu da to izrazi”, zaključuje.
Raspjevana djeca vrtića Prečko ponosna su i na svoju
vrtićku himnu čija je autorica također njihova odgojiteljica
Martina, a to je prava rijetkost među zagrebačkim vrtićima.
od 7 do 107
Na Trešnjevci
upisano više od
5600 mališana
“Prije četiri godine na molbu ravnateljice napisala sam tekst i
glazbu, a pjesmu je aranžirao Mišo Doležal, inače poznat po
suradnji s mnogim poznatim glazbenicima”, priča Martina.
Svoju himnu djeca su s odgojiteljicama javno otpjevala
prije dvije godine u Zagrebačkom kazalištu lutaka i na
prošlogodišnjim Danima dječjih vrtića grada Zagreba na
Bundeku uz šarenu koreografiju s gimnastičkim trakama.
Godine 2007. vrtić se uključio u projekt “Darujmo djeci
kazalište”, a njihova predstava bila je doista originalna jer
je Martina napisala i uglazbila sve pjesme. Dječje pjesme iz
vrtićkih predstava Martina je u suradnji s Mišom Doležalom
snimila na CD koji je u vrtiću doslovno razgrabljen. Naravno,
skupljena sredstva išla su na opremanje vrtića te u dobrotvorne svrhe, baš kao i prihodi od ulaznica za predstavu.
To je bila samo jedna od brojnih humanitarnih akcija u
vrtiću. Dosad je, naime, vrtić od prodaje CD-a i ulaznica
za predstavu u Društvenom domu Prečko skupljao novac
i za Specijalnu bolnicu Gornja Bistra.
I ove godine nastavljaju s glazbenim projektima. “Radimo
na projektu pod nazivom 'Indijanci – učimo o indijanskoj kulturi i običajima kroz ples i glazbu', a u lipnju ćemo roditeljima
na završnoj proslavi pokazati što smo naučili”, kaže Martina.
I roditelji su uključeni u dio aktivnosti s djecom te u prikupljanje materijala, tekstova i fotografija za provođenje projekata.
Koliko se djeca vole izražavati raznim formama, svjedoči
i njihov prošlogodišnji videospot. Naime, svi su zajedno
osmislili priču koju su potom uglazbili i snimili, a odgojiteljica Martina na računalu je od toga napravila videospot koji
su na kraju godine prezentirali oduševljenim roditeljima.
Kada djeca iz grupe krenu u školu, Martini će nedostajati
njezina prva grupa s kojom je kročila u odgojiteljske vode,
ali se nada da će se njezina djeca i dalje nastaviti zanimati za
glazbu. Drago joj je što im je već u prvim godinama života
mogla pružiti priliku da se upoznaju s glazbenim stvaralaštvom, a nju čekaju novi naraštaji koji će rasti uz glazbu i ples.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Tijekom svibnja zagrebački su
dječji vrtići brojnim događanjima i
radionicama obilježili svoje dane i
roditeljima pokazali što se u njihovim
odgojno-obrazovnim ustanovama nudi.
Predstavilo se, među ostalim, i devet
gradskih te sedam privatnih i vjerskih
vrtića u četvrti Trešnjevka. Naime,
stanovnici Trešnjevke privilegirani su
time što mogu birati između vrtića koji
nude raznolike programe. Među njima
je i Dječji vrtić “Bajka”, jedini vrtić u
metropoli koji roditeljima nudi smještaj
djece u smjenama. Što se brojeva tiče,
u trešnjevačkim gradskim vrtićima
upisano je 5229 djece u redovitom
programu, 52 u programu predškole, a
u privatnima je 336 mališana. Iako je
bogata programima, Trešnjevka ima
premali smještajni kapacitet, pa se
stvaraju liste čekanja u naselju Vrbani
III. U tome naselju, naime, još uvijek
nije sagrađen ni vrtić niti škola. Inače,
prema podacima Gradskog ureda za
obrazovanje, od 1. rujna 2011. u osnovne
škole odlazi 956 djece iz gradskih i 60
iz privatnih vrtića, pa će toliko nove
djece trešnjevački vrtići moći upisati.
Uz to, očekuje se i otvaranje šest novih
odgojnih skupina u gradskim dječjim
vrtićima, što znači da će svoje mjesto
u vrtiću moći dobiti još 120 mališana.
35
zVIJEZDA IZ
SUSJEDSTVA
Razgovarala: Nina Ožegović
Pomisao da
moram otići s
Trešnjevke bila mi
je nepodnošljiva
Na kvart sam se
počela navikavati, ali
moram priznati da
sam šetala ulicama
i govorila samoj
sebi: Ovdje živiš, tu
si ti, ovo je tvoj kafić,
ovo je tvoja crkva, ovo
je tvoja tržnica…
J
Tekst: Nina Ožegović
Foto: Tomislav Čuveljak
ulijana Matanović, jedna od najpopularnijih hrvatskih književnica i autorica desetak knjiga, a među njima i bestselera kao što su "Zašto sam vam
lagala" i "Bilješka o piscu", te sveučilišna profesorica, već dvadesetak godina
živi na Trešnjevci gdje je nekoliko puta mijenjala adrese, a onda se konačno
skrasila u vlastitom stanu u Badalićevoj ulici. Rođena je Gradačcu u Bosni i
Hercegovini, odrastala u Slavoniji gdje je u Osijeku na Pedagoškom fakultetu
diplomirala književnost, a zatim je stigla u Zagreb gdje je doktorirala i postala dio kulturnog establišmenta. Stanovnici Trešnjevke mogu je vidjeti svakog
dana poslijepodne kako se s osmogodišnjom kćeri Magdalenom vraća kući iz
škole, ali i u prodavaonici, na trešnjevačkoj tržnici ili u Kranjčevićevoj kako juri
prema tramvajskoj stanici. Uvijek nasmijana i spontana, u žurbi, na putu prema
Filozofskom fakultetu gdje predaje noviju hrvatsku književnost, ili kazalištu gdje
često ide zajedno s kćeri ili pak prema nekoj od brojnih književnih promocija.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 36
zvijezda iz susjedstva
GT: Objavili ste desetak knjiga, uglavnom književnih
hitova, a sada u izdanju Mozaika i zbirku priča
"Cic i svila" u kojoj ste skupili pripovijetke iz raznih
zbirki pa bi se mogla nazvati "the best of". Kako ste
se odlučili za taj koncept?
- Urednik Mozaik knjige Zoran Maljković osmislio
je biblioteku Priča na dar. Knjige svojim fizičkim
izgledom - mali format, u tekstilu - nastoje vratiti
poštovanje i ljepotu knjizi. Jednostavno sve ono
što smo joj, u silnoj želji da je približimo publici i
kupcima, ukrali prošlih desetljeća. Pozvao me da
za prvo kolo napravim izbor svojih priča. Svjesna
sam da bi netko drugi uključio neke druge priče.
Želim li biti iskrena, moram reći da se moglo
dogoditi da, u nekakvom novom danu, i moj popis
meni najvažnijih vlastitih priča, bude različit od
objavljenog. U jutru s više sunca, zasigurno bih
znakove posijane u tekstovima iščitavala drukčije.
Nakratko sam dvojila oko naslova, ali čim mi je
rečeno da će knjiga biti u platnenom uvezu, posegnula sam za naslovom "Cic i svila", za pričom
objavljenom 2003. u knjizi "Kao da smo otac i kći".
GT: Kako danas gledate na svoj književni put na kojem
ste u prvoj fazi prošli ignoriranje kritičara, zatim
objavljivanje serije tekstova o privatnom životu
u raznim ženskim časopisima pa do konačnog
priznanja ozbiljne spisateljice i znanstvenice?
- Moja prva knjiga "Zašto sam vam lagala" popraćena je u samo dva mjeseca po objavljivanju s tridesetak kritika. Prvijenac je čak ušao u najuži izbor
Nagrade fonda ' Miroslav Krleža''. Prešućivanje
je započelo romanom "Bilješka o piscu" i mojom
odlukom da i znanstvene tekstove pišem u prvom
licu jednine te da ih uvijek započnem pričom, da
žanrovski onečistim tekst. Danas je takav pristup jako in, a "Bilješka" se još uvijek reprintira.
Mučnina ljubavnog trokuta bila je za mnoge, te
2000. godine, preprovincijalna tema, a desetak
godina poslije slični su okusi proglašavani građanskom hrabrošću. Zaključujem da sam prerano
oslabila diskurs i prerano, ženskom biografijom
pobunjene kronologije, postala zanimljiva medijima. Ono što je najvažnije, nisam pristala na
jezik niskih polemika i nisam postala ogorčena.
Do literature mi je još uvijek naivno stalo, ništa se
nije mijenjalo kroz faze koje ste vi precizno opisali.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
GT: U nedavno objavljenoj zbirci "Ispod stola" VBZ-a
s podnaslovom “Najljepše antikorupcijske priče”
također je zastupljena i vaša priča u kojoj opisujete
mračan slučaj privatizacije. Je li Vas za tu priču
inspirirao konkretan događaj?
- Odrasla sam u malom industrijskom naselju.
Prijatelji iz mog razreda bili su djeca radnika drvnog kombinata. I sjećam se priče o čovjeku, jednom
od očeva, koji je iz stolarije, bez dopuštenja, iznio
hrastovu stolicu. Mogu precizno dozvati svoje dječje
zgražanje i čuđenje. Vjerujte mi, još i danas dok
prolazim tom malom ulicom, stanem uz njegovu kuću, iako njega odavno nema, i osjetim onu
istu emociju. I pojela bih svoje poglede koje sam
upućivala i njemu i njegovim bližnjima. A zar se i
danas ne crvene i ne stide upravo takvi, ljudi sitnih
biografija, a krupne ribe i dalje ostaju frajeri. Na toj
vjerodostojnoj pričici građena je priča "Gore i gore".
GT: Nedavno je Vaša prva knjiga za djecu "One misle
da smo male", objavljena prošle godine, u kojoj ste
se dotakli HPV-a, najčešće spolno prenosive bolesti
kod mladih djevojaka, nominirana za Nagradu
“Mladi princ” kao najbolja knjiga objavljena 2010.
u regiji. Imate li povratnu informaciju koliko je
knjiga pridonijela širenju informacija o prevenciji
i liječenju infekcije HPV-om?
- Ne znam ni približno koliko sam književnih susreta i promocija odradila do sada, ali sigurno
znam jedno: nisam ni sa jednom knjigom posjetila toliko knjižnica osnovnih i srednjih škola,
knjižnica uopće, kao što sam s knjigom koju ste
spomenuli. Reakcije su odlične, i na literarni i na
medicinski dio. Ona će živjeti još, mislim da neće
izaći iz mode sljedeće jeseni. Danas, za razliku od
vremena mog odrastanja, knjige traju kratko, tek
objavljenu proguta još svježija i nemilosrdno je
uputi prema zaboravu. Mnoga predavanja u višim
razredima osnovnih škola na temu HPV-a polaze
od tog naslova i iz njega ulaze u ozbiljniju priču.
Knjiga je nagrađena i Nagradom ' Anto Gardaš''
za najbolju knjigu napisanu za djecu i mlade u
2010. godini. Liječnica Anka Dorić dugo me i
strpljivo nagovarala na pisanje, a sada vidim da
je imalo smisla i da tekstovi nastali po narudžbi
ne moraju čitatelju pružati manje užića.
37
zvijezda iz susjedstva
GT: Puno ste se selili, od rodnog Gradačca u BiH, preko
Našica, gdje ste išli u gimnaziju, do Osijeka u kojem
ste studirali. Doživljavate li Zagreb i Trešnjevku,
gdje živite već godinama, kao svoj pravi dom?
- Još uvijek nagovaram svoje korake na siguran
hod po Zagrebu. Nakon prve podstanarske adrese
Travanjska 6, što je vrlo znakovito jer je riječ o datumu moga rođenja, o čemu sam i pisala u priči o
Zagrebu naslovljenoj "Strpljiv i fin", preselila sam
se na Trešnjevku i ovo je treća moja adresa u istom
dijelu grada. Poslije Tratinske i Garićgradske ulice,
doselila sam se u Badalićevu. Ovdje sam već trinaest godina. Za moju biografiju, prepunu selidbi i
promjena u osobnim kartama, to je jako, jako puno.
Prošle sam godine preuređivala stan. Iz Konzuma
u Adžijinoj iznosila sam kartonske kutije. Susjed iz
zgrade preko puta moje pomalo me zaprepašteno
upitao "ne selim li valjda". I kad sam mu odgovorila
kako samo lupam nekoliko zidova, izgovorio je meni,
često preplavljenu strahovima vezanim uz bolesti i
38 odlaženja, zaista važnu rečenicu: "U ovoj vam ulici
ljudi dugo žive.'' On je starosjedilac i ja mu želim
vjerovati. Moja Magdica voli svoj stan, voli mali park,
a ja sam sretna što ona i dalje spava na mjestu na
kojem se nalazio krevetić koji se radovao njezinu
dolasku iz rodilišta.
GT: Zašto ste odabrali Trešnjevku za svoj kvart? I što Vas je
prvo privuklo - blizina Filozofskog fakulteta na kojem
predajete književnost, povoljnije cijene stanova nego
što su u centru ili sjevernoj zoni Zagreba, ili Vam se
svidio kvart?
- Kada smo moj bivši suprug i ja dolazili u Zagreb,
njegov je stric baš u to vrijeme početkom devedesetih godina prošloga stoljeća kupovao stan u tada
Končarevoj ulici. Meni je Končareva bila poznata
samo iz proznih tekstova mog generacijskog kolege.
Živjeli smo šest godina u tom stanu, a potom smo se
preselili u Garićgradsku. Teško sam zaboravljala
Osijek. Razumljivo, jer odlazak iz njega nije bila moja
odluka. Pomisao da u jednom nelijepom trenutku
svoje biografije moram otići i s Trešnjevke, bila mi
je nepodnošljiva. Na kvart sam se počela navikavati,
ali moram priznati da sam šetala ulicama i govorila
samoj sebi: "Ovdje živiš, tu si ti, ovo je tvoj kafić, ovo
je tvoja crkva, ovo je tvoja tržnica…" I tako sam kupila
stan na ovoj adresi, u neposrednom susjedstvu legendarnog sveučilišnog profesora Krune Pranjića.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Zbirka priča
“Cic i svila” u
kojoj je Juliana
Matanović
skupila
pripovijetke iz
raznih zbirki
pa bi se mogla
nazvati njezinim
“the best of”
GT: Budući da imate osmogodišnju kći, jeste li zadovoljni
ponudama "dječjeg života" na Trešnjevci, od vrtića
pa do znakova na cestama?
- Žalosna sam što Magdalena nema više vršnjaka
u blizini, što nema kvartovske igre… Djeca ne idu
skupa u školu, nema onog roditeljskog mira, oni su
tu negdje, a mi se ne moramo brinuti. Upravo savladavamo put do škole Tina Ujevića u Koturaškoj
bez ičije pratnje i ja ovih dana primjećujem da mi
je kosa nekako sjedija. Zadovoljna sam sadržajima
Centra za kulturu i trešnjama koje su posađene u
našem vrtiću u Badalićevoj.
GT: Kako provodite vrijeme u svom domu dok niste na
fakultetu, ne uređujete knjige i ne bavite se znanstvenim radom?
- Sve sam vrijeme s Magdalenom: ako ne kuhamo
i ne čitamo svaka svoju knjigu, pratim je na aktivnosti koje su uglavnom u središtu grada, idemo u
kino, u kazališta, na dječje rođendane, na izlete.
Magdalenini prijatelji dolaze na igru. Možda sam
i zbog toga, stavljena srećom u posve drugi generacijski kontekst, i počela pisati za mlađe.
GT: Koliko Vas Trešnjevka inspirira u spisateljskom i
znanstvenom radu?
- Kad razmišljam o Trešnjevci, onda vidim da ona po
svemu odgovara mom poimanju svijeta i njegovih vrednota: i u centru je i izvan njega, središte je i periferija,
zna se nositi s velikim trgovinama, ali tako lijepo tetoši
i one ostale iz nekog drugog vremena, kafići su joj i
moderni i s mirisom prošlosti, kombinacija je i visokog
i niskog… Trešnjevka je i cic i svila. Nosi se i ležerno i
otmjeno, u svakoj prigodi. S prozora radne sobe vidim
jablane i male kućice. Možda u njima dodirujem slike
djetinjstva. Više se i ne pitam. Važno je da volim ono
što vidim, a nije manje važna ni činjenica da sam baš
ovdje zaledila svoju adresu.
povijesni
feljton
Bazen naše
mladosti
Tekst: Fernando Soprano
Važnost Zimskog plivališta Mladosti na trešnjevačkom Trgu sportova
možda je, prije svega, u tome što u pripadnika različitih naraštaja potiče
ugodna sjećanja iz doba mladenačkih druženja, ali ne treba zaboraviti
i na važnost koju bazen ima za povijest hrvatske arhitekture
39
S
matra se da Đurđica Bjedov na
Olimpijadi u Meksiku 1964. godine
ne bi osvojila zlatnu medalju u
plivanju na 100 metara prsno da se
nije pripremala na Zimskom plivalištu
Mladosti (zpm) koje je otvoreno u
Zagrebu 1958. godine. Bio je to prvi
natkriveni sportsko-rekreacijski objekt
u našim krajevima, baza za razvoj
plivanja, vaterpola, skokova u vodu i
podvodnih sportova. Osim za razvoj
natjecateljskog sporta, zpm-ova gradnja
važna je i za razvoj rekreacijskog sporta te
najvažnijeg – za mogućnost obuke plivanja.
Naime, veliki bazen (25 puta 16 metara)
s pet skakaonica i tribinom s 800 mjesta
središnji je dio Zimskog plivališta Mladosti,
a funkcionalnim sportsko-rekreacijskim
objektom čine ga još mali bazen (10 puta tri
metra), teretana, dvorana (207 četvornih
metara), minikošarkaško igralište,
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
igralište za odbojku na pijesku (1022
četvorna metra), sunčališta (430 četvornih
metara) i terasa (120 četvornih metara).
U Prostoru (1994., Vol. II, No. 1-2),
znanstvenom časopisu za arhitekturu i
urbanizam Arhitektonskog fakulteta u
Zagrebu, stručni, analitički članak pod
naslovom “Športski objekti arhitekta
Franje Bahovca” objavila je dr. sc. Ariana
Štulhofer. Uz Bahovčeve projekte, na
primjer za sportsko-rekracijski centar
na Šalati, donju i gornju stanicu žičare
na Sljemenu, sportski park s otvorenim
bazenima u Sveticama ili otvorena
kupališta u Zelini i Bregani, detaljno je
prikazana i važnost objekta Zimskog
plivališta Mladosti, na Trgu sportova
u zagrebačkom kvartu Trešnjevci:
“Zimsko plivalište ‘Mladost’ na Trgu
športova sagrađeno je 1958. godine kao
prvi zatvoreni športsko-rekreacijski
Zimsko plivalište
Mladosti u
perspektivi
nacrtao je arhitekt
Franjo Bahovec
povijesni feljton
RASPORED ZA GRAĐANE – VELIKI BAZEN
Dan u tjednuVrijeme
Broj pruga
ponedjeljak 06.00 – 07.30
11.00 – 11.30
11.30 – 14.30
6
4 (po širini)
6
utorak
11.00 – 11.30
11.30 – 13.00
13.00 – 14.30
14.30 – 15.30
4 (po širini)
6
4
6
srijeda
6,00 – 7,30
11.00 – 11.30
11.30 – 13.00
13.00 – 14.00
14,00 - 14,30
6
4 (po širini)
6
2
6
četvrtak
11.00 – 11.30
11.30 – 12.30
12.30 – 14.30
14.30 – 15.30
4 (po širini)
5
5
3
petak
06.00 – 07.30
09.30 – 11.30
11.30 – 12.30
14.30 – 15.30
6
2 (po širini)
6
5
40
Unutrašnjost zimskog bazena u Daničićevoj
ulici iz 1961. godine; fotografija iz zraka
koju je prošle godine uslikao Darko Bandić
objekt u nas. Na javnome arhitektonskom
natječaju 1952. godine arhitekti Franjo
Bahovec, Vladimir Antolić i Božidar Tušek
dobili su prvu nagradu za svoj projekt, na
temelju kojega je Franjo Bahovec izradio
izvedbeni projekt. Plivalište je smješteno
blizu strojarnice Gradske električne
centrale i Gradskog vodovoda, kako bi se
smanjili investicijski troškovi. Jednostavno
i prepoznatljivo vanjsko oblikovanje
zgrade odraz je logičnoga i čistoga
funkcionalnog rješenja unutrašnjosti.
Bazenska dvorana iskače iz cjelokupnog
volumena objekta prelazeći visinom prvi
kat i pokazujući oblikom krova specifičnu
funkciju, a ostale prostorije leže unutar dva
jednokatna kubusa priljubljena uz nju.
Bazenski je prostor na istoj razini kao
i svlačionice, uzdužnom ostakljenom
frontom okrenut prema jugu tako
da je maksimalno osunčan. Sama je
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
subota
–
nedjelja 08.00 – 10.00
15.00 – 19.00
19.00 – 21.00
5
5
4
Raspored se mijenja ovisno o natjecanjima, odnosno o
najavljenim korisnicima, a cijena korištenja, npr. nedjeljom od
8 do 10 sati, iznosi 20 kuna. Pozivom na telefonske brojeve
3092 567 i 3092572 moguće je dobiti detaljne informacije.
školjka dimenzija 25x16 m, duboka 1,8
do 3,8 m, sa šest natjecateljskih staza.
Nosiva konstrukcija cijele zgrade je
armiranobetonska, osim krova bazenske
dvorane. Devet parova armiranobetonskih
stupova pravokutnog presjeka 40/60 cm
i visine 11 m, međusobno razmaknutih
4,75 m, nose zakrivljene rešetkaste krovne
nosače od čeličnih valjanih profila, raspona
30 m i polumjera 25 m. To je dotad najveći
raspon izveden takvom montažnom
konstrukcijom. Blago zakrivljen
podgled od salonitnih ploča pričvršćen
je za sekundarnu čeličnu konstrukciju
ovješenu o rešetke. Danas, uz dvoranu
Doma športova na istom trgu, skriveno
gustim, visokim zelenilom, plivalište
djeluje neprimjetno i samozatajno, ali
je još vidljiva snaga njegova izraza i
logično oblikovanje u duhu pedesetih.”
povijesni feljton
O stvaralaštvu Franje Bahovca
Smatra se da je Franjo Bahovec bio
jedan od pionira modeme arhitekture
u Hrvatskoj, jedan od projektanata
koji je osobitu pozornost pridavao
konstrukcijskim i funkcionalnim
elementima u projektiranju. Često
se odlučivao za nove konstrukcijske
mogućnosti, a kao nezaobilazan
primjer navodi se onaj kad je pedesetih
projektirao čeličnu rešetkastu
konstrukciju na zatvorenome Zimskom
plivalištu Mladosti, raspona 30 metara,
koji do tada u nas nije izveden. Jedan
je od važnijih hrvatskih modernih
međuratnih arhitekata, a njegov stručni
rad seže sve do sedamdesetih. Franjo
Bahovec rođen je 1906. godine u
Samoboru. Autor je mnogih objekata,
sagrađenih uglavnom u Zagrebu, koji su
se nenametljivo uklopili u svakidašnji
život. Svojim doprinosom u sportskoj
arhitekturi umnogome je omogućio
brojnim Zagrepčanima zdraviji, bogatiji
i ljepši život. Njegovi sportski objekti
stvaralački su zaokružen i cjelovit opus u
kontekstu bogate sportske tradicije grada
Zagreba i hrvatske moderne arhitekture.
Franjo Bahovec studirao je arhitekturu
na Arhitektonskom odjelu Tehničkog
fakulteta u Zagrebu od 1925. do 1929.
godine. Bio je u istom godištu s Josipom
Tlocrt i presjeke nacrtao
je arhitekt K. lvaniš
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
Pičmanom i Milovanom Kovačevićem,
a izmjenjivao je mišljenja i sa starijim
kolegama: Franom Cotom, Brankom
Bunićem, Selimirom i Zojom Dumengjić,
Josipom Seisselom i drugima. Nakon
apsolviranja 1929. godine Franjo Bahovec
polaže državni ispit i postaje “inženjer
za arhitektonsku struku” te odlazi u
Berlin gdje dva mjeseca radi u ateljeu
arhitekta Gelhorna. Nakon povratka radi
u građevnom poduzeću inž. Grgića, a
od 1930. zapošljava se u gradskoj općini
u Zagrebu gdje je sve do 26. lipnja 1945.
godine radio u Odsjeku za visokogradnje.
Nakon Drugoga svjetskog rata, u sklopu
opsežne inicijative obnove porušenih
mjesta, Bahovec sudjeluje u gradnji
direktivnih regulacijskih skica za neka
mjesta u Gorskom kotaru i Lici, zatim
kraće radi u Arhitektonskom odsjeku
Ministarstva građevina i u Središnjem
zavodu za osiguranje radnika te u GRO
Tempu, da bi od 1951. do mirovine,
1973. godine, radio u APZ Planu gdje
se uglavnom bavio projektiranjem
industrijskih objekata. Dobitnik je
nagrade “Viktor Kovačić” za životno djelo
1970., a nagradu “Vladimir Nazor” dobio
je također za životno djelo 1979. godine.
Franjo Bahovac umro je 1996. godine.
41
kvartovski
Metronom
Tekst:
Petra Kostanjšak
T-Mobile INmusic festival,
Otok hrvatske mladeži, Jarun, 21.-22. lipnja
42
Otok hrvatske mladeži na
Jarunu šesti će put biti mjestom održavanja niza koncerata poznatih glazbenih
imena današnjice. Tako će
na INmusic festivalu ove godine, kao jedan od glavnih
izvođača, nastupiti britanski
bend Jamiroquai predvođen
karizmatičnim Jayem Kayem.
Također, na festivalu će publika moći čuti i jedan od najboljih rock bendova današnjice
Arcade Fire, koji će predstaviti najnoviji album Suburbs,
a ove godine na Jarun stižu i
kalifornijske hip-hop legende
Cypress Hill koji su nakon
višegodišnje stanke lani izdali
osmi studijski album Rise up.
Ponovno nam stiže mrač- jer se na festivalu u dva dana
ni Nick Cave, ali ovog puta s koncerti održavaju na više ponovim projektom - bendom zornica istodobno. Ulaznice
imena Grinderman. Hrvatska se mogu kupiti u hrvatskim
publika moći će čuti i američki T-centrima, a stoje 440 kuna.
alter-rock bend TV On The Dnevne ulaznice moći će se
Radio, britanski The Streets kupiti na festivalskoj blagajni
i grupu Mastodon kao pred- na dane održavanja, a stajat će
stavnika progresivnog metala. 350 kuna. I ove godine festival
Na Jarun stiže i jedno od naj- nudi mogućnost kampiranja
utjecajnijih imena hard-corea, za one koji stižu izdaleka, a
punk scene, anarhist, politički cijena je kamperskih ulaznica
aktivist i bivši pjevač punk 150 kuna.
grupe Dead Kennedys Jello
Biafra.
Iz susjedstva nam dolaze
Goribor, Dubioza Kolektiv,
Elvis Jackson i Superhiks, a
od domaćih imena tu će se
naći Overflow, Elemental i
Luka Belani. Ako smo nekog i
izostavili, nije bilo s namjerom
Jamiroquai, Cypress Hill i
Grinderman samo su neki od
sastava koji će ove godine
nastupiti na INmusic festivalu
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
kvartovski metronom
Glas Trešnjevke
Glavna urednica
Anita Končar
Korn,
Dom sportova, 27. lipnja, 20 sati
Potkraj lipnja u Domu sportova u Zagrebu
nastupa američka grupa Korn. Američki numetalci nakon četiri godine vraćaju se pred
hrvatsku publiku, i to u sklopu svoje europske
turneje na kojoj predstavljaju svoj novi,
deveti studijski album pod nazivom Korn III:
Remember Who You Are. O popularnosti benda
svjedoči i to što je Korn do danas prodao više
od 30 milijuna albuma diljem svijeta. Ulaznice
stoje 200 kuna i u prodaju ih je pušteno samo
3000. Mogu se kupiti na ovlaštenim mjestima
Eventima: knjižari Rockmark, Berislavićeva 13,
kao i online na internetskoj stranici Muzika.hr.
Zamjenica glavne urednice
Petra Kostanjšak
Art direktor
Trpimir Ježić
Novinari
Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Vedran Brkulj
Kolumnistica
Nives Opačić
Lektura
Ana Stipčić
Suradnici u ovom broju
Veselko Leutar, Nina Ožegović,
Fernando Soprano, Vanja Radovanović,
Maja Mihovilović, Bruno Konjević
Nakladnik
Centar za kulturu Trešnjevka
Park Stara Trešnjevka 1
10 000 Zagreb
Uz potporu gradskih četvrti
Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug
Za nakladnika
Ljiljana Perišić
Tisak
Vemako tisak
Dinamika izlaženja
kvartalno
Telefon
01 30 27 411
01 30 27 032
Faks
01 30 24 247
e-mail
[email protected]
Skunk Anansie,
Aquarius klub, 5. srpnja
Nakon što su lani oduševili publiku u Zagrebu,
alter-rock bend Skunk Anansie, predvođen
prepoznatljivom pjevačicom Skin, ponovno
stiže u Hrvatsku, i to 5. srpnja u klub Aquarius.
Dok će Zagreb polako tonuti u ljetni san i
sva se glazbena događanja seliti na more,
na Jarunu ovi će Britanci razbuditi svoje
fanove. Kultni bend devedesetih osnovan
je 1994. u Londonu, a nakon više godina
izbivanja sa scene, 2009. novim su albumom
najavili povratak i krenuli na turneju. Potkraj
prošle godine objavili su novi studijski
album Wonderlustre koji će predstaviti
ovim koncertom. Ulaznica stoji 190 kuna.
glas trešnjevke | proljeće / ljeto
MB
3239632
Žiro-račun
ZABA
2360000 -1101429565
Naklada
5000 primjeraka
ISSN
1846 –503 X
43

CRVENA TREŠNJEVKA - SDP Trešnjevka sjever Zagreb

Preuzmi PDF 6 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Može li se Trešnjevka grijati besplatno na geotermalnim izvorima?

Preuzmi PDF 16 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Preuzmi PDF 6.4 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

ovdje (PDF) - HDZ Trešnjevka

Preuzmi PDF 10.7 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

"Crvena Trešnjevka" • broj 4, prosinac 2012. godine

Preuzmi PDF 14 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

Preuzmi PDF 4.6 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

ovdje - SDP Trešnjevka sjever Zagreb / Socijaldemokratska partija