- Udruga Roma

R mano
čaćipe
Broji / Broj 41 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb, baredivaj / lipanj 2011.
Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil
Jedinstveni kulturni centar
već 18 godina u pripremi...
zašto glasati?
ZAŠTO GLASATI?
U
godini lokalnih izbora za Vijeće nacionalnih
manjina pri Gradu Zagrebu, uključivo Vijeće
romske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu te
u godini pred parlamentarne izbore na nivou Repu­
blike Hrvatske, romski glasači suočeni su sa sličnim
dvojbama kao i većina građana.
Kome dati svoj glas, te da li uopće sudjelovati u iz­
borima po načelu jedan čovjek – jedan glas?
Razlog za ovakvo raspoloženje je tradicionalni jaz
između predizbornih obećanja, deklariranih ciljeva
koje će izabrani zastupati i skrbiti o istima, a u ime i
za interes svoje izborne baze, te samih rezultata.
Nakon 4 godine uživanja u privilegijama, godina ti­
jekom kojih je ništa ili vrlo malo uopće učinjeno u
interesu i za dobrobit Roma koji su glasali, postavlja
se pitanje da li istima, privilegiranim zastupnicima
omogućiti nastavak mandata od daljnje 4 godine ili
ponovno upotrijebiti zakonom zajamčeno pravo na
glasanje, te utjecati na promjene.
Romski izabrani zastupnici su na svim nivoima ti­
jekom prethodne 4 godine koristili priliku da sami
sebe istaknu, sebe i svoju veličinu, da sebe promovi­
raju i guraju u medije sa izjavama koje su toliko gene­
ralne da nikakvog rješenja nigdje nema, te da putem
privilegiranog statusa koji su im glasači omogućili,
učine, kao zastupnici, sve što je moguće za vlastitu
dobrobit.
A u ime i u interesu romske nacionalne manjine.
U 20-oj godini suverenosti Republike Hrvatske, raz­
ni Romi i neke romske nedržavne udruge stalno dje­
luju i rade po načelima općeg interesa, dakle znanih
pitanja koja tište Rome – stanovanje, socijalno osigu­
ranje, školovanje, pravo na rad te izgradnju central­
nog kulturnog centra za Rome u Gradu Zagrebu - no
iz razloga stvarnog rada na vidljivim rezultatima po
romsku zajednicu, takve osobe nisu odlučile da izađu
na izborne liste te je time dana šansa da oni koji ne
rade na zajedničkim interesima, već isključivo rade
na vlastitoj promociji i vlastitom interesu da steknu i
zadrže privilegirane statuse izađu na izborne liste te
putem glasova birača u konačnici sjednu na ugodne
pozicije.
Prilikom predstojećih izbora Romima je bitno glasati
jer time ispunjavaju, kako svoje pravo, tako i dužnost,
aktivnog građanina. Privilegirane zastupnike koji su
dokazali da im je vlastiti interes ispred interesa za­
jednice, Romi ne trebaju birati. Biranjem provjerenih
imena u smislu stvarnih rezultata u radu sa promi­
canjem interesa i ciljeva zajednice, a novih imena s
obzirom na zastupljenost na biračkim listama, Ro­
mima se nudi mogućnost da svojim glasom glasuju
za promjene.
Ovih dana smo saznali da predsjednik Udruge Roma
Zagreba i Zagrebačka županije, g. Alija Mešić namje­
rava izaći na biračku listu. Ovu odluku možemo samo
pozdraviti, jer nakon 18 godina rada putem nedržavne
udruge, g. Mešić je konkretnim djelima i brojka­
ma dokazao da postoje načini da se situacija Roma
u­naprijedi, pod uvjetom da su interesi zajednice is­
pred interesa pojedinca koji zastupa zajednicu.
Stoga apeliramo na Rome, građane Republike Hrvat­
ske da prepoznaju članove svoje zajednice koji rade
u interesu zajednice te da svojim glasovima odluče
kome dati povjerenje da tijekom sljedeće 4 godine
skrbi o pitanjima od značaja za romsku nacionalnu
manjinu u RH.
U Zagrebu, 16. svibnja 2011.
Udruga Mladeži Roma Hrvatske
Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe
nacionalnog programa za Rome u RH
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Sadržaj
Zašto glasati -------------------------------------------------------------------- 2
Pismo Agana Beganovića ----------------------------------------------------- 4
Odgovor na pismo ------------------------------------------------------------ 5
Zašto se pomiče datum izbora ---------------------------------------------- 6
Dopis gradonačelniku g. Bandiću ------------------------------------------- 7
Jedinstveni kulturni centar Roma--------------------------------------------- 8
Susret povodom Dana Roma ---------------------------------------------- 10
Mediji i nacionalne manjine ----------------------------------------------- 12
Statusna prava i nediskriminacija ---------------------------------------- 14
Otvoreno pismo Jovana Ćirilova ------------------------------------------- 16
Pravopis romskog jezika --------------------------------------------------- 17
Obrazovanje Roma ---------------------------------------------------------- 18
Svjetski dan medija----------------------------------------------------------- 20
Otvoreno pismo Bajrama Halitija------------------------------------------- 22
Korak u pravom smjeru------------------------------------------------------ 24
Intervju: Nevena Petrušić----------------------------------------------------- 26
Romi kao aktivni građani--------------------------------------------------- 28
Romi u Makedoniji------------------------------------------------------------ 31
Slovenija: Apel javnosti-------------------------------------------------------- 32
Reagiranje Skendera Gussinija----------------------------------------------- 34
Romkinje dvostruko diskrimirane------------------------------------------- 36
Proslave Eidireleza u Turskoj------------------------------------------------ 38
Proslava Ederleza u Zagrebu------------------------------------------------ 41
Ederlezi vs. Đurđevdan------------------------------------------------------- 42
Romi – progonjeni nomadi------------------------------------------------- 44
Šemso Avdić: Poezija---------------------------------------------------------- 47
Još 1994. godine, Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija definirala je
potrebu da romska nacionalna ma­njina
raspolaže Jedinstvenim kulturnim
centrom Roma u Republici Hrvatskoj
sa sjedištem u Gradu Zagrebu, te lokalnim Romskim kulturnim klubovima
po županijama RH.
Zahvala donatorima
Ovim putem želimo zahvaliti
tvrt­kama koje su i ove godine
svojim proizvodima razveselile
naše mališane budući da su i oni
dobili poklon za Božić i Novu godinu.
Zahvaljujemo:
Krašu
Plivi
Badelu 1862
Zvijezdi
Jamnici
Također zahvaljujemo hep-u na
sufinanciranju programa “Informatičko osposobljavanje djece i
mladeži romske nacionalne manjine”.
Romano čaćipe
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke
županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija
Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana
Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom
Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza •
Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
4
REAGIRANJA
Redakcija Časopisa Romano Čaćipe
Čemernička 17, 10000 Zagreb
Poštovana redakcijo časopisa Romano Čaćipe,
Zagreb, 01. lipanj 2011.
Zadovoljstvo mi je biti Vaš čitatelj već 18u godinu te je svakako veliki supjeh da časopis koji u
izvornom značenju znaći Romska Istina, izlazi 18 godina za redom, posebice što je časopis
besplatan te je vrijedan alat za komunikaciju između romske manjine i socijalnih partnera te
institucija. Koliko se sjećam, prije nekoliko godina, časopis je dobio i plaketu Grada Zagreba,
naslovljenu na Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije, za doprinose razvoju
civilnog društva.
Obzirom da romima nedostaju rezultati u njihovim naporima za boljom budučnošću, po svim
pitanjima, od državljanstva, stanovanja, zapošljavanja, svega što je odlično definirano u
nacionalnom porgramu za Rome u Republici Hrvatskoj a iste teme se spominju i u Europskom
projektu Romska Dekada 2005 – 2015, nužna je potreba da Romi prihvate činjenicu da kao i sa
svim drugima, i među njima postoje razni ljudi sa raznim ciljevima, što kada govorimo o
zastupanju interesa romske nacionalne manjine u tijelima državne uprave jest od još većeg
značaja.
Ove godine imamo izbore za predstavnike Vijeća nacionalnih manjina na nivou lokalne
samouprave, te u konačnici, parlamentarne izbore. U razmišljanjima što ne valja po pitanju
rješavanja romskih pitanja zaključio bih da imamo nesretan odabir predstavnika koji nas
zastupaju, jer osim lijepih obećanja i pokojih gesti dobre volje, većinom smo razočarani jer je
slabost čovjeka onolika koliko je njegova želja za političkom moći izražena.
Promatrajući godinama što se to sa Romima događa, predlažem da od ove godine, Romi koji su
dokazali svoje namjere, koji imaju rezultate rada iza sebe (rada usmjerenog dobrobiti romske
manjine) konačno odluče izaći na izborne liste, umjesto da podržavaju razne osobe koje su
dokazano, zabunom, smatrali da politička funkcija služi za njihove osobne probitke a ne služi
interesu njihovih birača.
Stoga se nadam da će predsjednik Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije, nakon 18 godina
nesebičnog rada te raznih inicijative i konkretnih rezultata, pristati da se kandidira na
predstojećim izborima. Jednako tako, siguran sam da će gosp. Nazif Memedi, saborski zastupnik
kojega smo izabrali dobrim dijelom i kroz zalaganje gops. Alije Mešića, ovaj puta dati podršku
kandidaturi predsjednika Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ODGOVOR REDAKCIJE
ODGOVOR REDAKCIJE na pismo
čitatelja, gosp. Agana Beganovića
Poštovane Romkinje i Romi,
građani Republike Hrvatske!
Osnovna misao vodilja kada smo započinjali sa
časopisom Romano Čaćipe bila je ponuditi jedan ot­
voreni tip časopisa koji će služiti komunikaciji među
Romima, te komunikaciji između romske zajednice te
socijalnih partnera i institucija Republike Hrvatske.
Kroz godine, dokazalo se da je ideja bila vrijedna, te je
časopis odavno postao alat putem kojega Romi mogu
izraziti svoje želje, svoje nade, svoje brige kao i strem­
ljenja.
Unatrag 18 godina, pogotovo u samom početku, bilo
je zapravo nemoguće išta konkretnoga napraviti po
pitanjima od značaja za Rome u Republici Hrvatskoj.
Nije postojala financijska podrška, ideja nedržavnih
udruga je bila na samom početku, a o problemima koji
tište Rome uopće se nije razgovaralo.
iskreno niti ambicije, zastupati Rome na višim nivoi­
ma, međutim, vrijeme je pokazalo da za Rome nije do­
bro da ih zastupaju teoretičari, već je nužno da Rome
zastupaju osobe koje iza sebe imaju konkretne rezul­
tate rada.
U tom smislu, prihvaćam sugestije mnogih čitatelja te
ću za predstojeće parlamentarne izbore izaći s osob­
nom kandidaturom, s ciljem da dosadašnje radno
iskustvo upregnem u cilju daljnjih poboljšanja situacije
Roma, ali na višem nivou događanja.
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija
www.umrh.hr
U skromnim uvjetima, ali uz osobno davanje na raspo­
laganje potrebama zajednice potrebne infrastrukture,
dakle prostora, računala i svega ostaloga, započeto je
s konkretnijim radom po pitanjima koja mogu biti od
pomoći svim Romima u Republici Hrvatskoj.
Osim pokretanja raznih idejnih projekata, primjerice,
ideje Centralnog kulturnog centra Roma u Gradu Za­
grebu, još 1994. godine, za što smo tada imali podršku
i Svjetske banke, ali, nažalost, ne i podršku tadašnje
vlasti, zastupanja interesa hrvatskih Roma pri razn­
im međunarodnim institucijama i tijelima, inten­
zivne suradnje s lokalnom samoupravom po pitanji­
ma od značaja za Rome, ali i širu socijalnu zajednicu,
posebno smo ponosni činjenicom da smo: unatrag
10-ak godina vrlo uspješni u izravnoj pomoći romskim
osnovnoškolcima kroz besplatni pristup računalnoj
mreži opremljenoj modernim računalnim pomagali­
ma, te ukupnom broju od preko 150 mladih Romkinja
i Roma koji su kod nas s uspjehom savladali i položili
znanja rada na računalima u skladu s EU projektom
ECDL, te je dio polaznika dobio i upis zvanja u radnu
knjižicu te mnogih drugih aktivnosti koje uvijek sadrže
jednu konkretnu činjenicu, a to je da služe interesima
romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Radeći na konkretnim projektima koji donose kon­
kretne rezultate, kao udruga nismo imali vremena, a
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
5
6
IZBORI 2011.
ZAŠTO JE DATUM IZBORA ZA ČLANOVE VIJEĆA
NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA
POMAKNUT SA SVIBNJA NA SRPANJ?
Poštovane Romkinje i Romi,
građani Grada Zagreba i
Zagrebačke županije!
Predstojeći izbori za članove vijeća
nacionalnih manjina Grada Za­
greba, uključivo Vijeće romske na­
cionalne manjine Grada Zagre­
ba, održavaju se svake 4 godine, te
se ove godine održavaju 10. srp­
nja 2011. Pitamo se zašto je odab­
koriste za osobne svrhe te uživaju u
hladovini. Upravo iz tog razloga, ove
godine se za povjerenje sugrađana
natječu mladi ljudi, Romkinje i Romi,
koji su svjesni da njihova budućnost
kao i budućnost njihove djece uvelike
ovisi o njima samima te o časnom i
transparentnom zastupanju interesa
njihove nacionalne manjine u tijeli­
ma koja su omogućena Ustavom Re­
publike Hrvatske.
uzor ukazuju na činjenicu da se iz­
bori koji iz bilo kojeg razloga ne­
kome ne odgovaraju, jednako kao
i parla­mentarne odluke koje nisu
popularne, bivaju održane u vrijeme
kada je očekivan slab odaziv glasača
(izuzev onih koji su organizirani od
strane neke političke stranke) ili slaba
zastupljenost u tijelima državnih up­
rava jer se zastupnici, primjerice, već
nalaze u prazničnom raspoloženju.
Glasanje za članove vijeća nacionalnih manjina
pomaknuto je
sa svibnja na
srpanj, mjesec
kad mnogi Romi
rade sezonske
poslove izvan
mjesta stalnog
boravka.
ran datum kada je većina građana
izvan Grada Zagreba, što poradi
djece koja su na ljetnim školskim
praznicima, a u slučaju Roma, ljeto
je vrijeme kada postoje sezonski
poslovi te velik broj Roma odla­
zi putevima preživljavanja kao i
mnogi drugi sugrađani, posebno u
današnje doba smanjenih gospo­
darskih mogućnosti. Prošli izbori
za vijeće nacionalnih manjina su
održani u svibnju.
U dosadašnja dva saziva Vijeća rom­
ske nacionalne manjine Grada Za­
greba, pokazalo se, nažalost, da ima
članova tog vijeća koji tu poziciju
Isto pitanje nam je postavio niz
čitatelja časopisa Romano Čaćipe
koji su saznavši za datum ovih iz­
bora, nazvali redakciju i pitali da li
mi znamo zašto su izbori određeni
baš u vrijeme sezonskih poslova, te
da li iza ovakve odluke stoji neka
politička stranka ili politička opcija?
Kao redakcija časopisa nismo sazna­
li odgovor na ovo pitanje. U svojstvu
predsjednika Udruge Roma Zagre­
ba i Zagrebačke županije samome
sebi postavljam isto ovo pitanje, a
postavit ću ga i mjerodavnima.
Iskustva iz razvijenih demokra­
cija koje našoj domovini služe kao
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Moguće je da ova mlada demokracija
brzo uči, pa time bez ikakvog konk­
retnog razloga, izbori koji su bitni za
romsku manjinu, pogotovo u slučaju
ako Romi odaberu nezavisne pred­
stavnike koji govore u ime Roma, a ne
u ime vlastitih ciljeva u sklopu neke
organizirane političke stranke, biva­
ju pomaknuti s uobičajenog mjese­
ca svibnja na mjesec srpanj. Zašto ti
izbori nisu, primjerice, u listopadu,
kada se sezonski radnici vraćaju svo­
jim domovima?
Naser Mešić,
predsjednik UMRH-a
www.umrh.hr
REAGIRANJA
DOGAĐAJI
Romano Čaćipe Vam u cIjelosti prenosi dopis poslan
gradonačelniku Zagreba g. Milanu Bandiću
Nemogućnost pokretanja dogovorenih projekata
značajnih za Rome Grada Zagreba zbog otezanja i
pronalaženja izgovora djelatnika Grada Zagreba
Poštovani gospodine
gradonačelniče Bandić!
Unatrag svih godina Vašeg štovanog
mandata na čelu Grada Zagreba
mi redovno vodimo razgovore koji
se tiču poboljšanja uvjeta romske
nacio­nalne manjine na području
Grada Zagreba, a vezano uz pozitivne odluke kako Vlade Republike
Hrvatske, kako Ureda predsjednika
Republike Hrvatske, kako preporuka Europske Unije, kako Nacionalnog programa za Rome u Republici
Hrvatskoj, tako i paneuropskog projekta Dekada Roma 2005. – 2015.,
kojeg je potpisnik i Republika Hrvatska. Teme o kojima mi nastojimo
ne samo razgovarati nego i rješavati, odnose se na pitanja stanovanja,
zaposlenja, školovanja te socijalnih
prava građana Grada Zagreba, pripadnika romske nacionalne manjine.
I dok unatrag godina Vašeg štovanog
mandata mi bilježimo Vaš interes i
spremnost da se po ovim pitanjima
razgovara i pronalaze rješenja, moramo primijetiti da, očigledno, Vaša
pozicija kao gradonačelnika nije pozicija u kojoj Vaše odluke i naredbe
bivaju štovane od činovnika koji bivaju plaćeni kroz proračun, dakle
od strane poreznih obveznika. Konkretno, unatrag samo posljednjih
12 mjeseci, imali smo niz sastanaka
između predstavnika romskih udruga i djelatnika raznih ureda i tijela
Grada Zagreba. U Vašem uredu i
uz Vašu nazočnost. Dogovoreno je
bilo da se osnuju radna tijela koja će
se baviti tim pitanjima, dogovoreno
je i da se nakon sastanaka naprave
zapisnici tijeka sastanka i da se ti zapisnici pošalju i romskim udrugama
te da cijeli proces treba biti ubrzan.
Gospodine Gradonačelniče, uz sve
poštovanje, kako je to moguće da
gosp. Željko Zaninović, stručni savjetnik za nacionalne manjine u Uredu gradonačelnika, te gđa Elizabeta
Knor, šefica Službe za promicanje
ljudskih prava, odnose s nacionalnim
manjinama, vjerskim zajednicama
i razvojem civilnog društva u biti
onemogućavaju provedbu dogovorenih mjera na način da uopće ne
odrađuju dio zadataka koji ste im Vi
pred nama Romima dali u zadatak,
već nam posprdno nabacuju floskule
tipa „neka se Romi prvo dogovore“.
Mi Romi smo se odavno sve dogovorili, te smo transparentno podnijeli
liste članova radnog tijela o kojem
smo razgovarali, s potpisima i pečatima romskih udruga. No, naravno, naš dio dogovora biva bačen u
kantu za otpatke, pretpostavljamo.
U svibnju ste, zaprimili konkretno
pismo podrške pitanjima Roma od
strane Ureda predsjednika Republike Hrvatske, no ništa se ne mijenja
u stavu Vaših suradnika. Stoga, postavljamo sljedeća pitanja: a) Tko su
ti ljudi koji u Vaše ime i na račun hrvatskog proračuna glume kako rade
svoj posao? b) Tko su ti ljudi koji u
Vaše ime smatraju jer se tako ponašaju da su oni ti koji odlučuju u ovoj
demokraciji, a ne demokratskim
putem izabrana vlast (Sabor RH) i
Predsjednik RH? c) Koje su sankcije koje ćete Vi kao njihov pretpostavljeni poduzeti poradi činjenice
da iste osobe namjerno sprječavaju
provedbu dogovorenih mjera? d) Da
li itko stvarno misli da će se ovakav
način nerada moći dovijeka sakrivati
po ladicama radnih stolova nekakvih
činovnika te da Romi neće redovno
podsjećati vlast Republike Hrvatske
te međunarodnu zajednicu da je
problem na strani činovnika, a ne na
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
strani Roma? I finalno pitanje, koje
ne zanima samo Rome kao nacionalnu manjinu, već zanima i sve građane Republike Hrvatske: Na kojim su
to demokratskim izborima ovakvi
činovnici koji navodno rade za Vas,
te navodno rade u interesu Republike Hrvatske i grada Zagreba, na
kojim su to demokratskim izborima
takvi činovnici izabrani? Gospodine
gradonačelniče Bandiću, pozivamo
Vas da se prestane raditi budalama Rome, pozivamo Vas da odradite svoj posao, pozivamo Vas da
činovnici koji bi trebali slušati Vaše
naredbe jer ste Vi štovani gradonačelnik, počnu raditi svoj posao. Sve
opstrukcije, sve manipulacije koje su
svakako namjerne i nipošto slučajne,
mi Romi bilježimo i sakupljamo materijalne dokaze koji uvijek upućuju
na istu situaciju – namjerni javašluk,
neprofesionalnost, nestručnost i u
konačnici lošu namjeru činovnika
koje nitko nije birao, ali očigledno,
u Republici Hrvatskoj, stvarna vlast
nije u rukama Sabora RH, niti Ureda
predsjednika RH, već je prava vlast u
rukama gradskih činovnika. Već 15ak godina nas se redovno seli od jednog ureda do drugog, problemi se
prebacuju s jedne na drugu stranu,
najbolji je primjer pitanje podrške u
izgradnji Kulturnog centra za Rome.
Odavno je moglo biti riješeno to pitanje koje bi napravilo pozitivne pomake u cijelom nizu detalja, ali eto,
Romi nisu podobni.
S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Zagreb i
Zagrebačka županija
Čemernička 17, 10000 Zagreb
www.umrh.hr, te član povjerenstva
Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH
7
GOVOREĆI
prigovor
OTVORENO
8
JEDINSTVENI KULTURNI CENTAR
ROMA u Gradu Zagrebu
U
skladu s ulogom glavnoga grada
te opredijeljenosti hrvatskog
društva ka demokraciji i vri­
jednostima civilnog društva, još
1994. godine, Udruga Roma Zagreb
i Zagrebačka županija definirala je
potrebu da romska nacionalna ma­
njina raspolaže Jedinstvenim kul­
turnim centrom Roma u Republici
Hrvatskoj sa sjedištem u Gradu Za­
grebu, te lokalnim Romskim kul­
turnim klubovima po županijama
RH. Uobičajeno je da nacionalne
manjine raspolažu i infrastrukturom
potrebnom za njegovanje kulture
kao i održavanja raznih kulturnih
sadržaja kao i seminara i sličnih
aktivnosti. U Republici Hrvatskoj
romska nacionalna manjina je jedi­
na koja nema infrastrukturu koja
služi toj svrsi. 1994. godine, izrađen
je detaljan poslovni plan, nađeni su
potencijalni sufinancijeri projek­
ta (tada je to bila Svjetska banka te
druge međunarodne fondacije) sa
pripremljenim projektom krenulo
spram gradskih i nacionalnih vlasti s
namjerom da se dobije osnovna pot­
pora u cilju realizacije ovog projekta.
Ideja je ostala na životu od tada do
danas, pri čemu su mnogi koristili
istu ideju kao dio vlastite promidžbe,
no u konačnici, poanta je da se Ro­
mima pomogne u realizaciji ovog
projekta, a ne da se provodi promo­
cija pojedinaca. Jedinstveni kulturni
centar namjerno sadrži naznaku „je­
dinstva“ iz razloga što postoji ten­
dencija među Romima da razjedi­
njuju i time razvodnjavaju smislene
aktivnosti, inicijative i projekte,
kako bi se realizirali individualni
projekti na lokalnim razinama koji
ni po čemu ne mogu biti smatrani
kao reprezentativni niti operativno
smisleni za bilo koju, a time i rom­
sku nacionalnu manjinu. Romima je
iznad svega potrebno jedinstvo kako
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
bi ostvarili svoje legitimne težnje, a
gdje pronaći bolju osnovu jedinstva
nego u kulturnoj baštini?
2010. godine ponovno su pokre­
nuti pregovori sa predstavnici­
ma Grada Zagreba s ciljem da se
iznađe rješenje (donacija gradskog
zemljišta i-ili uporabna zgrada koja
se može na trošak romskih udruga
i donatora renovirati i opremiti).
Bitno je napomenuti da je Vlada
RH unatrag 4 godine dala potporu
projektu, međutim i dalje svi detalji
stoje pri Gradu Zagrebu.
2011. godine, projekt je dobio i
službenu podršku Ureda predsjedni­
ka Republike Hrvatske te se nadamo
da će nakon uskoro 18 godina, pro­
jekt u svojoj punoljetnosti konačno
biti realiziran na zadovoljstvo kako
Roma, tako i na čast Republike Hr­
vatske i Grada Zagreba, koji tim
potezom dodatno potvrđuju svoju
demokratsku i europsku orijentaciju.
GOVOREĆI OTVORENO
UNIFIED ROMA CULTURAL CENTER
in the City of Zagreb
A
ccording the role of the Capitol
city and the orientation of the
croatian society towards democ­
racy and the values of civil society,
already in 1994, the Roma Associa­
tion Zagreb and Zagreb County de­
fined the requirements of the Roma
national minority to have a Unified
Roma Cultural center in the Capitol
Zagreb with regional Cultural clubs
in the Croatian counties. It is com­
mon to see national minorities op­
erating various infrastructure need­
ed for the preservation of cultural
heritage as well the various cultural
events, seminars and similar activi­
ties. The Roma national minority is
the only national minority in the Re­
public of Croatia that does not have
a real cultural center. In 1994, the
Roma Association Zagreb and Za­
greb county comisssioned the crea­
tion of a professional business plan
and the co-financers of the project
were found (at that time it was the
World bank and other internation­
al foundations), with a well pre­
pared project one started to negoti­
ate with the municipal and national
government for their support. The
idea remained alive till today and
in the past time, many individuals
promoted this idea as part of their
own, individual promotion, howev­
er, the true purpose is to help the
Roma materialize this project and
not to promote individuals. The
Unified Roma Cultural Center de­
liberately contains the term „Uni­
fied“ because of the fact that there
is a tendency among the Roma to
dillute and thus dissintegrate mean­
ingfull activities, innitiatives and
projects, in the order to material­
ize individual projects on the local
levels which by no standards can be
considered as representful or oper­
ationaly meaningul to any and thus
also to the Roma national minority.
The Roma above all need to acquire
and thus maintain unity in the or­
der to pursue and acquire their le­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
gitimate aspirations, and where can
one find a better unification vehicle
than the culture itself?
In 2010 the negotiations with the
representatives of the City of Za­
greb were restarted with the objec­
tive to find a solution (donation of
building land and-or a functional
building which the Roma NGOs
could renovate and bring into full
function). It is important to un­
derline that the Government of
the Republic of Croatia supports
the project, however all the details
remain to be bogged down on the
municipal level.
In 2011 the project received the of­
ficial support from the Office of the
President of the Republic of Croatia
and it is our sincere hope, that after
18 years of efforts, the project will
finally reach its realization phase
and serve the Roma as well honor
the Republic of Croatia and the City
of Zagreb for their democratic and
european orientation.
9
10
DOGAĐAJI
Susret s predstavnicima romskih udruga
povodom Svjetskog dana Roma
Poštovani gospodine Predsjedniče
Josipović,
Još jednom zahvaljujemo na prijemu
povodom Svjetskog dana Roma,
dana 8. travnja 2011. prilikom ko­
jeg je obrađeno stanje i pitanja od
značaja za romsku zajednicu u
Republici Hrvatskoj, U skladu sa
izrečenim, 3 pitanja su prioritetna
te se srdačno nadamo da ćemo u
suradnji sa socijalnim partnerima,
uključivo i sa Vašim štovanim ure­
dom, uspjeti u iznalaženju rješenja
po pitanju:
Izgradnje jedinstvenog Kulturnog
centra za Rome u Republici Hrvat­
skoj s lokacijom u glavnom Gradu
Zagrebu. Istu inicijativu smo kao
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka
županija inicirali kao temu još
1994. putem tadašnje Vlade Re­
publike Hrvatske te Grada Zagre­
ba. U razdoblju od sada 17 godina,
kao nedržavne udruge koje se bave
romskim pitanjima, iznašli smo
rješenja sufinanciranja projekta,
dakle donacije od strane privatnog
sektora i ostalih socijalnih partnera,
primjerice, u jednom momentu,
Svjetske banke, s ciljem da se takav
kulturni centar za Rome organizira
i sagradi. Nažalost, inertnost susta­
va, unatoč pozitivnim mišljenjima
Vlade RH do 2011. nije uspjela da
se isto pitanje makar malo pokrene
u smjeru realizacije. A rješenja su
tako jednostavna, počev od dod­
jele trošne zgrade ili neiskorištenog
zemljišta, kako bi nedržavne udruge
i socijalni partneri mogli započeti sa
konkretnim procesom prikupljanja
sredstava, građevinskim radovima i
organizacijom konkretne aktivnos­
ti. Navedeno pitanje je od značaja
za cjelokupno društvo, pogotovo u
ozračju opredjeljenja spram vrijed­
nosti demokracije, ljudskih prava te
pristupa Europskoj Uniji. Iskreno
se nadamo da uz Vašu svesrdnu
pomoć možemo pokrenuti pro­
ces na način da se inertnost susta­
va pretvori u operativno rješavanje
predmeta. Bez konkretne pri­vole,
dakle spremnosti na suradnju od
strane lokalnih vlasti, pismeno
(ne usmena obećanja), nama nije
moguće pokrenuti proces priku­
pljanja potrebnih materijalnih sred­
stava od strane socijalnih partnera,
međunarodnih fondacija te pret­
pristupnih fondova Europske Unije.
Mišljenja smo da upravo iz toga ra­
zloga, već svega 17 godina, redovno
sudjelujemo na sastancima sa pred­
stavnicima vlasti, koji obećavaju
ali ne izdaju nikakvo konkretno,
pismeno rješenje kojim je moguće
pokrenuti proces. Ponavljamo, je­
dino što tražimo jest da nam se za
ovu potrebu na raspolaganje stavi
trošna zgrada ili zemljište na ko­
jem je moguće graditi. Ostalo ćemo
zajedno sa socijalnim partnerima
riješiti sami.
Pitanja poboljšanja uvjeta života
romske nacionalne manjine u Re­
publici Hrvatskoj u smislu mogućROMANO čaćipe
romska ISTINA
nosti zapošljavanja. Kao udruga,
unatrag 17 godina smo realizirali
niz projekata kojima smo omogućili
dodatno osposobljavanje posebice
mladih Romkinja i Roma, te kroz
dnevne igraonice i dodatne sadržaje
namijenjene osnovnoškolcima, bit­
no smo unaprijedili postotak rom­
ske djece koja pohađaju nastavu uz
istovremeno poboljašnje njihovih
rezultata u smislu ocjena zna­nja
i vlada­nja. Da nije bilo partnera
na nivou Veleposlanstava vodećih
država Europe, ovakve aktivnos­
ti nikada ne bi zaživjele, tek kada
smo dokazali da princip radi, tada
smo dobili određenu pomoć u pro­
jektima od strane domaćih socijal­
nih partnera, no nažalost, poradi
tradicio­nalnih nedostataka domaćeg
sustava odlučivanja, i te potpore su
unatrag nekoliko godina izostale, a
dio naših incijative je de facto ko­
piran od strane državnih institucija
s ciljem stvaranja statističkih poda­
taka koji govore (statistički, na pa­
piru) o tobožnjim uspjesima u seg­
mentu skrbi o zapošljavanju Roma.
U državi koja je vlasnik komunalnih
DOGAĐAJI
poduzeća, nevjerojatno je za vjero­
vati da nije moguće zaposliti mlade
Romkinje i Rome koji zadovoljava­
ju sve kriterije zapošljavanja, dok se
osobama koje uopće nisu rođene
u Republici Hrvatskoj omogućava
zapošljavanje u komunalne i druge
službe u vlasništvu države. Ovak­
va praksa je doslovno dokaz diskri­
minacije kako god to prikazali.
Naša iskrena nada je da je pomake u
pozitivnom smjeru, dakle stvaranja
zaposlenih i produktivnih članova
društva, romskog porijekla moguće
učiniti u suradnji s institucijama
države. Moguće do dana današnjeg
nismo imali podršku koja je za to
potrebna. Nadamo se da bi Vaš
štovani ured mogao u istom proce­
su biti od kvalitativne pomoći.
Pitanje poboljšanja uvjeta života pri­
padnika romske nacionalne manjine
u smislu stanovanja i uvjeta stano­
vanja. Ista tema je uvijek aktualna,
te su rješenja za dio problema znana
– pitanja infrastrukture u romskim
naseljima, pitanje socijalnog stano­
vanja i slično. Pitanje stanovanja
je utoliko presudno jer na osnovi
izuzetno lošeg materijalnog stanja
i uvjeta života, iznad svega strada­
ju djeca, čime se otvara začarani
krug kojega socijalni partneri i
nedržavne udruge koje se bave pitan­
jima Roma pokušavaju promijeni­
ti. Vrlo je teško utjecati na roditelje
i djecu da pohađaju nastavu, da
tokom nastave ostva­ruju očekivane i
željene rezultate, da u daljnjem nas­
tavku školovanja izuče zvanje, kako
bi jednoga dana bili produktivni
članovi društva umjesto socijalnih
slučajeva, kada mnogo djece živi u
srednjovjekov­nim uvjetima.
Riječ je, dakako, o poznatim pro­
blemima, znanima i identificirani­
ma ne samo kod nas, već i na nivou
Europske Unije, što je najbolje
vidljivo iz programa i plana rada
Dekade Roma 2005. – 2015. Nada
romske zajednice, nada romskih
nedržavnih udruga jest, da prije
isteka Romske Dekade uspijemo i
u našoj domovini u pokretanju
raznih pitanja s mrtve točke. Jer
godine prolaze, djeca koja bi mog­
la biti produktivni članovi društva
kada odrastu umjesto toga postaju
socijalni slučajevi. Problem je rješiv,
čak ni ne zahtijeva velika sredstva,
te još bitnije, sredstva se projicira­
ju iz raznih međunarodnih izvora,
ali rijetko i u drastično smanjenom
obliku dolaze do samih Roma. Ra­
zlozi su iznad svega birokratske pri­
rode, te kontinuirana činjenica da o
Romima uvijek odlučuju drugi, koji
nameću svoja shvaćanja bez da pri­
tome uopće imaju osobnog iskustva
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
što to znači živjeti u bijedi, socijal­
no marginaliziran te često, i dalje,
diskriminiran.
S nadom dobre suradnje i željom
da se barem dio problema pokrene
s mrtve točke, još jednom zahvalju­
jemo na Vašoj pažnji i vremenu.
S poštovanjem,
Alija Mešić,
predsjednik – Udruga Roma Za­
greba i Zagrebačke županije (www.
umrh.hr) te član povjerenstva
Vlade RH za praćenje provedbe na­
cionalnog programa za Rome u RH
11
DOGAĐAJI
12
Seminar održan 4. svibnja 2011, Opatija, hotel „Admiral“
„MEDIJI I NACIONALNE MANJINE
U REPUBLICI HRVATSKOJ“
U
organizaciji Ureda za nacio­
nalne manjine Vlade Republike
Hrvatske, Savjeta za nacio­nalne
manjine Republike Hrvatske, Odb­
ora za ljudska prava i prava nacion­
alnih manjina u Hrvatskom saboru,
4. svibnja održan je seminar u Opat­
iji na temu „Mediji i nacio­nalne ma­
njine u Republici Hrvatskoj“ kojem
su nazočni bili predstavnici svih
nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj te dužnosnici raznih us­
tanova Republike Hrvatske.
Tijekom seminara raspravljano je
o stvarnom stanju medija u Re­
publici Hrvatskoj, a sa obzirom na
dostupnost istih nacionalnim ma­
njinama, te su u skladu s temom,
održana izlaganja na temu „Ost­
varivanje prava nacionalnih ma­
njina za pristup medijima“ (mr. sc.
Zdenka Čunhil, zastupnica u Hr­
vatskom saboru), „Zaštita manjina i
uloga medija u demokratizaciji hr­
Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma
Zagreba i Zagrebačke županije
Prof. dr. sc. Siniša Tatalović, predsjednik Savjeta za nacionalne
manjine Aleksandar Tolnauer, predstojnik Vladina Ureda za nacionalne
manjine Branko Sočanac, Zastupnica češke i slovačke manjine
mr. sc. Zdenka Čuhnil, Potpredsjednik Vlade prof. dr. sc. Slobodan Uzelac
vatskog društva“ (prof. dr. sc. Siniša
Tatalović, savjetnik predsjednika
Republike Hrvatske za politički
sustav), „Analiza izvještavanja o na­
cionalnim manjinama u medijima“
(doc. dr. Igor Kanižaj).
Održan je i rad u odvojenim grupa­
ma (novinari i pripadnici nacional­
nih manjina) na tematiku „Položaj
nacionalnih manjina u medijima s
posebnim osvrtom na Rome“, „raz­
mjena iskustava između pripadnika
nacionalnih manjina i novinara te
preporuke za izvještavanje o ma­
njinskim temama“, te su održane
prezentacije u odvojenim grupama.
Kao podloga za dostupnost me­
dija spram nacionalnih manjina,
iznesene su i dokumentirane od­
luke Hrvatskog sabora te izmjene
i dopune Ustavnog zakona: Ustav­
ni Zakon o izmjenama i dopuna­
ma Ustavnog zakona o pravima
naciona­lnih manjina, od 18. lip­
nja 2010.; Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske od 7. travnja
2010.; Zakon o Hrvatskoj radio­
televiziji, od 6. prosinca 2010.; Us­
tavni Zakon o pravima nacional­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
nih manjina od 19. prosinca 2002.,
te Zakon o elektroničkim medijima
od 17. prosinca 2009.
U ime i u interesu romske na­
cionalne manjine, jedini pred­
stavnik romske nacionalne manjine
nazočan ovom vrijednom i važnom
skupu bila je Udruga Roma Zagreba
i Zagrebačke županije te njen pred­
sjednik, gospodin Alija Mešić.
U zaključku seminara vidljivo je
da se situacija u Republici Hrvat­
skoj s obzirom na prava nacional­
nih manjina, slobode medija i zas­
tupljenosti nacionalnih manjina u
medijima bitno poboljšala tijekom
zadnjih godina. Zakonskim odred­
bama reguliran je način i definirana
su prava svih nacionalnih manjina
da sudjeluju u javnim medijima, te
je omogućeno da nacionalne ma­
njine, uključivo romska nacionalna
manjina, dobiju dovoljan prostor u
javnim medijima za promociju vlas­
titih tema od interesa.
Eventualna i stvarno postojeća
ograničenja su, dakle, isključivo ve­
zana uz pitanje da određeni mediji
iz razloga nepoznavanja zakona, te
DOGAĐAJI
Potpredsjednik Vlade prof. dr. sc. Slobodan
Uzelac
ujedno same nacionalne manjine
iz razloga nedovoljne upornosti da
inzistiraju na provedbi zakonom
omogućenih prava, ne omogućavaju
da javni mediji daju dovoljno pros­
tora svim pitanjima od značaja za
nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj.
U slučaju romske nacionalne ma­
njine u Republici Hrvatskoj, po
iskustvima (18 godina) udruge
Roma Zagreb i Zagrebačke
županije, vidljivo je da promo­
cija interesa romske nacionalne
manjine jest izvediva (primjerice,
časopis „Romano Čaćipe“ koji već
18 godina izdaje Udruga Roma Za­
greb i Zagrebačka županija), dok su­
djelovanje u javnim medijima poput
televizije, mora biti unaprijeđeno,
jer, primjerice, HTV emisija „Priz­
ma“ koja je namijenjena pitanjima
od značaja svih nacionalnih man­
jina, može i trebala bi aktivnije su­
djelovati u ovom procesu, pogo­
tovo s obzirom da je riječ o javnoj
televiziji, koja se financira iz javnog
proračuna i koja u konačnici svoje
zadatke mora odrađivati u skladu
s odlukama i zakonima Republike
Hrvatske.
Trenutno stanje u slučaju HRTVove emisije "Prizma" jest da se o rom­
skoj nacionalnoj manjini isključivo
izvještava o negativnim vijestima,
skoro poput „Crne kronike“, dok
se pozitivne vijesti i događaji veza­
ni uz Rome uopće ne izvještavaju.
Ovakva praksa se ne provodi u
slučaju drugih nacionalnih manji­
na, o kojima se isključivo izvještava
u najboljoj maniri praćenja dobrih
događaja.
Ovakvom
praksom,
HRTVova emisija "Prizma" izbjegava
poštivanje Ustavnih odredbi i zako­
na Republike Hrvatske te namjerno
putem medija, ocrnjuje romsku na­
cionalnu manjinu, izjednačavajući
sve Rome u Republici Hrvatskoj
kroz „prizmu“ crne kronike.
Čak i za vrijeme bivše federacije,
romska nacionalna manjina je ima­
la na raspolaganju polusatnu tjednu
emisiju na romskom jeziku, u ko­
joj se izvještavalo o raznim tjednim
vijestima i događanjima na nivou
romske nacionalne manjine.
Mišljenja smo da nema zakonski
opravdanog razloga da u vrijeme
Republike Hrvatske, Romima bude
uskraćeno pravo omogućeno za­
konima da se barem jedanput tjed­
no, pruži realna emisija na rom­
Predstavnici nacionalnih manjina i novinari
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Zastupnica češke i slovačke manjine mr.
sc. Zdenka Čuhnil
skom jeziku u trajanju od 15 minuta
u kojoj se ujedno izvještava i o do­
brim događanjima i uspjesima iz
svijeta romske nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj.
Alija Mešić,
predsjednik Udruge Roma Zagreb i
Zagrebačka županija www.umrh.hr
te član povjerenstva Vlade Repub­
like Hrvatske za praćenje provedbe
nacionalnog programa za Rome u
Republici Hrvatskoj
13
DOGAĐAJI
14
U
Ministarstvu unutarnjih poslova 23. veljače
održana je sjednica “Statusna prava i nediskrimi­
nacija”. Na sjednici sudjelovali: Alija Mešić, pred­
sjednik Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije,
Surija Mehmeti, predsjednica Vijeća romske nacio­
nalne manjine Grada Rijeke, Žarko Katić, ravnatelj
uprave za inspekcijske poslove, Lana Velimirović
Vukalović, savjetnica u Uredu za ljudska prava, Mir­
na Minauf, stručna suradnica u Upravi za EU, Krešimir
Margaletić, upravni savjetnik.
Skup postupak dobivanja državljanstva
Na samom početku izlaganja predloženo je da se sjed­
nice radne skupine održavaju svaka 3 mjeseca. G. Katić
je naglasio kako je zadatak Radne skupine proved­
ba posebnog segmenta iz poglavlja statusnih pitanja
Nacionalnog programa za Rome te da je dosta toga
učinjeno kroz rad mobilnih timova u 9 županija i Gradu
Zagrebu. Istaknuo je kako su mobilni timovi i sada ak­
U posljednje
4 godine
196 Roma
primilo je
državljanstvo
ROMANO čaćipe
Statusna prava
tualni iako vjerojatno manje nego kada su osnovani u
svibnju 2004. g. G. Katić je napomenuo da ukoliko pos­
toji potreba, moguće je i na području drugih županija
osnovati mobilne timove, te je naveo kako MUP RH
vodi evidenciju zaprimljenih i riješenih zahtjeva za
državljanstvo.
Gđa Glavan napomenula je kako se osobe u postup­
ku stjecanja državljanstva ne moraju osobno izjasniti
o nacionalnoj pripadnosti tako da se statistički podaci
odnose samo na osobe koje su se izjasnile kao Romi.
Prema evidencijama od 20. 8. 2007. do 23. 2. 2011. hr­
vatsko državljanstvo primilo je ukupno 196 osoba rom­
ske manjine. 13 osoba dobilo je zajamčenja po primitku
u hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da u roku od 2
godine od dana uručenja zajamčenja MUP-u dostave
dokaz o otpustu iz dosadašnjeg državljanstva ili dokaz
da će dobiti otpust, ako budu primljeni u hrvatsko
državljanstvo. Negativno je riješeno 105 zahtjeva, a njih
59 je u postupku. Od ukupnog broja primljenih osoba
u hrvatsko državljanstvo 69 su maloljetne osobe. Gđa
Šajatović rekla je kako je Ured za nacionalne manjine,
temeljem mjera utvrđenih Nacionalnim programom
za Rome pripremio i tiskao brošuru na romskim jezi­
cima pod nazivom “Moja prava” u kojoj su informaci­
je o reguliranju boravka stranaca, stjecanju hrvatskog
državljanstva, o prijavi odnosno odjavi prebivališta i
o osobnoj iskaznici te drugim važnim informacijama
za Rome. Gđa Šajatović je napomenila kako će novo
izdanje brošure biti ažurirano podacima o novim za­
konskim rješenjima, posebno u području statusnih
pitanja stranaca.
G. Mešić je ukazao na probleme u rješavanju statusa
stranca na stalnom boravku. Pri tome je izložio konk­
retan slučaj Vinete Šešić koja plaća naknade zbog
pribavljanja potvrde o poznavanju hrvatskog jezika i
latiničnog pisma kojoj plaćanje navedenih troškova
predstavlja velik problem upravo zbog teške mater­
ijalne situacije u kojoj se nalazi sa svojom obitelji.
Nakon kraće rasprave konstatirano je kako se radi o
standardnoj proceduri koja je propisana zakonom
i koja ne može proizvoljno određivati iznimke izvan
okvira utvrđenim zakonom. G. Katić pojasnio je da se
ne radi o upravnoj pristojbi te da troškove za navedenu
potvrdu naplaćuje Filozofski fakultet kao tijelo koje
utvrđuje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pis­
ma. Uvjerenja izdaju Visoka učilišta, a način i troškovi
polaganja ispita regulirani su Pravilnikom utemeljen­
im na Zakonu o strancima. Napomenuo je kako se radi
o integraciji stranaca u društvo te kako sve države pro­
romska ISTINA
DOGAĐAJI
i
nediskriminacija
pisuju poznavanje jezika i pisma, društvenog uređenja
i kulture za odobravanje stalnog boravka i stjecan­
ja državljanstva te je napomenuo kako ne možemo
postavljati uvjete samo nekim strancima ovisno o nji­
hovoj etničkoj pripadnosti. Međutim, uzeto je u obzir
da bi se ispunjenje ovog uvjeta moglo pretpostaviti u
slučaju kada se radi o osobi koja je na području bivše
države učila hrvatski jezik. Za odobravanje stalnog bo­
ravka i stjecanja državljanstva zakon propisuje pozna­
vanje jezika, jer pretpostavlja da je osoba dulje vrijeme
živjela u RH. Osoba koja ne ispu­njava navedeni uvjet
ostaje u nižoj kategoriji boravka.
"Besplatna" pravna pomoć
G. Mehmeti konstatirao je kako je dosta zahtje­
va pozitivno riješeno te kako u Rijeci nema proble­
ma u rješavanju statusa Roma. Također je predložio
da se troškovi o kojima je govorio g. Mešić pokušaju
podmiriti iz sredstava Nacionalnog programa za
Rome. Gđa Vukalović istaknula je kako se sredstva za
troškove nastale u reguliranju stalnog boravka i hrvat­
skog državljanstva za određene osobe i romske obitelji
slabog imovinskog stanja zatraže od Povjerenstva
Vlade RH za praćenje provedbe Nacionalnog progra­
ROMANO čaćipe
ma za Rome, s obzirom na to da se radi o sredstvima
Ureda koja se osiguravaju iz državnog proračuna.
G. Mešić također je prigovorio o prekidu besplatne pravne
pomoći. Gđa Minauf objasnila je da je od veljače 2009.
uveden novi sustav besplatne pravne pomoći kojom bes­
platna pravna pomoć omogućava svim građanima, a ne
samo Romima. G. Katić predložio je da se odredi dan u
tjednu kada bi se Romi javljali u policijsku upravu, kako
bi im se pomoglo prilikom rješavanja problema statusa.
Istaknuo je kako bi im se tada mogli omogućiti službenici
koji bi im stajali na raspolaganu kako bi dobili točne i pot­
pune informacije o načinu rješavanja svojih pitanja. G.
Mehmeti pohvalio je rad mobilnih timova u Primorskogoranskoj županiji.
Na kraju sjednice zaključeno je kako će se ista održavati
svaka 3 mjeseca, svaki put u drugom tijelu državne up­
rave ili u prostorijama Vijeća romske nacionalne ma­
njine odnosno romskih udruga. Kod reguliranja statusa
posebice socijalno ugroženih Roma ili romskih obitelji s
velikom brojem članova, zatražiti od Ureda za nacion­
alne manjine Vlade RH, novčanu pomoć za troškove
upravne pristojbe. Dostavljanje članovima Radne sku­
pine polugodišnjeg izvješća MUP-u RH, o broju i načinu
rješavanja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo
pripadnika romske nacionalne manjine.
romska ISTINA
15
OTVORENO PISMO
16
Otvoreno pismo Jovana Ćirilova
U
nekoliko beogradskih dnevni­
ka tijekom travnja izašao
je, u obliku oglasa, odgovor
gradonačelnika na izveštaj „Amnes­
ty Internationala” o odnosu Repub­
like i Grada prema romskoj popu­
laciji. Gradonačelnik Dragan Đilas,
ne držeći ruke u džepovima, preno­
si svoje razočaranje nekorektnošću
i neistinama koje je ova svjetska or­
ganizacija iznijela u svom izvještaju
povodom raseljavanja Roma is­
pod mosta „Gazela”. „Niste našli
za shodno baš nijednu stvar koju
je Grad učinio za Rome navesti u
svom izveštaju”, a „odbili ste ponudu
da zajedno radimo na unapređenju
statusa romske populacije” i „otišli
korak dalje i pozvali financijske in­
stitucije da ne odobravaju Beogradu
Gradonačelnik
Beograda
Dragan Đilas
G. Đilas smatra kako je puno toga učinjeno za beogradske Rome
sredstva za razvoj i izgrad­nju in­
frastrukture”. Đilas zatim navodi
što je konkretno učinjeno za 104
obitelji ispod „Gazele”. Poriče da im
nije omogućeno da ponesu stvari.
Naprotiv, svakoj obitelji omogućen
je prijevoz stvari. Olakšano je da 444
Roma dobiju osobne dokumente,
a njih 396 dobilo je zdravstvenu
knjižicu. Gradonačelnik se ne libi
biti i ironičan i navede da će im pos­
lati ponovno ta dokumente „koje ste
greškom izgubili”. Kao što u istom
tonu navodi da je „Amnesty Inter­
national” pozvan na proslavu dod­
jele učeničkih knjižica. „Niste došli!” Ogorčeni gradonačelnik kaže:
„Romi u Beogradu neće biti građani
trećeg reda, ali neće biti ni građani
van reda”. To ilustrira u slučaju do­
djele socijalnih stanova. Pozitivna
diskriminacija je da su socijalni rad­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
nici pomogli Romima sakupiti do­
kumentaciju, a onda je, ni po babu
ni po stričevima, od 84 stana, 18
dodijeljeno romskim obiteljima, od
kojih je njih 12 živjelo ispod “Ga­
zele”. Đilas završava molbom svo­
jim adresatima da ne budu toliko
licemjerni: „Jer zahtjevom da nam
se ne odobravaju razvojni projekti
sprečavate da se Beograd razvija,
a time i Romima da žive bolje”. Sve
ovo pišem kao netko tko se, prema
svojim sposobnostima i skromnim
moćima, zalaže za dobrobit Roma
i njihovu emancipaciju. Ukazujem
na primjer pravog odnosa prema
činjenicama, bez idolopoklonstva
prema institucijama kada sebi doz­
vole da ne poštuju činjenice, navodi
u pismu Jovan Ćirilov.
OBRAZOVANJE
Objavljen “Pravopis romskog jezika”
U
ovom, prvom stručnom djelu
te vrste u svijetu, čiji je autor
prof. dr. Rajko Đurić, izloženi
su principi i pravila romskoga pisma
i pravopisa, njegov glasovni sistem
i data su opširna objašnjenja gla­
sovnih promjena i pojava u njemu,
zaključno s pravopisnim pravilima
i upotrebom interpunkcije. Knji­
ga sadrži i objašnjenja lingvističkih
i pravopisnih termina i pojmova,
kao i etimologiju romskih glagola
i njihovih značenja, što je origina­
lan znanstveno-istraživački rad dr.
Đurića i njegov doprinos romolog­
iji, koja je postala akademska disci­
plina na većem broju europskih i iz­
vaneuropskih sveučilišnih centara. Pravopis romskog jezika sadrži
pet poglavlja - izloženi su principi
i pravila romskog pisma i pravopi­
sa, glasovni sistem tog jezika, data
su objašnjenja glasovnih promena
i pojava u njemu, građenja riječi
i njihovih oblika i formulirana su
pravopisna pravila i upotreba inter­
punkcije. Prema ocjeni Romskog
PEN centra, za razliku od drugih
naroda i nacionalnih manjina, Romi
nemaju svoje znanstvene institucije
pa pojedinci moraju raditi na tako
opsežnim i složenim zadacima koji
su institutskog karaktera poput pra­
vopisa. Autor prvog romskog pravopisa
Đurić istaknuo je važnost izdava­nja
tog udžbenika za opstanak kulture
tog naroda.
“Ako je romski jezik bio
jedina knjiga koju su Romi prije sko­
ro tisuću godina ponijeli iz Indije, i
koji je, zatim, preživio tako-reći sve
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
što je taj narod preživio, zaključno
s holokaustom, onda je očuvanje i
razvoj romskog je­zika historijski
zadatak i obaveza”, rekao je Đurić.
Đurić je istak­nuo da se taj zada­
tak mora ostvariti bez obzira na
teškoće i mnogobroj­ne prepreke. “Ako se pri tom odnosimo misleći
prema problemima iz prošlosti,
onda možemo lakše promisli­
ti i rješavati buduće probleme i
obaveze”, rekao je Đurić citirajući
romsku izreku, prema kojoj se
“očuvanjem jezika, čuva i brani
vlastiti duhovni život od propasti i
uništenja”.
17
OBRAZOVANJE
18
Obrazovanje ključno za uključenje
Roma u društvo
Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina učinila mnogo za
uključivanje Roma u
društvo, ali su dodatni napori neophodni
jer je ova zajednica
posebno osjetljiva.
Obrazovanje i zapošljavanje su ključna
sredstva za njihovo
održivo uključivanje
u ostatak društva.
Ovo je zaključak radionice o uključivanju
domicilnih i raseljenih Roma, Aškalija i
Egipćana u crnogorsko društvo
D
irektor za zapadni Balkan u
Generalnom direktoratu za
proširenje Europske komisije
Pierre Mirel vjeruje da diskrimina­
cija i loši životni uvjeti romske po­
pulacije nisu prihvatljivi na početku
21. stoljeća u Europskoj uniji, ali i
u zemljama koje teže postati njene
članice. On je objasnio kako je in­
kluzija Roma jedan od sedam prio­
riteta u Mišljenju Europske komisije
o zahtjevu Crne Gore za članstvo u
EU. Mirel je dodao da je obrazovan­
je „ključ” za inkluziju Roma u osta­
tak društva. Adekvatna ci­vilna regis­
tracija je također od vitalnog značaja
za Rome kako bi uživali puna prava.
“Crnogorska Vlada, a posebno min­
istarstva za ljudska i manjinska
prava, zdravstva i obrazovanja, su
učinili mnogo u posljednjih neko­
liko godina. Ali, očigledno je da ima
još stvari koje treba uraditi. To nije
lako i ne postoji čarobno rješenje”,
rekao je on. Prema Mirelovim
riječima, Crna Gora je pripremi­
la veoma dobar pravni okvir i sada
odlučno kreće u njegovu realizaciju.
“Tu odlučnost možemo vidjeti na
pitanjima koja se odnose na Rome”,
naglasio je on. Mirel smatra i da
lokalne vlasti i ne­vladine organiza­
cije imaju značajnu ulogu u inkluziji
Roma. “Romi roditelji takođe imaju
odgovornost za svoju djecu. Vla­
da može izgraditi škole i omogućiti
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
nastavnike, ali roditelji su odgovorni
da njihova djeca pohađaju nastavu”,
rekao je Mirel. Ministar za ljudska i
ma­njinska prava Ferhat Dinoša ka­
zao je kako je crnogorska vlast svje­
sna da treba još raditi na inkluziji
Roma. On je naglasio da su obra­
zovanje i zapošljavanje najvažnija
sredstva za to, ali i dodao da je malo
učinjeno u tom pogledu do sada.
“Neke od sugestija koje smo čuli na
radionici bit će uključene u novu
crnogorsku Strategiju za Rome od
2012.-2016. Obećavam da ćemo
pokušati pripremiti dobar doku­
ment u suradnji s našim europskim
partnerima i civilnim društvom”,
zaključio je on.
OBRAZOVANJE
Education is vital for Roma people to
be included to society
Montenegro has done a lot in the past years on the inclusion of Roma people into
society but more efforts are needed, since
this community is particularly vulnerable.
Education and employment are the key
tools for their sustainable inclusion in mainstream society. This was the conclusion of
the workshop on the inclusion of the Roma,
Ashkali and Egyptian domiciled and displaced people in Montenegro
T
he Director for the Western
Balkans at the General Directo­
rate of Enlargement in the Eu­
ropean Commission, Pierre Mirel,
believes that discrimination and
poor living conditions of the Roma
people are not acceptable at the
beginning of the 21 century either
in the European Union, or in coun­
tries aspiring to become members
of the EU. He explained that the
question of Roma inclusion is one
of the seven priorities in the Com­
mission’s opinion on Montene­
gro’s membership application. Mr.
Mirel added that education is the
key for the inclusion of the Roma
people into mainstream society.
Proper civil registration is also vi­
tal for Roma people to enjoy their
full rights. “The Montenegrin gov­
ernment, especially the ministries
of human and minority rights,
health and education, have done a
lot in the past years. But, obvious­
ly, there are still many things to be
done and more efforts are needed.
It is not easy and there are no mag­
ic solutions”, he said. According to
Mr. Mirel, Montenegro has devel­
oped a very good legal framework
and is now determinedly moving
to its implementation. “We can see
this determination on the issue of
the Roma people”, he stressed. He
also believes that local municipali­
ties and NGOs have an important
role in the Roma inclusion as well.
“Roma parents also have responsi­
bility for their children. The gov­
ernment can build schools and
provide teachers, but parents are
responsible for their children at­
tending classes”, said Mr. Mirel.
The Minister for Human and Mi­
nority Rights, Mr. Ferhat Dino­
sa, said the Montenegrin authori­
ties are aware that more has to be
done regarding Roma inclusion.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
He stressed that education and
employment are the most impor­
tant conditions, but little has been
done in this respect so far. “Some
of the suggestions we heard at the
workshop will be included in the
new Montenegrin Roma strategy
for 2012-2016. I promise that we
will try to draft a very good docu­
ment in cooperation with our Eu­
ropean partners and the civil soci­
ety”, he concluded.
19
MEDIJI
20
SVJETSKI DAN MEDIJA
P
ovodom Svjetskog dana slo­
bode medija, 9. svibnja pred­
sjednik ,,Novinsko-informa­
tivne agencije Roma” Bajram Haliti
u Beogradu rekao je da je više od 100
zemalja svijeta, uključujući Srbiju,
obilježilo Svjetski dan slobode me­
dija, pod sloganom “Nove granice,
nove prepreke”. Cilj obilježavanja je
promoviranje i podizanje svijesti o
značaju slobode i nezavisnosti me­
dija, ali i podsjetiti države na njiho­
vu dužnost da poštuju i podržavaju
pravo na slobodu izraživanja.
Haliti je prisutne upoznao kako je
odluku o obilježavanju Svjetskog
dana slobode medija donijela Ge­
neralna skupština UN 1993., a na taj
dan „Novinsko-informativna agen­
cija Roma” tradicionalno održava
konferenciju na kojoj sudjeluju
medijski radnici, organizacije za
slobodu tiska i predstavnici novin­
skih agencija, kako bi procijenili
stanje u medijima širom svijeta.
Haliti je naglasio da značaj slobode
informiranja, kao osnovnog ljud­
skog prava, ne treba biti predmet
nikakve rasprave. Na svojoj prvoj
sjednici 1946. Generalna skupština
Ujedinjenih naroda usvojila je Re­
zoluciju 59(I), u kojoj se kaže: “Slo­
boda informiranja je osnovno ljud­
sko pravo i standard za sva ljudska
prava kojima su Ujedinjene nacije
posvećene”. Od tada, autoritativne
izjave u prilog ovoj ideji i njena
tumačenja dana su u velikom bro­
ju međunarodnih tijela, uključujući
tu i Ujedinjene narode, Common­
wealth, Organizaciju američkih
država i Savjet Europe.
21. veljače 2002. g. Komitet minis­
tara Savjeta Europe usvojio je Pre­
poruku Rec(2002)2 o pristupu
službenim dokumentima, kojom
se prvi put ustanovljava regionalni
standard u Europi o pristupu infor­
macijama sadržanim u dokumen­
tima koje posjeduju organi vlas­
ti. 2003. Savjet Europe je izrazio
svoju namjeru da ovu preporuku
pretvori u prvi pravno obavezujući
međunarodni dokument o pravu na
pristup informacijama.
Postoji velik broj značajnih razloga
za usvajanje zakona o slobodnom
pristupu informacijama, kao i broj
principa koji se moraju unijeti u za­
kon kako bi on mogao funkcionirati.
Niti jedan sustav vladavine ne može
tvrditi da je potpuno demokratski
ako ne uključi garan­cije prava na
pristup informacijama. Dobar za­
kon o slobodnom pristupu infor­
macijama će povećati učešće po­
jedinaca u procesu formuliranja
politike, dovest će do veće javne
odgovornosti i bolje vladavine i,
općenito, obogatiti odnos između
javnih tijela i ljudi kojima ona služe.
U proteklih dvadeset godina, novi­
narstvo u zemljama Jugoistočne i
Centralne Europe doživjelo je veliki
pad, a za oporavak će biti potreb­
no uložiti izuzetan napor i znanje.
U državnim, bivšim prorežimskim
medijima, nestali su profesionali­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
zam i objektivnost i jedina karak­
teristika njihova rada bila je prop­
aganda režima. Novinari su bili i
još uvijek jesu isključivo u službi
političara. Nezavisni mediji su
svoj rad zasnivali na objektivno­
sti, odnosno na objavljivanju in­
formacija koje se nisu mogle naći u
informativno-političkim emisijama
režimskih medija. Međum, često su
i lokalni mediji bili pod kontrolom
političara. Kvaliteta priloga i njego­
va zanimljivost bili su u drugom
planu, a o potrebama korisnika
nije se vodilo računa. Novinari su
radili zbog političara i urednika,
a ne zbog korisnika informacije.
Mnogi novinari su svjesno prista­
jali na takav način rada jer je tako
lakše raditi - ići na konferenciju za
novinare ili obrađivati priopćenja
stranaka. Mnogi vidovi novinar­
skog izražavanja, kao što je, recimo,
anketa gotovo su nestali s programa
radiostanica.
Pravo na slobodu informiranja, koje
se obično razumije kao pravo na pris­
tup informacijama kojima raspolaže
javna vlast, sada je široko priznato
kao osnovno ljudsko pravo. Pos­
toji izražen globalni trend u pravcu
pravnog priznavanja ovog prava,
jer su zemlje širom svijeta koje teže
demokraciji usvojile ili su u proce­
su usvajanja zakona o slobodnom
pristupu informacijama. U Istočnoj
Europi, pad totalitarnih režima i us­
postavljanje prava za­snovanih na
ustavu doveli su do usvajanja zako­
MEDIJI
na o slobodnom pristupu informaci­
jama u gotovo svakoj državi u regiji.
Romima je krajem prošlog stoljeća
dodijeljen status nacionalne ma­njine
samo u nekoliko država jugozapad­
nog Balkana. Time je okončana
dugogodišnja institucionalizirana
diskriminacija jednog od najmnogo­
brojnijih manjinskih na­roda u Europi
(12-15 milijuna). Zakon je inspiriran
visokim europskim standardima za
zaštitu i promociju prava manjina,
i na prvi pogled nudi povoljnu bazu
za očuvanje nacio­nalnog identita
manjina, a u slučaju Roma - zaštitu
od rasističkog nasilja. Međutim, ono
što slijedi je mukotrpan proces im­
plementacije. Govor mržnje, dis­
kriminacijske predrasude, rasni, na­
cionalni i vjerski stereotipi polako
iščezavaju iz službene retorike, ali su
i dalje prisutni u medijima. Komitet
za eliminaciju rasne diskrimina­
cije (The Committee on the Elimi­
nation of Racial Discrimination) je,
baveći se sličnim problemima u Ru­
munjskoj, Slovačkoj i Českoj ukazao
da mediji imaju ogroman utjecaj ne
samo u procesu promocije ljudskih
prava, već i u procesu promocije
mržnje i nasilja, i da se ovo drugo ne
može skrivati pod plaštom prava na
slobodno informiranje.
Tiskani i elektronički mediji
Jugoistočne Europe promoviraju
diskriminatorske i veoma pristrane
stavove svojim susjedima. Jezik
mržnje i nesposobnost rješavanja
problema zajedničkih za sve zem­
lje u tranziciji tipični su za balkan­
ske medije. Umjesto suočavanja s
ekonomskim i političkim tegobama
uz upotrebu odgovorne kritike i to­
lerancije prema “različitima i dru­
gima”, mediji su ih razmatrali u po­
vijesnom kontekstu uz veliku dozu
nacionalizma.
Jedna od mogućnosti za rješenje
problema moglo bi biti kontinu­
irano obrazovanje novinara u kon­
taktu s “drugima”. Ono što rade
medijska udruženja, medijske asoc­
ijacije, sami novinari, vlasnici medi­
ja, privatni veliki emiteri, ni u čemu
nije pridonijelo poboljšanju medi­
jske scene, medijske slike i samog
položaja Roma, rekao je Baj­ram
Haliti - predsjednik „Novinsko-in­
formativne agencije Roma“. Medijski
kreirana slika o Romima, nažalost,
samo učvršćuje stereotipe.
Zato je Haliti predložio da romski
narod danas osniva svoje medije,
koji bi obavljali ne samo obrazovnu,
već i pokretačku funkciju u našem
narodu. Elektronski i tiskani medi­
ji danas su od izuzetnog značaja za
naš narod i njegovu emancipaciju.
Ovo je prilika da se razumiju i obo­
gate iskustva i nađu putevi i forme
za međusobnu aktivnu suradnju. Na
taj način će se sadržajno obogaćivati
mediji na romskom, usavršavat će
se kadrovi i razvijati se naš romski
jezik. Danas je više nego ikad neop­
hodno da se svijet upozna s pravim
karakterom i identitetetom romske
prošlosti i sadašnjosti, kako bi se
između Roma i ostalog dijela svi­
jeta uspostavilo veće razumijevanje
i prisnija suradnja. Borba za pot­
puno ostvarivanje kulturne ravno­
pravnosti Roma na svim meridi­
janima bit će samo jedna od vodilja
uređivačke politike naših elektron­
skih i tiskanih medija, ali istovre­
meno gradit će mostove prema
stranim prijateljima u ovim burnim
vremenima.
S druge strane, nadamo se da će na
ovaj način problemi Roma doći do
šireg auditorija i probuditi interes i
znatiželju, jer su neosnovane pred­
rasude nastale zbog neznanja o mo­
ralnim vrijednostima našeg naroda.
Država je obavezna da u programi­
ma radija i televizije čiji je osnivač
omogući informativne sadržaje na
jeziku manjinske zajednice, a može
osnivati i posebne radio i TV sta­
nice koje bi emitirale program na
jezicima manjinskih zajednica.
Ostaje se, dakle, u uverenju da će i
pripadnici manjina, pod jednakim
uvjetima, osnovati svoje RTV sta­
nice i preko njih, eventualno,
povećati obujam informiranja na
materi­njim jezicima. Vjerojatno je
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
to i najbolji put (mada ekonomski za
sada i najteži) da se dođe do boljitka
bez ikakvog uplitanja države. Zato
treba slobodno osnivati privatne i
mješovite fondacije za razvoj radiotelevizijskih stanica ili programa na
jezicima manjinskih zajednica, kao
i za razvoj programa i medija koji
djeluju u pravcu međusobnog upo­
znavanja i povezivanja različitih na­
cionalnih i etničkih zajednica.
Povodom Sjvetskog dana slobode
medija Bajram Haliti, predsjed­
nik ,,Novinsko informativne agen­
cije Roma” uputio je poziv svim
državama da zajedno s tom orga­
nizacijom, rade na unapređenju slo­
bode izražavanja u svim oblicima.
Pozivamo sve vlade da udruže snage
sa UN-om radi unapređenja slobode
izražavanja u tiskanom obliku, na
elektronskim medijima i preko in­
terneta’’, navodi se u izvještaju koji
je upućen generalnom tajniku UN-a
Ban Ki-moonu, visokom komesaru
za ljudska prava Navy Pillay i gene­
ralnom direktoru UNESCO-a Irini
Bokovoj.
Haliti ističe da naše vrijeme karak­
terizira veliki paradoks, jer uživamo
mogućnosti za izražavanje bez
presedana, zahvaljujući novim teh­
nologijama i medijima, a sve više
ljudi u stanju je razmjenjivati in­
formacije i stavove, unutar i preko
državnih granica. Istovremeno se
javljaju nove prijetnje i mjere kako
bi se blokirale, filtrirale i cenzuri­
rale. Haliti podsjeća kako je tijekom
prošlog desetljeća više od 500 novi­
nara izgubilo život slijedeći svo­
ju profesiju, a da je samo u 2010.
zabilježeno 60 ubojstava novinara
širom svijeta.
Sloboda medija i sloboda javne
riječi temelj su svakog demokrat­
skog društva i ljudskih građanskih
prava, a njihovo puno ostvarenje
nije moguće dok se ne otklone sve
prijetnje novinarima i ne uobliči
čvrst i jasan zakonski okvir koji
će ih štititi, navodi se u izvještaju
povodom Svjetskog dana slobode
medija.
21
OTVORENO PISMO
22
OTVORENO PISMO BAJRAMA HALITIJA
ROMSKI SVETAC – PROF. DR. GHEORGHE SARAU
On za razliku od drugih, koji žele zadržati monopol nad romskim
jezikom, nastoji oko sebe okupiti i zadržati sve one koji su spremni da se bore za ravnopravnost romskog jezika, kaže predsjednik ,,Novinsko-informativne agencije Roma - Bajram Haliti
P
redsjednik Novinsko-informa­
tivne agencije Roma Bajram
Haliti povodom imendana
prof. dr. Gheorgheu Sarauu obratio
se otvorenim pismom u kojem mu
je čestitao dan kada mu je darova­
no ime od strane njegovih roditelja
(Gheorghe). Gheorghe je u rom­
skom kalendaru najveći praznik
najvećeg broja Roma.
Taj veliki narodni romski prosvje­
titelj u vrijeme kada se na jugoza­
padnom Balkanu provode veliki progoni nad Romima,
permanentno provodi diskriminacija, rasizam i segre­
gacija, sveučilišni profesor dr. Gheorghe Sarau s Ka­
tedre za romski jezik i literaturu Fakulteta za strane
jezike i književnost Sveučilišta u Bukureštu teži da se
romski narod uzdigne na razinu drugih, obazovanih
žitelja današnje Europe kroz institucije država u koji­
ma Romi žive.
S PRAVOM lingvisti ističu da je čitava Sarauova
prosvetiteljska aktivnost usmjerena k izbavljenju i
oslobođenju od nepismenosti, stoljećima obespravlje­
nog romskog naroda, da bi za njega pisao i prevodio
poučne knjige na književnom i standardnom jeziku
Roma kao i stručnu literaturu za učenike osnovnih i
srednjih škola koja je postala nezaobilazna širom Eu­
rope. Prof. dr. Gheroghe Sarau je položio kamen teme­
ljac našoj novijoj službenoj upotrebi romskog jezika,
književnosti i kulturi, a najveća mu je zasluga što je,
pored borbe za romski jezik, mnogo učinio u pogledu
propagande da on postoji za razliku od mnogih lingvis­
ta koji negiraju postojanje romskog jezika.
U stvari, boreći se čitav život za proširenje svojih sazna­
nja, Sarau, ipak, najradije za sebe ističe da je – narodni
čovjek. I time se ponosi, jer je od neškolovanog naroda
više saznao, nego od “preučene” gospode, često dos­
ta uobražene, a ponekad i pravih neznalica. Bolje je ne
znati, nego naopako i zlo znati, savjetuje svoje učenike
Sarau.
DOSTOJANSTVO učena čovjeka ne sastoji se
u tome da nam kaže kako su drugi prije nas razum­
no mislili, nego kako smo dužni i mi misliti i raditi na
tome da nam bude bolje… Čovjek bez zdravoga razu­
ROMANO čaćipe
ma i bez ljubavi i čovječanstva, k
pravdi, k časnosti i k božanstvenoj
dobrobiti, on je nečovjek i zvijer,
bio filozof, bio gospodin, bio naj­
zad štogod mu drago.
A onda, Sarau uvek rado ističe:
“Knjige, braćo moja Romi! Knjige,
predragi i neprocijenjeni nebeski
dar, prosvijećenih neka Vam budu
uvijek pri ruci i umu! One sad
na zemlji i na miru caruju i pre­
mudre zakone daju, one vladaju i
pobjeđujuju, one slavu svih prosvijećenih naroda do
samih zvijezda podižu i preuzvisuju.”
Prof. dr. Gheorghe Sarau Vaš veliki značaj je u tome što
ste od nesavršenog romskog jezika, stvorili znanost i
književnost kao forme pisane riječi.
Nek Vam je sretan imendan!
Bajram Haliti,
predsjednik Novinsko-infomativne agencije Roma
romska ISTINA
OTVORENO PISMO
OPEN LETTER BY BAJRAM HALITI
ROMA SAINT – PROF. DR. GHEORGHE SARAU
Differing from others who want to keep monopoly over the Roma
language, he tends to gather and keep around himself all those who
are ready to fight for equality of Roma language – says president of
the „Journalism-informative agency of Roma“ Bajram Haliti
P
resident of the „Journalism-informative agency of
Roma“ Bajram Haliti addressed in an open letter
to Prof. Dr. Gheorghe Sarau in regard of his birth­
day in which he congratulates to him a day when from
side of his parents were gifted that name (Gheorghe).
Gheorghe is in Roma calendar the most significant ho­
lyday for majority of Roma on this planet. In time when
in south-western Balkans are performed great perse­
cutions and pogroms over the Roma, when discrimi­
nation, racism and segregation are constantly realized,
that great Roma folk’s illuminator, University’s pro­
fessor on Cathedra for Roma language and literature
on the Faculty for foreign languages and literature of
University in Bucharest (Romania) Dr Gheorghe Sarau
tends for enlightening of Roma nation and raising of
them to the level of other educated citizens of mod­
ern Europe through the institutions of states in which
Roma live. WITH RIGHT linguists points that entire
Sarau’s illuminatory activity is aimed towards salvation
and release from illiteracy of, for centuries disempow­
ered, Roma nation, for which he translated and writ­
ten didactic books on literary and standard language of
Roma, as well as expert literature for pupils of prima­
ry and secondary schools, which became unavoidable
throughout of Europe.
Prof Dr Gheorghe Sarau laid corner stone for our new­
er official usage of Roma language, literature and cul­
ture, and his greatest merit is that he had done a lot
of things in regard of the propaganda of existence of
Roma language, besides fight for Roma language it­
self, differing from numerous linguists who negate its
existence. Actually, while fighting through entire his
life for broadening of his knowledge, Sarau yet prefer­
ably highlights that he is a folk’s man, and he is proud
of that, because he found out more from uneducated
population then from the “over-learned” messieurs, of­
ten too conceited, amongst whom are sometimes even
true ignoramuses.
It is better to not know then to know upside down and
misdoing – advises his students Sarau. DIGNITY of
educated man doesn’t consist in telling us how others
before us thought reasonably, yet how we are obligat­
ed to think and work on improvement for ourselves…
Man without health intellect and without love for the
mankind, justice, honesty and divine welfare is inhu­
man and beast, regardless if he is a philosopher, gentle­
man, or, after all, whatever he likes…
And then, Sarau always gladly highlights: “Books, my
brothers Roma! Books, too dear and priceless celes­
tial gift of enlightened, let them be always near hands
and on the mind! They now reign in peace on the Earth
and brings very wise laws; they rule and win; they raise
and over-exalt glory of all enlightened nations till stars
themselves.” Prof Dr Gheorghe Sarau, your great sig­
nificance is in the fact that you created from unaccom­
plished Roma language science and literature as a form
of written word.
Happy birthday to you!
Bajram Haliti
President of the “Journalism-informative
agency of Roma”
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
23
REAGIRANJA
24
Korak u pravom smjeru:
EU okvir za Rome usvojen diljem Unije
U
ozračju rastuće diskriminacije,
nasilja i zlostavljanja romske
populacije u Europi, Europska
koalicija Roma (ERPC) pozdravi­
la je usvajanje EU okvir za nacio­
nalnu strategiju integracije Roma.
Strategija je prihvaćena 19. svib­
nja u Bruxellesu od strane svih 27
članica unije. Okvirom je dogo­
voreno zapošljavanje, socijalna
politiku, zdravstvo i potrošačka
pitanja. Vijeće (ESPCO), čini
27 država članica koje sustavno
rješavaju pitanja društvenoekonomske isključenosti Roma
u cijeloj Europi.
“S obzirom na neprijateljski tret­
man s kojim se mnogi Romi
susreću, okvir ne smije biti
litanija uzvišenih osjećaja”,
rekao je g. Nicolas Beger,
iz Amnesty Internationala.
“Komisija i države članice
moraju ubrzati borbu pro­
tiv rasizma i ksenofobije
te poticati puniju inte­
graciju romske zajed­
nice kao i njezino
veće osnaživanje.
Rezultati moraju
biti opipljiviji. “
Koalicija
očekuje kako
će
zem­
lje
članice
prevesti
okvir ljudskih
prava i obveza, ambicioznu strate­
giju za integraciju Roma u društvo.
Kako bi to postigli, ERPC je
predložio da nacionalne vlade blisko
surađuju s Europskom komisijom,
stvarajući pritom snažnu koordi­
naciju te praćenje sustava kako bi
im se olakšao proces integracije.
Koaliciju je pozdravio i Roma Task
Force koji će u mnogočemu nas­
taviti pridonositi dogovorenim
ciljevima.
ESPCO je prepoznao potrebu
da se zaštite temeljna ljudska
prava, koja se uglavnom odnose
na borbu protiv diskriminaci­
je i segregacije, kao i rašireno
siromaštvo i društvenoekonomski
nepovoljan
položaj Roma. ERPC je
pozvao zemlje članice
da odrede prioritete
antidiskriminacijskih
mjera u borbi pro­
tiv rasizma. Europ­
ska koalicija Roma
također je na­
glasila potrebu
da posebnu po­
zornost pos­
veti romskim
ženama
i
djevojka­
ma.
“Okvir
predviđa
pomoći
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
civilnog društva u razvoju i proved­
bi strategija”, rekao je Meyer. “Rom­
ske i druge organizacije, spremne
su pronaći rješenja s nacionalnim
vladama, ali mora postojati pro­
ces savjetovanja na nacionalnoj i na
razini EU-a, kako bi se omogućilo
puno sudjelovanje u pregledu i raz­
voj nacionalnih strategija koje su
dospjele krajem godine. “
ERPC je neformalno okupljanje
nevladinih organizacija koje dje­
luju na razini EU. Pokriva pita­
nja ljudskih prava, antidiskrimi­
nacije, antirasizma, socijalne
uključenosti, kao i pitanja Roma
i putnika. Njezini članovi su: Am­
nesty International, Europski
centar za prava Roma, Europski
romski informativni ured, Insti­
tuti Otvoreno društvo, Europska
mreža protiv rasizma, Minority
Rights Group International, Eu­
ropska Roma grassroots orga­
nizacija mreže, Centar za poli­
tiku Roma i manjina, obrazovanje
Roma Fonda, te Fundacion Secre­
tariado Gitano.
Od svibnja do studenog 2011.,
ERPC rotirajuće predsjedništvo
drži Amnesty International u
suradnji s Fundacion Secretari­
ado Gitano i European Roma
Grassroots Organisations Kon­
takt: [email protected]
REAGIRANJA
A step in the right direction:
EU Roma Framework adopted across the Union
I
n a climate of growing discrimi­
nation, violence and harassment
of Europe’s Roma population,
the European Roma Policy Coali­
tion (ERPC) has welcomed today’s
adoption by all 27 EU countries of
the EU Framework for National
Roma Integration Strategies. The
framework, agreed under the aegis
of the Employment, Social Policy,
Health & Consumer Affairs Council
(ESPCO), commits the 27 member
states to systematically tackling the
socio-economic exclusion Roma
people across Europe are forced to
endure.
“Given the hostile treatment many
Roma people encounter, the framework mustn’t be a litany of lofty sentiments,” said Nicolas Beger, from
Amnesty International, ERPC’s ro­
tating chair. “The Commission and
member states must swiftly combat
racism and xenophobia and encourage fuller integration of our Roma
communities and greater empowerment. There must be tangible results.”
The Coalition expects member
states to translate the framework’s
human rights commitments into
ambitious strategies to integrate
Roma people into mainstream soci­
ety. It has pressed for specific goals
to assess each country’s delivery of
agreed results. To do this, the ERPC
has recommended that national
governments work closely with the
European Commission, creating a
robust coordination and monitor­
ing system to help them. The Coa­
lition has welcomed the Roma Task
Force’s continued contribution to
these goals.
ESPCO has recognised the need to
protect fundamental rights, chiefly
by combatting discrimination and
segregation, if the widespread pov­
erty and socio-economic disadvan­
tage Roma people suffer is to be
successfully tackled. The ERPC has
urged member states to prioritise
anti-discrimination measures and
fighting racism. The Coalition has
also stressed the need to pay special
attention to Romani women and
girls.
“The framework envisages
civil society’s help in developing and
implementing the strategies”, said
Meyer. “Roma organisations and
others are ready to find solutions
with national governments. But we
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
need clear consultation processes,
nationally and at EU level, to be
promptly set up to allow full participation in the review and the development of national strategies which
are due by the year-end.”
The ERPC is an informal gather­
ing of non-governmental organisa­
tions operating at EU level on issues
of human rights, anti-discrimina­
tion, anti-racism, social inclusion,
and Roma and Travellers’ rights.
Its members are Amnesty Interna­
tional, the European Roma Rights
Centre, the European Roma Infor­
mation Office, the Open Society In­
stitute, European Network Against
Racism, Minority Rights Group In­
ternational, the European Roma
Grassroots Organizations Network,
Policy Center for Roma and Minori­
ties, the Roma Education Fund, and
Fundación Secretariado Gitano.
From May to November 2011, the
ERPC’s rotating chairmanship is
held by Amnesty International in
close cooperation with Fundación
Secretariado Gitano and the Euro­
pean Roma Grassroots Organisa­
tions Network Contact: coordina­
[email protected]
25
INTERVJU
26
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti krenula
Nisu svi
jednaki
Dugogodišnja aktivistkinja
protiv nasilja u obitelji Nevena
Petrušić kaže da u Srbiji uvjeti
nisu jednaki za sve, a posebno
ne za žene i manjine
Autor: Igor Jovanović
Izvor: Southeast European Times
N
akon godinu dana na mjestu
povjerenika za ravnopravnost
u Srbiji Nevena Petrušić
suočava se s puno problema. Bivši
dekan Pravnog fakulteta u Nišu,
kaže da su razni oblici diskrimina­
cije duboko ukorijenjeni u društvu
i da neće biti lako promijeniti način
razmišljanja.
Iako žene čine 51% stanovništva,
manje su plaćene od muškaraca
za iste poslove i daleko su manje
zastupljene u izvršnoj
i zakonodavnoj
vlasti. Kakvo je
vaše mišljenje o
položaju žena u
srpskom društvu?
Nevena Petrušić: Uprkos
tome što na normativnom nivou
žene i muškarci u Srbiji imaju jed­
naka prava, žene su još izložene
strukturalnoj, indirektnoj, pa čak i
direktnoj diskriminaciji i margina­
lizaciji, čiji su ključni uzroci čvrsto
ukorijenjeni, tradicionalni, patri­
jarhalni stereotipi u vezi s ulogama
i obavezama žena i muškaraca u
obitelji i široj zajednici. Istraživanja
pokazuju da su žene u nepovoljni­
jem položaju od žena u svim oblas­
tima društvenog života, a posebno
pripadnice ... nacionalnih manjina i
manjinskih grupa, Romkinje, žene
s invaliditetom, izbjegle ili raseljene
žene, siromašne žene, žene sa sela,
samohrane majke, žene drugačije
seksualne orijentacije i druge. Pra­
vo na ravnopravno učešće žena i
muškaraca u procesima odlučivanja
o javnim poslovima još nije ostva­
reno, o čemu svjedoči podatak da
je samo 21,2% žena među poslanici­
ma Narodne
skup štine,
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
21,3% žena u skupštinama jedini­
ca lokalne samouprave, 18,5% žena
u Vladi Srbije. Samo 4% žena su
predsjednice općina. Diskrimina­
cija žena očigledna je i u ekonom­
skoj sferi. Stopa nezaposleno­sti
među ženama je dvostruko viša
nego kod muškaraca. Razlika u
plaćama između muškaraca i žena
je 16%. Žene sudjeluju s 30,5% na
upravljačkim mjestima u društvu i
privredi, a od toga na direktorskim
mjestima sa 20,8%. Posebno je vi­
sok nivo ekonomske nejednakosti
koja je posljedica višestruke
diskriminacije. U do­
meni obrazova­nja
žene su također
u
nepovoljnom
položaju. Istina, na
nižim nivoima ne­
ravnopravnost
žena
i muškaraca skoro je u
potpunosti eliminirana u
većinskom stanovništvu,
ali i dalje postoji u poje­
dinim manjinskim grupa­
ma, posebno kod romske
djece, djece na selu i djece sa
smetnjama u razvoju. Na višim
nivoima obrazovanja evidentan
je trend sve većeg učešća ženske
omladine, tako da postotak stu­
INTERVJU
u borbu protiv diskriminacije u Srbiji
dentica nadmašuje postotak stu­
denata, ali se ova prednost gubi na
poslijediplomskim studijima. Nasilje
u obitelji, seksualno nasilje, trgovi­
na ženama i drugi oblici rodno za­
snovanog nasilja veoma su raširene
pojave. Na to prvenstveno ukazuju
istraživanja nevladinih organizacija,
budući da se na nivou države ne vodi
evidencija o pojedinim oblicima
rodno zasnovanog nasilja. Nasilju su
posebno izložene žene iz margina­
liziranih i višestruko diskriminiranh
grupa. Postojeći mehanizmi pravne
zaštite od rodno zasnovanog nasilja
u praksi nisu efikasni i djelotvorni,
ne postoje protokoli o postupa­nju
policije, niti je ostvarena suradnja i
multisektorsko povezivanje među
institucijama nadležnim za pos­
tupanje. Tokom sudskih postupaka
za zaštitu od nasilja žene su izložene
sekundarnoj viktimizaciji i nije im
omogućena odgovarajuća psihoso­
cijalna pomoć i podrška. Romkinje
su izložene diskriminaciji u ostva­
rivanju prava na zaštitu od rod­
no zasnovanog nasilja, posebno u
pogledu smeštaja u sigurne kuće i
prihvatilišta.
Postoje li programi specijalno
namijenjeni da pomognu Rom­
kinjama da sudjeluju u glavnim
društvenim tokovima?
Nevena Petrušić: Zaista je
poražavajući podatak da je
prosječan životni vijek Romkinja
48 godina. Položaj Romkinja u Sr­
biji neće se poboljšati bez adek­
vatnih mjera afirmativne akcije.
Pored mjera koje su usmjerene ka
poboljšanju položaja cjelokupne
romske po­pulacije, ne­ophodno je
predvideti posebne mjere namijen­
jene Romkinjama jer su one dvos­
truko diskriminirane, i kao članice
stigmatizirane romske zajednice
i kao žene. Posebno su značajne
mjere za povećanje pristupa obra­
zovanju i većem zapošljavanju
Romkinja, koje je sada veoma
ograničeno upravo zbog rasnih i
rodnih predrasuda.
Koliko je pritužbi dobila vaša
služba otkako je otvorena? Na
koju se vrstu diskriminacije
građani najviše žale?
Nevena Petrušić: Živimo u Srbi­
ji u kojoj je diskriminacija raširena
pojava i u javnoj i u privatnoj sferi
i u kojoj su česti slučajevi javnog
ispoljavanja rasizma, mizogi­nije,
ksenofobije, homofobije, govora
mržnje i drugih oblika diskrimi­
nacije, koji se još toleriraju i oprav­
davaju. I zato nam predstoji veliki
posao u borbi protiv diskriminacije,
ako zaista želimo razviti demokrat­
sko, otvoreno i tolerantno društvo
koje poštuje ljudska prava i uvažava
različitost. Izgradnja antidiskrimi­
nacijskog zakonodavstva je samo
prvi korak, iza kojega mora uslijedi­
ti antidiskriminacij­ska praksa. U
dosadašnjem periodu Povjereniku
je upućeno preko 200 pritužbi.
Najveći broj pritužbi podnijeli su
pojedinci i pojedinke, a oko 20
pritužbi podnijele su ne­vladine or­
ganizacije. Ljudi se najviše pritužuju
na diskriminaciju u oblasti rada i
zapošljavanja, a kao osnova dis­
kriminacije u pritužbama najčešće
se navodi nacionalna pripadnost,
pripadanje odnosno nepripada­
nje političkim strankama, članstvo
u sindikatu. Bilo je i šest slučajeva
govora mržnje prema pripadnici­
ma seksualnih manjina. Evidentno
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
je da naši građani još nisu upoznati
sa suštinom diskriminacije i da pod
diskriminacijom podrazumijevaju
svaku povredu prava, svaku situaci­
ju koja je za njih nepovoljna i u kojoj
smatraju da su im uskraćena neka
prava. Zbog toga nam predstoji ve­
liki rad na edukaciji kako bi ljudi ra­
zumjeli što je diskriminacija i mogli
ju prepoznati i tražiti zaštitu.
Jeste li zadovoljni ovlaštenjima
koja imate u određivanju sankci­
ja za one koji krše zakon?
Nevena Petrušić: Srbija ima do­
bar zakonodavni okvir za zaštitu
od diskriminacije i danas pruža
djelotvorne mehanizme za zaštitu,
kako na terenu građanskog, tako i
na terenu kaznenog i prekršajnog
prava. Kad je riječ o ovlaštenjima
povjerenika za zaštitu ravnopravno­
sti, čini mi se da su ta ovlaštenja
prilično široko postavljena kako bi
se omogućila uspješna borba pro­
tiv svih oblika diskriminacije. Jedan
dio nadležnosti odnosi se na pos­
tupanje po pritužbama u konkret­
nim slučajevima diskriminacije.
Zakonom je predviđen način pos­
tupanja povjerenika po pritužbama,
a značajno je i ovlaštenje povjereni­
ka da, uz saglasnost diskriminirane
osobe, pokrene postupak pred su­
dom i zatraži građanskopravnu
zaštitu od diskriminacije, kao i da
podnese prekršajnu prijavu. Poseb­
no bih istaknula ovlaštenje povje­
renika da preporuči primjenu me­
dijacije u slučajevima diskriminacije.
Primjena medijacije omogućava
da diskriminator preuzme odgov­
ornost za ono što je učinio, da ra­
zumije kakve je posljedice njegovo
ponašanje­ima­lo u odnosu na žrtvu
diskriminacije, čime se podiže sv­
ijest ljudi o neprihvatljivosti dis­
kriminacije. Kao netko tko se dugo
bavi medijacijom, mišljenja sam da
je ona najbolja metoda za preven­
ciju diskriminacije.
27
REAGIRANJA
Romi
28
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
kao aktivni građani
REAGIRANJA
Smanjenje jaza između
političkih elita i lokalnih
zajednica
Napisala: Catherine Messina Pajić
I
zloženi nasilju, segregirani u
naseljima, uskraćeni za obra­
zovanje i zdravstveno osiguranje,
bez zaposlenja i redovno uskraćeni
u građanskim pravima, Romi su
također isključeni iz političkog
svijeta gdje bi mogli pokušati s
rješavanjem svojih problema. Kao
rezultat, Romi više ni ne pokušavaju
sudjelovati u političkom ili civilnom
životu na bilo kojem nivou, uvjereni
da je to gubljenje vremena. Ovakvo
stanje neki iz većinskih naroda vide
kao jednostavno, iako nedostatno
rješenje „romskog problema“ – ako
ih se ignorira, problemi će nestati.
Međutim, utjecaj na nezadovoljstvo
Roma je ogromno. Zemlje s ve­
likim udjelom Roma u lokalnom
stanovništvu, većinski u srednjoj i
istočnoj Europi, uzgajaju socijalnu
nestabilnost i ogromne ekonomske
troškove kako osiromašene lokalne
zajednice rastu i istovremeno se
udaljuju od državnog aparata.
Prošlogodišnje protjerivanje bu­
garskih i rumunjskih Roma iz Fran­
cuske ukazuje da su već etablirane
europske demokracije kao i cijela
Europska Unija loše pripremljene
na dijalog s ovom rastućom skupi­
nom koja živi paralelno od države,
a ne kao njezin dio. Događaji su
pokazali da sve dok Romi kao za­
jednica ne postanu aktivni građani
koji sudjeluju u političkom proce­
su, osiguravajući resurse i usluge,
demokracija u Europi ostat će neis­
punjeno obećanje.
Unatoč nebrojenim strategijama
pomoći kako bi se poboljšali ma­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
terijalni i pravni uvjeti Roma, malo
je napora uloženo u pozicionira­
nju Roma na način da sami sebi po­
mognu kroz političko sudjelovanje.
Romi moraju organizirati svoje za­
jednice kako bi ostvarili efikasnu
političku zastupljenost koja može
pozvati vlast na odgovornost. U in­
teresu je svih da Romi dosegnu ovu
snagu na političkom nivou i riješe
svoje probleme mirnim putem pri­
je nego nasilje i ekstremizam zavla­
daju.
Aktivni građanin: što je to?
Status građanina upućuje na odnos
između građana i njihove vlasti
koja uključuje niz prava i obaveza,
uključujući pravo na sudjelovanje
u odlukama koje se tiču javnog do­
bra. Građani su osnova demokrat­
ske vladavine. Daju smisao životu
i značaju demokratskih principa
i institucija stvorenih s ciljem da
pruže uvid u prakse te istovremeno
postave ograde za snagu državnog
aparata. Bez aktivnog sudjelovan­
ja građana, državna vlast može biti
zloupotrijebljena od malog dijela
društva.
Građanski aktivizam je demokrat­
sko pravo i odgovornost koja može
konstruktivno utjecati na ponašanje
države i na socijalnoekonomski raz­
voj jednog društva. Kako bi isko­
ristili ovo pravo, Romi prvo mora­
ju razumjeti i prihvatiti koncept
građanstva i državljanstva. Također
im treba znanje kako da donose od­
luke o političkim izborima u skladu
s vještinama koje su potrebne za
izražavanje zabrinutosti i neza­
dovoljstva. Romi moraju djelova­
ti zajednički i time podsjetiti javne
29
30
REAGIRANJA
dužnosnike na odgovornost. Civil­
no društvo je sredstvo, vozilo, pop­
ut političkih stranaka, putem kojega
Romi mogu okrupniti svoje inter­
ese, izraziti svoje želje i potrebe te
upotrijebiti snagu koja je potrebna
za promjene. Civilno društvo može
pojačati glas građana te premostiti
razliku između Roma i države.
Udruge civilnog društva dolaze u
različitim oblicima i veličinama, od
velikih, urbanih nedržavnih orga­
nizacija (NGO) do malih, baziranih
na lokalnoj zajednici, socijalnih
grupa. Među njima nalazimo or­
ganizacije koje aktivno komu­
niciraju s građanima, te u slučaju
Roma, na organizacije koje imaju
samo ograničenu komunikaciju s
građanima, iako tvrde da rade u in­
teresu građana. Političke odluke ve­
zane uz kompleksne socioekonom­
ske izazove, poput uključenja Roma
u društvo, zahtijevaju sudjelovanje
građana na širokom nivou, stoga je
od osnovnog značaja da angažirane
organizacije civilnog društva u pot­
punosti uključe romske građane na
direktniji način.
Bez obzira na broj najmlađih eu­
ropskih demokracija koje prelaze
u demokratsko društvo, pomoć u
strategijama većinski upućuje na
potrebu razvoja civilnog društva
dok je daleko manje pažnje upućeno
na direktni politički angažman po­
jedinih građana. U slučaju Roma,
isto je ograničilo potencijal civilnog
društva u smislu da vlast reagira na
smislene potrebe građana. Napori
da se osnaži politička snaga civil­
nog društva mora uključiti veći broj
romskih građana, direktno.
Prepreke za aktivno
sudjelovanje Roma u civilnom
i političkom životu
Nacionalni Institut za demokraciju
2009. izvršio je procjenu upornih
barijera koje sprječavaju Rome u
aktivnom sudjelovanju u političkom
i civilnom životu. U analizu je
uključena Rumunjska kao primjer
vezan uz površinu i raznolikost
romske populacije te znatnih napo­
ra financiranja koja su uložena u toj
zemlji. Nakon što su se barijere po­
vezive s ekstremnim siromaštvom,
nepismenošću, slabom infrastruk­
turom i nedostatkom resursa odvo­
jila iz analize, NDI je analizirao
pravne, strukturalne te socijalne
barijere koristeći kombinaciju ana­
lize javnog mnijenja, osobnih in­
tervjua te uredske analize. Neki od
zaključaka navedeni su u sljedećem
tekstu (puni izvještaj se nalazi na
www.ndi.org ):
Kao rezultat stoljeća izolacije te
u vidu kulturnih tradicija vezanih
uz hijerarhijske klanove, NDI nije
pronašao nikakav konkretni razlog
koji sprječava lokalne Rome da se
međusobno organiziraju s ciljem
rješavanja zajedničkih potreba.
Takvi napori, gdje uopće postoje,
ne uživaju potporu niti raspolažu
resursima.
Nacionalne i međunarodne nedržavne organizacije koje se trude
predstavljati Rome i njihova pita­
nja nisu povezani s lokalnim rom­
skim zajednicama. Većina ovih
nedržavnih organizacija ne potiče
članstvo u organizaciji niti uživa
povjerenje i podršku među samim
Romima. Kao rezultat, romskim i
neromskim nedržavnim udruga­
ma tipično nedostaje podrške što
postaje deficit prilikom političkog
kredibiliteta te mogućnosti utje­
canja na političke odluke.
Mnoge nedržavne udruge, rom­
ske ili druge, nemaju jasne pravne
ciljeve, čineći puno „buke“ ali
malo napretka. U slučaju predsta­
va namijenjenih dobivanju glaso­
va, primjerice, rezultat je većinski
lokalna kampanja povećanja svijesti
spram određenog problema umjes­
to stvarnog pokušaja promjene
postojećih zakona.
Izostanak jakih platformi i političkih
prijedloga, ili čak izjava od strane
Roma dovodi do pojave da političke
stranke, bez obzira na ideologiju
i etnicitet, nisu jaki zagovaratelji
romskih pitanja. Mada bi Romi te­
oretski mogli svesti svoja pitanja
na nivo političke platforme, Romi
nisu pretjerano stimulirani da po­
stanu aktivni nosioci ili pobornici
političkih partija.
Navedeni tekst je prijevod dijela originalnog članka objavljenog od strane http://
www.ndi.org Nacionalnog demokratskog
instituta u Washnigtonu DC, SAD. Cjelokupni članak od 6 stranica dostupan je na:
http://www.ndi.org/files/Catherine-PajicRoma-Chapter.pdf .
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ROMI U MAKEDONIJI
Macedonia wants
to criminalize illegal
migrations and
“fake” asylum apply
W
hile Brus­
sels
is
threaten­
ing to restore the
visa regime for
Macedonia, and
the number of
asylum seekers
is increasing in
European coun­
tries, the Mac­
edonian government has decided to strengthen border
controls, even considering to make changes in the Penal
Code, creating a crime of “illegal migration “.
The com­
mittee overseeing the process of liberation of the visa re­
gime has decided to introduce tougher sanctions against
asylum seekers, against tourist agencies and others who
participate in the organization of illegal migration. All
activities related to the organization of these migrations
will be considered as criminal acts.
Border controls will
be strengthened, while the Minister without Portfolio
Nexhet Mustafa has a responsibility to intensify the in­
formation campaign among the Roma population.
“Ul­
timately, the Department of Justice will adopt a change
to the Penal Code by including possibly a new criminal
offense for illegal migration,” said Vasko Naumovski,
Deputy Prime Minister in charge of European integra­
tion.
The Interior Minister Gordana Jankulovska, will,
in turn, require member countries to the EU and the Eu­
ropean Commissioners for Justice, Home Affairs and
Migration to provide additional information on asylum
seekers Macedonia arrived in European countries. Peo­
ple who abuse the lifting of the visa regime will even­
tually be punished.
The largest number of asylum seek­
ers were registered in Germany, Belgium, Sweden and
Luxembourg. The proposal suggests a return visa will be
considered May 24 by the European Commission.
ROMANO čaćipe
Makedonija želi
kriminalizirati ilegalnu
migraciju i primjenu
“lažnog” azila
D
ok
Brux­
elles prijeti
vraćanjem
viznog režima za
Makedoniju, broj
tražitelja azila u
europskim zem­
ljama je u poras­
tu. Makedonska
vlada odlučila je
pojačati granične
kontrole, čak uzimajući u obzir i promjene u Ka­
znenom zakonu, stvarajući kazneno djelo “neza­
konita migracija “. Odbor koji nadzire proces viz­
nog režima odlučio je uvesti oštrije sankcije protiv
tražitelja azila, protiv turističkih agencija i drugih
koji sudjeluju u organizaciji ilegalne migracije. Sve
aktivnosti vezane za organizaciju ovih migracija
smatrat će se kaznenim djelima. Granična kontro­
la će se pojačati, dok ministar bez portfe­lja Nexhet
Mustafa ima odgovornost intenzivirati informa­
tivnu kampanju među Romima. “U konačnici, Ministarstvo pravosuđa će usvo­
jiti promjenu Kaznenog zakona uključujući vje­
rojatno novo kazneno djelo za ilegalne migracije”,
rekao je Vasko Naumovski, potpredsjednik Vlade
zadužen za europske integracije.
Ministrica unu­
tarnjih poslova Gordana Jankulovska zauzvrat
će zahtijevati od zemalja članica EU i Europskih
povjerenika za pravosuđe da pruže dodatne in­
formacije o tražiteljima azila iz Makedonije pri­
stigle u europske zemlje. Ljudi koji su zloupotre­
bljavali ukidanje viznog režima na kraju će biti
kažnjeni. Najveći broj tražitelja azila zabilježen je u
Njemačkoj, Belgiji, Švedskoj i Luksembourgu. Pri­
jedlog povratka viza razmatrat će se 24. svibnja od
strane Europske komisije.
romska ISTINA
31
ROMI U SLOVENIJI
32
Apel javnosti,
zainteresiranim
ustanovama i Vladi
Republike Slovenije
P
otpisani Haris Tahirović, slove­n­­­ski zastupnik Europskog
foruma Roma i Putnika ERTF
i predsjednik Unije Roma Dežnik Kišobran, ukazuje na zabrinjavajuće
stanje Roma u Sloveniji. Apelira na
sve zainteresirane, ali prije svega na
one odgovorne i kompetentne, da
se pitanje Roma u Sloveniji riješi
jer vlasti diskriminiraju i razdvajaju
romsku zajednicu.
Najveći problem u vezi romske za­
jednice u Sloveniji je sistematska i
sustavna podjela Roma u dvije grupe
- »autohtone« i »neautohtone«.
Zbog te podjele sama romska zajed­
nica je razjedinjena, a tzv. »neauto­
htoni« Romi, koji su većinom i
desetljećima državljani Slo­
venije, diskriminirani su
u svojim aplikacijama za
javne natječaje, jer su isti re­
zervirani za tzv. »autohtone«
Rome. »Neautohtoni« Romi
su u teškom društvenom
položaju, jer su mno­
gi od njih mora­
li biti “zbrisani”
s popisa nakon
osamostalje­
nja Slovenije. U
međuvremenu
donirana
su
sredstva iz eu­
ropskih fon­
dova koja su
namijenjena
za čitavu rom­
sku zajednicu.
Tako slovenska vla­
da limitira finan­cije
dobivene iz europskih fondova na
samo dio romske zajednice, što je
u suprotnosti s europskim duhom,
to je diskriminacija i ne pomaže u
rješavanju romskog pitanja u Slo­
veniji.
Slovenski pučki pravobranitelj
Zden­ka Čebašek Travnik skrenula je
pozornost na sustavno isključivanje
dijela Roma u prošlosti. Čebašek
Travnik poziva na ustavne presude
i zakonske odredbe prema kojima
samo »autohtoni« Romi imaju pra­
vo na političku prezentaciju u lokal­
nim zajednicama, međutim, Ustav­
ni sud nije dao pristanak i tvrdi da je
kriterij »povijesnosti« razu­
man i nediskriminacijski.
Sud je dodao da odred­
ba »autohtonosti« nema
utjecaja na ostala prava
Roma. Nažalost, to nije
istina. Zakon o Romima
nudi više mogućnosti za
financiranje i tzv. pozi­
tivnu diskriminaciju
romskoj
zajednici
koja ima političke
predstavnike.
Ministarstvo
prosvjete slijedi
gore navedenu
logiku po­djele
romske zajed­
nice u svoje
dvije
stru­
je
javnim
natječajima
»Porast
društvenog
i kulturnog
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
kapitala u romskim zajednicama
2007./2013.« i Porast društvenog
i kulturnog kapitala u području
na kojem žive romske zajed­
nice 2010./2013.«. To su trenutno
najvažniji javni natječaji za Rome, a
85% projekata financirano je iz Eu­
ropskog socijalnog fonda. Nadalje,
u svojim aplikativnim potprojekti­
ma, koji su izrazito selektivni pre­
ma kriteriju »autohtonosti« i »neautohtonosti« Roma, uključen je
konzorcij partnera i njihovih pro­
jekata jasno slijedeći selektivne in­
stitucionalne (organizacijske) i teri­
torijalne kriterije. Tako se gotovo
polovica romske populacije, njih
oko 6500 smatraju »neautohtonim«,
te su izostavljeni iz javnog natječaja.
Romske zajednice u većim gradovi­
ma i selima pretr­pjele su najviše,
jer su sredstva do­dijeljena »auto­
htonim« zajednicama u Prekmurju
i dijelom Dolenjskoj, odnosno oko
trećini romske populacije u Slo­
veniji.
Očekujemo da Vlada razumi­
je nevolje na koje nailazimo zbog
su­stavnog
negiranja
postoja­
nja dijela romske zajednice, s na­
glaskom na sustavnu diskriminaci­
ju. Očekujemo da Vlada i nadležne
institucije shvate da se problemi
ne rješavaju negiranjem i zatvara­
njem očiju. Stoga, pozivamo vladu
da odmah počne rješavati probleme
koji su proizvod njezina rada.
Haris Tahirović,
ERTF delegat,
predsjednik Unije Roma DežnikUmbrella
ROMI U SLOVENIJI
Appeal to the public,
concerned institutions and
the Government of the
Republic of Slovenia
T
he undersigned Haris Tahirović,
Slovenian representative in Eu­
ropean Roma and Travellers Fo­
rum - ERTF and president of the
Roma Union Dežnik – Umbrella,
call upon attention to the worrying
situation in regards to handling the
Roma question in Slovenia. I appeal
to all interested, but above all to
those accountable and competent,
that the handling of Roma question
in Slovenia turns normal and that
authorities seize to discriminate
and separate the Roma community.
The major problem regarding Roma
community in Slovenia is the sys­
temic and systematic division of
Roma into two groups – »autoch­
thon« and »non-autochthon«. Due
to this division the Roma commu­
nity itself is disunited, while the so
called »non-autochthon« Roma,
most of them being citizens of
Slovenia for decades, are being dis­
criminated in their applications for
public competitions, since these are
reserved for the so called »auto­
chthon« Roma. The »non-autoch­
thon« Roma are in a difficult health
and social position, while many
of them have been prone to state
»erasure« after independence. In
the mean time, the funds – gained
vastly from European funds – are
designed for the entire Roma com­
munity. Thus the Slovene govern­
ment on its own account limits fi­
nances gained from European funds
to merely a portion of Roma com­
munity, which is in contradiction to
the European spirit, it is discrimi­
native and does little in solving the
Roma question in Slovenia.
Slovenian ombudsman Zdenka
Čebašek Travnik drew attention
to the systemic exclusion of parts
of Roma population in the past.
Čebašek Travnik called for consti­
tutional judgement of the legal pro­
vision according to which only »au­
tochthon« Roma have the right to
political presentation in local com­
munities, however the Constitu­
tional Court did not consent and
claimed that the criterion of »his­
toricity« is reasonable and non-dis­
criminative. The court added that
the provision of »autochthonicity«
has no bearing in other rights of
Roma. Unfortunately, this does not
hold true. The Roma Community
Act offers more possibilities for fi­
nancing and so called positive dis­
crimination to the Roma communi­
ty with political representation.
Ministry of Education follows the
above logic of dividing Roma com­
munity in its two current pub­
lic competitions »Dvig socialnega
in kulturnega kapitala v romskih
skupnostih 2007/2013 (Rising social
and cultural capital in Roma com­
munities 2007/2013)« and „Dvig
socialnega in kulturnega kapitala
v okoljih, kjer živijo predstavniki
romske skupnosti 2010/2013 (Ris­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Romski informacijski centar Ljubljana
ing social and cultural capital in
areas populated by Roma commu­
nities 2010/2013)«. These are cur­
rently the most important public
competitions regarding Roma, 85%
of which are being financed from
the Europan Social Fund. Further,
in its applicative under-projects,
which are markedly selective ac­
cording to the criterion of »auto­
chthonicity« and »non-autoch­
thonicity« of Roma, are included
consortium partners and project
partners following clearly selective
institutional (organisational) and
territorial criteria. Thus almost half
of the Roma population, cc. 6500
people deemed »non-autochthon«,
was left out of the public competi­
tion. Roma community in bigger
cities and countryside suffered the
most, since the funds were allocat­
ed to »autochthon« communities
in Prekmurje and partly Dolenjs­
ka, that is to about a third of Roma
population in Slovenia.
We expect, that the government
understands the distress we are en­
countering due to the systematic
negation of the existence of a part
of Roma community, emphasised
with systemic discrimination. We
expect that the government and
competent institutions understand,
that problems are not being solved
by negation and closed eyes. Thus
we call upon the government to im­
mediately begin solving the prob­
lem which is a product of its own
doing and suppression.
Haris Tahirović
ERTF delegate
President of Roma Union Dežnik
-Umbrella
33
34
ROMI U SRBIJI
Poštovana gospodo!
Veoma sam razočaran događajima
koji se provode nad Romima gdje se
isti kritiziraju za ugrožavanje vizne
liberalizacije Srbije. Izjava ministra
unutarnjih poslova Srbije g. Ivice
Dačića koji je javno izjavio kako
Romska zajednica ugrožava viznu
liberalizaciju Srbije zbog velikog
broja azila u Europi, a nije rečeno da
nisu samo Romi oni koji traže azil
već i druge zajednice kao što su Al­
banci i Srbi. Gospodin Ivica Dačić i
njegova partija kupovali su glasove
na izborima za SPS od Roma, a sada
su za njih Romi krivci liberalizaci­
je viznih režima. Gospodin Dačić
također predlaže da Romi trebaju
biti uskraćeni za uživanje prava pu­
tovanja po Europi!
Pozivam organizacije ljudskih prava
kao i aktiviste da reagiraju na ovakve
izjave vlasti u Srbiji te da ne dozvole
da Romima budu uskraćena prava
jer ljudska prava pripadaju svima,
a ne nekim ljudima više, a drugima
manje. SVI LJUDI SU JEDNAKI!
Prestavnik Carine Srbije, izjavio
je kako su Romi najviše putovali u
Europu u jednom smjeru i kako su
Romi doveli u pitanje liberalizaciju
viznog režima u Srbiji. Ponovno se
prikazuje samo jedna strana priče i
to naravno loša po Rome. Ne priča
se o životu Roma; koliko njih su so­
cijalni slučajevi, ne priča se o ne­
zaposlenosti Roma o diskrimina­
ciji pri zapošljavanju bez obzira na
školovanje Roma, niti o činjenici
koliko je pri zapošljavanju Roma
prisutna diskriminacija.
Skupština Srbije, raspravlja o
pitanjima Roma kada dolazi do
ugrožavanja položaja Srbije, a nika­
ko da raspravlja o potrebama Roma
i njihovim životnim uvjetima. Ne
priča se o nehigijenskim naseljima,
kartonskim naseljima, kampovi­
ma na Kosovu, bolesnoj djeci i još
mnogim tužnim temama s kojima
Romi svakodnevno žive.
Romi u Leposavici na sjeveru Koso­
va žive već 12 godina u HANGARU, a
reagiranje skendera gussinija na izjavu
Ministra unutarnjih poslova srbije ivice
dačića da romska zajednica ugrožava
viznu liberalizaciju srbije
općinske vlasti nisu u stanju pronaći
lokaciju kako bismo tražili donatore
da nam se jednom za svagda izgradi
nekakav smještaj!
Također sam vrlo razočaran onim
Romima koji sebe nazivaju rom­
skim prestavnicima kao Jovan
Damjanović Joja, Ljan Koka i osta­
li koji ne reagiraju na ovakve izjave
vlasti u Srbiji.
Molim ERTF (European Roma and
Travellers Forum) također da reagi­
ra na ovu situaciju kako bi Europa vi­
djela da nisu samo Romi prepreka za
ulazak Srbije u Europsku Uniju već
da postoji mnogo više uvjeta koje je
Europa zadala Srbiji za ulazak u EU.
Gospodin Jovan Damjanović stvorio
je Političku partiju Roma u Srbiji, ali
izgleda da ta stranka ne može upu­
titi niti protestno pismo svojim kole­
gama u Srbiji! Još jednom pozivam aktiviste ljud­
skih prava te romske aktiviste da re­
agiraju na ovakav stav Srbije prema
Romima, kao što je to učinio Asmet
kojem ovom prilikom zahvaljujem.
Pozdrav,
Skender Gusani
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Dear all, I am very disappointed with the re­
cent events towards Roma where
the Roma are criticized for jeopard­
izing the visa liberalization for Ser­
bia. The statement of minister for
internal affairs of Serbia Mr. Ivica
Dacic where he clearly stated that
the Roma people from Serbia are
jeopardizing the Serbia’s visa liber­
alization because of big cases of asy­
lum seekers in Europe, and it is not
said that apart of Roma there are
other communities who are seeking
asylum also such as Albanians and
Serbs and others. Mr. Ivica Dacic
and his political party were buying
votes from Roma for the elections
for SPS and now they blame Roma
for liberalization, Mr. Dacic also
propose to deny the rights to Roma
for traveling to Europe!
I call human rights organizations
and activists to react in these kind
of statements of institution repre­
sentatives of Serbia and to not al­
low to have Roma restricted of their
rights because human rights belong
to each of us and not to some peo­
govoreći
OBRAZOVANJE
ROMI U
otvoreno
SRBIJI
ple more and to some less instead,
ALL PEOPLE ARE EQUAL!
The Custom representative of Ser­
bia, declared that Roma traveled
the most to Europe in one way and
Roma have jeopardized the visa lib­
eralization for Serbia, again only
one part of the story is told, and
that’s the one that brings Roma to
bad position, it is never told how
Roma live in Serbia, how many so­
cial cases, how many unemployed,
discrimination when it comes to
employment not matter what edu­
cation Roma person will have when
it comes to employment big dis­
crimination is present.
Serbian parliament discusses about
Roma issues when it comes to jeop­
ardizing the position of Serbia and
never about the Roma needs and
their way of living around the unhygienic conditions, houses form
papers, IDP camps in Kosovo, sick
children and more sad themes in
where Roma live everyday life.
Roma in Leposavic in north Kosovo
live in a HANGAR for 12 years and
the municipal authorities are not in
position to allocate land so we seek
funds to build some kind of housing
for these Roma once and forever!
I am also very disappointed with the
Roma who call themselves Roma
representatives such as Mr. Jovan
Damjanovic, Mr. Luan Koka and oth­
ers who do not react in these kinds of
statements of authorities in Serbia!
I call Europea Roma and Travel­
ers Forum (ERTF) to react regard­
ROMANO
ROMANO
čaćipe
čaćipe
romska
romska
ISTINA
ISTINA
ing this situation and to present to
Europe that it is not the Roma who
are not an obstacle for Serbia to get
integrated into EU, but there are
many other conditions given by the
EU to Serbia in order to be a mem­
ber of EU.
Mr. Jovan Damjanovic has created a
political party in Serbia and it seems
that this party cannot send at least
a protest letter to its colleagues in
Serbia! I once again call human rights activ­
ists and Roma activists to react re­
garding the position of Serbia towards
Roma, as Mr. Assmet did to whom I
use this opportunity to thank.
Best regards,
Skender Gusani
35
36
ROMI
događaji
U SRBIJI
Romkinje
Licima
prekrivenim
bijelim povezom
i u stalnom
strahu, čak i od
svojih najbližih,
aktivistkinje
romskih udruga
na vjeran su
način oslikale
realnost
života Roma
i Romkinja u
Srbiji
dvostruko
diskriminirane
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ROMI U SRBIJI
Skoro polovina Romkinja
nema osobne dokumente,
a tek nešto više od
trećine djevojčica romske
nacionalnosti završi osnovnu
školu. Od ukupnog broja
nepismenih u okviru romske
populacije 75% su žene, a
samo njih 3% ima visoko
obrazovanje.
Prema
službenom
popisu
stanovništva
iz 2002.
godine, u
Srbiji živi
oko 108.000
Roma, ali
se prema
neslužbenoj
statistici
UNICEF-a
procjenjuje
da u Srbiji
živi između
400.000 i
700.000
pripadnika
romske
nacionalne
manjine.
Autor: M. Nedeljković
U
lično-scenskom akcijom pod
nazivom “Sve ono što sam ja”
u organizaciji Romsko-ženske
mreže Srbije, obilježen je 8. travanj,
Svjetski dan Roma, s ciljem da se na
umjetnički način ukaže na položaj
u kojem se danas nalaze Romki­
nje u Srbiji. Najveći problemi s ko­
jima se Romi suočavaju u Srbiji su
siromaštvo, nezaposlenost, nedosta­
tak osobnih dokumenata, nedovolj­
na integriranost u obrazovni sus­
tav i zdravstvena zaštita. U posebno
teškom položaju nalaze se Romki­nje,
koje su dvostruko diskriminirane,
kao Romkinje od strane društva u ko­
jem žive, ali i kao žene u okviru same
romske zajednice. Upečatljivom
predstavom u kojoj su izopćene iz
društva, licima prekrivenim bijelim
povezom i u stalnom strahu čak i od
svojih najbližih, aktivistkinje iz rom­
skih udruženja su na vjeran način
oslikale realnost života Roma i Rom­
kinja u Srbiji s ciljem da skrenu po­
zornost javnosti i državnih institu­cija
na probleme ove marginalizirane za­
jednice. Performans održan na Trgu
Republike ujedno je označio i kraj
mjeseca romsko-ženskog aktiviz­
ma, u okviru kojeg su od 8. travnja
održane brojne manifestacije s istim
ciljem.
Aktivistkinja udruženja građanki
„Ženski prostor”, Vera Kurtić, smatra
da je najveći problem neprovođenje
mjera koje predviđaju strateški do­
kumenti koje je država usvojila u
cilju poboljšanja položaja Roma.
„Država je potpisala dokument
o provođenju „Dekade inkluzije
Roma”, usvojila je i Nacionalni ak­
cijski plan, ali nije omogućila sred­
stva da se mjere predviđene tim do­
kumentima provedu. Za sada Romi
nemaju koristi od toga, malo se toga
promijenilo. Mi se zalažemo za to
da se usvoje lokalni akcijski planovi
i da se same Romkinje i aktivistkinje
uključe u taj proces, jer one već dugo
godina rade na rješavanju postojećih
problema i mogu ponuditi kvalitetna
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
rješenja”, kaže Vera Kurtić i dodaje
da Romkinje nisu krive za marginal­
ni položaj i da im je stoga neophod­
na pomoć zajednice i nadležnih
institucija. Povjerenica za ravno­
pravnost, Nevena Petrušić, također
ističe da se položaj Roma posljedn­
jih godina nije značajno promijenio,
kao i da bi lokalne samouprave mo­
rale preuzeti dio odgovornosti na
sebe. „Podaci kojima raspolažemo
pokazuju da usprkos usvojen­
im strateškim dokumetima nji­
hovi rezultati nisu zadovoljavajući.
Mi imamo strateški dokument na
državnom nivou, ali svi znamo da
se sva prava ostvaruju u lokalnim
zajednicama i zato je veoma važno
da se lokalne samo­uprave što više
Svjetski dan Roma obilježava
se od 1971. godine, kada je
na Prvom svjetskom kongresu
Roma u Londonu donijeta
odluka da se 8. travnja posveti
ovom narodu, a ujedno
usvojeno je i ime “Rom”, što
na materinjem jeziku znači
“čovjek”.
uključe u ovaj pro­ces i preuzmu dio
odgovornosti. Ali trebalo bi naglasiti
i da ti planovi ne bi smjeli biti popis
lijepih želja, kao što je veoma često
slučaj, već da paralelno s tim postoje
i odgovarajuća financijska izdvajan­
ja, odnosno da se sagledaju realne
mogućnosti prilikom donošenja
određenih planova. Novca ima to­
liko koliko ima, pitanje je samo šta
su nam prio­riteti”. Ona naglašava i da
Romkinje spadaju u najugroženiju
kategoriju stanovništva i da se čak i
u okviru romske zajednice izdvajaju
kao posebno ugrožene.
„Zaprepašćuje podatak da je
prosječna životna dob Romkinja u
Srbiji 48 godina. Ne mo­rate ništa
znati o njihovom položaju, taj poda­
tak je sasvim dovoljan da shva­tite s
kakvim se sve problemima susreću”,
kaže Nevena Petrušić.
37
ROMSKA BAŠTINA
38
Različite proslave Eidireleza
diljem turskih provincija
E
idirelezi, koji pada 5.-6. svib­
nja proslava je “dana Hizir”, što
je prema islamskom vjerovanju
dan kad su se proroci Hizir i Ilias sa­
stali. Vjeruje se kako će sve želje koje
su te noći zaželjene biti i ostvarene
u vremenskom periodu od godine
dana. Hizir svečanosti uobičajene su
i slave se diljem Turske. U proteklih
11 godina najveće proslave dogodile
su se u noći 5. svibnja u Ahirkapi,
turskom okrugu Sultanahmet u Is­
tanbulu. Ljudi koji su uključeni u
festival obično pišu svoje želje na
komadiću papira i prilože ga sve­
tom Nahilu ili “drvetu želja”. Ove go­
dine, međutim festival je otkazan,
prvenstveno zbog nedostatka sig­
urnosti koja je potrebna kako bi se
uprav­ljalo velikom gužvom koja je
prisutna tijekom svečanosti. Ipak su
šarena slav­lja počela u noći, neki su
slavili nakon zalaska sunca, a drugi
tijekom sutrašnjeg dana.
Jedna od glavnih Ederlezi svečanosti
poznata u romskoj zajednici je
”Kakava” festival održan u zapad­
noj pokrajini Jedrena. Svečanost
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
se slavila i u blizini Tunca Nehri je­
zera, gdje sudionici uživaju u natje­
canjima u hrvanju u ulju. Pjesma i
ples glavne su karakteristike festi­
valske noći. Mlade djevojke koje se
žele vjenčati odjevene su u šarene
kostime i plešu uz turski bubanj da­
vul i zirnu lokalni puhački instru­
ment. Pripadnici romske zajednice
lice su oprali vodom iz jezera Tun­
ca Nehri, za koje Romi vjeruju da je
blagoslovljeno. Osim toga, mnogi
svoje želje napisane na komadiću
papira bacaju u jezero.
ROMSKA BAŠTINA
toka Akköprü. One također preda­
ju slike onoga što žele da im se do­
godi u nadolazećoj godini pri tome
paleći svijeću. Prije odlaska prelaze
preko mosta sedam puta.
U okrugu İscehisar pokrajine
Aegean, u provinciji Afyonkara­
hisar, popularni park se očisti kako
bi se pripremio za Ederlez festival.
Gradonačelnik
Afyonkarahisara
Mustafa Cibiik izjavio je kako je
Ederlez festival proljetni festival
poznat diljem Turske. Na taj dan
stanovnici Iscehara ostavljaju svoje
brige iza sebe kako bi uživali u pi­
kniku i slavlju sa svojim obiteljima.
Ove smo godine festival organizira­
li u parku kako bi
U zapadnoj provinciji Manisa
svetkovina je održana na grobu
Hacet Dede, za kojeg se vjeruje da
je svetac. Stotine ljudi iz pokrajine
okupe se na grobu i zažele želju ti­
jekom te svete noći. Žene nacrta­
ju svoje želje na papiru koji ostave
zakačen o grob. Žene koje žele
stupiti u brak nacrtaju prsten, dok
drugi nacrtaju automobil ili radno
mjesto. Nakon ceremonije svi za­
jedno recitiraju molitvu.
U istočnoj provinciji Van, velika
je gužva, okupljaju se uglavnom
žene koje se sastaju u blizini po­
čitave obitelji mogle uživati. Eder­
lez svečanost u zapadnoj pokrajini
Kütahya od izuzetnog je značaja
jer se slavi 937 godina od osvaja­
nja Seljuks’, pokrajine Kitahije. Ki­
tahija također ima neke od najvećih
i različitih običaja kada je u pita­
nju proslava Ederleza. Lomača ce­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
remonije pali se noću. Žene boje
dlanove kanom u nadi da će se nji­
hove želje ostva­riti, a obitelji posi­
plju zrna maka oko kuće, jer se vje­
ruje kako mak donosi svjetlost u
kućanstvo.
Mlade djevojke vežu svoje želje
tkaninom na grm ruže. Osim toga,
vjeruje se kako niti jedan prosjak
ne bi trebao biti odbijen, jer se vje­
ruje kako Hizir može biti prerušen
u tu osobu. Svečanost počinje rano
ujutro u blizini Hitakiske kule. Cere­
monija proslave godišnjice osvajanja
Seljkus počinje oko 2.30. Regionalni
ministar kulture i turizma Zülkarni
Yeldemez održao je govor, nakon
kojega su studenti otplesali folk­
lorne plesove, a turska folk pjevačica
Zeynel Sağ
održala je kon­
cert. Guverner jugo­
zapadne provincije Ispara ti­
jekom svečanosti održao je govor
navodeći kako festival donosi osjećaj
zajedništva i bratstva. Glavni grad
Ankara ove je godine također bio
posvećen proslavi Ederleza. Prosla­
va je započela na trgu Mehmet Akif
Aksoy gdje je nekoliko političara
održalo govor. Logorska je vatra
bila zapaljena, a mnogi su zaželjeli
svoje želje vezujući trake za ružine
grmove.
39
ROMSKA BAŠTINA
40
Diverse celebrations of Eídírellez across
various provinces of Turkey
T
he Hıdırellez, which falls on May
5-6, is a celebration of “the day
of Hızír” - which is the day that
the prophets Hızır and İlyas met in
Islamic belief. It is believed that all
wishes that are made on that night
will be granted within the span
of a year. Hıdırellez festivities are
common throughout Turkey. Each
province has their own unique way
of celebrating the day and making
wishes on the night of May 5, fol­
lowing customs passed down by
their ancestors. For the past 11
years, the largest celebrations have
taken place on the night of May 5
at Ahırkapı in the touristic district
of Sultanahmet in İstanbul. People
involved in the festival commonly
write their wishes on a piece of pa­
per and attach it to a sacred Nahil, or
“wish tree.” This year, however, the
festival was cancelled, due primari­
ly to the lack of security needed to
manage the large crowds attending
the festivities. Nonetheless, color­
ful festivities commenced across
the nation on Thursday night. Some
ended by sunset while others con­
tinued throughout Friday. One of
the main Hıdırellez festivities cel­
ebrated by the Roma communities,
known also as the “Kakava” festi­
val, took place in the western prov­
ince of Edirne. The festivities were
celebrated near the Tunca Nehri
Lake, where participants enjoyed
oil wrestling competitions. Dancing
and singing were also a main fea­
ture of the night. Young girls want­
ing to get married dressed in color­
ful outfits and danced to the davul,
a Turkish drum, and zurna, a local
wind instrument, as members of
the Roma community washed their
faces with the water from the Tun­
ca Nehri Lake, which the Roma be­
lieve is blessed. Additionally, some
wrote their wishes on pieces of pa­
per and threw them into the water.
In the western province of Manisa,
festivities took place at the tomb of
Hacet Dede, who is believed to be a
saint. Hundreds of people from the
province met at the tomb and made
wishes on the holy night. Women
apparently drew pictures of their
wishes on small pieces of paper and
stuck them to the tomb. Single fe­
males wanting to get married drew
rings on the paper, while others drew
things such as cars or workplaces.
Everyone recited a prayer together
following the ceremony. In the east­
ern province of Van, large crowds,
mainly consisting of women came
together near the Akköprü creek
on Thursday night. Again, those in­
volved drew pictures of what they
desired to happen in the coming
year. There was also a candle-light­
ing ceremony. Sunset concluded the
festivities. Before leaving, those in­
volved crossed the bridge over the
creek seven times. In the İscehisar
district of the Aegean province of
Afyonkarahisar, a popular park was
cleared out to prepare for the festiv­
ities on the night of Hıdırellez. May­
or of Afyonkarahisar Mustafa Çibik
stated that “Hıdırellez is a spring
festival known throughout Turkey.
On this day the people of İscehisar
have left behind their responsibili­
ties to enjoy picnics with their fam­
ilies. This year we have organized
festivities in the park so families can
enjoy their time here.”
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
The Hıdırellez festivities in the
western province of Kütahya are
of significant importance as they
also mark the 937th anniversary of
Seljuks’ conquest of the province
of Kütahya. Kütahya also has some
of the most distinct customs when
it comes to Hıdırellez celebrations.
A bonfire ceremony took place at
night. Women dyed the palms of
their hands with henna in the hope
that their wishes would be granted
and families sprinkled poppy seeds
around the house, which is believed
to bring luck to the household.
Young girls made various wishes by
tying pieces of fabric to rose bushes.
Additionally, it is believed that no
beggar should be refused, accord­
ing to the commonly held belief that
Hızır may himself be disguised as
that person. On Friday, people at­
tended ceremonies starting early in
the morning in the square near the
Kütahya towers. Kütahya also cel­
ebrated the 937th anniversary of
Seljuk conquest. The ceremonies for
the anniversary of the Seljuks’ con­
quest started at approximately 2:30
p.m. The region’s Culture and Tour­
ism Minister Zülkarni Yeldemez
gave a speech, after which students
performed folk dances and Turkish
folk singer Zeynel Sağ gave a con­
cert. The governor of the south­
western province of İsparta gave a
speech during celebrations, stating
that the festival brings everyone to­
gether and evokes a feeling of broth­
erhood. The festivities in İsparta at­
tracted large crowds. The capital
city of Ankara also saw a distinct
celebration of Hıdırellez this year.
Festivities started in the Mehmet
Akif Aksoy Square where various
politicians gave speeches. A bonfire
was lit and many made wishes by ty­
ing ribbons to rose bushes.
ROMSKA BAŠTINA
Proslava Đurđevdana / Ederleza
u Udruzi Roma Zagreba i Zagrebačke županije
Đ
urđevdan je najveći romski blagdan
(romski: Ederlezi)
kojim se slavi povratak proljeća. Na taj dan
Romi se svečano odijevaju, stavlja se nakit,
svira romska glazba i
pleše se romsko kolo.
Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak
dobrodošlice proljeću.
Kao tradicionalno nomadski narod Romi su
ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja
i pokrečući svoje čerge,
ponovno polazili na put.
6. svibnja 2011. Udruga
Roma Zagreb i Zagrebačka županija je kao i
svake godine do sada,
svečano obilježila Đurđevdan u prostorijama
udruge na Pešćenici,
Zagreb. U nazočnosti
stotinjak članova udruge, uključivo i predstavnike drugih romskih
nedržavnih udruga održan je prigodni govor
predsjednika udruge,
gosp. Alije Mešića, o
aktualnoj tematici situacije Roma, te je potom
nastavljeno sa proslavom Đurđevdana.
Uz romsku glazbu
uživo, KUD Romska
Duša održao je prigodni
kulturno-umjetnički
program uz koji su
se uzvanici poslužili
slavljeničkom hranom i
pićem.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
41
ROMSKA
ROMSKI BAŠTINA
OBIČAJI
42
Ovaj praznik slavi
povratak proljeća.
Ederlezi je romski
naziv za bugarski i
srpski blagdan sv.
Đorđa. Ederlezi
(Hederlezi, Herdeljez, Erdelezi) su
razne varijante turske Hídírellez, kao
i ostalih balkanskih
imena istog slavlja.
Č
itajući pisma na Internetu (Roma
Network), osjetio sam potrebu
napisati ovaj članak samo kako
bih vas obavijestio i otklonio sum­
nje o nazivu Ederlez koji se miješa
s Đurđevdanom (sv. Đorđe). Iako
se ova dva slavlja obilježavaju na
isti dan, način slavljenja se u nekoj
mjeri poklapa, ali oni koji slavu ko­
riste kao slavu sv. Đorđa, slave na
stari način s novododanim vjerskim
ritualima.
Naime, Hederlez je stari naziv
slavlja. Slavi se od vremena posla­
nika Hz. Hizira (El Hader) i Hz. Il­
jasa -IIija (Ellez). Od vremena Hz.
EDERLEZI
Musa (Mojsije) koji je živio otpri­
like 13 stoljeća prije Hz. Isa (Isusa).
Vezu između Hz. Hizira (el-Hader)
možete čitati na Kur´an-u, sure el
kahf (66-82).
Naime, Hz. Hizir i Hz. Iljas su se
sastali jednom godišnje i to 6. svib­
nja kada počinje proljeće ili kako se
nazivalo početak ljeta, jer tada se po
narodnim računanjima znalo samo
za ljeto i zimu. Otuda Romi znaju
samo za dva godišnja doba, ljeto
(nilaj) i zima (jevend), dok su ostala
godišnja doba posuđena kako bi ih
imali. Ova tradicija izračunavanja
godišnjih doba još je uvijek prisu­
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
tna kod starih Turaka, naprimjer
kod staroturskih plemena Gagau­
za koji danas žive u Moldaviji i u
ostalim mezopotamskim zemlja­
ma gdje žive stara turska plemena.
Zanimljivo je da se mjesec svibanj
kod Gagauza zove i mjesec He­
derlez. Iako su ova plemena prim­
ila kršćanstvo, ona većinom koriste
iste rituale kao i muslimanska ple­
mena. Ranije smo pisali o staro­
turskim plemenima i dokazali kako
su Romi bili pri­sutni i zajedno sud­
jelovali u ratovima. Da se sve to
poklapa s našim istraživanjima,
dokazuje i ova slava Hederlez koja
je zajednička.
Naime, od Imena Hizir i Ilyas nas­
taje Hederlez (Hader+Ellez) jer
Hizir na arapskom znači H(a)eder
ROMSKA
ROMSKI BAŠTINA
OBIČAJI
vs.
je najteže i pomaže. Zato je u Tur­
skoj kolima hitne pomoći dano ime
HIZIR, jer pomaže hitno.
U želji da se i nama pojavi i po­
mogne uz pomoć Boga, pređimo na
objašnjenje o Sv. Đorđu.
Sv. Đorđe rođen je u Turskoj (Kapa­
dokiji) i kao veliki kršćanin nije želio
njihov progon te je zato mučen i na
kraju ubijen odsijeca­njem glave. 23.
travnja 303. god. n. e. Dodavanjem
13 dana da bi pretvorili Julijanski
kalendar u Gregor­ijanski, ovaj dan
dolazi 6. svibnja.
Poznato je kako je sv. Đorđe 494.
god. proglašen za sveca od pape
Galesijusa i od tada se slavi i smat­
ĐURĐEVDAN
znači zeleno. Zvao se još i Zeleni
čovjek jer tu gdje je sjeo, iako je bilo
suho, trava je rasla. Ako pročitate
malo više o ovim poslanicima, onda
će vam slika biti jasnija.
Ova dva poslanika su se sasta­
la 6. svibnja, brijala su jedan dru­
goga i molila se. Jer na dan 6. svib­
nja počinje ljeto i na taj dan se molitve prihvaćaju od strane Ve­
likog Boga, kako za zahvalnost što
su prebrodili zimu, tako i za do­
bru, berićetnu i godinu bez boles­
ti. Zato se uzima voda i kupaju se
darovi kako bi se uslišale molitve,
čisti i sretni na ljeto onako kako su
trava i lišće zeleni.
Pod imenom Hederlez slave ga svi
muslimani, dok kršćani koriste i
ime Sv. Đorđe. Vjeruje se da Hz.
Hizir pomaže u Zemlji dok Hz. Il­
yas u Vodi jer su ova dva poslanika
dobili vječni život od “vode života”
koju su popili i njihova molitva je
prihvaćena. Nije rijedak slučaj da
se Hz. Hizir pojavljuje na ljeto i
pomaže one koji su časni i pošteni.
Uvijek se pojavljuje kao star siromah
i upućuje ljude na pravi put i otvara
im sreću. Kaže se da stiže tada kada
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ra zaštitnikom država i gradova (u
Europi), zanimanja i organizaci­
ja… Sve navedeno samo je kratak
podsjetnik na Sv. Đorđa kako bis­
mo pokazali razliku između He­
derleza i Đurđevdana. Kao što smo
vi­djeli, Hederlez se slavi najmanje
17 stoljeća prije Đurđevdana i svaka
ceremonija u vezi s vodom, travom,
kupa­njem lišća, klanjem ovaca, va­
trom, glazbom, hrva­njem, veseljem,
molitvom – stara je tradicija, i to
treba razlikovati.
Selahetin Kruezi.
[email protected]
43
GOVOREĆI OTVORENO
44
Romi
– progonjeni nomadi
21. stoljeća
Autor: Aldo Franičević K
ad se spomenu Romi, većina
ljudi ima stav utemeljen na
stereotipima i predrasudama
koji su stvarani kroz stoljeća. Čak i
običan, srednje obrazovan građanin
ima relativno negativan stav prema
Romima. Iako nikad nije imao oz­
biljniji kontakt s pripadnicima te
manjine, a i ne posjeduje dovoljno
informacija da bi ga temeljio na
činjenicama, njegov je stav gotovo
diskriminirajući. Čak je sklon reći
da „postoje dvije vrste Roma – oni
koji kradu i prose, a njih ne pod­
nosim i oni normalni protiv kojih
nemam ništa“ iako je i sam svjestan
da je to način opravdavanja, a ne re­
alno stanje stvari.
Hrvatski sindrom za
mnoga ljeta
Neprihvaćanje Roma nije samo hr­
vatski sindrom. Najveći nomadski
narod na svijetu uvijek je bio u su­
kobu sa neromskim stanovništvom
ili, bolje rečeno, oni su bili u sukobu
s Romima. Kad malo bolje upozna­
mo njihovu kulturu ne možemo se
ne zapitati, kako je taj veliki ratnički
narod, koji je nekoć branio sjevero­
zapadnu granicu Indije od ekspan­
zije Turaka, postao narod koji je
stoljećima progonjen i stigma­
tiziran diljem svijeta. Malo tko zna
i da su, u Drugom svjetskom ratu
u koncentracijskim logorima po
broju ubijenih, Romi druga etnička
skupina odmah nakon Židova. Ali
Židovi su svoju državu dobili, a 50
milijuna Roma čak ni osam stoljeća
nakon što su krenuli na put, nisu
našli odredište.
Kaubojski obračun dviju obitelji
u centru Karlovca, prije nekoliko
mjeseci, još je jednom gurnuo rom­
sku zajednicu u centar pozornosti.
Iako izdvojen, događaj je probudio
tinjajuću netrpeljivost domicilnog
stanovništva prema svojim nekon­
vencionalnim i „problematičnim“
susjedima. Incidenti poput ovih daju
argument ksenofobima da nastave s
diskriminacijom pripadnika romske
manjine pod izlikom da su Romi ti
koji stvaraju probleme i štete društvu
u cjelini. Ipak, situacija nije crno-bi­
jela. Niti su Romi lopovi i lijenčine,
niti su isključivo oni krivi za loše
uvjete života u svojim naseljima. Is­
tina jest da je među romskom popu­
lacijom veći postotak maloljetničke
delinkvencije i da je mali broj Roma
uključen u tržište rada. Ali isto tako
se ne može poreći da zakoni Re­
publike Hrvatske Romima izrazito
otežavaju rješavanje statusnih pita­nja
(dobivanje državljanstva), a samim
tim i ostvarenje ostalih prava koja iz
toga proizlaze. Tako je poražavajući
podatak da je protekle godine na
fakultete upisano tek 11 Roma. Pre­
ma popisu stanovništva, Roma u Hr­
vatskoj ima oko deset tisuća, iako je
stvarna brojka tri puta veća. Glavni
problemi su im slaba obrazovanost i
uključenost na tržište rada. Kao što
se da naslutiti iz toga proizlazi čitav
niz pitanja na koje je Vlada pokušala
odgovoriti Akcijskim i Nacionalnim
planom. Iako „ružičasto“ izgledaju
na papiru, oba u provedbi ne daju
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
značajnije rezultate. Razlog tome su
minijaturna financijska sredstva koja
država ulaže te loša koordinacija,
kako unutar same vlasti, tako i među
romskim udrugama i nevladinim or­
ganizacijama.
Svak se slika sa
svojim Romom
Najbolji je primjer dezorijentira­
nosti državnih struktura Ured pred­
sjednika za nacionalne manjine i
Ured predsjednika za ljudska prava.
Od prvih smo dobili izjavu da Re­
publika Hrvatska ima sjajne zakone
i da ih država dobro provodi, samo
da lokalne zajednice i regionalni
centri ne surađuju. Izjava, paradok­
salna sama po sebi, savršeno poka­
zuje način funkcioniranja državnih
službi. Slična je situacija i s Ure­
dom za ljudska prava. Naime, taj
ured nije zaprimio niti jedan jedi­
ni slučaj vezan za diskriminaciju
Roma. Valja naglasiti da je Hrvat­
ska prije nekoliko mjeseci izgubi­
la spor pred Europskim sudom za
ljudska prava zbog diskriminacije
Roma u školskom sustavu. Romi
također sami snose dio odgovorno­
sti. Udruge su razjedinjene u svome
djelovanju i uglavnom međusobno
sukobljene. A tužnu sliku stvarnosti
nudi i neaktivnost romskog sabor­
skog zastupnika Nazifa Memedija
u borbi za prava manjine koju pred­
stavlja.
Iz Ureda predsjednika tvrde da
romske udruge ne nude adekvatne
programe koje bi vrijedilo financi­
rati. Gospođa Ramiza Memedi iz
GOVOREĆI OTVORENO
udruge Bolja budućnost nudi drugu
stranu priče „iz Ureda predsjedni­
ka nas sabotiraju, zato im se više
i ne javljamo. Odbili su čak i naš
program za prevenciju nasilja
nad ženama“.
Čak i istaknuti borac za romska
prava Bajro Bajrić nema lijepe
riječi za vlastodršce pa kaže „zani­
mljivi smo im samo za vrijeme iz­
bora kad se svatko slika sa "svo­
jim" Romom“. Upravo zbog lošeg pristupa države
i otvorene diskriminacije unu­
tar školskog sustava Hrvatska je
i dovedena u situaciju da se spori
pred Europskim sudom. Četrnaest
školaraca iz Međimurja prošlo je
čitav niz instanci u Hrvatskoj da bi
tek naposljetku dobili zadovoljštinu,
a Republika Hrvatska ružnu packu
od svojih zapadnih mentora.
Kako to rade veliki i moćni
Odmaknemo li se na trenutak od
Hrvatske, uvidjet ćemo poprilično
licemjeran stav Europe prema
ovom nomadskom narodu. Presuda
protiv Hrvatske je presedan, odnos­
no nikad prije ni jedna država nije
izgubila spor protiv romske man­
jine pred Europskim sudom za ljud­
ska prava. Zašto je to licemjerno?
Francuski primjer daje nam za pra­
vo. Predsjednik Sarkozy otvoreno
proziva i etiketira Rome kao iz­
vor kriminala u državi. Kroji za­
kone koji bi omogućili depor­taciju
velikog dijela romske populaci­
je iz zemlje, a na kritiku od strane
stranih kolega odgovara drsko
„ako hoćete, uzmite ih vi u svoju
državu“. Iako je očito da ista pravila
ne vrijede za Hrvatsku i Francusku,
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
to nas ne opravdava. Bilo bi bolje da
se ugledamo na jedan drugi svjetli­
ji primjer iz Europske Unije – onaj
španjolski. Španjolska još od doba
prosvjetiteljstva ima tendenciju da
Rome uklopi u društvo. Ti davni
pokušaji su propali, jer su ih pri­
siljavali da napuste vlastitu kulturu
i jezik. Ali danas situacija izgleda
puno bolje. Više od polovine Roma,
koji žive u Španjolskoj, posjedu­
ju vlastiti stan, a tek neznatan broj
ih je neobrazovano i živi u divljim
naseljima. Španjolci uspjeh mogu
zahvaliti kvalitetnim zakonima i
njihovu koordiniranom i stručnom
provođenju. Uz adekvatna finan­cij­
ska sredstva nužan preduvjet za po­
stizanje cilja je i želja za surad­njom
svih aktera uključenih u proces.
Mađarska i Rumunjska su dvije
zemlje u kojima je romsko pitanje
45
46
GOVOREĆI OTVORENO
redovito na dnevno-političkoj sceni.
Zbog velike romske populacije koja
je po strukturi slična onoj kod nas,
ksenofobnih pa čak i neonacističkih
stavova znatnog dijela populaci­
je, međurasni sukobi su učestali.
Ipak, Rumunji i Mađari su od rom­
ske kulture stvorili svojevrsnu
turističku atrakciju koja efikasno
puni državnu blagajnu. Za vrijeme
bivše Jugoslavije rodila se anegdota
vezana za sarajevske Rome. Naime,
događalo se da svake godine prije
početka turističke sezone veliki broj
sarajevskih Roma dođe u Istru, pa
bi Istrijani platili gradu Sarajevu da
ih uzmu natrag. Iako zanimljiva kao
anegdota, ova crtica pokazuje svu
tugu koja prati romski narod kroz
stoljeća. Prošlost im je bila mračna,
ali budućnost bi mogla biti još gora
ako ne otvorimo oči i napokon vi­
dimo da je čovjek od krvi i mesa bez
obzira na rasu i vjeru.
Naposljetku zapitajmo se kao i dav­
no stari Dylan:
Yes, ’n’ how many
ye
Before they’re allo
Komentar predsjednika
Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije te člana
Povjerenstva Vlade za Nacionalni program za Rome
RH Alije Mešića na članak
novinara Alde Franičevića:
ars can some peop
le
wed to be free? Yes,’n’how many ti
m
Pretending he just
es can a man turn
doesn’t see?
exist
his head
udi mogu opstati
lj
i
ek
n
a
in
d
go
ko
Da, koli
?
a bude dopuštena
d
o
ob
sl
im
o
št
o
n
Prije
že okrenuti glavu
o
m
ek
vj
čo
ta
u
p
Da, koliko
vno da ne vidi?
praveći se jednosta
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Vezano uz članak čestitao
bih Aldi Franičeviću na
dobrom i istinitom gledištu
prema Romima i njihovim
problemima u Hrvatskoj.
U ime prve Udruge Roma
u Zagrebu, a druge registrirane Udruge Roma u
Hrvatskoj želio bih reći da
sam veliki borac za ljudska
prava i prava nacionalnih
manjina Roma u RH od
1993. godine te borac za
poboljšavanje uvjeta Roma
u sektoru stanovanja,
obrazovanja, zapošljavanja,
statusnih pitanja te zdravstva i socijalne skrbi, i to
punih 18 godina. Kao takav
obavještavam Vijeće Europe
i međunarodnu zajednicu o
problemima Roma u RH kao
i o uspjesima koje možete
pratiti na našim web stranicama www.umrh.hr. Volio
bih da je puno više ovakvih
članaka, komentara i dopisa
od strane neroma kao u
ovom primjeru jer smatram
da bi bilo puno više suradnje
s romskim udrugama, a i
uredima i ministarstvima te
ne bi prevladavala podobnost nekih pojedinaca.
Volio bih da se više ovakvih
komentara nađe i na našoj
web stranici te slobodno
pozivam istomišljenike da
nam svoje tekstove pošalju
na mail u svrhu objave bilo
na webu ili u našem časopisu „Romano Čaćipe“.
Alija Mešić
ROMSKA POEZIJA
Šemso Avdić
Zbirka poezije:
Romska sudbina lancima okovana
GDJE SI PRIJATELJU
KAJ SAN AM ALEHA
r ćahraja.
Kaj sam amaleha, rodov tu maška
san,anahi
perade po droma, gaveće kaj biando
arakhavtu.
kate o trajo romano,
,
hi armaja, I po than kaj san bijando
Prazxome hi I paluni nada,
?
Kaj saj phene kaj I amaro rat hi lolo
Nahi dikhavtu phraleha romeha,
maškar
Maškar e cehre phabarde, rodov tu
dujra ratvale,
Djunav kaj ćire nja,
Lendar bršenca našeha.
injavol,
Djikaj mo havazi ando thuv zasard
xarav I kaj nika arakhavtu,
sar phral romane, mo va te davtu.
E asva me jakha pherde,
hi ćire.
djikaj ćidav e kokala, save misli kaj
rav tu,
dja
isanoće kokala hi sa isti, nahi pin
.
ni o rat čordino pa čar ni pindjarav
e.
Rom
e
mudarde tu phrala sar
me rodov tu sar me phrale!
Kaj sam amaleha?
ske sramote,
Tražim te, prijatelju, u garaži ljud
i među zvijezdama oborenim,
na sramotnim putevima prošlosti,
u lokvama krvi,
a krvi.
tražim te jer i tebi pripada ista boj
Nema te, brate ciganine,
zidine
Između čergi zapaljenih, obilazim
krvave,
Ma tebi pripadale nisu,
Vjekovima si od njih bježao.
I dok se moj glas u dimu gubi,
sresti,
Gubi se i posljednja nada da ću te
I ciganski zagrliti.
Suze mi zamagliše oči,
tvoje biti,
Dok prebirem kosti, koje bi mogle
Sve su kosti iste, nema te!
lju
Nema te ni u lokvama, ljudskom krv
ispu­njenim,
Ubiše te, brate, kao ciganina,
ta,
Al ja te tražim kao čovjeka, kao bra
Gdje si, prijatelju?
FADIL A
BRATE
Gdje počivaš…e moj mili brate!
Noćima mi dolaziš u snove,
sanjam dane kad smo djeca bili,
slušam majku, kako imenom te zove.
U vinu si godinama utjehu tražio,
u mislima tužan, da ti sina nose,
Taj dan nisi nikad dočekao,
nestao si, a nisu ti osjetili kose.
Živio si za dan, da svoga sina sretneš
sad i mene ista muka brine,
što ga nisi u naručju držao,
Da te želje, za života mine.
ROMANO čaćipe
Zarobiše me tvoje djevojačke strasti,
donijele te meni, sumorne jesenje kiše,
voljela si me, sa šesnaest proljeća u kosi
ta ljubav ciganke i danas miriše.
Još sjećanja naviru, na tvoju gracioznost.
želio sam te iskreno, i umrijet ću s tobom.
prije svitanja budila me često, toplina usana,
smrt može biti krivac, da bih ti rekao zbogom.
Neostvarene želje, naginju želju za vinom,
iz tolike ljubavi, što ne rodi sina meni,
dušom odgoji: Šemsu, Zlatana i Amelu
i vječni dvojnik, bila samo mojoj sjeni.
romska ISTINA
47
Proslava Dana Roma i Đurđevdana
u Udruzi Roma Zagreba i
Zagrebačke županije
ISSN 1845-6413