Broji / Broj 47 ● Berš / Godina XVII. ● Zagreb , jánuari / siječanj 2013.
Romska istina
Batalo nevo 2013. berš
Sretna nova 2013. godina
Happy New Year 2013
Sadržaj
Stanovnici Kampa na Koniku cvokoću i maštaju o peći i struji . . . 26
Aktivnosti Udruge Roma grada Zagreba
i zagrebačke županije u 2012. . . . . . . . . . . . . .
Lacho dzives, mangle rajalen, . . . . . . . . . . . . . .
10th December - UN Human Rights Day Statement .
Dan ljudskih prava nacionalnih manjina – romske
nacionalne manjine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .7
. . . . . . . . . 10
. . . . . . . . . 11
. . . . . . . . . 12
Učenje iz prošlosti; Romski Holokaust . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Vakere li tu Rromane? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Romi nisu ničija ikebana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Human right days – Roma national minority human right days .
Romi Slavonskog Broda nezadovoljni imenovanjima . . . . . . . .
PRITUŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Romi odbili razgovor s Kajtazijem . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Brodski Romi će na prosvjed u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . .
Obavijest: o registriranoj Nacionalnoj koordinaciji Roma . . . . . .
Magazin Romano Čaćipe u cijelosti Vam prenosi dopis
g. Ibrahima Gušanija predsjednika ŽVRNM-BPŽ poslan
saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju . . . . . . . . . . . . . . . .
Pozivnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Hoću, mogu, mijenjam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Azil - najveći problem Roma u Europi . . . . . . . . . . . . . . .
Božićni i novogodišnji paketi obradovali brojne mališane . . . . .
.
.
.
.
.
.
. 13
. 14
. 15
. 17
. 18
. 19
.
.
.
.
.
. 20
. 22
. 23
. 23
. 24
Izabran novi predsjednik Koalicije romskih nevladinih organizacija . . 35
Alosardo prezidiumi romane organizaciengo anglunipe . . . . . . . . . 35
Protest Romkinja i Egipćanki: STOP nasilnim brakovima . . . . . . . . 36
Romi i Egipćani žele pozitivne promjene . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Romi su došli u Europu 500 godina ranije nego što se mislilo . . . 38
Romany Were European 500 Years Earlier
Than Previously Thought . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Mjere za unapređivanje i uporabu Romskog jezika u javnom životu . 40
I priroda e oralno narodno literakoro . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk,
Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i
Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24.
srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Sretna
i uspješna
Nova godina 2013.
p
oštovani čitatelji magazina Romano Čaćipe. Iza
nas je jedna gospodarski teška godina u kojoj smo
zaključili da je pred nama teško razdoblje gospodarskih prilagođavanja, velike nezaposlenosti, rezanja socijalnih prava i općenito, razdoblje strukturalnih reformi
društva čiji smo članovi. Pred nama jest godina izazova,
godina u kojoj naša domovina ulazi u Europsku Uniju ali u
vrijeme kada sama Europska Unija boluje od ozbiljnih gospodarskih problema, a isti se odražavaju na svakodnevicu
života ne samo građana nego i udruga građana, sustava socijalne skrbi i zaštite, sustava školovanja, mirovinskog osiguranja, općenito, sve na što smo navikli, sve što je sastavni
dio naših života, dovedeno je pod upitnik.
Obzirom da Romi u skladu sa mišljenjem Europske Unije spadaju u najranjivije skupine, dakle skupine građana
koje su isključene iz tokova društva, slabih materijalnih
mogućnosti, koji većinom žive u siromaštvu i ovisni su o
socijalnim programima kako bi opstali, nas Rome događaji
u Europi i događaji u Republici Hrvatskoj posebice zabrinjavaju.
Krenimo redom o nekoliko tema koje smo obrađivali 2012.
godine te koje se nastavljaju u godinama pred nama:
Pitanje deklariranosti Roma
Prilikom popisa stanovništva 2001. godine, izuzetno mali
broj građana Republike Hrvatske se izrazio da pripadaju
romskoj nacionalnoj manjini (deklariranje o nacionalnoj
pripadnosti). Nedavno smo kao i svi drugi nakon 20 mjeseci čekanja zaprimili podatke od strane statističkog ureda
RH u kojem je vidljivo da je na nedavnom popisu stanovništva, oko 17.000 osoba, građana RH izrazilo da pripadaju
romskoj nacionalnoj manjini. Realne procjene OESS-a govore godinama da u Republici Hrvatskoj ima barem 40.000
Roma. Zašto je za Rome bitno da se deklariraju kao Romi?
Razlog je vrlo jednostavan, naime u skladu sa statističkom
brojkom o broju Roma, svim Romima se omogućavaju dodatna prava po Ustavu RH, ili u slučaju da je njihov broj
mali, onda nemaju ta prava. Mi smo kao udruga tokom
2011. godine vrlo aktivno radili na deklariranju Roma, ne
samo da smo organizirali cijeli postupak u suradnji s uredima RH zaduženih za to pitanje, nego smo okupljali, informirali i procesuirali zahtjeve o deklariranju kao Roma.
Na žalost, sustav je takav da smo tijekom 2012. godine priROMANO ČAĆIPE
Autor: Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
(www.umrh.hr) te član Vijeća romske
nacionalne manjine Grada Zagreba
mjetili da neke osobe koje su se 2011. deklarirale kao Romi,
odjednom i bez njihovog znanja više nisu u evidenciji kao
Romi. Isto znači da se susrećemo s birokratskim manipulacijama i greškama koje umanjuju našu deklariranu brojnost. Bitno je da se Romi opredjeljuju kao Romi zato jer
to svim Romima daje bolje teoretske, a potom i praktične
uvjete u svakodnevnom životu.
Povreda ljudskih prava
Tijekom 2012. godine bili smo svjedoci povećanog broja
incidenata u kojima se spram Roma primjenjuje rasizam,
netrpeljivost, a poneki incidenti dobili su i medijsku pozornost. Slučajevi kako što su Škabrnja i Zemunik došli su čak i
na naslovne stranice dnevnih novina. Podsjetimo se, Romi
legalno kupe i plate zemljište s ciljem da isto koriste za svoje
namjere u skladu sa zakonima, no onda se dešava da na
nivou lokalne zajednice, dakle Općine, pojave problemi
koji nisu u skladu niti s Ustavom Republike Hrvatske, niti
s poveljom o ljudskim pravima Ujedinjenih Naroda, niti s
deklaracijama i politikama Europske Unije. Rome se protjeruje s vlastitog zemljišta samo zato jer lokalni stanovnici
ne žele Rome u susjedstvu, pri tom koriste osobne veze, zakoni se tumače proizvoljno, pišu se kazne i šalje se policija.
O istim incidentima zna međunarodna zajednica te svakako ne služi na čast našoj domovini da se početkom 21. stoROMSKA ISTINA
4
REAGIRANJA
ljeća susrećemo s ovakim situacijama.
Nadamo se kako će tih incidenata biti
manje u dolazećoj godini, iako je trend
nasilja, rasizma i mržnje u porastu.
Podsjetimo, Romi sakupljaju sekundarnu sirovinu, dakle otpad. Dok domaće stanovništvo baca otpad gdje
god im je volja, mimo zakona Republike Hrvatske te se onda u konačnici
Rome optužuje da proizvode smeće i
čine nered. A istina je drugačija, Romi
su ti koji čiste nered i smeće iza onih
koji ne poštuju zakone Republike
Hrvatske. Ujedno, Romi kroz taj rad
ostvaruju minimalne prihode od kojih
nekako preživljavaju.
Manipulacija Romima
Još kao član vladinog povejrenstva za praćenje provedbe
nacionalnog programa za Rome, u dva mandata (2003. do
2011), zajedno s drugim članovima povjeresntva obišli smo
sve županije u našoj domovini te se osobno uvjerili o nepravilnostima i načinima manipulacije Romima. Konkretni primjeri su recimo novac dobiven od Europske Unije, a namijenjen Romima, koji je potrošen na projekte i plaće lokalne
uprave, dok je Romima dan priključak na struju koji je izveden mimo pravilnika i zakona, dakle obična žica postavljena
na kolce koja samo čeka da ubije neko dijete. Za isti priključak na struju koji je platila Europska Unija, lokalna zajednica
je nabacila 90% više troškova koje su potrošili na same sebe,
na automobile, domjenke i plaće. Znači, Romima se stalno
manipulira, u medijima se govori o tobožnjim projektima, a
u stvarnosti se Rome koristi kao podloga za uzimanje novaca. Na žalost, uvijek se nađe politički podobnih Roma, koji
u ime vlastitih interesa, karijere i odličnih osobnih doho-
daka, tobože skrbe o Romima. Istina je da su Romi i dalje
siromašni, da romski aktivisti rade besplatno, tj, sami troše
svoja sredstva na boljitak Roma, dok svako malo u medijima
možemo čitati o tobožnjim romskim liderima koji se tobože
bave romskim pitanjima. Žalosna je istina da mnogi odlično
zarađuju na romskoj bijedi. Nije nam krivo da imamo romskog zastupnika u Saboru RH koji zastupa razne manjine pa
i Rome, ali nas muči činjenica da isti zastupnik zapravo ne
zna sva obećanja koja su nam data prethodnih 20 godina, sve
aktivnosti i sve projekte koje smo pokretali, da bi većinom
bili svjedoci vrlo dobro osmišljenih načina kako lokalna
uprava namjerno i vrlo uspješno koristi Rome kao izgovor
za dobivanje financiranja od strane Europske Unije i raznih
fondacija, te se stvara dojam kako svih ovih godina nitko nije
radio ništa po pitanju Roma. Stvarna istina je kako se punih
20 godina borimo s nepravdom. Stalno nam se obećava pomoć u rješavanju problema ali većinom smo svjedoci kako
nam se kontinuirano manipulira.
Pitanje školovanja
Začudili smo se kada smo saznali kako
više nije bitno dovršiti puno školovanje djece, naime mi 20 godina aktivno
radimo na motivaciji roditelja i djece
da pohađaju nastavu, da se osim nastave bave dodatnim sadržajima i na
taj način postanu produktivni članovi
zajednice. Sav taj trud, koji je samo u
slučaju naše udruge rezultirao sa 160
mladih romkinja i roma koji su osim
srednje škole položili i dodatne ispite,
dobili dodatna zvanja kroz programe
naše udruge, danas, u 2012. godini
zapravo kaže da ovom društvu ne trebaju školovani mladi ljudi jer za njih
ROMANO ČAĆIPE
AĆIPE
ROMSKA
ISTINA
ROM
REAGIRANJA
ionako nema zaposlenja. Kada razmislimo o svemu tome,
dolazimo do zaključka da ono što se očekuje od svih nas
jest da budemo nepismeni, nezaposleni i time, podobni za
manipulaciju. Ujedno, se nas nepismene Rome koji sakupljamo sekundarnu sirovinu kažnjava u skladu sa zakonima. Dakle što se to nama događa? Onemogućava se Rome
da uopće opstanu, znači da je na djelu jedna tiha politika
koja valjda očekuje da Romi odu iz ove zemlje u potrazi za
boljim uvjetima života negdje drugdje.
vima po županijama. Čak je na isti projekat potrošeno nekoliko miliona kuna, naravno ne na Rome, ali u konačnici,
isti kulturni centar nikada nije zaživio. Tokom 2012. godine
dovršena je nova strategija za Rome u Republici Hrvatskoj,
koja je u biti prepisana prethodna strategija, ali je u novoj
verziji izbačen jedinstveni kulturni centar za Rome u Gradu Zagrebu. Dakle, vidljivo je da nas kroz vrijeme sve više
marginaliziraju, dana obećanja se ne ispunjuju i svakih par
godina se smanjuju i sama obećanja.
Članstvo u Europskoj Uniji
Legalizacija stambenih objekata
2013. konačno postajemo punopravna članica Europske
Unije. Na tu temu su se svi građani ove zemlje naslušali zadnjih godina, kako je to dobro, kako će to pomoći svima,
kao da nas čeka med i mlijeko. Međutim, istina je drugačija
i izgleda da nas sve zajedno očekuje masovna nezaposlenost,
rezanje građanskih i socijalnih prava, glad i bolest. Troško-
Pred nama je legalizacija stambenih objekata, koja uključuje i obiteljske kuće ali i romska naselja. Tijekom izrade nove
nacionalne strategije za Rome, naša je udruga vrlo aktivno,
pismenim putem ali i prilikom javne rasprave, napomenula
da Romi trebaju pomoć, dakle da ukoliko se ne vodi briga
o specifičnosti većine Roma, koji nemaju od kuda platiti
legalizaciju objekata, od kojih mnogi
objekti trebaju biti legalizirani od strane države, a ne Roma. Naime imamo
slučajeve gdje se Rome preseljavalo
iz jednog dijela grada u drugi njegov
dio, uz obećanje kako će status biti riješen. Svjedoci smo da u prvoj polovici
2013 godine slijedi cjelokupna legalizacija stambenih jedinica te se bojimo
da će se desiti scenario o kojem smo
upozoravali vlast. Dakle, Romi neće
moći platiti nove namete i pristojbe,
sustav će se praviti da je sve u redu te
će kaznama pokušati od Roma izmusti
novac koji Romi nemaju. U konačnici, prijeti serija deložacija koje nisu
potrebne. O istoj porblematici smo
informirali i Ured gradonačelnika
Grada Zagreba. Do sada još nismo dočekali obećane mjere suradnje i pomoći po pitanju legalizacije stambenih objekata i naselja.
vi života stalno rastu, svaki dan u javnim glasilima čitamo o
organiziranom kriminalu, pronevjeri i pljački državne imovine, ali nikada još nismo pročitali da je uopće vraćen ukradeni novac, da su se ponovno otvorila radna mjesta koja su
uništena. U takvom svjetlu događaja, možda za nas Rome
postoji jedna prednost, koja jest da kao građani Europske
Unije onda više ne spadamo pod razne vizne režime, dakle
bit će nam lakše tražiti i nači posao negdje drugdje. Da li nas
očekuje ikakav boljitak u Republici Hrvatskoj, danas je jako
teško reći. Ne samo za Rome nego za sve građane Republike
Hrvatske, skora budućnost je vrlo neizvjesna.
Jedinstveni Kulturni
Centar Roma u Gradu Zagrebu
U nacionalnoj strategiji za Rome, izrađenoj 2003. godine,
jasno je navedeno da je plan da se Romima omogući jedinstveni kulturni centar u Gradu Zagrebu s lokalnim kluboROMANO ČAĆIPE
Problem opstanka romskih udruga
U 2012. smo se osvjedočili da su romskim udrugama koje
uistini djeluju, drastično smanjena sredstva iz proračuna.
Istovremeno smo se osvjedočili da su ista ta sredstva dodijeljena anonimnim udrugama koje uopće ne djeluju. Istina jest
da postoji jasna namjera da se romske udruge koje stvarno
djeluju, dakle brinu o djeci, školuju mlade i na druge načine
kroz dugogodišnje projekte vrlo aktivno djeluju na izgradnji civilnog društva namjerno onemogućava u radu. Vidjet
ćemo kakva će biti 2013. godina i dali će romske udruge koje
stvarno rade opstati, ili će se sav novac iz proračuna potrošiti na “stvaranje preduvjeta” nedokazanih i osim na papiru,
nepostojećih udruga. Naravno, takve udruge koje ne rade, a
primaju sredstva su politički podobne.
ROMSKA ISTINA
5
REAGIRANJA
6
Aktivnosti Udruge Ro
zagrebačke županije
Prethodna 2012. godina je bila 19. godina
aktivnog i predanog rada Udruge Roma
Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na
samom početku našeg rada, bila su još
ratna vremena i društvo je tek počelo s
primjenom demokratskih ideja i načela, tako
da su i naši konkretni projekti koji su postali
dobro poznati i za koje smo dobili različita
priznanja, trebali nekoliko godina da uistinu
zažive. 2012. godina nas je podsjetila da
ne mora biti ratno stanje, a da situacija u
društvu može biti vrlo teška. Gospodarska
kriza 2012. godine dramatično je srezala
dostupna sredstva za rad romskih udruga,
tako nam barem kažu. Istina je međutim
da se tijekom 2012. godine gospodarska
kriza koristila kao izgovor, kao opravdanje
za drastično smanjenje financiranja onih
romskih udruga koje već godinama uspješno
pružaju besplatne programe za romsku
populaciju u Republici Hrvatskoj na račun
politički podobnih udruga koje izuzev ideja
na papiru, koji su često preslikani od drugih
aktivnih udruga, ne raspolažu ničime doli
činjenicom da su politički podobni Romi.
d
akle, 2012-te godine bili smo
vrlo aktivni te ovim putem dajemo izvješće čitateljima o našem
radu:
Aktivno sudjelovanje u izradi nacrta nove nacionalne strategija
za uključenje Roma u tokove društva
(inkluzija) pri čemu smo surađivali sa

mjerodavnim institucijama i udrugama
te smo posebice utjecali na detalj koji je
bitan za građane općenito, a Rome posebice. Naime, u 2013. dolazi legalizacija naselja i stambenih objekata. Dobro
poznavajući situaciju u kojoj živi većina
Roma, pravodobno smo urgirali i ukazivali da većina romskih obitelji neće
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
moći platiti navedenu i predstojeću legalizaciju te da će automatizmom birokratskog sustava doći do ovrha, kazni i
u konačnici deložacija, što je nepotrebno. Problem je prepoznat i vidjet ćemo,
osvjedočit ćemo se u 2013. godini, koliko su socijalni partneri uistinu spremni
i odlučni promjeniti odredbe iz Ustava
RH, te raznih Europskih programa,
po kojima Romi pripadaju u socijalno
ranjivu skupinu te im stoga sustav i institucije trebaju biti od pomoći kako bi
im se situacija poboljšala, a ne unazadila. Magazin Romano Čaćipe će tijeom
2013. budno motriti nad svim događajima koji se tiču Roma, a posebice po
pitanju legalizacije stanovanja te ćemo
redovito izvještavati naše čitatelje.
Nastavak besplatnih programa namijenjenih djeci i mladima. Konkretno, PC Mala škola informatike koja
pruža besplatne edukativne sadržaje za
osnovnoškolce nastavila je s radom u
2012. godini, te smo u prethodnoj godini ponovno imali preko 70 osnovnoškolaca koji su besplatno koristili računalnu
mrežu opremljenu kako edukativnim
programima namijenjenim savladavanju školskog gradiva (Učilica 1 do 8)
tako i popularnim računalnim igricama. Aktivnost je dobro poznata i po
izjavama lokalne osnovne škole prema
kojima, broj romske djece koja pohađa
redovnu nastavu porastao čak za 30%
od kada ova aktivnost djeluje.
Nastavak ECDL edukacija i prekvalifikacije mladeži. Ova aktivnost započela je s radom 2005. godine,
u organizaciji naše udruge. Profesionalni i certificirani predavači educiraju
mlade romkinje i rome u vještinama
rada na računalima te polaznici koji
uspješno polože ispite nakon serije predavanja, osim međunarodno priznatog
ECDL certifikata dobivaju i upis dodatnog zvanja u radnu knjižicu. Tijekom
2012. godine održali smo dva serijala ECDL edukacija te je 20-ak mladih
Romkinja i Roma na taj način povećalo


REAGIRANJA
oma grada Zagreba i
u 2012.
svoje izglede za zapošljavanjem. Unatrag 7 godina, ovaj program uspješno je
prekvalificirao preko 170 mladih Romkinja i Roma.
Radionice na temu Demokracije, Ljudskih prava, Korištenja Demokratskih alata, komunikacije putem Interneta, korištenje
računalnih alata i preventivne radionice namijenjene prevenciji uživanja u
Drogama – kao i svake godine, Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke
županije održala je čitav niz radionica
koje su otvorene za sve zainteresirane
građane.
Pravna pomoć članovima udruge,
u godini povećanog broja ovrha i
sporova, udruga je kao i uvijek do sada
bez naknade izašla u susret članovima
te pomogla u rješavanju različitih sporova i administrativnih problema.
Zapošljavanje mladih. U suradnji
s Hrvatskim Zavodom za Zapošljavanje, tijekom 2012. godine nastavili smo sa suradnjom koja omogućava
mladim osobama da steknu prva stvarna radna iskustva, dakle da imaju zaposlenje na određeni rok. Zajedno sa Klubom Mladeži Roma Hrvatske, tokom
2012. godine kroz ovaj program HZZa, na određeni rok je zaposleno 5 (petero) mladih romkinja i roma. Suradnja
se nastavlja u slijedećoj, 2013. godini te
smo zadovoljni suradnjom s HZZ-om.
Međunarodna suradnja. Osim
uhodane suradnje sa Europskom
Komisijom u Strassbourgu, posebice ECRI-em, dakle uredom za borbu
protiv rasizma i promociju ljudskih
prava, udruga je tokom 2012. godine
razvila suradnju ili pomogla u pronalaženju lokalnih partnera za suradnju
s istovjetnim udrugama iz Austrije (2
puta) te Institucijama u Italiji (Sveučilište Rim). Na ovu temu su tokom ljeta
2012. emitirana 3 (tri) televizijska priloga na Austrijskoj državnoj televiziji o
Romima u Hrvatskoj, suradnja Roma
i lokalne uprave te potencijala surad-

nje u sklopu Europskih projekata. Ovo
je nastavak međunarodne suradnje s
udrugama i obrazovnim institucijama
diljem svijeta koji smo započeli prije 5
godina s ciljem da pokušamo u kreaciji
okruženja koje može izaći na natječaje
Europske Unije.
Izlazak na natječaje Europske
Unije. U skladu s pravilima raznih
predpristupnih fondova Europske Unije, u partnerstvu s drugim udrugama i
renomiranim institucijama – u 3 natječaja. Nažalost, realnost ovih Europskih
natječaja je drugačija od reklamiranih
izjava na televiziji, glavni problem je




ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
slab interes lokalne zajednice da surađuje s udrugama u projektima koji su
bitni za romsku zajednicu. Time se zapravo spriječava Rome u razvoju projekata koji su bitni ne samo za Rome.
Reakcije na incidente bazirane
na rasizmu i netrpeljivosti. 2012
godina nam je ujedno donjela nekoliko incidenata koji su dobili medijsku
pozornost. Uvijek ista problematika,
dakle u nekom kraju naše domovine,
dolazi do problema poradi suživota
Roma i većinskog stanovništva. Mi kao
Udruga zaprimamo molbe za pomoć
od strane Roma diljem naše domovine,

7
REAGIRANJA
8
Puna učionica na predavanju povodom Svjetskog dana AIDS-a.
tako da je broj incidenata daleko veći
od broja koji se prikazuje u javnim medijima. U tri navrata tijekom 2012. godine u suradnji s tijelima i institucijama
Republike Hrvatske, pomogli smo u
rješavanju problema, uključivo izlazak
na teren i mirenje konfliktnih strana.
Primjećujemo da je broj incidenata u
kojima se Romima uskraćuju Ustavom
RH zajamčena prava u porastu.
Suradnja s raznim organizacijama
civilnog društva (udruge građana) na nivou Republike Hrvatske, a u
segmentu rada s mladima, edukacije
mladih, promicanja vrijednosti civilnog društva i demokracije. Tijekom
2012. smo u preko 20-ak navrata sudjelovali u atkivnostima drugih civilnih
partnera te svakom prilikom tražimo
načine da aktiviramo mlade i da mladima pružimo dodatna znanja i iskustva
s ciljem osnaživanja rada organizacija
civilnog društva u izgradnji demokratskog društva.
Suradnja s lokalnom zajednicom
po svim dugogodišnjim i uvijek
aktualnim pitanjima, stanovanja, socijalnih prava i skrbi, školovanja i zdrastvene skrbi na svim nivoima Grada
Zagreba i Zagrebačke županije. Riječ
je o redovnim sastancima s predstavnicima lokalne uprave s ciljem praćenja
stanja i aktualnosti od značaja za romsku zajednicu, od stanovanja, socijalnih prava do školovanja i zapošljavanja.
Obilježavanje raznih praznika,
komemoracija i ostalih događaja
od značaja za romsku zajednicu. Počev
od komemoracije žrtava holokausta do
Đurđevdana. Isto uključuje zasebne

programe u organizaciji udruge za članove i susjede do sudjelovanja u organiziranim događajima na nivou Grada,
Županije i države.
Suradnja s romskim udrugama u
smislu stvaranja zajedničke platforme rada. Tijekom 2012. organizirali
smo i sudjelovali u organiziranima susretima drugih romskih udruga u preko 10 navrata.
Suradnja s Gradom Zagrebom u
rješavanju problema povezanih
s romskom populacijom u različitim
gradskim četvrtima, posebice Dubravi
i Pešćenici – Žitnjak.
Pomoć u razvoju mladih Romkinja i Roma s kojima radimo
godinama. Aktivno smo doprinjeli
njihovom daljnjem usavršavanju kroz
različite radionice i seminare, što mladima daje dodatna znanja i iskustva
koja mogu upisati u svoj životopis kada
traže novo zaposlenje ili prvo zaposlenje.





ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA
RO
R
OM
OM
ISTINA
Aktivno traženje međunarodnih
i regionalnih stipednija za mlade
romkinje i rome.
Izlazak na preko 60 natječaja za
poptoru aktivnosti udruga. Moramo napomenuti kako su sredstva
namijenjena radu udruga drastično
smanjena. U 2012. godini, samo financiranje ovog magazina koji neprekidno
izlazi već 19-tu godinu, smanjeno je
u 2012. za 40%. Financiranje rada PC
Male škole informatike je ispod nivoa
troškova struje i komunalija, itd. Realno, s dokazanim projektima, potrebno
je 30-40 puta napisati prijedlog, dakle
ispuniti cjelokupnu natječajnu dokumentaciju koja je obilna, uz nju priložiti razne potvrde koje koštaju novaca,
angažirati volontere i vanjske suradnike kako bi predani materijali bili kvalitetni i u skladu sa zahtjevima, kako
bi u konačnici, ako i možda, ostvarili potporu u iznosu manjem od 20%
stvarnih troškova dokazanih projekata.
Nužno je napomenuti kako je u slučaju
Roma, jasno da postoji selekcija između politički podobnih i nepodobnih,
situacija je bitno lošija nego što je bila
prije 10 godina. U 2012. godini bili smo
svjedoci da se nepoznatim udrugama
koje se većinom sastoje od jedne osobe,
dodjeljuju velika sredstva za ostvarenje
preduvjeta nečega (doslovno, u opravdanju financiranja, mimo zakonskih
propisa, piše da se financira ostvarenje preduvjeta – to je rečenica koja se
može drugačije prevesti kao “prodaja
magle”). Istovremeno, ta ista sredstva
oduzeta su romskim udrugama koje
imaju stvarne rezultate: dječje vrtiće


REAGIRANJA
za Rome, dnevne boravke, pomoć u
obrazovanju, pomoć u prekvalifikaciji
i druge programe koji su bitni za svakodnevicu Roma, posebice djece i mladih. Priča oko predpristupnih fondova
Europske Unije također se pokazala
kao utopija, jer Europska Unija traži da
lokalna zajednica sudjeluje u programima, što lokalna zajednica izbjegava,
tj. bira one projekte koji su od koristi
za lokalnu upravu (birokraciju), a romskoj zajednici se možda od cjelokupnog
iznosa dodjeli nekih 10% koji su naravno nedostatni za ozbiljnije zahvate.
Susreti sa izaslanstvima Europskih udruga koje se bave programima vezanim uz Rome. Primjerice
uz prisustvo diplomate Austrijskog
Veleposlanstva, primili smo u posjetu
i dali kavlitetne podatke o potencijalu
suradnje, Austrijskoj udruzi iz Graza
koja aktivno radi na promoviranju projekta namijenjenog romima u ruralnim
sredinama.
Sudjelovanje u lokalnim događajima vezanim uz rad udruga, poput
“Dan otvorenih vrata udruga” koji se u
Lipnju 2012. bavio temom povezivanja udruga i građana te upoznavanjem
građana o radu i ulozi koncepta udruga
građana
Sudjelovanje u preko 20 okruglih
stolova, radionica i seminara održanih od strane različitih organizacija i
udruga tijekom 2012. večinom vezana
uz stanje ljudskih prava.
Aktivno sudjelovanje naših mladih aktivista i volontera u edukativnim radionicama drugih udruga,
a na temu informatike, primjerice,




sudjelovanje u Treningu o infromiranju mladih, održanom u organizaciji
Zajednice informativnih centara za
mlade u Hrvatskoj. Kroz ovakve programe naši mladi aktivisti i volonteri
povećavaju znanje i iskustvo potrebno
u današnjem informatički povezanom
tržištu rada.
Tijekom 2012. konačno smo saznali i rezultate popisa stanovništva iz 2011. u kojem smo vrlo aktivno
sudjelovali. Problematika Roma jest
činjenica da se prilikom popisa stanovništva ne izražavaju kao Romi te
je stoga statistički broj Roma u Republici Hrvatskoj vjerojatno 5x manji od
stvarnog broja. To sa sobom nosi brojne posljedice za romsku zajednicu jer
se na osnovu brojnosti stječu određena
dodatna prava. Kroz rad i aktivnosti
udruga, prilikom popisa stanovništva
2011-te godine, dva puta više građana
izrazilo je pripadnost romskoj nacionalnoj manjini nego tijekom prethodnog popisa stanovništva iz 2001.godine. Međutim, brojka i dalje ne odražava
stvarni broj Roma u Republici Hrvatskoj te unatoč napredku, moramo zaključiti kako još moramo dosta raditi
na osvještenju Roma, te njihovoj edukaciji, da bi Romi razumjeli kako se u
demokratskom društvu i u Ujedinjenoj
Europi, ostvaruju prava nacionalnih
manjina.
Nastavak suradnje sa Zagrebačkom županijom, uključivo sudjelovanje u Međunarodnom danu
ljudskih prava i Međunarodnom danu
volontera u organizaciji Zagrebačke
županije


ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Nastavak suradnje sa Savjetom za
nacionalne manjine RH, Vijećem
za nacionalne manjine RH, Uredom za
ljudska prava RH te drugih tijela državne uprave koja po definiciji imaju
interes u tematikama vezanima za nacionalne manjine, a time i Rome.
Sve navedene aktivnosti zasigurno nisu
i jedine. Jednostavno, toliko toga ima u
čemu aktivno sudjelujemo da nam nije
moguće o svemu pisati jer smo prisiljeni ograničiti štampani prostor u skladu
s mjerama štednje. Činjenica jest da
smo 2012. kao i svih godina do sada,
vrlo aktivno radili na promociji razvoja civilnog društva, društva u kojem se
problemi rješavaju nenasilnim putem
u skladu s pravilima demokracije te
uz posebnu skrb oko ključnih pitanja
vezanih za Rome – državljanstvo, stanovanje, zdravstvo, socijalne usluge,
školovanje i zapošljavanje.
Više o našim aktivnostima možete saznati putem Interneta, na našem web
potalu www.umrh.hr na kojem se ujedno nalazi i elektronski arhiv svih naših
izdanja magazina Romano Čaćipe.
Pred nama je godina ulaska u Europsku
uniju, godina štednje, godina nezaposlenosti, godina koja sa sobom nosi velike
izazove za sve nas. Nadajmo se da ćemo
kao udruge u suradnji s lokalnim institucijama i međunarodnim institucijama
i Europskom unijom, pronaći različita
radna rješenja koja će biti u skladu s interesom svih nas, a koji jest da živimo, radimo i stvaramo u jednom prosperitetnom
društvu baziranom na demokratskim
načelima u kojem se poštuju ljudska prava pojedinca i kao svih građana.

9
DOG
D
O G A ĐA JJII
10
DIVE MANUSSIKANE HAKAJENGO
Lacho dzives, mangle rajalen,
p
eribnaja i sumnaleskiri
ekonomija ko nakhle nekobor bersha, pachalape
kaj gelo ko jek telutnipe tari jek
linija, vaj relacija, kova dobisarda
vi o pachaviba taro manushikane
chachimata thaj slobode.
O kontinuiteti taro nekobor decenijakoro lachhariba vaj dikhiba,
rodiba pe mariba, basho te chinavipe i ekonomsko kriza hem te
anel pe o mariba bashi jek dzivdipe majdur, avilo ki jek bibahtali
situacija.
Katar o sa kodola bariere thaj problemoja, o dive avdisutno vash
o manushikane nijamija, acholo
jek taro buthederendar, kola tane
samo jek sar alarmi thaj vakerimos, glaso, basho importantnost
thaj, jek chachipe mashkar amende, taro sa odoleske so sam diferentna, taro kolorito, tari chib,
tari nacija, sar jek drom, sar jek
chachimos, basho jek kedimaskoro barjariba taro manushipe.
Ki esavki konstelacia, o Roma sar
majbaro majnoriteti vaj minoriteti, ki Evropa pachalape kaj majbilacheste nakhena.
Te ovel jek sigutni integracija, planirisardi butheder strategiengere
dokumentencar ko lokalno, nacionalno, internacionalno nivelo,
kote I tano vi huljena hem o responsabilitetoja taro butheder thema kola lena o procesi vashi dekada tari Romani inkluzija, o Roma i
tane ko jek procesi kote arakhenape ko realiteto ki but but biphari
phari thaj bilachi situacija. Chudime, blokirisarde, marde, taro majbare te phena barvale Evropakere
thema, resenape bute nivelencar
taro diskriminativna aktija
ko procesija kote anelape
kotar butheder Evropakere phuvja membroja vi
phuvja aspirantija vash
o membroja, a pobut
i tane ko sakodiveskoro vakerimos
kote
barjaripe o bilachimos,
o bimangipe,
hem barjaripe ko
vakerindo Anglikane o negativno vakerimos
pe manusha thaj odova anela jek
kriminalno aktija inspiririmi taro
bimangipe, kana varekas na kames, tu prema oleste isi tut bare
negativna dikhimata.
I Makedonia, pe jek dar, pe jek
bibah, nane cidimi taro sa odova. Iako bershencar sas vakerdi
sar jek lacho egzamplo i Makedonija bashi integracija taro sa
e Romengoro, amen bash akana,
phenaja kaj i Makedonija lendi
taro pritisko taro nekobor Evropakere phuvja, angja decizija te
chinavi o pravo pe phiribe e manushengoro, te chinavi o pravo
pe buthe Roma kompletno bizno
nisave faktija, argumentija, kanuneskere, taro regulative taro
Evropakoro nivelo sa odova lija
sebepi te chinavipe gjaar vakerdo iraniba taro vizno rezjimi, so
nane ki relacija e dokumentencar
thaj e zakonencar taro EvropakoROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ro nivelo.
O dive taro manushikane chachimata si numa
samo jek alarmi, jek vakerimos, odoleske, kozom si importantno mashkar amende te hacharas amen, te pakja, ki jek relacija,
ko jek drom, taro barjariba taro
demokratikano procesi thaj o khedimos taro barjariba o manushipe.
Odova i tano jek dive, odova I tano
avdive. Vash o Roma ki avdisutni
situacija trebela trishelushovardeshushov divesa tari realizacija thaj
taro respekto taro manushikane
chachimata. Trebela vi hachariba
taro kodova kaj o respekto tari Romani khedin thaj kultura, trebela
te ovel sako dive e bersheskoro.
Kodoleske, but puterdeste kamava
tumenge jek baro dikhimata andral tumendar, jek baro ileskoro
pachimos thaj hacharimos, thaj
pachava kaj avdisutno dive ka anel
jek bahtariba ako na vi jek pozitivno energija pe respekto tar o manushikane chachimata.
Kamava tumenge bahtalo dive pe
manushikane chachimata.
D OG
OGA
AĐA
ĐA J I
10th December - UN Human
Rights Day Statement
w
ith the decline of the
world economy in the
past few years, it looks
like the respect of the human
rights and freedom is also declining. The continuity of the decades
long improvement was lost in the
battle for dealing with the economic crises and with the struggle
for survival.
Because of these reasons, The Human Rights Day has remained as one
of the few reminders of the importance of respecting the others and
the differences, as a precondition for
the evolution of the humanity.
In this connotation, it looks as if
the Roma, who are the largest minority in Europa, are having the
worst time. Instead of an accelerated integration, foreseen with
many strategic documents on local, national and international lev-
el, including the obligations that
some countries have undertaken
with the process of the Decade of
Roma inclusion, the Roma are facing with a significantly worsened
situation.
They have been persecuted even
from the most developed west-European countries, facing a string
of discriminative acts and procedures in many EU members and
candidate countries, and they are
often a target for hate speech and
criminal acts inspired by hatred.
Unfortunately, Macedonia is not
an exception, although for many
years it was taken as a good example for the integration of the Roma
community. Namely, Macedonia,
under the pressure of several EU
countries, has decided to cut the
right of movement of many Roma,
completely groundless and unac-
ceptable, in an effort to prevent
the return of the visa regime. The Human Rights Day is just a reminder of how important the mutual understanding and respect is,
in order to develop the democratic
processes and the overall development of humanity. That is just one
day. For the Roma, in the present
situation, it needs 365 days of reminding.
We need an understanding for the
needs and accepting the Roma
community and culture every day
of the year.
Therefore, by sincerely wishing for
a consistency of a bigger patience
and understanding, we would like
to congratulate the Human Rights
Day!
Link: http://www.nationalromacentrum.org/en/news/un-humanrights-day-statement
Sretan dan ljudskih prava
Dive manussikane
Dan ljudskih prava prilika je da svim ljudima Svi- hakajengo
jeta, pripadnici jednoga naroda čija su ljudska prava gotovo najugroženija, u bilo kojem dijelu svijeta
da žive, čestitaju ovaj veliki dan s željom i nadom
u bolje sutra.
Povod je ovo da Vam u ime predsjednika Europske
romske unije g. Rajka Đurića kao i svoje ime, svima uputimo najsrdačnije čestitke uz iskrenu želju i
nadu za ostvarenjem svih svoji prava.
Sito ssansa savore manussenge ani lumia, dzzenge jekhe themeske kaske hakaja siton majbilacche,
ano varesavo than e lumiako te djivdinen, bahteraka.
Akava sito manglipe ano ava prezidentesko Evropaka Romana uniako Rajko Djuric thaj moro anav,
savorenge da majbaro bahterdipe uzo manglipe savore pere hakaja te pheren.
Dragoljub Acković
Generalni sekretar Europske romske unije
Dragoljub Ackovic
Generalno sekretari Evropaka romana uniako.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
11
REAGIRANJA
12
Dan ljudskih prava
nacionalnih manjina
– romske nacionalne
manjine
u
prosincu 2012. najavljen je i putem poštom i
e-mailom poslanih poziva obavješteni su aktivisti raznih romskih udruga koje djeluju u Republici Hrvatskoj o održavanju sastanka “Dani ljudskih prava nacionalnih manjina – romske nacionalne
manjine” s predstavnikom Europske Unije, g. Michel
Guettom. Pozivi su uručeni diljem Hrvatske te su
predstavnici raznih romskih udruga na vlastiti trošak
doputovali u Zagreb na dogovoreni susret. Samo da
bi prilikom sastanka shvatili da najavljeni povjerenik
za ljudska prava iz Strassbourga, nije nazočan. Time
se ponavlja stara priča po kojoj se Rome koristi kao
naivnu publiku kako bi se opravdale plaće različitih
zastupnika i djelatnika pri različitim programima koji
se tobože bave bitnim pitanjima poput ljudskih prava.
Godinama smo svjedoci kako se Rome koristi kao
naivnu publiku s ciljem da prilikom raznih događanja koja se bave bitnim pitanjima, okupi auditorij,
dakle publika. Ta publika su Romi koji se stvarno suočavaju s raznim problemima koji su egzistencijalne
prirode ali i problemima koji diskvalificiraju Rome iz
tokova društva bazirano na rasizmu, predrasudama
i drugim razlozima zbog kojih se nekoga može onemogućiti da ostvari svoja zakonom zajamčeno pravo,
da ne dobije zaposlenje, da bude isključen iz tokova
društva i slično.
Na papiru je lako napisati velike planove i ciljeve.
Povijest je prepuna napisanih velikih i idealističkih
obečanja ali u stvarnosti se ta obečanja ne provode.
Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj
naslušala se raznih obečanja, dijelom danih od strane
lokalnih vlasti, a dijelom danih od strane međunarodnih institucija, uključivo različitih tijela Europske
Unije. Iz godine u godinu, ponavljaju se ista obećanja, ponekad se plasiraju neka materijalna sredstva s
kojima se može proizvesti nekakav konkretan rezultat koji se potom putem javnih medija, predstavlja
kao veliko dostignuće. Istovremeno, oko 90% novčanih sredstava koja se dodjeljuju programima namiROMANO ČAĆIPE
jenjenim Romima od strane Europske Unije, troše
se na lokalne administratore i na lokalne seminare,
radionice, domjenke, štampanje raznih brošura i priručnika, a svega 10% sredstava u konačnici nađe svoj
put do samih Roma.
Pitanje Roma je vrlo profitabilno za neke ljude. Bavit
se problemima Roma je pitanje koje donosi materijalne prihode nekima, ali ne Romima. Istina, svako
malo se nađe pokoji politički podoban Rom koji potom služi kao alibi. U zamjenu za osobne dobitke i
karijeru, politički podobni Romi u medijima daju
uvijek iste izjave – kako se svi jako trude i kako su
problemi veliki, ali eto, traži se, radi se na rješenjima.
Prava istina jest da se novčana sredstva namijenjena
Romima iznad svega troše na osobne prihode, dodatke na plaće, naknade za sudjelovanje u raznim odborima koji se tobože bave Romima, domjenke, putne
troškove i slično. Rezultat toga jest situacija u kojoj u
medijima možemo čuti kako se na Rome troše velika novčana sredstva te onda većinski narod zaključi
kako su Romi teret društva i da zašto se Romi žale
kada tolika novčana sredstva idu baš njima, Romima.
U stvarnosti, Romima se manipulira cijelo vrijeme.
Romski aktivisti sami plaćaju svoje račune dok drugi
zarađuju.
ROMSKA ISTINA
REAGIRANJA
Human right days
– Roma national
minority human
right days
i
n December of 2012 the Roma NGOs have been
informed that a meeting will be held in Zagreb
which will be attended by represetnatives of the
European Union responsible for Human Rights and
Roma national minority rights in particular. Eventually, Roma activists from all around Croatia paid
their expenses and arrived in Zagreb just to learn
that the announced representative of the European Union, Mr. Michel guetta, is not attending the
meeting. Eventually, the whole episode reminded
the Roma activists who came to Zagreb to attend
an announced meeting that simply did not happen
as advertised, that the Roma are a great public and
are needed to fill the ranks of the audience, at their
own expense.
For years we witness this situation of being needed to
act as a public at various events in the order to give
creditworthiness to these same events. This needed
public are the Roma who are
facing the real hardships that are all of existential
nature. On top of the existential questions that are
a result of the exclusion of the Roma from the society, the Roma face the usual problems of racism,
prejudice and other reasons that prevent the Roma
from being included in the flows of the society, the
workforce and otherwise, the exclusion of the Roma
ROMANO ČAĆIPE
from the position where they could claim their rights
as guaranteed by law.
It is easy to write bold objectives and plans on paper.
History is full of great and idealistic promises written
on paper but in reality these promises are not kept.
The Roma national minority in the Republic of Croatia has listened to many promises, to a degree given
to them by the local authorities but as well, promises given to the Roma by international institutions,
including various bodies of the European Union.
Year after year, the same promisses are being repeated, sometimes some financial means are projected
towatds the Roma in the order to help create a visible result that is then exploited and advertsied by the
means of television as a great accomplishment. Same
time, about 90% of the financial means allocated to
the Roma by the European Union are spent on local
administrators, local seminars, food, workshops and
printing of brochures while only about 10% of the
financial means are really projected at the Roma.
The Roma question is very profitable to some people since it provides for incomes and coverage of expenses, but these moneys do not reach the Roma. The
truth be told, every now and then some politically
suitable Roma are found who provide for creditworthiness of the whole affair. In return for personal
incomes, benefits and career, the politically suitable
Roma provide the media with announcements and
statements that are always the same – how everyone
is working hard and how the problems are great, thus
everyone iss working on finding a solution to these
problems.
The real truth is that the moneys for the Roma are
spent on salaries, bonuses for participation in various bodies that allegedly deal with Roma issues, travel expenses and seminars. As a result, we can hear
in the media how immense moneys are spent on the
Roma and the majority of the population considers
the Roma to being beneficiaries of such funds. In reality, the Roma are being manipulated all the time.
Roma activists pay their own bills, on their own.
ROMSKA ISTINA
13
14
REAGIRANJA
Romi Slavonskog Broda
nezadovoljni imenovanjima
Poštovani,
ovim dopisom iskazujemo naše nezadovoljstvo nezakonitim imenovanjima osoba u Nacionalnom programu za
Rome, Dekadi Roma kao i Akcijskom planu za Rome. U
sva tri važna radna tijela izabrane su osobe izvan natječajne procedure i nisu upoznate s romskom problematikom u RH, a sve po prijedlogu saborskog zastupnika
g.Veljka Kajtazija koji prema osobnom spisku predlaže
ljude bez iskustva u nekakve radne grupe i povjerenstva.
Mjerodavna su i legitimna tijela Vijeća romske nacionalne manjine, a ne koje kakvi miljenici g. Kajtazija koji
nemaju dugogodišnjeg iskustva rada s Romima, a niti su
sam njegovu pomoć oko problema u romskom naselju Slavonski Brod s g.Nenadom Nikolićem iz udruge
Roma Inicijativa koja ne surađuje s Vijećima romske
nacionalne manjine te diže pobunu u naselju i remeti
javni rad Vijeća romske nacionalne manjine, a jedno od
tih problema koje je stvorio oko realizacije i ishođenja
legalizacije romskog naselja koja je u fazi rješavanja te
g. Nikolić Nenad, Darko Nikolić i Jovanović Ostoja remete cjelokupni proces legaliziacije i stanovništvu daju
netočne informacije prema kojima su oni pokrenuli i
pokreču postupak legalizacije, a ne Vijeća romske nacionalne manjine. Štoviše lažno se predstavljaju kako su
oni mjerodavni za to i za naselje jer
je njih ovlastio saborski zastupnik g.
Romano Čaćipe Vam u cijelosti prenosi Kajtazi. Na ovo se više nismo mogli
oglušiti jer nastala je panika u nasedopis Vijeća romske nacionalne
lju te smo zatražili pomoć kod samanjine grada Slavonskog Broda
borskog zastupnika g. Kajtazija kao
poslan početkom studenog na slijedeće i njegovu intervenciju. Na što nam
je odgovorio kako on nikoga nije za
adrese: Vlada RH; kabinet premijera
ništa službeno ovlastio te da prihvag.Milanović; Sabor RH odbor za ljudska ća legitimnost vijeća ali ne surađuje
s istim jer je u akcijskom planu deprava ; Ured za ljudska prava i prava
setljeća Decade Roma imenovao
nacionalnih manjina; Ministarstvo
g.Nikolić Nenada što je i potvrdio s
Uprave RH; Savjet za nacionalne
8 štambilja od nekih udruga Roma
što je to suprotno kriteriju natječaja
manjine RH; Pučki pravobranitelj RH
koji nije niti objavljen. Vijeća su jedina legitimna tijela koja imaju priikad svojim radom doprinijeli romskoj zajednici. Takve oritet. Štoviše u Brodsko – Posavskoj županiji postoji
osobe su u radnim tijelima bez natječaja i bez adekvat- registrirana Mreža Romskih udruga Hrvatske koja broji
nog obrazovanja, što onemogučava razvoj i napredak 12 službenih romskih udruga iz tog razloga saborski
Romske zajednice.
zastupnik je potajno objavio popis osoba bez znanja
Molimo da se žurno poduzmu sve zakonske mjere pro- MRUHSB koja nikome nije potvrdila štambiljem Brodtiv osobe koja nije vodila proces i natječaj za proved- ske županije, a Vlada RH ih je imenovala.
bu ulaska i imenovanje osoba u radna tijela i skupine, a Molimo Vas da se o gore navedenom što je moguće pritako i u povjerenstvu za Rome.
je očitujete i obavjestite nas jer ćemo u protivnom biti
Tražimo da se odmah s dužnosti Vlade RH koja je ime- primorani obratiti se Europskoj komisiji u RH, a ako i
novala te osobe razriješe imenovanja s dužnosti kao to ne bude dovoljno biti ćemo primorani obratiti se inčlanovi odbora u tijelu, članovi radnih skupina i povje- stitucijama Europske Unije kao i uredu za ljudska prava
renstvu za Rome te da se raspiše novi natječaj kojim bi u Strasburu.
se izabrali ljudi prema zadanim kriterijima i koji zado- Uz dužno poštovanje, unaprijed Vam se zahvaljujemo,
voljavaju minimalne uvjete (kao što su SSS). Saborski te se iskreno nadamo kako ovaj dopis neće završiti u
zastupnik se toga nije pridržavao već je donio vlastiti košu za smeće kao i prethodno poslani dopisi o kojima
spisak s imenima i prezimenima.
se nitko nadležan nije očitovao.
Iz telefonskog razgovora dana 06.11.2012.g. 20:12 sati
Predsjednik VRNMSB
Predsjednik ŽVRNMBPŽ
Robert Radić
Ibrahim Gušani
sa saborskim zastupnikom g.Veljkom Kajtazijem tražio
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
REAGIRANJA
ROMANO ČAČIPE VAM U POTPUNOSTI PRENOSI PRITUŽBU VIJEĆA
ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLAVONSKOG BROD
PRITUŽBA
Poštovani,
Prije svega srdačno vas pozdravljamo u ime Vijeća
romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda,
a još toplije vas pozdravljamo osobno Robert Radić
predsjednik VRNMSB i Ibrahima Gušani zamjenik
VRNMSB.
Veoma nam je žao da vam se moramo javiti ovim
putem radi pritužbe ali dovedeni smo u takvu poziciji, da više ne možemo i objašnjavati saborskom
zastupniku da poštuje Ustav i zakon o nacionalnim
manjinama i da su u vijeće nacionalnih manjina izabrani legetimni predstavnici, a ne koje kakve osobe
koje on sam imenuje svojim suradnicima.
Naime već tri puta u godini dana zahtijevamo od
saborskog zastupnika da nas primi u Sabor kako
bi riješili pitanja i probleme Roma u Brodskoj Posavskoj županiji ali uzaludno. Odgovor je da nas
ne može primiti, te je g. Kajtazi zatražio sastanak
s gradom Slavonskim Brodom i dobio je termin
od strane grada za sastanak što je učinjeno dana
26.11.2012.g. od strane gradonačelnika g. Mirka
ROMANO ČAĆIPE
Duspare. Na sastanak smo i mi bili pozvani ali od
strane gradonačelnika, a naš saborski zastupnik nije
nas niti obavijestio o sastanku niti nas je na njega
pozvao. Sa zakašnjenjem na sastanak se g.Kajtazi
pojavio sa svojom delegacijom: g.Nedeljko Bjelajac, suradnik g.Kajtazija kojeg je on sam imenovao,
Muhamed Zahirović iz udruge Madara iz Zagreba,
Agron Tahiri, običan građanin Siska, Nenad Nikolić iz Slavonskog Broda koji je imenovan od strane
Kajtazija za akcijski plan desetljaće dekade Roma iz
redova vijeća što je neistinito jer on nije član vijeća,
ali se predstavlja da je izabran u državno povjerenstvo i da ga je selo izabralo potpisima i da je dao to
Kajtaziju da ga imenuju u akcijski plan decade što
je nelegetimno i lažno predstavljanje. Bili su to još i
Đorđe Mitrović mještanin Slavonskog Broda,Ostoja
Mitrović obična osoba, Milovan Mitrović obična
osoba mještanin naselja Slavonski Brod. Prisutni su
bili iz svih gradskih i državnih institucija, pa tako i
iz Policije na čelu s načelnikom, predstavnici škola
te HZZ-a .
ROMSKA ISTINA
15
16
REAGIRANJA
Tražili smo i opomenuli g.Kajtazija
kako su gospoda koja su zajedno s
njim došla na radni sastanak nisu
potrebni i nemaju pozive, te želimo da oni budu odstranjeni sa
sastanka jer ipak smo mi ti legitimni predstavnici birani od Roma.
Kada smo vidjeli da g.Kajtazi te
ljude naziva svojim suradnicima
mi smo (svih 15 vijećnika iz redova vijeća) napustili sastanak, a on
je i dalje ostao sa ekipom koju je
poveo sa sobom. Nakon toga je s
njima obilazio gradske institucije,
centar za socijalnu skrb, policiju,
škole itd. Romsko naselje nije niti
obilazio, a niti je spomenuo da želi
s nama surađivati.
Njegovo je ponašanje iritantno
agresivno te dovodi do razjedinjavanja Roma u zajednici za što imamo i dokazni dokumenat koji je
potpisao g.Mitrović iz udruge Roma za boljitak i protiv siromaštva. Udruga Roma centar mladih dobila je
naredbu i pritisak od strane g.Kajtazija da se ispiše
iz naše Mreže romskih udruga Hrvatske Slavonski
Brod jer ako su s nama neće biti
financirati iz povjerenstva za Rome kojeg je on potpredsjednik i Savjeta za nacionalne manjine kojeg je
on član. Molim Vas i pitamo do kad će g.Kajtazi sa
svojom manipuliranjem i razaranjem Romskih udruga, svađama te okupljanjima, predlaganjima i imenovanjima osoba s ulice vlada RH za povjerenstvo za
Rome i Deacadu Roma a tako i akcijskog plana za
Rome bez javnog poziva i natječaja. Na taj je način u akciski plan izabran i g.Nenad Nikolić kojem u
rješenje piše kako je izabran iz redova Vijeća što nije
istina jer on niti nije u Vijeću.
Gospodin Kajtazi već duže vrijeme ne surađuje,
omalovažava rad vijeća i vijećnika nacionnalnih manjina. Nikada se nije raspitao o romskoj nacionalnoj
manjini Slavonskog Broda, iako imamo velikih problema u rješavanju legalizacije, stanovanja, obrazovanja, uređenje naselja itd. To gospodina ne zanima
niti želi surađivati s nama, a niti je stavio nekog kandidata iz redova naših vijeća u neki odbor.
Molimo da se naša pritužba uzme u obzir i poduzmu
sve zakonske mjere protiv g.Kajtazija koji ne radi svoj
dio posla i ne predstavlja Rome već samoga sebe. Ipak
ROMANO ČAĆIPE
je on zakonodavna vlast, a ne izvršna ali iz ne znanja
možda on vrši i izvršnu vlast pa vas molimo da se već
jedan put, stavi točka na I i pita iz kojih razloga on
nas ne želi primati u Sabor RH. Vjećnici i vijeće romske nacionalne manjine pripremaju najavljene mirne
prosvjede pred Saborom protiv gospodina Kajtazija
koji nam uskraćuje ljudska prava. Ipak smo mi ti legitimni predstavnici s kojima mora surađivati je smo
legitimno izabrani od strane Roma za predstavnike,
a g.Kajtazi vrši prekršaj ustavnog zakona o nacionalnim manjinama.
Unaprijed vam se zahvaljujemo uz dužno poštovanje
u prilogu vam šaljemo popratnu dokumentaciju.
S Poštovanjem
Predsjednik VRNMSB Robert Radić
Zamjenik predsjednika VRNMSB Ibrahim Gušani
Dopis je poslan na slijedeće adrese:
g.Josip Leko Predsjedniku Sabora RH; g.Furio Radin, predsjedniku Kluba nac.manjina; g.Nevenu
Mimici potpredsjedniku Vlade RH; Ministarstvu
Uprave –odjelu za Etički kodeks državnih službenika; g.Branko Sočanac ured za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina; g.Aleksandar Tolnauer Savjet
za nacionalne manjine RH; Odboru u Sabor RH za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina; Pučkom
pravobranitelju
ROMSKA ISTINA
REAGIRANJA
p
redstavnici gradskog i
županijskog vijeća romske nacionalne manjine
nisu iskoristili sastanak sa saborskim zastupnikom Veljkom
Kajtazijem za razgovor o životno važnim pitanjima jer su na
samom početku sastanka organiziranog u Gradskoj vijećnici,
revoltirani njegovim odnosom i
angažmanom oko brodskih romskih pitanja - napustili vijećnicu.
“Nemamo nikakvih problema s
Gradom i Županijom, problemi
su u Vladi i zato smo tražili više
puta da nas saborski zastupnik
primi, ali on to uporno neće”, kazali su predsjednici vijeća romske
nacionalne manjine na gradskoj i
županijskoj razini, Robert Radić
i Ibrahim Gušani.
nice u Slavonskom Brodu, Đor- u brodskom naselju, naime, leđem Nikolićem i Nenadom Mi- galizirano ih je svega 16 (Mitrovićem. Iako ih, naime, sve trović i Nikolić navode kako su
Bili bi savjetnici?
Kajtazi je prokomentirao i odlazak legalnih predstavnika
vijeća romske nacionalne manjine sa sastanka: “Oni sve
vrijeme otkako sam na ovom položaju traže po 14 tisuća
kuna da bi radili kao moji savjetnici. Ja bih volio da mi
gospodin Gušani bude savjetnik, no ne na ovakav način.
Osim toga, meni treba obrazovani kadar koji bi istinski
pomogao u radu.” Kajtazi dodaje kako je do sada i njima
poslao 20-ak poziva na suradnju, no nisu se odazvali.
najviše muči problem legalizacije objekata - kako bi mogli riješiti problem vode i električne
energije - izašli su prije negoli
je Kajtazi pojasnio proceduru i
mogućnost rješavanja gorućih
među njima i Radićeva i Gušanijeva).
Gradonačelnik Mirko Duspara
kaže kako je najvažnije da Romi
riješe problem zemljišta, nakon
čega se ide u legalizaciju: “Morate izvršiti pritisak da vam Vlada dodijeli parcele i da postaneVeć godinama neriješene životni problemi brodske romte vlasnici.” Kajtazi je naglasio
ske zajednice dodatno produbljuju međusobne razmirikako će se problemi s legalizace. No nitko se već godinama nije zauzeo da bi sumještancijom riješiti do lipnja sljedeće
ki Daliborki Kovač, majki osmero djece, pomogli riješiti
godine. “No 99% romske popuproblem domovnice - točnije, 1.500 kuna kojih nema.
lacije nije zaposleno i ne znamo
Uzalud se obratila i saborskom zastupniku, koji traži pikako će imati novca za osnovnu
sani prijedlog vijeća romske nacionalne manjine... Maridokumentaciju. Pokušat ćemo
ja Radošević
dobiti što više sredstava kako bi
im se pomoglo. Pokrenuli smo
Posebno ih je revoltirao Kajta- pitanja za sva romska naselja u i radionice na kojima im stručzijev razgovor s “nelegalnim” Hrvatskoj, pa tako i u Slavon- njaci objašnjavaju kako doći do
predstavnicima romske zajed- skom Brodu. Od 250 novih kuća legalizacije”, kaže Kajtazi.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
17
18
REAGIRANJA
NEZADOVOLJNI KAJTAZIJEM PORUČILI:
Brodski Romi će na
prosvjed u Zagreb
“Nije istina da smo tražili od saborskog zastupnika Veljka Kajtazija da budemo njegovi savjetnici
i da nam plati 14 tisuća kuna. To
je obična kleveta i zbog toga ćemo
ga tužiti”, revoltiran Kajtazijevom
izjavom objavljenom u Glasu Slavonije, kazao je Ibrahim Gušani,
predsjednik županijskpog Vijeća romske nacionalne manjine u
svoje i u ime drugoprozvanog Roberta Radića, predsjednika Vijeća
romske manjine na razini grada.
Iako su na samom početku sastanka sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem napustili gradsku
vijećnicu, Gušani i Radić demantiraju i izjave, kako kažu “običnih
Roma”, Đorđa Mitrovića i Nenada
Nikolića, o tome kako su njihove
kuće među onih 16, od ukupno
250, legalizirane.
- Ja i ne živim u romskom naselju,
a Radićeva kuća također nije legalizirana - kaže Gušani, posebno
revoltiran time što je Kajtazi doveo na sastanak Mitrovića i Niko-
lića koji nisu legitimni predstavnici Roma u Slavonskom Brodu, te
konkretnim razlogom Kajtazijeva
dolaska.
- Došao je predstaviti svoj romski rječnik, a ne kako bi rješavao
niz stvarnih problema koji muče
brodsko romsko naselje - od legalizacije, problema vode, struje,
nezaposlenosti i ostalih socijalnih
problema. Pokušali smo bezbroj
puta doći do njega, ali nas nije htio
primiti. Došao je zbog dnevnice zaključuje Gušani.
Zbog svih ovih nesuglasica sa saborskim zastupnikom najavljuje
mirni prosvjed brodskih Roma
pred zgradom Vlade početkom
prosinca.M.Radošević.
Autor: M. Radošević
Izvor: Glas Slavonije
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
REAGIRANJA
Obavijest o registriranoj
nacionalnoj kordinaciji Roma
Poštovani,
obaviještavamo Vas kako se romska
nacionalna manjina u RH, konačno
uspjela registrirati odnosno upisati
se u registar ministarstva Uprave
kao Koordinacija vijeća u RH.
Iz tih razloga želimo suradnju u
prvom redu s državnim i svim
nadležnim institucijama u RH, po
uvid za rad Roma od svih državnih Ureda i ministarstva, regionalnih i jedinica lokalne samouprave.
Također molimo da nikakve samozvane romske institucije koje
djeluju samo kao udruga ne financirate jer nisu mjerodavni kao
Nacionalna koordinacija Vijeća
nacionalnu manjinu u RH jer ste
do sada surađivali samo s našim
saborskim zastupnikom te donosili odluke i mišljenja preko njega,
koji je samo zakonodavna, a ne i
izvršna vlast.
Unaprijed vam se zahvaljujemo uz
dužno poštovanje, u prilogu vam
dostavljamo rješenje o upisu u re-
pitanju romske nacionalne manjine, mišljenja, odluke, financiranja, projekti, povjerenstvo za
Rome pri uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
EU fondacije, Soroš fondacije i
financiranja - Budimpešta, Decada Roma, Nacionalni program za
Rome, Strateški Plan 2020.
Molimo da da u svezi svih gore
navedenih stavki da se bez informiranja nas i bez naših mišljenja
kao legitimno izabranog tijela za
romsku manjinu u RH ne donesu nikakve odluke i financiranja
dok mi ne damo naše anamneze
i mišljenja, te Vas molimo da nas
od danas pa nadalje date detaljni
romske nacionalne manjine u RH,
te molimo da ta sredstva koja se
traže preko Vaših institucija da ne
završe u raznoraznim udrugama,
već da ih usmjerite na našu koordinaciju koja je legitimno tijelo za
romsku manjinu u RH te je možemo je nazvati i pravovaljano da je
koordinacija Institucija za Rome u
RH koja će pratiti i provesti pravi
rad za boljitak romske nacionalne
manjine i šire zajednice u RH.
Molimo da se zauzmete za poštivanje zakonske regulative i pravovaljanost naše koordinacije koja
je legetimno izabrano tijelo te se
nadamo vašoj iskrenoj suradnji
za sva pitanja vezana uz romsku
gistar Nacionalne koordinacije Vijeća romske nacionalne manjine u
Republici Hrvatskoj.
S štovanjem,
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Ibrahim Gušani
Predsjednik NKVRNM-RH
Na znanje:
Uredu predsjednika Republike Hrvatske
Delegaciji EU komisiji u RH
Soroš Budapest
EU fondovima
Vijeću Europe
Eurospkoj Uniji
ERTF-a
IRU
ERU
Konzulatima i ambasadama u RH
19
20
REAGIRANJA
OTVORENO PISMO
Magazin Romano Čaćipe u ci
Vam prenosi dopis g. Ibrahim
predsjednika ŽVRNM-BPŽ po
saborskom zastupniku Veljku
Poštovani g. Veljko Kajtazi
saborski zastupniće,
zaprimio sam vaše pismo koje ste
pisali udruzi Roma za Boljitak i
protiv siromaštva predsjedniku g.
Đorđetu Mitroviću, a pismo ste
uputili i nama na ŽVRNM-BPŽ.
Nema nikakve veze naše ŽVRNMBPŽ sa slučajem iz pisma, a ne
slažemo se s time što uskraćujete
nekome prava na istomišljenje, i
tražite da vas netko tko nije zadovoljan pohvali. Vi mislite da radite
dobro za Rome, a ne vidite kako se
Romima ne poboljšava ništa osim
da vi uporno radite na romskome
jeziku i neko vaše izdavaštvo te ne
vidimo da tu ima nekog pomaka
za kompletnu zajednicu Roma.
Iz tih razloga iz ovoga vašega pisma
vidim da vrijeđate g.Mitrovića i
čitavu zajednicu da nazivate osobe
kaubojima, a koji su legitimno izabrani na izborima za nacionalne
manjine za predstavnike romske
zajednice. Vi ne želite suradnju s
njima pa takvim putem i razjedinjavate romsku zajednicu te navodite da ste obilazili sva ministarstva i sve županije i gradove što i
nije potrebno jer ste vi u Saboru
RH izabrani da predlažete amandmane izmjenu zakona te preko
legitimnih predstavnika da tražite ono što treba. Vi ste zakono-
vama i vašim radom. Vaše drsko
ponašanje i vrijeđanje dovelo Vas
je do raspada s romskom zajednicom. U komunikaciji vrijeđate
i predstavnike, a tako i Rome da
nisu glasali za Vas, a pred ne- romima i državnim službenicima
ste med i mlijeko i da je sve u najboljem redu, a kad njih nema vi
vičete galamite i pokazujete diktatorski izraz na licu, želite svima
biti šef i da komandujete, a zaboravljate da mi nismo u vojsci već
Po županijama i gradovima od smo slobodni građani RH koji žive
romskih udruga tražili ste potpo- u demokraciji i slobodnoj državi.
ru i podršku za onu novoosnova- Smatram da svatko ima pravo na
nu udrugu Romsko nacionalno svoje mišljenje i iznošenje svoje
vijeće gdje ste vi predsjednik mi istine, a ne da se potajno radi u
vas molimo ovim putem da nas postizanju vaših osobnih ciljeva, a
sve zajedno predstavljate realno ne ciljeva zajednice.
i korektno jednako s ostalim manjinama koje predstavljate jer ste Puno Vas pozdravljam i nadam
zato birani i plaćeni od države RH. se kako će ovo pismo utjecati na
Vas kako biste se osvjestili i počeU svom pismu vrijeđate nepisme- li surađivati s romskim izabranim
nost Roma i g. Đorđeta Mitrovića predstavnicima, a ne nekakvim
ali ovo na žalost pokazuje kako svojim timovima kako ih vi naziVi pismeni proslijeđujete pismo vate jer vi nemate političku stranŽVRNM-BPŽ u koju svrhu ne ku niti su vaši suradnici zaduženi
znamo , jer mi o tome ne možemo ili ovlašteni od strane Sabora RH,
raspravljati, a niti donijeti neke Vlade RH, Ministarstva i ostalih
odluke zato što je g.Mitrović rekao državnih Ureda da rješavaju vaše
istinu zašto se ispisuje.
probleme.
davna, a ne izvršna vlast. Ujedno
niste trgovački putnik, a niti menađer da putujete po županijama i
gradovima jer za to nema potrebe
kada su tu osobe koje su legetimni
predstavnici Roma ispred svojih
Županija i Gradova i dovoljno
je da vas oni upute na probleme.
Međutim Vi ne želite suradnju s
njima jer su vam nepodobni i ne
možete njimna manipulirati kako
bi postigli vlastite ciljeve.
Žao mi je što je to tako. Vi hvalite
samog sebe da ste puno učinili za
sve Rome dok je na terenu druga priča. Nezadovoljstvo Roma s
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Ponovno naglašavam kako mi
predstavnici županijskih, gradskih, općinskih vijeća i predstavnika poznajemo najbolje problem
REAGIRANJA
jelosti
ma Gušanija
oslan
Kajtaziju
cionalnih manjina za novi saziv
prijedlog kandidata i da će komisija pošteno odraditi i izabrati osobe po prioritetu da ŽVRNM moraju biti ukljućeni u Povjerenstvo
za Rome, a ne koje kakve miljenike iz romskih udruga te da nećete
utjecati na demokraciju i komisiju
koja će odratiti korektno za biraOd samoga početka jednostavno nje kandidata u povjerenstvo za
manipulirate svima. Sve što vam Rome.
ne ide na ruku vama je nepodobnost. Znate i sami da prioritetom Član ste Savjeta za nacionalne mai kriterijima minimalno po obra- njine, zamjenik predsjednika pozovanju SSS i javnom natječaju vjerenstva za Rome, predsjednik
16.03.2012.g. ureda ljudska prava za upravni odbor s predsjedavai prava nacionalnih manjina, gdje njem Decade i još puno funkcija u
je odbijen prijedlog ureda te su po odboru Sabora , a tako i u udruzi
vašem spisku imenovani ljudi bez Kali Sara počasni član, predsjednatječaja i sa 7 razreda osnovne nik RNV..... Ne vidimo razlog što
škole, a osim toga iz Slavonskog će to vama toliko funkcija jer ste
Broda niste niti jednu osobu ime- i ionako Saborski zastupnik, ali
novali jer su vam nepodobni pa opet možda griješim sve u svoje
me čudi kako ćete vi u povjeren- vrijeme.
stvu gdje ste imenovani za zamjenika predsjednika povjerenstva Nadamo se da će Božić i Nova
saznati o problemima u BPŽ kada 2013. godina, utjecati na vas i sunema čovjeka koji je nadležan za radnju na koju se oglušujete. Traromsku manjinu BPŽ, a tako ste žimo već dugo vremena od Vas te
učinili i za Decadu Roma i akcijski se nadamo da se nećete ponašati
plan desetljeća mimo javnog pozi- kao do sada od 2011 i 2012.g. te
va sami pravite popis i dajete Vla- da će te u periodu Blagdana razmišljati gdje griješite i zašto vrijedi RH za imenovanje tih osoba.
đate i uskraćujete prava legitimnih
Nadamo se da pošto se raspalo po- predstavnika, a tako i onih osoba
vjerenstvo za Rome da će se ubrzo koji su vam nepodobne i smetaobjaviti javni natječaj od strane ju vam da budu uključeni negdje
ureda za ljudska prava i prava na- te ignorirate njih, a sve ove duge
u svojoj zajednici, a preko nas bi
se trebalo i raditi, a ne preko vaših
samovoljnih imenovanja osoba s
ulice s kojima surađujete, a nama
uskraćujete pravo na legitimnost
i uvaženost romskoga naroda koji
su nama ukazali povjerenje za njihovo predstavljanje .
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
godine su radile za romsku zajednicu. Bili su od koristi i bivšoj Vladi RH , i ministarstvima i ostalim
uredima od kada ste vi došli, sve
ste to vi promijenili bacate trud
nećiji u vodu i brisanost ovoga što
su oni napravili zajedno s nama
, jer niste vi došli u Sabor RH da
oni nisu to omogućili i radili tim
tragovima da i Rom zastupa u
Sabor RH , Decada je i prije bila
, Nacionalni program za Rome je
bio i prije što znaći da vi niste ništa novo napravili osim da ste onaj
svoj cilj doveli da se u Saboru proglasi Svjestki dan Romskog jezika
gdje samo Hrvatska proglašuje
u ime Svijeta to vam je bila želja
iako to nam nije od značaja jer
jezik nije standardniziran i prioritet Romima jer mi imamo goručih
problema od jezika i vaših nekih
rječnika i izdavaštva.
S poštovanjem
Ibrahim Gušani
Na znanje:
Fotokopija vašega pisma i ovoga
dopisa
Predsjedniku Sabora RH –g.Josip
Leko
Odboru za prestavke i pritužbe
Sabora RH
Potpredsjedniku Vlade RH
g.Nevenu Mimici
Premijeru Vlade RH, g.Zoran
Milanović
Klubu zastupnika nac.manjina
predsjedniku g.Furio Radin
21
22
REAGIRANJA
Nacionalna Koordinacija Vijeća
Romske Nacionalne
Manjine u Republici Hrvatskoj
pozivnica
Cijenjena Vaša ekselencijo i poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske, Predsjedniče Vlade RH, Potpredsjednici Vlade RH, Predsjedniče Sabora RH, Predstojnicima i ravnateljima Ureda Vlade RH, Ministrima iz svih Ministarstva RH, Županima, Gradonačelnicima i Načelnicima općina, Uredu za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina, Savjetu za nacionalne manjine, Predsjednicima Županijskih i Gradskih Vijeća romske nacionalne manjine, Predsjednicima romskih Udruga u RH, Delegaciji Europske
Komisije u RH.
Velika nam je čast pozva Vas u Ponedeljak 21.01.2013.g. s početkom u 12:00 sa svečanom trenutku
i službenom otvorenju registrirane koordinacije u RH, u staroj Gradskoj Vijećnici Grada Zagreba, na
adresi: Zagreb, Sve h Ćirila i Metoda 5.
Očekujemo vaš dolazak i svojom nazočnošću da nam uveličate ovaj očekivani trenutak rados koji
želimo podijeli s vama.
Molimo da potvrdite svoj dolazak na email: [email protected] ili telefon: 092 284 73 53
Predsjednik NKVRNMRH
Ibrahim Gušani
Pozdravljamo ovu vrijednu inicijativu te se nadamo kako će ista
znati vrednovati ne samo ideje i
nove projekte već i Udruge koje
već godinama djeluju na papiru
kroz aktivne i dokazane progame,
a često ih se namjerno pokušava
diskvalificirati.
Romima je nužno prestati diskvalificirati sami sebe, već je potrebno na postojećim primjerima
izgraditi nove projekte i programe kako bi se pomoglo romskoj
zajednici.
Jedan od najvećih problema za
Rome jest činjenica da se sredstva
namjenjena Romima troše negdje
drugdje, ali na žalost uporno se
ukazuje na Rome kao glavne krivce. Međutim, činjenica je kako se
abnormalan dio sredstava troši
na državnu administraciju. Treba
uvesti kontrolu i pregledati na što
i gdje se troše sredstva namjenjena Romima. Dakle kontrolirati
koliko se troši na nivou županije,
koliko na nivo udržavnih tijela
poput Savjeta za nacionalne manjine, te koliko se troži na same
romske Udruge. Činjenica je kako
se za to zalažemo i kako smo o
tome pisali u posljednja dva broja
časopisa.
Jedan od ključnih problema, posebice u slučaju fondova Europske
unije, da je nužna suradnja između udruga i lokalne vlasti. Postoje izuzeci, ali u većini slučajeva
lokalna vlast izbjegava suradnju
s romskim udrugama te se time
automatski poništava mogućnost
povlačenja sredstava iz Fondova
Europske unije koji su namjenjeni
Romima.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Zakon jasno definira kako se
provodi kontrola nad nepravilnostima financijskog djelovanaja
udruga. Samim tim nije prihvatljivo da saborski zastupnik odlučuje o tome tko jest, a tko nije podoban Rom, te koja udruga treba
ili ne treba sredstva za rad.
Kako u posljednjih godinu dana
vidimo razvoj događaja, uporno
nam se nameće samovolja saborskog zastupnika koji romsko pitanje vidi kao predmet stvaranja
vlastite karijere i nagrađivanja podobnih, a ne poznaje niti povijest
niti stvarnu problematiku Roma u
Republici Hrvatskoj.
Zahvaljujem na pažnji!!
Fenad Herić
predsjednik Kluba mladeži
Roma Hrvatske
REAGIRANJA
Hoću,
mogu,
mijenjam
k
oalicija za pravično obrazovanje u suradnji s nizom
drugih NGO organizacija pokrenula je kampanju “Hoću,
mogu, mijenjam!”. Kampanja se
odvijala od 17. do 24.11.2012.
Centralna manifestacija održana
je 09.12.2012. u Domu mladih u
Sarajevu.
Ova manifestacija ima za cilj okupiti zainteresirane organizacije
i da zajednički pripremimo niz
aktivnosti za djecu, od predškolskog uzrasta do srednje škole, i to
aktivnosti koje promoviraju sve
vrijednosti za koje se zalažemo u
Kampanji.
Prostor Doma mladih bio je podijeljen u centre s aktivnostima za
djecu, posvećene: brizi o životinjama, reciklaži, interkulturalnosti,
nenasilnoj komunikaciji, empatiji, dobrim knjigama i pričama,
zdravlju...
Tijekom manifestacije, djeci i obiteljima podijeljeni su različiti materijali – bookmark s informacijama
o kampanji kao i prazan list za njihove ideje i akcije, čijom predajom
su dobivali privjesak sa znakom
kampanje ili magnet za frižider.
U okviru kampanje i aktivnosti
posvećene interkulturalnosti svoje mjesto našli su i Romi i djeca
Roma sa sadržajima koje je osmislila Hedina Tahirović Sijerčić,
književnica i autorica preko 15
autorskih publikacija gdje značajno mjesto svakako zauzimaju
dva rječnika Bosnako-romskog i
romskog-bosanskog i Engleskogurbetskog i gurbetsko-engleskog
kao i njezin recenzentski rad i referenca na Pravopisu romskog jezika autora dr. Rajka Đurića.
Azil - najveći problem Roma u Europi
AUTOR:
FADIL HRUSTIĆ
PREDSTAVNIK ZA ROMSKU DIJASPORU
n
a sastanku Svjetske organizacije Roma održanoj u
Brissellu kojim je predsedao predsjednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović,
ukratko govorio o problemima s
kojima se Romi danas suočavaju.
Tom prilikom Jovan Damjanović
je između ostalog istaknuo kako
je najveći problem današnjice s
kojim se Romi suočavaju problem
azila i readmisije. Potom se za riječ
javio predstavnik za romsku dijasporu Svjetske organizacije Roma
Fadil Hrustić, i rekao: „Dame i
gospodo, uvaženi predstavnici Eu-
ropske Unije, obzirom da je readmisija jedno od najbolnijih pitanja
s kojima se danas suočava romska
zajednica, obraćam Vam se s molbom da se pitanje readmisije odloži, jer iz zemalja u koje su Romi
emigrirali oni se ne mogu vratiti
pošto su njihove kuće uzurpirane
ili porušene, a cijelokupna njihova imovina zapaljena i uništena.
Kao predstavnik romske dijaspore ispred Svjetske organizacije
Roma ističem kako je jedno od
najvažnijih pitanja danas pitanje
integracije u zemljama u kojima
su Romi tražili utočište; da im se
trebaju pružiti prava zajamčena
konvencijom o radu, i da kao svi
građani Europe mogu uživati blagodati europske zajednice.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Obzirom kako je institucijom
azila pod okriljem Konvencije
o azilu Ujedinjenih Naroda iz
1948. godine zajamčena zaštita
na pravo utočišta svih građana,
bez obzira na rasnu, vjersku i
nacionalnu pripadnost, ukoliko
se Romi vrate mimo svoje volje
iz država u kojima su tražili utočište, osobno ću smatrati kako je
došlo do kršenja prava na azil.“
– zaključio je Hrustić
Na kraju je predsednik Svjetske
organizacije Roma Jovan Damjanović zaključio sastanak s predlogom da se u Europskom Ekonomskom i Socijalnom Savjetu
održi sjednica na temu: „Dijaspora, azil i integracija Roma danas u Europi.“
23
DOG
D
O G A ĐA JJII
24
u
Božićni i novog
obradovali bro
druga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke
školskog gradiva te se druže u sigurnom i urednom
županije niti ove, gospodarski vrlo teške
okruženju.
2012. godine nije iznevjerila djecu. Kao i Djeca polaznici našeg programa u 2012. godine koji
svake godine do sada, 19 godina za redom, Udruga
su dobili poklon pakete: Amela Mešić, Lorena Herić,
u suradnji sa donatorima podjelila je djeci poklon
Denis Muratović, Laura Muratović Kevin Muratović,
pakete za Božić i Novu Godinu koji su osim obve- Kristijan Muratović, Valentino Muratović, Morena
zatnih slatkiša i grickalica sadržavali likovne mape,
Bajrić, Sandro Bajrić, Klaudio Bajrić, Mauricio King,
bojice, olovke i druge detalje koja djecu čine rado-
Alen Alikić, Patrik Tkalec, Roberto Baković, Anto-
snima.
nio Muharemi, Valentino Muharemi, Arijana Muha-
Svake godine dijele se poklon paketi svoj djeci koja remi, Valero Muharemi, Arijana Muharemi, Valero
koriste besplatne sadržaje u organizaciji Udruga kroz
Muharemi, Manuel Bajrić, Mauro Bajrić, Leonida
program PC Mala škola informatike. Ove godine smo
Marjanović, Melanija Mešić, Mario Sarec, Sara Bo-
imali 76-ero djece korisnika naših besplatnih usluga
barić, Masimo Bajrić, Mauro Bajrić, Vanesa Mešić,
koje se između ostaloga sastoje od besplatnog kori-
Valerio Omerović, Valentino Musić – Alikić, Nina
štenja računalne mreže od 15 računala opremljenih
Musić, Lucijan Musić, Lana Muratović, Dorijan Ali-
aktualnim alatima, uključivo i posebnim alatom za
kić, Fadila Hrustić, Mehmed Hrustić, Fahra Hrustić,
učenje, Učilica 1 do 8 koji prate program osnovnoš-
Rafaele Hrustić, Laura Osmanović, Armanda Osma-
kolskog obrazovanja.
nović, Jasmin Osmanović, Amel Mešić, Almir Mešić,
Djeca osim računalnih igrica koje su toliko popular-
Moreno Šarić, Rosana Šarić, Larisa Alikić, Klaudio
ne, kod nas rade domaće zadatke, koriste računala
Ibrišević, Valeria Šuša, Jenifer Šuša, Nika Bojić, Fa-
i opremu na način koji im pomaže u savladavanju brizzio Haliliović, Rabia Muratović, Ana Muratović,
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
D OG
OGA
AĐA
ĐA J I
godišnji paketi
ojne mališane
Sandro Muratović, Elizabeta Muratović, Kristijan Omerović, Adelisa Hrustić, Antonia Hrustić, Denis
Osmanović, Ferida Bobarić, Igor Petrović – Talić,
Hrustić, Bezada Hrustić, Leonardo Dedić, Santino
Maria Tena Petrović – Talić, Valentina Šeferović,
Dedić, Muhamed Dedić, Šečić Kemo, Hrustić Medo,
Din Seferović, Sandro Herić, Sandra Omerović, Dino Bajramović Daki.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
25
RO
OM
M I U RE
R E G I JI
26
Više od 150 obitelji ostalo je bez
krova nad glavom tijekom velikog
požara u srpnju prošle godine
Stanovnici Kampa na Koniku
cvokoću i maštaju o peći i struji
janja, dok institucije još ne znaju
tko je nadležan da njihove nove
domove priključi na mrežu. Cigani tvrdi da je veoma hladno i da
ne znaju kako će izdržati. «Prije tri
dana rodila sam šesto dijete i došla
iz porodilišta u kontejner u kojem
nema grijanja i struje. Nemamo
peći na drva, a oni koji imaju nemaju drva. Rijetki sretnici imaju
oboje. Traže od nas da plaćamo
struju, a mi nemamo ni za hranu”,
kazala je Cigani.
Direktor Zavoda za zbrinjavanje
tanovnici izbjegličkog rom- izbjeglica i šef Opertivnog tima
skog Kampa na na podgo- Željko Šofranac istakao je da priričkom Koniku, među koji- ključenje struje nije posao Crvema je i tek rođena kćerka Škeljcej nog križa, ali da pokušavaju riCigani, cvokoću od zime u lime- ješiti problem. On je rekao kako
nim kontejnerima bez struje i gri- Elektroprivreda ne želi priključiti
Više od 150 obitelji,
ukupno oko 800
ljudi, ostalo je bez
krova nad glavom
u velikom požaru
koji je izbio krajem
srpnja
s
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
struju dok se stanovnici, ili neko
drugi, ugovorom ne obaveže kako
će redovito plaćati račune. «Vrši
se prepiska s Elektroprivredom, a
poslali smo dopise na više adresa
povodom ovog problema. Svjestan
sam da ti ljudi nemaju novca plaćati struju, ali ni EPCG ne želi da
je priključi ako se ljudi, ili neka
druga strana, ne obavežu da će
platititi utrošeno. U situaciji kada
ni država nema novca veoma je
teško pronaći način da se ljudima
omogući struja», kazao je Šofranac.
Stanovnici «limenih kutija» bez
struje snalaze se kako znaju i umiju. Pojedine obitelji su nabavile
peći i dimnjak provukle kroz prozore. Neki su skinuli prozore, a
R OM
OMII U R
REG
EGIIJJ I
rupu zakrpili kartonom, daskom i
limom...
Veliki problem predstavlja i to
što stanovnici nemaju drva, pa
lože šta stignu, čak i stare džempere, kako bi se bar malo zgrijali. «Skrpili smo nekakav šporet
na drva, ali nemamo drva, pa u
njemu ložimo džempere, raznu
plastiku, sve što može goriti, kako
bi se makar malo ugrijali. Sinoć
nam je bilo jako hladno, djeca su
se smrzavala, a nemamo čime ni
da ih pokrijemo jer nam je sve izgorjelo ljetos u požaru», kazala je
Violca Rama.
Više od 150 obitelji, ukupno oko
800 ljudi, ostalo je bez krova nad
glavom u velikom požaru koji je
izbio krajem srpnja prošle godine.
Oni su ljeto proveli u šatorima, a
nedavno su uselili u kontejnere.
Tvrde da većina njihove djece mašta o peći, ili bar grijalici.
Begović nemoćan
Iako premješteni u kontejnere mnoge
obitelji nemaju struju
U Sektoru za vanredne situacije i
UNHCR-u tvrde da su nemoćni
u rjiešavanju problema stanovnika. Šef ureda UNHCR-a Dejan
Obradović istaknuo je kako nisu
nadležni za priključenje struje. «I
nama svi kažu da nisu nadležni i
da oni sve rade kako bi se postojeći problem riješio. Zahtjev EPCG
je da se s korisnicima kontejnera
potpišu ugovori te da oni koji žele
struju prihvate i da je plaćaju, a
velika većina tih ljudi nema novca.
Imamo informaciju da je do sada
te ugovore potpisalo svega 12 obitelji, od ukupno 157», obrazložio
je Obradović. Šef sektora za vanredne situacije MUP-a Zoran Begović rekao je kako su pripremili
ugovore o korišćenju kontejnera
i da je priključenje u nadležnosti
EPCG-a.
Ukupno 800 Roma nakon velikog požara
bilo je smješteno u šatorima
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
27
GO
G
OVO
OREĆ
R E Ć I OT V O
OR
REN
NO
O
28
p
redsednik Svetske organizacije Roma Jovan Damjanović:
“Poštovane dame i gospodo, želim
pozdraviti sve prisutne i zahvalim
gospodinu Ivanovu – izvršnom direktoru ERIO-a kao i ostalim suorganizatorima na pozivu za učešće
na ovoj značajnoj konferenciji”.
Zakonom o zaštiti nemačke krvi
masovno je sprovođen genocid nad
Romima. Najpruje u Njemačkoj, pa
zatim u svim zemljama Europe pod
okupacijom Nemačkog Rajha. Plin-
Učenje iz prošlosti;
Romski Holokaust
ske komore, progoni, egzekucije bez
dokaza, zatvori, geta, zabranjene zone
i eksperimentalni skalpeli doktora iz
Aušvica, Dahaua i Buhenvalda i druga
mučilišta odnjela su živote 3.500.000
Roma. Romi su jednom riječju prolazili kroz Danteov pakao od Vitosa
preko Jašija do Aušvica i Jasenovca.
činjenica - u većini dijela koja obrađuju sijvet koncentraciskih logora:
ni retka, čak ni fraza o Romima.
Romske žrtve genocida nisu obeštećene. Čitav svijet zna za ubistvo
šest i po miliona Židova; čitav svijet
govori o tragediji židovskog naroda.
Međutim, malo tko govori o tra-
Na konferenciji “Učenje iz prošlosti:
romski Holokaust” koja je organizirana
26. listopada 2012. u Europskom
Ekonomskom i Socijalnom Komitetu
u Brissellu, u organizaciji ERIO-a,
“Europe za građane”, Europske Komisije
i Europskog Ekonomskog i Socijalnog
Komiteta, učestvovali su između ostalih
predsednik Svjetske organizacije Roma
Jovan Damjanović i generalni sekretar
Svetske organizacije Roma Bajram Haliti.
Povjesničari zaboravljaju tih tri i po
miliona Roma koji su nestali u dimu
krematoria ili lomača podignutih
od strane nacista. Međutim, to je
gediji Roma; malo tko zna da je u
logorima Trećeg Rajha stradalo i tri
i po miliona Roma. Naših tri i pol
miliona Roma u Drugom svjetskom
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ratu nisu još zvanično priznati od
strane njemačke vlade. Nema nijedne službene knjige u kojoj se govori
o romskom Holokaustu. Recimo da
je tri i po miliona mrtvih najbliže
istini - tri i po miliona za jedan zaboravljeni Holokaust. Polazeći od Uništenja u Drugom
svijetskom ratu treba da se pokrenu pitanja humanosti, demokracije
i jednake vrijednosti svih ljudi. Za
sad se ovim pitanjem jedino bavila
švedska vlada koja je u srpnju 1997.
godine na čelu sa predsednikom
vlade Geranom Perssonom pokrenula inicijativu za širok informativni poduhvat o Uništenju pod naslovom “Živa povijest”.
Romi su narod prema kome povijest
nije bila nježna, prema kome je čak
bila izuzetno surova. Bez obzira što
su doživjeli i proživjeli mnoga izuzetno teška stanja, mnoga kontinuirana obespravljivanja, mnoga ponižavanja, progone i pogrome, ipak su
ostali izrazito ponosan narod.
Ono što je danas neophodno uraditi
je:
Da se na jedno mesto sakupi
sva raspoloživa dokumentacija o stradanjima Roma u Drugom
GO
G
OVO
OR
R EEĆI
Ć I OT V O
OR
R EENO
NO
svetskom ratu, a posebno žrtava genocida;
Da se zatraži od Evropskog Saveta u Strazburu da omogući
sakupljanje sve građe o genocidu u
jednom centru;
Da se osnuje centar za genocid,
čime bi se dobilo mesto iz koga
će kasnije izrasti muzej sa personalom koga će materijalno i informacijama pomagati svi zainteresovani;
Potrebno je napraviti “bazu podataka” o žrtvama genocida sa
imenom i prezimenom žrtava koristeći savremenu kompjutersku tehnologiju.
Utvrđivanje broja žrtava genocida
u Drugom svetskom ratu treba da
bude osnov za postavljanje zahteva
za punu odštetu romskih žrtava genocida. – zaključio je Damjanović,
i upoznao organizatore sa stavom
Svjetske organizacije Roma da se
uskoro treba održati posebna konferencija u Savjetu Europe s jednom
točkom - “Teritorijalnost Roma”,
odnosno ideja okupljanja Roma u
svoju vlastitu državu izvan država
u kojima danas obitavaju. Prijedlog
osnivanja vlastite države predsjednik Damjanović je argumentirao
sledećim stavovima:
U pojedinim zemljama Europe
se i dalje drastično krše ljudska prava Roma, i dalje je prisutna
segregacija u obrazovanju, i dalje su
prisutni rasističi napadi na našu nacionalnu manjinu, i dalje ne postoji
razumjevanje za integraciju naše nacionalne zajednice u pojedinim državama u kojima Romi egzistiraju, i
dalje ne postoji razumjevanje za afir-
maciju kulturne vrijednosti i dobijanja institucija za razvoj nacionalnog
identiteta romske nacionalne zajednice, i dalje Romi žive na krajnjim
marginama siromaštva, i dalje se
uskraćuje korišćenje romskog jezika
u obrazovnim institucijama i medijima... To su ukratko najvažniji razlozi
o pokretanju inicijative za osnivanje
romske države.“
Generalni sekretar Svetske organizacije Roma Bajram Haliti:
Drugi svjetski rat Romima je donio
najveće nevolje koje bilježi povijest
o ovom narodu. U funkciji rasističko-fašističke teorije “čiste rase’’
Romi se proganjaju gore nego zvjeri. Odvode ih u koncentraciske logore, ubijaju-streljaju ili uništavaju
u plinskim komorama.
Fašizam i nacizam su nanijeli isuviše zla čovječanstvu da bi lako i
brzo mogli biti zaboravljeni. Ta zla
i ne smiju biti zaboravljena! Podsjećanje na njih, kao najmračniji
dio nove ljudske istorije, u interesu
je svih naroda i društava sveta. To
je u interesu naroda i onih zemalja
na čijem je tlu fašizam ponikao kao
ideologija i kao oblik vladavine. Ne
zbog toga da bi bezgranično nosili
hipoteku i kompleks krivice, koja
se, uostalom, ne može pripisivati ni
delu savremenika fašizma a kamoli budućim generacijama, već zbog
toga da bi se sa ostalim narodima
solidarno borili za potpuno iskorenjivanje starog i svakog novog fašizma i neonacizma kao zajedničkog
neprijatelja. Ovo utoliko pre i više
što ideologija fašizma i nacizma ne
samo da ni izdaleka nije potisnuta
iz svesti pojedinaca, grupa i čitavih
slojeva, kao njihovo idejno i političko opredeljenje, već što ta ideologija
odavno nalazi svoje oživotvorenje
u organizovanju i aktivnosti svojih
starih i novih pristalica.
Nacisti su prilikom svog paničnog
bega iz Aušvica krajem 1945.god.
spalili ili uništili sav materijal koji
bi mogao pružiti statističke podatROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ke da se utvrdi koliko je zatočenika
stradalo u Ašvicu.
Tako su uništeni svi registri, imenici, kartoteke, knjige o ekonomiji,
kao i svi službeni akti, koji bi nam
ipak mogli pružiti izvesne podatke.
iako su se - prema iskazu svedoka
- vodili netačno, neuredno i nesistematski. Nije stoga moguće da se
odgovori na pitanje, koliko je žrtava
stradalo u Aušvicu i ostalim logorima smrti Trećeg Rajha. Ima vrlo
malo zatočenika koji su bili u logorima neko vreme i koji su pušteni
na slobodu, a nema ih ni stotinu
kojima je uspelo da se u zadnji čas
probiju iz logora.
Na konferenciji je ranije istaknuto da su nacisti upućivali u logore Trećeg Rajha zatočenike na rad;
istaknuto je i to da su tamo stizali
mnogi transporti muškaraca, žena i
dece, koje su nacisti ili uveli u logor,
i tamo ih noću likvidirali, ili ih pobili negde u okolini logora, a da ih
uopšte nisu ni uveli u logor.
Kako je istaknuto, nikada se neće
moći utvrditi tačan broj žrtava, koje
je progutao Aušvic-Birkenau, ali na
osnovu svih ispitivanja, može se zaključiti da cifra od 3.500.000 odgovara stvarnosti o stradanjima Roma
u logorima Treceg Rajha.
Na osnovu utvrđenih činjenica, očevidaca, svedoka, istorijskih i pravnih dokumenata, neosporno je da je
tokom Drugog svetskog rata izvršen
zločin genocida nad Romima.
Svi mi koji želimo da živimo u
društvu koje se odlikuje humanim
vrednostima, demokratijom i ravnopravnošću svih ljudi, moramo da
ustanemo protiv ideologije nasilja i
uspostavimo mostove saradnje i tolerancije. Ne možemo mirno i ćutke
da gledamo kako se ideje neonacizma opet šire i kako se njihovi zločini poriču. Ko zaboravi istoriju, taj
rizikuje da je ponovi. – zaključio je
Haliti.
Sekretarijat Svetske
organizacije Roma
29
OBR
RA
A ZO VA N JE
30
d
ekan Filozofskog fakulteta
u Zagrebu, Damir Boras,
tada je izjavio kako je ovo
povijesni trenutak, jer se po prvi
put na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj proučavaju romski jezik i kultura. Kolegiji Uvod u
književnost i kulturu Roma I i II i
Na predlog Veljka Kajtazija,
zastupnika nacionalnih manjina
u hrvatskom Saboru, od ove
akademske godine na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
formirana su dva nova kolegija:
Uvod u romski jezik I i II i Uvod u
književnost i kulturu Roma I i II. Novi
kolegiji svečano su predstavljeni
5. studenog u okviru obilježavanja
Svjetskog dana romskog jezika.
Uvod u romski jezik I i II izvodit će
se u sklopu Odsjeka za indologiju
Filozofskog fakulteta i namijenjeni
su svim studentima i studenticama
Sveučilišta u Zagrebu. Tom prilikom su predstavljeni i profesori
dvaju novih kolegija: novinarka,
književnica i prevoditeljica iz Sarajeva, Hedina Tahirović-Sijerčić i
profesor Sveučilišta u Skoplju, Ljatif Demiri.
San je ostvaren
Desetak minuta prije nego što su
počela prva predavanja, kratko
smo razgovarali sa Hedinom. “San
je ostvaren… napokon”, kratko je
prokomentirala. Zajedno s kole-
PIŠE:
DALIBOR TANIĆ
Vakere li tu Rromane?
Povijesni trenutak - prvi se put u Hrvatskoj na nekoj od visokoškolskih ustanova počinje izučavati Romski jesik i kultura
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
OB RA
OBR
AZO
ZO VANJ E
gom, Ljatifom Demirijem, Hedina
se pripremala za početak nastave.
Bili su sretni. Pored profesora, tu
je bio i Veljko Kajtazi, zastupnik
nacionalnih manjina u hrvatskom
Saboru.
Učionica je bila prepuna, neki studenti su stajali… “Šukar tumari
rat. Šuže si kaj avilen”, rekao je Kajtazi. Prevedeno sa romskog: “Dobro vam veče. Lijepo je što ste došli.” Kajtazi je govorio još nekoliko
trenutaka, a onda je čas prepustio
Hedini i Ljatifu. Nastava je počela.
Tridesetak studenata i studentica
počelo je slušati predavanje na kojem se govorilo o romskom jeziku,
književnosti i kulturi.
Puno pitanja
Studenti i studentice pomno su
pratili uvodna predavanja. Profesori su se trudili ostaviti dobar
utisak. Naizmjenično su govorili o
jeziku, kulturi i književnosti Roma.
Predavanja su počela povijesnim
podacima o porijeklu Roma i njihovom putovanju kroz povijest sve
do današnjih dana. Profesorica Tahirović-Sijerčić veći dio svojih predavanja posvetila je književnosti,
napravivši podjelu na romsku književnost i književnost o Romima,
dok je profesor Demiri akcenat na
svoje uvodno predavanje stavio na
neke osnovne povijesne činjenice o
porijeklu Roma i njihovom jeziku,
kao i gramatici. Bilo je puno toga
za reći. Romski jezik bez srednjeg
roda, jezik s osam padeža, dijalekti,
zašto nije isto napisati čor (krađa)
i čhor (brada), pjesnikinje, Romi
u literaturi, Romi kroz povijest…
Ubrzo, prvi sat se završio. Na pauzi smo razgovarali sa profesorima,
studentima i studenticama. Htjeli
smo čutu prve utiske. “Šta se ovo
dešava? Pa ovo nismo očekivali…”,
rekla je Hedina. Profesorski tim je
očekivao maksimalno desetak studenata i studentica. “Da ti na prvom satu dođe ovoliko studenata, i
to na novom kolegiju…”, dodao je
profesor Demiri.
Učiti više
o svijetu oko sebe
Dok su studenti i studentice odmarali od prvog predavanja, iskoristili smo priliku da razgovaramo
s njima i saznamo koji su ih motivi doveli na ovaj kolegij. Bilo je
neobično čuti da se neko zanima
za jezik i kulturu najdiskriminisanije nacionalne manjine u Europi. O Romima se govorilo na
akademskom nivou. Ovo je velika
prekretnica za Rome u Hrvatskoj.
Nažalost, sami Romi neće saznati, ili možda ne još uvijek, koliko
je ovo značajno za njih. Budući
akademski građani i građanke će
svoja znanja o Romima stjecati ne
na osnovu predrasuda, već kroz
naučni rad.
Ante, jedan od studenata koji je
bio na predavanjima, je s odsjeka
za lingvistiku. Kaže da bi jako volio naučiti romski jezik, jer će se
možda naći u situaciji da ga upotrijebi. “Ono što me posebno zanima
je poredbena lingvistika, a također
znam da su Romi velika populacija
u Hrvatskoj… Želim naučiti nešto
o njima”, objašnjava Ante. Veliki
broj studenata i studentica s Odseka za indologiju, u sklopu kojeg će
se odvijati novi kolegiji, prisustvovao je predavanju, jer im je novi
kolegij srodan. Antonija je studentica četvrte godine sa Odsjeka za
indologiju. Na novi kolegij je došla
sa željom da poveže romski jezik sa
indijskim. “Sve što znam o Romima
je iz mahale koja je u blizini mjesta
gdje stanujem. No, ako zaista želite
naučiti nešto o nekom narodu, potrebno je da znate njihov jezik i kulROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
turu”, kaže Antonija. Tanja, njezina
kolegica, došla je iz istih razloga, te
dodaje: “Volim učiti o stvarima o
kojima se malo zna.”
Veliki planovi za
budućnost
Promjena unutar akademske zajednice u Hrvatskoj ogleda se i u
činjenici da će se iz ovih predmeta
polagati ispiti. Uskoro će se u biblioteci naći i literatura za spremanje
ovih kolegija. Profesorica Tahirović-Sijerčić i profesor Demiri –
pripadnici romske zajednice – dio
su tima Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. Plan je da se jednog dana
formira i Odsjek za romski jezik i
književnost, no o tome je još rano
govoriti.
Sve je počelo pokazivanjem političke volje i predlogom koji je potekao iz hrvatskog Sabora. Jedino
na ovaj način neke stvari mogu
biti čvrsto utemeljene. Hrvatska je
pokazala da proučavanje romskog
jezika, povijesti, kulture i književnosti, ne zavisi više od ne stručnosti kadra, nezainteresiranosti
studenata ili nekog trećeg razloga.
U pitanju je (ne)postojanje volje i
zainteresiranosti da se ovakve inicijative zaista pokrenu s mrtve tačke. U tom smislu, Hrvatska bi trebala biti primjer zemljama u regiji,
prije svega Bosni i Hercegovini, u
kojoj nema nikakvih mogućnosti
za proučavanje romskog jezika na
akademskom nivou. Romski jezik
je jezik koji odumire, i pored toga
što u Europi živi blizu 15 miliona Roma, ne računajući Tursku u
kojoj živi blizu osam miliona. Po
nekim neslužbenim podacima, u
BiH živi oko 80 ili možda čak i 100
tisuća Roma.
Jezik i kultura ovog naroda moraju
se sačuvati od izumiranja. Odgovornost je na svima nama.
31
INTER VJU
32
MR. HEDINA TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ, PREDAVAČ ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA
z
a razgovor sa Sarajkom
Hedinom Tahirović - Sijerčić,
publicistkinjom,
novinarkom, prevoditeljicom, velikim borcem za prava Roma, nije
ni potreban neposredan povod, ali
ovoga puta ih postoje najmanje tri
razloga. Prvi je to da je Tahirović
- Sijerčić, postala, magistrica nakon što je, uspješno obranila svoj
rad u Centru za interdisciplinarne
studije Sarajevskog univerziteta,
na odsjeku rodnih studija.
• Kojoj temi je i zašto naša sagovornica posvetila magisterij?
- Zaista sam sebe, sve ono na čemu
sam angažovana, i što je moja i
osobna i profesionalna preokupacija, pronašla u tim studijama,
a moj odlazak na njih dugujem,
prije svega gospođi Ismi Stanić, iz
sektora za iseljeništvo pri držav-
FOTO: SENAD GUBELIĆ
Romi nisu ničija
ikebana
nom Ministarstvu za ljudska prava
i izbjeglice, koja me je godinama
pozivala na razne kulturne manifestacije koje organizira to mini-
PIŠE:
EDINA KAMENICA
Sada su vrlo male šanse
da se u BiH izučava romski
jezik i biti će tako sve
dok se edukaciji Roma
bude prilazilo kao nekoj
utopiji. Moraju postojati
proračunska sredstva za
to, institucije, politika...
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
starstvo. No, kada sam, zahvaljujući projektu Care International i
sama postala privremeni dio tog
ministarstva kao državna koordinatorica za pitanja Roma, Stanić
mi je rekla da me vidi na tim master-studijama. Poslušala sam je.
Tema mog magistarskog rada je:
“Rodni identiteti u književnosti
romskih autorica na prostorima
bivše Jugoslavije”, a na romskom
jeziku naslov glasi “Bijandeske
identitetura ande literatura savi
romasaren e romane autorke ande
nakhli Jugoslavija”.
Otuđenje
Teza mog rada je to da je drugost
kreirana od tuđeg/drugog/ naroda
podnošljivija od drugosti drugoga
INTER VJU
kreirane u okviru sopstvenog naroda. Drugost drugoga stvara neprimjernog/neprikladnog drugog
čije su posljedice otuđenje, usamljenost, građenje identiteta pojedinca/pojedinke, i smrt/nestanak.
A Romkinje su u višestrukoj i intersekcionalnoj drugosti. U odnosu na mušku romsku književnost i
muške romske autore koji su drugi, Romkinje su drugost drugih i
ne potpuno ista, ali i ne potpuno
druga. Romkinje su drugost koju
mogu nazvati drugost trećih, u
odnosu na manjinske narode koji
su drugi. Romi i Romkinje su drugost drugih, u odnosu na LGBT
populaciju koji su drugi. Oni su
drugost periferije, drugost margine, rasna drugost i pripadaju svijetu drugih, neprimjernih drugih,
neprikladnih drugih.
• Vaša magistarska teza bavi se
istraživanjem rodnih identiteta u
književnosti romskih autorica s
područja bivše Jugoslavije?
- Ono što je jedinstveno u mom
radu je to što se prvi put u povijesti romske književnosti, kao i u
povijesti književnosti bivše Jugoslavije, vrši kvantitativna i kvalitativna analiza književnog stvaralaštva Roma u bivšoj Jugoslaviji u
periodu od početka XX stoljeća
do danas, s ciljem davanja kritičke analize historiografije romske
književnosti i unutar te historiografije prvi put kreiranje tradicije
ženske književnosti. Posebnost
ove teze je i u tome što analizu vrši
i daje osoba koja je i sama autorica
i pripadnica romske nacionalnosti. Iako se smatra da nacionalne i
etnički „zamišljene zajednice” treba da nadilaze rodne, klasne, regionalne i druge razlike, vrlo često
one kreiraju „izmišljene tradicije”
koje postaju označitelji identiteta
drugosti drugih, a koji se konstruira kao ona/onaj koji ima drugačije porijeklo u toj zajednici, ili ko je
drugačiji od šablona koji je zajednica označila.
Gušenje u tradiciji
• Ovdje su u središtu Romkinje?
- U slučaju Romkinja možemo
govoriti o gušenju i stradanju ove
žene u vlastitoj kulturi i tradiciji.
Kontradiktornost i diskurs tradicijskog i kulturnog, na jednoj,
i stvarnog/realnog, na drugoj
strani, pokreću mnoga pitanja,
a među njima i pitanja o rodnim
identitetima u okvirima romskog
književnog izraza, kao i prirode
ženskog pisanja, te pitanja kako
žene uopšte pišu i tko su njihovi
pravi književni pretci. Da li Ginu
Ranjičić, Bronislawu Wajs Papuszu, Ceiju Stojku, Katarinu Tajkon možemo smatrati književnim
precima romske književnosti ili
književnim precima ženske romske književnosti? Arsenijevićeva
konstrukcija poezije razlika potakla me je na ideju o konstruiranju
jedne struje poezije koja se odnosi
na Rome, sa posebnim osvrtom
na poeziju Romkinja na području
bivše Jugoslavije, razmišljajući o
zajednici isključenih, a u okviru te
zajednice isključenih, na „isključene isključenih”. U svom radu, suprotstavljajući se kulturnoj politici
dominantne/ih ideologije/a, Arsenijević poziva u ime svih isključenih i marginalizovanih u Bosni i
Hercegovini na političku kritiku
kulture i u tom njegovom pozivu
osjećam se pozvanom, i u to ime,
prvi put, kreiram analizu ženske
književnosti i ženskog pisma kod
Romkinja u bosanskohercegovačkoj historiografiji, na osnovu
koje ćemo doprinijeti saznanju o
korpusu ženskog pisma u bivšoj
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Jugoslaviji i istaknuti tragove koji
su ostavljeni u kulturnoj povijesti
Roma i romskoj književnoj baštini. Inače, u komisiji za obranu su
bili prof. dr. Jasmina Avdispahić,
prof. dr. Asim Mujkić i moj mentor doc. dr. Damir Arsenijević. Završila sam svojom pjesmom koja
nosi naziv “Strah” i na trenutak su
svi zašutjeli, a onda iskazali svoje
zadovoljstvo. Doista sam bila vrlo
sretna zbog takve reakcije.
• Vi ste od 5. studenog vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu?
- Riječ je o realizaciji ideje Roma
Veljka Kajtazija, koji zastupa nacionalne manjine u Hrvatskom
saboru. Poslije ovog angažmana
niko, pa ni u BiH, ne može reći da
je ovakvo što nemoguće, da nema
kadrova, nema interesa, ili novca...
Važno je, kao i u svemu drugome,
iskazati stvarnu zainteresiranost.
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu otpočela su već dva kursa:
Uvod u romski jezik I i Uvod u
književnost i kulturu Roma I, koji
se održavaju u okviru Odsjeka za
indologiju, i njima mogu prisustvovati svi studenti Sveučilišta.
Prijavljeno ih je, u svaku grupu,
po 28, što je najbolji pokazatelj
zainteresovanosti za problematiku
koju kolega Ljatif Demiri, profesor Sveučilišta u Skoplju, i ja predajemo, a to se dešava prvi put na
nekoj visokoškolskoj ustanovi u
Hrvatskoj.
• Tko su Vaši studenti?
- Među njima su dva doktoranta,
dva magistranta, ostali su, najviše,
s odsjeka indologije i s pedagogije,
ali i s još nekih fakulteta... Svi koji
završe, dobit će određen broj akademskih bodova, koji će im mnogo značiti u njihovim akademskim
sredinama, no, i ne samo za to.
33
34
INTER VJU
Naša je ambicija da ovo bude jezgro za osnivanje posebnog odsjeka
za romološke studije, u koje bismo
uključili i Rome i nerome, za šta
postoji interes, a u tom slučaju bi i oni svi mogli biti predavači. Ne
mogu, a da ne izrazim veliko zadovoljstvo što je cjelokupna zajednica u RH, od Sabora pa nadalje,
prepoznala važnost ove tematike, zahvaljujući čemu će se moći
uspješnije razbijati predrasude
koje većinski narod(i) gaje prema
drugima, ali i one koje manjinski
narodi, pa i romski, ispoljavaju i
prema sebi i prema drugima.
• Da li ima Roma među Vašim
studentima?
- Jedna Romkinja, no, uvjerena
sam, neće ostati na njoj, jednako
kao što sam uvjerena da bi i broj
naših studenata bio veći da nismo zakasnili s procedurom. Ovo
je, opći utisak, veliki događaj za
Rome u Hrvatskoj.
• No, Vaše ime je nedavno spomenuto na jednom skupu kao
primjer nezainteresiranosti BH
vlasti za romska pitanja...
- Ne mogu reći da sam razočarana,
jer, iskreno, i kada je krenuo pro-
jekat Care International, nisam
puno očekivala. Moj rad u Ministarstvu je samo pokazao kako
sam imala ispravan stav. Kada bih
govorila na šta sam sve do sada
tamo nailazila, zaista bi se ovo pretvorilo u nevjerovatnu priču. Imala sam i podršku, prije svega, pomoćnice ministra Salihe Đuderija,
ali je puno više onih koji su čak i
preda mnom pokazivali čuđenje
šta ću ja tamo. Isto su doživjela i
četiri regionalna koordinatora,
mladi obrazovani momci romske
nacionalnosti i ako se ovaj njihov
angažman završi onako kako sve
govori da hoće, bojim se da će oni
biti izgubljeni za romsku populaciju. Pokazalo se ono čega smo se
najviše bojali, da kao Rom nemate
šansu biti ozbiljno shvaćeni i podržani. Projekat traje do ožujka,
a niko u Ministarstvu ne govori o
mojoj stalnoj zaposlenosti, iako su
dva mjesta upražnjena.
Socijalna pomoć
• Stalno ste između dvije vatre?
- Romi s pravom od mene očekuju da nešto pokrenem, da to osjete
u svakodnevnom životu, a oni ne
znaju na kakve poteškoće mi, koROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ordinatori, nailazimo, niti ih to
interesira. Ne znaju da mi o malo
čemu možemo odlučivati, a kada
shvate da ni svoj status ne možemo riješiti, onda tek dižu ruke od
nas.
To je vrlo demotivirajuće, posebno
za ove mlade ljude, ali i za mene.
Evo, održava se sastanak Dekade
Roma u Zagrebu i, za mene, koordinatoricu, nema mjesta u bh.
timu, a s druge strane, Care International za to nije predvidio sredstva. Ja sam se nekako snašla, moj
odlazak je finansirao OSCE, no,
sve je to zaslugom privatnog angažmana....
• Kakve su šanse da se zagrebački
primjer ponovi u BiH?
- Sada, vrlo male, i bit će tako sve
dok se edukaciji Roma bude prilazilo kao nekoj utopiji. Moraju
postojati proračunska sredstva za
to, institucije, politika. Romi nisu
ničija ikebana. Nisam ja problem.
Otići ću u Njemačku, živjeti od socijalne pomoći, ali ću imati priliku
za razna stručna usavršavanja, kao
i do sada.
• Već ste dobili ponudu za doktorski studij?
- Da, prilikom nedavnog boravka u Montrealu, na studiju Univerziteta Conkordia, tamošnja
direktorica je kontaktirala s Univerzitetom u Leuveu, u Belgiji, s
tamošnjom direktoricom doktoranticom. Za sada bih rekla samo
to da se radi o kombinaciji lingvistike, prevodilačkih studija i književnosti. Za mene, vrlo atraktivno i vrlo zahtjevno, upravo ono
što želim. Iza mene niko ne stoji,
samo moj rad, koji, srećom, neki
i ovdje prepoznaju, i to mi vraća
osmijeh, daje nadu da može biti
bolje. Sigurno spadam u one koji
će se boriti za to.
DOGAĐA JI
Izabran novi predsjednik Koalicije
romskih nevladinih organizacija
u
Muzeju romske kulture u Beogradu, 15.
studenog, održana je Izborna Skupština
Koalicije romskih nevladinih organizacija,
udruga i pojedinaca Anglunipe-Napredak.
Na sjednici je usvojen Statut Koalicije. Dosadašnji
predsjednik ove Koalicije g. Dragoljub Acković izabran je za počasnog predsednika, dok je za predsednika Koalicije izabran g. Miroslav Milanović, a
za potredsednike Baja
Saitović
i
Milivoje
Didanović. Na sjednici
je također izabrano i
Predsjedništvo koje ukupno broji 31 člana kao i
jedanaestočlani Izvršni
odbor.
Prema
riječima
Dragoljuba Ackovića zadatak ove Koalicije je rad
na kulturnoj i političkoj
emancipaciji romskog
naroda, a posebno kroz
civilni sector, jer prema
njegovim riječima, ova
Koalicija sada broji oko
50 društava i udruga iz
čitave Srbije.
Dragoljub Acković izabran je za počasnog
predsjednika romskih nevladinih organizacija
Generalni sekretar
Una Beriša
Alosardo prezidiumi romane
organizaciengo anglunipe
m
uzei romana kulturako ajno Beogradi,
15. decembarea, adikardi Alosaribasko
khedipe Koaliciako romane bithagarutne
organizaciengo, amalipengo thaj ulavde dženengo
Anglunipe. Ano bešipe avazimo Statuti Koaliciako. Džiakanutno prezidento akala Koaliciako
Dragoljub Acković alosardo vaš angluno prezidento.
Vaš prezidento Koaliciako alsoardo Miroslav
Milanović, a vaš teloprezidentja Baja Saitović
ROMANO ČAĆIPE
thaj Milivoje Didanović. Ano bešipe alosrdo Prezidiumi savo genela 31 dženo sar ini dešujekh
dženengo Egzekutivno šerutnipe.
Prekal lafja e Dragoljub Ackovićeske buti akala
Koaliciaki sito te kerol ani kulturaki thaj politikaki
emancipacia e romane themeski, a ulavde prekal
civilno sektori. Soske, sar vakargja ov, akaja Koalicia akana genela paše 50 amalipe kotar sa Srbia.
Generalni sekretar
Una Beriša
ROMSKA ISTINA
35
RO
OM
M I U RE
R E G I JI
36
r
omkinje i Egipćanke protestirale su 19.studenog u Podgorici protiv nasilne udaje i prodaje maloljetnih djevojčica u romskim naseljima. Centar za romsku inicijativu (CRI) i RAE (Romi,
Aškali, Egipćani), uz financijsku pomoć američke
ambasade, organizirali su protestnu šetnju Glavnim
gradom Crne Gore.
kove, i da efikasno kažnjavaju one koji ih krše, dok su
od Ministarstva pravosuđa zatražili da im bude saveznik u ovoj borbi. Djevojka, koja se nije željela predstavi, kazala je kako se udala s 15 godina za čovjeka
kojeg nikada u životu nije vidjela. Sada ima dijete, a u
braku su je maltretirali i zlostavljali. Tvrdi da su njeni
roditelji, međutim, uočili grešku i spasili je od muža.
Žene su do Vlade šetale s lancima i katancem
na rukama, a ispred Vlade su, poslije citiranja
zakona o ljudskim i dječijim pravima, zatražile
od Vlade "ključeve slobode".
Pedesetak ljudi ulicama je vikalo: “Stop nasilnim
brakovima”, “Branite nas”, “Hoćemo slobodu”… Protestanti su prošli ispred zgrada Vlade, Skupštine i
Ministarstva pravosuđa.
Žene su do Vlade šetale s lancima i lokotima na rukama, a ispred Vlade su, poslije citiranja zakona o ljudskim i dječijim pravima, zatražile od Vlade “ključeve
slobode“.
Žene su jedna po jedna prepričavale svoje priče, od
kojih su većina udane protiv svoje volje i ne poznajući svog supruga, a kasnije su u braku bivale tučene
i maltretirane. “Prodali su me, kako bi kupili auto.
Više sam krvi tamo pojela, nego kruha!”, samo je
jedna od priča napaćenih žena. Ispred sjedišta Vlade
žene su otključale lance i “oslobodile se okova”, koje
im nameće kultura i tradicija njihovog naroda. Vladi
su poručili da zakonima zabrane prisilne i štetne braROMANO ČAĆIPE
“Ne bih željela da se tako nešto dogodi i mojoj kćerki,
zato sam i ovdje”, kazala je.
Milijan Delija jedan je od desetak muškaraca koji su u
protestu, podržavali svoje sestre. “Protivim se da naše
djevojčice stupaju u prisilne brakove, i ne znam kakvi
su to roditelji koji rade tako nešto. Žao mi je što ovdje
nema više muškaraca”, kazao je Delija. Mnoge mlade
Podgoričanke smijale su se napaćenim ženama, dok su
šetale Hercegovačkom ulicom. Članica CRI Fana Delija kazala je kako protestom žele ukazati na mehanizme koji uništavaju živote mladih Romkinja i Egipćanki. “Naša organizacija obišla je ukupno 17 romskih i
egipćanskih naselja u Crnoj Gori, gdje smo čuli šta su
sve tamošnje djevojke preživjele”, rekla je Delija. Ona
tvrdi da im je trebalo deset godina da ovako nešto organiziraju i da neće stati dok se ne počnu poštovati
prava svih Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori.
ROMSKA ISTINA
R OM
OMII U R
REG
EGIIJJ I
v
eliki broj Roma i Egipćana, zagovaraju formiranje nacionalne
stranke, kroz koju bi artikulirali
interese svoje zajednice. Međutim mnogi
Posebno bih potencirao, da je neophodno
pomenutu koaliciju kadrovski proširiti i
ojačati iu njihovim aktivnostima uključiti sve pojednice pripadnike romske i
osobnom interesu, deklarativno se predstavljajući da rade u interesu romske i
egipćanske zajednice, takvih je primjera
u regiji puno.
Romi i Egipćani žele
pozitivne promjene
Sve je više Roma i Egipćana u Crnoj Gori, koji
žele poboljšati svoj status u društvu. Istovremeno kada ih pitate, da li postoje realne šanse za tako nešto, većina njih će vam vam reći
da su nemoćni a mogućnosti da utječu na vlastitu sudbinu su vrlo male ili gotovo nikakve
od njih na žalost ne znaju da aktualni zakon o izboru zastupnika, nije predvidio
afirmativan pristup rješavanja političke
participacije Roma i Egipćana u crnogorskom parlamentu. Zato je prvi i ključni
korak u integraciji, biti informiran.
Zakon po pitanju postavljenog cenzusa,
stavljaju u istu skupinu Rome i sve druge manjinske zajednice, koje su nekoliko
puta brojnije od romske . Na žalost, mnogi od njih ne znaju da je zakonodavac pozitivnu diskriminaciju predvidio samo za
hrvatsku zajednicu i jedno za njih vrijedi
pravilo da sa 0,35 posto važećih glasova
stječu pravo na jedan zastupnički mandat. Romima na žalost treba duplo više
glasova za jedan zastupnički mandat, potrebno im je 0,70 posto glasova.
Ovo je samo jedan od razloga, da Romi
i Egipćani u Crnoj Gori, moraju hitno
okupiti intelektualnu elitu, koja bi djelovala pod okriljem jedne institucije, bez
obzira kako se ona zvala, nije bitno hoće
li to biti u okviru budućeg nacionalnog
savjeta ili možda neke široke koalicije,
koja bi okupila cjelokupni intelektualni
potencijal njihove zajednice. U Podgorici je ovih dana formirana Koalicija
“Romi i Egipćani zajedno” po meni to je
dobar temelj da se krene u izradi jednog
strateškog dokumenta, koja bi imala za
cilj: identifikaciju krucijalnih problema
romske i egipćanske zajednice i naravno
ponuditi rješenja za spomenute probleme.
AUTOR:
MUHAMED UKOVIĆ
egipćanske zajednice, koji imaju volju i
intelektualni potencijal i koji su spremni
podrediti se kolektivnom interesu romske
i egipćanske zajednice, bez pretenzija na
nekoj podjeli između Roma i Egipćana,
jer bi to dugoročno bilo kobno za obje
zajednice. Neosporno je da svi imamo
zajednički cilj, a to je poboljšanje statusa
Roma i Egipćana, što je jako bitna, početna osnova čitavog procesa. Ako nemamo
jasno definiran cilj, ako ne znamo što zapravo želimo, šanse za uspjeh su male.
Usuđujem se reći da RAE intelektualna
elita polaže ispit zrelost i patriotizma
prema svom narodu. Moramo biti iskreni prema sebi i prema narodu kojem pripadamo, svi mi kao pojednici, koji obavljamo neku funkciju, nismo tu zbog naše
superiornosti ili nekih posebnih profesionalnih kvaliteta. Tu smo isključivo da
bi predstavljali i zastupali interese Roma
i Egipćana. Čini mi se da pojedinci to
olako shvaćaju i zaboravljaju da su predstavnici naroda kojem pripadaju i ono
što je najgore, sav svoj intelekt podređuju
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Nema nas nigdje, u javnoj upravi kao da
ne postojimo. U tijelima državne uprave
rade dva pripadnika romske zajednice, u
tijelima lokalne uprave do danas, nema zaposlenog niti jednog pripadnika romske i
egipćanske zajednice. Mi smo kroz redovne aktivnosti savjeta godinama, pokušavali
pokrenuti aktivnosti po pitanju proporcionalne zastupljenosti Roma i Egipćana u
tijelima lokalne uprave, na žalost bez rezultata. Ponekad stječem dojam, kao da smo
zapali u neku vrstu apatije i inertnosti, kao
da smo se jednostavno predali i prepustili
drugima da govore i odlučuju o nama. To
nije dobro, jer mnogo je Roma i Egipćana
koji u nas gledaju, kao u posljednju nadu.
Moramo svi zajedno biti aktivniji, odlučniji, uporniji, energičniji i aktivizam moramo
promatrati kao moralni imperativ, jer drugog izbora nemamo.
Činjenica je da Crna Gora prolazi kroz
najteža ekonomska iskušenja od stjecanja neovisnosti. Međutim mi smo oduvjek bili i ostali skroman narod, mi ne
tražimo da se svi naši problemi riješe
i eliminiraju tijekom noći. Vrlo dobro
znamo da je to skoro nemoguće u ovakvim okolnostima. Mi isključivo težimo da se trenutni problemi s kojima se
Romi i Egipćani suočavaju, bar djelomično ublažiti. Zaista je neugodno i teško,
kada za svoja ustavom zajamčena prava,
moramo vječno moliti, čak ni onda ne
uspjevamo, uglavnom se sve svodi na
vječita obećanja.
Na žalost izgleda da još uvijek postoje
moćnici, kojima moramo dokazivati da
smo i mi ljudska bića i da smo građani
ove države. Mislim da nije grijeh to što se
zalažemo za ravnopravnost i jednakost,
uostalom, kako nas god drugi doživljavali
tvrdim da smo i mi ljudi s dostojanstvom.
Ne korektno je predstavljati Rome i Egipćane kao financijski ili socijalni problem,
već kao političko i demokratsko pitanje
državnih institucija Crne Gore.
37
P O V I JE S T R OMA
O MA
38
r
omi nedvojbeno predstavljaju najveću progonjenu
manjinu u Europi. Novoobjavljena genetska studija sugerira
kako su njihovi preci u Europu stigli iz sjeverozapadne Indije u jednom valu oko 1500 godina, odnosno pola tisućljeća ranije nego što
se mislilo.
Međunarodni autori recenziranih
studija u časopisu Current Biology,
rekali su kako je njihova studija o
demografskoj povijesti Roma najopsežniji do sad . Studija otkriva
porijeklo ljudi koji “predstavljaju
mozaik jezika, religije i načina života, koji dijele izrazitu društvenu
baštinu.”
Američki znanstveni časopis Scientific American napominje kako
su ranije studije o romskom jeziku
i letimične analize genetskih uzoraka pokazale kako je Indija mjesto
njihova podrijetla. No, nova stu-
dija ukazuje na jednu migracije iz
sjeverozapadne Indije oko 500-te
godine.
Prethodne studije uvelike su previdjele mjesto europskog genetskog
bazena za 11 milijuna Roma s tog
kontinenta. Dijelom je to posljedica njihove kontinuirane izolacije i
marginalizacije, a dijelom i zbog
povijesti ugnjetavanja što je i danas
slučaj iako su od tada prošla mnoga
stoljeća.
Predrasude prema Romima povijesno su najočitije u istočnoeuropskim zemljama u kojima živi veliki
broj romske populacije. Nedavne
napetosti proširile su se i na romske obitelji koje traže novi život u
Zapadnoj Europi.
U jednom incidentu krajem rujna
prošle godine u francuskom Marseilleu, zapaljen je logor s 35 Roma.
Velika većina od 20.000 stranih
Roma reklo je kako živi u Francu-
skoj, no većina njih su Rumunji ili
Bugari.
Tisuće Roma u Francuskoj je deportirno, a njihova su taborišta su
srušena tijekom predsjedanja Nicolasa Sarkozyja, no znanstvenik
Scott Sayare prisjetio se u jednom
članku u kolovozu, kako je Francois Hollande, njegov nasljednik,
obećao kako će bolje integrirati romske pridošlice u francusko
društvo.
Sve više romskih aktivista pronašlo
je potporu i ne želi dopustiti stare
predrasude pa su tako neki čak i
odbaciti riječ “Cigani” zbog svoje
povijesno negativne konotacije.
Prošle godine Romi su prosvjedovali u Rimu tražeći bolje životne
uvijete nakon što je četvero djece
umrlo u požaru koji je posve uništio njihov ilegalni kamp.
Prošli mjesec romske obitelji u
Češkoj dobile su obečanja od mi-
he Romany people constitute es, religions, and lifestyles while sharEurope’s largest and, arguably, ing a distinct social heritage.”
now its most persecuted mi- Scientific American noted that earlier
nority.
studies of the Romany language and
A new genetic study published this cursory analysis of genetic patterns had
week suggests their ancestors arrived determined India was the group’s place
in Europe from northwestern India of origin. But the new study points to
in a single wave around 1,500 years a single migration from northwestern
ago, half a millennium earlier than India around the year 500.
previously thought.
Previous studies largely overlooked
The international authors of the peer- the place of Europe’s 11 million
reviewed paper in the journal Current Romany in the continent’s gene pool.
Biology said their study was the most That was partly a consequence of
comprehensive ever of the demo- their continued isolation and margraphic history of the Romany. They ginalization, and partly because of
said it revealed the origins of a people a history of oppression that in many
who “constitute a mosaic of languag- countries continues to this day.
The prejudice has historically been
most evident in Eastern European
countries with large Romany populations. But recent tensions have
spread, including to Romany families seeking a new life in Western
Europe.
In one incident in late September, a
mob in Marseille, France set fire to
an encampment of 35 foreign Roma.
As many as 20,000 foreign Roma are
said to live in France, most of them
Romanians or Bulgarians.
Thousands were deported and their
encampments during the presidency
of Nicolas Sarkozy, as my colleague
Scott Sayare recalled in an article in
t
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
PO V IJ ES T R OMA
nistarstva obrazovanja kako će
zaustaviti rasprostranjenu diskriminaciju romske djece u školama
nakon slučaja iz 2007. koji je završio na Europskom sudu za ljudska
prava.
Europski centar za prava Roma,
sa sjedištem u Budimpešti, aktivan je u podupiranju sličnih slučajeve na europskim sudovima
za borbu protiv rasizma protiv
Roma.
Prošle godine u listopadu novinar
Chris Cottrell napisao je izvještaj
o diskriminaciji za otkrivanje spomenika u Berlinu povodom smrti,
kako se procijenjuje, pola milona
Roma tijekom holokausta. Tom je
prilikom citirao njemačku kancelarku Angelu Merkel: “Nemojmo
okolišati. Sinti i Romi pate i danas
od diskriminacije i isključenosti. “
Najnovija genetička istraživanja
mogu doprinijeti uspostavljanju
romskog ‘zasluženog mjesta u
europskoj povijesti - u posljednjih 1.500 godina.
Znanstvenici koji
otkrivaju snažnu miješanje neromskih gena u
sjevernim i zapadnim zemljama
tijekom njihovih
migracija, izjavili
su kako će daljnja istraživanja
pomoći definirati
identitet
indijskih predaka i
pružiti daljnje pojedinosti o migracijama kao i o bližoj povijest Roma
u Europi.
August, although François Hollande,
his successor, has promised to better
integrate the newcomers into French
society.
A more activist Romany population
has found a voice, however, showing it is no longer prepared to take
the old prejudices lying down. Some
even reject the word “gypsy” because
of its historically negative connotations.
Romany protestors last year turned
out in Rome to demand better living
conditions after four children died in
a fire that destroyed their illegal camp.
And Romany families last month
won a pledge from the Czech min-
istry that it would finally end widespread discrimination against their
children in schools after a landmark
2007 case in the European Court of
Human Rights.
The European Roma Rights Center, based in Budapest, is active in
pushing similar cases in European
courts to combat racism against
Romany.
My colleague Chris Cottrell wrote
in October of continuing discrimination in a report on a ceremony in
Berlin to unveil a memorial commemorating an estimated half million Romany who died in the Holocaust.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
He quoted Chancellor Angela Merkel of Germany saying, “Let’s not
beat around the bush. Sinti and
Roma suffer today from discrimination and exclusion.”
The latest genetic study may at least
contribute to establishing the Romanys’ rightful place in European history — for the last 1,500 years.
The scientists, who revealed a strong
admixture of non-Romany genes
in northern and western countries
during their migrations, said further
studies would help define the identity
of their Indian ancestors and provide
further details of their migration and
subsequent history in Europe.
399
ROM
MSSKK I JE Z IK
IK
40
p
ošto su Romi u samo nekoliko
europskih zemalja ustavno priznati kao nacionalna manjina,
Europska Unija i Europski Parlament
trebaju ponuditi inicijativu da se njihov status definira na jedinstven način i da se sukladno tome, reguliraju
njihova kolektivna prava. Jedno od
osnovnih prava jest pravo na slobodno korištenje materinjeg jezika kao i
njegov razvoj. Za to je potrebno stvoriti adekvatne uvjete. Pošto je jezik dio
kulturnog života ljudi, čak neotuđivi
dio kulturnog razvoja - kako je to definirano u UNESCO-ovoj konvenciji
protiv diskriminacije u obrazovanju
Obrazovanje
U pogledu obrazovanja države trebaju
poduzimati obvezu na onoj teritoriju na kojoj su ovi jezici u uporabi, u
skladu sa stanjem svakog od tih jezika
i bez ikakvih ometanja učenja zvaničnih jezika:
a) Da omoguće predškolsko obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili
b) Da omoguće značajan dio predškolskog obrazovanja na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili
c) Da primjene jednu od mjera makar na one polaznike čije obitelji
AUTOR:
BAJRAM HALITI,
diplomirani prvnik
Mjere za unapređivanje i uporabu
Romskog jezika u javnom životu
(Doc 0,11 C, 144. XII 1960), neophodno je stvoriti uvjete za standardizaciju romskog jezika, u smislu i na
način koji je predviđen Rezolucijom
IV Svjetskog kongresa Roma i Sinta.
Romski jezik, koji za Rome ima neprocjenjiv nacionalni, kulturni i povijesni
značaj, treba kao kulturno dobro, koje
se neprestano ugrožava, uživa zaštitu
UNESCO-a u mjeri i na način kao što
je to slučaj s kulturnim dobrima, povijesnim znamenitostima i prirodnim
rijetkostima raznih naroda i zemalja.
Pošto ovaj narod nema svoju državu,
međunarodna zajednica, u ovom slučaju UNESCO, treba preuzeti ulogu
zaštitnika njegovog najznačajnijeg
kulturnog dobra - jezika.
d)
e)
f)
g)
h)
tako nešto zahtijevaju, a čiji se broj
smatra dovoljnim,
Da omoguće osnovno obrazovanje
na odgovarajućem regionalnom ili
manjinskom jeziku, ili
Da omoguće značajan dio osnovnog obrazovanja na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom
jeziku, ili
Da osiguraju, u okviru osnovnog
obrazovanja, da učenje odgovarajućeg regionalnog ili manjinskog
jezika postane integralni dio nastavnog plana,
Da omoguće srednje obrazovanje
na odgovarajućem regionalnom ili
manjinskom jeziku, ili
Da osiguraju, u okviru srednjeg
obrazovanja, uvjete za učenje odgovarajućeg regionalnog
ili manjinskog jezika u
okviru nastavnog plana,
i) Da omoguće sveučilišno ili drugo više obrazovanje na odgovarajućim regionalnim ili
manjinskim jezicima,
ili
j) Da omoguće uvjete
za studiranje tih jezika
kao predmeta na fakultetima ili višim školama,
k) Da predvide obrazovanje odraslih putem
stalnih tečajeva koji bi bili
ROMANO ČAĆIPE
ČA
AĆIPE
ROMSKA
ROM
MSKA ISTINA
održavani uglavnom ili u potpunosti na regionalnim ili manjinskim
jezicima,
l) Da načine aranžmane koji bi osigurali učenje povijesti i kulture
koja se tiče regionalnih ili manjinskih jezika,
m) Da osiguraju osnovno i kasnije osposobljavanje nastavnika potrebnih da primjene odredbe sadržane
u točkama a. do g.. ovog stava a
koje su prihvatile,
Što se tiče obrazovanja na teritorijima
izvan područja u kojima su regionalni
ili manjinski jezici tradicionalno rabe
strane sudionice moraju preuzeti obvezu, ako broj onih koji govore te jezike tako nešto opravdava, da odobre,
ohrabre ili omoguće učenje na regionalnim ili manjinskim jezicima na
svakom od odgovarajućih stupnjeva
obrazovanja.
Sudska
ovlašćenja
Zemlje sudionice trebaju se obvezati, u
odnosu na one sudske oblasti u kojima
broj stanovnika koji upotrebljavaju regionalne ili manjinske jezike opravdava dolje spomenute mjere, u skladu
sa situacijom sa svakim od tih jezika
i pod uvjetom da sudac ne smatra da
upotreba olakšica predviđenih ovim
člankom može onemogućiti valjano
provođenje postupka.
R OM
OMSS KI
K I JEZI
J EZ IKK
U kaznenom postupku:
a) Da osiguraju da sudovi na zahtjev
jedne od stranaka mogu voditi postupak na regionalnom ili manjinskom jeziku, ili
b) Da okrivljenom jamče pravo upotrebljavati svoj regionalni ili manjinski jezik; ili
c) Da osiguraju da zahtjev i dokaz,
bez obzira da li je u pisanoj ili
usmenoj formi, ne bude smatran
neprihvatljivim samo zbog toga što
je u formuliran na regionalnom ili
manjinskom jeziku;
d) Da izdaju, na odgovarajući zahtjev,
dokumente koji se tiču pravnog
postupka na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ako
je to neophodno korištenjem odgovarajućih prevoditelja koji ne bi
izazvali nikakve dodatne troškove
zainteresiranim osobama;
U građanskim parnicama:
a) Osiguraju da sudovi na zahtjev
jedne od stranaka mogu voditi postupak na regionalnom ili manjinskom jeziku: ili
b) Dopustiti, kada se stranka treba
pojaviti osobno pred Sudom, da
može koristiti svoj regionalni ili
manjinski jezik bez ikakvih dodatnih troškova; ili
c) Dopustiti izdavanje dokumenata i
dokaza na regionalnim ili manjinskim jezicima, ukoliko je to neophodno korištenjem odgovarajućih
prevoditelja;
U postupcima pred sudovima koji se
tiču upravni stvari:
a) Osiguraju da sudovi, na zahtjev
jedne od strana vode postupak na
regionalnom ili manjinskom jeziku; ili
b) Dopustiti, kada se stranka treba
osobno treba pojaviti pred sudom,
da može koristiti svoj regionalni ili
manjinski jezik bez ikakvih materijalnih troškova; ili
c) Dopustiti izdavanje dokumenata i
dokaza na odgovarajućim regionale ili manjinskim jezicima, ako je to
neophodno, uz potrebu odgovarajućih prevoditelja
Države članice trebale bi se obvezati:
a) Ne dovoditi u pitanje valjanost
pravnih dokumenata samo zbog
toga što su donijeti na regionalnom ili manjinskom jeziku;
b) Ne dovoditi u pitanje valjanost
pravnih dokumenata koji su donijeti u okviru države samo zbog toga
što su načinjeni na regionalnom
ili manjinskom jeziku ili osigurati
da se oni mogu upotrijebiti protiv
zainteresiranih trećih osoba, koja
inače ne koriste ove jezike, pod
uvjetom da im je sadržaj ovih dokumenata stavljen na uvid od strane
osoba koje se na njega pozivaju; ili
c) Ne poricati valjanost pravnih dokumenta donijetih između različitih strana, samo zbog toga što su
načinjeni na regionalnom ili manjinskom jeziku;
Zemlje članice trebaju se obvezati da se
na regionalnim ili manjinskim jezicima
nađu najznačaniji zakonodavni tekstovi, a posebno oni koji se tiču osoba koje
koriste ove jezike, osim ako oni do njih
nisu došli na neki drugi način.
Administrativne vlasti i
javne službe
U okviru administrativnih oblasti države, u kojima broj njihovih stanovnika koji koriste regionalne ili manjinske jezike, dražave članice, koliko je
to god razumno moguće, preuzimaju
sljedeće obveze:
a) Osiguraju da administrativne vlasti koriste regionalne ili manjinske
jezike; ili
ROMANO ČAĆIPE
ČA
AĆIPE
ROMSKA
ROM
MSKA ISTINA
b) Osiguraju da njihovi službenici u
kontaktima s građanstvom upotrebljavaju regionalne ili manjinske
jezikeu odnosu prema osobama
koje ih koriste; ili
c) Osiguraju da oni koji koriste regionalne ili manjinske jezike mogu
podnijeti usmene ili pismene predstavke i dobiju odgovor na tim jezicima; ili
d) Osiguraju da oni koj koriste regionalne ili manjinske jezike mogu
podnositi usmene ili pismene
predstavke na tim jezicima; ili
e) Učiniti dostupnim upotreba administarativnih tekstova i obrazaca za
stanovništvo koje koristi regionalne
ili manjinske jezike na tim jezicima
ili da se osiguraju dvojezične verzije;
f) Omogućiti upravnim vlastima da
izrađuju nacrte dokumenata na regionalnim ili manjinskim jezicima.
Po pitanju lokalnih i regionalnih vlasti na čijem teritoriju određeni broj
stanovnika koristi regionalne ili manjinske jezike kada je taj broj takav da
opravdava spomenute mjere države
članice trebale bi preuzeti obvezu da
odobre ili ohrabre:
a) Uporabu regionalnih ili manjinskih jezika u okviru financiranja
regionalnih ili manjinskih vlasti;
b) Mogućnost za one koji koriste regionalne ili manjinske jezike da podnesu pisane ili usmene predstavke
na tim jezicima;
41
42
R O M SK I JE Z IK
IK
c) Da lokalne vlasti objavljuju svoja
službene dokumente na odgovarajućim regionalnim ili manjinskim
jezicima;
d) Uporabu manjinski i regionalnih
jezika u raspravama u lokalnim
parlamentima, pri čemu se, međutim, ne isključuje uporaba službenog jezika države;
e) Uporabu, ako je neophodno zajedno s imenom na službenom jeziku
države, tradicionalnih oblika imena mjesta na regionalnim ili manjinskim jezicima
Što se tiče javnih službi koje osiguravaju
administrativne vlasti, države člane trebaju se obvezati, u okviru teritorija na
kojem se regionalni ili manjinski jezici
koriste, u suglasnosti sa stanjem svakog
jezika i koliko je to razumno moguće:
a) Omogućiti da se regionalni ili
manjinski jezici koristiti u javnim
službama; ili
b) Da dopuste korisnicima regionalnih ili manjinskih jezika da podnesu zahtjev na ovim jezicima;
c) Prevođenje i tumačenje kada je to
potrebno;
d) Angažiranje, ili ukoliko je neophodno osposobljavanje, službenika
i ostalih zaposlenih u okviru javnih
službi;
e) Države članice trebaju obvezati te
dopstiti uporabu i usvajanje obiteljskih imena na regionalnim ili
manjinskim jezicima, na zahtjev
onih koji su zainteresirani.
Sredstva javnog
informiranja
Države članice trebale bi preuzeti obvezu da za one koji koriste regionalne
ili manjinske jezike na teritoriju na
kojoj se ti jezici govore, u skladu sa situacijom od jezika, do stupnja do kojeg javne vlasti, izravno ili neizravno,
imaju nadležnost, moć ili igraju odgovarajuću ulogu u ovoj oblasti, i poštujući načelo neovisnosti i autonomnosti
sredstava javnog informiranja:
Na regionalnim ili manjinskim jezicima ili u smislu u kojem radio i televizija imaju ulogu javne službe
a) Osigurati osnivanje bar jedne radio postaje i jednog televizijskog
programa na regionalnom ili manjinskom jeziku: ili
b) Ohrabriti ili olakšati osnivanje bar
jedne radio stanice na regionalnim
ili manjinskim jezicima
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
c) Ohrabriti ili olakšati redovito emitiranje televizijskog programa na
regionalnim ili manjinskim jezicima
d) Ohrabriti ili olakšati proizvodnju
i distribuciju audio i audio-vizuelnih radova na regionalnim ili manjinskim jezicima;
e) Ohrabriti ili olakšati stvaranje i
očuvanje bar jednih novina na regionalnim ili manjinskim jezicima;
f) Pokrenuti dodatne troškove onih
sredstava javnog informiranja koji
koriste regionalne ili manjinske
jezike u slučajevima kada zakon i
inače omogućuje financijsku pomoć sredstvima javnog informiranja; ili
g) Primjenjuju postojeće mjere financijske podrške i na audio-vizualnu
produkciju na regionalnim ili manjinskim jezicima;
h) Pomoći u obrazovanje novinara
i ostalih zaposlenih u sredstvima
javnog insformiranja koja koriste
regionalne ili manjinske jezike.
i) Države članice trebaju se obvezati
I jamčiti slobodu izravnog prijema
radiskog i tv programa iz susjednih
zemalja na jeziku koji je isti ili sli-
R OMS K I J EZ IK
čan regionalnom ili manjinskom
jeziku, kao i da se ne suprostavljaju reemitiranja radio i televizijskih
programa iz susjednih zemalja na
ovom jeziku.
Kulturne aktivnosti i
pogodnosti
Što se tiče kulturnih aktivnosti i olakšica,
posebice knjižnica, videoteka, kulturnih
centara, muzeja, arhiva, akademija, kazališta ili kina, kao i literarnih radova ili
filmske produkcije, različitih oblika kulturnog izražavanja, festivala i kulturne
industrije, uključujući i uporabu novih
tehnologija, države članice trebaju se
obvezati unutar teritorija na kojoj se ti
jezici koriste, i do stupnja do kojeg su
javne vlasti za to nadležne, imaju ovlasti
ili igraju odgovarajuću ulogu:
a) Ohrabriti vidove izražavanja i inicijative specifične za regionalne ili
manjinske jezike i omoguće različite načine pristupa umjetničkim djelima proizvedenim na tim jezicima;
b) Potaknuti različita sredstva putem
kojih bi dijela sačinjena na regionalnim ili manjinskim jezicima
postala dostupna pomaganjem i
razvitkom prevođenja, sinhronizaciji i titolvanih prijevoda;
c) Unaprijediti pristup regionalnih ili
manjinskih jezika radovima proizvedenim na drugim jezicima razvojem prijevoda, sinhronizacija i
titlova;
Ekonomski
i društveni život
Što se tiče ekonomskih i društvenih
aktivnosti države trebaju se obvezati
da na teritoriji čitave zemlje:
a) Eliminiraju iz zakonodavstva sve
odredbe koje zabranjuju ili ograničavaju, bez dovoljno opravdanih
razloga, uporabu regionalnih ili
manjinskih jezika u dokumentima
koji se tiču ekonomskog ili društvenog života, posebno u ugovorima o zapošljavanju ili u tehničkim
dokumentima poput upustva za
upotrebu određenih proizvoda i
instalacija;
b) Uključe u njihove financijske ili
bankarske odredbe pravila koja
bi omogućila, na način koji je u
skladu s komercijalnom praksom,
uporabu regionalih ili manjinskih
jezika prilikom korištenja različitih sredstava plaćanja;
c) U ekonomskom i društvenom sekktoru koji je pod njihovom kontroolom, organiziraju aktivnosti kojee
unaprijeđuju uporabu regional-nih ili manjinskih jezika te da sve
pogodnosti socijalnog osiguranja
kao što su bolnice, starački domovi i slično, ponude mogućnosti
smještaja i tretmana na njihovom
jeziku onim osobama koje koriste
regionalne ili manjinske jezike, a
koji imaju potrebu za odgovarajućom njegom zbog narušenog
zdravlja, starosti ili drugih razloga;
d) Osiguraju da sva važna upozorenja
vezana za sigurnost budu istaknuta
na regionalnim ili manjinskim jezicima;
e) Urede da se informacije koje pružaju nadležne javne vlasti, a koje se
tiču prava potrošača, budu dostupne na regionalnim ili manjinskim
jezicima;
Prekogranična
suradnja
Države članice trebaju se obvezati:
a) Primjenjivati postojeće bilateralne
ili multilateralne aražmane koji ih
vezuju s državama u kojima se isti
jezik koristi u identičnoj ili sličnoj
formi, ili ako je neophodno, da
traže da zaključe takve sporazume, na način koji bi unaprijedio
kontakte između korisnika istog
jezika u određenoj državi na polju
kulture, obrazovanja, inforamaciROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ja, osposobljavanja i trajnog obrazovanja.
b) Da u korist regionalnih ili manjinskih jezika olakšaju ili unaprijede
suradnju između dvije strane granice, a posebno između regionalnih i lokalnih vlasti na čijem teritoriju se isti jezik koristi u identičnoj
ili sličnoj formi.
Mnoge europske zemlje imaju na
svom teritoriju regionalno nastanjene manjine autohtone skupine koje
govore jezik drugačiji od jezika većinskog stanovništva. To je posljedica
povijesnih procesa, u kojima države nisu formirane po čisto jezičnim
linijama i male zajednice su ostale
okružene većinskim. Odgovornost za
zaštitu manjina je prvenstveno na državama domaćinima. Komisija treba
inzistirati da matične države igraju
ulogu i u zaštiti i u očuvanju svojih
sunarodnjačkih manjina, u cilju osiguravanja da njihove stvarne jezične
i kulturne veze ostanu jake. Europa
se razvila kao kulturno jedinstvo zasnovano na različitosti međusobno
povezanih jezika i kulturnih tradicija, kulturni diverzitet predstavlja bogastvo, a prihvaćanje tog diverziteta
je preduvjet za mir i stabilnost u Europi. Osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju pravo slobodno ispoljavatiu, čuvajti i razvijati svoj
etnički, kulturni, lingvistički ili regionalni identitet i da očuvaju i razvijaju svoju kulturu u svim aspektima,
oslobođeni od bilo kakvog pokušaja
asimilacije protiv njihove volje.
43
R OM SK A BA
B A ŠŠTTIN
INA
44
I priroda e oralno
narodno literakoro
i
oralna narodno literatura si
ulavdo kotor kotar i literatura.
Ili aver lafencar vakerdo i oralna literatura si i daj e literaturakiri. I Nauka basi narodno literatura
(kotar o folklor -folkloristika) ko
asavko chani javinelape sar kotor
kotar i istorija e literaturakiri. Telo
narodno (ili oralno ja popularna, ja
tradicionalna) literatura ili prosto
vakerdo folklor – odova si naucno
termini basi narodno oralna literatura., odnosno odva si oralno narodno
tvorestvo e buvle siroke narodno masengo so odrazini olengoro dzivdipe
ko turli istorikane vaktija ko olengoro dzivdipe.Znaci o lafi folklor avela kotar o lafi Folk so znacini narod
thaj Lore so znacini znaenje dzandipe.Odova bukvalno znaini narodno znaenje, narodna mudrost. Sar
so vakerdjam o anglisko naucniko
Thoms vakergja kaj
telo odova termin folklor perela o ustno
narodno tvorbe, o
obicaija,
o sueverja thaj vavera bukha kotar
i duhovna kultura e manusengiri.
Iletaratura javinipe ko jek narodo
paralelno ked pojavinipe olengiri
pismenost. Ko avgo vakti i literatura
pojavisalili maskar o priviligirime
thaj pokulturno amalikane klase,
sose numa olen sinelen o prakticno
sajdipe te sikljoven te citinen thaj te
pisinen thaj te sluzin pes e pisibaja,
soske odova vakti o papirusija thaj o
glineno plocke thaj tablice sine but
kuc e corolelnge. Baso odola pismeno trage ko jekh narodo si but phareste te sledinipe.
E oralno literaturaja i situacija naje
asavki , soske voj javinipe kana javinndzape o lafikeripe ko manusa.
O bijandipe e poezijakoro , znaci e
oralno tadicijakoro isiole bari manusikani istorija , znaci panda ked
pojavisalilo o manus. Ked pojavisalilo o lafikeriba ko manusa javisalile
em o kheliba, o gilja thaj i muzika.
A o kheliba, o gilja thaj o muzicko
tvorestvo si but importantno karakteristike ki oralno narodno tradicija. A odova si otnr, prvobitno
sinkretizam ili prvobitna umetnost
sar so vakerdja o rusko literaturno
istoricari o Aleksandar Veselovski. I narodno lteratura isiola
ple karakteristike kolencar voj
razlikuinipe kotar i pismeno literatura. But vazno elementi thaj jekh
kotar i emkarakter i sticno
osobina
e
narodno
tvorbengoro si
odoja so ola si
anonimno. Aljovelape kaj svakoja
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA
ROM
MSKA
SKA ISTINA
STINA
narodna tvorba mora te ovel la bipendzardo avtori. Sakoja narodna
tvorba si produkt kotar jekh manus
kolesoro anav po pravilo trubul te
avol bipendzardo (anonimno) Ko
keripe e narodno tvorbengoro o bipendzardo avtori dela i sema odole
tvorbakiri (o teksti i melodija em
vaver) a palo odova odja tvorba
ovela bizo nava.Vov na reflektirini
baso nisavo avtorstvo baso nisavo
pravo e tvorbake so kerdzala em
otkazinipe kotar odova thaj delegirini odova e avutne generacijenge. O avutne generacije palo odova
buvljarena i buti odole tvorbakiri
stilizirinenala, usovrsinenala thaj
suzakerenala. I anonimnost si jekh
osobina ko narodno tvorestvo. Jekh
oralna tvorba lakoro avtori vakerolala prvo anglal jek potesno ja pobuvlo krugo manusa. Ako si voj laci
voj odma prifatilpe kotar o manusa
, zapamtinipe ko pobut manusa,
thaj prenesinipe kotar o manus ko
manus. Ko vakeripe kotar o jek manus ko aver manus i tvorba durardjovela kotar plo avtori, thaj gubini
bilo savi vrska olestar. Poodori so
ovela odole tvorbaja , okova so vakeri ili giljavela odoja tvorba ko plo
chani ov meninelal, doterinila thaj
vakerila ko aver chani ili dodainela
nesavo nevo lafi, ja palem frdela latar nesavo lafi . Sakova giljavutno
saj te interpretini i narodno tvorba
ko plo chani sar vov mangela thaj
dzanela. Eke odleske jekh narodna
tvorba so ko avgo vakti kerdzala
jekh manus, a palo nesavo vakti voj
promeninipe basi asavki narodno
tvorba so naklja baro drumo olake
vakeriep kaj si voj narodno, soske
but manusa gilavgjeola, chivdeolate
nesto nevo, plo thaj prihvatingeola
sar piri. Odoleske ko narodno tvo-
R OMS K A BAŠ T INA
AUTOR:
prof. TRAJKO PETROVSKI, BORÅS
restvo jek isto tvorba isiola em but
varijante.Odoja si i dujto karakteristika e narodno tvorestvoskiri.
I razlika maskari i pismena thaj i
usna tvorba si so i prva olakoro avtori odma zapisiniola, thaj dolala
anav thaj zapisini em po anav em
odma fiksirinilia.A dok o slucaj e
ustno tvorbencarsi aver ola prenesinenape kotar o manus ko manus,
neprekinato meninenape bilo pozitivno bilo negativno sa dji ko momenti dji kana na zabelezinenape.
Jek tvorba saj te racuniunipe kaj si
narodno ako bijandili thaj dzivdinelal maskaro manusa, ako voj odrazil
olengoro dikhibe e dzivdipaskoro
thaj e prirodakoro, ako voj hasarel
pire avtore, ako but drom povtorilpe ko narodo, kova so em ikerelala.
Karakteristiki na
romskoto narodno
tvorestvoskiri
Ko plo narodno tvorestvo o roma
valjani te goordinenpe. Olengoro
narodno tvorestvo si but barvalo
turli motivencar thaj sizeija kotar
o turli poetikane thaj prozaisticno
umotvorbe.Kedime si but romsne
gilja thaj paramisa, anegdote, proverbija, legende ko turli chiba. Kotar o romane narodno umotvorbe
o narodno gilja astarena prvo than
em kotar o dikipe e tematikakoro
em kotar o sa astaripa kotar o aktuelno nastanija e dzivdipaskero e
romengoro em kota o aspekti kotar pli emotivno dikipe em kotar
olakiri muzikalno rig, O gilja sako
puti pratinena sine ko sa o romane
generacii ko olengoro intenzivno
dzivdipe.
Ko repertoari ko romane giljengoro si vklucime turli gilja em kotar
o dikipe olengere sodrzinakoro em
kotar o dikipe kotar o zanrovsko
aspektija. Ki romani narodno lirika si zastapime sa o o vidija lirsko
narodno gilja. Obredno ili mitologikane, trudove bukjarnikane, mangipaskere gilja em bitovo gilja. Isi
em soibnaskere gilja ili cavrikane
gilja, asaibnaskere gilja I tematika
ko akala gila si razlicno thaj si but
barvali. O fondi e romane paramisengoro isto si but baro thaj astari sa o tipija paramisa. Ki celina o
romane paramisa si ki tematika but
pase e paramisencar avere narodonegere. Ko romane prozno tvorbe isi
isto agjaar but interesno kratko folklorno zanrija sar so si o: poslovice, gatanke, kletve, blagoslovija em
vavar. Sar so poangle vakerdjam i
narodna oralna literatura ko Roma
si raznovidno thaj but bari. Zastupime si sa o granke thaj grupe
kotar i usmeno narodna literatura.
Ki romani oralno literatura posto
o roma nakle kotar o puvja ko pasutno istok (sar so si persija, ermenija, sirija, khoranipa, arabija )ola
lele nesave bukja kotar odola thana
thaj emindje ko plo folklori, isi isto
agjaar ko romano folklori nesave
elementija em pojave so lele kotar o
oralno tradicija em kotar o manusa
so djivdinena ko balkansko phuvja.
Ko romano folklori najorginalno si
o romane paramisa kola so isiolen
but elementija thaj motivija kotar
i usmena(oralna) tradicija kotar o
narodo so dzivdinela ko pasutno
(persija, ermenija, irak) thaj duralo istok (Indija). Ki oralno (mujali)
literatura ko Roma saj te navedina
akala grupe:
- O miletikane (narodno) paramisa
- O miletikane (narodno gilja)
- O narodno poslovice
- O narodno zagonetke
- O narodno tuzbalice
- O hojra thaj o kheliba
Phanda kotar o but phurano vakti
maskaro o Roma najmanglo literaturno rodi sine o narodno (purane)
paramisa. Zastupime sine ponajvise
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ROM
o romane bajke, mitija, o legende, a
palo odova em o tikne paramisa thaj
o basne.
Maskaro o Roma ko Istok sar so vakerela o Aleksandar Paspati, panda
ko maskarutne vekija sine profesionalno roma so vakerena sine romane paramisa kola so paramisa
vakerenalen sine ko kafane thaj ko
cajdjilnice. O Roma kotar o Balkani pa em ko avera phuvja, vakerena
sine romane paramisa ko jevendaskoro vakti, trujal o kumbeti besena
sine thaj vakerena sine paramisa e
cavenge thaj pire familijake.Ponesavo puti vakerena sine paramisa em
pred te soven pumare cavenge, pa
cak rakjate sine ked arakena e mule.
Emsukar manusa kotar o roma so
djanena sine te vakeren paramisa
sine o roma o cergajra, em o khorane roma. Isi paramisa zalosno sodrzinaja, a sine paramisa em sodrzinaja so saj sine o manusa te daran
ked sunena odola paramisa. Ko but
45
46
R OM SK A BA
B A ŠŠTTIN
INA
romane paramisa ki olengiri sizetika saj te arakenpe elementija so i
arakade panda kota i Indija.
Maskaro o legende istakninenape
okola legende baso Penga . Akala
paramisa registriringja maskaro o
Roma kotar i Bosna i Hercegovina
o Rade Uhlik. (Ciganske price, Sarajevo 1967). Akate saj te istaknina
em o baro romano prazniko so but
roma kotar o Balkansko puvja do
dan danas kerenale. Akava romano prazniko Vasilica zasnivinolape
kotar i purani legenda baso potop,
kova si slicno e legendaaja kotar o
star zavet.Akate saj te spomnina
jek purani legenda kotar o vranjsko
roma ”O Thagar o Faraoni thaj o
Roma kote so ki legenda ukljucimi
si i guska, koja si bicaldi sar obavezno kurbani basi Vasilica.Akala purane legende si zabelezime kotar o
J. Frazer, ko lil Folk-lore in the old
Testament, em o Tihomir Djordjevic, ko plo lil Ciganske price so iklilo ko Beograd 1933 bers. Isto agjaa
em ko Skopje ked istrazindjum
o romano folklori ko 1982 dji ko
1992 ked pisindzum i magistratura
zabelezingjum but romane legende
basi vasilica maskaro roma ki Suto
Orizari, Topaana em ko Madzari
em ko avera gava ko Skopje.Odola
legende saj te
arakeno-
len ko mlo lil Kalendarskite obicaji
kaj Romite vo Skopje i okolinata so
iklilo ko Skopje ko 1993 bers. Maskaro o khorane Roma arakljum
mitoloske paramisa kote so vakeripe kaj i phuv pasljovela ko singa
jeke guruveskere, pa ked o guruv
mrdini ple singencar i phuv tinanela, a ked ka mrdini ple sereja bi
preperela celo sveto. Isto agjaar ko
disave romane paramisa saj te araken em vakeripes kaj i phuv sine ko
avgo vakti ramno sar tepsija, a o devel palo odova kergja o planine thj
o bairja. Ko romano folklori isi but
paramisa em baso vesterke, zmaija
em baso vampirja.
Hojra thaj tancija
Ko XVII veko o beogradsko istoricari Radovan Samardžić, ko jekh
piri naucno studija navedini jekh
kheliba sar khelena o Roma uz pratnja kemanaja. Vov belezini kaj o
roma but sukar khelena thaj giljavena. O Tihomir Djordjevic thaj o
naucno Pirx ko ple naucno studije
navedinena ko vakti e Knez Miloseskoro ki Srbija ki diz Smederevo
jekh romano chavo pernango razbusaveno balencar, uravdo ko jekh
galbeno gad, a upral gad sineole
vezimo jeleko uravdo ko jek buvlo
fustani kelela sine , a i muzika basalela oleske. Ko romano folklori isi
but romane hojra, isi originalno
romane hojra, pendjardo si em o
romano cuceko. Isi ojra kote so
astarenape te khelen em djuvlja em musa kotar o vast. A isi
hojra kola so kelena numa o
djuvlja, a isi hojra kote so
khelena numa o mursa. Ko
disave thana ki Vojvodina
thaj madarska isi roma ked
khelena na astarenape vastencar nego samo marena pe
vasta em marena pe palmencar pire
canka. Ko disave roma kelena podisavo puti em duj djene, murs
em djuvli, ili murs em murs,
ili djuvli em djuvli. Pendjarde
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
romane hojra si e bojrakoro horo,
pembe pembe em Toapaansko,Telo
va, A sasakoro, e bojrakoro horo
em but avera. O romano cuceko si
but manglo maskaro roma kotar o
but purano vakti. Kelelape baska o
mursa, a posebno o djuvlja.Ako o
cuceko kelena numa o djuvlja tegani odova si solo kheliba, kova si but
rasprostranimo ko romane bijava ko
balkansko roma.O cuceko maskaro
roma isiole ritualno thaj zabavno
karakteri.
Romane tuzbalice
O romane tuzbalice si but arhaicno.
Ko akala tuzbalice preperana o patrijarhalno gilja, o elegije.Ko rumunsko roma saj te arakenpe zalno
gilja kola sogiljavenpe e mulenge.
Ko muslimansko roma o islami nae
iskorenimo, ked merela neko isto saj
te sunenpe zalno gilja ili vakeriba
sar zal baso o djeno so naklja i dunja
ki romani chib ked merela neko.
O romane gilja
I romani narodno poezija uglavnom
isiolen lirsko sodrzina. O romane
gilja pobut giljavenpe ki romani
chib. O romane gilja legarena peste
lirsko elementija, em odova obredno (ritualno) thaj elegicno elementija. Maskaro roma ki Makedonija
thaj ki Srbija zabelezindzum i romani gili Desuduj Phralja phurt
kerena, kote so giljavipes o motivi
baso zidiba i bori e caveja ko zido
e phurtakoro sar kurbani, te bi i
phurt te na perel. Sa o romane gilja giljavenape uz pratnja muzicko
instrumentencar ili bizo olende, o
romane gilja gilavenape ki grupa ili
giljavela jekh dzeno. Posebno grupa
romane lirsko gilja kerena o cavrikane gilja. Ola ulavenape ko gilja so
giljavenape e chavrenge te bajroven
posigate ili giljavenape olenge te soven odnosno te astarilen o posukar
soiba. Radi ilustracija ka navedina
jek primer cavrikani soibnaskiri romani gili:
R OMS
OM S K A B
BAŠ
AŠ T INA
Nani, nani
Nani nani mo cavo
e nanako raklo
i bavlal tuke kuna ka delegirinio bakre ka
naken
tuke cuci ka ka den
Nani, nani e tatesoro cavoro
dok na bajrove
me nane te zeninama
Bajrov mo cavo posigate
e diajkoro cavo
nani, nani e dijakoro cavoro.
Ko romane gilja giljavipe ponajvise baso zuzipe, thaj sukaripe. Isi gilja kote so giljavipe
basi dar kotar o meripa.
e
zagonetk e) kola
e
n
d
o
r
a
N
a (zagonetk
e alav
o folm garadin
e
i
is
a
n ko roman
m
a
o
th
o
Ke r
tn
n
ta
e re
isto impor
ut slicno av
b
si
a
v
la
a
so astarena
dine
e k a namane gar a
rodija. Ak
a
n
a
r
klori. O ro
e
v
a
o
lavencar k
garadine a
ja:
r
jag)
e
ave prim
aj barol ? (e
im
n
r
a
vedina dis
c
e
i
nien bijandil
ke tamu ne
e
v
a
v
e
tr
Kaj mor ph
a
str
a mojata se
Ka se rodil
E jaka.
an.
i bokhale?
s
k nu v a ? O g
k
je
a
s
l
a
zedni?
pijen p
se gladni i
s
a
g
o
Ni han, ni
k
e
s
a
nitu pijat
Nitu jadat
lava,
Oci.
, garadine a
ć
ri
u
Đ
o
jk
a
R
80.
Beograd, 19
ROMANO ČAĆIPE
Na
rodn
Ki or
e po
alno
slovi
(usme
zastu
ce
na) r
pime
o
em o
roma mani trad
ne p o
i
Ake n
sl ov i c cija si
esave
e.
prime
rija.
Savo
gav as
a
Ka k v
o selo vke Roma.
takv i
r om i .
Savo
vos ga
s
Kakv
a sum ave sosoja.
a takv
i i zec
e v i.
S e l ro
mane
ga
Sto ro
mska va, sel rom
nas el
ja, sto ane svatur
ja
r om s k
a gov .
or a .
ROMSKA ISTINA
47
48
REAGIRANJA
ISSN 1845-6413
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA

- Udruga Roma

romska istina51.pdf

- Udruga Roma

- Udruga Roma

Romska istina

ruska imperija

- Udruga Roma

- Udruga Roma

Tema broja: ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI

GDJE JE NESTAO ROMSKI KULTURNI CENTAR?

- Udruga Roma

o forumi

FORUMIJA KI JEKHIN