Komplikacije Diabetes mellitus-a - Početna | JZU Dom Zdravlja

Komplikacije Diabetes mellitus-a
Komplikacije Diabetes melltus-a su brojne i mogu dovesti do invaliditeta, povećanog
oboljevanja od drugih bolesti i smrti. Dijelimo ih na akutne, naglo nastale, komplikacije i
hronične komplikacije, koje se razvijaju u dužem vremenskom periodu. One nastaju zbog
previsoke ili preniske koncentracije glukoze u krvi.
Akutne komplikacije su;
o
o
o
o
Hipoglikemija
Hiperglikemija
Hiperglikemijska koma
Ketonurija i ketoacidoza
Hronične komplikacije su;
o
o
o
o
o
o
Bolesti krvnih sudova
Očna oboljenja
Bolesti bubrega
Bolesti srca
Promjene na koži
Oboljenje nervnog sistema
Akutne komplikacije
Hipoglikemija
Hipoglikemija je naglo nastalo stanje uzrokovano jako niskom koncentracijom glukoze u krvi.
Javlja se najčešće kod osoba sa diabetes mellitus-om, ali može se javiti i kod osoba bez ovog
metaboličkog poremećaja. Hipoglikemija se dijagnostikuje kada je koncentracija glukoze u krvi
3,3 mmol/l ili manje.
Prvi simptomi hipoglikemije su:




Znojenje
Drhtanje
Glad
Uznemirenost.
17
Ukoliko se ne prepoznaju ovi prvi simptomi i ne preduzmu mjere za povišenje nivoa glukoze u
krvi stanje se produbljava, te se mogu javiti slijedeći ozbiljniji simptomi:






Otežan hod
Opšta slabost
Zamućen vid
Zbunjenost
Izmjenjeno ponašanje
Gubitak svijesti i grčevi
Prvi simptomi hipoglikemije mogu da prođu neprimjećeno kod osoba sa dijabetesom tip1 koji su
na intenzivnoj terapiji, kod onih koji imaju ovaj poremećaj duže od 5 godina, kod onih koji
konzumiraju veće količine alkohola ili koriste β blokatore – lijekovi za kontrolu krvnog pritiska,
kod starijih osoba sa oboljenjima srca i bubrega.
Najčešće su neprimjećene noćne hipoglikemije. Na noćnu hipoglikemiju treba da posumnjate
ako vam je ujutro pidžama ili čaršaf mokar od znoja, ako imate noćne more, ako se ujutro budite
umorni iako ste spavali dovoljno dugo, ako ste ujutro razdražljivi ili konfuzni.
Ova komplikacija najčešće nastaje zbog :






Unijete veće količine insulina i/ili drugih lijekova za dijabetes od propisane
Nedovoljne količine unijetih kalorija
Predugačkog razmaka između obroka
Ako se ne unese dodatna količina kalorija ili ne smanji doza insulina prije planirane
fizičke aktivnosti
Pretjerane fizičke aktivnosti
Konzumiranja većih količina alkohola, iako čak i male količine alkoholnih pića mogu
izazvati hipoglikemiju
Da do ove komplikacije ne bi došlo :
Potrebno je da dovoljno često mjerite nivo šećera u krvi.
Ne preskačite obroke i redovno uzimajte terapiju na propisan način i u propisanoj dozi.
Prije planirane fizičke aktivnosti unesite dodatne kalorije ili smanjite dozu lijekova prema
uputstvima vašeg doktora.
Naučite vaše ukućane, prijatelje i radne kolege kako da prepoznaju simptome hipoglikemije i
kako da vam pomognu.
Razgovarajte sa vašim ljekarom o vašim epizodama hipoglikemije da biste otkrili razloge za njen
nastanak i kako da je spriječite.
18
NORMALENE I CILJNE VRIJEDNOSTI GLUKOZE U KRVI
Normalne vrijednosti glukoze u krvi osoba bez Dijabetesa
Nakon buđenja - našte
3,9 - 5,5 mmol/l
Poslije jela
3,9 – 7,8 mmol/l
Ciljne vrijednosti glukoze u krvi osoba sa Dijabetes-om
Prije jela
3,9 – 7,2 mmol/l
1 do 2 sata poslije jela
manje od 10 mmol/l
Fizička aktivnost i hipoglikemija
Fizička aktivnost daje mnoge pozitivne efekte na organizam osoba sa dijabetesom , uključujući i
snižavanje nivoa šećera u krvi. Međutim, fizička aktivnost može da dovede do hipoglikemije i do
24 sata poslije aktivnosti. Osobe koje koriste insulin ili ljekove koji podstiču proizvodnju
insulina trebalo bi da prije svake planirane fizičke aktivnosti izmjere nivo šećera u krvi, pa ako je
niži od 5,5 mmol/l da uzmu užinu ili da smanje dozu lijjekova (onako kako im je savjetovao
njihov ljekar). Bilo bi dobro da za vrijeme trajanja fizičke aktivnosti imate uz sebe aparat za
mjerenje nivoa šećera u krvi i nešto od namirnica bogatih šećerom (gusti sok, slatkiši, kocka
šećera,…). Za svaki dodatni sat fizičke aktivnosti uzeti 20gr ugljenih hidrata.
Vožnja i hipoglikemija
Hipoglikemija može biti veoma opasna ako se desi u vožnji kolima. Hipoglikemija značajno
utiče na koncentraciju, brzinu reagovanja, jasnoću vida. Prije planirane duže vožnje kolima
obavezno izmjerite nivo šećera krvi, a kontrolišite ga i u toku vožnje. Jedite češće da bi nivo
šećera u krvi bio veći od 3,9 mmol/l.
Alkohol i hipoglikemija
Pijenje napitaka koji sadrže alkohol, pogotovo na prazan stomak može izazvati hipoglikemiju
čak i dan, dva nakon njihovog konzumiranja. Alkoholna pića sa većim procentom alkohola
posebno su opasna za one koji koriste insulin ili lijekove koji podstiču proizvodnju insulina.
Alkoholna pića treba uvijek konzumirati uz hranu (meza). Pitajte svog ljekara kako da na
bezbijedan način konzumirate alkoholna pića.
19
Kako se pripremiti za hipoglikemiju
Osobama sa dijabetesom može se često desiti ova komlikacija, pa moraju znati kako da je
spriječe i kako da reaguju ako im se desi.
Kako da spriječite nastanak hipoglikemije?






da naučite šta može izazvati hipoglikemiju
da vam je glukometar uvijek na dohvat ruke
da redovno kontrolišete nivo šećera u krvi, pogotovu ako vam se dešavaju epizode
neprimjećene hipoglikemije
da kontrolišete nivo šećera u krvi prije planirane fizičke aktivnosti ili vožnje kolima
da uvijek imate uz sebe bar jednu dozu sredstava koja brzo podižu nivo šećera u krvi
da upoznate porodicu, prijatelje i radne kolege sa svojim stanjem i da ih naučite kako da
reaguju ako vam se desi hipoglikemija.
Kako da reagujete ako prepoznate simptome hipoglikemije?
Odmah izmjerite nivo šećera u krvi i upozorite ljude u okolini na vaše stanje.

Ako je nivo šećera u krvi 2.8 do 3.9 mmol/l, pojedite 10 do 15 grama brzo djelujućih
ugljenih hidrata (npr 1/2 čaše voćnog soka, 6 do 8 tvrdih bombona, 3 do 4 tablete
glukoze ili kocke šećera).

Ako je nivo šećera manji od 2.8 mmol/l, pojedite 20 do 30 grama brzo djelujućih ugljenih
hidrata.
Nakon 15 minuta ponovo izmjerite nivo šećera u krvi, ako je nivo šećera i dalje nizak možete da
ponovite postupak.
Ukoliko niste u mogućnosti da u momentu kad prepoznate simptome
hipoglikemije izmjerite nivo šećera u krvi, postupite kao da ste utvrdili da je
nivo šećera u krvi nizak.
Ako se stanje pogoršava pozovite Hitnu pomoć.
Hiperglikemija
20
Ukoliko je nivo šečera u krvi kod osobe sa dijabetesom viši od ciljnih vrijednosti, to stanje se
označava kao hiperglikemija. Znak je loše regulisanog dijabetesa, a uzrokuju ga:







Nedovoljna doza lijekova za regulisanje nivoa šećera u krvi
Neredovno uzimanje terapije
Nesprovođenje preporučenih higijensko-dijetetskih mjera
Povišena tjelesna temperatura i/ili druga bolest
Povreda ili hirurška intervencija
Stresne situacije
Uzimanje nekih vrsta lijekova, kao što su kortikosteroidi
Simptomi hiperglikemije su:













Gotovo stalni osjećaj gladi
Pojačan osjećaj žeđi
Učestalo obilno mokrenje
Zamagljen vid
Stalni zamor, pospanost
Gubitak težine
Suve sluznice usta
Suva koža
Miris acetona u izdahnutom vazduhu
Usporen rad srca
Nepravilno ubrzano i produbljeno disanje
Stupor
Koma
Simptomi hiperglikemije će se kod različitih ljudi ispoljiti pri različitim koncentracijama glukoze
u krvi. Hiperglikemija se za razliku od hipoglikemije razvija postepeno. Prvi objektivni znak
hiperglikemije je pojava glukoze u urinu koji nastaje kad njen nivo u krvi poraste iznad 9 – 10
mmol/l. Sa glukozom se izlučuje i povećana količina vode. Kada osnovni uzrok nastanka
hipoglikemije – manjak insulina ili njegovo slabo djelovanje u organizmu potraje duže, tijelo
počinje da koristi masti kao izvor energije. Metabolizmom masti nastaju ketoni od kojih je
najznačajniji aceton. Prisustvo glukoze i ketona u mokraći se dokazuje test trakicama. Ketoni se
iz organizma odstranjuju i disanjem, pa se kod osoba sa povišenim ketonima u dahu osjeća miris
acetona ( miris trulog voća).
21
Hiperglikemijska koma
Hiperglikemijska ili dijabetička koma je najteža i najozbiljnija akutna komplikacija šećerne
bolesti. Da bi pala u komu, osoba sa dijabetosom najčešće prolazi kroz već pomenute stepene
pogoršanja svoje bolesti (hiperglikemija, aceton), a izuzetno rijetko nije u stanju da prepozna
prve znakove ovog stanja. Koma je stanje u kome je osoba bez svjesti, a za njen razvoj je
potrebno više dana (izuzev kod djece). Komi obično prethode hiperglikemija i pojava acetone u
urinu, mada prisustvo acetona nije neophodno da bi se razvila koma. Stanje prije pojave
dijabetičke kome nosi naziv prekoma.
Karakterišu je slijedeći znaci:






hiperglikemija (veoma visok šećer u krvi)
acetonemija (aceton u krvi)
apatija
umor
pospanost
smanjeno reagovanje na direktne nadražaje (stavljanje ruke na čelo, obraz, štipanje i dr.)
Bez prepoznavanja i liječenja, prekoma obavezno završava komom, kada se javlja dubok san sa
odsustvom svijesti (osoba ne reaguje na jače spoljne podražaje). Svako dalje produbljivanje
kome, a naročito dužina njenog trajanja, imaju direktan uticaj na mogućnost potpunog oporavka.
Dijabetička prekoma i koma obavezno se liječe u bolnici, postupkom i na način koji su za
ovo stanje predviđeni.
Hiperglikemija i njeni znaci nastaju polagano nasuprot hipoglikemiji i njenim znacima koji se
razvijaju neuporedivo brže. Osnovni uzrok hiperglikemije jeste manjak insulina. Ukoliko je taj
manjak jako veliki, tada tijelo ne može trošiti ugljene hidrate tj. glukozu kao izvor energije. Kada
se šećer povisi na oko 9–10 mmol/L (kada nivo glukoze premaši transportni maksimum
bubrega), tada započne njegovo izlučivanje preko bubrega u mokraću. Sa šećerom se izlučuju i
povećane količine vode. Ukoliko je nedostatak insulina veliki i ukoliko dovoljno dugo potraje,
tada glavno gorivo postaju masti. Ako organizam previše dugo koristi masti kao izvor energije, u
tijelu nastaju velike količine ketona, među kojima je najvažniji aceton. Kada porastu do određene
razine ketoni se izlučuju mokraćom. Pregledom takve mokraće test trakama mogu se dokazati
ketoni u njoj. Ketoni se odstranjuju iz tijela i putem pluća, tj. disanjem. Pojavljuje se miris
acetona u dahu (miris trulog voća). Pojačano je mokrenje i izlučivanje glukoze u mokraći.
Tijelo sve više gubi vodu. Ketoni ometaju rad mozga, dovode do povraćanja, bolova u trbuhu.
Ovakvo stanje dehidracije (gubitka tečnosti) i drugih poremećaja koje izazivaju hiperglikemija i
ketoni naziva se dijabetička ketoacidoza.
22
Ako se ne pristupi pravilnom liječenju pojavljuju se poremećaj svijesti i na kraju koma.
Dijabetička ketoacidoza i koma su ozbiljna i po život opasna stanja koja, ako se ništa ne
poduzme, mogu dovesti do smrti.
Ova komplikacija se najčešće razvija postepeno u toku par dana, ali može se razviti i u toku
samo jednog dana kao kod pojave infakta srca, moždanog udara ili teških infekcija.
Najčešći uzroci nastanka ketoacidoze su:



osoba ima diabetes, a ne zna za njega i ne liječi se
neuzimanje insulina zbog nehata ili neobavještenosti kada i kako treba
neprilagođavanje doze insulina tokom pojave drugih bolesti (prehlade, grip, razne infekcije,
proljev, mučnine, povraćanje itd.).
Znaci ketoacidoze su:











pojačano mokrenje i žeđ
gubitak tjelesne težine
slabost
zamućenje vida
topla, suva, zažarena koža
duboko disanje
ubrzan rad srca
bolovi u trbuhu (naročito kod dijece)
mučnine i povraćanje
pomućenje svijesti
koma
Ketoacidoza se razvija u nekoliko faza. Prvu fazu, koju osoba sa diabetesom može sama da
otkrije ako redovno kontroliše visinu šećera u krvi i mokraći, karakteriše pojava ketona u
mokraći i miris acetona u izdahnutom vazduhu. Drugi stadijum se prepoznaje, uz sve prethodne
znake, po jakoj dehidraciji i pospanosti. Treći najteži stadijum je dijabetična koma.
Preventivne mjere i prva pomoć
Ketoacidoza se najčešće razvija u toku akutnih bolesti zbog nepreduzimanja preventivnih mjera.
Čim se osoba sa diabetesom počne loše osjećati i primijeti rane znakove oboljenja (povišena
temperatura, mučnine, povraćanje, pečenje pri mokrenju, bolovi itd.) mora povesti više računa o
svojoj šećernoj bolesti. Mora češće kontrolisati šećer u krvi, najmanje pred glavne obroke i pred
spavanje. Treba testirati urin na aceton. Pojava ketona (aceton) u mokraći je znak njihovog
porasta u krvi i nastajanja ketoacidoze koja može završiti komom.
Sve osobe sa dijabetesom trebale bi imati i znati upotrebiti opremu i test trake za testiranje urina
na šećer i aceton i za određivanje šećera u krvi. Treba redovno uzimati doze insulina koje vam je
23
odredio vaš ljekar, čak i kada povraćate ili iz nekog drugog razloga ne uzimate hranu. Bez
insulina, šećer u krvi poraste čak i ako ne jedete.
Ukoliko ne možete jesti uobičajenu hranu ili imate mučnine i povraćate, pokušajte piti voćne
sokove – pića koja sadrže šećer, nikako dijetalna pića! Potrebno je uzeti najmanje 1,5 litar
ovakvih pića za 24 sata.
Potrebne su dodatne količine insulina ako je izmjereni nivo šećera, pred obrok, u krvi preko 13,5
mmol/l prema uputima vašeg ljekara.
Ako se subjektivno stanje, vaše odnosno osobe sa dijabetesom, ne poboljšava, tada je najbolje
zatražiti stučnu medicinsku pomoć.
Hronične komplikacije
Oboljenja krvnih sudova
Kad govirimo o oboljenjima krvnih sudova uzrokovanih diabetes mellitusom prvensteveno
mislimo na aterosklerotične promjene na krvnim sudovima.
Savremena istraživanja su skoro u potpunosti objasnila mehanizam oštećenja unutrašnjih slojeva
arterijskih krvnih sudova koji za posljedicu imaju nastanak aterosklerotičnih promjena. Mnogo
manje se zna o mehanizmu nastanka hroničnih oštećenja unutrašnjih slojeva arterijski krvnih
sudova koje se dešava u dužem vremenskom periodu.
Diabetes daje poseban model hronočne bolesti krvnih sudova u kome poremećaj regulacije nivoa
glukoze u krvi dovodi do poremećaja u radu gotovo svih organa uzrokovanih djelimično
oštećenjima na krvnim sudovima. Diabetes mellitus je kao takav prepoznat kao nezavisni riziko
faktor za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Kardiovaskularna oboljenja su glavni uzrok
smrti u 80% slučajeva kod osoba sa Diabetes mellitusom.
Ateroskleroza je zadebljanje zida krvnog suda (unutrašnje strane) zbog nakupljanja masnoće,
što dovodi do suženja unutrašnjeg prečnika (lumena)
krvnog suda.
Ove promjene treba razlikovati od arterioskleroze,
grupe oboljenja, a i normalanog procesa starenja
arterijskih krvnih sudova, pri kome dolazi do
zadebljanja i kalcifikacije arterijskog zida, gubitka
elastičnosti, povećanja promera arterije, ali bez suženja
unutrašnjeg prečnika krvnog suda.
Povišene vrijednosti glukoze u krvi pokreću specifične
enzimske procese koji dovode do povećane
propustljivosti unutrašnjeg zida krvnih sudova.
24
Proces započinje nakupljanjem naslaga masti koje zovemo masne ili žute pruge. Vremenom ove
promjene postaju sve izraženije, počinje da buja vezivno tkivo, taloži se kalcijum što dodatno
smanjuje elastičnost arterija, sužava se unutrašnji promjer krvog suda.
Ovaj proces može zahvatiti sve arterije u organizmu, ali najčešće arterije mozga, srca, očiju,
bubrega i nogu.
Prema promjeru krvnih sudova zahvaćenih ovim promjenama komplikacije djelimo na makro i
mikrovaskularne komplikacije.
Makrovaskularne komplikacije Diabetes mellitusa su moždani udar, ishemijska bolest srca i
trombotičke promjene na arterijama ekstremiteta, prvenstveno nogu.
Mikrovaskularne komplikacije retinopatija (zahvaćene arterije oka), nefropatija (zahvaćene
arterije bubrega) i polineuropatija (zahvaćene arterije koje snabdijevaju nerve).
25
Ishemijska bolest srca
Ishemijska bolest srca je skupina srčanih bolesti
koje su u vezi s cirkulacijskim poremećajima
uzrokovanim aterosklerozom arteriskih krvnih
sudova srca i posljedično smanjenim
snabdjevanjem miokarda kiseonikom.
Osnovni simptom je anginozni bol.
Najčešće se opisuje kao stezanje, gnječenje iza
grudne kosti, kao osjećaj težine, punoće u
grudima ili kratkoće daha. Jačina može varirati
od veoma slabog do neizdrživog, cijepajućeg
bola.
Bol može da se širi u rame, vrat ili ruku,
postepeno se pojačava, dostiže maksimum, traje
izvjesno vrijeme i zatim se postepeno smanjuje i
prestaje.
Ukoliko je bol nastao pri naporu, promjeni
temperature ili djelovanja jakih emocija i traje
5-15 minuta radi se o stabilnoj angini pectoris.
Bol prestaje čim prestane djelovanje
provocirajućeg faktora.
Kad se bol javi bez djelovanja nekog od ranije spomenutih faktora, u mirovanju i prestaje nakon
lingvalete Nitroglicerina radi se o nestabilnoj
angini pectoris. Ovaj bol traje do 30 minuta.
Promjene koje se dešavaju na srčanom mišiću
nestaju po prestanku bola.
Kad bol traje duže od 30 minuta nastaju trajneireverzibilne promjene. Tada govorimo o infarktu
srčanog mišića. Bol je posljedica iznenadnog,
potpunog začepljenja arterijskog krvnog suda kao
posljedica pucanja nestabilnog plaka. Ne smiruje
se ni u mirovanju ni poslije lingvalete
Nitroglicerina. Težina promjena zavisi od dužine
trajanja ishemije i veličine područja koje
snabdijeva oštećena arterija.
Dijagnostičke metode koje se koriste za dokazivanje i utvrđivanje stepena začepljenja arterija
srca i eventualnog oštećenja srčanog mišića mogu biti neinvazivne ili invazivne.
26
Neinvazivne metode su EKG u mirovanju, EKG Holter monitoring, Test opterećenja,
laboratorijski nalazi, Ultrazvuk srca, RTG srca i
pluća, EHO stres test.
Invazivna metoda je kateterizacija srca. Ovom
metodom se tačno dijagnostikuje na kojoj od arterija
ili njenih grana je došlo do smanjenog protoka krvi i
potpunog prestanka cirkulacije usljed suženja lumena
krvnog suda ili njegovog potpunog začepljenja.
Šta uraditi kad vam se desi
Anginozni napad?
 Odmah staviti lingvaletu NTG pod jezik
 Ponoviti na 5 minuta ako bol ne prestane
 Maksimalno 3 lingvalete
 Ako bol ne prestane javiti se ljekaru
Šta uraditi da vam se ne
desi napad ?
 PRAVILNA
ISHRANA
 FIZIČKA
AKTIVNOST
 DOBRA
REGULACIJ
A ŠEĆERA
27
 DOBRA REGULACIAJA MASNOĆA
U KRVI
A prevencija lijekovima?
DNEVNA PRIMJENA ASPIRINA I STATINA.
A kojem cilju treba da težimo?
Uvođenjem zdravih stilova života treba da se trudimo da se što bliže primaknemo ciljnim
vrijednostima nivoa glukoze u krvi i da te vrijednosti budu uravnotežene u toku dana. Kao što se
vidi u tabeli, takođe, treba da vodimo računa i o vrijednostima holesterola i triglicerida, indeksu
tjelesne mase kao i o visini krvnog pritiska. Sve pobrojane vrijednosti daju sliku o stanju našeg
zdravlja, djeluju udruženo i ako su povišene mnogostruko uvećavaju rizik od nastanka
ishemijskog oboljenja srca.
DOBRA
SREDNJA
LOŠA
GUK natašte (mmo/l)
4,4 - 6,1
6,1 - 7,8
> 7,8
GUK poslije obroka
(mmol/l)
4,4 - 8,0
8,0 - 10,0
> 10,0
HbA1c (%)
< 6,5
6,5 - 7,5
> 7,5
Uk. holesterol (mmol/l)
< 5,2
5,2 - 6,5
> 6,5
HDL holesterol (mmol/l)
> 1,1
0,9 - 1,0
< 0,9
Trigliceridi (mmol/l)
< 1,7
1,7 - 2,2
> 2,2
Indeks tjelesne mase
m. 20 - 25
ž. 19 - 24
25 - 27
24 - 26
> 27
> 26
Krvni pritisak (mmHg)
< 140/90
< 160/95
>160/95
28
Ishemijska bolest mozga
Kao i ishemijska bolest srca posljedica je aterosklerotičnih promjena na krvnim sudovima
mozga. Aterosklerotične promjene dovode do sužavanja unutrašnjeg promjera krvnih sudova i
sljedstveno tome do slabijeg snabdjevanja kiseonikom moždanog tkiva. Tako se promjene na
moždanom tkivu razvijaju postepeno paralelno sa napredovanjem ateroskleroze. Ishemijske
promjene se mogu razviti i naglo ukoliko je došlo do začepljenja, embolije, arterije trombom koji
je dospio iz drugih djelova organizma.
Aterosklerotični plakovi mogu dovesti i do slabljenja zida arterija pa se na krvnom sudu stvaraju
proširenja poznata pod nazivom – aneurizma. Ukoliko dođe do pucanja ovako izmjenjenog
krvnog suda tada se radi o hemoragičnoj Cerebro Vaskularnoj(CV) bolesti.
Ishemijska bolest mozga se javlja češće i ima bolju prognozu. Smrtnost je 20-40%.
Hemoragijska CV bolest je mnogo rijeđa, ali je smrtnost mnogo veća.
Simptomi CV bolesti







Trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica ili tijela,
Smetnje sa vidom u smislu nejasnog vida ili pojave crnih tačaka na jednom ili oba oka,
pojava duplih slika,
Smetnje govora - otežano izgovaranje ili razumijevanje govora,
Motorni deficit - gubitak snage u jednoj polovini tijela ili jednom ekstremitetu (ruci ili
nozi),
Iznenadna jaka glavobolja, pogotovo ako se ranije nije javljala,
Pojava vrtoglavice i nesigurnost pri hodu, sa zanošenjem u jednu ili obije strane,
Poremećaj svijesti - može biti različitog stepena - zbunjenost, dezorjentacija u vremenu
i prostoru i prema drugim licima, posebno kada nastupi iznenada i kao najteži stepen
poremećaja svijesti potpuni gubitak svijesti- koma.
Prema svjetskim statistikama Diabetes mellitus je po značaju za razvoj ovog oboljenja na
drugom mjestu odmah iza visokog arterijskog pritiska, a slijede ga pušenje, hiperlipidemija
(porast masnoća u krvi), gojaznost i fizička neaktivnost, poremećaji srčanog ritma, konzumiranje
alkoholnih pića, stres (psihički) i starosna dob.
Svom ljekaru treba da se javite što prije ako imate neki od pobrojanih faktora rizika ili u hitnu
pomoć ako prepoznate neki od navedenih simptoma ovog oboljenja.
Razvoj nauke je i u ovoj oblasti medicine olakšao i omogućio preciznije postavljanje dijagnoze,
a samim tim omogućio bolje rezultate liječenja. Na raspolaganju su nam razne neinvazivne
metode, razne vrste ultrazvučnih snimanja, kompjuterizovana tomografija (CT), nuklearna
magnetna rezonanca (NMR), CT i NMR angiografija, EEG. Ovo su neinvazivne dijagnostičke
metode.
29
Invazivna dijagnostička metoda je angiografija krvnih sudova glave i vrata. Primjenjuje se kad se
iscrpe sve dostupne neinvazivne metode.
Da do nastanka ovog oboljenja ne bi došlo potrebno je poduzeti iste mjere kao kod prevencije
ishemijske bolesti srca.
Periferna ishemijska bolest
Prvenstveno pogađa arterijske krvne sudove nogu. Kod osoba sa dijabetesom ova bolest brže
napreduje, jer je sam dijabetes značajan faktor rizika za nastanak ateroskleroze, pa udruženost sa
drugim faktorima rizika znatno ubrzava nastanak i razvoj ovog oboljenja.
Zavisno od stepena suženja krvnih sudova i/ili promjera začepljenog (embolije) krvnog suda
imaćemo i simptome na pogođenoj nozi. Razlikujemo četiri stadijuma oboljenja prema
klasifikaciji koju je još 1954 godine dao Fontain :
1. blag bol pri hodu (klaudikacije)
2. jak bol pri hodu na kratke staze
(intermitentne klaudikacije)
3. bol u mirovanju
4. gangrena
Dijagnoza se postavlja na osnovu podataka
koje daje pacijent na pregledu, promjena na koži, neuroloških i vaskularnih promjena.
Koža je suva i glatka, hladna i tanka, dlakavost je smanjena ili iščezla i javljaju se polja pojačane
pigmentacije. Koža postaje osjetljivija i lako nastaju gljivične i baktrijske infekcije.
Zahvaćeni su kožni nervi pa je smanjena osjetljivost na dodir, pritisak i toplotu što uvećava
mogućnost za nastanak svih vrsta povreda.
Promjene se ispoljavaju pojavom otoka u donjim djelovima noge, stopalu i potkoljenici kad je
noga spuštena. Koža je crvene boje. Pulsevi na hrbatu stopala se slabo ili nikako palpairaju i nisu
jednaki na oba stopala. Kod zahvaćene noge, kad se podigne, otok se smanjuje, a koža postaje
blijeda. Dopler ultrazvukom pronalazimo suženje i/ili začepljenje krvnog suda.
Terapija može biti konzervativna, higijensko dijetetske mjere i lijekovi, ili invazivna – by pass
garftovi, revaskularizacija, angioplastika.....
30
Diabetička nefropatija
Otprilike 1/3 osoba sa dijabetesom ima diabetičku nefropatiju, tj. gubitak sposobnosti bubrega da filtriraju
mokraću. Komplikacija se razvija kod osoba sa oba tipa
dijabetesa, ali ipak češće kod osoba sa dijabetesom tip1.
Diabetična nefropatija je prvenstveno posljedica dugogodišnjih
nergulisanih vrijednosti glukoze u krvi. Smatra se da do
ispoljavanje ove komplikacije dolazi nakon 10-15 godina od
momenta postavljanja dijagnoze.
Nastaju promjene na membrani glomerula koja postaje
propustljivija i u mokraći se kao prvi znak ovog oštećenja javljaju
albumini, bjelančevine koje se inače vraćaju u krv. Ovo je prvi
stadijum bolesti koji se označava kao mikroalbuminurija.
Kako bolest napreduje filtracijska membrana bubrega postaje sve
propustljivija i u urinu imamo sve više albumina pa se ovaj
stadijum označava kao makroalbuminuruja.
Sa napredovanjem bolesti dolazi i do povećanja krvnog pritiska što dodatno pogoršava stanje. U krvi raste
kreatinin što ukazuje na smanjenje sposobnosti filtracije u glomerulima . Da je bubrežna bolest prisutna,
govorimo kad je procjenjena glomerularna filtracija manja od 60ml u minuti. Zbog toga osobama sa
dijabetesom treba serumski kreatinin određivati bar jednom godišnje. O diabetičnoj nefropatiji govorimo
kad je kod osobe sa diabetesom u urinu prisutno 30mg
albumina na gram kreatinina sa ili bez smanjene glomerularne
filtracije.
Prevencija nastanka ove komplikacije diabetesa su
prvenstveno mjere dobre regulacije nivoa glukoze u
krvi,arterijskog pritiska i masnoća u krvi.
Osobe kod koji se razvila ova komplikacija treba dodatno, sem
o prethodno pobrojanim mjerama,da vode računa o unosu
bjelančevina.
Diabetična nefropatija povećava rizik dobijanja srčanog
infarkta, moždanog udara i drugih komplikacija diabetesa.
31
Diabetična retinopatija
Diabetična retinopatija je još jedna od hroničnih
komplikacija šećerne bolesti. Posljedica je
dugogodišnje loše regulacije nivoa glukoze u krvi
koja dovodi do nastanka aterosklerotičnih promjena
na krvnim sudovima stražnjeg dijela oka – retine
(mrežnjača).
Retina ( mrežnjača) je veoma fina struktura koja se
nalazi u stražnjem segmentu oka. Snabdjevena je
specijalizovanim ćelijama koje prihvataju sliku,
koju je formirao optički aparat oka, pretvaraju je u
impulse koje preko optičkog nerva stižu do centara
u mozgu i mi vidimo. Da bi ove fine strukture pravilno fukcionisale mrežnjača je isprepletena
bogatom mrežom krvnih sudova, po kojoj je i dobila
ime, koji donose kiseonik i hranjljive materije, a
uklanjaju nepoželjne produkte metabolizma.

Važno je napomenuti da, ukoliko se ne uoči na
vrijeme i ne liječi, diabetična retinopatija
može da dovede do velikog pada ili čak
potpunog gubitka vida i ubraja se u najčešći
uzrok sljepila za starosnu grupu od 20 do 65
godina u razvijenim zemljama.
Slično kao i na krvnim sudovima mozga, u dugom vremenskom periodu dolazi do suženja
lumena arterijskih krvnih sudova i do slabljenja zida krvnog suda pa se stvaraju aneurizmatska
proširenja.
Ovo je prva faza oboljenja u kojoj tkivo mrežnjače trpi nedostatak kiseonika. U medicinii se
označava kao neproliferativna faza. Povećava se propustljivost zida kapilara i tečnost iz krvnih
sudova „curi“ u okolno tkivo. Uporedo sa ovim procesom dolazi i do sitnih krvarenja u tkivu
mrežnjače zbog pucanja sitnih aneurizmatskih proširenja u zidu arterijskih krvnih sudova. Centar
jasnog vida, makula, otekne i vid slabi. Slika se krivi, gubi se kontrast i nastaju teškoće pri
čitanju (diabetična makulopatija).
Napredovanjem bolesti razvija se slijedeća faza koja se označava kao proliferativna faza. Zbog
velikog nedostatka kiseonika organizam proizvodi nove krvne sudove lošeg kvaliteta. Ovi krvni
sudovi dodatno pogoršavaju već ionako loše stanje mrežnjače. Oni su propustljiviji od starih,
lako i često pucaju pa se otok i krvarenja u mrežnjači pojačavaju. Ova faza može da se
manifestuje naglim gubitkom vida.
Faktori koji doprinose nastanku ove komplikacije i koji ubrzavaju njen razvoj su:



Visoki krvni pritisak
Povišene masnoće u krvi
Anemija
32
Kako spriječiti ili usporiti nastak ove komplikacije?






Održavanjem HbA1C u poželjnim vrijednostima – do 7%
Pravilnom, uravnoteženom ishranom i dobro raspoređenim obrocima da bi nivo šećera u
krvi bio ujednačen i tokom dana i tokom noći
Pravilnom upotrebom lijekova uključenih u
terapiju
Održavanjem krvnog pritiska i masnoća u
poželjnim vrijednostima
Redovnim godišnjim kontrolama vida i
pregledima očnog dna
Blagovremenim laserskim tretmanima mrežnjače
Kako se liječi?
Još jednom treba napomenuti da ova komplikacija ima podmukao tok. Simptomi se ispoljavaju
kad je bolest u jako uznapredovalom stadijumu i kad su rezultati liječenja relativno mali. Zato još
jednom treba napomenuti važnost redovnih preventivnih pregleda očnog dna. Početni simptomi
su problemi sa čitanjem koji se regulišu korišćenjem naočara. Uznapredovali stadij bolesti liječi
se laserom kojim oftalmolog prvo liječi krvne sudove udaljene od makule, a zatim i one u
makuli.
Dijabetična polineuropatija
Dijabetična polineuropatija je hronična komplikacija Diabetes mellitusa. Ovo je jedna od
najčešćih komplikacija dijabetesa, jer čak 50% osoba sa dijabetesom može razviti ovu
komplikaciju. Najčešće je zahvaćen išijadični nerv, ali mogu biti pogođeni i nervi u drugim
dijelovima tijela. Javlja se uglavnom poslije 50-e godine života. Jednako oboljevaju muškarci i
žene, ali mogu da obole u malom procentu (oko 2%) i djeca.
Tačan uzrok nastanka ove komplikacije nije još uvijek poznat, ali su poznati faktori rizika :




Poremećaj cirkulacije koji dovodi do oštećenja malih krvnih sudova
Nagomilavanje masti u ćelije omotača živca
Metabolički poremećaji koji ometaju dopremanje bjelančevina i drugih hranljivih
materija u nervne završetke
Nepravilna ishrana, pušenje i konzulamiranje alkohola.
Kao i ostale hronične komplikacije ovog metaboličkog poremećaja nastaju u dugom
vremenskom periodu, postepeno i osoba je bez ikakvih tegoba. Ovaj stadijum može prepoznati
33
vaš izabrani doktor ili neurolog na pregledu
senzibiliteta.
jer registruje snižene reflekse i poremećaj
Drugi stadijum počinje najčešće postepeno, ali se može razviti i naglo i često se podudara sa
uvođenjem insulina u terapiju. U zavisnosti od toga koji su nervi zahvaćeni mogu se javiti
slijedeći simptomi:



Mravinjanje, sjevanje, paljenje u nogama
Problemi sa varenjem
Problemi sa urinarnim traktom
Simptomi mogu biti blagi ili veoma bolni, parališući.
Kada se javiti ljekaru?
Čim primjetite :




Da vam posjekotine ili defekti kože sporo zacjeljuju, da su rane inficirane ili da se
pogoršavaju
Paljenje, trnjenje, slabost ili bol u rukama ili nogama, a koji nisu u vezi sa vašim
aktivnostima
Probavne smetnje, smetnje sa mokrenjem ili seksulnu disfunkciju
Opštu slabost
Koje su komplikacije dijabetične polineuropatije?

Gubitak ekstremiteta – zbog smanjenog osjećaja za toplotu, bol i pritisak često dolazi do
povređivanja koje prolazi neprimjećeno pa se vrlo brzo razvija infekcija na mjestu
povrede, a zatm i gangrenozne promjene što je razlog za amputaciju dijela ili čitavog
ekstremiteta, ruke ili noge.








Deformiteti zglobova – najčešće na stopalima
Česte urinarne infekcije
Nemogućnost voljnog kontrolisanja mokrenja
Nemogućnost prepoznavanja hipoglikemije zbog autonomne polineuropatije
Pad krvnog pritiska
Seksualna disfunkcija ( impotencija)
Smetnje sa probavom
Pojačano ili oslabljeno znojenje
34
I kao posljedica svih pobrojanih komplikacija socijalna izolacija zbog osjećaja stida od svoje
nesposobnosti za samostalno življenje.
Dijagnoza se postavlja neurološkim pregledom koji može da obavi vaš ljekar ili neurolog. Ovako
postavljena dijagnoza i težina oštećenja nerava potvrđuje i utvrđuje Elektro Neuro Miografija.
Bolest se može spriječiti ili usporiti njeno napredovanje :






Dobrom regulacijom nivoa glukoze u krvi
Dobrom regulacijom krvnog pritiska
Dobrom regulacijom nivoa masnoća u krvi
Uvođenjem planirane fizičke aktivnosti
Prestankom pušenja
Prestankom uzimanja alkoholnih napitaka ili uzimanjem u bezbjednim količinama (ako
ste muškarac ne više od dvije jedinice dnevno, a ako ste ženskog pola ne više od jedne
jedinice alkohola dnevno)
Ukoliko se komplikacija razvila, terapija je simptomatska i zavisi od toga koji je nerv ili grupa
nerava pogođen.
Promjene na koži
Promjene na koži osoba sa dijabetesom su rezultat sadejstva više faktora. Na prvom mjestu to su
promjene na krvnim sudovima, autonomnom nervnom sistemu i perifernim nervima. Promjene
na koži ponekad su prvi znak koji ukazuje da osoba ima dijabetes. Na sreću, mnoge promjene
koje se dese na koži mogu se uspješno spriječiti ili liječiti ako se uoče na vrijeme.
Neke od promjena mogu se razviti i kod osoba koje nemaju diabetes, ali se kod osoba sa
dijabetesom češće dešavaju. To su bakterijske i gljivične infekcije kao i svrab. Drugi problemi se
dešavaju uglavnom ili isključivo osobama sa diabetesom.
Da bi spriječili nastanak kožnih promjena pridržavajte se standardnih preporuka za prevenciju
nastanka hroničnih i akutnih komplikacija dijabetesa.
Evo i nekoliko savjeta za specifičnu prevenciju kožnih promjena :



Trudite se da koža bude suva i čista, ali ne i isušena; koristite talk (puder) za prevoje i
mjesta gdje se koža trlja o kožu
Izbjegavajte vruće kupke i tuširanje vrućom vodom; poslije kupanja koristite losion za
tijelo, ali ga ne stavljajte između nožnih prstiju jer to može ubrzati gljivičnu infekciju
Odmah zbrinite posjekotine. Manje posjekotine operite mlakom vodom i neutralnim
sapunom. Ne tretirajte ih antiseptičkim sredstvima, alkoholom ili jodom jer su previše
agresivni. Povredu prekrijte čistom, po mogućnosti sterilnom gazom. Ako zadobijete
veće posjekotine, opekotine ili ako se rana inficira javite se svom ljekaru.
35


Koristite blage šampone ; ne koristite sprejeve za intimnu higijenu
Obratite se svom ljekaru i/ili dermatologu za probleme sa kožom koje ne možete sami da
riješite
Veoma pažljivo njegujte svoja stopala; redovno kontrolišite stanje vaše obuće.

.
Dijabetično stopalo
Dijabetično stopalo je skup pojava i
poremećaja koji se ispoljavaju na stopalu
osobe sa diabetesom, a posljedica su
oštećenja krvnih sudova i perifernih
nerava iskomplikovanih infekcijom.
Zbog senzornih poremećaja osoba sa
diabetesom slabije osjeća dodir, bol i
toplotu . Zbog oštećenja motornih funkcija opuštaju se mišići potkoljenice i
stopala. Popušta savšeni biomehanički
sklop stopala pa se svod stopala spušta. Zbog spuštenog svoda stopala povećava se pritisak na
mjestima izbočenja koje čine glavice kostiju stopala. Tako nastaju karakteristične deformacije
stopala osobe sa diabetesom. Autonomna neuropatija znatno smanjuje lučenje znoja pa koža
postaje suva i neelastična i lako puca. Aterosklerotične promjene dovode do povećanja protoka
krvi pa je stopalo toplo i otečeno. Pulsevi na hrbatu (gornja strana stopala) su oslabljeni ili se ne
pipaju.
Prema tome koji je vodeći uzrok nastaka diabetičnog stopala razlikujemo :


Neuropatsko stopalo
Angiopatsko stopalo
Neuropatsko stopalo je toplo, ružičasto sa veoma
suvom kožom. Pulsevi na hrbatu stopala se pipaju
zbog očuvane cirkulacije. Često vidimo veoma
izražene vene na stopalu, žuljeve i bezbolne defekte
kože ( senzorna neuropatija), deformitete zglobova ,
otoke i gangrenozne promjene na mjestima gdje su
ranije bili defekti kože.
36
Angiopatsko stopalo karakteriše hladna,
crvena koža kad je stopalo spušteno, a blijeda
kad se podigne. Pulsevi na hrbatu stopala se
ne pipaju, javljaju se grčevi pri hodu i jaki
bolovi u mirovanju. Defekti kože su jako
bolni. Gangrenozne promjene se javljaju na
krajnjim djelovima stopala, vrhovima prstiju.
Izmjenjena i oštećena koža omogućava lak
prodor bakterija i nastaje infekcija koja se
lako širi i razara tkiva stopala.
Faktori rizika









Trajanje Diabetesa preko 10 godina
Loša glikoregulacija
Prisustvo drugih komplikacija dijabetesa
Pušenje
Loša njega stopala
Neadekvatna obuća
Povrede stopala
Atletsko stopalo
Urasli nokti
Simptomi

Bol

Otok stopala i potkoljenice

Crvenilo

Gnojav iscjedak iz rane

Otežan, šepav hod
37
Kada se javiti ljekaru ?
Ukoliko primjetite novonastalu ranu na stopalu bez obzira na veličinu i dubinu
Stalni blagi do umjereno jaki bol u stopalu
Pojava temperature veće od 37°C sa ili bez drugih simptoma
Pojava crvenih pruga koje se šire u okolini rane
Poremćaja svijesti
Liječenje

Dobra glikoregulacija

Poboljšanje cirkulacije

Debridman i toaleta rane

HBO tretman
Prevencija

Redovni pregledi stopala, pogotovo predio između prstiju

Održavanje dobre hidriranosti kože

Uklonite sve prepreke u stanu koje mogu dovesti do
povređivanja stopala

Redovno sjecite nokte noktaricom ne makazama i
ostavite dovoljno nokta ispred jagodice

Redovna fizička aktivnost

Redovna kontrola visine glikemije

Prestanak pušenja

Nosite obuću i čarape u svim prilikama, zaštitite
stopala od prekomjerne toplote i hladnoće

Izbjegavajte podno grijanje

Cipele kupujte uveče kad su stopala najveća, obuća
treba da je od prirodnih materijala i bez unutrašnjih
rubova i šavova
38

Podignite noge 3-4 puta u toku dana i pravite kružne pokrete u skočnim zglobovima

Ne prekrštajte noge
39

Download Report