haber Broj 68 8. juni 2013 Mart-April 2013 cijena jedna funta Iz Networka London SJEĆANJE NA HEROJSKI ČIN Već nekoliko godina 29. aprila naši građani u Londonu okupljeni oko bh. Kluba Brent prigodnim programom podsjećaju na hrabri čin Grahama Bramforda, 45-godišnjeg radnika, kojeg je ubila nepravda tokom agresije na BiH. Tokom ratne 1993. godine Britanac Graham Bramford, naivno vjerujući kako će potaknuti britanske vlasti da pomognu prekid rata u BiH, 29. aprila zapalio se ispred zgrade Donjeg doma britanskog Parlamenta u Londonu (Hous of Commons). Velika Britanija je bila šokirana, a potom je njegova smrt zataškana. Surfajući po raznim pretraživačima vrlo malo informacija posvećeno je ovom herojskom, ali nažalost uzaludnom činu ovog hrabrog građanina Velike Britanije. Navodno, svojevremeno, prije devetnaest godina, na mjestu spaljivanja bila je postavljena i tabla koja je podsjećala na ovaj hrabri čin, ali je brzo i uklonjena. Već nekoliko godina 29. aprila naši građani u Londonu okupljeni oko bh. Kluba Brent prigodnim programom podsjećaju na ovaj hrabri čin Grahama Bramforda, 45- godišnjeg radnika, kojeg je ubila nepravda tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Povodom dvije decenije od samospaljivanja ovog Britanca, delegacija Bosnia UK Networka u kojoj su se nalazili Zdenka Besara, Meho Jakupović, Muhamed Siranović, Zaim Pašić i Galib Drakovac položila je cvijeće na mjesto samospaljivanja Grahama Bramforda. Cvijeće su stavili Delegacija Bosnia UK Networka na mjeste gdje se svojevremeno spalio Bosnia UK Networka biće pokrenuta inhrabri Britanac. Nažalost, ovaj čin je cijativa i poslato pismo britanskoj vladi ove godine protekao bez predstavni- da napravi novu spomen-ploču i postavi ka bosanskohercegovačke ambasade, je na mjesto samospaljivanja Grahama jer ako je istina da britanskoj vladi na Bramforda. U Sarajevu se već nekoliko neki način odgovara zataškavanje ovog godina vodi kampanja za izgradnju njeslučaja, to ni u kom slučaju ne bi trebao govog spomenika u glavnom gradu BiH. da bude putokaz bh. diplomatama u Lon- Takođe, gospodin Bramford je dobio i donu. Na nekom od sljedećih sastanaka Nagradu grada Sarajeva 2007. godine. In Britain in 1993, Graham Bamford, a 48-year-old former haulage contractor, burned himself to death outside the House of Commons to protest at the horrors of Bosnia. I LOVE BOSNIA -VOLIM TE Bosnia twenty years later GRAHAM BAMFORD (London, England) vina. His state was especially worsened On 29 April 1993, Graham Bamford when he saw images from central Bosdoused himself with gasoline and set nia, following the 16th of April 1993, himself on fire in front the British House when the British media reported of the of Commons in London. Bamford did it terrible massacre done by an HVO unit in the hope of drawing attention to the on the civilians of the Ahmići village. atrocities committed during the war in One hundred and sixteen people were Bosnia and Herzegovina, particularly killed, among which also a three-month the Ahmici massacre. Bamford wrote old baby and an old man aged 83. Only that 'a photograph in the newspaper of a 13 days after that crime, Graham Bamdistressed little Balkan girl about the age ford, described as a calm, family man, of my own daughter galvanized me into decided to take his own life as a sign of action'. A few days later he wrote a fiGRAHAM BAMFORD (desno) solidarity with the victims from Bosnia nal message: 'The British army must not be a guard of honor at a mass funeral. the citizens of Bosnia and Herzegovina and Herzegovina, thereby hoping to alert Bosnian babies, children, and women- during the aggression. Great Britain was the public, which was not reacting to folk are waiting for the politicians to do shocked, his death was quickly obliterat- these atrocities." what they know they should - give them ed. This act of self-sacrifice should be Graham Bamford’s last words were: military protection.' Graham Bamford, remembered and appreciated, because "The British must stop the war in Bosnia, even by force, if necessary. The British a citizen of Great Britain, had poured such events are rarely noted in history. gasoline over himself and set himself on "Graham Bamford was deeply moved army does not (only) have to be a guardfire in the middle of the day on the 29th by the images which were coming from ian of honor at mass funerals. Bosnian of April 1993 in front of the House of the warzone in Croatia, later from Bos- babies, children, and women are patientCommons in London. He died in a hor- nia and Herzegovina. According to the ly waiting for the politicians to do what rible agony.That he did as a sign of his testimonials of his acquaintances and they know they need to do – acquire milpersonal protest on behalf of the inability psychologist, he saw his own daughter in itary protection. They should not stand of Great Britain to do something to help every victim from Bosnia and Herzego- aside and calmly observe”. 2 Iz Networka Bosanska kuća, Birmingham BH UK NETWORK SVOJOJ UPOSLENICI PRIREDIO SVEČANU PROSLAVU Emina Hadžiosmanović, uposlenica BH UK Networka, svoju nagradu proslavila s članovima Bosanske zajednice U prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu, u srijedu, 24. aprila 2013. godine sa početkom u 18:30 upriličena je svečana proslava u čast dodjeljene nagrade “2013 Young Woman of the Year Honorary Award” uposlenici BH UK Networka Emini Hadžiosmanović. Njoj je pripala počasna nagrada koja dobiva na težini kada se zna da je ista takva nagrada dodijeljena mladoj iranskoj rediteljici Thini Gharavi, čiji je film “ I am Nasrine” prošlog mjeseca bio nominovan za prestižnu filmsku nagradu BAFTA. Prvi koji se obratio gostima i održao kraći govor u kojem je zahvalio na njihovom prisustvu i podršci bio je Anes Cerić. Istakao je da je BH UK Network rado imenovao takvu osobu za nagradu i da ju je Emina zasluženo osvojila. Predsjednica Networka dr. Zdenka Besara je čestitala i poklonila Emini cvijet u ime Networka, te svojim trudom oko organizacije i donošenjem hrane i osvježenja podržala ovaj događaj. Nakon upućenih čestitki, Emina je Poštovani čitaoci, podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da li ste saradnik Habera. Šta pisati u Haberu, predlažemo Vam: Tekstovi o aktivnostima u bh. asocijacijama, vrijednim volonterima, uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i interesantne priče o običnim ljudima, kako žive, šta rade kako provode dane u Engleskoj. Zainteresovani smo i za edukativni i održala kraći govor zahvale i prezentaciju o svom putu do ove nagrade. Posebno je iskoristila priliku i uputila veliko HVALA menadžeru Anesu Ceriću i Izvršnom odboru Bosnia UK Networka koji su je nominovali, te organizovali proslavu ovakvog tipa za nju. Tu večer svojim prisustvom uveličali su ne samo pripadnici Bosanske zajednice već i predstavnici engleskih organizacija s kojima BH UK Network već duže vrizdravstveni sadržaj, priče o bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i muzici iz naše zemlje. Očekujemo i priloge za poetski i književni kutak, tu je vesela strana gdje bi se objavljivali vicevi i šale, sport i razne zanimljivosti. Stoga Vas molimo da razmislite o ovim temama i da nam pomognete svojim prijedlozima da dođemo do zanimljivih sagovornika. Takođe, nemojte se ustručavati da sami napišete tekst, da nam pošaljete zanimljivu fotografiju, mi smo tu da Vam pomognemo i da to objavimo. U cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna finan- 3 jeme surađuje. Na pitanje kako se osjećaju na jednoj bosanskoj proslavi, budući da je bila zastupljena tipična bosanska hrana i muzika, odgovorili su Cvijet za Eminu da je riječ o dobro organizovanoj i podržanoj akciji od strane BH UK Networka, te da je uvijek zanimljivo upoznati drugačije ljude i njihove običaje i ostvariti kontakte. sijska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu printanje našeg magazina. Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/ Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite na email adresu haberurednik@ gmail.com Hvala Redakcija Habera Iz Networka Memorijalni turnir Irhada Durakovića ODREĐENA NOGOMETNA EKIPA ZA ŠVEDSKU Na Svjetskom prvenstvu u malom nogometu/fudbalu SSDBiH igrače fudbaleri iz Derbia,Hertfordshire, Birminghama, Leedsa, Coventrya i Londona. Proteklog vikenda u izuzetno funkcionalnoj Birmingham Futsal Areni održan je Drugi memorijalni turnir Irhada Durakovića, posvećen rano preminu- Sjecanje na rahmetli Irhada Durakovica su sa viskoh 7:2 savladali ekipe London Sjevera i BiH London Red, dok su u odlučujućoj utakmici protiv dobre ekipe BiH London Blue vodili sa 3:0 da bi na Sampioni tim Midlandsa lom fudbaleru iz Londona, na kojem je određena ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske koja će učestvovati na narednom 10. jubilarnom šampionatu bosanskohercegovačke dijaspore u Švedskoj koji će se održati od 3. do 5. maja 2013. Godine, u gradi Vesterasu. Pobjednici igrači Midlandsa Zbog izuzetno lošeg vremena na ovom izbornom turniru učešće su uzele svega četiri ekipe, London Sjever, BiH London Red, BiH London Blue i ekipa Midlandsa. Bez obzira na mali broj ekipa turnir je bio jako interesantan i napet, igralo se na bod sistem i na kraju zahvaljujući boljoj gol razlici, ali i ukupnom dojmu zasluženo prvo mjesto izborila je selekcija Midlandsa. Oni kraju meč bio završen neriješenim rezultatom. To je bilo dovoljno momcima iz iz Engleske koja će nastupiti u Švedskoj. Za šampionsku ekipu Midlandsa igrali su: Adnan Kablić i Mersid Dedić iz Coventria, Arnes Pobrić i Zarif Mujanović iz Derbija, Anes Cerić, Admin Isić, Aldin Kahriman, Zerin Alimajstorović i Dave Hely iz Birminghama. Inače, i pored izuzetno hladnog vremena prisutna publika je uživala u majstorijama naših igrača i odličnom fudbalu koji su prikazali. Na turniru su kao gosti prisustvovali rukovodioci ekipe iz Republike Irske Osman Osmanović i Jasmin Prnjavorac koji su došli da se uvjere u kvalitet potencijalnih protivnika na šampionatu u Švedskoj. Selektor Selman optimista Selektor Faruk Selman iz Londona imao je nakon toga zadatak da prvu postavu pobjedničke ekipe dopuni s nekolicinom najboljih fudbalera iz Engleske i da na večernjoj zabavi objavi konačni spisak reprezentacije Engleske. Nakon dugotrajnog usaglašavnja sportske komisije i selektora Faruka Selmana za naboljeg BiH London Blue srednje Engleske, da po osnovu bolje gol igrača šampionata proglašen je neuhrazlike osvoje zlatno odličje i mjesto u vatljivi Zarif Mujanović iz šampionske reprenzentaciji Bosanaca i Hercegovaca ekipe Midlands, dok je najbolji golman 4 Iz Networka najbolji igrac Zarif Mujanovic na turniru bio mladi Adis Balić iz drugoplasirane ekipe BiH London Blue. Zaslužene pehare i medalje pobjednicima i najboljim igračima uručio je fudbalski veteran Admir Huskić iz Birminghama. Nakon toga selektor Selman je izdiktirao sastav putnika za Švedsku. Svoje mjesto u ekipi dobili su članovi pobjedničkog tima: Admin Isić, Arnes Pobrić, Aldin Kahriman, Zarif Mujanović, Zerin Alimajstorović i Mersid Dedić, a njima su pridodati Amir Pajić i Isa Berdemaj iz Londona, Demir BiH London Red London Sjever Zagrijao publiku Alen Osmanovic Kurtović iz Leeds , te Nedim Deonić i Amel Šahbaz iz Hertfordshire. Na kraju selektor Selman nam je rekao: “Sami ste vidjeli da imamo dosta dobrih igrača, pokušali smo izabrati najbolje, a rezultat u Švedskoj će biti mjerilo kakav smo posao uradili. Iskreno se nadamo da će ova ekipa moći ostvariti bolji rezultat nego u Italiji i proći kvalifikacione grupe.” Večernja zabava održana je u takođe poprilično hladnoj dvorani bivšeg pozorišta u Birminghamu, a atmosferu je svojim nastupom zagrijao odlični pjevač Alen Osmanović iz Dublina iz Republike Irske. Tokom večeri zajedno s Alenom pjevali su i Jasmin Prnjavorac, gost iz Dublina, i domaći pjevač Nermin Bogdanić. Admir Huskic i najbolji golman Adis Balic publika uzivala u muzici 5 Iz Networka MINISTAR VANJSKIH POSLOVA BIH U VELIKOJ BRITANIJI LAGUMDŽIJA OTVORIO PRVI TRGOVINSKO-INVESTICIJSKI FORUM U LONDONU Značajne mogućnosti za poslovanje u Bosni i Hercegovini Ministar vanjskih poslova Bosne i Her- podršci malim i srednjim preduzećima i liberalnim trgovinskim režimom, zemlju cegovine Zlatko Lagumdžija i predsjed- privatnom sektoru u cjelini. otvorenu za strane investicije koja postnik Evropske banke za obnovu i razvoj nvesticijski forum je održan u organi- aje sve atraktivnija za strana ulaganja i (EBRD) Suma Čakrabarti otvorili su 18 zaciji Ministarstva vanjskih poslova trgovinu, te zemlju s profesionalnom i aprila u Londonu Prvi trgovinsko-inves- BiH i agencije Developing Markets As- sposobnom radnom snagom. ticijski forum Ujedinjeno Kraljevstvo- sociates (DMC), u saradnji s britanskim BiH. Ministarstvom vanjskih i Komonvelt Britanskim i svjetskim investitorima na Lagumdžija je s Čakrabartijem imao i poslova, koje je ustupilo prostor za nje- Forumu Lagumdžija je preporučio ulabilateralni sastanak, na kojem je razgo- govo održavanje u Lancaster Houseu, ganja u bh. energetski sektor, proizvodvarano o aktivnostima EBRD-a, s poseb- koji je dio kraljevske palate. nju, poljoprivredu, infrastrukturu, turinim osvrtom na projekte koje Banka zam, te telekomunikacijski sektor. realizira u BiH, saopćilo je Ministarstvo Lagumdžija je na Forumu predstavio Lagumdžija je pozvao investitore da vanjskih poslova BiH. BiH kao zemlju s dobrim strateškim i ge- posjete BiH kako bi se detaljnije upU narednom periodu treba nastaviti ografskim položajem koja nudi mnogo- oznali s privrednim potencijalima Bosne podršku energetskom i infrastrukturnom brojne, značajne mogućnosti za poslo- i Hercegovine. sektoru, ali se i dodatno usmjeriti i prema vanje, zemlju tranzicijske ekonomije s AMBASADA BOSNE I HERCEGOVINE U LONDONU PREZENTIRALA TURISTIČKE POTENCIJALE BOSNE I HERCEGOVINE Ambasada Bosne i Hercegovine u Londonu zajedno sa organizacijama SIDA-USAID-FIRMA, učestvovala je 16. aprila 2013. godine u prezentaciji turističkih potencijala Bosne i Hercego- vine. Prezentacija je održana u prostorijama Ambasade BiH u Londonu. Ambasador Mustafa Mujezinović se obratio prisutnim novinarima, tur-operaterima i predstavnicima britanskih turističkih organizacija, istakao važnost promocije bh. turističke ponude i pozvao ih na saradnju u cilju privlačenja turista iz Velike Britanije da u što većem broju posjete BiH. Prezentaciji je prisustvovao i ambasador UK u BiH Nigel Casey koji je također govorio o turističkim ponudama, prirodnim ljepotama i gostoprimstvu BiH građana. Na prezentaciji su predstavljene atraktivne destinacije u BiH, gradovi, planine i rijeke, rafting, splavarenje, skijanje, seoski turizam, istorijske i druge znamenitosti, što je izazvalo veliku pažnju prisutnih, posebno medija. HABER 6 Iz Networka Jasna Corović i Debra Gordon U srijedu 29.og Aprila u prostori- Razgovaralo se o tome kako pomoći jama Bosanske Kuće u Birming- članovima naše Bosanske zajednice hemu predstavnici BH UK Network- koji su prošli kroz traume i bore se s a sastali su se sa Debrom Gordon, posljedicama rata. razvojnom radnicom mentalnog Usluge organizacije „Freedom from zdravlja. Debra radi u medicinskoj Torture“ uključuju psihološke terapije zakladi za brigu žrtava mučenja, i individualno/grupno savjetovanje, pod nazivom„Freedom from Torture“, o kojima ćemo vas s vremenom de(„Sloboda od Mučenja“). taljnije obavijestiti. „Freedom from Torture“ je osnovana 1985. godine i to je jedina organizacija u Velikoj Britaniji posvećena isključivo tretmanu i rehabilitaciji žrtava mučenja. Nadamo se da će ova suradnja biti uspješna te da će imati odaziva među članovima naše zajednice kojima je ovakva pomoć najviše potrebna. Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Na ruke predsjedavajućem Predmet: Pismo podrške Birmingham 02.4.2013. Poštovani, Bh. Savez iz Velike Britanije u potpunosti podržava aktivnosti Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine čiji smo član, a ovim putem se želimo priključiti i dati podršku Nacrtu zakona o dijaspori BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio poslanik u Parlamentu BiH g. Denis Bečirović uz dogovor o saradnji sa GO SSDBiH. SSDBiH nema svoje predstavnike u zakonodavnim niti izvršnim strukturama vlasti u BiH i zato smo se odlučili da uz podršku onih institucija i pojedinaca koji nam žele pomoći i shvataju važnost postojanja 1,5 miliona bh. građana koji žele da ostvare sva svoja prava koja im pripadaju, pa i Zakon o dijaspori ako već ne neke druge institucije, damo svoj doprinos. Koristimo priliku da ujedno zahvalimo g. Denisu Bečiroviću, a Vas molimo da imate sluha i volje da se što prije donesu svi zakoni koji su neophodni da se naša Bosna i Hercegovina nađe među članicama EU, gdje joj je i mjesto. S poštovanjem Izvršni Odbor Bosnia UK Networka Dr. Zdenka Besara, predsjednik 7 Iz Networka Admin Worker – part time (20hrs/week) Salary: £6,365 p/a, 9 months- 1 year Maternity Cover Bosnia and Herzegovina UK Network is seeking to recruit an experienced and talented individual to provide admin and other support in organising activities in Bosnia house and raising awareness of services available to Bosnian elderly and disabled. An experience of understanding Bosnian community in West Midlands and being bilingual would be an advantage. Closing date for applications: 31.05.2013 Interviews will be held on week commencing 03.06.2013. For an application pack send an A4 size SAE with 90p stamp to: Bosnia and Herzegovina UK Network, Bosnia House, 36 Medley Road, Birmingham B11 2NE or for downloading application pack please visit our website on www.bhuknetwork.org For more information please telephone: 0121 772 3052Reg. Charity No: 1067411 8 Haberi iz Asocijacija Derby NAJESEN OTVARANJE NOVOG BH. CENTRA Izgradnja zgrade bosanskohercegovačkog centra u Derbyu polako se privodi kraju. Vrijedni majstori obavljaju završne unutrašnje radove i počeli su sa sređivanjem prilaza i parkinga oko zgrade. Bosnia &Herzegovina community centre Derby je izuzetno uslovan objekat prilagođen za ovu vrstu aktivnosti, izgrađen je prema najmodernijim standardima i zasigurno će zadovoljiti sve potrebe i aktivnosti bosanskohercegovačke zajednice u ovom gradu. Izgradnju ovog objekta finasirala je opština Derby u zamjenu za stari bh. centar koji je prije nekoliko godina porušen zbog izgradnje saobraćajnice. Inače, nova zgrada je podignuta na lokaciji koja se nalazi nekih 50 metara od starog centra. Podsjećanja radi, Bosanskohercegovačka asocijacija iz Derbya je prvo i jedino naše udruženje u Velikoj Britaniji koje je potpuno besplatno putem loto-aplikacije dobilo objekat u vlasništvo. Kako se predviđa, do kraja juna rado- vi bi trebali biti gotovi, tokom ljeta bi Asocijacija preselila u nove prostorije, a najesen će bosanskohercegovački centar biti svečano otvoren. Guilford OBILJEŽEN 1. MAJ Kao u dobra stara vremena bosanskohercegovački građani u Guilfordu obilježili su praznik rada Prvi maj. Okupili su se u svojoj “bazi” i naravno kako priliči tradiciji okrenuli su jagnje. Mujo Delić, predsjednik Bosnia Aida iz Guilforda kaže: “Mi smo mala zajednica, ima nas desetak porodica i moramo se držati zajedno. Ovaj praznik je samo izgovor da se okupimo i družimo i naravno da se sa sjetom prisjetimo “onih” vremena kada smo u domovini zajedno s prijateljima i rodbinom u mnogo većem broju slavili praznike. Naravno da nam nedostaje i prvomajski uranak i prvomajska limena glazba sa svojom London Victoria Praznik je samo izgovor za okupljanje budilicom. Ali nekako uz dobro pečenu jagnjetinu i to se preboli.” ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA I IZABRAN IZVRŠNI ODBOR BHCUK Dvadeset trećeg marta 2013. godine je održana godišnja skupština BHCUK. U verifikacionoj komisiji su bili gospoda Wajahat Jalisi, Mirsad Bakalović i Safet Vukelić. Oni su vodili računa da izbor, tj. reizbor starih članova teće po statutu organizacije. Dvadesetog aprila je izvršena raspodjela dužnosti za izabrane kandidate. U Izvršni odbor BHCUK su osim gospođe Vedrane KovačevićJalisi (predsjednik), gospodina Farke Selmana (blagajnik), gospodina Mehe Jakupovića (delegat u BiH UK Networku), gospođe Besime Zengin, Detalj sa godišnje skupštine Jasmine Buljko i Vahida Vukelića (sekretari), izabrani i gospodin Haris Kazazić (potpredsjednik) i Sedin ef. 9 Šahman, koji je ujedno i vjeroučitelj u školi. Haberi iz Asocijacija BOSANSKOHERCEGOVAČKI SAVJETODAVNI CENTAR LONDON MAŠALA OPET GRANT-OSIGURAN RAD NAREDNE TRI GODINE Organizovana je prezentacija projekta za rad sa starijim osobama "Outreach" i po treći put smo dobili podršku kod Big Lottery Funda za ostvarenje naših ciljeva, za šta je trebalo mnogo truda i aktivnosti Polovinom aprila na adresu Bosanskohercegovačkog Savjetodavnog centra London stigala je “čestitka” od Big Lotery Fund vrijedna £ 261.614 kojom je osiguran rad ove organizacije u narednom trogodišnjem periodu. Ovaj grant je potvrda o kvalitetnom radu ove londonske organizacije i garancija da će naši ljudi u Londonu u narednom periodu imati bazu u kojoj će moći rješavati svoje probleme i potrebe. Prigodna prezentacija projekta priređena je nedavno u Harlesdenu, kojom prilikom se okupio veći dio članstva da proslavi pobjedu, tj. dobivena sredstva za organizovanje lakšeg života i lakšeg opstanka u Londonu, a sve uz pomoć rukovodstva BHCAC-London koje se potrudilo da nesebičnim radom i zalaganjem obezbijedi sredstva za kvalitetan rad Centra. Upravni komitet ovim putem zahvaljuje Sadžidi Trožić koja je dala sve od sebe da zajedno sa volonterima obezbijedi prolaz aplikacija i kvalitetan nastavak rada našeg centra. Takođe zahvaljujemo na odanom radu i Nermini Lemeš, kao i pomoćnom osoblju Emini Trožić i svim donatorima koji su svojim razumijevanjem omogućili nastavak rada naše organizacije. Zahvaljujemo i svim članovima BHCAC koji redovno uplaćuju članarinu i time daju svoj doprinos u našem projektu. Nažalost, naša ambasada s ambasadorom g. Mustafom Mujezinovićem se nije odazvala da uveliča ovaj skup naših članova i gostiju: Brent Cuncil g. Sing, CVS g. Fuad kao i predsjednica BH UK Networka dr. Zdenka Besara i profesionalni učitelji koji podržavaju naše projekte g. Mary, indijska masaža, i g. Andrew, Tai-Chi vježba. Nakon ponovnog uspjeha svih članova Bosanskohercegovačkog Savjetodavnog centra London organizovana je prezentacija projekta za rad sa starijim osobama "Outreach" i po treći put smo dobili podršku kod Big Lottery Funda za ostvarenje naših ciljeva, za šta je trebalo mnogo truda i aktivnosti od profesionalnog osoblja na čelu sa menadžerom Sadžidom Trožić i Upravnog komiteta, na čelu sa predsjednikom Zaimom Pašićem. Svi koji su bili uključeni u rukovođenje organizacijom su bili svjesni da je vrijeme štednje u Velikoj Britaniji i da nije lako obezbijediti sredstva za dostojnu pomoć našim članovima kojima je ona još potrebna u Londonu. Zbog toga nam je ova donacija puno draža, jer nam omogućava da nastavimo Cek u prave ruke Gosti uzeli ucesce u aktivnostima sa relaksacijom naših članova, učenjem munity Education Service, Nort-West engleskog jezika, te da im organizujemo NHS, Outdors Clarks, Ban Network, bolji društveni život, kviz svake zadnje CVS Brent, ADVICE UK i BH UK Netsubote u mjesecu i naravno druženje s work i veoma smo zadovoljni saradnjom Priznanja zasluznim pojedincima volonterima svake srijede i nedjelje u našem Društvenom klubu. Partneri BHCAC su: Brent Adult Com- 10 što pokazuje i naš uspjeh. Na ovoj promociji su dodijeljena priznanja za rad aktivistima; Grupa Indijske Haberi iz Asocijacija Grupa zena BHCAC-Indijska masaza masaže za žene - Envera Rušidović, Is- uslugama i aktivnostima. meta Velić, Ismeta Trožić, Hajrija Dedić, • Starije osobe i osobe sa invalidSenija Burazerović, Rubija Felić, Zumra itetom sa prostora Zapadnog Balkana: Kulenović, te gospoda Dušan Bilbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Fadil Salešević, Hajrudin Sistek, Nedim Srbija, Makedonija i Crna Gora. Mujčinović i Ibrahim Lemeš za vježbe • 7 članova profesionalnog osoblja: Tai-Chi. Voditelj projekta, terenski radnik, saradSredstva dobivena za nastavak rada nik, dva učitelja i dva trenera. BHCAC su: Big Lotery Fund-Reach- • Uz potporu 20 volontera od kojih su ing Communities Program -£ 261.614, pet mlade osobe između 16-24 godine. Lioyds TSB £30.000, Comoc Relief O PROJEKTU £ 9.800, što je ukupno £301.414, a za • Historijat projekta kompletan projekat nam je potreban • Financiran od Big Lottery Fundjoš određeni dio sredstava koje ćemo Reaching Communities Program pokušati obezbijediti u narednom peri• Trajanje od tri godine (1. maj 2013 odu. - 30. april 2016.) Nagrada za Bosnia UK Network klijentima- posjete klijentima u njihovom domu. SVEUKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA £356,574 OBEZBJEĐENO £301,414 • £261,614- Big Lottery Fund • £30,000- Lloyds TSB Foundation Obraćanje menadžerice Sadžide Trožić Zanimljiva prezentacija Nakon izuzetno dobro pripremljene prezentacije projekta OUTREACH od strane Sadžide Trožić, nastavljeno je druženje uz prijatnu muziku Hilmije Dervišića. Hvala svima koji su se odazvali ovoj manifestaciji. Srdačan pozdrav i dobrodošli u naš centar. Šta predviđa projekat: OPERACIONI SADRŽAJ • Projekat posluje iz londonske opštine Brent i djeluje na regionalnom nivou. • Jedinstven sa sveobuhvatnim • Ciljevi projekta: Smanjiti osjećaj usamljenosti i društvene isključenosti Poboljšati kvalitet života - Poticati aktivnost i nezavisnost PROFESIONALNE USLUGE • Generalne informacije, savjeti i upute na bosanskom-hrvatskom-srpskom jeziku u vezi sa: pravima i socijalnim primanjima, stambenim problemima, društvenoj njezi i opštem zdravlju. • Terenski rad dostupan nepokretnim 11 for England and Wales • £9,800 –Comic Relief/The London Community Foundation • PREOSTALO DA SE OBEZBIJEDI • Preostalo da se obezbijedi u naredne dvije godine £55,160 • Neophodno od članova i korisnika usluga £9,670 PARTNERI I SARADNICI • Brent Adult Community Education Service • North-West NHS • Outdoor Clerks • BAN Network • CVS Brent • AdviceUK • BiH UK Network Haberi iz Asocijacija YOUNG BIRMINGHAM PSYCHOLOGISTS AND BUSINESS WOMAN WINS INTERNATIONAL AWARD PRIZNANJA Amra Dautovic, the 27 year old managing director of Birmingham-based My Time CIC, a company she joined as a volunteer in 2005, has won the international Barbro Sandin Award 2013. Awarded by the International Society for Psychological and Social Approaches to Psychosis The Barbro Sandin Award was established in 2008 by Dr JoAnn Elizabeth Leavey in honour of Barbro Sandin, who had worked with vulnerable people with psychotic experiences that mainstream psychiatry had deemed untreatable. The biannual award is given to a woman who is leading in the development of psychological treatment. Amra’s achievement is particularly remarkable in the context of her personal journey. A Bosnian Muslim refugee she came to the UK as child who did not speak English and having experienced the atrocities of war first hand. Today she is the youngest woman and only female Muslim managing director of a mental health organisation in the UK. Amra won the award, which will be presented at the International Congress in Warsaw in August, for her pioneering work with family mental health and trauma and the development of the FACT – Family Action for Amra Dautović Choice Tomorrow – programme. The programme works with families in Birmingham with children at risk due to the mental health of parents and domestic violence. This work has been validated nationally and is being considered across the UK. “I feel incredibly honoured to have won this award,” said Amra. My Time CIC, acknowledged as an innovator in its field, is an intercultural, multi-faith sensitive and multi-lingual psychological therapy practice. Led by Amra, the practice employs 40 and works with 1,300 mental health service users a year, 30% of whom have Post-TraumaticStress Disorder. My Time is the only service user owned (shareholders) professional mental health practice INTERNATIONAL BARBRO SANDIN AWARD 2013. BOSANKI AMRI DAUTOVIĆ Ovih dana još jedna zapažena nagrada, ovaj put internacionalno prizanje za rad na polju psiholoških tretmana, stiglo je u Birmingham. Dobitnica je Bosanka, magistar psihologije Amra Dautović, izvršna direktorica kompanije My Time koja se bavi tretmanom osoba koje imaju razne psihološke probleme. Nagradu je dodijelilo Internacionalno udruženje psihologa, a ona će Amri biti uručena u augustu u Varšavi na internacionalnom kongresu ovog udruženja. U ime Bosnia UK Networka našoj Amri upućujemo iskrene čestitke sa željom da samo tako nastavi. Osim toga, posebno nam je drago što je Amra Dautović opravdala naša očekivanja jer uposlenici Bosni UK Networka su je svojevremeno za rad u kompaniji My Time preporučili osnivaču ove organizacije Michael Lilley. in the UK. http://www.mytime.org.uk/content/ young-birmingham-psychologistand-business-woman-wins-international-award. BRITANKA PAKISTANSKOG PORIJEKLA LOBIRA ZA BIH Dok se bosanskohercegovački političari pate da zemlju uvedu u evroatlantske organizacije, britanka pakistanskog porijekla i zastupnica u britanskom parlamentu Yasmin Qureshi lobira za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU) i NATO. Britanka pakistanskog porijekla i zastupnica u britanskom parlamentu, Yasmin Qureshi, lobira za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, dok se već dugi niz godina političari u BiH pate da ovu zemlju uvedu u evroatlantske organizacije, prenosi britanski list The Bolton News, a javlja dopisnik agencije Anadolija. Tokom rasprave u parlamentu Velike Britanije, Qureshi je postavila pitanje o članstvu Bosne i Hercegovine u EU. U pisanom upitu ministru za Evropu i NATO Davidu Lidingtonu, Qureshi se zanimala šta Velika Britanija po- Yasmin Qureshi duzima kako bi Bosna i Hercegovina postala kandidat za članstvo u EU i NATO-u. Ministar Lidington je odgovorio da Velika Britanija snažno podržava BiH. “Britanska vlada snažno podržava 12 ambicije i planove BiH za članstvo u EU i NATO”, odgovorio je Lidington. Napomenuo je da britanska vlada traži od bh. lidera da što prije ispune obaveze kako bi zemlja postala dio Evropske unije. “Nastavljamo da šaljemo jasne i snažne poruke liderima u BiH da trebaju ispuniti uslove kako bi njihova zemlja napredovala prema članstvu u EU i NATO-u. Sada je na bh. liderima da demonstriraju svoju posvećenost tim ciljevima”, rekao je Lidington. Yasmin Qureshi je britanka pakistanskog porijekla i političarkaLaburističke partije koja se bavi i advokaturom u oblasti kriminalnog prava. U maju 2010. godine na generalnim izborima izabrana je za člana britanskog parlamenta iz Boltona. Radiosarajevo.ba Haberi iz Asocijacija MIŠO MARIĆ NEKA ME SPALE, ALI U MOSTARU JA GROBA NE ŽELIM Pjesnik, novinar, boem i zanesenjak Milenko Mišo Marić u grad na Neretvi stigao je davne 1961. godine. Generacije su odrastale uz njegove pjesme koje su interpretirali Indexi, Zdravko Čolić, Kemal Monteno, Željko Samardžić... Kad pisah tekst, izmjestih ih da im miris cvata, ma kakav Chanel 5, ne pogane auspusi... Park, u koji vedrih dana vodih kćer na klackalicu, fišek vrućih kestenova s jeseni, na Lenjinovom, obožavala ih... Probe s Kapljicama u amfiteatru i svaka Kapljica, pojedinačno... Bristol, Neretva, Ruža; sva zborna mjesta drugovanja i ljubavi... Ljudi... Čitavo čovječanstvo dragih ljudi. Pri spomenu grada, što Vam prvo pada na pamet? - Sve, svaki ćošak, svaki prijatelj, znanac, prolaznik s kojim razmijenih dobar dan, a željeli smo takav jedan drugom. Sve mi pada na pamet... I još više na srce. Mišo Marić Lako je bilo dogovoriti intervju s pjesnikom Mišom Marićem, premda je bio sumnjičav pitajući se je li došlo vrijeme za njegovu istinu. Kao prekaljeni novinar na sva je pitanja odgovarao jasno tako da ih svatko razumije. Kako danas i gdje živi jedan od simbola grada Mostara Mišo Marić? Kako obitelj? - Da sam simbol – sumnjam. Mostar ih je narađao dovoljno, šta ću mu ja? Odgovore ukucavam u Exeteru, 200 milja jugozapadno od Londona. Ako na Zapadu ima juga. S prozora vidim La Manche, a zagledan sam južnije, gdje me nema. Trajem, spokojan. Oko Azre i Milene, hvala na pitanju, odlično. Milena nas i zetom obradovala. Jean Mark, Kanađanin francuskih korijena. Kad nam je poslao antologiju kanadske poezije u koju je uvršten s 22, milo mi. A Azra kaže: “Kud ćeš, kćeri, za pjesnika kukala ti majka”?... Milena poslovno putuje svijetom. Kad je ne vidim nekoliko dana, bolan sam. Pišete li trenutno što i ako jeste, o čemu je riječ? - Kolumnu za “Bosansku poštu” u Oslu, po blogovima, prijateljima... Upravo sam ispovraćao “Mostarenje II”. Prvo je bilo o ljubavi i dobrim momci- ma. Ovo je o mržnji i bitangama. Jer: šutljiv svjedok – saučesnik. Pjesme i tekstiće za pjevanje prestao. Prva Perišićeva me strefila posred duše, a duša je porodilište pjesme. Što Vam najviše nedostaje u životu u tuđini? - Ono čime damaram i dišem, porodicu i prijatelje, imam. Fali mi Rondo s Icom, Mirom, Đanijem, Nihom, Pinđom, Manjgom, Dadom, Ćonom... I Hamicom da nas posluži, a ne zalampa... Fali da pod platanima dočekam Piera, Antića, Šibu, Zuku, Skendera, Montena, Čolu, Arsena, Vajtu, Davora i Indekse; puno domaćih i gostujućih drugara koji su i platane nadvisivali... I Vilim iz trafike na uglu što mi čuva par kutija Kenta i M.M. za stolom, šahom i ledenim “Kamenim” mi fali... Moj prvi mostarski prijatelj zlatnih ruku i takvog srca Kreša Ledić, Emir Balić bez ružna štrapa, moj Stole Lasić pitome i mirisne duše, djetinje. I “Kiše” koje smo zajedno rađali. Blizanac po duši Veže li Vas što uz današnji Mostar? -Uspomene. Svi i sve što nedorekoh. Radobolja pod prozorima k’o uspavanka, slavujčić što me jutrom budio iz bašče gdje sad Škoro umije ugostiti... Lipe iz Nazorove koje Monteno pjeva “Na kraju grada, u tišini”. 13 Javljaju li Vam se stari prijatelji/drugovi? Razmijenite li poneku s velikim Perom Zupcem? -S Pierom se čuo i jučer. Piero je moj blizanac po duši, uz porodicu najljepši praznik u životu, a uz Aleksu najveći pjesnik Mostara. Učinio je da davne i ove modre kiše jesenje nisu meteorologija; to nebo laticama nježnih stihova zasipa grad. Zato s njim i svima koji nisu opravdano odsutni, ma gdje da su, ima me. Tu s porodičnom Boškom Čavar skypam, duhoviti Kljakljaš me razvedri. I s onim od Sutine do Šarića harema, Maslina. S onim na brijegu, uz Aleksu, s Mikom mojim Ledićem ispod čempresa, u Cimu, kad stignem, popričam. Mrtvi mi u snove dolaze; čuvamo se. Moji mrtvi su živi. Znam tu mnogo živih koji su mrtvi. Koliko nam je poznato, u Mostar navratite, doduše rijetko. Kako Vam se danas čini slika grada? - Imadoste li, zaboga, lakše pitanje? Odrasli smo, da se ne lažemo. Grad je poderan. Vidim dva naselja uz nabujalu Neretvu širu i dublju nego ovaj La Manche ili British Channel. A nigdje Veljka Rogošića i Atine Bojadži da ga preplivaju, učine Neretvom između Europe i Otoka k’o što su njih dvoje u vrijeme Juge koja je za mene bila da iskreno volim sve i svi vole mene. Sad je samo slijepci i podlaci zovu mrakom. Ispravit ću se: ljetos u ruševinama Abraševića sretoh zanesenu, pametnu mladost koja mašta jedan Mostar. Haberi iz Asocijacija Što Vas najviše zasmeta i jeste li razočarani tenzijama? -Grozim se nad dokazivanjem ljubavi prema svome, mržnjom prema drugom. Psihijatrijski slučaj. Razočaran sam što ne vidim volju i snagu koja bi glasnogovornike zla azilirala na Domanoviće. Je li, prema Vašemu mišljenju, moguće obnoviti suživot u Mostaru i, ako jeste, kako to učiniti, s obzirom da je toliko vremena prošlo od rata naovamo? -Ovaj prognanik nije Arhimed da uzvikne: “Eureka”! Iz osobnog iskustva bez napora bih mogao dokumentirati da može. Ovi što tvrde suprotno mlate teškim maljevima laži i podvala u zatioke mostarske djece danas, i njihove u nedogled. Kakva, fucking, politika, ideologija i patriotizam u masnu buđelaru? Rat u Mostaru Možda je neugodno pitanje, ali nas zanima je li Mišo Marić otjeran iz Mostara. I kako ste uopće napustili Mostar? - Pitanje nije neugodno, al’ slučaj jeste sraman. I ne samo na primjeru M. M. nego desetaka tisuća Mostaraca istog prokletstva. Kad sam u dnevniku TVSA, vrijeme oštrenja jezičkih kama, pozivajući na razum i mir, izgovorio: “Pitajte majke žele li više brončana sina u parku il’ živa u dvorištu”, pucali su mi kroz prozor. Da sam ja a ne Milene gledala crtić, ćao đaci. Kad sam se bavio evakuacijom majki, djece i trudnica, na Srpskom radiju s lijeve Srbin Božo Kijac je govorio: “M. M. izdajnik srpskog naroda, spašava samo balijsku i ustašku djecu, ustaški je suradnik”. Kad završi kič, četnik Božo svrati kič ustaša Kozo na BMV-u, prisloni mi automat na čelo. “Imam jedan metak za tebe”, veli, pomene mi mrtvu mater... Iz maskiranog Stojadina ispadaju tri maskirane karikature, mlate puščetinama. Na Stojadinu piše Džihad, Alahu Ekber, Za Dom Spremni. Jedan žgoljav, zelena beretka na glavi, preko nje traka s natpisom “Zelene beretke”, valjda za daltoniste. Na beretci metalna šahovnica, polumjesec i zvijezda, na prsima hakenkrojc, zahrđalo fašističko ordenje, jedno i novo, vatrogasno. Krezub, šuška: “Tvoj prijatelj Želja Samarđić s on stranu pjeva ćetnićke, vadi ozvućenje “Kiša” da mu pustimo ilahije i domoljubne”. Kažem da moj prijatelj Želja nije “ćetnik”, leži u bolnici na Brijegu, razvalili ga s Huma PAMom. Nahorozi se, ubit će me budaletina, potegnem: “Pitaj gradonačelnika Ćelu, od dvije sestre su”. Pita onog do sebe: “Jesul baš rod”? Onaj potvrdi. I krezo mi mater, obeća vra- titi se. Odu. Nekoliko dana kasnije, u pauzi “razvlačenja pameti” s divnim čovjekom i prijateljem Goranom Bakovićem raznosim kese hrane u Husinske bune. Goran je jedan od par sličnih u Konzulatu koji s rizikom da vlastitu ostavi siročićima noćima odvozi ranjenu djecu i trudnice već u bolovima za Split, a dovozi dječje hapice, kozmetiku, lijekove... Dok dahćemo stepeništem na tuce vrata vidim natpis “Zauzeto Habibija”. “To je onaj što je dolazio po ozvučenje” veli Goran... Posjećuje me i neki Sejo Pašić, elitni primjerak krtiminalca – psihopate zbrisalog iz knjige psihijatra Cesarea Lombrosa. Taj niska čela obećava da će lično “ubiti oba govneta”, mene i brata Dedu. Dok s braćom Sadžak s uperenim automatima upada u autobuse prestravljene, upišane dječice i uplakanih majki da provjeri “spašavam li četnike”, pukovnik Umproforac koji izvodi konvoje govori: “Ovo su ustaše”. Šutim. “Jutros sam bio na onoj strani, oni bradati tamo s mrtvačkim glavama, ono su četnici”. Šutim. Cinično se smiješka: “Interesantno, Mister Marik, ovo kod vas ratuje fašizam protiv fašizma”... Kad je oko 10.500 nejači i tuge bilo na sigurnom po Dalmaciji i Sloveniji, odem u Split na dva dana, od UNHCR I UNICEF izmolim 25 tona hrane za preostalu, gladnu djecu po podrumima, i za odrasle. Za to vrijeme mi “oslobode” stan.( Dio slika i skulptura što skupljah kćeri a nisu uspjeli odnijeti ponudi da sačuva kum kojeg sam za Černobila uzeo u Konzulat a davno, zbog krasnog oca Tonče, pokoj mu duši, u srce. Kad kuma iz izbjegličke fukareštine molih jednu sliku da kupim kćeri cipelice, veli “Bio je rat”. Tako sam izgubio slike i kuma. Ostala mi potvrda-spisak s potpisom kuma da “čuva”. Spremam se provjeriti preko Strasbourga)... Krajem srpnja Vaha Halilhodžić mi savjetuje da bježim jer se p’jana vlast kod “Bajrama” izjasnila da treba počistiti sve Srbe, Jugoslavene i titovce. Ispunjavam uvjete premda se Srbinom nisam nešto osjećao, ali ostalim jesam i da me stoput ubiju. Dan iza Vahe svrati mi prijatelj Bariša Krtalić, Karadžićevi Srbi ga na početku skratili za ruku, veli isto što i Vaha. Moram Milenoj sačuvati oca, znam šta je bezočinstvo, pokupim se u Split, sklonim pod okrilje UNHCRa i UNICEF-a, skupljam po Europi i šaljem pomoć za Mostar, a kao volonter EU organiziram evakuaciju oko 2300 bh. majki i djece za Italiju, Češku, Francusku, Španjolsku i Britaniju. Dan po odlasku iz Mostara, kraj srpnja - početak kolovoza ’92. u Dječjem konzulatu granata nađe 14 Denisa Kokanovića, gitaristu “Kiša”, sina mog prijatelja Mahe. Po radio Mostaru: granata je s Čobanovog polja. Po balistici: “Zolja” iz Popovske bašče. Dobri dječak Denis je platio moj “grijeh”... Veljače ’93. sam došao u Mostar, izveo jednu grupu majki i beba, poslao za Francusku, a po savjetu Ryana Grista, šefa EU u Splitu koji mi je isposlovao UK vizu i platio kartu, stropoštao sam se na Heatrow 4. ožujka. Ostalo je history, ili tuga, svejedno. Da sumiram: svaka sloboda sliči na one koji je donesu. Mostarska nije iznimka. Moj putni nalog u nepovrat nije potpisao niti jedan moj narod. Potpisala ga je nazimafija desnim kažiprstom ovlaženim na jastučetu za muhure. Slovili ste za velikog idealista, emotivca, boema i zanesenjaka. Jesu li Vas sva ova događanja promijenila. Jeste li uopće mogli zamisliti da nas VAŽNO Svratit, bude li zdravlja - da. Kad krepam - ne. -Groba ne želim. Užasava me pomisao da po zvizdanu ili bureštini ne’ko komu sam bio drag mora na Sutinu slušati kako me hvale i kako grumenje zemlje muklo udara po kovčegu. Da najdražim ostavim u naslijeđe podizanje spomenika – taman posla. Neka me spale, s pepelom što je najjednostavnije. Željah, nekad, malo u Radobolju, malo na rodno Petrovačko polje dok ne čuh da je prenos urne preko granica kompliciran. Ali ako bi se kojim slučajem u Mostaru istovremeno zatekli Zubac i Monteno, Kapljica ima, pa Piero kaže onu što počinje: “Lepa Azra dok se dan gasi/ zaliva cveće na terasi/ Milena ispod Cucove slike/ zlatnoj lutci plete kike.../”, moja djeca otpjevaju “Mostarsku majku” a s Kemicom “Za svoju dušu” u kojoj podigoh čašu za sve dobre duše; e to bi bilo zgodno. Dvije moje najdraže dame me vole, čuvat će me, a pretpostavljam da sam još ponekom drugačije drag. Bit će lijepo ako me se u vedrim časima sjete. I ja bih njih, ali tamo i sjećanja utrnu ovakvo što može zadesiti? - Rekoh da imam blizanca po duši, Piera, al’ nemam dvojnika. Taman posla, ni s ovim jednim ne znam šta ću. Dakle, ostao sam jedan, isti? A događanja sam slutio i javno upozoravao. Kad je Mostar prvi put granatiran, telefonom iz drvarnice Drapšinove 15 uletim u Dnevnik TVSA. Hadžifejizović vodi, ide izvještaj sa sjednice Predsjedništva BiH koju završava predsjednik tvrdnjom da je “stanje neposredne ratne opasnosti, ali nije rat”. Senad me najavi “s alarmantnim vijestima iz Mo- Haberi iz Asocijacija stara”. Izgrcam: “To što predsjednik zove neposredna ratna opasnost u Mostaru je definitivno rat – po mom gradu padaju granate”. Malo potom zove Senad, naružili ga iz Alijinog kabineta: “‘Ko je to M. M. da proglašava rat ako predsjednik kaže da nije”!? Sutradan Večernje objavile noticu: “Rat u BiH objavio M. M. telefonom iz podruma”. Stari most, Radobolja, Rondo, Velež, Mostarske kiše..., sve nabrojano postoji i danas, ali... Kako je to sve bilo nekad, a kako je sada? - Kad sam prvi put prošao Novim/ Starim, nit’ su moji tabani poznali teneliju, nit’ tenelija moje tabane. Rondo je nevina žrtva maloumlja. Zamislite da Venecijanci sruše Trg sv. Marka? Veleža, u čijoj sam himni pjevao “Mi smo raja iz Mostara, sve nas ista ljubav spaja”, još ima. A ljubavi?... Kiše su usahle s Jugom, zauvijek... Sve ovo sada replika do replike. Dude za bebe koje narod zove i varalice... Oko Kiša sam najinformiraniji pa: svaka Kapljica lijepog pljuska zna da smo čuvali od zaborava one koji su izginuli braneći od fašizma sa željom da nam se više nikad ne ponovi. Uz ode njima stvarali i pjevali o vinogradarima, duvanjarima, rudarima, zidarima, graditeljima pruga i puteva... Pjevali na svim jezicima Juge, al’ i engleskom, talijanskom, ruskom, njemačkom, francuskom, bome i romskom. Jednako su nas razumjeli Bajro s Karašebeša i princ Charles iz Buckinghama. Kad su djeca Mostara otvarala jubilarni Festival djeteta u Šibeniku “Lijepom našom” i kasnije je troglasno, u stavu mirno, pjevale diljem Hrvatske, pola današnjih prvokategornih domoljuba nije znalo slovca, druga polovica dvoumila: pjevamo li šlager il’ staru gradsku? U knjizi “Mostarenje” navodite brojne anegdote o Džemalu Bijediću, tadašnjem predsjedniku jugoslavenske Vlade. Kakva Vas sjećanja vežu uz njega? -Evo jednog: kad je Gadafi, (kojeg su masakrirali u ime demokracije, a podrazumijeva se nafte) posjetio Mostar, dat će mi intervju za Radio. Đema mi ugovorio, dok čekam, sjedim s njim u vili Neretva. Ulazi Muharem, šef gradskog protokola. “Druže predsjedniče”, veli, “Pukovnik želi klanjati, organizirali bismo u Karadžozbegovoj”. “Organizujte”, odgovara, “ali nemojte slučajno da uđe u praznu džamiju”. Muharem vrti glavom. “Vi znate da se ovi naši ne pretrgoše klanjajući”, veli. “Odmah po autobus pa u Podveležje, napunite Mumina, svi znaju”. Muharem krene, on zove: “Muhareme, prvo ih svratite u Banju, nek operu noge, kad sazuju opanke, utušiće ga”. Aleksa Šantić i ‘Kiše’ Riječ-dvije o Aleksi Šantiću, Vašem bratu po “oružju”? Žalosti li Vas što je i on, nedavno, postao meta podjela u gradu? - Aleksi se događa ono čega se Crnjanski pribojavao: “deklamovaće ga o sv. Savi”. Ćifte i popovi su ga oteli Mostarcima, a grad je olako dao pjesnika čija je Emina najpjevanija ljubavna na Balkanu. Ubijali su ga i živog i u bronci, a nikad nadrasli u ljudskoj čistoti. Valjda je slutio šta mu se sprema citirajući pred smrt 114. suru iz Kurana: “Skloništa tražim... skloništa od Uduvala, od Izdajnika, koji duva u grudi ljudske, skloništa od Džina i od ljudi”... Tužni nas Aleksa Džina se plašio, a patuljci ga, po ‘ko zna koji put, ubijaju. Koja Vam je (ili više njih) najdraža pjesma o Mostaru? - Pierove “Kiše”. Niti jednu s toliko lijepa grada i lijepe ljubavi ni u europskim ni svjetskim antologijama nisam našao. Veličanstven lirski obelisk Mostaru i ljubavi. Neizbježno je pitanje o mostarskim liskama. Tko su po Vama najveće liske Mostara? -Ja tu ne mogu provesti 15 minuta da mi ne potegnu “duhovitost” iz Gretinog repertoara. Duhovitost Mostara je gretoizirana, degradirana. Neoprostiva nepravda prema Ici Voljevici, Mehi Sefiću, Tomi Topiću il’ Jozi Lepetiću – autorima literarnog humora ravnog onom od Bernarda Showa preko Jaroslava Hašeka do Duška Radovića. Premda po rođenju niste Mostarac, čime Vas je ovaj grad opčinio da ste toliko zaljubljeni u njega, kao najrođeniji? - Dobrotom prijatelja koje pominjah i sugrađana koji nisu izdali grad, sebe, pa tako ni mene. A srastao sam s Mostarom i svetinjama: kolijevkom kćeri i grobnicom majke. Piše: Oliver Cvitković/VL BOSANCI ĆE ZARADITI MILIONE NA PICI Adnan Međedović i Edin Bašić, koji su došli u Veliku Britaniju kao izbjeglice iz BiH, mogli bi zaraditi milione ukoliko se odluče da prodaju svoju kompaniju za dostavu pice "Firezza", koju su zajednički osnovali. Kada su došli u Veliku Britaniju, jedva da su govorili engleski, ali su se borili, u međuvremenu zaposlili u restoranima poput "Starbucks", da bi se 2001. godine odlučili da i sami krenu u ugostiteljski posao. Inače, neobičan naziv njihovog poslovnog poduhvata "Firezza" zapravo potiče od dvije riječi "fire" (vatra) i pica. Vremenom, posao je napredovao i za nekoliko godina imali su svoje prodajne prostore na 11 lokacija, uključujući Čizvik, Noting Hil, Iling. Danas je njihova kompanija Adnan Međedović i Edin Bašić veoma respektabilna i ako dođe do prodaje mogli bi postati milioneri. Inače, specijalnost "Firezze" je tradicionalna italijanska pica, koja se pravi po napolitanskom receptu, a prodaje se na metar, što je specifičnost i razlog zašto je "Firezza" toliko popu- 15 larna. Zapravo, "Firezza" na neki način popunjava jaz između restorana poput "Pizza Express" i poznatog "Domino's", zbog čega su i uspjeli da nađu svoje mjesto na tržištu. Inače, njihova pica je prava italijanska, što znači izuzetno tanka, a sve sastojke nabavljaju direktno iz Italije. Tako recimo, bafalo mocarela sir im se doprema direktno iz Italije jednom sedmično, a najpopularnije pice su Bufalina i Capricciosa. Inače, njih dvojica su bila na završnoj godini arhitekture i inženjeringa, kada su morali da napuste BiH. Danas, njih dvojica su vlasnici 54 odsto cijelog holdinga. Kompanija trenutno ima profit od milion funti godišnje, a godišnji obrt iznosi oko 4,2 miliona funti. BiH dopunske škole Bh. osnovci u Londonu: RAZMIŠLJAJU NA ENGLESKOM, A MUČE SE S PADEŽIMA, RODOVIMA, AKCENTIMA... Londonsku dopunsku školu koja radi već 20 godina pod pokroviteljstvom BiH Community UK, volonterskim angažmanom pojedinaca, malih fondova Velike Britanije te zahvaljujući donacijama roditelja, do sada je pohađalo 200 učenika porijeklom iz BiH. Za razliku od mnogih zemalja u kojima je dopunska nastava organizirana na integralnom principu uključivanja sati na maternjem jeziku u redovnu nastavu, u Velikoj Britaniji ovaj vid nastave se organizira subotom. Škola radi po jedinstvenom nastavnom planu i programu za dopunsko školovanje, koje je propisalo Ministarstvo civilnih poslova, a sati se realizuju na principu kombinovane razredne nastave, što znači da jedan nastavnik predaje sve predmete i radi s djecom različitih uzrasta. "Škola ima oko 30 učenika. U odjeljenju mlađeg uzrasta su učenici od pet do 11 godina, a uodjeljenju starijeg uzrasta učenici od 11 do 16 godina. Dva nastavna sata su iz predmeta Kulturna i društvena historija BiH, a sastoji se od sati maternjeg jezika, poznavanja prirode i društva, nacionalne historije i geografije, te likovne i muzičke kulture. Treći sat je vjeronauka na principu fakultativne nastave", rekla je u razgovoru za Agenciju FENA učiteljica u Dopunskoj školi u Londonu Semira Jakupović, koja radi s djecom mlađeg uzrasta, dok njena kolegica Vedrana Kovačević-Jalisi radi s učenicima starijeg uzrasta. Godišnji propisani fond je 72 sata. Na kraju školske godine svi učenici koji su redovno prisustvovali nastavi dobijaju uvjerenja o završenom razredu, koja se verifikuju u Ambasadi BiH. Dopunsko obrazovanje u inozemstvu traje osam, a ne devet godina kao u BiH. "Radimo po udžbenicima dopunske nastave za djecu u inozemstvu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, a koje je štampalo Ministarstvo civilnih poslova BiH. Nažalost, udžbenici za učenike od petog do osmog razreda još nikada nisu odštampani, tako da se nastavnici služe različitim metodama, prvenstveno fotokopiranjem radnog materijala iz starih udžbenika. Veliku olakšicu predstavljaju i dječiji časopisi iz BiH, kao što je 'Vesela sveska'", kaže učiteljica Jakupović koja od 1996. godine radi u školi za bh. osnovce u Londonu. Dopunske škole rade na području Hertfordshirea, Guildforda, Coventryja, Derbyja, Manchestera i Birminghama. Ranije je bilo 11 dopunskih bh. škola i veći broj udruženja. Zbog teške ekonomske situacije, mnogo organizacija je prestalo da radi. "Razumijem da je finansijska situacija u BiH veoma teška, ali neki problemi kao što su štampanje adekvatnih udžbenika te rješavanje radnog staža su više tehničke prirode. Školu održavaju volonteri čiji radni status nije riješen godinama, a jedina motivacija je ljubav prema pozivu prosvjetnih radnika i želja da naša djeca kroz poznavanje vlastitog identiteta izgrade i samopouzdanje i svijest o svome porijeklu. Ako ovakve škole prestanu s radom, posljedice će biti katastrofalne, a naša djeca će postepeno početi da gube svoj identitet koji je itekako važan", upozorava učiteljica Jakupović. Naglašava da se u okviru nastave obilježavaju vjerski, državni i međunarodni praznici, izložbe likovnih radova, nastupi pjesnika i omladine - bivših đaka. Škola u Londonu bit će u junu domaćin 15. skupa bh. dopunskih škola, koji se održava svake godine 16 u drugom gradu Velike Britanije i to je prilika za prezentiranje kulturne baštinu BiH kroz dječiji program, te sportska takmičenja. Na pitanje kako djeca rođena u Londonu savladavaju učenje "drugog" maternjeg jezika, učiteljica Jakupović kaže da je subota kao šesti dan škole veliki napor za mališane. "Djeca bh. porijekla rođena u Londonu polaze u predškolsko s tri, a u redovnu školu u kojoj provode cijeli dan s pet godina. Dakle, najveći dio vremena govore engleski jezik, a dopunsku školu pohađaju šesti dan što im ponekad predstavlja veliki napor. Naravno, oni 'razmišljaju' na engleskom, pišu na jeziku koji je etimološki, a kada se suoče s našim jezikom koji je fonetski, prihvataju ga kao novi izazov", pojašnjava Jakupović i dodaje da je porodica bitan faktor u formiraju identiteta i čuvanju jezika. Stoga je i rad s učenicima koji kod kuće komuniciraju na maternjem jeziku mnogo jednostavniji, jer podloga za nadgradnju već postoji. "Udžbenici koji su napisani u Bosni Hercegovini su veoma teški za djecu koja žive u inozemstvu i koja nemaju bogat rječnik, nisu izložena slušanju i gledanju naših medija, niti žive na bosanskom govornom području. U komparaciji s djecom bh. porijekla s kojima sam radila prije 15 godina rad je bio jednostavniji i sati su 'tekli' samo na bosanskom jeziku. I dalje je moj cilj da se nastava odvija na maternjem jeziku, ali je veoma često potrebna i upotreba engleskog jezika kada djeca ne mogu shvatiti značenje BiH dopunske škole nekih pojmova", kaže Jakupović. Naglašava da osim djece čija su oba roditelja porijeklom iz BiH, u školi su imali i imaju djecu čiji su roditelji porijeklom iz Engleske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Pakistana, Kipra, Španije itd., tako da naše porodice više nisu samo bilingvalne, nego multilingvalne. Za neku djecu to je olakšavajući, a za neku otežavajući faktor. Nadalje, kaže Jakupović, otežavajući faktori su i nedostatak motivacije kod roditelja i djece, koja maternjem jeziku ne daju uvijek potrebnu važnost, nesvjesni vrijednosti opismenjavanja te učenja vlastite kulture i identiteta. Veliki broj djece naših građana, nažalost, nije uključen u dopunsku školu, mada porodica koja njeguje svoj maternji jezik može itekako pomoći svome djetetu i kada ono nema vremena da dolazi u dopunsku školu. "Pohađanje škole nije samo opismenjavanje, ono je istovremeno i socijalni faktor, jer pomaže djetetu da se upoznaje sa svojim vršnjacima i da ima svijest o pripadnosti jednoj zajednici. Nastavnik u kombinovanoj nastavi istovremeno radi dva ili više programa, a svakom djetetu individualno se može posvetiti samo nekoliko minuta. Teško je naći pravi balans, jer je program za neku djecu veoma jednostavan, a za drugu pretežak, ovisno o tečnosti govora i tačnosti poznavanja maternjeg jezika. Tu je i upotreba raznih žargona, lokalizama, a koji nisu dio književnog jezika, a dijete ne uviđa razliku između formalnog i neformalnog jezika", pojašnjava Jakupović. Naglašava da se gramatička struktura našeg jezika razlikuje od engleskog, a za djecu posebne teškoće predstavljaju padeži, upotreba rodova, različiti akcenti, te ekavica ili ijekavica kao dio šireg govornog područja. U razgovoru učiteljica Jakupović kaže da u školi nastoje da o bh. kulturi djeca ne uče samo na klasičan način nego i kroz pjesmu i igru, te kroz slikanje njima dragih mjesta iz BiH. "Sevdalinke su, naprimjer, bile pravi izazov kada smo ih počeli učiti, riječi su bile preteške za shvatanje i izgovor, a kada smo tome dodali i prve koreografske korake, djeca su istinski uživala. Često razgovaramo o poznatim ličnostima iz BiH koji njima predstavljaju 'role model', te stvaraju osjećaj ponosa", kaže Jakupović. Izražava zadovoljstvo što je većina bh. građana riješila statusna pitanja u Velikoj Britaniji, imaju pasoše i 17 mogu se neograničeno kretati, tako da i učenici posjećuju BiH redovno i imaju priliku da svoj "drugi" maternji jezik uče na “terenu”. Na pitanje kako se nove generacije porijeklom iz BiH integriraju u britansko društvo Jakupović izražava pohvalne ocjene. Među njima je veliki broj onih s univerzitetskim diplomama, završenim postdiplomskim studijima te zaposlenim na odgovornim funkcijama u prestižnim firmama. Učiteljica Jakupović je rođena u Kozarcu, završila je Pedagošku akademiju u Banjoj Luci 1984. godine i stekla zvanje nastavnika predmetne nastave. Udata je i ima dva sina. Prije rata je radila u nekoliko osnovnih škola na području Prijedora i Sanskog Mosta, a zbog ratnih dejstava je napustila BiH i 1993. godine došla iz Hrvatske u Englesku po projektu spajanja s porodicom putem UNHCR-a. Kaže da se po dolasku u Veliku Britaniju suočila s poznatim izbjegličkim problemima, od učenja novog jezika, nepriznavanja kvalifikacija iz BiH, pohađanje različitih kurseva, integracija u englesko društvo, borbe za očuvanje vlastitog identiteta, nostalgijom za BiH i članovima porodice koji su rasuti po svijetu. Izvor: FENA BiH dopunske škole London MARTOVSKE I APRILSKE AKTIVNOSTI U BHCUK/ PRVOJ BIH DOPUNSKOJ ŠKOLI Izuzetno nam je zadovoljstvo što ćemo ove godine biti domaćini 15. skupa bh. dopunskih škola u Londonu. Obilježavanje praznika Svi smo s dolaskom marta i aprila očekivali i proljeće, željni sunca i presiti hladnih zimskih dana. Uprkos našim očekvanjima, imali smo neku vrstu produžene zime koja je trajala skoro pola godine. Odziv učenika u školi bio je poprilično dobar, ako se u obzir uzme hladno vrijeme, te razne vrste virusa koji su svojim konstantnim prisustvom otežavali izvođenje nastave, jer su neki učenici zbog gore navedenih razloga bili prisiljeni da ostaju kod kuće. I ove godine su u našoj školi obilježeni 1. mart, Dan nezavisnosti BiH, Osmi mart, Dan žena, te kalendarski dolazak proljeća. Za razliku od prethodnih godina, kada smo za ove prilike unajmljivali veliku salu, te pozivali veliki broj gostiju, ove godine je iz objektivnih razloga naša priredba bila namijenjena samo roditeljima. Priredba skromna po broju prisutnih ljudi i organizaciji, ali obogaćena nastupima učenika mlađeg uzrasta koji su iskoristili priliku da pjevaju i recituju svojim mamama i našoj jedinoj BiH. U sklopu nastave navedeni praznici su obilježeni historijskim časovima, te likovnim i literarnim aktivnostima kojima su se posvetili s velikom pažnjom. nastavnom procesu. Sa radošću je prihvatila i druženje sa starijim generacijama i kaže da je posebno privlači atmosfera u našoj školi, gdje se osjeća dobrodošlom i prihvaćenom. Nadam se da će uskoro uspjeti da napiše i svoju kratku biografiju za “Haber“, koji rado čita, a koja će pomoći našim čitateljima da shvate razloge njenog interesovanja za BiH, te eventualno potpomognu njen projekat. Pripreme za Petnaesti skup bh. dopunskih škola u junu 2013. Izuzetno nam je zadovoljstvo što Gospođa Spela Drnovšek-Zorko u posjeti našoj školi Prije dva mjeseca emailom nam se obratila gospođa Spela DrnovšekZorko s molbom da joj pružimo podršku u njenom postdiplomskom radu na temu Bosne i Hercegovine. Inače, gospođa Drnovšek-Zorko je našu školu posjećivala u više navrata prije dvije godine, te prisustvovala priredbama koje smo imali i Skupu škola u Guildfordu 2011. godine po sličnom pitanju. Po porijeklu je Slovenka, a želja joj je da stupi u kontakt s mladim ljudima čiji su roditelji porijeklom iz BiH, a u Englesku su došli zbog ratnih dejstava u BiH. Predmet njenog interesovanja je kako i da li čuvaju bosanskohercegovački identitet. Jedan od načina je svakako i učenje maternjeg jezika, kao važnog faktora u očuvanju identiteta. Gospođa Drnovšek-Zorko je u više navrata boravila u učionici, te imala priliku da i uživo osjeti sve izazove s kojima se suočavaju i nastavnici i djeca u 18 ćemo ove godine biti domaćini 15. skupa bh. dopunskih škola u Londonu. Ovom prilikom želim da podsjetim naše čitatelje da je naša škola bila domaćin Petog i Sedmog skupa bh. dopunskih škola (2005. i 2007. godine). Pripreme su već u toku, te se nadamo da ćemo i ove godine opravdati ukazano povjerenje i ugostiti naše učenike, njihove nastavnike, roditelje i prijatelje, te im i ovim putem želim iskrenu dobrodošlicu. Semira Jakupović Humanitarne aktivnosti APEL ZA POMOĆ JZU OPĆA BOLNICA U SANSKOM MOSTU ZDRAVSTVENA USTANOVA OPĆA BOLNICA U SANSKOM MOSTU Tel/fax: 037 / 689- 266, 037/ 689-268 n/r PREDSTAVNICI BH DIJASPORE Poštovani, Obraćamo Vam se ispred Javne zdravstvene ustanove Opća bolnica u Sanskom Mostu s molbom da razmotrite dole navedeno i ukoliko smatrate da Nam možete izići u susret, odnosno, podržati naš rad, bili bismo Vam veoma zahvalni na Vašem odgovoru. Naime, JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu osnovana je sredinom 2008. godine s osnovnim ciljem da se pruži adekvatna i pravovremena medicinska pomoć pacijentima sa područja općina Sanski Most i Ključ, koje su od nadležne Kantonalne bolnice u Bihaću udaljene preko 130 km, odnosno dva sata vožnje. JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu osnovana je sa minimalnim sredstvima i osnovnom opremom, gdje su i sami radnici kroz učešće iz dijela svojih plaća finansirali njeno osnivanje u cilju prevazilaženja gore navedene problematike. Od početka razvijanja ideje njenog osnutka, procesa realizacije, pa sve do danas u svakodnevnom radu susretali smo se sa nizom problema koji su se očitovali kako u nedostatku financijskih sredstava, neophodne medicinske opreme, tako i nerazumijevanja nadležnih struktura vlasti. Pored gore navedenog, na rad JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu se odražava i kompletna socio-ekonomska situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini, a koja se na području općina Sanski Most i Ključ odražava kroz evidentno smanjenje broja osiguranih lica, odnosno, preko 45% stanovnika ove dvije općine nema zdravstveno osiguranje, zbog čega je smanjena redovna novčana tranša od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko – sanskog kantona usmjerena ka bolnici. Ovo također znači i to da smo svakodnevno u prilici da liječimo pacijente na trošak bolnice jer oni nisu zdravstveno osigurani, a riječ je o socijalnim slučajevima kojima je život ugrožen, a koji ne mogu platiti troškove svog liječenja. JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu je svojim radom dokazala neophodnost svoga postojanja, te kroz rad šest odjela (hirurgija, ginekologija i porodilište, pedijatrija, neurologija, psihijatrija i internistički Odjel) i 98 zaposlenih radnika svakodnevno tretira ozbiljne medicinske slučajeve koji bi, u slučaju da ova ustanova ne postoji, bili životno i sigurnosno ugroženi. Zbog gore navedenih problema JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu je u februaru ove godine promijenila kompletnu upravljačku strukturu s osnovnim ciljem da približi rad ove ustanove evropskim standardima, ali i da pronađe adekvatan način prevazilaženja krize kroz jasno definirano ustrojstvo unutar ustanove, veću komunikaciju sa građanima, vladinim i nevladinim ustanovama, te eventualnim donatorima i prijateljima ustanove koji Sarajevo URUČENA DONACIJA OBOLJELOM VAHIDU DŽOZI Donacija u pravim rukama U prošlom broju Habera pisali smo o humanitarnoj akciji koja se vodila u Birminghamu za pomoć treško oboljelom borcu Armije Bosne i Hercegovine Vahidu Džozi, kojom prilikom je skupljeno £900. Prikupljenu donaciju prilikom odlaska na utakmicu Bosna i Hercegovina - Grčka uručili su aktivisti Bosnia Appeal Sanjin Grčo i Arnes Pobrić. Tom prilikom Vahid Džozo i njegova supruga Amela najtoplije su zahvalili organizatorima i svim donatorima koji su uzeli učešće u ovoj akciji. 19 bi kroz svoju susretljivost u vidu informacija, kontakata, financijske podrške ili donacije u opremi ili potrošnom materijalu unaprijedili naš fond i pružili Nam mogućnost da se razvijamo i doprinosimo građanima sa ovih područja, ali i BiH u cijelosti. Na tom putu smo od februara ove godine već napravili određene korake poput provođenja programa koji doprinose unapređenju mentalnog zdravlja u zajednici kroz angažman pedijatra i psihologa u školama, potom pronalaženja dodatnih sredstava kako bi se plaće radnika približile zakonski određenim uvedeni su mehanizmi praćenja unutar ustanove (rada zaposlenih, potrošnje lijekova i materijala i sl.), povećan je broj timova ljekara u cilju pružanja kvalitetnije usluge, ostvarena je adekvatna komunikacija sa domovima zdravlja, ministarstvom zdravstva USK, zavodom zdravstvenog osiguranja, ministarstvom unutrašnjih poslova i centrima za socijalni rad, te su u fazi definiranje oblika suradnje sa njima. Pored spomenutog, realizirano je i niz drugih aktivnosti, te su u fazi implementacije i ostale planirane aktivnosti, a za koje Nam je svakako neophodna podrška svih autoriteta na području cijele Bosne i Hercegovine i šire, koji su zainteresirani za rad na ostvarenju osnovnih ljudskih prava građana, poput prava na život i sigurnost i sl., a koji su danas znatno narušeni. Sukladno gore navedenom, koristimo ovu priliku da Vas pozovemo da Nas posjetite i uvjerite se u gore navedeno, te da razmotrite mogućnost pružanja podrške našoj bolnici kako bismo prevazišli krizu u kojoj se trenutno nalazimo, poput zatečenog velikog financijskog duga prema dobavljačima, ostarjeloj opremi za rad i nizu drugih problema koji ukoliko se uskoro ne riješe mogu dovesti i do zatvaranja ove ustanove, što bi bio dodatni udarac na već tešku situaciju u ovim općinama i Unskosanskom kantonu u cijelosti. Uz nadu da ćete razmotriti našu molbu i kontaktirati nas u cilju razmatranja mogućnosti Vaše posjete ili oblika Vaše podrške, naravno, prema Vašim mogućnostima, unaprijed Vam se zahvaljujemo. DIREKTOR Doc dr sc Prim dr.med. Enes Karabeg spec.ginekologije i akušerstva Bosanskohercegovačka dijaspora Nakon jubilarnog X. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu POBJEDNIK JE EKIPA BELGIJE TE DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA Prvo mjesto osvojila je selekcija Belgije, drugo Slovenije, a treće Italije. Tri dana u švedskom gradu Vesterasu bila su u znaku domovine, a dijaspora je još jednom pokazala svoju neizmjernu ljubav Otvaranja 10. Svjetskog prvenstva dijaspore BiiH U ranim jutarnjim satima 5. maja dodjelom medalja, pehara, priznanja i poklona najboljima fudbalerima okončano je jubilarno X. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu. Po šesti put pobjednik je ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz Belgije koja je u finalu rezultatom 4:3 (nakon izvođenja penala, meč u regularnom vremenu završen 0:0) savladala zemljake iz Slovenije. U borbi za treće mjesto ekipa Italije slavila je protiv najmlađe ekipe na šampionatu Njemačke. Prvenstvo je počelo u petak ceremonijom izvlačenja parova. Zvanično otvaranje prvenstva startalo je defileom ekipa učesnica u subotu u ranim jutarnjim satima u prelijepoj Bomabrdier Areni . Sportska i takmičarska komisija 10. SP Sve učesnike pozdravili su u ime Učesnici: Na parket dvorane u Vesterasu istrčale su selekcije Bosanaca i Hercegovaca iz Švedske, Norveške, Republike Irske, Engleske, Welsa, Belgije, Holandije, Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije i prvi put Turske. domaćina grada Vesterasa Per Lithammer, predsjednik odeljenje za sport i kulturu regije Vesteras, koji je i otvorio prvenstvo. Sa bosanskohercegovačke strane učesnike su pozdravili Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH, Azra Jelačić, predsjednica BiH saveza u Švedskoj, Smajo Murguz, predsjednik organi- Detalj sa izvlačenja parova ya grupno takmičenje. 20 Bosanskohercegovačka dijaspora Nastup KUD-a Najmlađi igrač Najmlađeg igrač prvenstva bio je Din Imočanin, član ekipe Bosanaca i Hercegovaca iz Njemačke. Pehar je primio iz ruku predsjednice omladine iz Švedske Elvise Deonić. Osim pehara njemu je pripao i dres Edina Višće. Obraćanje domaćina, pokrovitelja i gostiju prošlogodišnjeg domaćina Italije i slavili su Italijani. Peterostruki trećeplasiranog s tog šampionata, šampioni, tim Belgije, bio je mnogo selekcije Republike Irske. Sa 4:0 bolji protiv selekcije Turske i sa viPehar Fer play Klupski dres Salihovića Najstariji igrač na šampionatu bio je Muradif Durić Tarzo, učesnik svih šampionata, osvajač šest prvenstava i čovjek koji daje poseban ton ovim takmičenjima. Njemu je pripao klupski dres Seada Salihovića, igrača Hoffenhajma. zacionog komiteta, Murat Jaha, koordinator Fudbalskog/nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, te Ana Judi, šefica za iseljništvo u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Nakon toga takmičenje je nastavljeno u dvije dvorane i tri grupe. Četvrtfinale je počelo susretom Najbrojniju ekipu koja je napravila najmanje prekršaja imala je selekcija Velsa, njima je zasluženo pripao pehar za Fer play, a uručio im ga je Belmi Zec , član GO SSDBiH. Selekcija Velsa nastupala je sljedečem sastavu: Adis i Elvis Balić, Denis i Muharem Paratušić, Nedžad Mehdić, Samir Jakupović, Sedin Mustafić, Elvir Grozdanić, Jasmin Odobašić, Muhamed Hukanović, Sabahudin Saldumović 21 Bosanskohercegovačka dijaspora sokih 5:0 savlado momke s Bosfora. Slovenija nije dozvolila iznenađenje i glatko sa 3:0 kući poslala tim Velsa. Tijesno je bilo između Švedske i Njemačke. U regularnom toku završeno je neriješeno1:1, a nakon izvođenja penala više sreće su imali naši Nijemci i pobijedili sa 5:4. Polufinale je bilo jako uzbudljivo i pokazalo se da su to četiri najbolje ekipe na prvenstvu. Prvo je Slovenija minimlanim rezultatom 1:0 pobijedila Italiju koja je u Švedskoj odigrala izvanredan turnir. Nakon toga mladi tim Njemačke je odlično odigrao protiv Belgije. U regularnom toku bilo je neriješeno 1:1. Prilikom izvođenja penala više sreće imali su Belgijanci i po šesti put otišli u finale ovog takmičenja. Finale nije bilo lijepo za oko, ali taktički obje ekipe su igrale izvanredno i tvrdo i opšti utisak je da su penali bili jedini mogući način da dođemo do pobjednika. Susret je završen bez golova, a prilikom izvođenja penala više nerava imali su momci iz Belgije koji su pogodili sva tri puta, dok je Slovencima ostalo da se i ovaj put zadovolje srebrenom medaljom. Uz prigodan kulturno-zabavni program u večernjim satima pobjednicima i najboljim učesnicima uručene su nagrade, pehari i medalje. Igrači i njihovi gosti su se dobro zabavili uz nastup folklora KUD Zlatni Behar iz Vesterasa , muzičku grupu Dernek i pjevača Mirsada Osmanovića, a nakon toga svi zajedno su do jutarnjih sati noć proveli u diskoteci u Vester- asu. Opšti utisak je da je u Švedskoj prikazan veoma kvalitetan fudbal i da je u Vesterasu, kako rekoše oficijelni govornici, pobijedila naša domovina Bosna i Hercegovina. Tri dana se u ovom gradu klicalo našoj zemlji. Na sportskom polju, u 26 odigranih utakmica posjetioci su uživali u majstorijama fudbalera iz bh. dijaspore. Za većinu ekipa nastupali su momci koji u prosjeku imaju 20 godina i o kojima će se, sigurni smo, još čuti. Mnogi od njih su na pragu najboljih i najjačih evropskih ekipa, a nekoliko njih je evidentirano u notesu koordinatora u F/N SBiH Murata Jahe. Šampioni Po šesti put na ovim šampionatima najbolji fudbal prikazala je šampionska selekcija Bosanaca i Hercegovaca iz Belgije. Za ovo prvenstvo doveli su najbolju selekciju koju su imali i naravno rezultat nije izostao. Pobjednicima nagrade su uručili predsjednik SSDBiH Zaim Pašić i predsjednik organizacionog odbora Smajo Murguz. Belgija je igrala u sastavu; Muradif, Haris i Semir Durić, Naser Skerić, Meris Duraković, Muamer Hegić i Niki Vrankjen. Dres Asmira Begovića Po peti put za ovo takmičenje dres je donirao naš mladi reprezentativni golman Asmir Begović. Njegov poklon otišao je u ruke vratara Slovenije Igora Bratića, a dres mu je uručio Namik Alimajstorović, član GO Engleske. Najbolji strijelac Najbolji strijelac prvenstva je odlični Adin Mehmedović iz Italije koji je mreže pogodio 9 puta i doprinio da njegova ekipa od autsajdera stigne do bronzane medalje. Poklon dres Vedada Ibiševića i pehar za najboljeg strijelca mladom napadaču uručio je član GO SSDBiH Omer Micijević iz Švicarske. 22 Dres Eldina Jakupovića Golman Hul Citiya Eldin Jakupović poklonio je dres svog kluba i on je otišao u ruke vratara Italije Mensuda Parića. Poklon mu je uručio sekretar SSDBiH Anes Cerić. Bosanskohercegovačka dijaspora Četvrto mjesto Četvrto mjesto na turniru pripalo je selekciji Njemačke. Medalje i pehar odličnim igračima uručio je potpredsjednik SSDBiH Hasan Šehović. Ekipa Njemačke igrala je u sljedećem sastavu: Din Imočanin, Zoran Mirosavljević, Mateo Pašalić, Eldin Grozdanić, Amar Čekić, Admir Fajić, Orhan Selmanović, Malik Demolli, Adnan i Eldar Čavčić, Denis Omerbegović, Zdravko Barišić, Denis Hasanović. Fer play igrač Najmirniji fudbaler na šampionatu je bio Slovenac Dejan Bizjak, njemu je pripao pehar i poklon dres bosanskog zeta Jonnya Ertla, fudbalera engleskog Portsmutha. Treće mjesto Bronzanu medalju na turniru prvi put osvojila je reprezentacija Italije, odigrali su odlično, i zasluženo na Apenine nose medalje i pehare. Nagrade našim Italijanima uručio je potpredsjednik SSDBiH Haris Halilović. Za naše Italijane igrali su: Emsud, Armelin i Admir Kokić, Mensud i Irfan Parić, Adin Mehmedović, Alen Mujagić, Aldin Krajinić, Mahir Camić, Goran Ikanović, Vahid Mujagić i Ferid Zahirović. Vicešampioni Najtužniji na svečanom uručenju nagrada prvenstva bili su naši Slovenci. Došli su sa ogromnim nadanjima da će konačno zasjesti na tron. To im nije pošlo za rukom, ali za prikazanu organizovanost, igru i disciplinu momci trenera Hamdije Hirkića i Šemse Cehića zaslužuju iskrene čestitke za srebrenu medalju. Pehar i medalje vicešampionima, našim Slovencima, uručio je Fikret Kadić, član GO SSDBiH iz Švedske. Vicešampioni su nastupili u sljedećem sastavu: Igor Bratić, Irnes Škorić, Emir Midan, Dejan Bizjak, Alen Kvrgić, Mihael Grgić, Denis Isić, Nermin Hasanbegović i Enver Nuhanović. 23 Bosanskohercegovačka dijaspora Nagrade SSDBiH , domaćina i pokrovitelja VELIKI BROJ NAGRADA I PEHARA UČESNICIMA, SPONZORIMA I ZASLUŽNIM POJEDINCIMA Kako i priliči ovako grandioznim takmičenjima i na ovom jubilarnom 10. svjetskom prvenstvu bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu organizator Svjetski savez dijaspore BiH, Pokrovitelj Nogometni/ Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine, te domaćin takmičenja Savez BiH udruženja u Švedskoj obezbijedili su veliki broj nagrada i pehara učesnicima, sponzorima i zaslužnim pojedincima. Tako su domaćini iz Švedske i SSDBiH uručili plakete svim ekipama učesnicima prvenstva, domaćinima, pokrovitelju, svim ekipama kao trajnu uspomenu na ovo prelijepo druženje mladosti Bosne i Hercegovine iz čitavog svijeta. Savez BiH udruženja u Švedskoj specijalna priznanja za organizaciju takmičenja uručio je: SSDBiH, Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH, Sportskoj komisiji SSDBiH, FK Knjiga “Ja sam Zlatan” Poklon knjigu našeg književnika Ševke Kadrića “Ja sam Zlatan” dobio je najvjerniji navijač šampionata Damir Karić iz Engleske, koji je sa svojim ocem Zijom učestvovao na svim prvenstvima.Knjigu mu je urucila Azra Jelačić predsjednica Bh. savezu u Švedskoj . Prilikom svečane ceremonije otvaranja Damir je donio loptu i predao je Peru Lithammeru, koji je otvorio šampionat. Pretpostavljate, Damir je za svoj dosadašnji trud dobio ogroman aplauz i na neki način postao je zaštitni znak ovog takmičenja.Ceremoniju otvaranja svojim izvanrednim nastupom uveličao je i domaći folklor KUD Zlatni Behar iz Vesterasa. Bosna Brisel, Okružnoj organizaciji Västmanland, Zajednici bh. klubova u Gornjoj Austriji, Västerås kommun, NBV, Organizaciji trezvenjaka Švedske, a 41 zahvalnicu uručili su pojedincima i sponzorima za njihov lični doprinos u organizaciji: Namiku i Berini Alimajstorović, Anesu Ceriću, Savezu bh. udruženja u Švedskoj, Fudbalskom /Nogometnom Savezu Bosne i Hercegovine, BHUF, Carpenter Västerås, Carlssons, Eltjänst, Almir Bil Västerås, Stadium, NBV, Most Västerås, SVEBiH Skultuna, Ljiljani Hallstahammar, ”BiH” Enköping, Mejdan Arboga, Bosnisk SK Västerås, Neretva Stockholm, Ljiljan Växjö, ”BiH” Värnamo, ”Karlskoga” Karlskoga, ”BiH” Gislaved, Bosanska Posta, Glasu BiH, Dnevnom avazu, FENA, Hayatu TV, Sport24. ba, Haberu, InterNovine, reprezentacija.ba, Otisak, RSG radiju, Apartmanima Pars Vlašić, Miris Örebro, Västmanlands Fotbollsförbundet, Bosanskohercegovačkom švedskom savezu žena, Turističkoj agenciji Papalina Sarajevo, KUD Zlatni behar Västerås, Merhametu Enköping, Örebro Kötthandlar'n. Osim toga, prošlogodišnji domaćin Zajednica bh. klubova zi Bielle dodijelila je medalje članovima sportske komisije SSDBiH i domaćinima zi Vesterosa. Medaljama su se okitili: Muhamed Mujakić, Muhamed Cerić, Amir Halilović, Namik Alimajstorović i Alija Salihović. Takođe, naši “Italijani” za doprinos u radu SSDBiH priznanjima su nagradili: Zaima Pašića, Ahmeda Kemala Bysaka, Anu Judi, Nesiba Karišika i Fikreta Kadića. Sa svoje strane ambasador SSDBiH i počasni konzul Bosne i Hercegovine u Izmiru Ahmed Kemal Baysak prigodnim poklonima nagradio je domaćine iz Švedske, Azru Jelačić, Smaju Murguza i Muhameda Cerića. Pokloni pokrovitelja prvenstva Predstavnik Fudbalskog/nogometnog Saveza Bosne i Hercegovine Murat Jaha specijalne plakete ove organizacije uručio je osvajačima medalja, potom SSDBiH , Bh. savezu u Švedskoj, Organizacionom komitetu šampionata i sportskoj komisiji SSDBiH. Osim toga, gospodin Jaha je donirao reprezentativni dres Seada Salihovića koji je uručen “najvažnijem igraču šampionata” Smaji Murguzu, predsjedniku Organizacionog komiteta prvenstva, koji je zaista sve učinio da ovo bude prelijepa manifestacija. 24 Bosanskohercegovačka dijaspora REVIJALNE UTAKMICE Najbolji trener Trener selekcije Bosanaca i Hercegovaca iz Belgije Enes Čeliković dobio je nagradu za najboljeg trenera. Naravno, komisija za dodjelu priznanja nije imala mnogo problema oko ove nagrade, jer je on to svojim znalačkim vođenjem ekipe i zaslužio i to mu je na ovom prvenstvu po šesti put pošlo za rukom. Njemu je pripao dres Kriket kluba iz Engleske. U Vesterasu prije finalnih utakmica odigrane su dvije revijalne utakmice. Prvu su odigrali djeca, pionirski tim Västerås IK/ Vesteros IK - idrottsklubsportski klub, osnovan je 6 januara dječija radost ogromna. Naravno na kraju su dobili zasluženi aplauz i besplatno slikanje. Onu malo ozbiljniju odigrali su veterani SSDBiH protiv domaćih BiH 1913, a pod ovim imenom igra od 1914- zato obilježavaju 100 godina klubske historije te njihovi vršnjaci BiH korijena, BSK - Bosanski sportski klub. Rezultat je bio revijalan a suparnika iz Vesterasa. Utakmica je zamalo završena neriješenim rezultatom 2:2, a sto nije, ”kriv” je kapiten Belgije Muradif Durić- Tarzo, kome je ”nažalost” preči bio nastup u finalu svjetskog prvenstva nego ova lagana utakmica.... Slavili su domaći 2:1. Sponzor ekipe veterana SSDBIH i ovaj put je bila kompanija Apartmani Pars Vlašić. Ekipa naših veterana iz Švedske igrala je u sastavu: Sejad Demirača, Irfan Vuković, Muhamed Cerić, Mirza Ljutić, Semir Hadžiosmanović, Senad Huljić, Smajo Murguz, Esad Čolaković, Rifet Mešić, Said Džihić, Samir Kararić, Selim Djuderija. Za tim SSDBIH nastupili su: Edin Mustić, Zdravko Barišić, Nermin Hodžić, Vahid Mujagić, Anes Cerić, Muradif Durić, Hasan Šehović, Faruk Selman, Namik Alimajstorović, Belmir Zec, Zijad Karić, Alija Salihović. Najbolji igrač Najbolji igrač prvenstva je neuhvatljivi Semir Durić iz selekcije Belgije koji je sa sobom u Brisel ponio i dres našeg dijamanta Edina Džeke. Jednostavno, Semir je bio enigma za sve ekipe, a poklon mu je uručio član GO SSDBiH Dženan Nović iz Belgije. haber Mujdžin dres Dres koji je velikodušno poklonio naš reprezentativac i član Frajburga Jasmin Mujdža pripao je Enisu Cikotiću iz selekcije Turske za najbolji potez. 25 Bosanskohercegovačka dijaspora VESTERASU OD SRCA Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH Šta reći, kakvu poruku poslati domaćinima. Bilo šta da se kaže, to je malo, već jedno veliko hvala u ime cjelokupne bosanskohercegovačke dijaspore našim ljudima, našim gromadama u Vesterasu, koji su podnijeli najveći organizacioni teret i doprinijeli da ovo prvenstvo bude jedno od najboljih. HVALA: Smaji Murguzu, Muhamedu Ceriću, Muhamedu Mujakiću, Amiru Haliloviću, Rifetu Mesiću, Belmiru Kasapoviću, Irfanu Vukoviću, Mirzetu Ljutiću, Mehi Kapi, Anelu Murguzu, Muhamedu Šetkiću, Senadu Hujiću, Esadu Čolakoviću, Mustafi Kulagliji, Nedžadu Bajramoviću, Selimu Đuderiji, Rahimu Imšireviću, Hasanu Suljanoviću, Senadu Pervanu, Husi Selimoviću, Begi Avdiću, Ibri Avdiću, Irfanu Muratoviću, Agronu Fetahi, Laseu Lithammeru, Miftaru Ramadanoviću, Seadu Demiraći, Hajri Ališiću, Smaji Ceriću, Amiru Muharemoviću, Dženisu Džihiću, Samiru Karariću, Edinu Mehiću, Saidu Džihiću, Esadu Musiću, Alisi Murguz, Feridi Džuzdanović, Feridu Džuzdanoviću, Branku Pemcu, Nerminu Puškaru, Hasanu Resuloviću, Arminu Vukoviću, Alanu Suljanoviću, Adnanu Avdiću, Artonu Haliliju, Emilu Granlundu, Ylli Dautaju, Sulji Alesiću, Adnanu Glibu, Semiru Hadžiosmanoviću, Ameli Blažević, Gjorgi Nastov, Salehu Kamberiju, Ozirisu Kadiću, Enveru Rusoviću, Dini Ceriću, dr. Kenanu Čejvanu, Oliveru Giuriciciju, Asmiru Avdiću, Anelu Bajramoviću, Anesu Šabiću, Lejli Cerić, Sanelu Murguzu, Begi Okiću, Mathiasu Österu, Asimu Ziliću, Semiru Brkiću, Fehimu Haliloviću, Almiru Karahodži, Amelu Alibašiću, Sanelu Hodžiću, Ibrahimu Hodžiću, Smaji Smajloviću, Zlatanu Ramiću. Nakon šampionata HVALA SVIMA NA PODRŠCI Prvenstvo je završeno. Za ocjenu smo zamolili alfu i omegu ovog šampionata Smaju Murguza, predsjednika Organizacionog komiteta: “Deseto jubilarno svjetsko prvenstvo u malom nogometu/fudbalu dijaspore Bosne i Hercegovine je za nama. Cijeneći prema mnogim mailovima i porukama koje smo dobili od učesnika ove manifestacije može se zaključiti da je prvenstvo uspješno organizovano. Ovo je bio veliki izazov za sve nas koji smo učestvovali u pripremi i organizaciji takmičenja, a sama organizacija je zahtijevala velike ekonomske i ljudske resurse. Pohvale koje dobijamo od učesnika ove manifestacije je dovoljna satisfakcija svima koji su dobrovoljno radili kako bi se svi ugodno osjećali u našem gradu i takmičenje proteklo u najboljem redu. Ovom prilikom želim da zahvalim svima koji su na bilo koji način pomogli da se ovo prvenstvo organizuje i održi. Zahvaljujem prije svega mojim saradnicima, članovima Organizacionog komiteta, kao i svim volonterima, članovima Bh. udruženja Most Västerås, SVEBiH Skultuna, Bosnisk SK Västerås, Ljiljani Hallstahammar, Mejdan Arboga i ”BiH” Enköping. Želim da uputim jedno veliko hvala članovima GO SSDBiH, kao i članovima GO Saveza BiH udruženja u Švedskoj na podršci i pomoći u or- ganizaciji bh. udruženja u Västmanlandu, kao i organizaciji NBV koji su finansijski pomogli ovu manifestaciju. Transport fudbalera odlično je funkcionisao. Za potrebe transporta ekipa učesnika, članova GO SSD i gostiju bila su angažovana dva autobusa, tri kombija i četiri osobna automobila. Sudionici ovog prvenstva su dolazili sa četiri različita aerodroma: Arlanda Stockholm (100 km), Broma (100 km), Skavsta Nyköping (160 km) i aerodrom Västerås. Za sve ekipe, članove GO SSD kao i goste bio je obezbijeđen prevoz sa i do aerodroma. Prevoz na dan takmičenja, 4/5 od hotela do dvorane je bio obezbijeđen kao i prevoz dvoranahotel-dvorana prije i poslije završne večeri. Ovaj zadatak prevoza naših gostiju obavilo je 14 volontera. Šta se može uraditi bolje? Smajo Murguz, predsjednik Organizacionog komiteta ganizaciji prvenstva. Na kraju želim da zahvalim svim sponzorima prvenstva, a posebno opštini Västerås, Savezu BiH udruženja u Švedskoj, Oblasnoj or- 26 Najbolji način da se pomogne domaćinima narednih svjetskih prvenstava je da se učesnici prijave što je moguće prije, a da zadnji rok za prijave bude mjesec dana prije održavanja prvenstva. Ipak je ovo svjetsko prvenstvo! Poruka za kraj Vidimo se sljedeće godine u nekom drugom gradu i puno sreće organizatoru narednog prvenstva. Bosanskohercegovačka dijaspora Sastanak GO SSDBiH POPIS STANOVNIŠTVA JE PITANJE SVIH PITANJA Zaključeno da se bosanskohercegovačkoj javnosti pošalje informacija kako bi ona bila upoznata s naporima koje je SSDBiH učinio na tom polju Nekako u sjeni sportskih događanja u Švedskoj održan je važan sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore na kojem su učešće uzeli članovi Glavnog odbora i gosti: Zaim Pašić (Engleska), Anes Cerić (Engleska), Fikret Kadić (Švedska), Rufad Šećerbegović i Emir Džedović (Danska), Belmir Zec, Selvin Dudaković (Austrija), Hasan Šehović (Turska), Ahmet Kemal Baysak (počasni konzul BiH u Turskoj i ambasador SSDBiH), Mirza Bajagilović (Holandija), Namik Alimajstorović (Engleska), Haris Halilović (Njemačka), Smajo Murgus (Švedska), Omer Micijević (Švicarska), Dinka Hrustanović (Slovenija), Alija Salihović (Italija), Ana Judi i Ivica Zadro (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH). Uspješno prvenstvo SSDBiH i dalje insistira da se dijaspora popiše o pitanju popisa odgovorni u vlasti nisu uvažili. Ipak i na ovom sastanku ponovo je predloženo da SSDBiH i dalje insistira da se dijaspora popiše, da se popis vrši i putem DKP mreža. Prijem u opštini Domaćin sastanka i predsjednik Organizacionog odbora za prvenstvo dijaspore Smajo Murgus podnio je detaljan izvještaj o organizovanju takmičenja i istakao da je sve u tehničkom i praktičnom smislu spremno za održavanje ove ovogodišnje najveće smotre dijaspore. Predsjednik Pašić zahvalio je domaćinima na uloženom trudu i naporu da ovaj šampionat bude na nivou. Najuže rukovodstvo Saveza podnijelo je detaljan izvještaj o februarskoj posjeti državnim organima i institucijama Bosne i Hercegovine. Naravno, najveću raspravu je izazvalo pitanje vezano za popis stanovništva. Na kraju je zaključeno da se bosanskohercegovačkoj javnosti pošalje informacija kako bi ona bila upoznata s naporima koje je SSDBiH učinio na tom polju. Naime, GO SSDBiH je jako razočaran što sve zahtjeve SSDBiH Takođe, pozivaju se naši građani da se u što većem broju u vrijeme popisa pojave u mjestima stanovanja za investiranje u Bosnu i Hercegovinu. SSDBiH je podržao ovaj projekat i u narednom periodu aktivno, s gospodinom Micijevićem, radiće na njegovom propagiranju. Takođe, što se tiče biznisa, SSDBiH će se narednog ljeta u Prijedoru pojaviti kao suorganizator na Investicionom forumu bh. dijaspore u regiji Prijedor. Organizator projekta je organizacija Naša perspektiva i Spoljnotrgovinska komora BiH. Na sličnoj konferenciji u Mostaru, koju organizuje organizacija Coonecto iz Mostara, a čiji je pokrovitelj Vijeće ministara i premijer Bevanda, SSDBiH će uzeti aktivnu ulogu u organizovanju ove biznis konferencije. Uz to, delegacija SSDBiH će i ove godine povodom 11. jula i genocida u Srebrenici posjetiti Memorijalni centar Potočare. U petak je delgacija SSDBiH u prostorijama gradske uprave imala svečani prijem, razgo- Učesnici sastanka gdje će sa važećim cipsovim dokumentima biti popisani. Projekti za investiranje u BiH Član Glavnog odbora SSDBiH Omer Micijević iz Švicarske prezentirao je projekat organizovanja dijaspore 27 varala sa gradskim vlastima Vesterasa i gradonačelniku Peritu Hammeru uručila zahvalnicu za pomoć pri organizovanju šampionata bh. dijaspore. Bosanskohercegovačka dijaspora Deseto svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u futsalu bez predstavnika bh ambasade u Švedskoj ZVUCI NEVJEROVATNO - NIKO OD NAŠIH DIPLOMATA U ŠVEDSKOJ TIH DANA NIJE SLOBODAN Na najvećem ovogodišnjem skupu našeg iseljeništva , jubilarnom 10. Svjetskom prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, narednog vikenda u Švedskoj u gradu Västeråsu, pored mladih bh sportista iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Turske, Luksemburga, Belgije, Holandije, Engleske, Welsa, Republike Irske, Švedske, Danske, i Norveške prisustvovače i brojni gosti iz javnog zivota. Svoje učešće na Šampionatu potvrdili su predsjednik i sekretar Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH Elvedin Begić i Jasmin Baković, oni će sa sobom donijeti pehar i garnituru dresova reprenzentacije Bosne i Hercegovine koje će uručiti pobjedniku prvenstva. Zalutali diplomata Nakon objave ove informacije u svim bh. medijima, predstavnica bosanskohercegovačke ambasade u Stokholmu, savjetnica Mirjana Stolica, pojavila se na ceremoniji izvlačenja parova. Nakon što je oficijelni spiker saopštio da je tu i predstavnica bh. ambasade, gospođa Mirjana Stolica nije imala volje da se obrati, ali je jedva uspjela "promucati" da želi uspjeh svim takmičarima na prvenstvu. Svojim nastupom pokazala je da joj diplomatija baš i ne leži. Nažalost, i ovo je jedan klasični primjer da su mnogi poput Mirjane zalutali u diplomatiju. predstavnici bosanskohercegovačke ambasade u Štokholmu. Ni cinSa prigodnim darovima za najbolje jenica da na skup dolaze Bosanci i fudbalere u Vesteras dolazi i šefica Hercegovici iz 15 zemalja, koji ce sektora za iseljeništvo Ministarstva prevaliti više hiljada kilometara da za ljudska prava i izbjeglice Bosne budu u Švedskoj, nije bila dovoljan i Hercegovine Ana Judi, potom razlog dobro plaćenim diplomatam gradonačelnik grada Vesterasa te da se mješaju u svoj posao. Prosto članovi GO Svjetskog saveza dijaMirjana Stolica zvuči nevjerovatno, poruka koju je spore BiH iz 15 zemalja. Nažalost jubilarnom prvenstvu i najvećem domaćinima poslala Lejla Durakoiako se radi o zemlji u kojoj živi oko ovogodišnjem okupljanju bh dijasvic sekretar ambasadora Jadranke 100 000 naših gradjana, u kojoj djeluje ogroman broj bh asocijacija, pore, neće prisustvovati oni kojim Kalmete, da niko od naših diplomata se to sve održava “pod nosom”, u Švedskoj tih dana nije slobodan. Golman Hull City-a Eldin Jakupović podržava prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu ZA 10. PRVENSTVO DONIRAO DESTI DRES Jubilarno 10. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, ostaće zasigurno zapamćeno i po tome da je deset vrhunskih fudbalera podržalo ovo takmičenje i donarilo svoj potpisani dres.Pored Asmira Begovića, Vedada Ibiševića, Seada Salihovića, Edina Višće, Mensura Mujdže, Johnny Ertla, Jasmina Bakovića, Arnesa Pobrića, Ermina Bičakčića , deseti dres donirao je golman Hull City Eldin Jakupović. Donaciju je obezbjedio gospodin Šahbaz Salihovic predsjednik bh asocijacije Hull koji se redovno druži sa Eldinom Jakupovićem. Inače, golman Eldin Jakupović ima dvo¬jno bosanskohercegovačko i švicarsko državljanstvo, a zbog jednog nastupa za švicarsku selekciju definitivno je izgubio mogućnost da obuče dres reprezentacije Bosne i Hercegovine. Tokom svoje karijere Jakupović je nastupao za timove iz Švicarske, Rusije i Grčke, a prije potpisa za Hull za njega je interesovanje Eldin Jakupović poka¬zivao londonski Tottenham. Svojevremeno, kao vratar švicarskog 28 Šahbaz Salihovic FC Thu¬na, pružio je zapažene partije i u UEFA Ligi šampiona. Tokom proteklog ljeta došao je na probu u Hull City, oduševio menadžera Stiva Brucea koji je s njim potpisao dvogodišnji ugovor. Kako pomoći sebi RIZIKO FAKTORI KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA PREVENTIVA ZDRAV NAČIN ŽIVOTA Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kardiovaskularna oboljenja su vodeći uzrok smrti u svijetu od kojih godišnje umre oko 17 miliona ljudi, a od toga 5 miliona u Europi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje na osnovi praćenja demografskih trendova, trendova mortaliteta i morbitideta kao i ekonomskih modela dalji rast ovih oboljenja, a posebno u zemljama u razvoju. U procjenama za 2020. godinu predviđa se da će se u svijetu ishemična bolest srca nalaziti na prvom mjestu, a cerebrovaskularne bolesti na četvrtom mjestu svih oboljelih. Danas se otvoreno govori o epidemiji kardiovaskularnih oboljenja. Tokom vijekova zdravstveni rizici su se značajno mijenjali, a najizrazitije promjene su se desile u drugoj polovini dvadesetog vijeka. Dogodile su se promjene u načinu života i navikama ljudi, naročito u ishrani, fizičkoj aktivnosti, konzumiranju cigareta, alkohola, i psihoaktivnih supstanci. Dakle, može se sa sigurnošću reći da je povećanje broja srčanih bolesnika nusproizvod modernog doba i načina života koje ono sa sobom donosi. Brzi razvoj tehnologija je uz povećanje produktivnosti donio i mnoge promjene u stilu života, ali i centralizacija stanovništva u gradove skupa sa radom u zatvorenom prostoru, koji gradski život nosi sa sobom, te smanjenjem mogućnosti i potrebe za kretanjem. Takozvani, sedentarni način života uz nezdrave životne navike kao što je konzumiranje hiperkaloričnih obroka, prevelika konzumacija soli, i ostalih prethodno spomenutih navika postepeno dovodi do poremećaja u kardiovaskularnom sistemu. Navedene promjene u načinu života su od presudne važnosti za opšte zdravlje u 21. vijeku i predstavljaju zdravstveni rizik tranzicije koji je uz- rokovan alarmantnim povećanjem faktora rizika u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. Šta su faktori rizika Faktori rizika kardiovaskularnih oboljenja su konsenzusom ustanovljeni već unazad više od dvije decenije. The American Heart Association je identificirao nekoliko rizika. Što je više riziko faktora prisutno i udruženo, to su veće šanse za razvoj ovih oboljenja. Pojam ,,faktor rizika” se često koristi da se opišu one karakteristike koje su nađene kod zdravih pojedinaca, a za koje je utvrđeno epidemiološkim studijama da su povezani sa naknadnom pojavom bolesti, u ovom slučaju kardiovaskularnim oboljenjima. Brojni faktori direktno ili indirektno djeluju na kvalitet zdravlja i opšte dobro stanje čovjeka. Na neke od njih kao što su spol, dob, genetska predispozicija, čovjek ne može uticati. Međutim, daleko je veći broj faktora rizika na koje možemo uticati s ciljem očuvanja i unapređenja našega zdravlja. Faktori rizika u nastanku kardiovaskularnih oboljenja Faktori rizika u nastanku kardiovaskularnih oboljenja koji zaslužuju pažnju su: povećana tjelesna težina (gojaznost), nedovoljno tjelesne aktivnosti, stres, pretjerana konzumacija alkohola, upotreba nikotinskih proizvoda i druge vrste ovisnosti, povišene vrijednosti holesterola u krvi, povišen krvni pritisak (hipertenzija), šećerna bolest (dijabetes) i dr. Nekoliko novijih studija dovodi u vezu učestaliji nastanak kardiovaskularnih oboljenja sa socioekonomskim statusom pojedinca. Socioekonomski status uključuje visinu prihoda, nivo obrazovanja, vrstu zanimanja, uslove rada, zaposlenost, mjesto stanovanja, kvalitet okoliša, dostupnost i kvalitet hrane i sl. Također, dokazano je da i bračna nesloga može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih oboljenja. Sve ove nabrojane promjene pogoduju razvoju ovih oboljenja mlađih dobnih skupina i ukupne radno aktivne populacije. Promotivno-preventivne aktivnosti Osnovni cilj ovih aktivnosti kroz zdravstveno obrazovanje je da kod svakog pojedinca razvije odgovornost za sopstveno zdravlje ali i društva u cjelini. Kroz ove ciljeve pojedinac treba da prihvati i primjenjuje saznanja o načinu i metodama kako da sačuva svoje zdravlje, zdravlje najbližih oko sebe, i zdravlja u sredini gdje živi i radi. Prevencija Ona podrazumijeva hranu siromašnu masnoćama, uzimanje hrane s dosta dijetalnih vlakana (zob, jabuke, mahunarke). Također, značajno je smanjiti unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata kao što su oni u šećeru i slatkišima. Konzumiranje cigareta je snažan faktor rizika od razvoja ovih oboljenja 2-4 puta veći nego kod nepušaća. Svakodnevna fizička aktivnost, donosi i veći zdravstveni benefit. Međutim, čak i aktivnosti umjerenog intenziteta pomažu ako se rade redovno u trajanju od najmanje 30 minuta, npr. dnevne šetnje dovode do sniženja arterijskog pritiska. Kod osoba sa povišenim tlakom značajno je ograničiti unos soli hranom. U prevenciji i liječenju kardiovaskularnih oboljenja kada je to potrebno treba uzimati lijekove za sniženje masnoća, lijekove za sniženje krvog tlaka, dobro regulisati šećernu bolest, te uzimati lijekove koji štite krvne žile. Nasljedna komponenta značajna je u nastanku kardiovaskularnih bolesti, ali uz odgovarajuće preventivne mjere, te liječenje može se odgoditi nastanak bolesti ili umanjiti njen intenzitet. Mr.sci Suada Branković Osteoporoza - javnozdravstveni problem BOLEST KOJA IMA ISHODIŠTE U DJETINJSTVU, A PREZENTACIJU U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI Za zdrave kosti potreban je trajan i odgovarajući unos kalcija i drugih minerala i vitamina * Svaka treća žena i svaki deveti muškarac tokom života biva izložen riziku od nastanka osteoporotičnog preloma kuka Osteoporoza je sistemski progresivni poremećaj koštanog sistema. Karakteriše se smanjenjem koštane mase i promjenama mikroarhitekture, što uzrokuje povećanje rizika za lomove kostiju, kao i sklonosti prijelomima i na minimalnu trauma. Osteoporozu dijelimo na primarnu (postmenopauzalna i senilna) i sekundarnu, koja se javlja kod kroničnih bolesti, primjene nekih lijekova ili kao posljedica promjene načina života. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1994. godine definisala je postmenopauzalnu u odnosu na koštanu masu, pa se osteoporoza označava koštanom masom koja je 2,5 standardne devijacije ispod srednje koštane mase mlađih odraslih osoba. Osteopenija ili preklinička osteoporoza je smanjenje koštane mase bez simptoma. 29 Funkcija kostiju Kosti su oslonac i nosiva okosnica našeg tijela, ali i zaštitna konstrukcija unutrašnjih organa i mozga. Živi su organ, koji se tokom života stalno prilagođava promjenama i potrebama organizma. U tom prilagođavanju sudjeluju dvije grupe stanica: osteoklasti, koji razgrađuju kost i stvaraju uvjete za novu, i osteoblasti, koji izgrađuju kost. Oba tipa stanica sa koštanim stanicama Kako pomoći sebi osteocitima grade koštano tkivo. Kost je građena od stanica, proteina i minerala. Kalcij i fosfati najvažniji su minerali koštanog tkiva. Kako je kost dinamičan sistem, bez obzira na životnu dob, najstarija u našem tijelu ima samo 10 godina. Ciklus remodeliranja kosti traje oko šest mjeseci, faza resorpcije 14 do 30 dana, a formiranja 3 do 5 mjeseci. U ljudskom tijelu ima 220 kostiju i 230 zglobova, koji omogućavaju pokretljivost i čvrst spoj između kostiju. Kost je građena od dva osnovna tipa koštanog tkiva: spužvasta (spongiozna) i kompaktna (kortikalna) kost. Kost je obavijena pokosnicom iz koje u njezinu unutrašnjost vode krvne žile i živci. Taj vanjski dio kosti zovemo kompakta. Kompaktna kost nalazi se u srednjem dijelu dugih kostiju. Spužvasta kost građena je od mreže koštanih gredica, ovakve kosti nalaze se u pršljenovima i u području zglobova. Pravilna ishrana Za zdrave kosti potreban je trajan i odgovarajući unos kalcija i drugih minerala i vitamina. Pravilna prehrana osigurava dnevnu količinu kalcija, a u djetinjstvu dnevna potreba kalcija je 800 mg, u mladalačkoj dobi 1200 mg, a u odrasloj dobi 1000 mg. Većinu prehrambenog kalcija dobivamo iz mliječnih proizvoda, zelenog povrća, sušenog voća, ribe i orašastih plodova. Apsorpcija kalcija ovisi o kombinaciji hrane koja se uzima. Tako kisele namirnice, laktoza i masnoće, produljuju vrijeme prolaska kroz probavni trakt i pospješuju apsorpciju, za razliku od prehrambenih vlakana koja smanjuju apsorpciju kalcija. Za normalan rast kostiju potreban je i VITAMIN D, koji pomaže ugradnju kalcija u kost. Apsorpcija kalcija ovisi o vitaminu D, a kontroliraju je bubrezi reapsorpcijom veće ili manje količine. Zbog nedovoljnog unosa vitamina D (prekratko izlaganje suncu, prehrana), mogu se razviti neke bolesti. Normalna dnevna doza ovog vitamina je za djecu, mlađe i odrasle osobe 200 do 400 IJ (internacionalna jedinica), za starije od 50 godina dnevna doza je 800 do 1000 IJ. Vitamin D se nalazi u ograničenom broju namirnica. Najviše ga ima u ribljem ulju i ribljim prerađevinama, ribi iz hladnih sjevernih mora (losos, haringa), puteru, te žumanjku. Vitamin D nastaje pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Najbolji način opskrbe organizma tim vitaminom je izlaganje sunčevim zrakama 10-15 minnuta dnevno. Smrtonosne posljedice i liječenje osteoporoze Od djetinjstva pa sve do zrele dobi ljudski organizam prolazi niz ciklusa koji su međusobno povezani u harmoničnu cjelinu. Tako tokom djetinjstva i puberteta, te mladalaštva, traje razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva. To je vrijeme kada se, pod uticajem hormona, kalcij i ostali minerali najlakše ugrađuju u kost. Studije pokazuju da se upravo tada postiže glavna koštana masa (period dvadesetih godina). Važno je znati da je za pravilan rast i razvoj potrebno baš u to vrijeme koristiti prehranu bogatu kalcijem i vitaminom D, uz redovitu fizičku aktivnost, zdrav život i miran san. Nakon 35. godine slijedi prvo, a nakon 50. godine i intenzivno smanjenje koštane mase. Nastupom menopauze smanjuje se nivo estrogena u organizmu, dolazi do smanjenja koštane mase tako da se u prvih 10 godina menopauze izgubi čak 80 % koštane mase. Obično kažemo da je osteoporoza bolest koja ima ishodište u djetinjstvu, a prezentaciju u starijoj životnoj dobi. Fizička aktivnost je važan element u prevenciji osteoporoze i lomova kostiju, iako još nema zajedničkog mišljenja struke, o tipu vježbi, frekvenciji, intenzitetu i trajanju. Preporučene vježbe su aerobne (na svježem zraku i sa opterećenjem), zatim vježbe ravnoteže i na spravama. Vježbe moraju izazivati kon- trakciju mišića, čime se postiže naizmjenično djelovanje pritiska na kost, to je informacija za kost da se na tom mjestu treba pojačati. Vježbe sa prekomjernim opterećenjem i stresom na kost su zabranjene. Osteoporoza kao javnozdravstveni problem Osteoporoza je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama. Ima više razloga. Svjetska populacija postaje sve starija, zahvaljujući napretku medicine, a tehnologija sve savršenija i ranije otkrivamo osteoporozu. Osteoporoza i njene komplikacije znatno pridonose smrtnosti starijih osoba. Svaka treća žena i svaki deveti muškarac tokom života biva izložen riziku od nastanka osteoporotičnog preloma kuka. Prelom kuka najteža je posljedica osteoporoze, s mogućim smrtnim ishodom, eventualnom dugotrajnom kućnom njegom. Kako prepoznati i utvrditi osteoporozu? Osteoporoza dugo ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez jasnih simptoma. Smanjenje tjelesne visine, bol u leđima sa stvaranjem grbe, prvi su znaci osteoporoze. Radiološko snimanje potvrđuje kliničku sumnju ako je gubitak koštane mase veći od 30 do 40 %. Postoji više metoda mjerenja gustoće minerala u kostima, ali za dijagnozu za sada je najsigurnija denzitometrija. Koristi se ultrazvuk, CT, kao i laboratorijske pretrage. U osnovno liječenje osteoporoze ubrajamo otklanjanje uzroka rizika, dakle osiguranje dovoljnog unosa elementarnog kalcija i vitamina D3. Zdrav način života podrazumijeva zdravu prehranu i redovitu pojačanu fizičku aktivnost, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju. Postoji više opcija medikamentozne terapije, ali to spada u domen ortopeda i fizijatara. Dr. Zdenka Besara -Pedijatar- ZDRAVLJE IZ PRIRODE Medicina i nauka su rekli svoje što se tiče liječenja i lijekova, šta kaže priroda, možete vidjeti na primjerima onih koji su svoju bolest izliječili na ovaj način. Od ovog broja u ovoj rubrici donosimo i recepte za prirodno liječenje koje su nam dostavile osobe koje su to primijenile. Takođe pozivamo i Vas da provjerene prirodne lijekove dostavite redakciji Habera da ih objavimo u nekom od sljedećih brojeva. MALAKSALOST - MELANKOLIJA 1. Najbolje se liječi što češćim boravkom na svježem vazduhu i svakodnevnim tuširanjem hladnom vodom. 2. Napraviti smjesu od 100 grama valerijane i 130 grama matičnjaka. Od te mješavine kahvenu kašičicu preliti s dva decilitra proključale vode i piti tri puta dnevno. 3. Pomiješati u jednakim količinama kadulju, kantariju, vrhove od smreke i pelin. Potopiti u vodi i ostaviti da prenoći. Ujutro prokuhati i popiti na štesrce. 4. Pomiješati u jednakim količinama kunicu, smrekove bobe i cvijet imele. Potopiti u vodi i ostaviti da prenoći. Ujutro prokuhati i popiti na štesrce. 5. Svako jutro na štesrce pomiješati kašiku meda sa sokom od pola limuna. Redovno piti ovaj napitak. VISOK KRVNI PRITISAK 1. Izrendati ranu cveklu i pomiješati 30 sa sokom od limuna i dnevno jesti umjesto salate 2. U litri vode deset minuta kuhati dvije velike glavice bijelog luka, ohladiti, procijediti, potom dodati sok od šest limunova. Piti svako jutro na štesrce manju čašicu. 3. Uzeti deset (10) grama lišća i grančice od imele, preliti sa pola litre vrele vode, ohladiti, procijediti i popiti u toku dana. 4. Kilogram limuna samljeti, pomiješati s kilogramom šećera i ostaviti deset dana da odstoji. Od tog lijeka uzimati svako jutro na štesrce po jednu kašiku. 5. Skuhati čaj od peršuna i po dva decilitra tog lijeka piti tri puta dnevno. KRV - ZA ČIŠĆENJE KRVI Kultura 1. Napraviti smjesu od lista i cvijeta podbjela u jednakim dijelovima, dobro promiješati i od te količine jednu kašiku tri minute kuhati u tri decilitra vode. Ostaviti da se ohladi, dodati kašiku meda i piti prije doručka i večere. 2. U litru vina potopiti po pet (5) grama kunice, koprive, ruzmarina, kadulje, kantarije, smrekinih boba, bokvice, zove, preslice, čička, sljeza i idjirota. Ostaviti da se kiseli 24 sata. Nakon toga dodati deset kašika meda i kuhati 15 minuta. Piti tri puta dnevno po kašiku. 3. Pomiješati list kupine, nane, šumske jagode i matičnjaka. Sve dobro promiješati i jednu kašiku preliti sa dva decilitra ključale vode. Ostaviti da se ohladi, potom ocijediti, dodati meda i soka od limuna i piti tri puta dnevno. 4. Uzeti po šest (6) grama idjirota, moravke, korijena od kravojca, pelina, kantarije, kunice i preslice. Staviti u litar vina, ostaviti da prenoći, a ujutro pola sata kuhati. Dobijenu smjesu ocijediti i piti tri puta dnevno po jednu čašicu. 5. U litri vode dobro skuhati 250 grama zobi, dobro ocijediti, potom dodati kašiku meda i soka od limuna. Piti tri puta dnevno po čašicu. KRSTOBOLJA (GIHT) 1. Uzeti listove slatkog kupusa i pržiti na ulju tako dugo dok se kupus ne pretvori u sos. Tu smjesu staviti na lanenu krpu i priviti na bolno mjesto. Oblog držati 24 sata. 2. U litar lozove rakije staviti deset (10) grama smrekovih boba i ostaviti 24 sata poklopljeno na suncu. Od ove smjese staviti oblogu na bolna mjesta i preko obloga priviti vuneni šal. 3. U litar domaće prepečenice staviti 100 grama ljute mljevene paprike. Od te smjese praviti obloge i stavljati na oboljela mjesta. Obloge mijenjati svaka četiri sata. 4. U litar špirita staviti 100 grama idjirota u prahu i deset (10) grama mljevenog bibera. Tretman ponoviti kao u prethodnom receptu. 5. Napraviti mješavinu od šljivovice prepečenice, čistog gasa i maslinovog ulja – sve po dva decilitra. Dodati sok iz tri limuna, sve to nasuti u flašu i dobro izmućkati. Tretman isti kao i u prethodnom receptu. KRSTOBOLJA 1. Napraviti smjesu od jednog decilitra maslinovog ulja i 20 grama trave kromoljike. Kuhati pet minuta i kao oblogu (što topliju) priviti na krsta i držati preko noći. 2. Pomiješati litar vinovog sirćeta i 50 grama poljske gorušice. Dobro prokuhati i preko noći držati obloge na krstima. 3. U jednakim količinama dobro iskuhati ljuske od jaja, tikvu, vriježu od krastavica, lozu od repe, lozu od paradajza i lišće od žalosne vrbe. Dobijenu tečnost koristiti za obloge. 4. Svako jutro na štesrce popiti mješavinu od jedne kašike maslinovog ulja, tri kocke šećera i sok od pola limuna. 5. U litar bijelog vina staviti po deset (10) grama korijena čička, smrekovih boba, lista i cvijeta zove, po pet (5) grama trava kantarije i pelina, te lista kadulje i korijena karavojca. Ostaviti da se kiseli šest sati, pustiti da prokuha, potom ocijediti i piti tri puta dnevno po jedan fildžan. Nova knjiga “Higijena i zdravstvena ekologija“, praktikum INTERESANTAN NAČIN PREDSTAVLJANJA SLOŽENE MATERIJE Realno se očekuje da će ovaj praktikum imati primjenu u društveno-ekološkoj i zdravstvenoj sferi, kao i sferi svih onih koji u okviru svog profesionalnog opredjeljenja prenose znanje drugima Prije nekoliko mjeseci izašla je knjiga pod naslovom „Higijena i zdravstvena ekologija“ tipa praktikuma, autora Fatime Jusupović, profesorice na Fakultetu zdravstvenih studja Univerziteta u Sarajevu i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Budimke Novaković, profesorice na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i Aide Rudić, docenta na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu. Djelo nudi interesantan i specifičan način predstavljanja složene materije putem naučno postavljenih standardnih i novih modela kontrole svih aspekta životne sredine: kontrola zdravstvene ispravnosti vode, prečišćavanje (kondicioniranje) vode, klimatska i mikroklimatska mjerenja, identifikacija i praćenje Fatime Jusupović aerozagađenja, mjerenje jonizujućeg zračenja, kontrola higijenske ispravnosti namirnica, utvrđivanje stanja ishrane, uhranjenosti i planiranje ishrane, te higijena škola, higijena stacionarnih zdravstvenih ustanova i instrumenata (anketni upitnici) za terenski rad. Ovi zadnji daju posebno obilježje ovom djelu koga toplo preporučujemo. U tekstu su vješto izabrane ilustracije i karakteristični primjeri iz prakse, ključna tematska pitanja, te standardizirane tablice kontrole, koje čitaocima pojašnjavaju pojmove i procese. Rukopis je dobro metodološki prilagođen predmetima iz oblasti zdravstvene ekologije i omogućava sveobuhvatno upoznavanje sa ma- 31 terijom. Stoga djelo predstavlja osnovu za praksu zdravstvenih profesionalaca, studenata medicine, stomatologije, farmacije, fakulteta zdravstvenih studija, a može poslužiti i specijalizantima. Primjenljivo je i na drugim fakultetima na kojima se izučava higijena i zdravstvena ekologija u okviru nastavnih programa, kao što je prihvatljivo i za širu javnost, kojoj su potrebne savremeno modulirane naučne i stručne informacije i podaci u okviru tema ponuđenih u ovom praktikumu. Realno se očekuje da će ovaj praktikum imati primjenu u društveno-ekološkoj i zdravstvenoj sferi, kao i sferi svih onih koji u okviru svog profesionalnog opredjeljenja prenose znanje drugima. Uvažavajući da je higijena i zdravstvena ekologija aktuelna naučna disciplina, naročito u vremenu u kome živimo, te cijeneći da je ciklus ljudskog zdravlja ovisan od uticaja okoliša, na šta se može uticati, pored uticaja genetskih faktora i stilova života, na šta se ne može uticati, kroz ovaj pisani materijal se željelo omogućiti proširenje znanja iz ove oblasti u praktičnim okvirima i tako doprinijeti poboljšanju zdravstvenog stanja populacije. Knjiga se može poručiti on-line direktno od izdavača Bosanska riječ, iz Tuzle. Pisana riječ SVE BALAŠEVIĆEVE BAJKE Balašević je, ustvari, u Londonu na jednom muzičkom koncertu predstavljao svoju "Knjigu mog djetinjstva", komedijski [Goran Kovačić/ Pixsell] Nisam odavno vidio u Londonu, pa makar to bilo i u Cadoganu, da se neko bolje razumije sa nekim, ko Balašević i ova publika. LONDON - Prelijepo, vremešno, spiritualno zdanje Cadogan Hall na londonskom Sloan Squareu bilo je taman toliko da do posljednjeg mjesta bude popunjeno za koncert Đorđa Balaševića. Dakle, nekih hiljadu udobnih mjesta za četvorosatno druženje, po cijeni od 39 funti. Balašević kantautor, Balašević stand-up komičar, Balašević imitator, Balašević pjesnik. Jednu stvar znam sigurno - prije koncerta imao sam za njega barem stotinu pitanja manje nego poslije koncerta. Otišao u pjesmu Prvi i osnovni razlog je ovaj. Disciplina stand-up komedije na našim prostorima je najrazvijenija po skupštinama ili parlamentima. Ovdje na Ostrvu ne bih umio prestati nabrajati ko je bolji: Bill Bailey, Sacha Baron Cohen, Sanjeev Bhaskar, Danny Bhoy, moj omiljeni "solista" liverpulskog naglaska John Bishop, Frankie Boyle, Jo Brand, Rob Brydon, Julian Clary, nedostignuti Škot Billy Connolly, Jack Dee, Iranac porijeklom Omid Djalili, Lee Evans, Ricky Gervais, Eddie Izzard, multikulturalna Shappi Khorsandi ili Johnny Vegas. Nigdje kraja. Šta mi, onda, u tom izlogu, znači susret sa čovjekom iz našeg kraja, Đorđem Balaševićem. Balašević je u kraljevski Cadogan, ne neki pub, krčmu ili domovinski gastarbajterski restoran, kakvih ima i po Londonu, u "stand-upu" donio: majku, oca, dedu, djecu, familiju, cuke avlijanere bez pedigrea i bez prenaglašavanja njihove istorijske uloge u poboljšanju naših depresivnih stanja u odbjeglištvu. Balašević kaže: "Nemojte nama iz Ravnice pričati o depresiji. Mi kad bacimo pogled, on nam se ne vraća po dva meseca." Prije svega, donio je sa sobom u London sjećanje na familiju, sve naše familije, što, inače, usljed brzina kojim ovdje hodamo, blijedi. Balašević je, ustvari, u Londonu na jednom muzičkom koncertu predstavljao svoju "Knjigu mog djetinjstva", komedijski. Knjigu mnogi doživljavaju Tom Sojerovski, na naš način. Možda je Cadogan očekivao nešto drugo, a iz publike se čulo "Pevaj više, bre!" Balašević je zastao i otišao u pjesmu da prekine nelagodu. Ne mogu prežaliti što nisam imao pri- išao po plišu naših uspomena sa "Neki novi klinci", "O Vasi Ladačkom". Završnica je neumitno bila pjesnička, like da barem meni, privatno, završi tu prekinutu priču o dedi, Tomu i Jerryju. Onako vojvođanski, gdje, inače, sve ide sporije. Gdje je samo nastala ta njegova dinamika kultivisanog, moćnog, bogatog, razumljivog, mog jezika. Tužno sam se, dakle, pretvarao godinama da isto tako dobro razumijem i Billyja Connollyja. Nemojte nama iz Ravnice pričati o depresiji. Mi kad bacimo pogled, on nam se ne vraća po dva meseca." Sve sam ga, tog Balaševića, sa mojim godištem pedeset i treće, razumio; svaku riječ, jer nijednu nije ponovio, svaka je bila nova, brižno pripremana, kroz ko zna koliko sati stajanja i izgovaranja teksta "pred ogledalom". A to su njegove riječi, da ogledalo ne voli: "Ja nisam bio lep ni kad je trebalo da budem." Dakle, Balašević, neponovljivi skladatelj dobrote i ljubavi, za kog se možda nikad ne bi ni čulo da ne bi onog "U razdeljak te ljubim", pretenduje u svojim šezdesetim i na književnička priznanja. Veli: "Moraće da mi daju ulicu u Novom Sadu. Najmanje onu što izbija na glavnu." Ja nisam bio lep ni kad je trebalo da budem. Svoju muzičku, malu londonsku bajku, počeo je sa "Fina, lagana stvar", da bi potom i muzički, ne samo retorički, uz klavijaturu Saše Dujkovića, koji ga prati desetljećima, sjenarska, niko nije odlazio, što ga je natjeralo da kaže: "Sudeći prema vama, kako me pratite, ja uopšte i nisam loš." Od njegovog europskog promotera Igora Kubata, jer su ovdje u London došli nakon Ciriha, zamoljen sam da ne govorim sa Balaševićem o politici. Balašević se zadržao na žalu što taj divni Prvi maj nismo spojili sa 29. novembrom. Naradili bi to, kaže, samo da nam je ostala ona "Stara firma". Misao za kraj Nisam odavno vidio u Londonu, pa makar to bilo i u Cadoganu, da se neko bolje razumije sa nekim kao Balašević i ova publika. Vjerujem da je njena srž bila ispod godišta kantautora. Bilo je i mnoštvo takozvanog našeg mladog svijeta, rođenog po svijetu, pa i u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji sve Balaševićevo i nisu "pokupili". On mi reče da se ne osjeća starim sve do tog prokletog ogledala. Ustvari, samo ponekad se hvata u koštac sa mislima poput ove, kojom zatvaram njegovo londonsko gostovanje. "Izmislili su hiljadu načina da vreme prođe, a nijedan jedini da se zaustavi... Što se mene tiče, više i ne moraju da rade na tome. Ovo baš i nisu neka vremena za zaustavljanje." Izvor: Al Jazeera 32 Piše: Vedat Spahović Pisana riječ KAKO JE RUSKI KONZUL UKRAO POVELJU KULINA BANA IZ DUBROVNIKA Ove godine će se navršiti tačno 824 godine otkako je nastala Povelja Kulina bana, svojevrsni rodni list Bosne i Hercegovine. Povelju je bosanski ban Kulin 29. augusta 1189. godine izdiktirao svom pisaru, a taj dokument, smatraju historičari, svjedoči o više od osam stoljeća dugoj bh. državnosti. Povelja je sačuvana u tri primjerka. Danas se orginal nalazi u Sankt Peterburgu u Rusiji, pod okriljem Ruske akademije nauka i umjetnosti, a još dva primjerka, prijepisa, u Dubrovačkom arhivu. Prošlog mjeseca zastupnik Stranke demokratske akcije BiH (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović podnio je inicijativu da se od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zatraži pokretanje procedura za povrat Povelje u matičnu domovinu. Reporter agencije Anadolija (AA) posjetio je Dubrovački arhiv gdje se uvjerio da se tamo još uvijek čuva neprocjenjivo blago države BiH. "Povelja Kulina bana datira od 29. augusta 1189. godine. Bosanski vladar ban Kulin u tom dokumentu obećava vječni mir Dubrovčanima, obećava vječno prijateljstvo dubrovačkom knezu Krvašu i dopušta Dubrovčanima, što je njima bilo jako interesantno, slobodnu trgovinu po njegovoj zemlji bez plaćanja nekakvih nameta! Osim, kako kaže Kulin ban u Povelji, što mu oni budu dobrovoljno dali", kaže za agenciju Anadolija viši arhivist Zoran Perović. Činjenica da je Kulin ban mogao lično garantovati sigurnost Dubrovčanima, kao i osloboditi ih plaćanja obaveza, mnogo govori o tadašnjoj organizovanosti države Bosne i utjecaju njenog vladara. Za razliku od uobičajenog vjerovanja u BiH da postoje tri primjerka dokumenta od neprocjenjive vrijednosti, ne samo za BiH već za sve južnoslavenske narode, Perović, pak, tvrdi da su postojala četiri primjerka Povelje Kulina bana. Objašnjava kako je tačno da se dva primjerka nalaze u Dubrovniku, jedan u Rusiji, a da je četvrti, bosanski primjerak, navodno izgubljen "bez ikakvih saznanja kada i gdje". "Od dva primjerka koja postoje u našem Dubrovačkom arhivu, za jedan se smatra da je to prijepis koji je nastao malo nakon originala. Originalni primjerak nalazi se u Akademiji nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji, ukraden je negdje početkom 19. stoljeća. Tadašnji ruski konzul u Dubrovniku Jeremija Gagić je otuđio Povelju i poklonio je ruskom caru! To je napravio iz jednostavnog i prostog razloga - da bi se dodvorio caru", objasnio je Perović. Prema relevantnim historijskim izvorima, Povelja Kulina bana najvjerovatnije je ukradena 1830. godine. Podsjetio je kako je u to vrijeme, u prvim decenijama 19. stoljeća, Rusija bila velika sila koja se u međuvremenu odbranila od Napoleona i sakupljala sve do čega je došla. "Sakupljali su sve što je moguće, krali kao vjeverice. Pazite, intencija je bila da se slavenski jug oslobodi od Osmanlija", rekao je on. Perović naglašava da je Povelja izn- 33 imno značajna i za Bosnu i Hercegovinu, kao i za Dubrovnik. "Za Bosnu iz razloga što se prvi put u pisanom obliku spominje ime jednog državnog vladara, a za Dubrovnik iz razloga što se u jednom dijelu povelje spominju stanovnici ovoga grada. U Povelji piše: Kunem se tebi knezu Krvašu i svim Dubrovčanima, da ću vam biti vječni prijatelj", podvukao je Perović. Dubrovčani su, kazao je, imali slobodu trgovine. No, ako bi nastao neki problem na teritoriji Bosne, nosili su sa sobom Povelju koju bi odmah pokazivali feudalcu s kojim je nastao navedeni nesporazum. To je bio dvojezičan dokument na latinskom i starobosanskom. Pisan je bosančicom. Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju, kako jezikoslovaca, tako i historičara. Smatra se da je njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju nemjerljiva. "To je prvi dokument, za koji se zna, koji je napisao jedan bosanski vladar vladaru, to jest knezu druge države. Povelja ukazuje i na dobru organizovanost i uređenost zemlje u tom momentu, jer se iz nje vidi da Bosna ima svog vladara, državnu teritoriju, da vladar raspolaže svojom kancelarijom... Povelja Kulina bana je jedan od rijetkih naših pisanih spomenika koji je stigao do nas u pisanom stanju; jedan od rijetkih spomenika iz tih dalekih vremena koji nosi obilježja narodnih govora; pisani spomenik o kome imamo dosta podataka: zna se kada je, za koga je pisan i ko ga je pisao", napisao je nedavno zastupnik Mehmedović u obrazloženju inicijative za povrat povelje u BiH. Povelja Kulina bana je, kako je dodao, najstarija bosanska isprava sa našeg tla, pisana bosanskim narodnim jezikom. Ovaj dokument je, ističe se, ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda i država. Proučavanje Povelje iznudilo je i enigmatično pitanje originalnosti sačuvanih primjeraka. Pisana riječ PRIČA O KOMŠIJAMA Često kad se sjetim rodnog kraja i rodnog mjesta upitam se: ,,Ko su ljudi koji su obilježili ove zadnje dvije dekade?” Ne bih volio da pričam o političarima ili o nekakvim sijedim akademicima, jer mi se od njih naprosto povraća, toliko pameti, a nigdje s mjesta! Oni su toliko provizorni, puni sebi i nikakvog drugog hajra. Razmišljam o svemu, pa i o tome koji su to ljudi, građani, koji su na neki svoj način obilježili Trebinje, a koji će ostati zabilježeni u analima kao obični ljudi koji su ostavili pečat i ovom gradu, i njegovom bitisanju. Odgovor sam našao vrlo lako! Pa, evo da ih opišem, i nabrojim i imenujem! Jedan je od njih ćevabdžija. Kažu tabijasuz. Ne možeš ni u jednu pređu s njim, ali zato mu svi priznaju da pravi nadaleko najbolje ćevape. Međutim, tu nije u pitanju ćevabdžiluk, nego njegova ćevabdžinica, jer je tu izliv života. U njoj se skupljaju ti, tzv. pravi Trebinjci bez obzira na vjeru ili naciju. Pitaju ga: ,,Može li jedna porcija ćevapa?” On ti odmah, kao s nokta, odgovora: ,, Ne može”! Mušterija se okreće oko sebe i gleda da li ima još nekog, a ono nikoga u radnji, ali on to ne benda. Ne može! Zašto? E, to ti je filozofija, viša sila! On u međuvremenu mora da zakanta jednu sa Cuckom, pa ako hoćeš da čekaš, čekaj! Naprotiv, ako nećeš, sjedi s njima, ima domaće šljive, pa ćeš doći na red, a kad je to, to se nikad ne zna. Trebaš gatati, pa i onda nećeš znati u koja ćeš doba završiti! I tako iz dana u dan, ali on opstaje kao jedna oaza u kojoj svako traži svoju vodu, tako od ljeta do zime od zime do ljeta. Međutim, tačno je i to da mi svi ostajemo žedni trebinjske vode i trebinjskog merhameta. Pitaju ga pojedini ljudi: ,,Imaš li slatki ćevap?” On bi ih samo pogledao i uzgred promrmljao: ,,Vidi ovog tabijasuza, kakav slatki ćevap i kakvi bakrači!” I samo bi odgovorio:,,Ima kulje!” I tako iz dana u dan, iz noći u noć! Ode u ribu, i onda konta ko će to prvi da izbije u ovo jebeno Trebinje ili će Sejo ,,Paco” ili Čiso ili neko treći, ali kako bilo da bilo on ih osjeti. On održava duh Trebinja, mi to priznali ili ne priznali. On zna biti namćor, tabijasuz, ali on je tu i čeka svoje Trebinjce kad će da se pomole preko Ivanice ili Čemerna. E, onda njemu tek svane. To ti je glavom i bradom, niko drugi nego Muro! Druga ličnost je tu pored njega, nije daleko. Šutljiva i dočekuje goste od jutra do jutra, Nataša Nata! Kaže da je iz Sarajeva, ali ja bih prije rekao da je iz Trebinja. Ona ti je ko Muro, razumije sve. Ne priča puno, samo mumlja kad će proljeće i kad će kraj ove duge zime i hoće li iko izbiti ispod ovog dubokog snijega da bi zakantali koju dalmatinsku. Kod nje u kafiću je pravo sijelo Trebinjaca, daj Bože pa da se tu osnuje kakav pokret koji bi preporodio ovaj uspavali grad. Tu nema radnog vremena, radi po potrebi! Sve funkcioniše, nema frke bilo od starosjedilaca Bora, Cece, a niti od ovih pridošlih. Svi ti oni pušu u jednu tikvu. Žele da su zajedno, da budu sretni i da podijele ono ,,malo” što im je svi- ma zajedničko. A još kad Muro zatvori, eto ti belaja, tu se onda love somovi i do 200 kg i onda tu nema kraja. Oni tako iz dana u dan, iz godine u godinu, ali ne daju svoje Trebinje, a mi svi možemo pišati uza zid! Treća ličnost, Filda, kažu vratila se u Trebinje kad je Allah davno rekao laku noć. Sama je u toj mahali, a ona se izdigla iznad Trebinja kao da prkosi svemu. Čuva komšijske kuće i omeđine, da se ne bi koji zid srušio. Sprijateljila se sa došljacima i kako kažu, pušu u jednu tikvu, ali tu je i Zoka Tadić, najveći Trebinjac, legenda, ako šta ustreba, da se nađe pri ruci! Takav je život, dok jedni žele da odu, ona želi da ostane i da sačuva mahalu, ali mahali nema spasa, nema ljudi. Lako je pričati o političarima i njihovim vilama, hajde ti se uhvati ukoštac s ovo troje koji žive svoj život kroz Trebinje, a ne u Trebinju. Da mi je samo barem znati kroz šta su oni sve prošli i šta su sve prodeverali, ali mi se toga nikad ne sjetismo i ne upitasmo! Nego, naprotiv lahko prelazimo preko svega toga. Oni i ne pitaju, jer znaju da su Trebinjci posebni tabijasuzi, ali su zato oni tu, jer vole svoje Trebinje! Mi smo svi turisti, i dođemo i prođemo, ali se niko ne sjeti pa da kaže makar jednu lijepu riječ o njima ili da ih predloži za bilo kakvu nagradu, pa makar i simboličnu, jer bi to puno značilo za njih, a bogami bio bi to i velik podstrek za sve ostale. Oni slave Dan Trebinja ili Dan Trebinjaca u svom gradu, a ne van njega! Ovaj pojam najviše je upotrebljavan za prevarenog muža. Međutim, korišten je ali puno manje za Laško pivo “Zlatorog”, a i za Podravkin goveđi gulaš. Moj otac Mehmed, poznatiji pod nadimkom Meša, radio je jedno vrijeme i kao telefonista, tako da mu je u opis poslova ulazila i saradnja sa industrijom. Prijedor, iako mlad grad, razvijao se neviđenom brzinom, a sve zahvaljujući željeznici. Mada i s ukidanjem uzanog kolosijeka, ostaje jak željeznički čvor i s nevjerovatnom industrijom u samom centru. Mnoga preduzeća imala su vlastiti industrijski kolosijek. Krenimo redom: Ciglana “Prijedorka”, ”Silos”, “Žitopromet”, Celuloza “Celpak”, ”Kolska radiona” i mnogi drugi. Veliki korisnici usluga željezničkog transporta bili su i Mesna industrija “Impro”, Rudnik mrkog uglja “Kamengrad”, Fabrika keramičkih pločica “Keraterm”, “Bosnamontaža”, “Gradnja”, Rudnik lomljenog kamena “Drenovača”.... Saradnja sa industrijom odvijala se putem fonograma koji su upisivani u Dnevnik fonograma S-43. Lica koja su obnašala na obje strane ovu korespondenciju morala su imati uredno položen ispit po standardima JŽ-a. Prvi fonogram obično bi glasio: ”Može li manevra stanice Prijedor u fabriku......prezime ovlaštenog radnika… Odgovor ne bi uvijek morao biti pozitivan, međutim obavezno je bilo i prezime s druge strane. Na zahtjev otpravnika vozova, pozove otac Fabriku celuloze i papira “Celpak”, uredno deklamuje fonogram i uljudno potpiše Jakupović. Odgovor je bio više nego kratak: ”Može”. Otac više nego ljubazno zamoli za prezime. Odgovor je bio još ružniji: ”Hoćeš li i sliku da ti pošaljem?” Otac po prirodi šeret odgovori hladno: ”Slika mi ne treba, upravo doručkujem goveđi gulaš, tako da imam sliku, ali prezime moraš reći, inače manevra čeka do daljnjeg”. Otpravnik vozova čekajući da ispostavi konačni dokument “Raspored manevre” S-22, vidio je da nešto nije u redu. Stvari su postale jasne za nekoliko minuta, upravo je u staničnu zgradu uletio neposredni rukovodilac iz “Celpaka”, naravno isti nije ni imao ovlasti da se javlja po pitanju fonograma. Šef stanice Krčmar Dušan, istinski partizan i antifašista, a saborac mog strica Sulejmana (a koji je oca volio isključivo zbog starijeg brata) bio je više nego grub u objašnjavanju propisa vezanih za željeznicu. No ta istinska anegdota rodila je jednu novu “telefonsku” smicalicu u Prijedoru. Poziv bi obično bio: ”Halo Impro”....”Kakav Impro, nije Impro”.... “Kako nije, kad je vo na telefonu”... ROGONJA 34 Faruk Ticic Meho Jakupović Moj stav Slučaj Andrićgrad NASLJEDNICI PAŠANA HADŽIĆA: IMAMO DOKAZE DA SU RS I EMIR KUSTURICA OTELI NAŠU ZEMLJU! Tri mjeseca nakon što su potomci višegradskog zemljoposjednika Pašana Hadžića, na čijoj zemlji Republika Srpska i kontraverzni reditelj Emir Kusturica grade Andrićgrad u Višegradu odlučno poručili kako neće dopustiti da im djedovina bude oduzeta, njihovi pravni zastupnici došli su do, kako tvrde, neoborivih dokaza o otimačini bošnjačke zemlje. Podsjećaju da je "Kusturicin Andrićgrad u sprezi sa vlastima RS-a napravljen na otetoj bošnjačkoj zemlji, koja pripada nasljednicima velikog višegradskog "No, to vlastima u RS-u nije smet- je iskoristila zakon koji je proglašen zemljoposjednika Pašana Hadžića". alo da iskoriste navedeno rješenje protivustavnim. Formirala je novi Hadžićevi nasljednici ističu da pos- i spomenutu zemlju prebace na katastar i u tom novom popisnom jeduju dokumentaciju i dokaze kako Opštinu Višegrad. Opština Višegrad katastru obično su upisana treća lica, je Republička uprava za geodetske je na osnovu svojih pravnih rješenja i to navodni sadašnji posjednici, a ne poslove RS-a "nezakonito prev- potom prebacila zemlju za izgradnju zemljišno-knjižni, stvarni vlasnici. Oni ela parcele gdje se danas nalazi Andrićgrada firmi koja je nosilac tih nisu ni tretirani. Po mojoj evidenciji, Andrićgrad na Opštinu Višegrad, a poslova. preko 90 posto parcela izvornih vlasova dodijelila Emiru Kusturici i RS-u Mi ćemo ovih dana dobiti ta rješenja. nika nije upisano na njih već na treća za izgradnju spornog Kusturicinog Sagledat ćemo mogućnost pokretan- lica'', otkriva Hrvačić. zdanja". ja postupaka za poništenje navedeih Nadalje, dodaje kako je posebno za"U međuvremenu smo prikupljali rješenja iz jednog jedinog razloga. nimljiva sudbina šuma. validne dokumente. Potvrdili smo Jer, izvorni vlasnici, dakle, moji klijenti "Većina šumskih zemljišta je upisana da je Andrićgrad izgrađen na jednoj nisu tretirani kao stranke u postupku", na Srpske Šume, što je nedopustiva katastarskoj čestici koja je formira- istakao je Hrvačić. stvar. Radi se o jednoj nezakonitona od nekih 35 starih katastarskih sti. Stvorili su za to jednu podlogu u čestica, i to na način što su to uradili Slučaj Andrićgrad i borba nasljednika postupku Zakona o pregledu i katastru bez bilo kakvih obavještenja izvornih Pašana Hadžića za njihovu imovinu gdje će oni u privremenom popisnom vlasnika. Naime, vodili su postupak, otkrila je cijeli projekt vlasti RS-a, katastru posjednike upisati, a izvorne donijeli rješenje, spojili sve čestice u kako tvrde pravni zastupnici nave- vlasnike, pretpostavljamo uputiti na jednu parcelu i na osnovu rješenja dene porodice, o otimačini bošnjačke parnične postupke koje će izgubit! To tu parcelu sa izvornih zemljišno- zemlje u istočnoj Bosni i RS-u uopće. je recept iz RS za sva područja tog knjižnih vlasnika prebacili na Opštinu bh. entitet, što treba da bude uzbuna Višegrad. A ono, što je interesantno, Ukazuju kako su došli do dokaza o svim Bošnjacima koji imaju zemlju na pozvali su se na rješenje o ekspro- postojanju zamke u postupku im- prostoru tog entiteta", objasnio je. prijaciji iz 1962. godine. To rješenje plementacije Zakona o premjeru i Uloga Emira Kusturice nikada nije provedeno u zemljišnim katastru nekretnina RS-a, gdje je knjigama. Osim toga, eksproprijacija omogućeno brisanje starih vlas- Na pitanje da li će njegovi klijenti podje tada vršena u sasvim druge svrhe. nika i upis novih. Navedene dokaze nijeti prijave protiv Emira Kusturice i Konkretno, u svrhe izgradnje hidro- prezentirat će i na konferenciji za vlasti Republike Srpske, Hrvačić je potvrdio da će tužbi biti. centrale'', priča za agenciju Anado- novinare u Sarajevu. lija ugledni sarajevski advokat Esad "Utvrdili smo jednu izuzetno opasnu "Kusturica je registrirao firmu koja Hrvačić, pravni zastupnik nasljednika stvar po pitanju imovine Bošnjaka u je nosilac poslova, ali odgovorni su Pašana Hadžića. RS-u. Na parcelama u RS-u, naime, RS i njeni organi. Geodetska uprava Nadalje, pojašnjava kako spome- postoji određeno nesuglasje između RS-a je odradila sve te poslove. Ako nuto zemljište 60-ih godina prošlog zemljišno-knjižnih upisa i postojećih ima krivca, krivci su RS i organi RS-a stoljeća nije privedeno krajnjoj nam- upisa u zemljišnim knjigama. Šta je koji su proveli te radnje. To će biti jeni. Opština Višegrad uradila? Opština postupci koji će biti pokrenuti. Sve zavsi od zainteresiranosti klijenata koje ja zastupam. Neminovno je da oni moraju pokrenuti sudske postupke. Jer ako ne pokrenu, zemlja će biti upisana na treća lica. Dakle, postupci idu protiv RS-a i trećih lica koja se mogu upisati kao posjednici'', dodao je advokat Hrvačić. Sistem otimačine Upozorio je, također, kako u RS-u ne postoji pravna sigurnost i da će tamošnje vlasti iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi osujetili zahtjeve onih koji su ostali bez imovine. "To je jedna uvezana aparatura, jedan sistem koji ide samo u tom pravcu da se osujete svi postupci koji bi mogli dovesti do drugačijih rješenja. Ja mislim da će na kraju, u slučaju pokretanja bilo kakvog postupka, slučaj završiti na Ustavnom ili Evropskom sudu u Strasbourgu", zaključio je Hrvačić, podvlačeći da je riječ o notornoj otimačini. Izvor: Oslobodjenje 35 Iz Štampe BH. KARATISTA I EVROPSKI VICEPRVAKMuhović: NAPRAVILI SMO ČUDO U BUDIMPEŠTI Evropsko prvenstvo u Budimpešti u Mađarskoj za podmlađenu bh. reprezentaciju u karateu bilo je veoma uspješno. Ekipno, naša reprezentacija osvojila je srebrenu medalju. i njegov brat Denis, jedan od naših najuspješnijih karatista. Kako kaže, nikada nije imao individualni trening s bratom niti je imao poseban tretman. - U klubu smo svi braća. Nema odvajanja. Kada smo kod kuće za ručkom, ja mu se obraćam sa: "Izvinite, treneru, u koliko je sati večeras trčanje?" Sve što sam postigao, bilo je zasluženo i bez nekog forsiranja ističe mladi reprezentativac BiH. Jedan od najuspješnijih karatista bio je Meris Muhović (21), student treće godine Fakulteta za sport u Sarajevu, koji je u finalu poražen od francuskog predstavnika. - U finalnoj borbi borili smo se protiv Francuske, koja ima tri aktuelna evropska i svjetska prvaka. Borio sam se protiv trenutno najboljeg na svijetu i poražen sam sa 2:0 - kaže Muhović. Teška grupa No, razočarenju nema mjesta, jer je bh. reprezentacija bila u teškoj grupi s Turskom, koji su ekipno aktuelni prvaci svijeta, i Srbijom, prošlogodišnjim prvacima. I pored toga, uspjeli su se plasirati u finale. - Napravili smo čudo, jer je naš sastav bio mnogo izmijenjen i podmlađen. U tom ekipnom dijelu takmičenja, individualno sam svojim pobjedama mnogo doprinio timu i uspjeli smo predstaviti BiH u najboljem svjetlu - ističe ovaj seniorski karatereprezentativac BiH. Iako mlad, Muhović je uspio ostvariti zavidne rezultate u svim kategorijama po godištima. Devet puta je bio prvak BiH u različitim kategorijama, od pionira preko kadeta i juniora do seniora. - Imam tri balkanska zlata. Ostvario sam i treće mjesto na Evropskom kadetskom prvenstvu 2008. i na Mediteranskom prvenstvu 2010. kao junior. Prošle godine sam osvojio srebro Tomislav Nikolić: Muhović: Predstavili smo BiH u najboljem svjetlu na Evropskom prvenstvu - kaže mladi bh. karatista, koji ima crni pojas, drugi dan. Inače, za crni pojas može se polagati sa 15 godina, dok za više stepene u ovom sportu karatisti moraju provesti čitav život trenirajući i vježbajući. Muhović smatra da ovaj sport u BiH postaje sve popularniji te da upravo uspjesi podstiču takav razvoj situacije. - Karate i njegova popularnost mogu se mjeriti činjenicom da je to najmasovniji sport kod nas. Prelijep je sport. Ali, u poređenju sa, naprimjer, Francuskom, mi smo smiješni. Oni imaju više od četiri miliona registiranih karatista, otprilike koliko BiH ima stanovnika - smatra Muhović. Nema odvajanja Meris je član i kluba Champion, u kojem je jedan od glavnih trenera Kada su u pitanju novčana sredstva za odlazak na prvenstva i pripreme, kaže da ima samo klupsku stipendiju te dodaje da je treneru svaki put problem da dođe do finansija. - Niko nas, takmičare, ne opterećuje finansiranjem. Naše je da treniramo i ostvarimo što bolji rezultat. A valjda će to neko primijetiti - govori Muhović. Pod motom "K is on the way", karate je kandidat da postane olimpijski sport za igre 2020. godine. - Bila bi velika stvar nastupati na Olimpijskim igrama. Ako karate postane olimpijski sport, u BiH ću donijeti veliku olimpijsku medalju - optimističan je Muhović. Tatoo artist Od djetinjstva, Muhović mlađi je, kako kaže, bio sklon crtanju i likovnoj umjetnosti. To mu je bio podsticaj da postane i "tatoo artist". - Uradio sam ukupno 250 tetovaža. To mi je način da zaradim i da budem neovisan. Teško je danas doći do bilo kakvog posla, ali svaki čovjek je u nekoj oblasti dobar. Treba samo dobro iskoristiti te sposobnosti, unovčiti ih. Meni dobro ide - kaže Muhović. SRBI IZ REPUBLIKE SRPSKE SU BOSANCI! Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić kazao je da mu je žao zbog svih zločina počinjenih nad Bošnjacima, te da će se pokloniti žrtvama genocida, u emisiji "Interview 20", koju uređuje i vodi Sanela Prašović-Gadžo na BHT-u. "Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici. Izvinjavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda učinio bilo koji pojedinac", kazao je Nikolić, istakavši da će uskoro posjetiti Srebrenicu. On je, između ostalog, kazao i kako su za njega Srbi iz Republike Srpske Bosanci, iako neki od njih ne vole da ih tako zovu. Podsjetimo, članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović ove sedmice boravili su u službenoj posjeti Srbiji gdje su razgovarali s Nikolićem te se složili da među njima više ne treba da bude nesuglasica i nerazumijevanja te da dvije države u budućnosti treba da budu još čvršće povezane i da događaji iz 20. stoljeća ne smiju više nikada da se ponove. "Srbija kao garant Daytonskog sporazuma želi Bosni i Hercegovini najbolji mogući ekonomski, privredni i svaki drugi razvoj, stabilnost i sigurnost. Srbija želi da joj pomogne na tom putu. Srbija je tu uvijek kada zatreba i ako postoji potreba pružit 36 će pomoć. Ali mi bismo željeli da dva entiteta sami rješavaju svoje probleme i da surađuju", rekao je Nkolić nakon razgovora s Radmanovićem i Izetbegovićem. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odbio je otputovati u Srbiju, a Nikolić je kazao na sastanku kako se nada da će uspostaviti komunikaciju s Komšićem i da više neće biti otkazivanja sastanaka između BiH i Srbije. Izvor: Klix.ba HABER Iz Štampe TITO I PLAVI VOZ HIT U VELIKOJ BRITANIJI LONDON - Više puta sam išao na različite obilaske vozom ali je ovo - jedinstvena kombinacija bliske istorije i zadivljujućeg okruženja - zaista nešto specijalno, piše britanski novinar Edrijen Bridž. Ovoga ljeta u okviru ponude operatera "Explore Montenegro" turisti iz Velike Britanije po prvi će put organizovano moći da obiđu Crnu Goru i Srbiju, a najveće interesovanje vlada za putovanje čuvenim Plavim vozom. Tim povodom grupa britanskih novinara nedavno je bila u prilici da se provoza čuvenom voznom konstrukcijom, u kojoj se dešavala istorija, kako za "Daily Telegraph" piše Bridž. "Kakvi li su se razgovori održavali u velikim vagonima u kojima je čak dvadeset osam kožnih fotelja na kojima se sjedili pregovarači iz cijelog svijeta? Kakvi su se ugovori sklapali pod zelenim prigušenim svjetlom, iznad čaša i čaša domaće šljivovice", pita se Bridž u reportaži "Balkans train journeys: Travels with Tito". Predstavljajući Plavi voz kao omiljeno prevozno sredstvo Josipa Broza Tita, predsjednika bivše SFRJ, britanski novinar navodi kako su se u toj konstrukciji, koja odolijeva zubu vremena, spajali istok i zapad, suprotstavljene strane tokom Hladnog rata i pripadnici Pokreta nesvrstanih..., prenosi B92. "Danas ne morate da budete vođa neke države da biste se provozali ovim vozom", piše Bridž dodajući da se britanski turisti po cijeni od 99 funti mogu provozati u jednom smjeru neobičnim vremeplovom. Sa izuzetkom britanskog sistema za klimatizaciju i njemačkog radio sistema, sve u vozu je napravljeno u Neiskorišten potencijal fabrikama širom bivše Jugoslavije, oduševljeno navodi Bridž, upoznajući čitaoce sa Tomasom Popovićem (75), jednim od svega nekoliko još živih članova posade. Popović je u slavna vremena putovao s Titom i služio njegovu posadu u vozu, a danas te uspomene dijeli sa brojnim znatiželjnicima. Na put se kreće iz Beograda, a krajnja destinacija je Bar, gdje se putnici iskrcavaju pod mirisima maslina i Jadranskog mora. Tokom višesatnog putovanja prolazi se kroz najrazličitije krajeve Srbije i Crne Gore, a Bridž je ostao bez daha pred ljepotama kanjona rijeke Tare i Skadarskog jezera. Bridž na kraju teksta daje detaljne informacije o turi kao i savjete o tome šta bi još trebalo da obiđu turisti koje put nanese u te krajeve. Primjećuje i da će kad-tad na red doći i tema raspada SFRJ i rata, pa savjetuje da u se tim trenucima ne bi trebalo voditi predrasudama i unaprijed osuđivati bilo koju stranu. Putovanje Plavim vozom samo je dio ponude koja se nudi Britancima, a obuhvata i nekoliko dana na crnogorskoj obali. Violeta pelene na engleskom tržištu U četvrtak, 9. maja, obavljen je audit Violetinog pogona za proizvodnju baby pelena od britanskog kupca Balmont Trade&Commerce LLP čime je završena zadnja faza postupka prije početka saradnje dvije kompanije i izvoza Violetinih proizvoda na britansko tržište. Nakon uspješno obavljenog audita sa britanskim partnerom je potpisan ugovor o izvozu Violeta Double Care pelena u Veliku Britaniju. - Ovakav audit je obavezna procedura koja se provodi prije početka saradnje sa novim kupcem. Drago nam je što možemo potvrditi početak proizvodnje i pozitivno smo iznenađeni visokim kriterijima koji se poštuju u Violeta pogonima, rekao je Paul Carter, predstavnik kupca. - Poziv i zainteresiranost iz Velike Birtanije nisu iznenađenje za nas jer smo u Violeti svjesni da kvalitet govori univerzalni jezik i da ne ostaje unutar strogo određenih granica, rekao je o ovoj saradnji Petar Ćorluka, predsjednik Uprave Violete. Inače, nakon nešto više od dvije godine istraživanja i razvoja, Violeta je na tržište inovaciju Double Care dječije pelene. - Budući da Violeta pelene kvalitetom mogu konkurirati na zahtjevnom engleskom tržištu, nema sumnje da će to prepoznati i naši kupci u regiji, zaključio je Ćorluka. BROJ BRITANSKIH GOSTIJU U BIH I DALJE ZANEMARLJIV Iako se Bosna i Hercegovina može pohvaliti zanimljivim lokacijama i pristupačnim turističkim ponudama, broj britanskih turista koji dolaze u BiH još je zanemarljiv te je potrebno uložiti dosta napora i energije u odgovarajuću promociju bh. turističkih potencijala kako bi se ova slika promijenila. na britanskom turističkom tržištu za one vrste turističkih proizvoda koje je BiH u ovom momentu spremna ponuditi, kao i pripremanje novih programa u skladu sa interesom britanskih operatora, ističu iz USAID- Sida FIRMA projekta. Velika Britanija je, poslije Njemačke, najveće emitivno turističko tržište u Evropi, a u ovom momentu BiH koristi samo 0,1 posto tog potencijala, navode iz USAID-Sida FIRMA projekta. USAID-Sida FIRMA projekt je petogodišnji projekt koji podržava održiv ekonomski rast, zapošljavanje i povećanje prihoda domaćinstava u Bosni i Hercegovini, a financijski je podržan od američke i švedske vlade, putem agencija za međunarodni razvoj, USAID i Sida. Ovaj projekt je prošloga mjeseca organizirao i podržao posjetu predstavnika turističkih agencija iz BiH - Zepter Passporta, Green Visionsa i Une Bihać, specijalizovanih za programe avanturističkog, kulturnog i obrazovnog turizma Londonu, gdje su svoju turističku ponudu USAID-Sida FIRMA projekt svoje aktivnosti provodi putem mreže domaćih partnera u nastojanju da unaprijedi turistički proizvod, proširi veze sa globalnim turističkim tržištima, poboljša regulatorno okruženje i unaprijedi radnu snagu u sektoru turizma u BiH. predstavili zainteresovanim britanskim turoperatorima, ali i široj javnosti. Cilj ove posjete bio je kreiranje interesa 37 Sport VELIKO PRIZNANJE ZA MINISTRA NAŠE REPREZENTACIJE BEGOVIĆ BROJ JEDAN: OSVOJIO ČAK ČETIRI NAGRADE! Asmir Begović je osvojio četiri nagrade na završnoj ceremoniji Stoke Cityja u King's Hallu u utorak navečer. Bosanski reprezentativac je osvojio mnoge nagrade gdje su se zvaničnici kluba osvrnuli na sezonu u kojoj su osigurali opstanak u elitnom natjecanju... Begovića su navijači izabrali za najboljeg, ali i posjetioci oficijelne web stranice kluba. Golmana reprezentacije BiH su i igrači izabrali za najboljeg pojedinca, ali i trenerski kadar kluba. Nagrada za najboljeg strijelca je otišla u ruke Jonathanu Waltersu koji je istu podijelio sa Jonesom prije 2 godine. Cameron Jerome je osvojio nagradu za najljepši pogodak, kojeg je postigao protiv Southamptona, te je tako naslijedio tu nagradu od Petera Croucha. Steven Nzonzi je dobio nagradu za najboljeg mladog igrača. "Ovo je posebna noć i osjećam se posebno", izjavio je Begović. Dodao je i da nije ovo očekivao, već je došao da učestvuje u klubskom okupljanju. "Ovo me motiviše da nastavim sa radom i pokušam biti još bolji i sljedeće sezone." - See more at: http://bhfudbal.ba/bihvijesti/reprezentacija-bih/item/5945begovi%C4%87-broj-jedan-osvojio%C4%8Dak-%C4%8Detiri-nagrade. html#sthash.PdsDC0SE.dpuf Huliganstvo na fudbalskim terenima NAVIJAČI STOCKPORTA NAPALI IGRAČA KIDDERMINSTERA Vidjet će se kakva će kazna uslijediti * Nakon 106 godina Stockport je ispao u šesti rang takmičenja Polovinom aprila u gradiću Kidderminsteru, udaljenom 19 milja od Birminghama, igrala se izuzetno važna utakmica engleske Conference lige između Kidderminster Harriersa i Stockport Countya. Pobjeda je domaćinu garantovala učešće u Play offu, a gostima opstanak u ligi. Nažalost, meč je podsjetio na “stara” vremena poznatog otočkog huliganizma kada su nakon vođstva domaćina u teren utrčali navijači Stockporta i udarili jednog fudbalera Kidderminstera. Meč je bio prekinut pola sata i tek je nastavljen kada su na stadion došle dodatne policijske snage. U konačnici bilo je 4:0 za domaćina i nakon 106 godina Stockport je ispao u šesti rang takmičenja. Akter ovog uzbudljivog meča bio je i član Stockporta Bosanac, centarfor, 23-godišnji Adnan Čirak iz okoline Zvornika, koji je svoju fudbalsku karijeru izgradio u Švedskoj, a koji od januara nastupa za ovaj tim. Nakon meča susreli smo se sa Adnanom koji nije krio razočarenje događajima na terenu i porazom: “Ma vidjeli ste sve, domaćini su od prve minute krenuli na pobjedu i jednostavno nismo im se mogli suprotstaviti. Nas je na ovom meču bodrilo Adnan Čirak i Namik Alimajstorović više od 2000 naših navijača i nažalost proglašen za golgetera šampionata. napravili su incident koji se odavno “Taj pehar čuvam na posebnom nije vidio na ovim prostorima. Šta mjestu. Nažalost, tamo smo po možemo, život ide dalje, klupsko ruk- tradiciji uzeli četvrto mjesto, ali ove ovodstvo će sigurno analizirati stanje godine prvenstvo se igra u mom u klubu i poduzeti korake da se jedan gradu Vasterasu i ja ću učiniti sve da od najstarijih engleskih klubova iduće pred domaćom publikom konačno godine automatski vrati u Conferenc osvojimo toliko željeno zlato. Pošto ligu.” Inače, ljubiteljima fudbala u je sezona ovdje završena, ovih dana Skandinaviji i Bosni i Hercegovini vraćam se u Švedsku i priključit Adnan je poznat i kao član malono- ću se našoj ekipi”. Da li će Adnan i gometne reprezentacije Bosanaca naredne godine nositi dres Stocki Hercegovaca iz Švedske. Naime, porta ni sam ne zna, kako kaže, to Adnan Čirak je na 8. svjetskom pr- će sve riješiti njegov menadžer i venstvu održanom u Velikoj Kladuši, menadžment ovog kluba. 38 Sport Engleska ODAZVALA SE SAMO ČETVORICA IGRAČA Na mukama se našao selektor Farko Selman i u ekipu je morao uvrstiti i one koji su kao navijači krenuli na ovo prvenstvo Prilikom ceremonije izvlačenja parova u Švedskoj onog trenutka kada se cedulja sa imenom Engleske našla u rukama sekretara SSDBiH Anesa Cerića, on je odmah rekao da je ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske došla u Vesteras više radi druženja nego radi plasmana. Na kraju, tako je i bilo i selekcija Bosanaca i Hercegovaca s Ostrva je ispala u grupnoj fazi i pretrpjela je tri poraza. Da li je baš tako moralo biti, trebaju da se zapitaju svi oni koji su izabrani na turniru u Birminghamu, a iz raznih razloga nisu došli u Švedsku i time pokazali da se ubuduće na njih ozbiljno ne treba računati. Jednostavno, na mukama se našao selektor Farko Selman koji je na okupu imao samo četvoricu pozvanih igrača i u ekipu je morao uvrstiti i one koji su kao navijači krenuli na ovo prvenstvo. O tome Selman kaže: "Čitav život sam u fudbalu, ali ovakvu blamažu nisam odavno doživio. Neshvatljivo mi je da dan prije polaska jedan igrač odustane. Hajde što je odustao, već kod njega su bili i dresovi pa smo u Švedsku došli i bez igrača i bez opreme. SARADNJA SE NASTAVLJA Tim Engleske čestitke na borbenosti Zahvaljujući domaćinu obezbijedili smo stupili upućujem iskrene čestitke na dresove. Predloženo je rukovodstvu borbenosti i fer pleju." U Švedskoj boje Networka da se takvim "zvijezdama" Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske zahvali na saradnji i da ih u narednom branili su: Isa Berdemaj, Šemso Kalabić, periodu više ne zove u reprezentaciju Zerin Alimajstorović, Mersid Dedić, AdBosanaca i Hercegovaca iz Engleske. min Isić, Anes Cerić, Bahrija Paratušić, S druge strane, svim onima koji su na- Arnel Jakupović i Zijad Karić. ASMIR BEGOVIĆ VEĆ PETI PUT ZAREDOM POKLANJA SVOJ POTPISANI DRES. Jubilarno 10. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu/futsalu, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, biti održano u Švedskoj – Västerås od 3. do 5. maja 2013. Pokrovitelj prvenstva je Nogometni/ Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine. Domaćin takmičenja je Savez BiH udruženja u Švedskoj. Nakon Linca u Austriji, trostrukog organizatora ovog eminentnog takmičenja, zatim Antverpena u Belgiji, Minhena u Njemačkoj, Birminghama u Velikoj Britaniji, Luksemburga. Velike Kladuše, Bielle u Italiji čast da bude domaćin jubilarnog 10. šampionata pripala je našim zemljacima u Švedskoj. Tokom dosadašnjih takmičenja imali smo odličnu saradnju sa BiH fudbalerima koji igraju širom svijeta i nijedno prvenstvo nije proteklo a da neko od vrhunskih fudbalera nije donirao svoj dres koji se po pravilu poklanjao fudbalerima učesnicima prvenstva. Koristimo priliku da se zahvalimo svim dosadašnjim donatorima Muhamedu Konjiću, Fuadu Muzuroviću, Jusufu Pušini, Muratu Jahi, Saši Papcu, Mirsadu Bešliji, Zvjezdanu Misimoviću, Asmiru Begoviću, Miralemu Pjaniću, Vedadu Ibiseviću, Seadu Salihoviću, Almedinu Hoti, Sejfudinu Tici, Kenanu Hasagiću, Edinu Višći i Mensuru Mujdži. Kako sada stvari stoje, ni ovaj šampionat neće proteći bez poklona naših fudbalera. Prije mjesec Dio doniranih dresova dana, sportska komisija SSDBIH je na vno sekretar NS/FS Bosne i Hercegovine adrese 25 klubova gdje igraju naši in- Jasmin Baković koji je organizatorima ternacionlaci, poslala pismo sa molbom poklonio nacionalni dres Edina Džeke. našim fudbalerima da doniraju dres za Uz to, marketing menedjer Engleskog ovo takmičenje. Največe pohvale u ovoj sampiona u kriketu Warwickshire Counakciji zaslužuje reprenzentativni golman ty Cricket Club, Arnes Pobrić obezbjedio Asmir Begović koji je već peti put za- je dres ovog tima koji je potpisala komredom poslao svoj potpisani golmanski pletna ekipa. Pored toga, naš književnik dres, ovaj put matičnog kluba Stoke Cit. iz Švedske Ševko Kadrić po drugi put Po drugi, put zahvaljujuči fudbalskom je poklonio knjigu “Ja Zlatan” koju je menedjeru Nedimu Hrapoviću, svoj pok- on sa Švedskog preveo na naš jezik. lon za ovo prvenstvo poslao je mladi re- Takodje, imamo čvrsto obećanje naših prenzentativac Edin Višća član Turskog redovnih donatora Vedada Ibiševića, Istanbul BB. Potom tu je i Bosanski zet Seada Salihovića i Mensura Mujdže da Johnny Ertl kapiten FC Portsmutha koji će i ovaj put svojim dresovima nagraditi je takodje donirao potpisan dres i nara- učesnike takmičenja. 39
© Copyright 2024 Paperzz