Čestiti Božić i sretna Nova godina 2012. nova ZADRUGA GLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO broj 30. godina VI. listopad − prosinac 2011. Razgovor s Petrom Vriskom Sada je vrijeme da se pomogne zadrugama Zadar Sabatina 2011. SADRŽAJ UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 važno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Poželjne radničke zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Razgovor s Petrom Vriskom, prvim potpredsjednikom Europske organizacije poljoprivrednih zadruga (COGECA): Sada je vrijeme da se pomogne zadrugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA Zagreb Poslovanje zadruga u 2010. godini: Nije pokazano bitno smanjenje prihoda zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Za nakladnika Vedrana Stecca ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Uređivački odbor Zdenka Mesić, predsjednica Luka Bakić Marica Berdik Tea Bilić Tea Lencur Irena Lješević Branko Žalac Inženjerska zadruga Praksa, Pula: Prva zadruga arhitekata . . . . . . . PZ Zagrebački voćnjaci, Velika Gorica: Udruživanje zadrugara daje rezultate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . BZ Dabar Carlstadt, Lipje: Nastoje spojiti ugodno s korisnim . . . . . Zanatska zadruga Gradin: 25 uspješnih godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . UZ Kockavica, Grubišno polje: Snažno zajedništvo u učenju i radu 12 13 15 16 16 Glavni i odgovorni urednik Zvonko Čokljat prikazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 “Maslina i maslinovo ulje – božji dar u Hrvata": Uvjet opstanka i snažan duhovni simbol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . 19 Zadar: Sabatina 2011.: Bogat stručni program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Radionice o novom Zakonu o zadrugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Split: Konferencija o zapošljavanju: Za veće uključivanje ovisnika u društvenu zajednicu . . . . . . . . . . . . . PZ Putniković, poluotok Pelješac: Stoljeće zadrugarstva . . . . . . . . . . Opatija: 23. smotra učeničkih zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ivanić grad: Održana Bučijada 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Malinska: Savjetovanje uzgajivača ovaca i koza i izložba sireva: Šampionska titula za sir pripala obitelji Mrakovčić . . . . . . . . . . . . . . . Zagreb: 6. Međunarodni festival vina i kulinarstva: Svečanost vina i hrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Crno ulje dravskih nemani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Županija zagrebačka: Jelena Rožić, vinska kraljica za 2012. . . . . . . 19 21 26 27 27 iz svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Primjena pravnih stečevina eu-a: Balkan u vrtlogu promjena . . . . Sarajevo: Uloga zadruga u ruralnom razvoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 29 pitanja • odgovori • preporuke . . . . . . . . . . . . 30 Kako se postaje članom zadruge i tko su njezini osnivači . . . . . . . . . 30 IZ POVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Pšenica, kruh i vino u narodnim običajima: “Koliko badnju ja tebi kapi, ti meni bačava” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Redakcija Zvonko Čokljat Dobrila Jerković mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik Adresa nakladnika 10000 Zagreb, Amruševa 8 tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 [email protected] [email protected] www.zadruge.hr Lektor i redaktor Marijan Ričković, prof. Grafičko oblikovanje studiog6h8 [email protected] www.studiog6h8.com Tisak Printera grupa, Sveta Nedelja Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Hrvatski savez zadruga član je Međunarodnog saveza zadruga (ICA) Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA) ISSN 1845-982X Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2 2 Fotografija na naslovnici: Marko Čolić nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. 22 22 23 24 25 www.zadruge.hr UVODNA RIJEČ P oštovani čitatelji, Godina 2011. bila je posebna po broju zanimljivih događanja i značajnih odluka unutar cjelokupnoga zadružnoga sustava. Prije svega, naglašavamo donošenje novoga Zakona o zadrugama kojim je otvoreno i novo poglavlje o ustroju zadruga, njihovom unutarnjem uređenju te stvaranju osnovnih uvjeta za bolju i učinkovitiju povezanost s europskim zadrugama. Usvojen je i novi Statut Hrvatskog saveza zadruga, kojim su još više naglašena demokratska načela i način rada unutar ove naše krovne organizacije. Godina 2011. sa sobom je donijela niz tribina, stručnih savjetovanja te dobro posjećenih i odlično organiziranih različitih manifestacija, izložaba, susreta i sajmova. I u svemu tome naše zadružno glasilo uspjelo je u četiri tiskana broja u ovoj go- dini, s više od dvije stotine kartica teksta i približno toliko fotografija naglasiti ili izdvojiti neka od najznačajnijih događanja. Ovaj, trideseti, broj našega glasila Nova zadruga također donosi više priloga o mnogim aktivnostima, događajima i aktualnostima te vjerno prenosi pojedine zanimljivosti u protekla tri mjeseca. Tako smo u rubrici “U središtu" opisali sveukupno poslovanje zadruga u Republici Hrvatskoj u 2010. godini, a u prilogu “Razgovor" pružili izuzetno zanimljiva razmišljanja prvog potpredsjednika COGECA-e, europske organizacije poljoprivrednih zadruga. Nadalje, u dijelu o zadružnom poduzetništvu obratili smo posebnu pozornost uspješnim zadrugama. U ovom broju ne manjka ni priloga o učeničkim zadrugama. saveza, zatim festivala vina ili pak savjetovanja proizvođača sira. U konačnici, kako su blagdani pred vratima, i ovaj put smo pripremili ugodan i opuštajući članak o tradiciji i običajima koji su povezani s vinom, osobito u primorskim krajevima Lijepe Naše. I što bismo još ukratko mogli reći, osim kako završava još jedan godišnji radni ciklus u kojem su mnogi zadrugari postigli zapažene uspjehe, usprkos teškim uvjetima poslovanja. Ima i onih sa slabijim rezultatima, ali ovo je blagdansko vrijeme Božića i Nove godine pa vjerujemo kako svi imaju novu šansu za novu perspektivu. Uredništvo glasila Nove zadruge stoga svim čitateljima i zadrugarima želi sretan Božić i uspješnu novu godinu 2012.! Mnogi čitatelji će pažnju usmjeriti na rubriku “Info" i opisane aktivnosti zadružnih Zvonko Čokljat glavni urednik VAŽNO POŽELJNE RADNIČKE ZADRUGE Zakon o zadrugama predvidio je mogućnost osnivanja radničkih zadruga. One se od ostalih razlikuju prvenstveno po tome što ih čini najmanje dvije trećine zaposlenika koji imaju sa zadrugom ugovor o radu. Nažalost, u nas je vrlo malo takvih zadruga, dok ih u nekim visokorazvijenim zemljama ima na pretek K ada danas potičemo društveno odgovorno poduzetništvo i vrijednosti rada, ne bi smjeli zatvarati oči pred činjenicom kako je puno primjera gdje se neodgovornim radom i neprimjerenim ponašanjem dovodi radnike u situaciju da ostaju preko noći bez posla, a da im nitko, najčešće, niti ne spominje mogućnost da se sami organiziraju i otpočnu novi posao. Vlasnici kapitala, zemljišta, objekata i strojeva, jednostavno znaju i nestati s pozornice čim ne žanju profit samo za sebe, ili ih gone tijela države, a radnicima ostaje da se pokušaju izboriti barem za otpremnine. No kad se i to ostvari, često i pod jakim pritiscima javnog mijenja, brzo se potroši novac pa onda opet na vrata zavoda za zapošljavanje, naravno osim onih koji odlaze u zasluženu mirovinu. U društvu postoji niz tijela i institucija koje takvo stanje trebaju preduhitriti u korist radničkih benefita. A koje su to povlastice? Prvenstveno bi trebalo u općinama, gradovima i županijama vrlo dobro pre- www.zadruge.hr poznati tvrtke koje su pred stečajevima ili velikim problemima u poslovanju. Dakle unaprijed, prije nego što su ljudi primorani izaći na ulicu zašto im ne ponuditi mogućnost da pokušaju sami naći rješenje u poduzetništvu, u radničkoj zadruzi. Umjesto da otpremnine i sredstva koja se radnicima na zavodima za zapošljavanje daju kao naknade, pa i moguće donacije i sl., budu potrošene, zašto ih ne utrošiti kao početni kapital onima koji žele nastaviti raditi. Ili, zašto im ne dati zemljište, alate, strojeve, u njihovu korist da krenu ponovo s radom. Zašto je to važno? Prvenstveno stoga što je čovjek, radnik, koji ostaje bez posla i brige njegove uže sredine, nerijetko suočen s nedostatkom samopoštovanja i samouvjerenosti kako sam nešto može učiniti. Od radnika postaje socijalni slučaj. No kada bi odabrao put, koji doduše nije lagan, da sa svojim kolegama formira primjerice radničku zadrugu s početnim navedenim kapitalom, zasigurno bi u tome uspio i kao pojedinac i njegov novi kolektiv. Jer, zadruga djeluje na zadružnim na- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. čelima, demokratičnosti u odlučivanju, radu za probitak zadrugara koji dio zarade ulaže kao ostvarenu dobit u svoj daljnji razvoj. Kada bi takve radnike podržala lokalna zajednica, državna tijela i banke, zasigurno bi uspjeli preokrenuti stanje u svoju korist. Zato je potrebna volja za radom, ali i nužna podrška okoline. A zadruga u lokalnoj zajednici je više od stjecanja dobiti, ona tu ostaje i daje okvir zajedništvu. Kako, dakle, početi? Bilo bi dobro na javnim mjestima i zavodima za zapošljavanje kao i u posrnulim tvrtkama javno oglasiti potporu koja se nudi za novu radničku zadrugu. Naravno, nužni su i važni kontakti sa sindikatima, komorom, centrima za poduzetništvo. U toj komunikaciji je prijeko potrebno iznijeti koristi i nedostatke formata radničke zadruge jer je to moguća vrlo uspješna alternativa nezaposlenosti, ali i podizanja samopoštovanja i samouvjerenosti, toliko važnih za ljude koji dolaze u stanje nezaposlenosti, omalovažavanja i eksploatacije, bez da su za to često najmanje odgovorni. (J.B.) 3 RAZGOVOR SADA JE VRIJEME DA SE POMOGNE ZADRUGAMA S Petrom Vriskom, prvim potpredsjednikom Europske organizacije poljoprivrednih zadruga (COGECA), koja zastupa interese europskih zadruga, razgovarali smo o aktualnim pitanjima zadrugarstva u Europskoj uniji i u Republici Sloveniji. Ovaj ugledni stručnjak i poznati promotor zadrugarstva predsjednik je Zadružnog saveza Slovenije i iskreni prijatelj Republike Hrvatske. Inače, COGECA danas ima 35 punopravnih članica i četiri pridružene iz zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatski savez zadruga te 36 članica partnera Peter Vrisk Gospodine Vrisk, koliko je COGECA uk ljučena u kreiranje i razvoj politike EU-a? COGECA je snažno uključena u europske politike, posebice kada je riječ o poljoprivredi. Gotovo polovina proračuna Europske unije odnosi se na poljoprivredu pa je ta politika i ono najviše što 27 zemaljačlanica EU-a ima zajedničko. Znači, poljoprivredna politika je zajednička za sve članice Unije. Također, mogu reći da Komisija EU-a na području poljoprivrede ništa bitno prije ne čini dok se ne posavjetuje s najvećim nevladinim organizacijama, a to su: COPA i COGECA, kao udruženje farmera i zadruga. Dvije godine smo dogovarali kakva će biti zajednička poljoprivredna politika u 2014. pa sve do 2020. godine. Komisija je u listopadu ove godine izašla s prijedlogom koji smo dugo razmatrali. Sada je to usklađeno tako da mogu reći kako Europska unija itekako uzima u obzir nevladine organizacije, a tako bi trebalo biti i u zemljama koje još nisu članice ove europske obitelji. Kao potpredsjednik COGECA-e upravo sam zadužen za zemlje koje još nisu članice EUa i odlazim tamo koliko mogu da pomognem. Uvijek ističem, ako imam kontakte s nekom politikom u tim zemljama, da treba podržati nevladine organizacije, a kod toga zadruge su najvažnija sastavnica te politike. Kako ocjenjujete dosegnutu razinu zadrugarstva i zadružnog poduzetništva u EU-u? 4 Priredio: Jole Bolić Evo, Zadružni savez Slovenije imat će sljedeće godine 140. obljetnicu od početka slovenskog zadrugarstva, a tada je i Europa započela sa zadrugarstvom. U sadašnjoj financijskoj krizi vidi se da ovaj kapitalizam nije ono što su ljudi željeli. Uvijek, kada je društvo dolazilo u neke velike teškoće, pokazalo se da su zadruge jačale. U kriznim razdobljima ljudi shvaćaju da moraju surađivati, kako kapitalizam koji promiče samo profit nije ono pravo. Upravo sada, mogu reći, po čitavoj Europi pa i u svijetu zadrugarstvo se ne smanjuje, već u ovoj krizi jača. Nedavno smo održali međunarodnu konferenciju u Varšavi na kojoj su sudjelovali predstavnici EU-a, SAD-a, Kanade i Meksika, gdje se razmatralo sadašnje stanje povezano s krizom i svi su složni kako je sada vrijeme da zadrugarstvo ojača i da je ono pravo kretanje, kojim se ostvaruje pravedni socijalni smjer. A to je vrlo važno jer ovo društvo, koje ima određeni postotak vrlo bogatih, a devedeset devet posto realnih ljudi, to ne može biti perspektiva, dakle nije budućnost. Zadrugarstvo je stoga onaj pravi put. Zadrugarstvo je ona ekonomska snaga koja sada najviše može učiniti u poljoprivredi Hrvatski savez zadruga nova je pridružena članica COGECA-e. Što se može očekivati od toga članstva? nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Bilo mi je vrlo drago kad je uspjelo nastojanje da Hrvatski savez zadruga postane pridruženi član COGECA-e u EU-u. Smatram da se vaš Zadružni savez treba intenzivno baviti svime što se događa u Europi jer će uskoro i Republika Hrvatska biti članica Unije. Stoga je sada najvažnije vrijeme za aktivnost, kada se vaša politika dogovara s EU-om prvenstveno o tome koliko će sredstava, novca, namijeniti Hrvatskoj. Vi imate različite uvjete za poljoprivredu, posebno teške u planinskim područjima pa bi s tog naslova mogli ostvariti velika sredstva za poljoprivredu. Jer, u EU-u što god seljak, farmer zaradi u 60-postotnom iznosu su subvencije. Zato je važno da se dobro organizirate i u vas bi politika trebala malo više poduprijeti nevladine organizacije. Primjerice, Hrvatski zadružni savez trebao bi imati više sredstava, ekipu stručnih ljudi koji trebaju ići u Bruxelles i tamo pregovarati, da se vidi kako stvari stoje i kako se odlučuje. Mi iz Slovenije koji smo tamo pružit ćemo svaku pomoć. Svaki tjedan se nešto važno u Bruxellesu događa, posebice u sektoru zajedničke poljoprivredne politike i netko iz vašeg tima bi trebao biti tamo. U Sloveniji smo uvijek bili koordinirani. Kao predsjednik Zadružnog saveza s ministrom poljoprivrede, a bio sam i dva mandata predsjednik Poljoprivredne komore upravo u vrijeme kada je Slovenija ulazila u EU, i to je dalo značajne rezultate. Radili smo kao jedan i tako smatram da bi i kod vas trebalo činiti. www.zadruge.hr RAZGOVOR Boravite često u Bruxellesu. Prema Vašem mišljenju, koja je važnost lobiranja za interese zadrugarstva? Bez lobiranja ničega nema. Kada se samo čeka što će se dobiti, tada se postiže puno manje nego što bi trebalo. Vidimo da neke zemlje, koje su se uspješno organizirale, imaju dobar proračun za poljoprivredu, a neke poput Bugarske i Rumunjske u tome su ostvarile slabe rezultate, a kada dolazimo u te zemlje osjeća se kriza. Iako su te zemlje u Europskoj uniji, situacija s poljoprivredom je vrlo složena, slaba, neorganizirana. Stoga treba lobirati kako bi se ostvarili bolji rezultati. Seljaci moraju znati da se treba organizirati i udruživati u jednu organizaciju i tu bi ponovo naveo nezaobilaznu ulogu zadruga. One su u tome najvažnije. Politički čimbenici u Hrvatskoj također trebaju lobirati, od ministra, Vlade i ostalih, da više, kada je riječ o poljoprivredi, pridaju pozornost, stvarnu potporu zadrugarstvu jer je to ona ekonomska snaga koja sada može najviše učiniti u poljoprivredi. Ojačati zadruge jer seljak sam ne može opstati na tržištu Kako ocjenjujete sadašnje stanje zadrugarstva u Republici Sloveniji, naročito u uvjetima ekonomske krize? U posljednjim godinama, kada je riječ o zadrugarstvu, u Sloveniji smo puno učinili. Uspjeli smo prema Zakonu o zadrugama da se vrati zadružna imovina, koja je nakon Drugoga svjetskog rata bila oduzeta zadrugama. Zadružni savez Slovenije sada ima negdje oko 70 zadruga, članica Saveza. Velik broj zadruga smo konsolidirali, zadruge su se udruživale i jačali smo se u preradi mlijeka, mesa i u podrumarstvu. Danas je većina prerađivačke industrije u sektoru poljoprivrede u Sloveniji u vlasništvu zadruga. U sadašnjim kriznim vremenima mogu sa zadovoljstvom reći da većina zadruga pozitivno posluje, dok svi drugi imaju znatno veće poteškoće. To je rezultat rada na zdravim temeljima. Imamo još neke ciljeve, ali u ovim godinama smo zaista dosta učinili u zadrugarstvu. Tko god dođe u Sloveniju, bilo iz Njemačke ili neke druge zemlje, ne može vjerovati da smo u tako maloj zemlji u ovim teškim uvjetima postigli tako dobre rezultate. Čest ste gost Hrvatskog saveza zadruga i dolazite u Hrvatsku. Kako ocjenjujete hrvatsko zadrugarstvo u usporedbi s onim u Sloveniji i u EU-u? www.zadruge.hr Prijateljski razgovor na Sabatini – predsjednici zadružnih saveza Hrvatske i Slovenije U SLOVENIJI SE POSTIŽU DOBRI REZULTATI U POLJOPRIVREDI I ZADRUGARSTVU Republika Slovenija članica je EU-a od 1. svibnja 2004. Njezin bruto društveni proizvod (BDP) nešto je veći od 17.560 eura (2010. g.) po stanovniku. Od toga na poljoprivredu otpada 1,2% (2010.). Od 1. siječnja 2007. Slovenija je uvela euro kao sredstvo plaćanja. U poljoprivredi je organizirano 74.711 gospodarstava, koja obrađuju 476.556 ha poljoprivrednog zemljišta. U poljoprivredi je uposleno oko 90.000 ljudi, od kojih je 46% žena. Prosječno gospodarstvo obrađuje 6,4 ha poljoprivrednog zemljišta i uzgaja prosječno 5,6 grla krupne stoke. Čak 58% zemljišta su travnjaci i pašnjaci. U Sloveniji je još 1872. g. ustanovljena prva kreditna zadruga, a 1883. utemeljen je prvi zadružni savez u Celju. Na početku 20. stoljeća ustanovljene su i prve kreditne zadruge po Raiffeisenovim načelima. Zadružni savez Slovenije osnovan je 1903. godine. No ponovo, nakon brojnih društvenih promjena, današnji Savez je utemeljen godine 1972. Od ljeta 1992. na snazi je novi Zakon o zadrugama koji je doživio još nekoliko izmjena i dopuna. Zadružni savez ima 74 članice zadruga i 2 poduzeća. U zadrugama je oko 16.000 članova, zadrugara i 3.000 zaposlenika. Oni ostvaruju više od 633 milijuna eura prihoda. Zadrugarstvo u Sloveniji ima Kapitalsku zadrugu z.b.o. i od koristi je zadrugarima. Kapitalska zadruga učlanjuje 72 članice. Usto imaju i Deželnu banku Slovenije koja je nastala iz Slovenske zadružne kmetijske banke d.d., koja danas ima 86 poslovnica na području države. Usmjerena je u poslovanju na mala i srednja poduzeća i naravno na zadruge. Već više godina s vašim predstavnicima u Zadružnom savezu vrlo dobro surađujemo. Hrvatska ima još puno mogućnosti za razvoj, posebice u poljoprivredi. Možda je u prošlosti bilo nekih zastoja jer politika nije dobro razumjela zadrugarstvo i poljoprivredne pokrete. No u zadnjih nekoliko godina mnogo toga je učinjeno, ali trebalo bi još, posebice kada je riječ o Zakonu o zadrugama, kako bi se neke stvari sredile. Prije svega to se odnosi na zadružnu imovinu koja u vas još nije sređena. Tu bi politika trebala dati neke bolje uvjete kako nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. bi se to razriješilo. Također, u vrijeme pred ulazak Hrvatske u EU valjalo bi zadrugama omogućiti neka financijska sredstva, potpore, kako bi one još više ojačale. Jer, kada Republika Hrvatska postane članica EU-a granice više neće biti i tada će biti puno teže za zadruge. Sada treba pomoći zadrugama da se udruže jer sam seljak na tržištu ne može ništa. Već s nekom malom financijskom potporom politika, poljoprivredna politika, mogla bi omogućiti puno toga, a upravo je ovo vrijeme za to. Više na: www.zzs.si, E-mail: [email protected] 5 U SREDIŠTU POSLOVANJE ZADRUGA U 2010. GODINI NIJE POKAZANO BITNO SMANJENJE PRIHODA ZADRUGA Prema podacima Financijske agencije, u 2010. godini godišnji financijski izvještaj u zakonskom roku ukupno je predalo 1244 zadruga. To je oko 1% ukupno predanih godišnjih financijskih izvještaja svih hrvatskih poduzetnika koji su obveznici plaćanja poreza na dobit. Analize poslovanja zadruga po županijama pokazuju da najviše napreduju zadruge iz Osječko-baranjske županije te da se one uspješnije nose s uvjetima poslovanja u razdobljima krize. U zadružnim izvještajima je također ukazano na potrebu većeg uključivanja Hrvatskog saveza zadruga u kreiranje gospodarske politike zemlje N ajviše subjekata koji su predali godišnji financijski izvještaj za 2010. godinu dolazi iz Koprivničko-križevačke županije, dok je najmanji broj subjekata koji su predali takav izvještaj u Županiji ličko-senjskoj, županiji koja je još uvijek jedna od najmanje razvijenih hrvatskih županija i koja u ukupnom broju svih poduzetnika Hrvatske sudjeluje s tek minornim udjelom od 0,6%. Podatak o predanim izvještajima pokazuje kako se najviše aktivnih zadruga nalazi u Koprivničko-križevačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Gradu Zagrebu, dok najmanje aktivnih zadruga ima sjedište u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Sektorskom analizom predanih izvještaja u 2010. godini očekivano najviše je predano izvještaja od strane zadruga koje posluju u sektoru primarne poljoprivrede, i to 6 519 izvršenih prijava u zakonskom roku, dok ih je najmanje bilo u sektoru ribarstva – 35 izvršenih prijava u zakonskom roku. Te podatke treba, naravno, razmotriti i u okviru drugih podataka o zadrugama koje posluju u određenom sektoru. UKUPNI PRIHODI ZADRUGA Zadruge su u 2010. godini ukupno ostvarile približno dvije i pol milijarde kuna, točnije 2.425.348.267,00 kn ukupnih prihoda. Najveći prihod ostvarile su zadruge iz sektora primarne poljoprivrede, oko 55% ukupnih prihoda zadruga, što je u izravnoj korelaciji s podacima iz Evidencije zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga, u kojem najveći udio imaju zadruge iz tog sektora. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Sektori koji slijede su trgovina i građevinarstvo s oko 11% udjela u ukupno ostvarenim prihodima zadruga u 2010., zatim ribarstvo i neprehrambena proizvodnja s oko 3% udjela te ostali s udjelom oko 6%. Sektor koji je ostvario najmanje ukupne prihode u ukupno iskazanim za 2010. godinu je turizam i ugostiteljstvo sa zanemarivih 0,72%. To istodobno predstavlja zabrinjavajući podatak uzevši u obzir činjenicu da turizam Republike Hrvatske predstavlja jedan od važnih gospodarskih i izvoznih aduta zemlje, tako i svojevrsnu smjernicu na slabost zadružnog sustava, odnosno na otvaranje područja u kojem postojeće zadruge mogu ojačati ili se osnivati nove, a s obzirom na dostupne pozitivne podatke, posebice o povećanju broja dolazaka i noćenja stranih turista u Republici Hrvatskoj. www.zadruge.hr U SREDIŠTU 2010. vs. 2009. Zadruge u 2010. godini ostvaruju manji iznos ukupnih prihoda u odnosu na ostvareno u 2009. godini i to za oko 180.000.000,00 kn. Većina sektora zadruga iskazuje gubitak prihoda u odnosu na 2009. godinu, koji su zabrinjavajući, no više ukazuju na trend održavanja postojeće razine poslovanja zadruga u 2010. godini u odnosu na poslovanje u 2009. godini te su oni i u 2010. veći od dvije milijarde kuna. Podatak koji ne slijedi ovakav trend je o gubitku prihoda zadruga koje posluju u sektoru građevinarstva, a koji je u 2010. godini i više od 50% manji u odnosu na ostvarene prihode u prethodnoj poslovnoj godini. Podaci o padu prihoda mogu se u određenoj mjeri povezati i sa statističkim pokazateljima kao s npr. indeksom cijena poljoprivrednih proizvoda koji od 2008. godine pokazuje silazni trend, a uzevši u obzir podatak da najveće prihode ostvaruju zadruge iz sektora primarne poljoprivrede. Pozitivne pomake u 2010. godini ostvarila su dva sektora zadruga i to prehrambena proizvodnja i sektor ribarstva koji je ostvario najveće povećanje prihoda u odnosu na zadruge iz ostalih sektora i u odnosu na ostvareno u 2009. g. POSLOVANJE ZADRUGA 2009.-2010., SEKTORI KROZ AOP STAVKE ZEMLJIŠTE 2010. Poslovnu 2010. godinu zadruge su završile s vrijednosti zemljišta u vlasništvu od ukupno 288.678.665,00 kn. U 2010. g. najveća vrijednost posjedovanja zemljišta od oko 143.000.000,00 kn iskazana je u sektoru primarne poljoprivrede, dok najmanju potrebu za vlasništvom nad ovim oblikom dugotrajne materijalne imovine iskazuje neprehrambena proizvodnja te sektor turizma i ugostiteljstva. Kretanje vrijednosti ove računovodstvene kategorije svakako se treba promotriti u okviru gospodarskih uvjeta nužnih za obavljanje djelatnosti u svakom pojedinom sektoru. 2010. vs. 2009. U odnosu na 2009. godinu polovina sektora u kojima zadruge posluju odlučila se www.zadruge.hr na povećanje stavke zemljišta, no usporedbom podataka o zemljištu 2009.-2010. razvidno je da se zadruge u 2010. godini nisu odlučile na veće ulaganje u ovaj oblik imovine, što se najviše može pripisati trenutnom stanju gospodarske krize. Vrijednosti zemljišta neznatno su povećane u odnosu na 2009. godinu, a jedini sektor koji je iskazao smanjenje ove stavke je građevinarstvo. GRAĐEVINSKI OBJEKTI 2010. Na kraju 2010. godine zadruge ukupno posjeduju građevinskih objekata u vrijednosti od 549.939.935,00 kn. U 2010. g. najveća vrijednost vlasništva nad građevinskim objektima od oko 358.500.000,00 kn iskazana je u sektoru primarne poljoprivrede, dok najmanju potrebu za vlasništvom nad ovim oblikom dugotrajne materijalne imovine iskazuju sektori ribarstva, neprehrambene proizvodnje te turizam i ugostiteljstvo. 2010. vs. 2009. Usporedbom podataka 2009.-2010. i kod ove stavke je očito da zadruge trenutno nisu sklone većim investicijama za nabavu novih građevinskih objekata, već se pretežno radi o održavanju postojećeg stanja. U 2010. najveće povećanje stavke građevinskih objekata ostvarili su sektori primarne poljoprivrede i prehrambene proizvodnje, a smanjenje ove stavke od oko 4.000.000,00 kn iskazano je u građevinarstvu, dok ostali sektori pokazuju zanemarive plusove koji su više odraz održavanja stanja iz prethodnog razdoblja. 2010. vs. 2009. Na smanjenje kategorije postrojenja u 2010. godini odlučio se sektor primarne poljoprivrede i sektor trgovine. Jedan od mogućih razloga ovakvih odluka zadruga može biti rješavanje pitanja zastarjele tehnologije u proizvodnim procesima te stvaranje uvjeta za nabavku nove i modernije proizvodne tehnologije. Vrijednost svojih postrojenja povećale su zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje te iz ribarstva, gdje je vrijednost postrojenja povećana za oko 130% u odnosu na 2009. godinu i koji ujedno predstavlja sektor koji je u 2010. godini najviše ulagao u svoja postrojenja. ALATI 2010. Zadruge su na kraju 2010. godine ukupno iskazale vrijednosti alata u posjedu u iznosu od 74.755.019,00 kn. U 2010. godini najveću vrijednost alata od oko 75.000.000,00 kn posjeduju zadruge koje posluju u sektoru primarne poljoprivrede, nakon koje slijede ostali sektori u pretežno ravnomjernoj raspodjeli do vrijednosti koja je i deset puta manja od one iskazane kod zadruga iz sektora primarne proizvodnje, a kreće se u rasponu do oko 7.500.000,00 kn. 2010. vs. 2009. Gotovo svi sektori zadruga u 2010. godini iskazuju smanjenje vrijednosti posjedovanja alata, osim sektora prehrambene proizvodnje i građevinarstva, koji ostvaruju neznatno povećanje vrijednosti ove vrste dugotrajne materijalne imovine. ZALIHE 2010. POSTROJENJA 2010. U 2010. godini zadruge iskazuju vrijednost postrojenja u iznosu od 150.230.102,00 kn. U 2010. godini najveću vrijednost postrojenja posjeduju, kao što je i očekivano, zadruge koje posluju u sektoru primarne poljoprivrede, nakon koje slijede sektori prehrambene proizvodnje i trgovine. Sektori ostalo, građevinarstvo, ribarstvo, neprehrambena proizvodnja i turizam i ugostiteljstvo iskazuju vrijednosti postrojenja u otprilike rasponu vrijednosti do 5.000.000,00 kn. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. 2010. godinu zadruge su završile s vrijednošću zaliha od ukupno 653.319.316,00 kn. U 2010. godini najveću vrijednost zaliha iskazuju sektori primarne poljoprivrede oko 324.300.000,00 kn i sektor građevinarstva od oko 173.700.000,00 kn. Najmanje vrijednosti ovoga kratkotrajnoga materijalnog oblika tekuće imovine iskazuje sektor ribarstva i sektor turizma i ugostiteljstva, a s obzirom na uvjete poslovanja u tim sektorima kao npr. kod ribarstva gdje se prodaju više svježi proizvodi u odnosu na one konzervirane ili proizvode namijenjene čuvanju na vrlo niskim temperaturama. 7 U SREDIŠTU 2010. vs. 2009. Svi sektori u kojima zadruge posluju u 2010. godini iskazali su povećanje svoje vrijednosti zaliha, a u odnosu na vrijednosti zaliha iz 2009. godine. Budući da zalihe po svojoj strukturi podrazumijevaju sirovine i materijale, zalihe proizvodnje, gotovih proizvoda, trgovačke robe i dr. i uzevši u obzir recesijske uvjete u kojima zadruge posluju, a koji se očituju u smanjenoj potražnji, gubitku poslova, nenaplaćenim dugovanjima, iz svega navedenog razumljiv je trend povećanja zaliha u svim sektorima zadruga. UKUPNA AKTIVA 2010. Aktiva zadruga u 2010. godini ukupno je iznosila 3.402.812.482,00 kn. U 2010. godini najveću vrijednost aktive iskazuje sektor primarne poljoprivrede od oko 1.630.000.000,00 kn, nakon kojeg slijedi sektor ostalo s oko 617.300.000,00 kn te ostali sektori u kojima zadruge posluju, a čija se vrijednost aktive kreće u rasponu od pola milijarde kuna. Najmanju vrijednost aktive pokazuje sektor turizma i ugostiteljstva, čija se vrijednost aktive kreće na razini od oko 21.200.000,00 kn. 2010. vs. 2009. Svi sektori u kojima zadruge posluju u 2010. godini iskazali su povećane vrijednosti aktive u odnosu na vrijednosti iskazane u 2009. godini. Jedini sektor koji je iskazao smanjenje aktive u 2010. godini je sektor ostalo, čija je aktiva na kraju 2010. godine manja za oko 2%. Najveći porast vrijednosti aktive u odnosu na 2009. godinu ostvario je sektor ribarstva koji je svoju aktivu u 2010. godini povećao za oko 21%. ZADRŽANA DOBIT 2010. Vrijednost zadržane dobiti u 2010. godini ukupno je iznosila 308.586.008,00 kn. Sektorska raspodjela zadruga koje su predale GFI za 2009-2010 1-Primarna poljoprivreda 2-Ribarstvo 3-Prehrambena proizvodnja 4-Neprehrambena proizvodnja U 2010. godini najviše dobiti iz poslovanja zadržao je sektor primarne poljoprivrede koji je u 2010. godini zadržao dobiti u iznosu od oko 144.000.000,00 kn. Drugi koji je u 2010. godini iskazao najveće zadržavanje dobiti je sektor ostalo, koji je u 2010. godini zadržao dobiti u iznosu od oko 96.500.000,00 kn. Ostali sektori zadruga iskazali su vrijednost zadržane dobiti koja se kreće u rasponu od 1.000.000,00 do 26.000.000,00 kn. 2010. vs. 2009. Većina sektora u kojima zadruge posluju iskazali su povećanje vrijednosti zadržane dobiti, osim sektora trgovine i prehrambene proizvodnje koji su iskazali smanjenje zadržane dobiti u odnosu na zadržanu dobit u 2009. godini. Najviše dobiti u 2010. godini zadržao je sektor turizma i ugostiteljstva koji je vrijednost zadržane dobiti povećao više nego dvostruko u odnosu na 2009. godinu. Drugi sektor koji je najviše zadržao dobiti u 2010. godini je sektor građevinarstva koji je zadržao oko 56% više dobiti u odnosu na 2009. godinu. Ukupno gledano, stavka zadržane dobiti svih zadruga iz svih sektora poslovanja veća je za 20% u odnosu na vrijednosti iskazane u 2009. godini. Ovo povećanje može se objasniti kao vrsta štednje/rezervi zadruga u recesijskim uvjetima koju će zadruge vjerojatno preusmjeriti na premošćivanje kriznih razdoblja svojeg poslovanja u narednim razdobljima. 5-Građevinarstvo UKUPNI RASHODI 6-Trgovina 2010. 7-Turizam i ugostiteljstvo Ukupni rashodi zadruga u 2010. godini ukupno su iznosili 2.248.894.105,00 kn. 8-Ostalo ukupni prihodi zadruga (u mil. kn) 3,000,000,000 2,500,000,000 2,000,000,000 1,500,000,000 1,000,000,000 510,000,000 10,000,000 Najveće rashode iskazale su zadruge iz sektora primarne poljoprivrede u iznosu od oko 1.307.500.000,00 kn, dok se vrijednost rashoda svih ostalih sektora zadruga kreće u rasponu do 270.000.000,00 kn. Najmanje rashode ostvario je sektor turizma i ugostiteljstva od oko 18.550.000,00 kn. 2010. vs. 2009. Rashodi svih zadruga u odnosu na 2009. godinu manji su za oko 7%. Najveće smanjenje rashoda ostvarile su za druge iz sektora građevinarstva koje su svoje rashode uspjele smanjiti i skoro do 50% u odnosu na rashode iz 2009. godine. 8 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. www.zadruge.hr U SREDIŠTU Zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje, turizma i ugostiteljstva i ribarstva iskazale su povećanje svojih rashoda u odnosu na 2009. godinu, gdje je ribarstvo svoje rashode povećao za 1/5 u odnosu na rashode iz prošle poslovne godine. dobit zadruga po županijama 2009-2010 Smanjenje rashoda zadruga u 2010. godini razumljivo je s obzirom na krizne uvjete poslovanja. POREZ NA DOBIT 2010. Zadruge su u 2010. ukupno platile 12.133.548,00 kn poreza na dobit. Najviše poreza platile su zadruge iz sektora primarne poljoprivrede, i to u iznosu oko 5.700.000,00 kn te zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje u iznosu oko 3.920.000,00 kn. Najmanje poreza uplatile su zadruge iz sektora ribarstva koje su u 2010. godini u proračun ukupno uplatile 104.551,00 kn na ime poreza na dobit. zaposleni u zadrugama po županijama 2009-2010 2010. vs. 2009. Zadruge su u 2010. godini uplatile oko 22% više poreza na dobit u proračun u odnosu na 2009. godinu za što su najvećim dijelom zaslužne zadruge iz sektora primarne poljoprivrede i iz sektora ostalo. Zadruge iz sektora primarne poljoprivrede u 2010. godini platile su čak 42% više poreza na dobit u odnosu na 2009. godinu, dok je sektor ostalo platio 35% više poreza na dobit u odnosu na 2009. godinu. Svi ostali sektori zadruga uplatili su iznos poreza na dobit koji je manji u odnosu na iznos uplaćenog poreza u 2009. godini, a što se može povezati sa smanjenim obujmom poslovanja zadruga uzrokovanog recesijskim gospodarskim prilikama. ukupni prihodi zadruga po županijama 2009-2010 ZAPOSLENI 2010. U zadrugama su u 2010. godini ukupno bilo zaposleno 3292 osobe. Najviše zaposlenih imaju zadruge iz sektora primarne poljoprivrede koje su i najbrojnije, a najmanje zapošljavaju zadruge u sektoru ribarstva. 2010. vs. 2009. U 2010. godini u zadrugama je bilo zaposleno oko 7% manje osoba u odnosu na 2009. godinu. www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. 9 U SREDIŠTU gubitak zadruga 2009-2010 Gotovo u svim sektorima u kojima zadruge posluju smanjen je broj zaposlenih osoba, osim u sektoru ribarstva gdje se broj zaposlenih u 2010. povećao za oko 18% te u sektoru turizma i ugostiteljstva gdje je broj zaposlenih povećan gotovo za 25% u odnosu na broj zaposlenih u 2009. g. DOBIT 2010. Ukupni iznos dobiti ostvaren u 2010. godini ima negativan predznak i ukupno iznosi – 3.799.132,00 kn, što ujedno predstavlja gubitak koje su zadruge iz svih sektora ostvarile u 2010. godini. Ovaj podatak ukazuje na činjenicu da je većina zadruga 2010. godinu završila s negativnim poslovnim rezultatom. Taj podatak istodobno ne podrazumijeva da su sve zadruge poslovale negativno. zaposleni u zadrugama 2009-2010 Polovina sektora u kojima zadruge posluju 2010. godinu završila je pozitivno, dok je druga polovina ostvarila negativan predznak dobiti, odnosno poslovnu godinu završila je s gubitkom. Najbolji rezultat u 2010. godini ostvarile su zadruge iz sektora ostalo koje su ostvarile pozitivan poslovni rezultat u iznosu od blizu 11.000.000,00 kn, dok su najveće gubitke ostvarile zadruge iz sektora primarne poljoprivrede koje su poslovale s gubitkom od 11.300.000,00 kn. 2010. vs. 2009. ukupni rashodi 2009-2010 U 2010. godini izvanredne poslovne rezultate ostvarile su zadruge iz sektora neprehrambene proizvodnje koje su ostvarile i dva puta veću dobit u odnosu na ostvareno u 2009. godini te zadruge iz sektora ostalo koje su ostvarile 50% veću dobit u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje uspjele su u 2010. godini pozitivno poslovati iako su u 2009. godini imale negativni rezultat poslovanja, dok su zadruge iz sektora građevinarstva u 2010. godinu prešle u gubitak, iako su 2009. godinu završile pozitivno. Zadruge iz sektora ribarstva ostvarile su za 26% manju dobit u odnosu na onu iskazanu na kraju 2009. godine, dok su zadruge iz sektora trgovine u 2010. godini uspjele smanjiti gubitke za gotovo 40%. 10 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. www.zadruge.hr U SREDIŠTU GUBITAK 2010. Zadruge su u 2010. godini iskazale ukupne gubitke u iznosu od 86.482.937,00 kn. Najveće gubitke iskazale su zadruge iz sektora primarne poljoprivrede – oko 48.400.000,00 kn i iz sektora ostalo – oko 17.200.000,00 kn, dok su zadruge iz svih preostalih sektora poslovale s ukupnim gubicima koji se kreću u rasponu od 500.000,00 kn do 10.000.000,00 kn. 2010. vs. 2009. Ukupni gubici zadruga iz svih sektora u odnosu na 2009. godinu veći su za oko 45%. U ukupnim gubicima prednjače sektor turizma i ugostiteljstva koji je u 2010. godini iskazao gubitak 3,5 veći u odnosu na gubitak iskazan u 2009. godini, te sektor primarne poljoprivrede koji iskazuje dva puta veći gubitak u odnosu na iskazano u prethodnoj poslovnoj godini. Iskazano smanjenje ukupnih prihoda zadruga u 2010. godini očekivano je s obzirom na još uvijek prevladavajuće recesijske gospodarske uvjete koji ni zadrugama kao ni ostalim sudionicima na domaćim i inozemnim tržištima još uvijek ne omogućuju prilike i uvjete za lakše i lukrativnije poslovanje, veću likvidnost, veću naplatu potraživanja, lakše saniranje postojećih obveza, i dr. S obzirom da poduzetnička aktivnost često ovisi o gospodarskim uvjetima dostupnima na lokalnoj i regionalnoj razini, i s obzirom na još uvijek nedovoljnu angažiranost Hrvatskog saveza zadruga u tom segmentu, potrebno je i u tom smjeru pokrenuti suradnju s lokalnim upravama i samoupravama te je radi toga potrebna bolja buduća programska politika Hrvatskog saveza zadru- ga putem koje bi se poboljšala suradnja s lokalnom upravom i samoupravom na temu poticanja osnivanja novih i razvoja i pružanja podrške poslovanju postojećim zadrugama na pojedinom području, posebice u županijama koje rezultiraju s najmanje predanih godišnjih financijskih izvještaja zadruga za 2010. godinu. Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja zadruga za 2010. godinu jasno ukazuju na potrebu većeg uključivanja Hrvatskog saveza zadruga u kreiranje gospodarske politike zemlje, odnosno na veće sudjelovanje i suradnju Saveza s resornim institucijama putem kojih je moguć utjecaj na stvaranje gospodarskih uvjeta koji bi omogućili bolju i veću sektorsku i prostornu raspodjelu predanih godišnjih izvještaja o poslovanju zadruga. dobit zadruga 2009-2010 Jedini sektor koji je uspio smanjiti gubitke čak za 66% je sektor prehrambene proizvodnje. ZAKLJUČAK Zadruge u ukupnom broju predanih financijskih izvještaja poduzetnika obveznika poreza na dobit sudjeluju s tek oko 1%. Prema podacima Financijske agencije evidentna je velika razlika kako među sektorima zadruga, tako i među županijama u kojima zadruge posluju. U analizi predanih izvještaja po sektorima zadruga i dalje je uvjerljivo prvi sektor primarne poljoprivrede u kojem posluje najviše zadruga u Republici Hrvatskoj. Kod analize poslovanja zadruga po županijama najviše napreduju zadruge iz Osječko-baranjske županije, čiji financijski podaci i rezultati pokazuju da se zadruge iz te županije uspješnije nose s uvjetima poslovanja u razdobljima krize. porez na dobit 2009-2010 Najslabije rezultate poslovanja u 2010. godini nalazimo u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji, a koje su ujedno i županije s najmanjim brojem gradova i općina. Zadruge u 2010. godini ostvaruju manji iznos ukupnih prihoda u odnosu na ostvareno u 2009. godini, no iskazani podaci ne pokazuju drastično smanjenje prihoda zadruga koji su i u 2010. veći od 2.000.000.000,00 kn. www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. 11 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO INŽENJERSKA ZADRUGA PRAKSA, PULA PRVA ZADRUGA ARHITEKATA Ne postoji politička demokracija bez ekonomske. To je bila misao vodilja triju arhitekata iz Pule kada su se ovog proljeća odlučili osnovati prvu arhitektonsku i inženjersku zadrugu u Hrvatskoj O sobno iskustvo podvojenog rada – s jedne strane u privatnim arhitektonskim uredima, a s druge u Pulskoj grupi, neformalnoj skupini arhitekata i aktivista s područja Pule, pridonijeli su formiranju stava da rad, kako bi bio produktivan, mora biti organiziran na demokratskim načelima te da sredstva za rad moraju biti dostupna svima. Stoga je i za naziv zadruge izabrano ime “Praksa", sugerirajući da je riječ o praktičnom djelovanju koje, organizirano na zadružan način, postaje društveno. U prvih pola godine djelovanja Inženjerska zadruga za projektiranje, urbanizam i oblikovanje okupila je devetoro članova koji se, iako gotovo svi s arhitektonskim zvanjem, bave širokim spektrom aktivnosti: projektiranjem, oblikovanjem, dizajnom, postavljanjem izložaba, novinarstvom, izdavaš- tvom, izradom knjiga, bilježnica i notesa te fotografijom i filmom. I već u kratkom roku “Praksa" je zabilježila i prve rezultate: urbanističko rješenje za pulsku Rivu nagrađeno je pismenim priznanjem na ljetošnjem natječaju, a umjetničko bijenale “Evento" u Bordeauxu u Francuskoj pozvalo je zadrugare da sudjeluju u organizaciji izložbe o mogućoj budućnosti urbanizma u tom gradu. Nadalje, član zadruge primio je drugu nagradu za svoj rad na 43. po redu Reviji hrvatskog filma i video stvaralaštva. Pojedini zadrugari su, osim u Hrvatskoj, aktivni u Berlinu, Stuttgartu i Barceloni, a uspostavljeni su i prvi kontakti s europskim zadrugama te je pokrenuta inicijativa za međunarodnom suradnjom i umrežavanjem. Upravo je u pripremi i intervju sa zadrugom koji će izaći u arhitektonskom časopisu “Oris" do kraja ove godine. Između ostalih projekata koje zadruga trenutno realizira valja izdvojiti arhitektonski projekt za društveni dom u Svetom Jakovu na Malom Lošinju, zatim suradnju na izradi arhitektonske studije muzeja brodogradnje za brodogradilište “Uljanik" u Puli, projekt ekoarheološkog parka Vižula u Medulinu te nekoliko arhitektonskih projekata za obiteljske kuće i stanovanje na različitim lokacijama u Istri. Dosadašnje iskustvo djelovanja u zadruzi pokazalo je nekoliko prednosti. Širenjem članstva “Praksa" je stvorila kapacitete za izradu vrlo zahtjevnih i velikih projekata, dok je istodobno zadržala nezavisnost pojedinih članova koji se mogu individualno baviti manjim poslovima koji ne zahtijevaju veći broj suradnika. Također je stvorena zajednička baza alata i opreme koji stoje na raspolaganju svim članovima te se na taj način uštedjelo na investiranju pojedinaca u neophodna sredstva za rad. Iako su želje za osnivanjem zadruge u početku bile vođene društvenim i političkim stavovima, ubrzo se ovakav model organiziranja rada pokazao i ekonomski korisnim. Eko-arheoloski park Vizula Projekt pulske rive Interijer ureda PulaFilmFesta 12 nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO PZ ZAGREBAČKI VOĆNJACI, VELIKA GORICA UDRUŽIVANJE ZADRUGARA DAJE REZULTATE Zadrugu je osnovalo 14 proizvođača jabuka 2004. g. i danas beru plodove tog udruživanja. Dovršavaju izgradnju prve faze modernoga distribucijskog centra u Turopolju kod Velike Gorice, koji će s hladnjačom velikoga kapaciteta voća i povrća od iduće jeseni olakšati poslovanje, osigurati stalnost voća i povrća za tržište tijekom godine i ostvariti još izravniji odnos s trgovinom SAMO SA ZADRUGOM MOŽEMO VIŠE – Još i danas, kaže Hrvoje Bunjavac, prevladavaju veletrgovci koji nude niske cijene, duge rokove plaćanja. Znači, došlo je do situacije u kojoj smo se morali udružiti da zajednički kao zadrugari nastupimo na tržištu i da tako steknemo kritične količine potrebne da možemo direktno ući u trgovačke lance, što pojedinačno nije moguće, niti su pojedinci za njih zanimljivi. Jole Bolić P oznato je da su godinama oko Zagreba sađeni moderni nasadi jabuka, krušaka i drugog voća i raznovrsnog povrća. No godinama su veletrgovci nametali svoja pravila na tržištu proizvođačima ovih proizvoda, s poznatim popratnim pojavama: neopravdano niske cijene, loše plaćanje i druge samovolje. Kada je 14 proizvođača osnovalo zadrugu “Zagrebački voćnjaci" s područja Zagrebačke županije, među njima je bio i današnji upravitelj zadruge Hrvoja Bunjevac, dipl. ing. agr., tek se nazirao novi pristup proizvodnji i tržištu. Trebalo je ostvariti sortnu listu s ponajboljim sortama koje daju dobre rezultate po kakvoći i količinama, ostvariti pravilnu zaštitu nasada i uvrstiti proizvode na police uglavnom zagrebačkih trgovačkih lanaca. Ti su zadaci u osnovi i ostvareni, no tada se uvidjelo kako bez modernoga distribucijskog centra, koji može primiti u berbi velike količine voća i povrća te hladnjače velikoga kapaciteta, nije moguće održati stabilnost u ponudi i prisutnost na tržištu cijele godine s visokokvalitetnim proizvodima, i trgovini osigurati svježe i kvalitetne proizvode s kojima su zadovoljni sve izbirljiviji potrošači. Jer, sve ostalo što se javlja na tržištu danas više ne prolazi. Zadruga je naišla na dobru podršku Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice, osigurali su odgovarajuće zemljište i sve prijeko potrebne dozvole te ušla u investiciju koja će na kraju iznositi oko 25 milijuna kuna. Novi distribucijski centar tako će moći uskladištiti ne samo jabuke i drugo voće i povrće zadrugara, već će postati i središte za te potrebe šire u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Hrvoje Bunjevac, dipl. ing. agr., upravitelj zadruge Distributivni centar PZ “Zagrebački voćnjaci" pred otvaranjem Unutrašnjost centra... Prijamne rampe distributivnog centra www.zadruge.hr nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. 13 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Izložba jabuka u Velioj Gorici PZ “Zagrebački voćnjaci" predstavila je jabuke svojih zadrugara Povjerenstvo na čelu s s dr. sc. Krpinom Odlučio sam lobirati kod trgovačkih kuća i već 2004. smo uspjeli osvojiti prvi trgovački lanac. Zagrebačka županija je to prepoznala i željela da na svom području stvori što bolje uvjete za rad proizvođača, pa su nam osigurali 50 posto sredstava za skladištenje voća, što je bila velika ušteda za nas proizvođače, ali i velika motivacija. Uvjet je bio da sredstva mogu dobiti samo udruženi proizvođači u zadrugu. Time su ostvareni uvjeti za skladištenje u ‘ULO komorama’, što znači da se proizvodi mogu očuvati u dužem razdoblju. Već naredne godine, 2005., uspjeli smo osvojiti i drugi trgovački lanac, što nas je dodatno ohrabrilo da ustrajemo u radu. Zadrugari su opterećeni minimalnom provizijom za zadrugu, od svega 2,5 posto, što omogućuje osnovne uvjete za rad, plaću upravitelja i još jednog suradnika. S tako niskim izdvajanjem postiže se cilj da zarada ostaje kod zadrugara, a to je koncept europske zadruge, dakle one 14 zadruge koja servisira zadrugare, svoje članove, koji trebaju ostvariti maksimalnu dobit. Broj zadrugara je vremenom rastao pa nas je sada 25. Zadruga posluje i sa zainteresiranim kooperantima koji povremeno rade putem zadruge i kada prodajom putem zadruge postignu rezultate, korektnim poslovanjem gotovo automatski postaju novim članom. Tako zadruga raste u članstvu. PROPISI EU-a ŠTITIT ĆE PROIZVOĐAČE I NA DOMAĆEM TRŽIŠTU Poslovanjem zadruge, stalnim radom s članovima proizvođačima, ova je zadruga prisutna s proizvodima u pet trgovačkih lanaca i posluje s njima na temelju obostranog povjerenja. Kako su u zadruzi stekli kritične količine proizvoda, oko 2000 tona voća, uvidjelo se da unajmljivanjem prostora ne mogu opstati, troškovi su rasli. Stoga su išli s inicijativom prema Zagrebačkoj županiji i Gradu da se to stanje mijenja, ili kako kaže Hrvoje “Bolje da nam ne daju gotovu ribu za ručak, već da nam daju pribor pa ćemo sami steći sve za ručak". Jer, umjesto da im osiguravaju najam kao trošak, bolje je da imaju vlastite kapacitete za skladištenje i distribuciju, što će se ubuduće zasigurno isplatiti. I tako je otpočela investicija u distribucijski centar i hladnjaču. Stvorena je tvrtka koja će ostvariti sam projekt pod nadzorom Županije i Grada, a zadruga je dala inicijalna sredstva, ulog od 1,6 milijuna kuna, što nije malo za jednu malu zadrugu. Za drugu fazu se očekuju i sredstva iz programa IPARD za koja se natječu. Projekt je podržala i država koja je dala zemljište, što je omogućilo daljnji rad na izgradnji objekta, čiji se završetak očekuje godine 2012. Kada centar zaživi za proizvodnju je osigurano i tržište za oko 170 ha voćnjaka u kojima su pretežito jabuke, ali ima i kruške, breskve, nektarina, šljive ... I to tijekom cijele godine, od proljeća i prvih jagoda, trešanja pa sve do kasnih jabuka ujesen. Njihove jabuke su i po cijenama i po kvaliteti konkurentne, osim ako je prisutna nelojalna i nemoralna konkurencija, primjerice kada se uveze stara jabuka, koja bi ustvari trebala ići u kompost, a dobije se s vrlo niskom cijenom ili badava. Što je najgore, ona se prodaje kao domaća, a nije ni sluga domaćoj jabuci. To kupci prepoznaju. “Ustvari, kada se uđe u EU", kaže Bunjevac, “bit ćemo zaštićeniji zbog njihovih propisa, nego što smo danas zaštićeni na domaćem tržištu". nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. KVALITETA U VOĆARSTVU NEMA ALTERNATIVE Koliko se o kvaliteti proizvodnje voća u Zagrebačkoj županiji vodi briga vidi se i po stalnim, rigoroznim ocjenjivanjem proizvoda, od strane kompetentnih povjerenstava, pa tako i jabuka ove zadruge i ostalih proizvođača. Zadruga je osigurala i ulaz u međunarodni standard za kvalitetu GLOBALGAP i ima certifikat toga uglednog standarda. No i ocjenjivanja jabuka, primjerice pod vodstvom našega uglednog stručnjaka dr. sc. Drage Krpine i izložbe jabuka na kojima se susreću proizvođači s građanima, gdje se mogu vidjeti i kušati proizvodi, daju sve bolje rezultate. Stručnjaci na nizu seminara i predavanjima informiraju proizvođače s najnovijim tehnologijama, posebno oko zaštite, a stalno se nadzire stanje lista voćke i ploda i to u laboratoriju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, što je jamstvo njihove pravilne proizvodnje i ispravnosti za potrošača koji je krajnji, najvažniji, sudac njihova truda. Ili, kako nam je istaknuo jedan od najstarijih i vrhunskih proizvođača jabuka s područja Velike Gorice Franjo Meštrović, proizvodimo dobre jabuke i imamo nove sorte, ali treba nam bolje stanje na tržištu, mada su za proizvođače cijene uvijek niske, a za potrošače visoke. Kupovna moć je pala pa se manje kupuje voće, a ono je nezamjenjivo u prehrani i zdravlju ljudi. “Na tržište dolaze nove sorte pa gajim", ističe, “sorte: el star, jonagold, idared, grenny smith, red chip, merlose i mogu reći da su jabuke izvrsne. Međutim, nove sorte traže i novu tehnologiju pa cijene moraju biti veće. Kao predsjednik udruge proizvođača jabuka smatram da je zadruga nezamjenjiva za proizvođače i da se trebaju tu udruživati". Franjo Meštrović www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO BZ DABAR CARLSTADT, LIPJE NASTOJE SPOJITI UGODNO S KORISNIM Zadruga trenutno raspolaže sa zemljištem veličine 2,3 ha koje su zadrugari unajmili od svog člana na rok od 15 godina. Na tom su zemljištu podignuli nasad od 5000 ekosadnica lavande budrovke te 13.000 sadnica batata Sanja Plješa K arlovačka braniteljska zadruga Dabar Carlstadt osnovana je 24. srpnja 2009. Temeljni cilj njezina osnivanja bilo je pokretanje ekoproizvodnje ljekovitog bilja i povrća. U prvoj fazi razvoja bili su to nasadi lavande i batata, nakon čega su stvoreni preduvjeti za drugu fazu razvoja tj. ponudu vlastitih proizvoda i proizvoda partnera iz regije u okviru seoskog turizma. Sve je to učinjeno kako bi se zaposlili hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. – Smatramo da je u današnje doba ritam života prebrz te se sve svodi na trku na posao i s posla u prenapučene gradove i urede te premalo vremena ostane za obitelj, boravak u prirodi, putovanja, odnosno premalo vremena ostane da uživamo u životu. Stoga s našim investicijskim projektom pokušavamo spojiti ugodno s korisnim kako bismo što skorije stvorili preduvjete da veći dio vremena usmjerimo u okružje prirodnih ljepota, mira i tišine, a opet da kroz sve to imamo i financijsku neovisnost, rekao je Ivan Dobranić, upravitelj braniteljske zadruge Dabar Carlstadt. Zadruga broji sedam zadrugara koji se bave ekološkom proizvodnjom lavande i batata (slatkog krumpira). Nasadi zadruge nalaze se u naselju Lipje koje je od grada Karlovca udaljeno 15 km. Temeljem raspisanog natječaja i perspektivnoga investicijskog projekta zadruga Dabar ostvarila je potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS) u iznosu od 150.000 kuna. Taj je iznos uložen u nabavu nužne opreme i pokretanje ekološke proizvodnje lavande i batata, koju su započeli potkraj 2010. godine. www.zadruge.hr – S obzirom da dodijeljena sredstva nismo smjeli, zbog strogoga namjenskog utroška prema MOBMS-u, utrošiti na dio nužnih sredstva, opreme i materijala, iako izravno vezanih za proizvodnju i projekt zadruge te ostale troškove redovnog funkcioniranja, bili smo prisiljeni uložiti i značajni iznos vlastitih sredstava kako bi uspješno završili proizvodnju u ovoj godini, ističe Dobranić. Isporuka batata moguća je tijekom cijele godine Zadruga trenutno raspolaže sa zemljištem veličine 2,3 hektara koje su zadrugari unajmili od jednog svog člana na rok od 15 godina. Na tom su zemljištu podignuli nasad od 5000 ekosadnica lavande budrovke koju su kupili u Vitroplanu (Solin) te 13.000 sadnica batata koje su kupili u PZ Ergela, Višnjica (kod Slatine). Provedbu projekta proveli su uz stručnu pomoć i suradnju s Agronomskim fakultetom u Zagrebu te PZ Ergelom Višnjica, koja je i najveći proizvođač batata u Hrvatskoj. Ove godine nisu očekivali značajnije prinose od ekonasada lavande jer su tehnološki proces proizvodnje usmjerili na jačanje busena biljke, a ne na proizvodnju cvijeta lavande. U 2012. godini više nema potrebe za značajnim jačanjem biljke, pa stoga očekuju značajnije prinose lavande koju planiraju preraditi u cvijet i ulje. Cvijet lavande namjeravaju ponuditi tržištu u maloprodaji i veleprodaji, većinom pakiran u ukrasne vrećice, a ulje lavande u bočicama od 10 i 15 ml. Govoreći o prinosima ekonasada, Dobranić je naglasio kako su značajne količine očekivali od batata, međutim zbog sušne godine oni su bili nešto ispod očekivanih. No kvalitetom batata i proizvedenom količinom, uzimajući u obzir gubitke i ostalih proizvođača iz istih ili sličnih razloga, uglavnom su zadovoljni. Vađenje i skladištenje batata završeno je potkraj rujna, a u zadruzi Dabar uglavnom su zadovoljni i dosadašnjim tijekom njegove prodaje. S obzirom da raspolažu s odgovarajućim prodajno-skladišnim prostorom u Karlovcu, kontinuitet isporuke batata poslovnim partnerima jamče tijekom cijele godine. Planiraju daljnje širenje zadruge i povećanje proizvodnje Veleprodajna cijena ekološki proizvedenog batata trenutno iznosi 12 kuna, čime su više nego vrlo konkurentni na tržištu. Nastoje maksimalno proširiti mogućnosti prodaje i kupnje batata koji je dostupan u prodajnom nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. skladištu zadruge Dabar, ali se može i naručiti internetom, SMS-om ili telefonskim pozivom. Isporuku mogu osigurati i na kućni prag. Zadruga svoje projekte nastoji implementirati u lokalnu zajednicu te uključiti i poslovne partnere i kooperante, ustanove i organizacije, a sve s ciljem razvoja lokalne zajednice. Trenutačne aktivnosti zadruge su plasman proizvoda putem veleprodaje i maloprodaje te pripreme za proizvodnju batata i lavande u 2012. godini. Tijekom sljedeće godine planiraju nastaviti ekoproizvodnju lavande i batata u što će ponovno uložiti vlastita sredstva, ali dio će nastojati osigurati odzivom na natječaje raznih ministarstava. Osim toga, u sljedećem razdoblju u suradnji s partnerima ili investitorima nastojat će proširiti projekt razvoja zadruge te osigurati sredstva i iz pretpristupnih fondova Europske unije. Postojeće ekološke nasade lavande i batata planiraju povećavati, a svoje proizvode kao i proizvode kooperanata i poslovnih partnera plasirati na domaće i strano tržište te ponuditi u sklopu seoskog turizma. No razvitak seoskog turizma ipak je još uvijek u daljnjim fazama razvoja zadruge. 15 ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Uređenje kazališnog trga ZANATSKA ZADRUGA GRADIN 25 USPJEŠNIH GODINA Kroz ovu zadrugu je tijekom svih ovih godina prohujalo više od 250 malih obrtnika, zidara, električara, keramičara, stolara i građevinara. Danas ona broji 50 članova zadrugara i ima stalnu potrebu za novima. Prva je građevinska zadruga u Hrvatskoj koja zadovoljava zahtjevne norme ISO 9001:2008 Zvonko Čokljat Z anatska zadruga Gradin, sljedeće (2012.) godine obilježit će značajnu obljetnicu ili 25 godina uspješnoga rada unutar zahtjevnoga građevinskoga sektora. Već je odavno prepoznata po svojim zahvatima, gradnjama, uređenjima i obnovama malih i velikih objekata, zgrada ili kulturnih spomenika. Kroz ovu zadrugu je tijekom svih ovih godina prohujalo više od 250 malih obrtnika, zidara, električara, keramičara, stolara i građevinara. I svi su oni prepoznali značaj zajedništva ili zajedničkog nastupa na tržištu. I svi su oni obavljali poslove do kojih bi teško mogli doći kao mali obrtnici. Danas zadruga broji 50 članova, zadrugara i ima stalnu potrebu za novima. I unatoč tome što su posljednjih godina ukupni prihodi smanjeni, “zahvaljujući" recesiji, zanatska zadruga Gradin, uspješno i neprestano radi. Na vrijeme završava preuzete poslove i potpisuje nove ugovore. U protekloj, 2010., godini, uspješno su završili uređenje zgrade u Rijeci za potrebe Primorsko-goranske županije, priveli su kraju uređenje dvorca Zrinski, (Brod na Kupi) i uspješno uredili pročelja nekolicine osnovnih škola. 16 U ovoj godini zadruga se već prihvatila novih građevinskih izazova poput uređenja odmarališta zagrebačkoga Holdinga u Crikvenici, uređenja prostora Komandnog centra Zvir te zahtjevnih rješenja na uređenju prostora banke BKS u Rijeci. No činjenica je kako unatoč stalnome angažmanu, prihodi iz godine u godinu padaju. Kao i sva građevinska poduzeća i ova zadruga sa sobom nosi težinu pada prometa koji je posebno pogodio sektor građevinskoga poduzetništva. Recimo, ukupni prihodi zadruge u 2008. godini iznosili su tridesetak milijuna kuna, u 2009. za trideset posto manje, a 2010. godine također je zabilježen pad u odnosu na prethodnu. Unatoč svemu, zadruga zapošljava deset djelatnika, od kojih su tri građevinska inženjera i jedan arhitekt. Možda je potrebno naglasiti i to kako je zadruga Gradin svoju snagu pokazala zastupanjem svih građevinskih zadruga u pridobivanju licencije za obavljanje radova unutar novih zakonskih propisa. I pored licencije za obavljanje građevinskih radova, zadruga ima i licenciju za obavljanje svih vrsta radova na kulturnim dobrima. No ni to nije sve. U 2011. godini potvrdila je svoje vrijednosti i prva je građevinska zadruga u Hrvatskoj koja zadovoljava zahtjevne norme ISO 9001:2008. Zanatska zadruga Gradin je uvela i potvrdila sustav upravljanja kvalitetom i postigla najvišu moguću razinu kvalitete u području graditeljstva. A navedeni ciljevi poput: ostvarivanja veće ekonomske koristi za svoje članove, prodaju proizvoda i usluga malih obrtnika, nabavljanje repromaterijala za svoje članove, osiguravanje konkurentnosti, financiranje članova, školovanje uposlenika i članova i povećanje članstva – u potpunosti je zadovoljila. I možda bi pred kraj bilo najprikladnije citirati upravitelja zadruge Zdravka Brdara, koji je naglasio: “Cilj sustava kvalitete je razumjeti i ispuniti zahtjeve naših naručitelja i investitora kako bismo ispunili njihova očekivanja i tako ostvarili zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, zaposlenika zadruge, članova zadruge te šire zajednice. Na putu ostvarenja svojih ciljeva oslanjamo se na članove zadruge. Uvođenjem sustava kvalitete s međunarodnom normom ISO 9001 uprava zadruge je iskazala svoj stav i obvezala se na razvoj sustava provođenjem stalnih poboljšanja". nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Uz učenje i koristan rad zadrugara UZ KOCKAVICA, GRUBIŠNO POLJE SNAŽNO ZAJEDNIŠTVO U UČENJU I RADU Ova učenička zadruga središnje je mjesto učenja i rada u Srednjoj školi Bartola Kašića i po rezultatima koje ostvaruje mogli bi joj pozavidjeti mnogi koji su odlučili učenike učiti zajedništvu i radu u okviru zadruge. Ova Zadruga može biti primjer i odraslima koji odluče poslovati prema zadružnim načelima. Kada je od 345 učenika u zadruzi njih 145, pitamo se što ih to motivira da se angažiraju i kao đaci ali i njihovi nastavnici? Odgovor smo dobili nakon posjeta ovoj uzornoj učeničkoj zadruzi Jole Bolić P rije desetak godina srednja škola u Grubišnom Polju bila je pred zatvaranjem. No to se ipak nije dogodilo. Njezin ravnatelj Jozo Matošević, inače profesor povijesti, preuzeo je težak posao oporavka škole, okupio kvalitetan nastavnički kadar i od malog broja učenika doveo školu do 345 učenika. Odlučio je uvesti nove kurikulume (programe) kojih je danas više od 10, pa se u školi uči i gimnazijski i drugi, najčešće programi primjereni uslugama i obrtničkim zanimanjima. Taj entuzijast osnovao je 2007. godine učeničku zadrugu, čiji je i danas www.zadruge.hr ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO Zadrugar član odbora zadruge Zlatko Balog rado je pogledao Novu zadrugu Jozo Matošević, voditelj Učeničke zadruge i ravnatelj srednje škole Bartola Kašića voditelj i kojoj su zadrugari dali ime Kockavica, po nazivu prelijepe endemske biljke, obdarene prelijepim cvijetom, a može se pronaći i u livadama oko Grubišnog Polja. I tako je krenulo. Podržalo ga je i 15-ak nastavnika koji rade s učenicima u zadruzi na volonterskoj osnovi, a eto, prosvjetne vlasti nemaju sluha da te ljude nagrade s barem dva sata pokrivenih normom. No oni za to ne mare jer su dokazani entuzijasti i vrsni pedagozi. Najbrojnije sekcije: poljoprivredno-prehrambena i ugostiteljska Zadruga je organizirana u 9 sekcija, ima skupštinu koja ima mandat od godine dana i zadružni odbor. Dvije sekcije od početka su okupile ponajviše zadrugara: Poljoprivredno-prehrambena i Ugostiteljska. No tu je još i Strojarska, Informatička, Elektronička, Cvjećarska, Novinarska, Likovna ... Škola za rad zadruge ima niz prostora opremljenih strojevima i različitim uređajima gdje zadrugari složno rade i proizvode. Prodaju svoje proizvode i usluge te ostvare, ovisno godini i do 80-ak tisuća kuna prometa, a dobit uglavnom potroše za razni repromaterijal, ekskurzije, a idu i na gotovo sve zanimljive sajmove gdje mogu ili nešto prodati ili učiti od drugih. Zadrugare smo zatekli na radu u radionicama. Poljoprivredna sekcija sada ne radi zbog zime, a ona između ostalog zasebno radi na uzgoju kukuruza i u gradu organizira zanimljivu manifestaciju Kukurizijada. Tu se radi vrlo ozbiljno, proizvodi sireve, pšenicu, uljanu repicu, zavaruje, obrađuje metal, uči sve o motorima ... Za svoj rad i rezultate zadrugari su pobrali brojna visoka mjesta na natjecanjima diljem države. Ponose se osvojenim, posebice prvim mjestom u međunarodnom natjecanju cvjećarskih škola, što ih također potiče na daljnji rad. – U tom poslu, ističe voditelj zadruge Matošević, tražili smo načine kako doći do većeg obujma proizvoda i kako to ponuditi tržištu. Osim što učenici svladavaju teorijski i praktični program obrazovanja, razmišljali smo kako ih usmjeriti kao buduće poduzetnike. To je zahtijevalo da se stvore linije rada, proizvodnje, od ulaska repromaterijala do proda- www.zadruge.hr Za trud zadrugara niz priznanja... je i tu smo vidjeli smisao zadrugarstva. Velik broj spomenutih kurikuluma omogućio je zadrugarima da se pronađu u različitim aktivnostima. Svaka sekcija ima svoj program rada koji se odnosi na: proizvodno-uslužni dio, društveno-koristan rad, promicanje učeničkog zadrugarstva i poslove nabave i prodaje. Takav rad pridonio je da učenici osjete povezanost da pripadaju jednoj zajednici što je sada, razumljivo, škola. Zanimljivo je da rad svih sekcija prati Informatička i Novinarska sekcija pa je njihov rad i pod nadzorom. Zdruga putem Zadružnog odbora upravlja poslovima, a koji je sastavljen od zadrugara i nastavnika, roditelja te vanjskih članova iz grada, pa je demokratičnost na visini. Zadružni sir osvojio dva treća mjesta Zanimljivo je bilo čuti što zadrugari, primjerice proizvode u Poljoprivredno-prehrambenoj sekciji. Tu je proizvodnja sireva (koje sve uspiju prodati jer su visokokvalitetni), zatim žitarice, povrće ... dok strojari proizvode metalnu galanteriju. No najveći prihod zadrugari ostvaruju ugostiteljsko-prehrambenim uslugama, priređujući hranu i ugostiteljski radeći na raznim priredbama, susretima i onima koje im povjeri Grad Grubišno Polje, Županija i sl. “Zadrugari usto rade po sekcijama jedni za druge", naglašava voditelj Matošević, “jer se tako dopunjuju a radi se i za potrebe škole prvenstveno u okviru praktičnog dijela nastave (dio koji se priznaje za rad u Poljoprivredno-prehrambenoj sekciji i Ugostiteljskoj) ili kroz poslove kao što su ograđivanja prostora škole, a tu su i manji građevinski radovi i sl." U godini 2010. škola je ponijela priznanje sudjelovanjem za najljepše uređeni okoliš škole u državi, što joj ga je dodijelio HRT i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zadruga pomaže i drugima izvan škole, primjerice humanitarnim i neprifitnim udrugama i sl. Tako se potvrđuje kao zadruga koja društveno živi, prepoznatljiva je u sredini koja danas ima manje stanovnika nego prije desetak godina, ali zahvaljujući dobrim programima u ovu školu dolaze učenici iz drugih općina i gradova. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Učenik-zadrugar Zlatko Balog, član Zadružnog odbora UČENICI VOLE SVOJU ZADRUGU “Među učenicima ima svega", naglašava. “Primjerice, učenici koji pohađaju program ugostiteljstva i prehrane te računarstva i informatike ostvaruju posao i kao učenici i kao zadrugari s puno pažnje. Zapažaju da su neki isplivali na površinu i žele biti na tome mjestu. To je neka vrsta natjecateljstva među njima. No ima i drukčijih, ali i oni se vremenom uključuju u naš rad, a posebno kada vide da nastavnici i ravnatelji ističu i ponose se zadrugarima i našim rezultatima". Zadrugari, moglo bi se reći, vole svoju zadrugu! Zadrugari imaju ugovor s jednom braniteljskom zadrugom za koju proizvode posebne tikvice butternut, koje se inače izvoze u Veliku Britaniju. Tako je pokazano da je moguća suradnja i u proizvodnji s ostalim subjektima, čije će povezivanje zasigurno dati dobre rezultate i nadalje. Zadružni sir – bjelovarski škripavac ove je godine na sajmu sireva u oštroj konkurenciji među 70ak sireva koji su ocjenjivani na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, osvojio dva treća mjesta. Srednja škola Bartola Kašića (ime nosi po hrvatskom jezikoslovcu iz ranog sr. vijeka, koji je bio autor prve hrvatske gramatike) u Grubišnom Polju perspektivna je zahvaljujući dobrim dijelom i činjenici što ima moderne programe za koje pokazuju interes učenici iz šireg područja, no rad koji se tu odvija putem učeničke zadruge za svaku je pohvalu. Iako je škola skromna i nužno traži, na čemu se sada radi, proširenje prostora, velika vrijednost su njezini nastavnici koji i u takvim uvjetima ostvaruju, zahvaljujući entuzijazmu i privrženosti svojim učenicima i vjeri u zadrugarstvo, takve rezultate da bi se pred njima mogli pokloniti mnogi u hrvatskom zadrugarstvu. S godišnjim upisom više od 100 učenika, među kojima se kriju i novi zadrugari, škola ima zaista dobru perspektivu. 17 PRIKAZI “MASLINA I MASLINOVO ULJE – BOŽJI DAR U HRVATA" UVJET OPSTANKA I SNAŽAN DUHOVNI SIMBOL Maslina je najdugovječnija od svih stabala, a u knjizi se opisuje stanje u maslinarstvu koje u nas ponovno postaje jedna od najperspektivnijih poljoprivrednih grana H rvatska se na međunarodnom tržištu ne može natjecati količinom maslinova ulja, nego njegovom kakvoćom. Iako nam još uvijek nedostaje sustavnosti, organiziranosti u preradi i distribuciji tog ulja, posebice ekstra djevičanskog maslinova ulja, i to se mijenja u posljednje vrijeme. Tako je potkraj 19. stoljeća u našoj zemlji bilo 30 milijuna stabala maslina, a godine 1945. taj se broj smanjio na šest milijuna, dok je zbog nebrige o maslinama prije 11 godina broj stabala pao na 3,2 milijuna. Ipak, danas u Hrvatskoj živi ponovno šest milijuna stabala na 30.000 hektara površine, a cilj nam je dosegnuti 10 milijuna stabala. Osim toga, želja nam je s jedne strane udvostručiti proizvodnju i potrošnju ulja te izjednačiti uvoz s izvozom maslinova ulja. Kako bi se što veći broj čitatelja upoznao sa značenjem maslinarstva i maslinova ulja, objavljena je reprezentativna knjiga Maslina i maslinovo ulje – Božji dar u Hrvata. U knjizi se navodi kako je Mediteran domovina maslina, a Hrvatska kao mediteranska zemlja, posebice na njenim otočnim područjima, gdje je mnogima i uvjet opstanka i ima vrlo povoljne prirodne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju maslina i proizvodnji maslinovih ulja. To je ulje i izvor zdrave prehrane, ima zaštitnu ulogu u borbi protiv starenja, blagotvorno utječe na mnoge funkcije organizma te ima ljekovito djelovanje. Poznato je i kako je maslina najdugovječnija od svih stabala, a ujedno i duhovni simbol mira i slave, postojanosti i pobjede, mudrosti, čistoće i radosti, sunca, svjetlosti nade. Stoga su i Ujedinjeni narodi prihvatili maslinovu grančicu kao svoj simbol. 18 Sanja Plješa MASLINARSTVO POSTAJE PERSPEKTIVNA POLJOPRIVREDNA GRANA Maslinovo ulje u suvremeno doba za Hrvatsku kao turističku destinaciju ima dodatnu gospodarsku vrijednost jer pridonosi obogaćivanju ukupne turističke ponude. “U ne tako davnoj prošlosti mnogi maslinici bili su zapušteni ili potpuno napušteni zbog neisplativosti proizvodnje, a ponajviše zbog usitnjenih parcela te udaljenosti i teškog pristupa tim maslinicima. Gotovo polovina broja maslinovih stabala nije se održavala ili se nije dovoljno iskorištavala. Nažalost, dijelom je i danas tako", rekao je Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na predstavljanju ovoga pozamašnog izdanja. Knjiga je tiskana na dva jezika – hrvatskom i engleskom, a napisala ju je skupina autora. Nakladnik je zagrebačka tvrtka Mavi, a sunakladnik nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Na njezinoj su izradi okupljeni brojni znanstvenici i stručnjaci te dobri poznavatelji maslinarstva u našoj zemlji. Sažeto i pregledno opisuje se stanje maslinarstva koje nakon niza godina u Hrvatskoj postaje vrlo perspektivna poljoprivredna grana. ZLATNIM PUTOVIMA OD ISTRE DO KONAVALA Knjiga je podijeljena na nekoliko cjelina, pa se tako u prvom poglavlju govori o maslini kroz povijest te njenom utjecaju na umjetnost, legende i religije. Drugo poglavlje posvećeno je značenju masline u gospodarstvu, regionalizaciji, proizvodnji ploda i ulja, dok se treće poglavlje odnosi na marketing i ulogu pojedinih subjekata u razvoju maslinarstva. U četvrtom dijelu ukratko je opisana šetnja “zlatnim putovima" od Istre do Konavala, dok se na kraju nalazi popis proizvođača i uljara. Autori su s jedne strane željeli prikazati “dušu" t.j. svu vrijednost masline i maslinova ulja, pa knjiga predstavlja i određeni temelj za stručna, znanstvena i popularna izdanja iz područja maslinarstva, a s druge strane tekstom i fotografijama na više od 330 stranica prikazati raskoš hrvatskog uzmorja te maslinu približiti svim ljudima. Uz nju, autori su čitateljima na popularan način približili i njen Božji dar – maslinovo ulje. Knjigu Maslina i maslinovo ulje – Božji dar u Hrvata napisala je skupina od tridesetak autora, među kojima se posebice ističu njezini urednici Vinko Milat i Ljiljana Gašparec-Skočić te članovi uredništva Marijan Ričković, Frane Strikić i Miroslav Tratnik. Recenzent je prof. dr. sc. Ivo Miljković, doajen sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA ZADAR: SABATINA 2011. BOGAT STRUČNI PROGRAM Ovogodišnja Sabatina, održana od 3. do 6. studenog u zadarskome hotelu Kolovare, usprkos teškim gospodarskim uvjetima ponovo se potvrdila kao najveći stručni i popularni skup vinogradara i vinara u državi. Među središnjim događanjima bio je Okrugli stol o zadrugarstvu koji je imao međunarodni karakter i zanimljiv nastup sudionika. Manifestaciju je otvorila premijerka Jadranka Kosor, uz prisutnost nekoliko ministara i gostiju iz inozemstva Na Sabatini je bilo više od 100 uzoraka vina i jakih alkoholnih pića iz Hrvatske i inozemstva Jole Bolić Z adružni savez Dalmacije, organizator i 21. Međunarodne manifestacije vinogradara i vinara Dalmacije – Sabatine, kojom se obilježava i kraj godišnje berbe grožđa, okupio je na dobro koncipiranom programu vinogradare i vinare, stručnjake iz ovog sektora i ugledne goste iz EU-a i zemalja okružja. Kada se izuzmu svečana otvaranja i dodjele brojnih priznanja, ponešto lakši izletnički program, kao onaj u vinograde Badela 1862 na Korlatu, ostalo su bili skupovi s izrazito stručnim sadržajem: Sabor vinogradara i vinara, Znanstvenostručni skup u organizaciji Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Radionica o ‘starim sortama i inovativnim vinima’, Radionica Hrvatske poljoprivredne komore, Prikaz projekta Korlat, Popularna radionica o vinogradarsko-vinarskoj struci i već spomenuti Okrugli stol o zadrugarstvu. Na skupovima i u pojedinim događanjima ukazano je na nimalo lako aktualno www.zadruge.hr stanje hrvatskog vinogradarstva i vinarstva i onog u vinskim regijama Dalmacije. Primjerice, u Zadarskoj županiji, u kojoj je organizirana Sabatina, teško se oporavljaju vinogradi i vinari od ratnih događanja na ovom području. Dok je daleke 1870. tu bilo 9285 ha vinograda, danas ih je svega 2000., među kojim je i 10,6 ha PZ Tinj zasađenih maslinama i vinovom lozom. Stolno grožđe se proizvede u količini od svega 600 tona, a daleko više ga se uveze. Ili, izrazito smo nekonkurentni u proizvodnji grožđa s vrlo malih prosječnih površina. Čak 34 posto se odnosi na površine vinograda do 1 ha, tek 15 posto do 5 ha. Zalihe vina su veće od 2 mil. hl, ogroman je broj tipova vina (čak 3400), pada izvoz hrvatskih vina, velik je uvoz koji ostvaruje čak 95 uvoznika i sl. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Premijerka Kosor otvorila je Sabatini 2011. 19 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA OKRUGLI STOL O ZADRUGARSTVU Okrugli stol vodila je Vedrana Stecca U EUROPSKOJ UNIJI BRANITI INTERESE VINOGRADARA I VINARA Okrugli stol o zadrugarstvu imao je međunarodni karakter, a poseban doprinos dali su gosti iz Slovenije, s Petrom Vriskom, predsjednikom Zadružnog saveza Slovenije na čelu te Arnaud Petit (Francuska), inače direktor sektora za vino i druge poljoprivredne proizvode COPA-COGECA-e, europskog udruženja farmera i poljoprivrednih zadruga u Bruxellesu. Raspravu je moderirala Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga, koja je istaknula da nas očekuju značajne promjene ulaskom u EU i da stoga treba hrvatskom zadrugarstvu veća podrška kao nevladine organizacije. Petar Vrisk, potpredsjednik Cogece istaknuo je da je velika i duga tradicija zadrugarstva i zadružnog saveza u Hrvatskoj pa vjeruje da će odigrati i dalje važnu ulogu u vremenu koje dolazi. No i Savez se mora ojačati za učinkovito sudjelovanje u europskim udruženjima. U raspravi se moglo čuti i dosta optimizma kada je riječ o zadrugama jer one i u nas proizvode i posluju pozitivno, imaju rezultate i u teškim gospodarskim vremenima pa ih treba podržavati, što primjerice dobro čini Zadružni savez Dalmacije. Iako ga je zbog smrti napustio višegodišnji predsjednik Joško Niskota. O Jošku je govorio Lordan Ljubenkov, upravitelj Saveza, s puno zahvalnosti za sve što je učinio, za njegovo životno djelo i pokazani humanizam, koji su u cijelosti bili utkani u zadrugarstvo. S pozornošću je saslušano izlaganje uglednoga gosta Sabatine Arnauda Petita iz europskog udruženja COPA-COGECA (čit.: Kopa-Kožeka), koji je ponajprije objasnio što su ove organizacije čiji je odnedavno pridruženi član i Hrvatski savez zadruga. One okupljaju 60 organizacija iz 27 članica EU-a, 35 nacionalnih organizacija zadruga, a osnovna im je zadaća da brane interese poljoprivrednika i da ih djelotvorno predstavljaju u EU-u. Riječ o interesima proizvođača, socijalnih skupina, primjerice žena, zaštiti zajedničke poljoprivredne politike i sl. Ove organizacije su i izvor informacija za sve članice o svemu o čemu se raspravlja i odlučuje u EU-u, odnosno u Bruxellesu i to, kako je istaknuo, bez ograničenja. U Bruxellesu su zato da mogu poljoprivredne organizacije svih 27 zemalja izraziti svoja stajališta, što nije lako jer je različito stanje u poljoprivredi u zemljama EU-a, a treba doći do zajedničke ideje, stavova i da se prezentira sve realno s terena. Stoga, istaknuo je imaju više do 200 sastanaka godišnje. Petit je ukazao i na stanje poljoprivrede u EU-u u kojoj opada potrošnja svih poljoprivrednih proizvoda, osim potrošnje vina koja je donekle umjerena. Tržišta vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda danas su izvan zemalja EU-a, ona u Indiji, Kini ... Uvoz u EU je velik i toliki je zbog usporedbe kolika je poljoprivredna produkcija jedne Njemačke. Uvozom se unosi i fluktuacija u cijenama. Troškovi proizvodnje idu na više a cijene, primjerice vina, padaju. Zato se poljoprivredni proizvođači moraju udruživati. Razlog je i taj što su prihodi poljoprivrede za čak 50 posto niži od ostalih djelatnosti u EU-u. Prisutno je i krčenje vinograda kako bi se uzgajalo nešto profitabilnije. Postoji, kada je riječ o vinima i izvoz nebuteljiranih vina, a Kina je postala četvrti kupac vina u svijetu. U EU-u će se 2014. godine donijeti novi Zakon o vinima kojim će se utvrditi nova pravila i potaknuti proizvodnja, povećanje potrošnje, a očekuje se povećanje potrošnje vina za 5 posto u Kini i 20 posto u Uniji. Politika sadnje vinove loze se mijenja i ide se na sadnju samo za obitelj, mijenjat će se kamatne stope i sl. Petit je za bolju koordinaciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda izvan EU-a, jer tu još postoje šanse za zemlje iz Europe. Na okruglom stolu pozdravljeno je povezivanje HSZ-a s CopaCogecom, od čega se ubuduće očekuje mnogo. U ostalim prezentacijama bila su zanimljiva izlaganja Janeza Živića, direktora PZ zadruge iz Krškog, koji je pokazao kako se vino kao tradicionalni proizvod, poznati cviček, može pokazati kao svjetska posebnost, a koji je i najprodavanije vino u Sloveniji (oko 10 mil. litara), a imaju i podrum iz 1870. g. O socijalnom zadrugarstvu i socijalnom poduzetništvu govorio je Nebojša Jerković pokazujući, među ostalim, kako su branitelji u zadruzi branitelja Modro-zelena iz Metkovića pronašli način okupljanja u raznim aktivnostima i proizvodnji, posebno u maslinarstvu, gdje su sami došli do površina i čak 68 sorata koje omogućuju sve bolje rezultate. I konačno, PZ Sv. Križ Začretje, nagrađena zadruga kao najbolja u 2011. godini od strane HSZ-a. Njezin upravitelj Ivan Mladić prezentirao je način rada ove uspješne zadruge koja ima raznovrsnu poljoprivrednu, trgovačku, građevinsku i ugostiteljsku djelatnosti, djelujući na širem hrvatskom tržištu. Ulaskom u EU suočit ćemo se s velikim tržištem vina, ali i svim što ono nosi, prije svega s visokim standardima, statistikama i pravilnicima, izjavama o berbi sva- 20 Arnaud Petit govori na Okruglom stolu O zadruzi PZ Sv. Križ Začretje kog proizvođača. O sadašnjem stanju govorio je posebice Đuro Horvat, predsjednik Udruženja vinogradara i vinara pri HGK. Iznio je niz činjenica koje govore da je nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. svugdje, pa i u nas pad potrošnje vina (u Hrvatskoj se troši 28 litara po stanovniku, dok je ta potrošnja u Francuskoj 46 litara), sve je više uvezenih vina iz zemalja izvan EU-a. Nadalje, smanjuje se svjetska proizvodnja vina kao i potrošnja, vinskim tržištem dominiraju velike vinske sile, dok je Hrvatska malo poznata kao vinarska zemlja, što još više otežava našu poziciju na tržištu. Zato je po njegovu mišljenju nužno graditi brend “Vina Croatia" s više inovativnosti, kreativnosti i zajedništva kako bi tu opstali. Vinski sektor nam je slabo povezan s turističkim, a tu su ipak one stvarne šanse za domaćeg proizvođača, jer su zalihe vina sve veće a spomenuta inovativnost i zajedništvo još su vrlo slabi. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA LAUREATI SABATINE 2011. Priznanje “Stanko Ožanić" za doprinos unaprjeđenju vinarstva: prof. dr. sc. Stanka Herjavec iz Zagreba Priznanje “Stjepan Bulić" za doprinos unaprjeđenju vinogradarstva: dr. sc. Vinko Milat iz Zagreba Posebno priznanje za višegodišnji samoprijegoran rad u vinarstvu: Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr. Posebno priznanje za unaprjeđenje mediteranske poljoprivrede, zadrugarstva i vinogradarstva: Dinko Tudor, dipl. ing. agr., u mirovini (najstariji agronom u RH) Priznanja uzornim individualnim vinogradarima: Zlatko Kaštelanac iz Polače Šime Škaulj iz Nadina Zlatno pero Sabatine: Mladen Stubljar, novinar HTV-a Priznanje za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine: Revija Nova zemlja Osijek Priznanje hrvatskoj vinarskoj zadruzi za 2011. (dodjeljuje Hrvatski savez zadruga): Sveti Križ Začretje, poljoprivredna zadruga Priznanja za doprinos unaprjeđenju prometa vina: Makro d.d. Dugopolje (Ivan Čirko), za bogatu ponudu u specijaliziranim prodavaonicama Korona restoran, Mali Ston, za široku ponudu vina u ugostiteljstvu Priznanje za promociju vina kroz umjetnost: Ante Sikirić-Krivin, pjesnik iz Bibinja Laureati nagrađenih vina na Sabatini 2011. Predsjednica je dodijelila priznanje za najbolju zadrugu www.zadruge.hr Prof. dr. sc. Stanka Herjavec prima nagradu nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. RADIONICE O NOVOM ZAKONU O ZADRUGAMA Ove aktivnosti HSZ-a provode se kako bi se zadrugama pomoglo u prilagodbi novim zakonskim odrednicama Dobrila Jerković H rvatski savez zadruga započeo je s organizacijom radionica vezanih za usklađivanje rada i općih akata zadruga sa Zakonom o zadrugama ("Narodne novine", broj 34/11.). Radionice će se održavati u svim županijama Republike Hrvatske, a sve radi pomoći zadrugama prilikom usklađivanja sa Zakonom. Te naše aktivnosti osmišljene su na način da se zadrugama pruže sve informacije nužne za prilagodbu njihova poslovanja novim zakonskim okvirima kako s pravnog, tako i s financijskog motrišta. Ovakve radionice već su održane u sjedištima županija: Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske. Organizirao ih je Hrvatski savez zadruga u suradnji s Poslovnim parkom Bjelovar d.o.o., Vukovarsko-srijemskom županijom i Centrom za poduzetništvo Osijek. Prezentacije o radnjama koje je prijeko potrebno izvršiti kako bi se zadruge uskladile sa Zakonom održala je Dobrila Jerković, predstavnica Hrvatskog saveza zadruga. Osim toga, zadrugarima su obrazložene mogućnosti i postupci koje trebaju provesti ukoliko se ne žele uskladiti sa Zakonom. O financijskom poslovanju zadruga te o njihovu poreznom položaju sudionike radionica je upoznala Marija Konjik iz knjigovodstvenog servisa Limit iz Čepina. Nakon iscrpnih prezentacija uslijedila su pitanja i rasprave o iznesenim temama u kojima su sudjelovali predstavnici Hrvatskog saveza zadruga – Vedrana Stecca, predsjednica i njezini suradnici Ilda Stanojević, Ante Boljat i Dobrila Jerković, kao i Marija Konjik, a u Vukovaru i Osijeku u raspravi je sudjelovao i Tomo Bagarić, voditelj Referalnog centra za zadruge hrvatskih branitelja PSVZ Agrovladislavci. Isto tako, a u okviru provedbe projekta “Obrazovanje za poduzetništvo" za 2011. godinu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja u suradnji s Hrvatskim savezom zadruga organizirala je u sjedištu Koprivničkokriževačke županije u Koprivnici seminar iz područja zadružnog poduzetništva na temu: “Uloga zadrugarstva u gospodarstvu RH”. U sklopu ovoga seminara također se govorilo o usklađivanju zadruga s novim Zakonom o zadrugama, pravilima zadruga za usklađivanje sa Zakonom o zadrugama, važnosti i učincima poslovanja zadruga, vrstama zadruga u praksi, ugovorima zadruga sa zadrugarima, radnim odnosima u zadrugama, te računovodstvu zadruga. 21 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA PUTNIKOVIĆ, POLUOTOK PELJEŠAC SPLIT: KONFERENCIJA O ZAPOŠLJAVANJU ZA VEĆE UKLJUČIVANJE OVISNIKA U DRUŠTVENU ZAJEDNICU Sudionici su se upoznali i s temama o socijalnom zadrugarstvu, poticanju malog poduzetništva i novim Zakonom o zadrugama Dobrila Jerković U mjesecu studenom 2011. održana je Nacionalna konferencija pod nazivom “Školovanje, zapošljavanje i samozapošljavanje liječenih ovisnika i drugih socijalno isključenih i dugotrajno nezaposlenih osoba". Konferencija je održana u organizaciji Lige za prevenciju ovisnosti Split i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, kao jedna od aktivnosti u projektu “Partnerstvo za razvoj ljudskih potencijala dugotrajno nezaposlenih i socijalno isključenih osoba", koje financira Europska unija u sklopu IPA IV komponente. Cilj ovoga skupa bila je uspostava partnerske suradnje između državnih tijela i nevladinih organizacija radi što većeg uključivanja liječenih ovisnika o drogama u društvenu zajednicu. Konferenciju je otvorio predstojnik Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Dubravko Klarić. Osim organizatora u njezinu radu su sudjelovali predstavnici Ministarstava gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te Ministarstva pravosuđa, a također i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb, Hrvatskog saveza zadruga, Zadružnog saveza Dalmacije, udruga i drugi. Zdenka Mesić, predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, održala je prezentaciju mjera za poticanje razvoja maloga i srednjeg poduzetništva s posebnim naglaskom na razvoj socijalnoga zadružnog poduzetništva. Predstavnica Hrvatskog saveza zadruga, Dobrila Jerković, predstavila je zakonski okvir za osnivanje novih zadruga, s naglaskom na socijalne zadruge, kao i usklađivanje rada i općih akata postojećih zadruga s novim Zakonom o zadrugama. Lordan Ljubenkov i Miranda Žitko Vulić iz Zadružnog saveza Dalmacije predstavili su Poslovni klub ovog Saveza – Zadružno poduzetničku akademiju. 22 STOLJEĆE ZADRUGARSTVA Ovu zadrugu je godine 1911. osnovalo 86 članova pod nazivom “Crnogorska seoska blagajna". Putnikovići su tada bili malo mjesto koje je imalo svega 288 stanovnika pa su se kao zadrugari priključili i oni iz susjednih mjesta. Danas zadruga ima vinariju kapaciteta 100 vagona, uljaru, zadružni dom, 4 prodavaonice, transportna sredstva itd. Broj zadrugara se već povećao na 200 a broj zaposlenih na 12 N edavno je skromno, prigodno proslavljeno 100 godina rada PZ Putnikovići s poluotoka Pelješca. To malo mjesto u srcu Pelješca savilo se u području sivih, surovih i krševitih uzvisina, zbog čega su taj kraj još od davnine nazivali Pelješka “Crna gora". Ova nekadašnja kamenita pustoš kolijevka je zadrugarstva tog kraja. Sto godina predstavlja vremenski raspon u kojemu su na našim prostorima grmjeli topovi, pustošila filoksera, bilo je gladi i bijede, ali i sreće i zadovoljstva. Tu se vječno težak borio s prirodom, da opstoji i očuva dostojanstvo, ispisujući nove stranice svoje i naše povijesti. Na svečanoj skupštini, organiziranoj povodom proslave jubileja PZ Putnikovići, skupili su se težaci čije ruke krase žuljevi, umirovljeni radnici koji pričaju o dalekim vremenima kada su dobrovoljnim radom podizali zadružni dom i zadrugari koji razgovaraju o planovima i budućnosti. Upra- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. vo o tome govorio je upravitelj Jozo Rabušić, ali nije zaboravio prisjetiti se svojih prethodnika koji su postavili temelje zadruge. Skupštinu je otvorio uvodnom besjedom predsjednik Berislav Glavor, a potom poput svečarskog lanca redali su se čestitari od načelnika Stona Vedrana Antunice i načelnika Janjine Vlatka Mratovića, predsjednice Hrvatskog saveza zadruga Vedrane Stecce, upravitelja Zadružnog saveza Dalmacije Lordana Ljubenkova do Terezine Orlić, predsjednice županijske Gospodarske komore Dubrovnik i legendarnog novinara radija Dubrovnika Joška Jelavića, koji je sentimentalno govorio o svojim novinarskim osvrtima na razvojne planove zadruge. Slijedila je podjela priznanja onima najzaslužnijima. Nagrađeni su najstariji zadrugari Grgur Perić i Miho Rozić pok. Andrije, koji bilježe višegodišnji rad sa zadrugom te Antun Levanat pok. Antuna, uzorni radnik koji je velik dio svoga radnog vijeka proveo na radu u www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA nova pod nazivom “Crnogorska seoska blagajna". Putnikovići su tada bili malo mjesto koje je imalo svega 288 stanovnika pa su se kao zadrugari priključili i oni iz susjednih mjesta. Prvi voditelj zadruge bio je dušebrižnik don Ive Gjuračić. Tada je na Pelješcu već bilo osnovano 11 zadruga, pa se može reći kako je u prvoj deceniji 20. stoljeća čitav poluotok disao zadrugarski jer je veći dio stanovništva Pelješca s obiteljima bio uključen u zadružni pokret. Posebne zasluge za takav razvoj zadrugarstva na našem najvećem poluotoku pripadaju Ivi Antičeviću iz Janjine, koji je bio upravitelj u Zadružnom savezu Dalmacije, a prije i upravitelj zadruge u Janjini, inače kao veliki zaljubljenik u zadrugarstvo bio je prihvaćen u Savezu u Splitu. Zanimljivo je da je zadruga iz Putnikovića među prvim osnovana na temelju hrvatskog teksta austrougarskog zakona o zadrugama koji je tek 1911. objavljen i tiskan u Zadru pod nazivom “Zakon i naredbe o privrednim i gospodarskim zadrugama". Crnogorska seoska blagajna iz Putnikovića je u vrlo kratkom vremenu pristupila Zadružnom savezu u Splitu i bila uspješna članica do 1930., kada je brisana iz evidencije. Dokumenti s kojim se raspolaže ne daju uvid u to je li samostalno istupila ili je isključena. Međutim, zadruga i dalje djeluje, što je vidljivo po registru Kraljevskoga okružnog suda u Dubrovniku. Zadruga 1961. posluje kao tzv. zadruga “samotarka”, koja nije bila članica nijednog saveza i kao takva s više ili manje uspjeha radi do početka Drugoga svjetskog rata. zadruzi. Priznanjem je posebno bio dirnut Ivo Ivušić koji je kao upravitelj uspješno proveo zadrugu kroz bremenite društvene i ekonomske promjene. Priznanje je dobio i suradnik zadruge Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije, “... za dugogodišnju pomoć, iskrenu suradnju i nove ideje koje će obilježiti zadrugu Putniković u idućih 100 godina", kao piše u priznanju. Veći dio pelješkog stanovništva bio je uključen u zadružni pokret Prisutni su se zatim upoznati sa stvaranjem i razvojnim putom PZ Putnikovići. Zadrugu je davne 1911. osnovalo 86 čla- www.zadruge.hr Kada je 1945. topovska buka zanijemila i prestao glas pušaka, zaustavilo se uništavanje i rušenje – osnovana je ili točnije rečeno, obnovljena je zadruga Putnikovići. Tada je imala 175 zadrugara koji su, željni brzog razvoja, sami 1965..pristupili gradnji te svojim radom i sredstvima, bez ikakvih kredita i pomoći zajednice, započeli s izgradnjom zadružnog doma. Zadruga se potom širila, a već 1975. bave se poljoprivredom, trgovinom, turizmom i ugostiteljstvom. Posjeduju vinariju kapaciteta 100 vagona, uljaru, zadružni dom, 4 prodavaonice, transportna sredstva itd. Broj zadrugara se već tada povećao na 200, a broj zaposlenih na 12. Danas zadruga uz mnoge poteškoće koje pritišću sve gospodarske subjekte uspješno posluje i planira buduće poslove, od kojih se jedan posebno izdvaja – osnivanje Hrvatskog centra za vinogradarstvo i vinarstvo i Prvoga hrvatskoga vinskog muzeja. S tim planovima PZ Putnikovići kreće u novih 100 godina rada. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. OPATIJA 23. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA Na ovom susretu sudjelovalo je 66 najboljih učeničkih zadruga iz RH kao i tri iz inozemstva Zvonko Čokljat U organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva održana je u Opatiji 23. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske. U kristalnoj dvorani jednoga od najstarijih naših hotela okupilo se 66 učeničkih zadruga koje su postigle najbolje rezultate na županijskim i međužupanijskim smotrama kao i tri učeničke zadruge iz inozemstva. I na dan otvaranja ova prekrasna dvorana pružila je jedinstven osjećaj sreće i zajedništva. Domaćin ove smotre, osnovna škola “Sveti Matej" zajedno s članovima učeničke zadruge “Malik" iz Viškova, uistinu se potrudio te uz izvrstan kulturnoumjetnički program uveličao smotru. Kako je i u svom prigodnom govoru sudionicima, gostima i posjetiteljima naglasila predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, Marica Berdik, učeničko zadrugarstvo važno je kao osnova i kao putokaz u budućem razvoju mladih osoba. Time je istaknula zajedništvo kao nit koja povezuje ljude a zadruge kao subjekte, u kojima se na poseban način razvija zdrav poduzetnički duh. Ova smotra učeničkog zadrugarstva obilovala je zanimljivim programima, među kojima bi bilo vrijedno izdvojiti istraživačke radove članova deset učeničkih zadruga. One su ponudile radove s naslovima poput “Uzgoja začinskog i ljekovitog bilja", “Sireva bilogorskoga kraja" ili onih iz povijesti primjerice “Limes – trag starih Rimljana u čabarskome kraju" kao i pojedine radove iz područja fizike i kemije. Zasigurno je bila zanimljiva i Pokazna radionica na kojoj su učeničke zadruge prikazale svoja umijeća, npr. u izradi suvenira, slika, tradicijskih torbica ili pak prikaza trodimenzionalnih salvetnih tehnika. 23 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Koje bogatstvo sorata buča... IVANIĆ GRAD ODRŽANA BUČIJADA 2011. Priredio: Jole Bolić O Šarolika ponuda vogodišnja Bučijada održana je u Ivanić Gradu koji je i središte udruge proizvođača buča, ali i afirmacije uzgoja toga iznimnoga i korisnog povrća, koje daje ulje poznato po zdravstvenim vrijednostima i u kulinarstvu. Bio je to događaj od prvorazrednoga gospodarskoga i turističkog značaja za Ivanić Grad, bogat po sadržajima, a uveličao ga je svojom prisutnošću i predsjednik Republike dr. sc. Ivo Josipović. Buče imaju budućnost 24 Među ostalim bile su dobro organizirane izložbe, prodajni sajam, predstavljanje proizvođača buča i bučina ulja, otvorena je prodavaonica “Vrata Posavine" Poljoprivredne zadruge istog naziva, kušalo se bučino ulje, organizirani su različiti programi za najmlađe i sl. Svaka čast organizatorima na osmišljavanju i cjelovitom doprinosu sadržaja, ali i dojmu o kulturnoj razini ove sredine. Svako tko se našao tih dana u Ivanić Gradu mogao je osjetiti neposrednost ljudi i toplinu riječi dobrodošlice. nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Jadranko Pongrac, upravitelj zadruge Vrata Posavine OHRABRUJU PRVI REZULTATI TEK OSNOVANE ZADRUGE – Zadruga “Vrata Posavine" tek što su je 7 zadrugara osnovali prema novom Zakonu o zadrugama, bilježi prve rezultate. Najvažnije je da smo otvorili prodavaonicu izvornih proizvoda naših zadrugara i proizvođača, njih oko dvadeset na vrlo dobroj lokaciji. Prostor prodavaonice je moderno uređen i podijeljen na dio za prehrambene proizvode, a dio za neprehranu i suvenire. To je prva faza u kojoj sudjeluju proizvođači koji imaju vlastite proizvode, a želja nam je povezati se i dalje s proizvođačima koji imaju sirovine, dok im zadruga želi ponuditi finaliziranje proizvoda kako bi mogli ići na tržište. Primjerice, istaknuo bih bazgu, koje na ovom području ima mnogo i raste praktički kao korov, a vrlo je tražena te ćemo je prerađivati za sokove, čajeve, čak namaze i sl. Zadruga će potaknuti pronalaženje primjerenog prostora u kome bi, kao u inkubatoru, postojali uvjeti za okupljanje proizvođača i preradu njihovih sirovina. Čini nam se da je naziv “Vrata Posavine" dobro odabran, jer nalazimo se na tromeđi zagrebačke regije, Posavine i Moslavine pa vjerujemo da tu možemo dobro poslovati i pokrenuti novu proizvodnju. Usto pokrenut ćemo i portal na internetu kako bi širili informacije o našoj ponudi za potencijale kupce. Očekujemo da ćemo i dalje imati dobru, kao i dosada, podršku Grada – od gradonačelnika i gradske uprave i naročito naših sugrađana. www.zadruge.hr INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA Savjetovanje u Malinskoj Dodjela nagrada za najbolje proizvođače sira MALINSKA: SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA OVACA I KOZA I IZLOŽBA SIREVA ŠAMPIONSKA TITULA ZA SIR PRIPALA OBITELJI MRAKOVČIĆ Na savjetovanju je sudjelovalo više od 250 uzgajivača s dosad najvećim brojem izloženih ovčjih i kozjih sireva. Od 146 izloženih sireva različitih kategorija 94 sira su nagrađena, od toga njih 36 bilo je zlatnih U organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Primorsko-goranske županije održano je u 13. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza i 12. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Posebno velik interes medija bio je za ovaj već tradicionalni skup uzgajivača ovaca i koza s područja cijele Republike Hrvatske. Brojni posjetitelji, sudionici i značajni gosti, predstavnici ministarstava i jedinica lokalne i regionalne samouprave bili su itekako zadovoljni prikazanim programom i dakako pruženim rezultatima. Na savjetovanju je sudjelovalo više od 250 uzgajivača s dosad najvećim brojem izloženih ovčjih i kozjih sireva. Od 146 izloženih sireva različitih kategorija 94 sira su dobila nagrade, zlatne, srebrne i brončane medalje. Izvrsnu kvalitetu ovih nadasve vrijednih tradicijskih proizvoda potvrdilo je i peteročlano povjerenstvo za www.zadruge.hr Zvonko Čokljat ocjenjivanje sireva, predvođeno profesoricom Jasminom Havranek. Upornim i sustavnim radom, primjenom suvremenijih tehnologija na tradicijskim osnovama postignuti su rezultati vrijedni svakoga divljenja, a u izvrsnost ocjenjivanih sireva mogli su se uvjeriti i svi posjetitelji u hotelu Malin, prilikom velike i otvorene degustacije. Tako je i ovaj put potvrđen kontinuitet u kvaliteti naših proizvoda, a svi posjetitelji su se mogli kušanjem uvjeriti u istinitost osvojenih i zasluženih nagrada. I tom prilikom nije bilo lako unutar 36 osvojenih zlatnih odličja proglasiti samo jedan sir šampionom ovoga savjetovanja. A ovoga puta, titula šampiona dodijeljena je krčkom siru, proizvedenome na obiteljskome gospodarstvu Vesne i Mirjenka Mrakovčića iz malenoga mjesta Kornić na otoku Krku. Uz najzanimljivije detalje otvorene izložbe i degustacije sireva 13. savjetovanje je i ovaj put ponudilo izvrstan stručno-edukativni program za uzgajivače ovaca i ko- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. za. Programom su u potpunosti ispunjena dva dana savjetovanja, a profesori s Agronomskog fakulteta i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba te savjetnici iz Hrvatske poljoprivredne agencije održali su četrnaest stručnih predavanja o tehnologije uzgoja ovaca i koza, tehnologiji proizvodnje sira te zaštiti zdravlja domaćih životinja. Na ovogodišnjem središnjem mjestu okupljanja uzgajivača ovaca i koza predstavljen je i novi program uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj. Ovaj program predstavlja temeljni akt za organizaciju i provedbu uzgojnoga rada u stadima ovaca u Hrvatskoj, a izradili su ga vodeći stručnjaci za ovčarstvo. Program je donesen temeljem promjena koje su se dogodile u posljednjih dvanaest godina i predstavlja pozitivan trend poslijeratnoga oporavka hrvatskoga ovčarstva, odnosno povećanja ukupne populacije ovaca. Njime je obuhvaćen organiziran i osmišljen uzgojno-selekcijski rad u cilju gospodarskoga napretka hrvatskog ovčarstva. 25 INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA ZAGREB: 6. MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA I KULINARSTVA SVEČANOST VINA I HRANE Na ovogodišnjem Festivalu bilo je više od 250 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a uz poznate vinare i velika vina, tu su se okupili i najpoznatiji proizvođači sireva, pršuta, kulena, slanine, maslinova ulja, meda i ostalih delicija, koje je kušalo više tisuća Zagrepčana i posjetitelja iz drugih krajeva. Održane su i mnoge prezentacije i radionice za znatiželjne posjetitelje Marijan Ričković Š esti po redu Međunarodni festival vina i kulinarstva održan je u Zagrebu od 24. do 26. studenog 2011. Cilj ovoga izvanserijskog događaja bio je okupiti ugledne hrvatske i međunarodne vinare te okruglim stolom, nizom radionica, humanitarnom večeri i drugim popratnim događanjima učvrstiti ugled jednog od središnjih mjesta susreta profesionalaca, stručnjaka i poklonika gastronomije i vina. Festival je održan u prestižnom zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. Ovaj događaj u cijelosti je bio posvećen kulturi stola kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i jednoj od vodećih ponuda hrvatskog turizma. Bila je to vrlo uspješna dvodnevna vinska svečanost, u kojoj su se skladno pratile note pojedinih kulinarskih poslastica i vinskih partnera. Predstavljeno je više stotina vrsta vina iz Hrvatske te Francuske, Italije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Španjolske i Crne Gore. Ukupno je bilo više od 250 izlagača vina i hrane. Među izlagačima bio je i manji broj zadruga. Uz poznate vinare i velika vina, na Festivalu su se okupili i najpoznatiji proizvođači sireva, pršuta, kulena, tartufa, maslina, maslinova ulja, delikatesnih namaza, slastica, meda i ostalih delicija, koje je tijekom dva dana kušalo više tisuća posjetitelja. Naročito su oduševili Francuzi, bordoški vinari, jedna od najuglednijih Grand Cru Classé vinarija St. Emiliona. U sklopu brojnih radionica s domaćim i međunarodnim vinarima, po prvi su put u Hrvatskoj organizirane vođene radionice s najboljim godištima dviju uglednih francuskih Festival u Esplanadi Dio atmosfere na Festivalu S jednog od izložaka vina vinarija – Château Clinet i Château La Dominique s vinima od 2001. do 2008. godine. Otvarajući ovaj Festival vina i kulinarstva Petar Čobanković, dipl. ing., ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, posebno je naglasio zapažene uspjehe u razvitku vinogradarstva i povećanju kvalitete hrvatskih vina, čemu značajno pridonosi i ova manifestacija. “Vinari se trebaju ponositi svojim vinima", rekao je P. Čobanković i dodao kako Hrvatska ima izuzetne uvjete za proizvodnju grožđa i vina koja su danas sve prepoznatljivija na tržištu. “Festival se tijekom godina etablirao kao prepoznatljivo i nezaobilazno mjesto okupljanja vinara, enologa, ugostitelja, hotelijera, trgovaca, sommeliera i drugih poklonika gastronomije. Manifestacije ovog tipa od velikog su značaja za promociju vina i kulinarstva kako prema domaćoj, tako i prema međunarodnoj publici. Stoga nam je zadaća ostati referencom kada je su pitanju mjesta na kojima se raspravlja o razvoju gastronomije, dogovaraju partnerstva i suradnje te se zabavlja", dodao je direktor Festivala Ivan Dropuljić, profesor. Organizator ove manifestacije je poljoprivredna zadruga “Dropi", a pokrovitelji su bili: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora, Grad Zagreb i Zagrebačka županija, a podržali su je i brojni sponzori, sami vinari te medijski pokrovitelji. Kako bi hrvatsku gastronomiju promovirao i izvan granica zemlje, Festival je organizirao posjet nekolicine međunarodnih novinara i trgovaca specijaliziranih za tematiku vina i vinarija, koji su na posebnim stručnim turama upoznavali Istru, tamošnje vinare i ugostitelje te enogastro ponudu. Sa željom otvaranja rasprave o aktualnim temama, organizatori su u sklopu Festivala, 24. Pod šatorom Oleandar terase bili su gastro-izlošci Prof. dr. sc. Dubravka Premužić, doajen hrvatske znanosti o vinu na Festivalu INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA studenog, okupili niz sugovornika o ulozi vina u razvoju turističkog brenda. Predstavnici institucija, organizacija, udruga i vinara osvrnuli su se na pojedine izazove u iskorištavanju potencijala vina u izgradnji Hrvatske kao vrhunske međunarodne destinacije. Humanitarna večera i dražba arhivskih vina U želji da pomogne onima kojima je to najpotrebnije, Međunarodni festival vina i kulinarstva nastavlja s humanitarnim aktivnostima te je 24. studenog organizirao humanitarnu aukciju arhivskih vina i gala večeru. Organizator je ove godine pomogao Kući sv. Josipa za nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu koja pruža obiteljski dom djeci i mladima koji iz određenih razloga ne mogu odrastati u vlastitim obiteljima. Vrijedna arhivska vina za ovu priliku su donirali mnogi privatni kolekcionari, vinari, tvrtke i drugi pojedinci. Tako su licitirana i raritetna vina poput Gaja Barbaresco iz 1982. godine koje je prodano za 4500 kuna. Prikupljeno je 36.880 kuna, bez dobrovoljnih priloga gostiju s večere, a neka od vrhunskih vina i dalje čekaju kupce. CRNO ULJE DRAVSKIH NEMANI N a 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, održanom u studenom u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade, članovi dokumentacijskog centra Drava održali su multimedijalnu prezentaciju turističkog proizvoda Lov na Dravske nemani i prvu službenu javnu degustaciju novoga suvenirsko-delicijskoga crnog ulja Dravskih nemani. To ulje ima uravnotežen okus, izbalansirane temperature. Na njegovu je predstavljanju istaknuto kako je poseban dio priče o bučinom crnom ulju vezan uza – sol. Naime, u proizvodnji ulja korišten je Cvijet soli Ninske solane. To je jedan posto najkvalitetnije posebno ručno brane soli. Taj Cvijet soli smatra se jednom od najkvalitetnijih soli na Mediteranu, a u Ninu je posebno brendiran kao turistički i suvenirski proizvod. "Želja nam je da tradicionalno crno bučino ulje, dobiveno iz buče goli- ŽUPANIJA ZAGREBAČKA JELENA ROŽIĆ, VINSKA KRALJICA ZA 2012. Večernjakove čašice Večernji list, kao višegodišnji medijski pokrovitelj Festivala, dodijelio je i ove godine zlatne i velike zlatne diplome, s četiri i pet Večernjakovih čašica ponajboljim vinima i vinarima. Veliko zlato osvojilo je 16 hrvatskih i 9 uvoznih vina, a zlato 59 domaćih i 21 strano vino. Ukupno je ocijenjeno više od 210 vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje u vinotekama. Ocjenjivači su bili informirani samo o godini berbe i stupnju (eventualnog) ostatka neprevrela šećera, a nisu znali je li riječ o domaćem ili stranom vinu, kao ni o kojoj se sorti radi. S “5 čašica" su tako ocijenjeni (domaći): Benvenuti Corona Grand, 2009.,ob. Benvenuti, Kaldir, Lučica Bibich riserva, 2008.,Vina Bibich, Plastovo; (strani): I Capitelli passito, 2006., Anselmi, Italija; Landskroon Shiraz,2007., Landskroon, JAR. “4 čašice" su dobili (domaći): Graševina Adžić, izborna berba, 2009.,ob. Adžić, Kutjevo; Malvasija dubrovačka, 2009., ob. Crvik; (strani): Castillo Perelada 3 Fincas, 2007., Perelada, Španjolska, Afincado Cabernet Sauvignon Terrazas,2004., B.Chandon, Argentina. www.zadruge.hr ce, uvrstimo u neka tradicionalna podravska jela pod nazivom jela Dravske nemani, a koja će se posluživati u restoranima u Koprivnici i ostalom dijelu Podravine", rekao je Zlatko Moškon, tajnik dokumentacijskog centra Drava. Pritom je istaknuo kako sjemenke buče golice nemaju kožicu jer su isključivo namijenjene proizvodnji ulja. Najkvalitetnije sorte te vrste buče uspijevaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, posebice na obalama rijeka Drave i Mure te stoga imaju karakteristična svojstva. Inače, Austrijanci, Nijemci i Slovenci glavni su europski potrošači bučina ulja. To podravsko crno bučino ulje iznimne kvalitete, koje je dobilo mnoge pohvale na 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, za sada se proizvodi tek u suvenirskom obliku, a može se naručiti samo putem interneta. (S.P.) Z Izbor kraljice uveličala je naša poznata sopranistica Sandra Bagarić nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. agrebačka županija provodi projekt izbora za vinsku kraljicu još od godine 2002. Mlade, vrlo obrazovane, atraktivne i komunikativne osobe postaju vinske kraljice, najčešće iz obitelji čiji je život vezan za vinogradarstvo i vinarstvo. To su i studentice Agronomskog fakulteta u Zagrebu ili su već završile diplomirane agronomke. Svojom osobnošću i znanjem izbore se za tu titulu kako bi promovirale vinogradarstvo i vinarstvo ove najrazvijenije hrvatske županije. U vrlo pomnom odabiru povjerenstva koje na kraju niza testiranja i prosudbi proglašava pobjednicu, koja osim lente i krune prima čestitke, darove ... Ovogodišnja, dakle 10. po redu, vinska kraljica Zagrebačke županije je mr. Jelena Rožić. Njezino ustoličenje za godinu 2012., pored velikog broja gostiju u zagrebačkom hotelu The Westin uveličala je i naša operna diva Sandra Bagarić. Izbor vinske kraljice odvija se u vrijeme otvaranja i prve boce ovogodišnjeg portugisca, tog mladog vina koje svojim senzorskim značajkama i priliči izboru vinskih ljepotica. (J.B.) 27 IZ SVIJETA PRIMJENA PRAVNIH STEČEVINA EU-a BALKAN U VRTLOGU PROMJENA Temeljem poziva za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nizozemske darovnice i natječaja Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ruralnog razvoja Udruga vinogradara i voćara iz Đurđevca podnijela je prijavu za realizaciju kratkotrajne edukacije u razdoblju 13.– 20. studenog 2011. Tema ove edukcije bila je Istočni Balkan – Nova Europa Branko Žalac S obzirom na srodnost djelatnosti i dosadašnju suradnju Udruga je u realizaciji putovanja koristila usluge Hrvatskoga poljoprivrednoga zadružnog saveza. Traženom edukacijom željeli su sagledati: • prilagodbu poljoprivredne proizvodnje u novim članicama i pristupnicama EU-a s pravnim stečevinama Unije i provođenje zajedničke poljoprivredne politike; • korištenje najnovijih tehnologija u vinogradarstvu, voćarstvu, povrćarstvu i proizvodnji agruma, s posebnim naglaskom na sljedivost, pakiranje i marketing proizvoda; • nastaviti i proširiti suradnju i razmijeniti iskustva sa srodnim udrugama, zadrugama, zadružnim savezima, poljoprivrednim sustavima i znanstvenim institucijama. Pri planiranju tema nastojala se stvoriti ujednačenost sudionika edukacije, s obzirom na proizvodnu djelatnost i regionalnu pripadnost, tako da je obuhvaćeno više regija i županija iz cijele Hrvatske. Za mjesto održavanja odabrane su zemlje Istočne i Južne Europe, odnosno istočnog dijela Balkana, i to na način da se stručne radionice održavaju u autobusu ili na dogovorenom lokalitetu u određenoj zemlji i terminu. Putovanje je zahtijevalo velike organizacijske pripreme, jer je pored animacije sudionika puta i zadovoljavanja propisanih uvjeta darovnice (svaki sudionik trebao je biti upisan u upisnik poljoprivrednih proizvođača), također valjalo dogovoriti niz kontakata u pojedinim državama na različitim razinama (od neposrednih proizvođača do krovnih državnih institucija). Nakon iscrpne i stroge natječajne procedure Ministarstvo i Svjetska banka su odobrili sredstva, tako da se mogao ostvariti program i edukaci- 28 ja na putu od više tisuća kilometara, prolazeći kroz 7 zemalja i održanih 8 službenih posjeta i radionica. Kratak sažetak radionica dajemo u prilogu. Tematske cjeline i sadržaj S obzirom na relativno mali broj dana na raspolaganju, a velik opseg teritorija koji smo posjećivali, program smo fokusirali na veće i institucionalne cjeline, od kojih smo očekivali sažeti prikaz stanja i odnosa u pojedinoj sredini. Pri tome smo veću pozornost obraćali pravnoj regulativi marketinga i prodaje proizvoda, temeljeći tu orijentaciju na nužnosti izvoza poljoprivrednih proizvoda u budućnosti naših proizvođača, posebno voća, povrća i vina. Također smo paralelno razmatrali organizacijske pristupe u djelovanju poljoprivrednog sektora – s jedne strane kapitalni pristup i koncentraciju rada, kapitala i sredstava kod jedne tvrtke ili koncerna, a s druge strane mogućnost zadružnog organiziranja, posebno aktualnog za manje i srednje proizvođače. Za svaku zemlju koju su posjećivali sudionici su prethodno dobili sažete pisane materijale. Bugarska Kao zemlja koja je u posljednjem paketu pristupila EU-u Bugarska nam je zanimljiva, posebno zbog činjenice što je u Uniji i svijetu prepoznata po agrarnoj proizvodnji, naročito povrća i voća. Ulaskom u EU i tijekom tranzicijskih promjena Bugarska je zabilježila značajan rast BDP-a. U ovoj zemlji danas se živi bolje, ali ona nije pošteđena niza paradoksa, posebno onih vezanih uz poljoprivredu. Posjećujući veletržnicu “Slatina Bugarplod" u Sofiji, koja je najveća na Balkanu, od ljubaznih domaćina doznajemo neke paradoksalne činjenice. Prva je ta da na veletržnici ima sve manje domaćega bugarskog voća i povrća, a sve više stranog iz svih kontinenata. Socijalno-ekonomske promjene poslije pada Berlinskog zida dovele su do propadanja toga iskonskog zanimanja Bugara. Pristupanjem zemlje slobodnom tržištu EU-a, usitnjeno i rascjepkano bugarsko povrtlarstvo i voćarstvo, koje ne raspolaže s dovoljnim vlastitim kapitalom dolazi u nepovoljni položaj. O tome rječito govore sljedeći podaci: godine 1998. u Bugarskoj je bilo oko 170.000 ha pod povrćem, a 7 godina kasnije površine pod tim kulturama zauzimale su tek 70.000 ha. Kod voća te brojke izgledaju ovako: od oko 112.000 ha voćnjaka 1989. godine, do 2006. preostalo je samo 37.000 ha. Naši domaćini ističu kako se, nažalost, ovaj negativni trend i dalje nastavlja, a izgleda i da je nepovratan. U zadnjih 10 godina proizvodnja povrća u Bugarskoj smanjena je za oko 60%, dok je kod voća zabilježen deseterostruki pad. Od tradicionalno velikog izvoznika voća i povrća, od prije nekoliko desetljeća, Bugarska je danas postala značajan uvoznik te robe. Domaća proizvodnja ne može zadovoljiti ni polovinu potreba unutarnjeg tržišta. Prema istraživanju njihova Instituta za agrarnu ekonomiju, trenutačno je oko 40% rajčice, 50% paprike i 70% crnog luka iz uvoza. Prema nekim anali- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. Predstavnici hrvatskih poljoprivrednih zadruga i udruga na prezentaciji u CCU-BG Sofija tičarima ovakvo stanje rezultat je činjenice da je tijekom tranzicijskih promjena najveći dio zemljišta ostao u rukama malog broja posjednika. Ti posjednici sada zemlju iznajmljuju ili prodaju. Najnovija je činjenica da su Kinezi u Bugarskoj počeli obrađivati prvih oko 10.000 hektara zemlje ... Nužnost lobiranja Kontroverznost stanja nakon ulaska u EU sagledavamo i iz predavanja koje nam je održao Blagoy Ragin, predsjednik bugarske i balkanske asocijacije restorana i hotela BHRA. Ragin je prvi vlasnik privatnog hotela u Bugarskoj, utemeljenog još 1988. godine, u vrijeme socijalizma. Danas asocijacija bugarskih hotela ima kapital veći od 50 milijardi eura i značajno pomaže razvoju bugarskog turizma. Turizma nema bez ljudi, a nažalost ratovi na Balkanu i širem okružju znatno su otežali, ako ne i zaustavili, turizam na ovim prostorima. Ragin ocjenjuje nužnost zajedničkog nastupa u svim područjima, od gospodarstva do politike, posebno u odnosu na galopirajući tempo globalizacije. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju odmah mora tražiti srodne lobističke zemlje kako bi izborila takav status u Uniji. Po njegovoj ocjeni balkanske zemlje svakako su tu u prvom krugu. Zadrugarstvo velika prednost malih proizvođača Drugi dan boravka u Bugarskoj primljeni smo u velebnoj palači Središnjega zadružnog saveza Bugarske (CCU-BG). Iz svega viđenog ocijenili smo kako Bugari snažno podržavaju zadrugarstvo i zadružne tekovine i to ne samo zbog općeg dojma koji daje njihova zgrada u kojoj je i zadružna banka u središtu Sofije, nego i zbog sjajne prezentacije mladoga zadružnog tima, predvođenog potpredsjednicom Vanyom Boykulievom. CCU-BG je unija koja reprezentira 815 potrošačkih zadruga koje djeluju u 34 regionalnih saveza i imaju 158.000 individualnih članova (više vidjeti na: www.ccu-bg.com). Savez je većinski vlasnik trgovačkog lanca BG-COOP, sedmog po veličini u Bugarskoj, s 243 mil. prihoda. Nastoje stvoriti tzv. istočni COOP EU brend (Litva, Latvija, Slovačka, Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska) jer, kako kažu, jedino će samo tako moći odgovoriti sve prisutnijoj konkurenciji. www.zadruge.hr IZ SVIJETA Sudionici edukacije također su imali priliku upoznati se s niz bugarskih posebnosti, od toga da je Bugarska domovina jogurta pa do činjenice da je, nakon Turske, druga na svijetu po proizvodnji ruža. Beru se samo latice, a za 1 kg ružina ulja potrebno je oko 3000 kg ružinih latica. Makedonija – zemlja velikih agrarnih potencijala Ova je zemlja najsiromašnija u regiji, siromašnija od često spominjane Albanije, koja ima dvostruko veći, a Bugarska čak i tri puta veći BDP po stanovniku. Ipak, kako nam je objasnio mladi predsjednik Zadružnog saveza Makedonije, Dejan Lazarov, unatoč niskom BDP-u Makedonci nastoje unaprijediti svoju ekonomiju, pri čemu je poljoprivreda kao najperspektivnije proizvodno područje u fokusu Vladine ekonomske politike. U fazi pretpristupnih pregovora paralelno se trenira primjena 15. poglavlja – AQI, tako da se proizvodnja i distribucija agrarnih roba sve više usklađuje s pravilima EU-a. Kako to izgleda u praksi imali smo prilike vidjeti na primjenu nedavno otvorenoga ultramodernoga regionalnoga distributivnog centra “Agrofructusa" u Strumici. “Agrofructus" je vodeća kompanija u jugoistočnoj Europi specijalizirana za proizvodnju, otkup i prodaju voća i povrća, s godišnjim isporukama od 190.000 tona voća i povrća vrijednim više od 100 mil. eura. ISO standardom pokriveno je 80% upravljanja proizvodnjom, a sljedivost se ostvaruje razvijanjem HACCP-a i Globalgapa. “Agrofructus" je vodeći u proizvodnji jabuke, lubenica, dinje, luka, mrkve i krumpira, a u sektoru voća u otkupu mandarine, breskve, nektarine i grožđa. Centar u Strumici je greenfield investicija kapaciteta 60.000 tona, a kako nam je rekao voditelj Blaž Mitanov, na više od 15.000 m2 zapošljava više od 250 djelatnika. Sudionici stručne edukacije imali su priliku razgledati cjelokupnu infrastrukturu pogona, a na brojna pitanja, posebno vezana na odnose s kooperantima te cijene u Makedoniji i drugim državama, odgovarao je ljubazni domaćin. Da je Republika Makedonija zemlja velikog potencijala za investicije pokazalo se i tijekom posjeta vinariji Valandovo nedaleko od Strumice, na položaju koji odlikuje blaga mediteranska klima s puno sunčanih dana i gdje se vinova loza uzgaja još iz predromaničkih vremena. Vita Huzjan, direktorica ove najstarije vinarije u Makedoniji, koja grožđe dobiva s površine veće od 200 ha, objašnjava nam, zajedno sa suradnicima, kako su postigli visoke rezultate u proizvodnji kvalitetnih vina i konzumnoga grožđa. Na vođenoj degustaciji imali smo priliku kušati vrhunski vranac “Aleksander", čija se boca u vinariji prodaje po 40,00 eura, dok su cijene kvalitetnog vina 2,50 eura. Kušali smo također i izvrsno stolno grožđe. Crna gora – mala zemlja velikih mogućnosti Vinogradari i vinari s velikom su znatiželjom očekivali posjet proizvodno-prerađivačkom kompleksu vinogradima i vinariji “Plantaže" www.zadruge.hr d.d., koji se nalazi na području Ćemavskog polja kod Podgorice. Naime, nitko nije mogao vjerovati da se na Ćemavskom polju nalazi kompleks najvećeg vinograda u Europi u jednoj cjelini – ukupno je na 2.320 ha zasađeno više od 14,000.000 trsova. Posebno nevjerojatno to izgleda za starije generacije koje se sjećaju Ćemavskog polja kao pustinje s malim aerodromom još krajem 60-ih godina 20. stoljeća. Ulažući inventivnost, znanje i brzo se snalazeći u novonastalim situacijama, u proteklih 45 godina u pustinji je nastao vinograd u kojem se proizvodi 22 mil. kg grožđa, koje se prerađuje u tri podruma kapaciteta 30 mil. litara i gdje se puni 17 mil. boca vina na godinu. To je zaista respektabilan broj za 620.000 Crnogoraca koji žive na površini od oko 14.000 m2 km. Prema riječima naših domaćina koje je predvodila Ana Hajduković, direktorica marketinga, uz veliki entuzijazam projektu je pogodovala opredijeljenost crnogorske države da potiče ovu proizvodnju, a usto i činjenica da se odmah nakon odvajanja od drugih državnih zajednica počelo iskorištavati sve, posebno vojne resurse. Tako danas u skrovištima – tunelima, gdje su nekada beskorisno rulali MIG-ovi postoje vrhunski podrumi, kušaonice i specijalni prostori za dozrijevanje vina. Pista vojnog aerodroma je “preorana", a pristupni su putovi postali infrastruktura za trsove vranca, krstača, merlota i drugih autohtonih sorata, čiji se plodovi odnosno vina izvoze u 30 zemalja Europe i svijeta. Dolina Neretve – hrvatska Kalifornija Iz sažetih rezultata dosadašnjih stručnih posjeta ocjenjujemo kako smo se susreli s nizom ljudi, posjetili brojne proizvodnje i prodajne centre, ali i s činjenicom da većina sudionika mijenja sliku Balkana kao brdovitoga i zapuštenoga krajolika, napučenog bahatim i nepristupačnim ljudima. A da se ne bi u potpunosti razočarali povlačeći neke već uobičajene paralele, u jutro, zadnjeg dana naše edukacije razgledavamo prostore doline Neretve, prekrasnog i u svjetskim razmjerima jedinstvenog, zakonom zaštićenoga krajolika prirode. Naš je vodič dijete ovih krajeva Niko Kapović, dipl. oec. i agroekonomist koji već godinama vodi, realizira i prati zbivanja u agrarnoj proizvodnji delte Neretve, prostora koji zbog svojih prirodnih značajki s pravom nosi naziv Hrvatska Kalifornija. Mandarine i drugi agrumi preporodili su ovaj kraj, ali tu se mora dodati i druga zelena “žetva", posebno povrća, kupusa, kelja, salate te lubenica u ogromnim količinama. Imali smo priliku nalaziti se na mjestu gdje mandarine rastu ispod razine mora, što bi bez intervencije čovjeka bilo nemoguće. Ne bi bilo moguće i plasirati ogromne količine sezonske robe da se nije mislilo na izgradnju sustava hladnjača i pakirnice. Takav pogon Agrofrucktusa" imali smo prilike vidjeti i upoznati se s vrhunskom tehnologijom, koja nimalo ne zaostaje od europske razine. Kako se najveći dio izvozi u Europu, sudionici stručne edukacije na licu su mjesta mogli vidjeti kako izgleda europsko deklariranje proizvodnja, što mora sadržavati, koji su zahtjevi prema kvaliteti i paki- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. ranju te stvaranju robne marke. Tvrtka upravo uvodi standard Globalgap, certifikaciju koja će stvoriti konkurentsku prednost i osigurati povjerenje potrošača u sigurnost hrane i kvalitetu proizvoda. Članovi Udruge vinogradara i voćara iz Đurđevca, zajedno sa svojim kolegama iz drugih udruga i Hrvatskoga poljoprivrednoga zadružnog saveza, predstavnici više hrvatskih županija, i ovom prilikom zahvaljuju Vladi Nizozemske koja je svojom darovnicom, putem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, omogućila ovo studijsko putovanje. Čelnici zadružnih saveza Hrvatske, Slovenije, BIH i Vojvodine) SARAJEVO ULOGA ZADRUGA U RURALNOM RAZVOJU Z adružni savez Bosne i Hercegovine organizirao je regionalnu konferenciju pod nazivom Uloga zadruga u ruralnom razvoju, održanoj u Sarajevu 15.-16. studenog 2011. Konferenciji su prisustvovali predstavnici zadružnih saveza i zadruga iz BiH (kao domaćini) te iz Hrvatske, Slovenije, Vojvodine, Srbije, Makedonije, Moldavije i Albanije, prezentirajući zadrugarstvo svoje zemlje. Svi sudionici upoznali su se sa stanjem u zadrugarstvu na ovom prostoru te su razmijenili informacije o mnogim pitanjima i problemima koji su, kako su zaključili, vrlo slični. Predsjednica Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca predstavila je nova rješenja u Zakonu o zadrugama s projekcijom učinaka na zadružni sustav u proteklom razdoblju usklađivanja s tim zakonom. Drugi dan konferencije Jozo Rabušić, upravitelj PZ Putnikovići, govorio je o važnosti i utjecaju svoje zadruge na razvoj proizvodnje grožđa i vinarstva kao i o značenju ostalih peljeških zadruga za ruralni razvoj tog područja. A o kvaliteti i vrhunskom užitku proizvoda PZ Putniković uvjerili smo se kušajući njihovo vrhunsko vino. Konferencija je zaključila kako su zadruge u svim područjima glavni nositelji ruralnog razvoja i da je bez njih i razvitka zadrugarstva teže provoditi sve mjere ruralne politike. 29 PITANJA, ODGOVORI, PREPORUKE KAKO SE POSTAJE ČLANOM ZADRUGE I TKO SU NJEZINI OSNIVAČI Neke temeljne upute o osnivanju zadruga, osnivačima i njihovim pravima i obvezama prema novom Zakonu o zadrugama Odgovore priredila: Dobrila Jerković Što zadruga mora sadržavati u svome imenu, sukladno novom Zakonu o zadrugama? Sukladno odredbama članka 3. Zakona o zadrugama ("Narodne novine", broj 34/11.), tvrtka je ime pod kojim zadruga djeluje i sudjeluje u pravnom prometu. Zakon jasno određuje što tvrtka zadruge mora sadržavati. Dakle, tvrtka zadruge mora sadržavati naznaku da se radi o zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju zadruga obavlja. Ako članstvo zadruge ima posebne značajke koje obilježavaju zadrugu, to se može istaknuti u tvrtki zadruge. Zakon o zadrugama u svom članku 6. kaže da zadrugu mogu osnovati potpuno poslovno sposobne fizičke i pravne osobe. Znači li to da osobe s invaliditetom ne mogu biti osnivači zadruge? Poslovna sposobnost je svojstvo da se svojim aktivitetom, dakle vlastitim očitovanjima volje, stječu prava i obveze. Potpuna poslovna sposobnost stječe se s navršenom 18. godinom života, kada osoba može sama sklapati pravne poslove. Maloljetna osoba zaključenjem braka postaje potpuno poslovno sposobna. Potpuno su poslovno nesposobni, osim maloljetnika, i punoljetne osobe koje su iz zakonom određenih razloga potpuno lišene poslovne sposobnosti (npr. duševne bolesti). Slijedom toga, osobe s invaliditetom nisu duševno bolesne osobe, pa tako nisu niti lišene poslovne sposobnosti, dakle poslovno su sposobne i mogu biti osnivači zadruge sukladno odredbama članka 6. stavak 2. Zakona o zadrugama. Tko može biti član zadruge i kako se postaje članom zadruge? Prema odredbama članka 10. Zakona o zadrugama, član zadruge može biti samo osoba koja neposredno sudjeluje u radu zadruge, koja posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Članovi zadruge upravljaju njome i oni svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njenih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unaprjeđuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Članom zadruge postaje se na način da kandidat za članstvo u nekoj zadruzi daje toj zadruzi pristupnicu koja sadrži: ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB, broj i oznaku osobne 30 identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe, te odgovarajuće izjave kandidata: • da je upoznat s pravilima zadruge i s pravima i obvezama članova zadruge te da ih prihvaća; • da je upoznat s obvezama koje zadruga ima u vrijeme njegova ulaska u zadrugu, • da zadruzi jamči da su podaci koje je dao u pristupnici istiniti i kako za njih odgovara moralno i materijalno. Pristupnica može sadržavati i druge podatke koje propiše upravitelj zadruge. O prijemu člana u zadrugu u prvom stupnju odlučuje, kao pomoćno tijelo skupštine zadruge, odbor za članska pitanja koji čine predsjednik skupštine i dva člana zadruge koje izabere skupština. Ako skupština zadruge nije izabrala odbor za članska pitanja, o prijemu u zadrugu odlučuje skupština. Odluka o prijemu u zadrugu sadrži: ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB, broj i oznaku osobne identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe, rok i način unosa uloga, dan potpisivanja izjave o prihvaćanju pravila zadruge i druga pitanja vezana uz prijem člana u zadrugu i naznaku da se članstvo stječe na dan konačnosti odluke. Kandidat je dužan u roku utvrđenom odlukom o prijemu u zadrugu uplatiti ulog člana i izvršiti druge obveze utvrđene odlukom o prijemu u zadrugu. U slučaju da kandidat ne uplati ulog ili ne izvrši druge obveze u roku određenom odlukom o prijemu u zadrugu, smatra se da je odustao od članstva u zadruzi. Nakon uplate uloga i ispunjenja drugih obveza određenih odlukom o prijemu u zadrugu, kandidat se upisuje u imenik članova zadruge, koji je svaka zadruga dužna voditi kao javnu knjigu i trajno ga čuvati. Upisom u imenik članova zadruge kandidat postaje punopravni član zadruge. Bitno je za naglasiti kako osnivač zadruge kao i član, koji je naknadno pristupio zadruzi nakon njezina osnivanja, imaju jednaka prava i obveze. Koja su prava i obveze članova zadruge? Prava i obveze članova zadruge reguliraju se pravilima zadruge, sukladno članku 8. stavak 2. Zakona o zadrugama. Prava članova zadruge su: • sudjelovati u radu zadruge i na zadružnim načelima ostvarivati, unaprjeđivati i štititi svoje i zajedničke potrebe i interese te koristi i ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana; • sudjelovati u radu skupštine i drugih tijela zadruge te birati i biti biran u tijela zadru- nova ZADRUGA listopad-prosinac 2011. ge pod uvjetima i na način propisan pravilima zadruge; • sudjelovati u raspodjeli dobiti iz poslovanja razmjerno osobnom sudjelovanju u poslovima zadruge i stvaranju dobiti; • koristiti usluge zadruge; • nadzirati poslovanje i rad zadruge neposredno i posredno putem nadzornog odbora, a ako zadruga nema nadzorni odbor, pod uvjetima određenim pravilima, od upravitelja zadruge tražiti obavijesti o poslovima zadruge; • primati odgovarajuću pomoć drugih članova zadruge i zadruge, ako uspješnost u radu ili drugim aktivnostima nije moguće postići vlastitim snagama i sredstvima ili ako te aktivnosti bez pomoći drugih članova zadruge ili zadruge ne bi bile uspješne; • druga članska prava koja proizlaze iz propisa i odluka tijela zadruge. Obveze članova zadruge su: • poštivati i primjenjivati moralne vrijednosti: poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge i zadružne vrednote: samopomoći, odgovornosti, demokratičnosti, ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti; • sudjelovati u radu i aktivnostima zadruge i zajedno s drugim članovima zadruge, na zadružnim načelima ostvarivati, unaprjeđivati i štititi svoje i zajedničke potrebe i interese, koristi i ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana; • pomagati članovima zadruge i zadruzi, u skladu sa svojim mogućnostima, ako se oni obrate za pomoć u obavljanju svojih poslova ili drugim aktivnostima ili ako dođu u teškoće; • uvažavati i izvršavati demokratski donesene odluke skupštine i drugih tijela zadruge; • voditi brigu o svom cjeloživotnom obrazovanju i stručnom usavršavanju za učinkovito obavljanje poslova u zadruzi ili za zadrugu; • poslovati putem zadruge i pridonositi njezinim aktivnostima; • brinuti o svojim poslovima i interesima i učiniti sve što je moguće da rad i poslovi budu uspješni te pravodobno izvršavati obveze koje proizlaze iz ugovora sklopljenih sa zadrugom ili s njezinim članovima; • surađivati s drugim članovima zadruge i sa zadrugom u cjelini, posebno kod obavljanja poslova za zadrugu ili u zadruzi; • sudjelovati u osiguravanju sredstava za rad zadruge u iznosu i na način koji odredi skupština zadruge; • postupati u skladu s pravilima i odlukama tijela zadruge i izvršavati druge obveze koje proizlaze iz pravila zadruge. www.zadruge.hr IZ POVIJESTI PŠENICA, KRUH I VINO U NARODNIM OBIČAJIMA Koliko badnju ja tebi kapi, ti meni bačava Pšenica, kruh i vino igraju važnu ulogu u mnogim narodnim, crkvenim i tradicionalnim obredima, a nezaobilazni su simboli u navadama za božićnih i novogodišnjih blagdana, koji nam upravo dolaze, pa je pravo vrijeme da ih se prisjetimo Želimir Bašić G rožđe i pšenica, Božji su darovi a plodovi su zemlje, suza neba i znoja težaka. Ako iz daleke prošlosti skinemo taložine zaborava, razotkrivamo egzistencijalnu povijesnu i gospodarsku uloge ovih kultura u opstojnosti čovjeka na ovim prostorima. Kada se ovo zna, nije čudno da su se ljudi udruživali da ih lakše proizvode. Ti poslovi bili su najčešće osnovna djelatnost zadruga koje su se osnivale od iskona do današnjih dana. Tako su grožđe i pšenica odnosno vino, kruh i kolači ušli u čovjekovo biće i uz njega su od rođenja do smrti te prate gotovo sva značajnija događanja. Vinom se nazdravlja rođenje, obvezno se troši na svadbama, uz njega se tuguje, sklapaju poslovi, traži zaborav i ublažava bol. Tako je stari običaj u Dalmaciji da se muško novorođeno dijete ritualno polijeva vinom da se na njega navikne, ali i da mu život bude plodan i proteče ugodno i veselo. Danas je taj običaj gotovo potpuno zaboravljen. Istina je da je upotreba kruha i vina zajednička gotovo svim narodima, koristi se i u drugim vjerama, ali u kršćanstvu ipak je nešto drugo, originalno i posebno. U Bibliji se govori o vinogradarstvu, lozi, grožđu i vinu na 497 mjesta, a samo riječ vino navodi se 235 puta. U nekim krajevima Dalmatinske zagore u 20. stoljeću uoči vjerskih blagdana na bunarima, gdje su prolazili hodočasnici, bio je običaj stavljati drveno barilo za vino miješajući ga s vodom, radeći poznatu bevandu. Namjernici su bili čašćeni čašom bevande, a i tvrdim seoskim kolačem koji su močili u vino i jeli. Dok su se tako častili često su se momci šalili riječima “Mi nismo vino popili, vino je popio kolač”. U Dalmaciji postoje različite vrste kolača, a tvrdi kolač ili “el buzola duro” služi uglavnom samo za “desop”, odnosno za umakanje u vino. U mnogim mjestima uz obalu poštuju se i danas mnogi stari običaji vezani za berbu grožđa. www.zadruge.hr Tako kada bi se otkrio prvi dozreli grozd uoči intrade, na njega bi se posebno pazilo, potom bi se ubrao i odnio u crkvu. Time se smatralo da je berba posvećena i da će biti plodna. U Splitu se prvi grozd nosio u crkvu sv. Petra i Gospe od Karmela, a kasnije u crkvu sv. Mande na Marjanu. Grozd bi se objesio na crkveni prag onog dana kada je “crkva slavila svoju uspomenu” i to uoči početka jematve. Pšenica, kruh, kolači i vino igraju i važnu ulogu i u mnogim narodnim, crkvenim i tradicionalnim obredima, a nezaobilazni su simbol u običajima, posebno onima vezanim za božićne i novogodišnje blagdane koji nam se upravo neopaženo prikradaju, pa je pravo vrijeme da ih se prisjetimo. ... Da se na vino navikne Tako se noć uoči Božića u kuću unosi drvo, panj (velika cjepanica), odsječen najčešće od hrasta, koji se naziva “badnjak". U starom Dubrovniku o slavljenju Božića napisano je: “Badnjak se sjekao prije sunca, uoči Božića, i to samo s jedne strane, a s druge strane se udaralo sjekirom samo jedanput te je morao pasti put istoka, a nije se smio zaustaviti na kakvom drugom drvu jer je to bio zao urok …" Okićen lovorikom i ružmarinom badnjak bi se naložio na vatru, a zatim bi domaćin uzeo šaku pšenice posuo ga i dalje govorio: “U dnu se busilo, a u vrhu klasilo, svaki klas kao u mene pas", te bi polio badnjak vinom završavajući: “Prazne nadolijevo, a pune navrćivo". U starom Splitu bi glava kuće zasipajući badnjak žitom i polijevajući ga vinom, ritualno govorila: “Koliko badnju ja tebi zrna, ti meni vrić. / Koliko badnju ja tebi kapi, ti meni bačava ...". "Mi nismo vino popili, vino je popio kolač” Noć uoči Božića unosi se u kuću drvo “badnjak” Kad izgori badnjak, pokupi se pepeo i na Božić se njime posipaju vinogradi da bolje rode i bude što više punih bačava. Na sam blagdan Božića priprema se posebni krušni kolač od pšeničnog brašna u koji se zabadaju lovorove grančice, a u sredinu se stavlja voštana svijeća. U nekim krajevima kolač bi se ispekao u maloj drvenoj bačvici, a u dubrovačkim kućama bi se pripremao posebni božićni krušni kolač – “luk". Svaki dan od Božića do Nove godine “gazda" kuće prije objeda palio bi, a nakon ručka gasio, svijeće kapljom istisnutom iz kruha koji je prethodno bio namočen u vino. Kako se kruh i vino drže simbolima života, to se gašenje svijeća ne drži prekidom, nego naprotiv, nastavkom životnog ciklusa. U Šibeniku, kad je domaćin prije jela palio svijeću, svi članovi obitelji stajali su okupljeni oko stola da bi se obavila kratka molitva. Svijeća se gasila komadićem kruha umočenim u dobro vino. Pri tome se pazilo na koju će stranu krenuti dim, jer je to mogao biti loš znak za onog koji se tu zatekne. Kod nekih obitelji starješina kuće sipa kap po kap vina na plamen svijeće. S koliko je kapi ugasio svijeću, toliko će navodno godina još živjeti. U vinogradarskim krajevima vrijedilo je pravilo: ako dim krene na onu stranu gdje je zasađena loza, znači da će biti dobar urod. Vezano za običaj gašenja svijeće vinom uvriježila se izreka kod loše jematve: “Toliko je malo rodilo vina da se neće moći na Božić ni svića ugasiti." Od Božića do Nove godine palila se i gasila svijeća zabodena u kolač Postoji još mnogo običaja u kojima pšenica, kruh, kolači i vino imaju simboličnu ulogu u različitim obredima širom “Lijepe Naše". Nažalost, mnogi su iščezli pod naletom novih navika i globalizacijskih kultura. Ipak, gdjegod i kadgod je to moguće nastoje se obnoviti mnogi stari običaji kao neraskidiva veza s korijenima.
© Copyright 2024 Paperzz
