haber
Broj 68
8. juni 2013
Mart-April 2013 cijena jedna funta
Iz Networka
London
SJEĆANJE NA HEROJSKI ČIN
Već nekoliko godina 29. aprila naši građani u Londonu okupljeni oko bh. Kluba Brent prigodnim programom
podsjećaju na hrabri čin Grahama Bramforda, 45-godišnjeg radnika, kojeg je ubila nepravda tokom agresije na BiH.
Tokom ratne 1993. godine Britanac Graham Bramford, naivno vjerujući kako će
potaknuti britanske vlasti da pomognu
prekid rata u BiH, 29. aprila zapalio se
ispred zgrade Donjeg doma britanskog
Parlamenta u Londonu (Hous of Commons). Velika Britanija je bila šokirana,
a potom je njegova smrt zataškana.
Surfajući po raznim pretraživačima vrlo
malo informacija posvećeno je ovom
herojskom, ali nažalost uzaludnom činu
ovog hrabrog građanina Velike Britanije.
Navodno, svojevremeno, prije devetnaest godina, na mjestu spaljivanja bila
je postavljena i tabla koja je podsjećala
na ovaj hrabri čin, ali je brzo i uklonjena. Već nekoliko godina 29. aprila
naši građani u Londonu okupljeni oko
bh. Kluba Brent prigodnim programom
podsjećaju na ovaj hrabri čin Grahama
Bramforda, 45- godišnjeg radnika, kojeg je ubila nepravda tokom agresije na
Bosnu i Hercegovinu. Povodom dvije
decenije od samospaljivanja ovog Britanca, delegacija Bosnia UK Networka
u kojoj su se nalazili Zdenka Besara,
Meho Jakupović, Muhamed Siranović,
Zaim Pašić i Galib Drakovac položila
je cvijeće na mjesto samospaljivanja
Grahama Bramforda. Cvijeće su stavili
Delegacija Bosnia UK Networka
na mjeste gdje se svojevremeno spalio Bosnia UK Networka biće pokrenuta inhrabri Britanac. Nažalost, ovaj čin je cijativa i poslato pismo britanskoj vladi
ove godine protekao bez predstavni- da napravi novu spomen-ploču i postavi
ka bosanskohercegovačke ambasade, je na mjesto samospaljivanja Grahama
jer ako je istina da britanskoj vladi na Bramforda. U Sarajevu se već nekoliko
neki način odgovara zataškavanje ovog godina vodi kampanja za izgradnju njeslučaja, to ni u kom slučaju ne bi trebao govog spomenika u glavnom gradu BiH.
da bude putokaz bh. diplomatama u Lon- Takođe, gospodin Bramford je dobio i
donu. Na nekom od sljedećih sastanaka Nagradu grada Sarajeva 2007. godine.
In Britain in 1993, Graham Bamford, a 48-year-old former haulage contractor, burned himself to
death outside the House of Commons to protest at the horrors of Bosnia.
I LOVE BOSNIA -VOLIM TE
Bosnia twenty years later GRAHAM BAMFORD (London, England)
vina. His state was especially worsened
On 29 April 1993, Graham Bamford
when he saw images from central Bosdoused himself with gasoline and set
nia, following the 16th of April 1993,
himself on fire in front the British House
when the British media reported of the
of Commons in London. Bamford did it
terrible massacre done by an HVO unit
in the hope of drawing attention to the
on the civilians of the Ahmići village.
atrocities committed during the war in
One hundred and sixteen people were
Bosnia and Herzegovina, particularly
killed, among which also a three-month
the Ahmici massacre. Bamford wrote
old baby and an old man aged 83. Only
that 'a photograph in the newspaper of a
13 days after that crime, Graham Bamdistressed little Balkan girl about the age
ford, described as a calm, family man,
of my own daughter galvanized me into
decided to take his own life as a sign of
action'. A few days later he wrote a fiGRAHAM BAMFORD (desno)
solidarity with the victims from Bosnia
nal message: 'The British army must not
be a guard of honor at a mass funeral. the citizens of Bosnia and Herzegovina and Herzegovina, thereby hoping to alert
Bosnian babies, children, and women- during the aggression. Great Britain was the public, which was not reacting to
folk are waiting for the politicians to do shocked, his death was quickly obliterat- these atrocities."
what they know they should - give them ed. This act of self-sacrifice should be Graham Bamford’s last words were:
military protection.' Graham Bamford, remembered and appreciated, because "The British must stop the war in Bosnia,
even by force, if necessary. The British
a citizen of Great Britain, had poured such events are rarely noted in history.
gasoline over himself and set himself on "Graham Bamford was deeply moved army does not (only) have to be a guardfire in the middle of the day on the 29th by the images which were coming from ian of honor at mass funerals. Bosnian
of April 1993 in front of the House of the warzone in Croatia, later from Bos- babies, children, and women are patientCommons in London. He died in a hor- nia and Herzegovina. According to the ly waiting for the politicians to do what
rible agony.That he did as a sign of his testimonials of his acquaintances and they know they need to do – acquire milpersonal protest on behalf of the inability psychologist, he saw his own daughter in itary protection. They should not stand
of Great Britain to do something to help every victim from Bosnia and Herzego- aside and calmly observe”.
2
Iz Networka
Bosanska kuća, Birmingham
BH UK NETWORK SVOJOJ UPOSLENICI
PRIREDIO SVEČANU PROSLAVU
Emina Hadžiosmanović, uposlenica BH UK Networka, svoju nagradu proslavila s članovima Bosanske zajednice
U prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu, u srijedu, 24. aprila 2013.
godine sa početkom u 18:30 upriličena je
svečana proslava u čast dodjeljene nagrade “2013 Young Woman of the Year
Honorary Award” uposlenici BH UK
Networka Emini Hadžiosmanović.
Njoj je pripala počasna nagrada koja
dobiva na težini kada se zna da je ista
takva nagrada dodijeljena mladoj iranskoj rediteljici Thini Gharavi, čiji je film
“ I am Nasrine” prošlog mjeseca bio
nominovan za prestižnu filmsku nagradu
BAFTA.
Prvi koji se obratio gostima i održao
kraći govor u kojem je zahvalio na njihovom prisustvu i podršci bio je Anes
Cerić. Istakao je da je BH UK Network
rado imenovao takvu osobu za nagradu i
da ju je Emina zasluženo osvojila. Predsjednica Networka dr. Zdenka Besara je
čestitala i poklonila Emini cvijet u ime
Networka, te svojim trudom oko organizacije i donošenjem hrane i osvježenja
podržala ovaj događaj.
Nakon upućenih čestitki, Emina je
Poštovani čitaoci,
podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi
Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da
li ste saradnik Habera.
Šta pisati u Haberu, predlažemo
Vam:
Tekstovi o aktivnostima u bh. asocijacijama, vrijednim volonterima,
uspješnim učenicima, studentima,
biznismenima.
Svakako nas zanimaju i interesantne
priče o običnim ljudima, kako žive,
šta rade kako provode dane u Engleskoj.
Zainteresovani smo i za edukativni i
održala kraći govor zahvale i prezentaciju
o svom putu do ove nagrade. Posebno je
iskoristila priliku i uputila veliko HVALA menadžeru Anesu Ceriću i Izvršnom
odboru Bosnia UK Networka koji su je
nominovali, te organizovali proslavu
ovakvog tipa za nju.
Tu večer svojim prisustvom uveličali su
ne samo pripadnici Bosanske zajednice
već i predstavnici engleskih organizacija
s kojima BH UK Network već duže vrizdravstveni sadržaj, priče o bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i
muzici iz naše zemlje.
Očekujemo i priloge za poetski i
književni kutak, tu je vesela strana
gdje bi se objavljivali vicevi i šale,
sport i razne zanimljivosti.
Stoga Vas molimo da razmislite o
ovim temama i da nam pomognete
svojim prijedlozima da dođemo do
zanimljivih sagovornika. Takođe,
nemojte se ustručavati da sami
napišete tekst, da nam pošaljete
zanimljivu fotografiju, mi smo tu da
Vam pomognemo i da to objavimo.
U cilju poboljšanja kvaliteta naših
novina za koje su neophodna finan-
3
jeme surađuje. Na pitanje kako se
osjećaju na jednoj bosanskoj proslavi,
budući da je bila zastupljena tipična
bosanska hrana i muzika, odgovorili su
Cvijet za Eminu
da je riječ o dobro organizovanoj i
podržanoj akciji od strane BH UK Networka, te da je uvijek zanimljivo upoznati drugačije ljude i njihove običaje i
ostvariti kontakte.
sijska sredstva, pozivamo čitaoce da
se pretplate na Haber.
Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem
listu i na taj način pomognu printanje
našeg magazina.
Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na
web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/
Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite
na email adresu haberurednik@
gmail.com
Hvala
Redakcija Habera
Iz Networka
Memorijalni turnir Irhada Durakovića
ODREĐENA NOGOMETNA EKIPA ZA ŠVEDSKU
Na Svjetskom prvenstvu u malom nogometu/fudbalu SSDBiH igrače fudbaleri iz Derbia,Hertfordshire, Birminghama,
Leedsa, Coventrya i Londona.
Proteklog vikenda u izuzetno funkcionalnoj Birmingham Futsal Areni održan
je Drugi memorijalni turnir Irhada
Durakovića, posvećen rano preminu-
Sjecanje na rahmetli Irhada Durakovica
su sa viskoh 7:2 savladali ekipe London
Sjevera i BiH London Red, dok su u
odlučujućoj utakmici protiv dobre ekipe
BiH London Blue vodili sa 3:0 da bi na
Sampioni tim Midlandsa
lom fudbaleru iz Londona, na kojem je
određena ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske koja će učestvovati na
narednom 10. jubilarnom šampionatu
bosanskohercegovačke dijaspore u
Švedskoj koji će se održati od 3. do 5.
maja 2013. Godine, u gradi Vesterasu.
Pobjednici igrači Midlandsa
Zbog izuzetno lošeg vremena na ovom
izbornom turniru učešće su uzele svega
četiri ekipe, London Sjever, BiH London
Red, BiH London Blue i ekipa Midlandsa. Bez obzira na mali broj ekipa turnir je
bio jako interesantan i napet, igralo se na
bod sistem i na kraju zahvaljujući boljoj
gol razlici, ali
i ukupnom dojmu zasluženo
prvo mjesto
izborila je selekcija Midlandsa.
Oni
kraju meč bio završen neriješenim rezultatom. To je bilo dovoljno momcima iz
iz Engleske koja će nastupiti u Švedskoj.
Za šampionsku ekipu Midlandsa igrali
su: Adnan Kablić i Mersid Dedić iz Coventria, Arnes Pobrić i Zarif Mujanović iz
Derbija, Anes Cerić, Admin Isić, Aldin
Kahriman, Zerin Alimajstorović i Dave
Hely iz Birminghama. Inače, i pored
izuzetno hladnog vremena prisutna
publika je uživala u majstorijama naših
igrača i odličnom fudbalu koji su prikazali. Na turniru su kao gosti prisustvovali
rukovodioci ekipe iz Republike Irske
Osman Osmanović i Jasmin Prnjavorac
koji su došli da se uvjere u kvalitet potencijalnih protivnika na šampionatu u
Švedskoj.
Selektor Selman optimista
Selektor Faruk Selman iz Londona imao
je nakon toga zadatak da prvu postavu
pobjedničke ekipe dopuni s nekolicinom
najboljih fudbalera iz Engleske i da na
večernjoj zabavi objavi konačni spisak
reprezentacije Engleske. Nakon dugotrajnog usaglašavnja sportske komisije i
selektora Faruka Selmana za naboljeg
BiH London Blue
srednje Engleske, da po osnovu bolje gol
igrača šampionata proglašen je neuhrazlike osvoje zlatno odličje i mjesto u
vatljivi Zarif Mujanović iz šampionske
reprenzentaciji Bosanaca i Hercegovaca
ekipe Midlands, dok je najbolji golman
4
Iz Networka
najbolji igrac Zarif Mujanovic
na turniru bio mladi Adis Balić iz drugoplasirane ekipe BiH London Blue.
Zaslužene pehare i medalje pobjednicima i najboljim igračima uručio je
fudbalski veteran Admir Huskić iz Birminghama. Nakon toga selektor Selman
je izdiktirao sastav putnika za Švedsku.
Svoje mjesto u ekipi dobili su članovi
pobjedničkog tima: Admin Isić,
Arnes Pobrić, Aldin Kahriman, Zarif
Mujanović, Zerin Alimajstorović i Mersid Dedić, a njima su pridodati Amir
Pajić i Isa Berdemaj iz Londona, Demir
BiH London Red
London Sjever
Zagrijao publiku Alen Osmanovic
Kurtović iz Leeds , te Nedim Deonić i
Amel Šahbaz iz Hertfordshire. Na kraju
selektor Selman nam je rekao: “Sami ste
vidjeli da imamo dosta dobrih igrača,
pokušali smo izabrati najbolje, a rezultat u Švedskoj će biti mjerilo kakav smo
posao uradili. Iskreno se nadamo da
će ova ekipa moći ostvariti bolji rezultat nego u Italiji i proći kvalifikacione
grupe.” Večernja zabava održana je u
takođe poprilično hladnoj dvorani bivšeg
pozorišta u Birminghamu, a atmosferu
je svojim nastupom zagrijao odlični
pjevač Alen Osmanović iz Dublina iz
Republike Irske. Tokom večeri zajedno
s Alenom pjevali su i Jasmin Prnjavorac,
gost iz Dublina, i domaći pjevač Nermin
Bogdanić.
Admir Huskic i najbolji golman Adis Balic
publika uzivala u muzici
5
Iz Networka
MINISTAR VANJSKIH POSLOVA BIH U VELIKOJ BRITANIJI
LAGUMDŽIJA OTVORIO PRVI
TRGOVINSKO-INVESTICIJSKI FORUM U LONDONU
Značajne mogućnosti za poslovanje u Bosni i Hercegovini
Ministar vanjskih poslova Bosne i Her- podršci malim i srednjim preduzećima i liberalnim trgovinskim režimom, zemlju
cegovine Zlatko Lagumdžija i predsjed- privatnom sektoru u cjelini.
otvorenu za strane investicije koja postnik Evropske banke za obnovu i razvoj nvesticijski forum je održan u organi- aje sve atraktivnija za strana ulaganja i
(EBRD) Suma Čakrabarti otvorili su 18 zaciji Ministarstva vanjskih poslova trgovinu, te zemlju s profesionalnom i
aprila u Londonu Prvi trgovinsko-inves- BiH i agencije Developing Markets As- sposobnom radnom snagom.
ticijski forum Ujedinjeno Kraljevstvo- sociates (DMC), u saradnji s britanskim
BiH.
Ministarstvom vanjskih i Komonvelt Britanskim i svjetskim investitorima na
Lagumdžija je s Čakrabartijem imao i poslova, koje je ustupilo prostor za nje- Forumu Lagumdžija je preporučio ulabilateralni sastanak, na kojem je razgo- govo održavanje u Lancaster Houseu, ganja u bh. energetski sektor, proizvodvarano o aktivnostima EBRD-a, s poseb- koji je dio kraljevske palate.
nju, poljoprivredu, infrastrukturu, turinim osvrtom na projekte koje Banka
zam, te telekomunikacijski sektor.
realizira u BiH, saopćilo je Ministarstvo Lagumdžija je na Forumu predstavio Lagumdžija je pozvao investitore da
vanjskih poslova BiH.
BiH kao zemlju s dobrim strateškim i ge- posjete BiH kako bi se detaljnije upU narednom periodu treba nastaviti ografskim položajem koja nudi mnogo- oznali s privrednim potencijalima Bosne
podršku energetskom i infrastrukturnom brojne, značajne mogućnosti za poslo- i Hercegovine.
sektoru, ali se i dodatno usmjeriti i prema vanje, zemlju tranzicijske ekonomije s
AMBASADA BOSNE I HERCEGOVINE U LONDONU PREZENTIRALA TURISTIČKE POTENCIJALE BOSNE I HERCEGOVINE
Ambasada Bosne i Hercegovine u
Londonu zajedno sa organizacijama
SIDA-USAID-FIRMA, učestvovala je
16. aprila 2013. godine u prezentaciji
turističkih potencijala Bosne i Hercego-
vine. Prezentacija je održana u prostorijama Ambasade BiH u Londonu.
Ambasador Mustafa Mujezinović se
obratio prisutnim novinarima, tur-operaterima i predstavnicima britanskih
turističkih organizacija, istakao važnost
promocije bh. turističke ponude i pozvao
ih na saradnju u cilju privlačenja turista
iz Velike Britanije da u što većem broju
posjete BiH.
Prezentaciji je prisustvovao i ambasador
UK u BiH Nigel Casey koji je također
govorio o turističkim ponudama, prirodnim ljepotama i gostoprimstvu BiH
građana.
Na prezentaciji su predstavljene atraktivne destinacije u BiH, gradovi, planine
i rijeke, rafting, splavarenje, skijanje,
seoski turizam, istorijske i druge znamenitosti, što je izazvalo veliku pažnju
prisutnih, posebno medija.
HABER
6
Iz Networka
Jasna Corović i Debra Gordon
U srijedu 29.og Aprila u prostori- Razgovaralo se o tome kako pomoći
jama Bosanske Kuće u Birming- članovima naše Bosanske zajednice
hemu predstavnici BH UK Network- koji su prošli kroz traume i bore se s
a sastali su se sa Debrom Gordon, posljedicama rata.
razvojnom radnicom mentalnog Usluge organizacije „Freedom from
zdravlja. Debra radi u medicinskoj Torture“ uključuju psihološke terapije
zakladi za brigu žrtava mučenja, i individualno/grupno savjetovanje,
pod nazivom„Freedom from Torture“, o kojima ćemo vas s vremenom de(„Sloboda od Mučenja“).
taljnije obavijestiti.
„Freedom from Torture“ je osnovana
1985. godine i to je jedina organizacija u Velikoj Britaniji posvećena
isključivo tretmanu i rehabilitaciji
žrtava mučenja.
Nadamo se da će ova suradnja biti
uspješna te da će imati odaziva među
članovima naše zajednice kojima je
ovakva pomoć najviše potrebna.
Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
Na ruke predsjedavajućem
Predmet: Pismo podrške
Birmingham 02.4.2013.
Poštovani,
Bh. Savez iz Velike Britanije u potpunosti podržava aktivnosti Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine čiji smo član, a ovim putem se želimo priključiti i dati
podršku Nacrtu zakona o dijaspori BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio poslanik u Parlamentu BiH g. Denis Bečirović uz dogovor o saradnji sa GO SSDBiH.
SSDBiH nema svoje predstavnike u zakonodavnim niti izvršnim strukturama vlasti
u BiH i zato smo se odlučili da uz podršku onih institucija i pojedinaca koji nam žele
pomoći i shvataju važnost postojanja 1,5 miliona bh. građana koji žele da ostvare
sva svoja prava koja im pripadaju, pa i Zakon o dijaspori ako već ne neke druge
institucije, damo svoj doprinos. Koristimo priliku da ujedno zahvalimo g. Denisu
Bečiroviću, a Vas molimo da imate sluha i volje da se što prije donesu svi zakoni koji
su neophodni da se naša Bosna i Hercegovina nađe među članicama EU, gdje joj je
i mjesto.
S poštovanjem
Izvršni Odbor Bosnia UK Networka
Dr. Zdenka Besara,
predsjednik
7
Iz Networka
Admin Worker – part time (20hrs/week)
Salary: £6,365 p/a, 9 months- 1 year Maternity Cover
Bosnia and Herzegovina UK Network is seeking to recruit an experienced and talented individual to provide admin
and other support in organising activities in Bosnia house and raising awareness of services available to Bosnian
elderly and disabled.
An experience of understanding Bosnian community in West Midlands and being bilingual would be an advantage.
Closing date for applications: 31.05.2013
Interviews will be held on week commencing 03.06.2013.
For an application pack send an A4 size SAE with 90p stamp to: Bosnia and Herzegovina UK Network, Bosnia
House, 36 Medley Road, Birmingham B11 2NE or for downloading application pack please visit our website on
www.bhuknetwork.org For more information please telephone: 0121 772 3052Reg. Charity No: 1067411
8
Haberi iz Asocijacija
Derby
NAJESEN OTVARANJE NOVOG BH. CENTRA
Izgradnja
zgrade
bosanskohercegovačkog
centra
u Derbyu polako se privodi kraju.
Vrijedni majstori obavljaju završne
unutrašnje radove i počeli su sa
sređivanjem prilaza i parkinga oko
zgrade. Bosnia &Herzegovina community centre Derby je izuzetno
uslovan objekat prilagođen za ovu
vrstu aktivnosti, izgrađen je prema
najmodernijim standardima i zasigurno će zadovoljiti sve potrebe i
aktivnosti
bosanskohercegovačke
zajednice u ovom gradu. Izgradnju
ovog objekta finasirala je opština
Derby u zamjenu za stari bh. centar
koji je prije nekoliko godina porušen
zbog izgradnje saobraćajnice. Inače,
nova zgrada je podignuta na lokaciji
koja se nalazi nekih 50 metara od
starog centra. Podsjećanja radi,
Bosanskohercegovačka asocijacija iz Derbya je prvo i jedino naše
udruženje u Velikoj Britaniji koje je
potpuno besplatno putem loto-aplikacije dobilo objekat u vlasništvo.
Kako se predviđa, do kraja juna rado-
vi bi trebali biti gotovi, tokom ljeta bi
Asocijacija preselila u nove prostorije,
a najesen će bosanskohercegovački
centar biti svečano otvoren.
Guilford
OBILJEŽEN 1. MAJ
Kao u dobra stara vremena
bosanskohercegovački građani u
Guilfordu obilježili su praznik rada
Prvi maj. Okupili su se u svojoj “bazi”
i naravno kako priliči tradiciji okrenuli
su jagnje. Mujo Delić, predsjednik
Bosnia Aida iz Guilforda kaže: “Mi
smo mala zajednica, ima nas desetak
porodica i moramo se držati zajedno.
Ovaj praznik je samo izgovor da se
okupimo i družimo i naravno da se
sa sjetom prisjetimo “onih” vremena
kada smo u domovini zajedno s prijateljima i rodbinom u mnogo većem
broju slavili praznike. Naravno da
nam nedostaje i prvomajski uranak i
prvomajska limena glazba sa svojom
London Victoria
Praznik je samo izgovor za okupljanje
budilicom. Ali nekako uz dobro
pečenu jagnjetinu i to se preboli.”
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA I IZABRAN IZVRŠNI ODBOR BHCUK
Dvadeset trećeg marta 2013. godine je održana godišnja skupština
BHCUK. U verifikacionoj komisiji
su bili gospoda Wajahat Jalisi, Mirsad Bakalović i Safet Vukelić. Oni
su vodili računa da izbor, tj. reizbor
starih članova teće po statutu organizacije.
Dvadesetog aprila je izvršena
raspodjela dužnosti za izabrane kandidate. U Izvršni odbor BHCUK su
osim gospođe Vedrane KovačevićJalisi (predsjednik), gospodina Farke
Selmana (blagajnik), gospodina
Mehe Jakupovića (delegat u BiH UK
Networku), gospođe Besime Zengin,
Detalj sa godišnje skupštine
Jasmine Buljko i Vahida Vukelića
(sekretari), izabrani i gospodin Haris
Kazazić (potpredsjednik) i Sedin ef.
9
Šahman, koji je ujedno i vjeroučitelj
u školi.
Haberi iz Asocijacija
BOSANSKOHERCEGOVAČKI SAVJETODAVNI CENTAR LONDON
MAŠALA OPET GRANT-OSIGURAN RAD NAREDNE TRI GODINE
Organizovana je prezentacija projekta za rad sa starijim osobama "Outreach" i po treći put smo dobili podršku kod Big
Lottery Funda za ostvarenje naših ciljeva, za šta je trebalo mnogo truda i aktivnosti
Polovinom aprila
na
adresu
Bosanskohercegovačkog Savjetodavnog
centra London stigala je “čestitka” od
Big Lotery Fund vrijedna £ 261.614 kojom je osiguran rad ove organizacije u
narednom trogodišnjem periodu. Ovaj
grant je potvrda o kvalitetnom radu ove
londonske organizacije i garancija da će
naši ljudi u Londonu u narednom periodu imati bazu u kojoj će moći rješavati
svoje probleme i potrebe.
Prigodna prezentacija projekta priređena
je nedavno u Harlesdenu, kojom prilikom
se okupio veći dio članstva da proslavi
pobjedu, tj. dobivena sredstva za organizovanje lakšeg života i lakšeg opstanka
u Londonu, a sve uz pomoć rukovodstva
BHCAC-London koje se potrudilo da
nesebičnim radom i zalaganjem obezbijedi sredstva za kvalitetan rad Centra.
Upravni komitet ovim putem zahvaljuje
Sadžidi Trožić koja je dala sve od sebe
da zajedno sa volonterima obezbijedi
prolaz aplikacija i kvalitetan nastavak
rada našeg centra. Takođe zahvaljujemo
na odanom radu i Nermini Lemeš, kao i
pomoćnom osoblju Emini Trožić i svim
donatorima koji su svojim razumijevanjem omogućili nastavak rada naše organizacije. Zahvaljujemo i svim članovima
BHCAC koji redovno uplaćuju članarinu
i time daju svoj doprinos u našem projektu.
Nažalost, naša ambasada s ambasadorom g. Mustafom Mujezinovićem se
nije odazvala da uveliča ovaj skup naših
članova i gostiju: Brent Cuncil g. Sing,
CVS g. Fuad kao i predsjednica BH UK
Networka dr. Zdenka Besara i profesionalni učitelji koji podržavaju naše projekte
g. Mary, indijska masaža, i g. Andrew,
Tai-Chi vježba.
Nakon ponovnog uspjeha svih članova
Bosanskohercegovačkog Savjetodavnog
centra London organizovana je prezentacija projekta za rad sa starijim osobama "Outreach" i po treći put smo dobili
podršku kod Big Lottery Funda za ostvarenje naših ciljeva, za šta je trebalo
mnogo truda i aktivnosti od profesionalnog osoblja na čelu sa menadžerom
Sadžidom Trožić i Upravnog komiteta,
na čelu sa predsjednikom Zaimom
Pašićem. Svi koji su bili uključeni u
rukovođenje organizacijom su bili
svjesni da je vrijeme štednje u Velikoj
Britaniji i da nije lako obezbijediti sredstva za dostojnu pomoć našim članovima
kojima je ona još potrebna u Londonu.
Zbog toga nam je ova donacija puno
draža, jer nam omogućava da nastavimo
Cek u prave ruke
Gosti uzeli ucesce u aktivnostima
sa relaksacijom naših članova, učenjem munity Education Service, Nort-West
engleskog jezika, te da im organizujemo NHS, Outdors Clarks, Ban Network,
bolji društveni život, kviz svake zadnje CVS Brent, ADVICE UK i BH UK Netsubote u mjesecu i naravno druženje s work i veoma smo zadovoljni saradnjom
Priznanja zasluznim pojedincima
volonterima svake srijede i nedjelje u
našem Društvenom klubu.
Partneri BHCAC su: Brent Adult Com-
10
što pokazuje i naš uspjeh.
Na ovoj promociji su dodijeljena priznanja za rad aktivistima; Grupa Indijske
Haberi iz Asocijacija
Grupa zena BHCAC-Indijska masaza
masaže za žene - Envera Rušidović, Is- uslugama i aktivnostima.
meta Velić, Ismeta Trožić, Hajrija Dedić, •
Starije osobe i osobe sa invalidSenija Burazerović, Rubija Felić, Zumra itetom sa prostora Zapadnog Balkana:
Kulenović, te gospoda Dušan Bilbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo,
Fadil Salešević, Hajrudin Sistek, Nedim Srbija, Makedonija i Crna Gora.
Mujčinović i Ibrahim Lemeš za vježbe •
7 članova profesionalnog osoblja:
Tai-Chi.
Voditelj projekta, terenski radnik, saradSredstva dobivena za nastavak rada nik, dva učitelja i dva trenera.
BHCAC su: Big Lotery Fund-Reach- •
Uz potporu 20 volontera od kojih su
ing Communities Program -£ 261.614, pet mlade osobe između 16-24 godine.
Lioyds TSB £30.000, Comoc Relief
O PROJEKTU
£ 9.800, što je ukupno £301.414, a za
•
Historijat projekta
kompletan projekat nam je potreban
•
Financiran od Big Lottery Fundjoš određeni dio sredstava koje ćemo
Reaching Communities Program
pokušati obezbijediti u narednom peri•
Trajanje od tri godine (1. maj 2013
odu.
- 30. april 2016.)
Nagrada za Bosnia UK Network
klijentima- posjete klijentima u njihovom domu.
SVEUKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA
£356,574
OBEZBJEĐENO £301,414
•
£261,614- Big Lottery Fund
•
£30,000- Lloyds TSB Foundation
Obraćanje menadžerice Sadžide
Trožić
Zanimljiva prezentacija
Nakon izuzetno dobro pripremljene
prezentacije projekta OUTREACH od
strane Sadžide Trožić, nastavljeno je
druženje uz prijatnu muziku Hilmije
Dervišića. Hvala svima koji su se odazvali ovoj manifestaciji.
Srdačan pozdrav i dobrodošli u naš centar.
Šta predviđa projekat:
OPERACIONI SADRŽAJ
• Projekat posluje iz londonske opštine
Brent i djeluje na regionalnom nivou.
•
Jedinstven sa sveobuhvatnim
•
Ciljevi projekta:
Smanjiti osjećaj usamljenosti i
društvene isključenosti
Poboljšati kvalitet života
- Poticati aktivnost i nezavisnost
PROFESIONALNE USLUGE
•
Generalne informacije, savjeti i
upute na bosanskom-hrvatskom-srpskom jeziku u vezi sa:
pravima i socijalnim primanjima,
stambenim problemima,
društvenoj njezi i opštem zdravlju.
•
Terenski rad dostupan nepokretnim
11
for England and Wales
•
£9,800 –Comic Relief/The London
Community Foundation
• PREOSTALO DA SE OBEZBIJEDI
•
Preostalo da se obezbijedi
u naredne dvije godine £55,160
•
Neophodno od članova
i korisnika usluga £9,670
PARTNERI I SARADNICI
•
Brent Adult Community Education
Service
•
North-West NHS
•
Outdoor Clerks
•
BAN Network
•
CVS Brent
•
AdviceUK
•
BiH UK Network
Haberi iz Asocijacija
YOUNG BIRMINGHAM PSYCHOLOGISTS AND BUSINESS
WOMAN WINS INTERNATIONAL AWARD
PRIZNANJA
Amra Dautovic, the 27 year
old managing director of
Birmingham-based My Time
CIC, a company she joined
as a volunteer in 2005, has
won the international Barbro
Sandin Award 2013.
Awarded by the International
Society for Psychological
and Social Approaches to
Psychosis The Barbro Sandin Award was established in
2008 by Dr JoAnn Elizabeth
Leavey in honour of Barbro
Sandin, who had worked
with vulnerable people with
psychotic experiences that
mainstream psychiatry had
deemed untreatable.
The biannual award is given to a
woman who is leading in the development of psychological treatment.
Amra’s achievement is particularly
remarkable in the context of her
personal journey. A Bosnian Muslim
refugee she came to the UK as child
who did not speak English and having experienced the atrocities of war
first hand. Today she is the youngest woman and only female Muslim
managing director of a mental health
organisation in the UK.
Amra won the award, which will be
presented at the International Congress in Warsaw in August, for her
pioneering work with family mental
health and trauma and the development of the FACT – Family Action for
Amra Dautović
Choice Tomorrow – programme. The
programme works with families in
Birmingham with children at risk due
to the mental health of parents and
domestic violence. This work has
been validated nationally and is being considered across the UK.
“I feel incredibly honoured to have
won this award,” said Amra.
My Time CIC, acknowledged as
an innovator in its field, is an intercultural, multi-faith sensitive and
multi-lingual psychological therapy
practice. Led by Amra, the practice
employs 40 and works with 1,300
mental health service users a year,
30% of whom have Post-TraumaticStress Disorder. My Time is the only
service user owned (shareholders)
professional mental health practice
INTERNATIONAL BARBRO
SANDIN AWARD 2013. BOSANKI AMRI DAUTOVIĆ
Ovih dana još jedna zapažena
nagrada, ovaj put internacionalno prizanje za rad na polju
psiholoških tretmana, stiglo
je u Birmingham. Dobitnica je
Bosanka, magistar psihologije Amra Dautović, izvršna direktorica kompanije My Time
koja se bavi tretmanom osoba
koje imaju razne psihološke
probleme. Nagradu je dodijelilo Internacionalno udruženje
psihologa, a ona će Amri biti
uručena u augustu u Varšavi
na internacionalnom kongresu
ovog udruženja. U ime Bosnia UK Networka našoj Amri
upućujemo iskrene čestitke sa
željom da samo tako nastavi.
Osim toga, posebno nam je
drago što je Amra Dautović
opravdala naša očekivanja jer
uposlenici Bosni UK Networka
su je svojevremeno za rad u
kompaniji My Time preporučili
osnivaču ove organizacije Michael Lilley.
in the UK.
http://www.mytime.org.uk/content/
young-birmingham-psychologistand-business-woman-wins-international-award.
BRITANKA PAKISTANSKOG PORIJEKLA LOBIRA ZA BIH
Dok se bosanskohercegovački
političari pate da zemlju uvedu u
evroatlantske organizacije, britanka
pakistanskog porijekla i zastupnica
u britanskom parlamentu Yasmin
Qureshi lobira za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU) i NATO.
Britanka pakistanskog porijekla i
zastupnica u britanskom parlamentu,
Yasmin Qureshi, lobira za članstvo
Bosne i Hercegovine u Evropskoj
uniji (EU) i NATO-u, dok se već dugi
niz godina političari u BiH pate da
ovu zemlju uvedu u evroatlantske organizacije, prenosi britanski list The
Bolton News, a javlja dopisnik agencije Anadolija.
Tokom rasprave u parlamentu Velike
Britanije, Qureshi je postavila pitanje
o članstvu Bosne i Hercegovine u EU.
U pisanom upitu ministru za Evropu
i NATO Davidu Lidingtonu, Qureshi
se zanimala šta Velika Britanija po-
Yasmin Qureshi
duzima kako bi Bosna i Hercegovina
postala kandidat za članstvo u EU i
NATO-u.
Ministar Lidington je odgovorio da
Velika Britanija snažno podržava BiH.
“Britanska vlada snažno podržava
12
ambicije i planove BiH za članstvo u
EU i NATO”, odgovorio je Lidington.
Napomenuo je da britanska vlada
traži od bh. lidera da što prije ispune
obaveze kako bi zemlja postala dio
Evropske unije.
“Nastavljamo da šaljemo jasne i
snažne poruke liderima u BiH da
trebaju ispuniti uslove kako bi njihova
zemlja napredovala prema članstvu u
EU i NATO-u. Sada je na bh. liderima
da demonstriraju svoju posvećenost
tim ciljevima”, rekao je Lidington.
Yasmin Qureshi je britanka pakistanskog porijekla i političarkaLaburističke
partije koja se bavi i advokaturom u
oblasti kriminalnog prava.
U maju 2010. godine na generalnim
izborima izabrana je za člana britanskog parlamenta iz Boltona.
Radiosarajevo.ba
Haberi iz Asocijacija
MIŠO MARIĆ
NEKA ME SPALE, ALI U MOSTARU JA GROBA NE ŽELIM
Pjesnik, novinar, boem i zanesenjak Milenko Mišo Marić u grad na Neretvi stigao je davne 1961. godine. Generacije su
odrastale uz njegove pjesme koje su interpretirali Indexi, Zdravko Čolić, Kemal Monteno, Željko Samardžić...
Kad pisah tekst, izmjestih ih da im
miris cvata, ma kakav Chanel 5, ne
pogane auspusi... Park, u koji vedrih dana vodih kćer na klackalicu,
fišek vrućih kestenova s jeseni, na
Lenjinovom, obožavala ih... Probe
s Kapljicama u amfiteatru i svaka
Kapljica, pojedinačno... Bristol, Neretva, Ruža; sva zborna mjesta drugovanja i ljubavi... Ljudi... Čitavo
čovječanstvo dragih ljudi.
Pri spomenu grada, što Vam prvo
pada na pamet?
- Sve, svaki ćošak, svaki prijatelj,
znanac, prolaznik s kojim razmijenih
dobar dan, a željeli smo takav jedan
drugom. Sve mi pada na pamet... I
još više na srce.
Mišo Marić
Lako je bilo dogovoriti intervju s
pjesnikom Mišom Marićem, premda je bio sumnjičav pitajući se je li
došlo vrijeme za njegovu istinu. Kao
prekaljeni novinar na sva je pitanja
odgovarao jasno tako da ih svatko
razumije.
Kako danas i gdje živi jedan od simbola grada Mostara Mišo Marić?
Kako obitelj?
- Da sam simbol – sumnjam. Mostar
ih je narađao dovoljno, šta ću mu ja?
Odgovore ukucavam u Exeteru, 200
milja jugozapadno od Londona. Ako
na Zapadu ima juga. S prozora vidim
La Manche, a zagledan sam južnije,
gdje me nema. Trajem, spokojan.
Oko Azre i Milene, hvala na pitanju,
odlično. Milena nas i zetom obradovala. Jean Mark, Kanađanin francuskih korijena. Kad nam je poslao
antologiju kanadske poezije u koju je
uvršten s 22, milo mi. A Azra kaže:
“Kud ćeš, kćeri, za pjesnika kukala
ti majka”?... Milena poslovno putuje
svijetom. Kad je ne vidim nekoliko
dana, bolan sam.
Pišete li trenutno što i ako jeste, o
čemu je riječ?
- Kolumnu za “Bosansku poštu” u
Oslu, po blogovima, prijateljima... Upravo sam ispovraćao “Mostarenje II”.
Prvo je bilo o ljubavi i dobrim momci-
ma. Ovo je o mržnji i bitangama. Jer:
šutljiv svjedok – saučesnik. Pjesme
i tekstiće za pjevanje prestao. Prva
Perišićeva me strefila posred duše, a
duša je porodilište pjesme.
Što Vam najviše nedostaje u životu
u tuđini?
- Ono čime damaram i dišem, porodicu i prijatelje, imam. Fali mi
Rondo s Icom, Mirom, Đanijem, Nihom, Pinđom, Manjgom, Dadom,
Ćonom... I Hamicom da nas posluži,
a ne zalampa... Fali da pod platanima dočekam Piera, Antića, Šibu,
Zuku, Skendera, Montena, Čolu, Arsena, Vajtu, Davora i Indekse; puno
domaćih i gostujućih drugara koji su i
platane nadvisivali... I Vilim iz trafike
na uglu što mi čuva par kutija Kenta
i M.M. za stolom, šahom i ledenim
“Kamenim” mi fali... Moj prvi mostarski prijatelj zlatnih ruku i takvog
srca Kreša Ledić, Emir Balić bez
ružna štrapa, moj Stole Lasić pitome
i mirisne duše, djetinje. I “Kiše” koje
smo zajedno rađali.
Blizanac po duši
Veže li Vas što uz današnji Mostar?
-Uspomene. Svi i sve što nedorekoh. Radobolja pod prozorima k’o
uspavanka, slavujčić što me jutrom
budio iz bašče gdje sad Škoro umije
ugostiti... Lipe iz Nazorove koje Monteno pjeva “Na kraju grada, u tišini”.
13
Javljaju li Vam se stari prijatelji/drugovi? Razmijenite li poneku s velikim
Perom Zupcem?
-S Pierom se čuo i jučer. Piero je
moj blizanac po duši, uz porodicu
najljepši praznik u životu, a uz Aleksu najveći pjesnik Mostara. Učinio je
da davne i ove modre kiše jesenje
nisu meteorologija; to nebo laticama
nježnih stihova zasipa grad. Zato
s njim i svima koji nisu opravdano
odsutni, ma gdje da su, ima me. Tu
s porodičnom Boškom Čavar skypam, duhoviti Kljakljaš me razvedri.
I s onim od Sutine do Šarića harema, Maslina. S onim na brijegu, uz
Aleksu, s Mikom mojim Ledićem ispod čempresa, u Cimu, kad stignem,
popričam. Mrtvi mi u snove dolaze;
čuvamo se. Moji mrtvi su živi. Znam
tu mnogo živih koji su mrtvi.
Koliko nam je poznato, u Mostar
navratite, doduše rijetko. Kako Vam
se danas čini slika grada?
- Imadoste li, zaboga, lakše pitanje?
Odrasli smo, da se ne lažemo. Grad
je poderan. Vidim dva naselja uz
nabujalu Neretvu širu i dublju nego
ovaj La Manche ili British Channel. A nigdje Veljka Rogošića i Atine
Bojadži da ga preplivaju, učine Neretvom između Europe i Otoka k’o što
su njih dvoje u vrijeme Juge koja je
za mene bila da iskreno volim sve i
svi vole mene. Sad je samo slijepci i
podlaci zovu mrakom. Ispravit ću se:
ljetos u ruševinama Abraševića sretoh zanesenu, pametnu mladost koja
mašta jedan Mostar.
Haberi iz Asocijacija
Što Vas najviše zasmeta i jeste li
razočarani tenzijama?
-Grozim se nad dokazivanjem ljubavi
prema svome, mržnjom prema drugom. Psihijatrijski slučaj. Razočaran
sam što ne vidim volju i snagu koja
bi glasnogovornike zla azilirala na
Domanoviće.
Je li, prema Vašemu mišljenju,
moguće obnoviti suživot u Mostaru i,
ako jeste, kako to učiniti, s obzirom
da je toliko vremena prošlo od rata
naovamo?
-Ovaj prognanik nije Arhimed da uzvikne: “Eureka”! Iz osobnog iskustva
bez napora bih mogao dokumentirati da može. Ovi što tvrde suprotno
mlate teškim maljevima laži i podvala
u zatioke mostarske djece danas, i
njihove u nedogled. Kakva, fucking,
politika, ideologija i patriotizam u
masnu buđelaru?
Rat u Mostaru
Možda je neugodno pitanje, ali nas
zanima je li Mišo Marić otjeran iz
Mostara. I kako ste uopće napustili
Mostar?
- Pitanje nije neugodno, al’ slučaj
jeste sraman. I ne samo na primjeru M. M. nego desetaka tisuća Mostaraca istog prokletstva. Kad sam
u dnevniku TVSA, vrijeme oštrenja
jezičkih kama, pozivajući na razum
i mir, izgovorio: “Pitajte majke žele
li više brončana sina u parku il’ živa
u dvorištu”, pucali su mi kroz prozor. Da sam ja a ne Milene gledala
crtić, ćao đaci. Kad sam se bavio
evakuacijom majki, djece i trudnica,
na Srpskom radiju s lijeve Srbin Božo
Kijac je govorio: “M. M. izdajnik srpskog naroda, spašava samo balijsku
i ustašku djecu, ustaški je suradnik”.
Kad završi kič, četnik Božo svrati kič
ustaša Kozo na BMV-u, prisloni mi
automat na čelo. “Imam jedan metak
za tebe”, veli, pomene mi mrtvu mater... Iz maskiranog Stojadina ispadaju tri maskirane karikature, mlate
puščetinama. Na Stojadinu piše
Džihad, Alahu Ekber, Za Dom Spremni. Jedan žgoljav, zelena beretka na
glavi, preko nje traka s natpisom
“Zelene beretke”, valjda za daltoniste. Na beretci metalna šahovnica,
polumjesec i zvijezda, na prsima hakenkrojc, zahrđalo fašističko ordenje,
jedno i novo, vatrogasno. Krezub,
šuška: “Tvoj prijatelj Želja Samarđić
s on stranu pjeva ćetnićke, vadi
ozvućenje “Kiša” da mu pustimo ilahije i domoljubne”. Kažem da moj prijatelj Želja nije “ćetnik”, leži u bolnici
na Brijegu, razvalili ga s Huma PAMom. Nahorozi se, ubit će me budaletina, potegnem: “Pitaj gradonačelnika
Ćelu, od dvije sestre su”. Pita onog
do sebe: “Jesul baš rod”? Onaj potvrdi. I krezo mi mater, obeća vra-
titi se. Odu. Nekoliko dana kasnije, u
pauzi “razvlačenja pameti” s divnim
čovjekom i prijateljem Goranom
Bakovićem raznosim kese hrane u
Husinske bune. Goran je jedan od
par sličnih u Konzulatu koji s rizikom
da vlastitu ostavi siročićima noćima
odvozi ranjenu djecu i trudnice već
u bolovima za Split, a dovozi dječje
hapice, kozmetiku, lijekove... Dok
dahćemo stepeništem na tuce vrata
vidim natpis “Zauzeto Habibija”. “To
je onaj što je dolazio po ozvučenje”
veli Goran... Posjećuje me i neki Sejo
Pašić, elitni primjerak krtiminalca –
psihopate zbrisalog iz knjige psihijatra Cesarea Lombrosa. Taj niska
čela obećava da će lično “ubiti oba
govneta”, mene i brata Dedu. Dok s
braćom Sadžak s uperenim automatima upada u autobuse prestravljene,
upišane dječice i uplakanih majki da
provjeri “spašavam li četnike”, pukovnik Umproforac koji izvodi konvoje govori: “Ovo su ustaše”. Šutim.
“Jutros sam bio na onoj strani, oni
bradati tamo s mrtvačkim glavama, ono su četnici”. Šutim. Cinično
se smiješka: “Interesantno, Mister
Marik, ovo kod vas ratuje fašizam
protiv fašizma”... Kad je oko 10.500
nejači i tuge bilo na sigurnom po Dalmaciji i Sloveniji, odem u Split na dva
dana, od UNHCR I UNICEF izmolim
25 tona hrane za preostalu, gladnu
djecu po podrumima, i za odrasle. Za
to vrijeme mi “oslobode” stan.( Dio
slika i skulptura što skupljah kćeri a
nisu uspjeli odnijeti ponudi da sačuva
kum kojeg sam za Černobila uzeo u
Konzulat a davno, zbog krasnog oca
Tonče, pokoj mu duši, u srce. Kad
kuma iz izbjegličke fukareštine molih
jednu sliku da kupim kćeri cipelice,
veli “Bio je rat”. Tako sam izgubio slike
i kuma. Ostala mi potvrda-spisak s
potpisom kuma da “čuva”. Spremam
se provjeriti preko Strasbourga)...
Krajem srpnja Vaha Halilhodžić mi
savjetuje da bježim jer se p’jana
vlast kod “Bajrama” izjasnila da treba počistiti sve Srbe, Jugoslavene i
titovce. Ispunjavam uvjete premda
se Srbinom nisam nešto osjećao,
ali ostalim jesam i da me stoput ubiju. Dan iza Vahe svrati mi prijatelj
Bariša Krtalić, Karadžićevi Srbi ga na
početku skratili za ruku, veli isto što
i Vaha. Moram Milenoj sačuvati oca,
znam šta je bezočinstvo, pokupim se
u Split, sklonim pod okrilje UNHCRa i UNICEF-a, skupljam po Europi i
šaljem pomoć za Mostar, a kao volonter EU organiziram evakuaciju
oko 2300 bh. majki i djece za Italiju,
Češku, Francusku, Španjolsku i Britaniju. Dan po odlasku iz Mostara,
kraj srpnja - početak kolovoza ’92.
u Dječjem konzulatu granata nađe
14
Denisa Kokanovića, gitaristu “Kiša”,
sina mog prijatelja Mahe. Po radio
Mostaru: granata je s Čobanovog
polja. Po balistici: “Zolja” iz Popovske bašče. Dobri dječak Denis je
platio moj “grijeh”... Veljače ’93. sam
došao u Mostar, izveo jednu grupu
majki i beba, poslao za Francusku,
a po savjetu Ryana Grista, šefa EU
u Splitu koji mi je isposlovao UK
vizu i platio kartu, stropoštao sam
se na Heatrow 4. ožujka. Ostalo je
history, ili tuga, svejedno. Da sumiram: svaka sloboda sliči na one koji
je donesu. Mostarska nije iznimka.
Moj putni nalog u nepovrat nije potpisao niti jedan moj narod. Potpisala
ga je nazimafija desnim kažiprstom
ovlaženim na jastučetu za muhure.
Slovili ste za velikog idealista, emotivca, boema i zanesenjaka. Jesu li
Vas sva ova događanja promijenila.
Jeste li uopće mogli zamisliti da nas
VAŽNO
Svratit, bude li zdravlja - da. Kad
krepam - ne.
-Groba ne želim. Užasava me pomisao
da po zvizdanu ili bureštini ne’ko komu
sam bio drag mora na Sutinu slušati kako
me hvale i kako grumenje zemlje muklo
udara po kovčegu. Da najdražim ostavim
u naslijeđe podizanje spomenika – taman posla. Neka me spale, s pepelom što
je najjednostavnije. Željah, nekad, malo
u Radobolju, malo na rodno Petrovačko
polje dok ne čuh da je prenos urne preko
granica kompliciran. Ali ako bi se kojim
slučajem u Mostaru istovremeno zatekli
Zubac i Monteno, Kapljica ima, pa Piero
kaže onu što počinje: “Lepa Azra dok se
dan gasi/ zaliva cveće na terasi/ Milena
ispod Cucove slike/ zlatnoj lutci plete
kike.../”, moja djeca otpjevaju “Mostarsku majku” a s Kemicom “Za svoju
dušu” u kojoj podigoh čašu za sve dobre
duše; e to bi bilo zgodno. Dvije moje
najdraže dame me vole, čuvat će me,
a pretpostavljam da sam još ponekom
drugačije drag. Bit će lijepo ako me se
u vedrim časima sjete. I ja bih njih, ali
tamo i sjećanja utrnu
ovakvo što može zadesiti?
- Rekoh da imam blizanca po duši,
Piera, al’ nemam dvojnika. Taman
posla, ni s ovim jednim ne znam
šta ću. Dakle, ostao sam jedan,
isti? A događanja sam slutio i javno
upozoravao. Kad je Mostar prvi put
granatiran, telefonom iz drvarnice
Drapšinove 15 uletim u Dnevnik
TVSA. Hadžifejizović vodi, ide
izvještaj sa sjednice Predsjedništva
BiH koju završava predsjednik tvrdnjom da je “stanje neposredne ratne
opasnosti, ali nije rat”. Senad me najavi “s alarmantnim vijestima iz Mo-
Haberi iz Asocijacija
stara”. Izgrcam: “To što predsjednik
zove neposredna ratna opasnost u
Mostaru je definitivno rat – po mom
gradu padaju granate”. Malo potom
zove Senad, naružili ga iz Alijinog kabineta: “‘Ko je to M. M. da proglašava
rat ako predsjednik kaže da nije”!?
Sutradan Večernje objavile noticu:
“Rat u BiH objavio M. M. telefonom
iz podruma”.
Stari most, Radobolja, Rondo, Velež,
Mostarske kiše..., sve nabrojano
postoji i danas, ali... Kako je to sve
bilo nekad, a kako je sada?
- Kad sam prvi put prošao Novim/
Starim, nit’ su moji tabani poznali
teneliju, nit’ tenelija moje tabane.
Rondo je nevina žrtva maloumlja.
Zamislite da Venecijanci sruše Trg
sv. Marka? Veleža, u čijoj sam himni
pjevao “Mi smo raja iz Mostara, sve
nas ista ljubav spaja”, još ima. A
ljubavi?... Kiše su usahle s Jugom,
zauvijek... Sve ovo sada replika do
replike. Dude za bebe koje narod
zove i varalice... Oko Kiša sam najinformiraniji pa: svaka Kapljica lijepog
pljuska zna da smo čuvali od zaborava one koji su izginuli braneći od
fašizma sa željom da nam se više
nikad ne ponovi.
Uz ode njima stvarali i pjevali o vinogradarima, duvanjarima, rudarima,
zidarima, graditeljima pruga i puteva... Pjevali na svim jezicima Juge,
al’ i engleskom, talijanskom, ruskom,
njemačkom, francuskom, bome i
romskom. Jednako su nas razumjeli
Bajro s Karašebeša i princ Charles iz
Buckinghama. Kad su djeca Mostara
otvarala jubilarni Festival djeteta u
Šibeniku “Lijepom našom” i kasnije
je troglasno, u stavu mirno, pjevale
diljem Hrvatske, pola današnjih prvokategornih domoljuba nije znalo
slovca, druga polovica dvoumila: pjevamo li šlager il’ staru gradsku?
U knjizi “Mostarenje” navodite brojne anegdote o Džemalu Bijediću,
tadašnjem predsjedniku jugoslavenske Vlade. Kakva Vas sjećanja vežu
uz njega?
-Evo jednog: kad je Gadafi, (kojeg
su masakrirali u ime demokracije,
a podrazumijeva se nafte) posjetio
Mostar, dat će mi intervju za Radio. Đema mi ugovorio, dok čekam,
sjedim s njim u vili Neretva. Ulazi
Muharem, šef gradskog protokola.
“Druže predsjedniče”, veli, “Pukovnik želi klanjati, organizirali bismo
u Karadžozbegovoj”. “Organizujte”,
odgovara, “ali nemojte slučajno da
uđe u praznu džamiju”. Muharem vrti
glavom. “Vi znate da se ovi naši ne
pretrgoše klanjajući”, veli. “Odmah
po autobus pa u Podveležje, napunite Mumina, svi znaju”. Muharem
krene, on zove: “Muhareme, prvo ih
svratite u Banju, nek operu noge, kad
sazuju opanke, utušiće ga”.
Aleksa Šantić i ‘Kiše’
Riječ-dvije o Aleksi Šantiću, Vašem
bratu po “oružju”? Žalosti li Vas što je
i on, nedavno, postao meta podjela
u gradu?
- Aleksi se događa ono čega se Crnjanski pribojavao: “deklamovaće
ga o sv. Savi”. Ćifte i popovi su ga
oteli Mostarcima, a grad je olako dao
pjesnika čija je Emina najpjevanija
ljubavna na Balkanu. Ubijali su ga i
živog i u bronci, a nikad nadrasli u
ljudskoj čistoti. Valjda je slutio šta mu
se sprema citirajući pred smrt 114.
suru iz Kurana: “Skloništa tražim...
skloništa od Uduvala, od Izdajnika,
koji duva u grudi ljudske, skloništa od
Džina i od ljudi”... Tužni nas Aleksa
Džina se plašio, a patuljci ga, po ‘ko
zna koji put, ubijaju.
Koja Vam je (ili više njih) najdraža
pjesma o Mostaru?
- Pierove “Kiše”. Niti jednu s toliko
lijepa grada i lijepe ljubavi ni u europskim ni svjetskim antologijama nisam
našao. Veličanstven lirski obelisk
Mostaru i ljubavi.
Neizbježno je pitanje o mostarskim
liskama. Tko su po Vama najveće
liske Mostara?
-Ja tu ne mogu provesti 15 minuta da
mi ne potegnu “duhovitost” iz Gretinog repertoara. Duhovitost Mostara
je gretoizirana, degradirana. Neoprostiva nepravda prema Ici Voljevici, Mehi Sefiću, Tomi Topiću il’ Jozi
Lepetiću – autorima literarnog humora ravnog onom od Bernarda Showa
preko Jaroslava Hašeka do Duška
Radovića.
Premda po rođenju niste Mostarac, čime Vas je ovaj grad opčinio
da ste toliko zaljubljeni u njega, kao
najrođeniji?
- Dobrotom prijatelja koje pominjah i
sugrađana koji nisu izdali grad, sebe,
pa tako ni mene. A srastao sam s
Mostarom i svetinjama: kolijevkom
kćeri i grobnicom majke.
Piše: Oliver Cvitković/VL
BOSANCI ĆE ZARADITI MILIONE NA PICI
Adnan Međedović i Edin
Bašić, koji su došli u Veliku Britaniju kao izbjeglice iz BiH, mogli bi zaraditi milione ukoliko se
odluče da prodaju svoju
kompaniju za dostavu
pice "Firezza", koju su
zajednički osnovali.
Kada su došli u Veliku
Britaniju, jedva da su govorili engleski, ali su se
borili, u međuvremenu
zaposlili u restoranima
poput "Starbucks", da bi
se 2001. godine odlučili
da i sami krenu u ugostiteljski posao. Inače, neobičan naziv
njihovog poslovnog poduhvata "Firezza" zapravo potiče od dvije riječi
"fire" (vatra) i pica. Vremenom, posao
je napredovao i za nekoliko godina
imali su svoje prodajne prostore na
11 lokacija, uključujući Čizvik, Noting
Hil, Iling. Danas je njihova kompanija
Adnan Međedović i Edin Bašić
veoma respektabilna i ako dođe do
prodaje mogli bi postati milioneri.
Inače, specijalnost "Firezze" je tradicionalna italijanska pica, koja se pravi
po napolitanskom receptu, a prodaje
se na metar, što je specifičnost i razlog zašto je "Firezza" toliko popu-
15
larna. Zapravo, "Firezza"
na neki način popunjava
jaz između restorana poput
"Pizza Express" i poznatog
"Domino's", zbog čega su i
uspjeli da nađu svoje mjesto
na tržištu.
Inače, njihova pica je prava
italijanska, što znači izuzetno
tanka, a sve sastojke nabavljaju direktno iz Italije. Tako
recimo, bafalo mocarela sir
im se doprema direktno iz
Italije jednom sedmično, a
najpopularnije pice su Bufalina i Capricciosa.
Inače, njih dvojica su bila
na završnoj godini arhitekture i
inženjeringa, kada su morali da napuste BiH. Danas, njih dvojica su
vlasnici 54 odsto cijelog holdinga.
Kompanija trenutno ima profit od
milion funti godišnje, a godišnji obrt
iznosi oko 4,2 miliona funti.
BiH dopunske škole
Bh. osnovci u Londonu:
RAZMIŠLJAJU NA ENGLESKOM, A MUČE SE S PADEŽIMA,
RODOVIMA, AKCENTIMA...
Londonsku dopunsku školu koja radi već 20 godina pod pokroviteljstvom BiH Community UK, volonterskim angažmanom
pojedinaca, malih fondova Velike Britanije te zahvaljujući donacijama roditelja, do sada je pohađalo 200 učenika porijeklom
iz BiH. Za razliku od mnogih zemalja u kojima je dopunska nastava organizirana na integralnom principu uključivanja sati
na maternjem jeziku u redovnu nastavu, u Velikoj Britaniji ovaj vid nastave se organizira subotom.
Škola
radi
po
jedinstvenom
nastavnom planu i programu za
dopunsko školovanje, koje je propisalo Ministarstvo civilnih poslova, a
sati se realizuju na principu kombinovane razredne nastave, što znači da
jedan nastavnik predaje sve predmete i radi s djecom različitih uzrasta.
"Škola ima oko 30 učenika. U
odjeljenju mlađeg uzrasta su učenici
od pet do 11 godina, a uodjeljenju
starijeg uzrasta učenici od 11 do
16 godina. Dva nastavna sata su
iz predmeta Kulturna i društvena
historija BiH, a sastoji se od sati
maternjeg jezika, poznavanja prirode i društva, nacionalne historije
i geografije, te likovne i muzičke
kulture. Treći sat je vjeronauka na
principu fakultativne nastave", rekla je u razgovoru za Agenciju FENA
učiteljica u Dopunskoj školi u Londonu Semira Jakupović, koja radi s
djecom mlađeg uzrasta, dok njena
kolegica Vedrana Kovačević-Jalisi
radi s učenicima starijeg uzrasta.
Godišnji propisani fond je 72 sata.
Na kraju školske godine svi učenici
koji su redovno prisustvovali nastavi
dobijaju uvjerenja o završenom razredu, koja se verifikuju u Ambasadi
BiH. Dopunsko obrazovanje u inozemstvu traje osam, a ne devet godina kao u BiH.
"Radimo po udžbenicima dopunske
nastave za djecu u inozemstvu od
prvog do četvrtog razreda osnovne
škole, a koje je štampalo Ministarstvo civilnih poslova BiH. Nažalost,
udžbenici za učenike od petog do
osmog razreda još nikada nisu
odštampani, tako da se nastavnici služe različitim metodama, prvenstveno fotokopiranjem radnog
materijala iz starih udžbenika. Veliku olakšicu predstavljaju i dječiji
časopisi iz BiH, kao što je 'Vesela
sveska'", kaže učiteljica Jakupović
koja od 1996. godine radi u školi za
bh. osnovce u Londonu.
Dopunske škole rade na području
Hertfordshirea, Guildforda, Coventryja, Derbyja, Manchestera i Birminghama. Ranije je bilo 11 dopunskih
bh. škola i veći broj udruženja. Zbog
teške ekonomske situacije, mnogo
organizacija je prestalo da radi.
"Razumijem da je finansijska situacija u BiH veoma teška, ali neki problemi kao što su štampanje adekvatnih udžbenika te rješavanje radnog
staža su više tehničke prirode. Školu
održavaju volonteri čiji radni status
nije riješen godinama, a jedina motivacija je ljubav prema pozivu prosvjetnih radnika i želja da naša djeca
kroz poznavanje vlastitog identiteta
izgrade i samopouzdanje i svijest o
svome porijeklu. Ako ovakve škole
prestanu s radom, posljedice će biti
katastrofalne, a naša djeca će postepeno početi da gube svoj identitet
koji je itekako važan", upozorava
učiteljica Jakupović.
Naglašava da se u okviru nastave
obilježavaju vjerski, državni i
međunarodni praznici, izložbe likovnih radova, nastupi pjesnika i omladine - bivših đaka.
Škola u Londonu bit će u junu
domaćin 15. skupa bh. dopunskih
škola, koji se održava svake godine
16
u drugom gradu Velike Britanije i to
je prilika za prezentiranje kulturne
baštinu BiH kroz dječiji program, te
sportska takmičenja.
Na pitanje kako djeca rođena u Londonu savladavaju učenje "drugog"
maternjeg jezika, učiteljica Jakupović
kaže da je subota kao šesti dan škole
veliki napor za mališane.
"Djeca bh. porijekla rođena u Londonu polaze u predškolsko s tri, a
u redovnu školu u kojoj provode cijeli dan s pet godina. Dakle, najveći
dio vremena govore engleski jezik,
a dopunsku školu pohađaju šesti
dan što im ponekad predstavlja veliki napor. Naravno, oni 'razmišljaju'
na engleskom, pišu na jeziku koji je
etimološki, a kada se suoče s našim
jezikom koji je fonetski, prihvataju
ga kao novi izazov", pojašnjava
Jakupović i dodaje da je porodica
bitan faktor u formiraju identiteta i
čuvanju jezika.
Stoga je i rad s učenicima koji kod
kuće komuniciraju na maternjem
jeziku mnogo jednostavniji, jer podloga za nadgradnju već postoji.
"Udžbenici koji su napisani u Bosni
Hercegovini su veoma teški za djecu
koja žive u inozemstvu i koja nemaju
bogat rječnik, nisu izložena slušanju
i gledanju naših medija, niti žive na
bosanskom govornom području. U
komparaciji s djecom bh. porijekla
s kojima sam radila prije 15 godina
rad je bio jednostavniji i sati su 'tekli'
samo na bosanskom jeziku. I dalje
je moj cilj da se nastava odvija na
maternjem jeziku, ali je veoma često
potrebna i upotreba engleskog jezika
kada djeca ne mogu shvatiti značenje
BiH dopunske škole
nekih pojmova", kaže Jakupović.
Naglašava da osim djece čija su oba
roditelja porijeklom iz BiH, u školi
su imali i imaju djecu čiji su roditelji
porijeklom iz Engleske, Crne Gore,
Makedonije, Slovenije, Pakistana,
Kipra, Španije itd., tako da naše porodice više nisu samo bilingvalne,
nego multilingvalne. Za neku djecu to
je olakšavajući, a za neku otežavajući
faktor.
Nadalje, kaže Jakupović, otežavajući
faktori su i nedostatak motivacije kod
roditelja i djece, koja maternjem jeziku ne daju uvijek potrebnu važnost,
nesvjesni vrijednosti opismenjavanja
te učenja vlastite kulture i identiteta. Veliki broj djece naših građana,
nažalost, nije uključen u dopunsku
školu, mada porodica koja njeguje
svoj maternji jezik može itekako
pomoći svome djetetu i kada ono
nema vremena da dolazi u dopunsku
školu.
"Pohađanje škole nije samo opismenjavanje, ono je istovremeno i
socijalni faktor, jer pomaže djetetu
da se upoznaje sa svojim vršnjacima
i da ima svijest o pripadnosti jednoj
zajednici. Nastavnik u kombinovanoj
nastavi istovremeno radi dva ili više
programa, a svakom djetetu individualno se može posvetiti samo nekoliko
minuta. Teško je naći pravi balans,
jer je program za neku djecu veoma
jednostavan, a za drugu pretežak,
ovisno o tečnosti govora i tačnosti
poznavanja maternjeg jezika. Tu je i
upotreba raznih žargona, lokalizama,
a koji nisu dio književnog jezika, a dijete ne uviđa razliku između formalnog i neformalnog jezika", pojašnjava
Jakupović.
Naglašava da se gramatička struktura našeg jezika razlikuje od engleskog, a za djecu posebne teškoće
predstavljaju padeži, upotreba rodova, različiti akcenti, te ekavica
ili ijekavica kao dio šireg govornog
područja.
U razgovoru učiteljica Jakupović
kaže da u školi nastoje da o bh. kulturi djeca ne uče samo na klasičan
način nego i kroz pjesmu i igru, te
kroz slikanje njima dragih mjesta iz
BiH.
"Sevdalinke su, naprimjer, bile pravi
izazov kada smo ih počeli učiti, riječi
su bile preteške za shvatanje i izgovor, a kada smo tome dodali i prve
koreografske korake, djeca su istinski uživala. Često razgovaramo o
poznatim ličnostima iz BiH koji njima
predstavljaju 'role model', te stvaraju
osjećaj ponosa", kaže Jakupović.
Izražava zadovoljstvo što je većina
bh. građana riješila statusna pitanja u Velikoj Britaniji, imaju pasoše i
17
mogu se neograničeno kretati, tako
da i učenici posjećuju BiH redovno i
imaju priliku da svoj "drugi" maternji
jezik uče na “terenu”.
Na pitanje kako se nove generacije
porijeklom iz BiH integriraju u britansko društvo Jakupović izražava pohvalne ocjene. Među njima je veliki
broj onih s univerzitetskim diplomama, završenim postdiplomskim studijima te zaposlenim na odgovornim
funkcijama u prestižnim firmama.
Učiteljica Jakupović je rođena u Kozarcu, završila je Pedagošku akademiju u Banjoj Luci 1984. godine i
stekla zvanje nastavnika predmetne
nastave. Udata je i ima dva sina. Prije rata je radila u nekoliko osnovnih
škola na području Prijedora i Sanskog Mosta, a zbog ratnih dejstava
je napustila BiH i 1993. godine došla
iz Hrvatske u Englesku po projektu
spajanja s porodicom putem UNHCR-a.
Kaže da se po dolasku u Veliku Britaniju suočila s poznatim izbjegličkim
problemima, od učenja novog jezika,
nepriznavanja kvalifikacija iz BiH,
pohađanje različitih kurseva, integracija u englesko društvo, borbe za
očuvanje vlastitog identiteta, nostalgijom za BiH i članovima porodice
koji su rasuti po svijetu.
Izvor: FENA
BiH dopunske škole
London
MARTOVSKE I APRILSKE AKTIVNOSTI U BHCUK/ PRVOJ
BIH DOPUNSKOJ ŠKOLI
Izuzetno nam je zadovoljstvo što ćemo ove godine biti domaćini 15. skupa bh. dopunskih škola u Londonu.
Obilježavanje praznika
Svi smo s dolaskom marta i aprila
očekivali i proljeće, željni sunca i
presiti hladnih zimskih dana. Uprkos
našim očekvanjima, imali smo neku
vrstu produžene zime koja je trajala
skoro pola godine. Odziv učenika u
školi bio je poprilično dobar, ako se u
obzir uzme hladno vrijeme, te razne
vrste virusa koji su svojim konstantnim prisustvom otežavali izvođenje
nastave, jer su neki učenici zbog
gore navedenih razloga bili prisiljeni
da ostaju kod kuće.
I ove godine su u našoj školi obilježeni
1. mart, Dan nezavisnosti BiH, Osmi
mart, Dan žena, te kalendarski dolazak proljeća. Za razliku od prethodnih godina, kada smo za ove prilike
unajmljivali veliku salu, te pozivali
veliki broj gostiju, ove godine je iz
objektivnih razloga naša priredba bila
namijenjena samo roditeljima. Priredba skromna po broju prisutnih ljudi
i organizaciji, ali obogaćena nastupima učenika mlađeg uzrasta koji su
iskoristili priliku da pjevaju i recituju
svojim mamama i našoj jedinoj BiH.
U sklopu nastave navedeni praznici
su obilježeni historijskim časovima, te
likovnim i literarnim aktivnostima kojima su se posvetili s velikom pažnjom.
nastavnom procesu. Sa radošću je
prihvatila i druženje sa starijim generacijama i kaže da je posebno privlači
atmosfera u našoj školi, gdje se
osjeća dobrodošlom i prihvaćenom.
Nadam se da će uskoro uspjeti da
napiše i svoju kratku biografiju za
“Haber“, koji rado čita, a koja će
pomoći našim čitateljima da shvate
razloge njenog interesovanja za BiH,
te eventualno potpomognu njen projekat.
Pripreme za Petnaesti skup bh.
dopunskih škola u junu 2013.
Izuzetno nam je zadovoljstvo što
Gospođa Spela Drnovšek-Zorko u
posjeti našoj školi
Prije dva mjeseca emailom nam se
obratila gospođa Spela DrnovšekZorko s molbom da joj pružimo
podršku u njenom postdiplomskom
radu na temu Bosne i Hercegovine.
Inače, gospođa Drnovšek-Zorko je
našu školu posjećivala u više navrata
prije dvije godine, te prisustvovala priredbama koje smo imali i Skupu škola
u Guildfordu 2011. godine po sličnom
pitanju. Po porijeklu je Slovenka, a
želja joj je da stupi u kontakt s mladim ljudima čiji su roditelji porijeklom
iz BiH, a u Englesku su došli zbog ratnih dejstava u BiH. Predmet njenog
interesovanja je kako i da li čuvaju
bosanskohercegovački
identitet.
Jedan od načina je svakako i učenje
maternjeg jezika, kao važnog faktora u očuvanju identiteta. Gospođa
Drnovšek-Zorko je u više navrata
boravila u učionici, te imala priliku
da i uživo osjeti sve izazove s kojima
se suočavaju i nastavnici i djeca u
18
ćemo ove godine biti domaćini 15.
skupa bh. dopunskih škola u Londonu. Ovom prilikom želim da podsjetim naše čitatelje da je naša škola
bila domaćin Petog i Sedmog skupa
bh. dopunskih škola (2005. i 2007.
godine). Pripreme su već u toku, te
se nadamo da ćemo i ove godine
opravdati ukazano povjerenje i ugostiti naše učenike, njihove nastavnike,
roditelje i prijatelje, te im i ovim putem
želim iskrenu dobrodošlicu.
Semira Jakupović
Humanitarne aktivnosti
APEL ZA POMOĆ JZU OPĆA BOLNICA U SANSKOM MOSTU
ZDRAVSTVENA USTANOVA
OPĆA BOLNICA U SANSKOM
MOSTU
Tel/fax: 037 / 689- 266, 037/ 689-268
n/r PREDSTAVNICI BH DIJASPORE
Poštovani,
Obraćamo Vam se ispred Javne
zdravstvene ustanove Opća bolnica
u Sanskom Mostu s molbom da razmotrite dole navedeno i ukoliko smatrate da Nam možete izići u susret,
odnosno, podržati naš rad, bili bismo Vam veoma zahvalni na Vašem
odgovoru.
Naime, JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu osnovana je sredinom
2008. godine s osnovnim ciljem da
se pruži adekvatna i pravovremena
medicinska pomoć pacijentima sa
područja općina Sanski Most i Ključ,
koje su od nadležne Kantonalne bolnice u Bihaću udaljene preko 130
km, odnosno dva sata vožnje.
JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu
osnovana je sa minimalnim sredstvima i osnovnom opremom, gdje
su i sami radnici kroz učešće iz dijela svojih plaća finansirali njeno osnivanje u cilju prevazilaženja gore
navedene problematike. Od početka
razvijanja ideje njenog osnutka, procesa realizacije, pa sve do danas u
svakodnevnom radu susretali smo
se sa nizom problema koji su se
očitovali kako u nedostatku financijskih sredstava, neophodne medicinske opreme, tako i nerazumijevanja
nadležnih struktura vlasti.
Pored gore navedenog, na rad JZU
Opća bolnica u Sanskom Mostu se
odražava i kompletna socio-ekonomska situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini, a koja se na području općina
Sanski Most i Ključ odražava kroz evidentno smanjenje broja osiguranih
lica, odnosno, preko 45% stanovnika
ove dvije općine nema zdravstveno
osiguranje, zbog čega je smanjena
redovna novčana tranša od strane
Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko – sanskog kantona usmjerena
ka bolnici. Ovo također znači i to da
smo svakodnevno u prilici da liječimo
pacijente na trošak bolnice jer oni
nisu zdravstveno osigurani, a riječ
je o socijalnim slučajevima kojima je
život ugrožen, a koji ne mogu platiti
troškove svog liječenja.
JZU Opća bolnica u Sanskom Mostu
je svojim radom dokazala neophodnost svoga postojanja, te kroz rad
šest odjela (hirurgija, ginekologija i
porodilište, pedijatrija, neurologija,
psihijatrija i internistički Odjel) i 98 zaposlenih radnika svakodnevno tretira
ozbiljne medicinske slučajeve koji bi,
u slučaju da ova ustanova ne postoji,
bili životno i sigurnosno ugroženi.
Zbog gore navedenih problema JZU
Opća bolnica u Sanskom Mostu
je u februaru ove godine promijenila kompletnu upravljačku strukturu s osnovnim ciljem da približi
rad ove ustanove evropskim standardima, ali i da pronađe adekvatan način prevazilaženja krize kroz
jasno definirano ustrojstvo unutar
ustanove, veću komunikaciju sa
građanima, vladinim i nevladinim
ustanovama, te eventualnim donatorima i prijateljima ustanove koji
Sarajevo
URUČENA DONACIJA OBOLJELOM VAHIDU DŽOZI
Donacija u pravim rukama
U prošlom broju Habera pisali smo o humanitarnoj akciji koja se vodila u
Birminghamu za pomoć treško oboljelom borcu Armije Bosne i Hercegovine
Vahidu Džozi, kojom prilikom je skupljeno £900. Prikupljenu donaciju prilikom
odlaska na utakmicu Bosna i Hercegovina - Grčka uručili su aktivisti Bosnia
Appeal Sanjin Grčo i Arnes Pobrić. Tom prilikom Vahid Džozo i njegova supruga Amela najtoplije su zahvalili organizatorima i svim donatorima koji su
uzeli učešće u ovoj akciji.
19
bi kroz svoju susretljivost u vidu informacija, kontakata, financijske
podrške ili donacije u opremi ili
potrošnom materijalu unaprijedili naš
fond i pružili Nam mogućnost da se
razvijamo i doprinosimo građanima
sa ovih područja, ali i BiH u cijelosti.
Na tom putu smo od februara ove
godine već napravili određene korake poput provođenja programa koji
doprinose unapređenju mentalnog
zdravlja u zajednici kroz angažman
pedijatra i psihologa u školama,
potom pronalaženja dodatnih sredstava kako bi se plaće radnika
približile zakonski određenim uvedeni su mehanizmi praćenja unutar
ustanove (rada zaposlenih, potrošnje
lijekova i materijala i sl.), povećan je
broj timova ljekara u cilju pružanja
kvalitetnije usluge, ostvarena je
adekvatna komunikacija sa domovima zdravlja, ministarstvom zdravstva USK, zavodom zdravstvenog osiguranja, ministarstvom unutrašnjih
poslova i centrima za socijalni rad,
te su u fazi definiranje oblika suradnje sa njima. Pored spomenutog,
realizirano je i niz drugih aktivnosti,
te su u fazi implementacije i ostale
planirane aktivnosti, a za koje Nam
je svakako neophodna podrška svih
autoriteta na području cijele Bosne i
Hercegovine i šire, koji su zainteresirani za rad na ostvarenju osnovnih
ljudskih prava građana, poput prava
na život i sigurnost i sl., a koji su danas znatno narušeni.
Sukladno gore navedenom, koristimo ovu priliku da Vas pozovemo da
Nas posjetite i uvjerite se u gore navedeno, te da razmotrite mogućnost
pružanja podrške našoj bolnici kako
bismo prevazišli krizu u kojoj se trenutno nalazimo, poput zatečenog
velikog financijskog duga prema
dobavljačima, ostarjeloj opremi za
rad i nizu drugih problema koji ukoliko se uskoro ne riješe mogu dovesti i do zatvaranja ove ustanove, što
bi bio dodatni udarac na već tešku
situaciju u ovim općinama i Unskosanskom kantonu u cijelosti.
Uz nadu da ćete razmotriti našu
molbu i kontaktirati nas u cilju razmatranja mogućnosti Vaše posjete ili
oblika Vaše podrške, naravno, prema
Vašim mogućnostima, unaprijed Vam
se zahvaljujemo.
DIREKTOR
Doc dr sc Prim dr.med. Enes Karabeg
spec.ginekologije i akušerstva
Bosanskohercegovačka dijaspora
Nakon jubilarnog X. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu
POBJEDNIK JE EKIPA BELGIJE TE
DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA
Prvo mjesto osvojila je selekcija Belgije, drugo Slovenije, a treće Italije. Tri dana u švedskom gradu Vesterasu bila su u
znaku domovine, a dijaspora je još jednom pokazala svoju neizmjernu ljubav
Otvaranja 10. Svjetskog prvenstva dijaspore BiiH
U ranim jutarnjim satima 5. maja
dodjelom medalja, pehara, priznanja i poklona najboljima fudbalerima
okončano je jubilarno X. svjetsko
prvenstvo bosanskohercegovačke
dijaspore u futsalu. Po šesti put pobjednik je ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz Belgije koja je u finalu rezultatom 4:3 (nakon izvođenja penala,
meč u regularnom vremenu završen
0:0) savladala zemljake iz Slovenije.
U borbi za treće mjesto ekipa Italije
slavila je protiv najmlađe ekipe na
šampionatu Njemačke.
Prvenstvo je počelo u petak ceremonijom
izvlačenja parova.
Zvanično otvaranje prvenstva startalo je defileom ekipa učesnica u
subotu u ranim jutarnjim satima u
prelijepoj Bomabrdier Areni .
Sportska i takmičarska komisija 10. SP
Sve učesnike pozdravili su u ime
Učesnici:
Na parket dvorane u Vesterasu
istrčale su selekcije Bosanaca i Hercegovaca iz Švedske, Norveške, Republike Irske, Engleske, Welsa, Belgije, Holandije, Njemačke, Austrije,
Slovenije, Italije i prvi put Turske.
domaćina grada Vesterasa Per
Lithammer, predsjednik odeljenje za sport i kulturu regije Vesteras, koji je i otvorio prvenstvo.
Sa bosanskohercegovačke strane
učesnike su pozdravili Zaim Pašić,
predsjednik SSDBiH, Azra Jelačić,
predsjednica BiH saveza u Švedskoj,
Smajo Murguz, predsjednik organi-
Detalj sa izvlačenja parova ya grupno takmičenje.
20
Bosanskohercegovačka dijaspora
Nastup KUD-a
Najmlađi igrač
Najmlađeg igrač prvenstva bio je Din
Imočanin, član ekipe Bosanaca i Hercegovaca iz Njemačke. Pehar je primio iz
ruku predsjednice omladine iz Švedske
Elvise Deonić. Osim pehara njemu je
pripao i dres Edina Višće.
Obraćanje domaćina, pokrovitelja i gostiju
prošlogodišnjeg domaćina Italije i slavili su Italijani. Peterostruki
trećeplasiranog s tog šampionata, šampioni, tim Belgije, bio je mnogo
selekcije Republike Irske. Sa 4:0 bolji protiv selekcije Turske i sa viPehar Fer play
Klupski dres Salihovića
Najstariji igrač na šampionatu bio je
Muradif Durić Tarzo, učesnik svih
šampionata, osvajač šest prvenstava i
čovjek koji daje poseban ton ovim
takmičenjima. Njemu je pripao klupski
dres Seada Salihovića, igrača Hoffenhajma.
zacionog komiteta, Murat Jaha,
koordinator Fudbalskog/nogometnog
saveza Bosne i Hercegovine, te Ana
Judi, šefica za iseljništvo u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.
Nakon toga takmičenje je nastavljeno u dvije dvorane i tri grupe.
Četvrtfinale je počelo susretom
Najbrojniju ekipu koja je napravila najmanje prekršaja imala je selekcija Velsa, njima
je zasluženo pripao pehar za Fer play, a uručio im ga je Belmi Zec , član GO SSDBiH. Selekcija Velsa nastupala je sljedečem sastavu: Adis i Elvis Balić, Denis i Muharem Paratušić, Nedžad Mehdić, Samir Jakupović, Sedin Mustafić, Elvir Grozdanić,
Jasmin Odobašić, Muhamed Hukanović, Sabahudin Saldumović
21
Bosanskohercegovačka dijaspora
sokih 5:0 savlado momke s Bosfora.
Slovenija nije dozvolila iznenađenje
i glatko sa 3:0 kući poslala tim Velsa. Tijesno je bilo između Švedske
i Njemačke. U regularnom toku
završeno je neriješeno1:1, a nakon
izvođenja penala više sreće su imali
naši Nijemci i pobijedili sa 5:4. Polufinale je bilo jako uzbudljivo i pokazalo
se da su to četiri najbolje ekipe na
prvenstvu. Prvo je Slovenija minimlanim rezultatom 1:0 pobijedila Italiju
koja je u Švedskoj odigrala izvanredan turnir. Nakon toga mladi tim
Njemačke je odlično odigrao protiv
Belgije. U regularnom toku bilo je
neriješeno 1:1. Prilikom izvođenja
penala više sreće imali su Belgijanci i po šesti put otišli u finale ovog
takmičenja.
Finale nije bilo lijepo za oko, ali
taktički obje ekipe su igrale izvanredno i tvrdo i opšti utisak je da su penali
bili jedini mogući način da dođemo
do pobjednika. Susret je završen bez
golova, a prilikom izvođenja penala
više nerava imali su momci iz Belgije koji su pogodili sva tri puta, dok
je Slovencima ostalo da se i ovaj put
zadovolje srebrenom medaljom.
Uz prigodan kulturno-zabavni program u večernjim satima pobjednicima i najboljim učesnicima uručene
su nagrade, pehari i medalje. Igrači i
njihovi gosti su se dobro zabavili uz
nastup folklora KUD Zlatni Behar iz
Vesterasa , muzičku grupu Dernek i
pjevača Mirsada Osmanovića, a nakon toga svi zajedno su do jutarnjih
sati noć proveli u diskoteci u Vester-
asu.
Opšti utisak je da je u Švedskoj prikazan veoma kvalitetan fudbal i da je
u Vesterasu, kako rekoše oficijelni
govornici, pobijedila naša domovina
Bosna i Hercegovina. Tri dana se u
ovom gradu klicalo našoj zemlji. Na
sportskom polju, u 26 odigranih utakmica posjetioci su uživali u majstorijama fudbalera iz bh. dijaspore. Za
većinu ekipa nastupali su momci koji
u prosjeku imaju 20 godina i o kojima
će se, sigurni smo, još čuti. Mnogi od
njih su na pragu najboljih i najjačih
evropskih ekipa, a nekoliko njih je
evidentirano u notesu koordinatora u
F/N SBiH Murata Jahe.
Šampioni
Po šesti put na ovim šampionatima najbolji fudbal prikazala je šampionska selekcija Bosanaca i Hercegovaca iz Belgije. Za ovo
prvenstvo doveli su najbolju selekciju koju su imali i naravno rezultat nije izostao. Pobjednicima nagrade su uručili predsjednik
SSDBiH Zaim Pašić i predsjednik organizacionog odbora Smajo Murguz.
Belgija je igrala u sastavu; Muradif, Haris i Semir Durić, Naser Skerić, Meris Duraković, Muamer Hegić i Niki Vrankjen.
Dres Asmira Begovića
Po peti put za ovo takmičenje dres je
donirao naš mladi reprezentativni golman Asmir Begović. Njegov poklon
otišao je u ruke vratara Slovenije Igora
Bratića, a dres mu je uručio Namik
Alimajstorović, član GO Engleske.
Najbolji strijelac
Najbolji strijelac prvenstva je odlični
Adin Mehmedović iz Italije koji je
mreže pogodio 9 puta i doprinio da
njegova ekipa od autsajdera stigne do
bronzane medalje. Poklon dres Vedada
Ibiševića i pehar za najboljeg strijelca
mladom napadaču uručio je član GO SSDBiH Omer Micijević iz Švicarske.
22
Dres Eldina Jakupovića
Golman Hul Citiya Eldin Jakupović
poklonio je dres svog kluba i on je otišao
u ruke vratara Italije Mensuda Parića.
Poklon mu je uručio sekretar SSDBiH
Anes Cerić.
Bosanskohercegovačka dijaspora
Četvrto mjesto
Četvrto mjesto na turniru pripalo je selekciji Njemačke. Medalje i pehar odličnim
igračima uručio je potpredsjednik SSDBiH Hasan Šehović. Ekipa Njemačke igrala
je u sljedećem sastavu: Din Imočanin, Zoran Mirosavljević, Mateo Pašalić, Eldin
Grozdanić, Amar Čekić, Admir Fajić, Orhan Selmanović, Malik Demolli, Adnan i
Eldar Čavčić, Denis Omerbegović, Zdravko Barišić, Denis Hasanović.
Fer play igrač
Najmirniji fudbaler na šampionatu je
bio Slovenac Dejan Bizjak, njemu je
pripao pehar i poklon dres bosanskog zeta Jonnya Ertla, fudbalera
engleskog Portsmutha.
Treće mjesto
Bronzanu medalju na turniru prvi put osvojila je reprezentacija Italije, odigrali su
odlično, i zasluženo na Apenine nose medalje i pehare. Nagrade našim Italijanima
uručio je potpredsjednik SSDBiH Haris Halilović. Za naše Italijane igrali su: Emsud,
Armelin i Admir Kokić, Mensud i Irfan Parić, Adin Mehmedović, Alen Mujagić,
Aldin Krajinić, Mahir Camić, Goran Ikanović, Vahid Mujagić i Ferid Zahirović.
Vicešampioni
Najtužniji na svečanom uručenju nagrada prvenstva bili su naši Slovenci. Došli
su sa ogromnim nadanjima da će konačno zasjesti na tron. To im nije pošlo za rukom, ali za prikazanu organizovanost, igru i disciplinu momci trenera Hamdije
Hirkića i Šemse Cehića zaslužuju iskrene čestitke za srebrenu medalju. Pehar i
medalje vicešampionima, našim Slovencima, uručio je Fikret Kadić, član GO SSDBiH iz Švedske. Vicešampioni su nastupili u sljedećem sastavu: Igor Bratić, Irnes
Škorić, Emir Midan, Dejan Bizjak, Alen Kvrgić, Mihael Grgić, Denis Isić, Nermin
Hasanbegović i Enver Nuhanović.
23
Bosanskohercegovačka dijaspora
Nagrade SSDBiH , domaćina i pokrovitelja
VELIKI BROJ NAGRADA I PEHARA UČESNICIMA, SPONZORIMA I
ZASLUŽNIM POJEDINCIMA
Kako i priliči ovako grandioznim
takmičenjima i na ovom jubilarnom 10. svjetskom prvenstvu
bosanskohercegovačke dijaspore u
futsalu organizator Svjetski savez dijaspore BiH, Pokrovitelj Nogometni/
Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine, te domaćin takmičenja Savez
BiH udruženja u Švedskoj obezbijedili su veliki broj nagrada i pehara
učesnicima, sponzorima i zaslužnim
pojedincima.
Tako su domaćini iz Švedske i SSDBiH uručili plakete svim ekipama
učesnicima prvenstva, domaćinima,
pokrovitelju, svim ekipama kao trajnu
uspomenu na ovo prelijepo druženje
mladosti Bosne i Hercegovine iz
čitavog svijeta.
Savez BiH udruženja u Švedskoj
specijalna priznanja za organizaciju takmičenja uručio je: SSDBiH,
Nogometnom/Fudbalskom savezu
BiH, Sportskoj komisiji SSDBiH, FK
Knjiga “Ja sam Zlatan”
Poklon knjigu našeg književnika Ševke
Kadrića “Ja sam Zlatan” dobio je najvjerniji navijač
šampionata Damir
Karić iz Engleske, koji je sa svojim
ocem Zijom učestvovao na svim prvenstvima.Knjigu mu je urucila Azra Jelačić
predsjednica Bh. savezu u Švedskoj .
Prilikom svečane ceremonije otvaranja
Damir je donio loptu i predao je Peru
Lithammeru, koji je otvorio šampionat.
Pretpostavljate, Damir je za svoj
dosadašnji trud dobio ogroman aplauz
i na neki način postao je zaštitni znak
ovog takmičenja.Ceremoniju otvaranja
svojim izvanrednim nastupom uveličao
je i domaći folklor KUD Zlatni Behar
iz Vesterasa.
Bosna Brisel, Okružnoj organizaciji
Västmanland, Zajednici bh. klubova
u Gornjoj Austriji, Västerås kommun, NBV, Organizaciji trezvenjaka
Švedske, a 41 zahvalnicu uručili su
pojedincima i sponzorima za njihov
lični doprinos u organizaciji: Namiku i
Berini Alimajstorović, Anesu Ceriću,
Savezu bh. udruženja u Švedskoj,
Fudbalskom /Nogometnom Savezu
Bosne i Hercegovine, BHUF, Carpenter Västerås, Carlssons, Eltjänst,
Almir Bil Västerås, Stadium, NBV,
Most Västerås, SVEBiH Skultuna,
Ljiljani Hallstahammar, ”BiH” Enköping, Mejdan Arboga, Bosnisk SK
Västerås, Neretva Stockholm, Ljiljan
Växjö, ”BiH” Värnamo, ”Karlskoga”
Karlskoga, ”BiH” Gislaved, Bosanska Posta, Glasu BiH, Dnevnom
avazu, FENA, Hayatu TV, Sport24.
ba, Haberu, InterNovine, reprezentacija.ba, Otisak, RSG radiju, Apartmanima Pars Vlašić, Miris Örebro,
Västmanlands
Fotbollsförbundet,
Bosanskohercegovačkom švedskom
savezu žena, Turističkoj agenciji Papalina Sarajevo, KUD Zlatni behar
Västerås, Merhametu
Enköping,
Örebro Kötthandlar'n.
Osim toga, prošlogodišnji domaćin
Zajednica bh. klubova zi Bielle dodijelila je medalje članovima sportske
komisije SSDBiH i domaćinima zi
Vesterosa. Medaljama su se okitili:
Muhamed Mujakić, Muhamed Cerić,
Amir Halilović, Namik Alimajstorović i
Alija Salihović. Takođe, naši “Italijani”
za doprinos u radu SSDBiH priznanjima su nagradili: Zaima Pašića,
Ahmeda Kemala Bysaka, Anu Judi,
Nesiba Karišika i Fikreta Kadića.
Sa svoje strane ambasador SSDBiH
i počasni konzul Bosne i Hercegovine u Izmiru Ahmed Kemal Baysak
prigodnim poklonima nagradio je
domaćine iz Švedske, Azru Jelačić,
Smaju Murguza i Muhameda Cerića.
Pokloni pokrovitelja prvenstva
Predstavnik Fudbalskog/nogometnog Saveza Bosne i Hercegovine Murat Jaha specijalne plakete ove organizacije uručio je osvajačima medalja, potom SSDBiH , Bh.
savezu u Švedskoj, Organizacionom komitetu šampionata i sportskoj komisiji SSDBiH. Osim toga, gospodin Jaha je donirao reprezentativni dres Seada Salihovića koji
je uručen “najvažnijem igraču šampionata” Smaji Murguzu, predsjedniku Organizacionog komiteta prvenstva, koji je zaista sve učinio da ovo bude prelijepa manifestacija.
24
Bosanskohercegovačka dijaspora
REVIJALNE UTAKMICE
Najbolji trener
Trener selekcije Bosanaca i Hercegovaca iz Belgije Enes Čeliković dobio je
nagradu za najboljeg trenera. Naravno,
komisija za dodjelu priznanja nije imala
mnogo problema oko ove nagrade, jer je
on to svojim znalačkim vođenjem ekipe i
zaslužio i to mu je na ovom prvenstvu po
šesti put pošlo za rukom. Njemu je pripao dres Kriket kluba iz Engleske.
U Vesterasu prije finalnih utakmica
odigrane su dvije revijalne utakmice.
Prvu su odigrali djeca, pionirski tim
Västerås IK/ Vesteros IK - idrottsklubsportski klub, osnovan je 6 januara
dječija radost ogromna. Naravno na
kraju su dobili zasluženi aplauz i besplatno slikanje.
Onu malo ozbiljniju odigrali su veterani SSDBiH protiv domaćih BiH
1913, a pod ovim imenom igra od
1914- zato obilježavaju 100 godina
klubske historije te njihovi vršnjaci
BiH korijena, BSK - Bosanski sportski klub. Rezultat je bio revijalan a
suparnika iz Vesterasa. Utakmica je
zamalo završena neriješenim rezultatom 2:2, a sto nije, ”kriv” je kapiten
Belgije Muradif Durić- Tarzo, kome je
”nažalost” preči bio nastup u finalu
svjetskog prvenstva nego ova lagana utakmica.... Slavili su domaći 2:1.
Sponzor ekipe veterana SSDBIH i
ovaj put je bila kompanija Apartmani
Pars Vlašić.
Ekipa naših veterana iz Švedske igrala je u sastavu:
Sejad Demirača, Irfan Vuković, Muhamed Cerić, Mirza Ljutić, Semir
Hadžiosmanović,
Senad
Huljić,
Smajo Murguz, Esad Čolaković, Rifet
Mešić, Said Džihić, Samir Kararić,
Selim Djuderija.
Za tim SSDBIH nastupili su:
Edin Mustić, Zdravko Barišić, Nermin
Hodžić, Vahid Mujagić, Anes Cerić,
Muradif Durić, Hasan Šehović, Faruk
Selman, Namik Alimajstorović, Belmir
Zec, Zijad Karić, Alija Salihović.
Najbolji igrač
Najbolji igrač prvenstva je neuhvatljivi
Semir Durić iz selekcije Belgije koji je
sa sobom u Brisel ponio i dres našeg
dijamanta Edina Džeke. Jednostavno,
Semir je bio enigma za sve ekipe, a
poklon mu je uručio član GO SSDBiH
Dženan Nović iz Belgije.
haber
Mujdžin dres
Dres koji je velikodušno poklonio naš
reprezentativac i član Frajburga Jasmin Mujdža pripao je Enisu Cikotiću
iz selekcije Turske za najbolji potez.
25
Bosanskohercegovačka dijaspora
VESTERASU OD SRCA
Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH
Šta reći, kakvu poruku poslati
domaćinima. Bilo šta da se kaže, to
je malo, već jedno veliko hvala u ime
cjelokupne bosanskohercegovačke
dijaspore našim ljudima, našim gromadama u Vesterasu, koji su podnijeli najveći organizacioni teret i
doprinijeli da ovo prvenstvo bude
jedno od najboljih. HVALA: Smaji
Murguzu, Muhamedu Ceriću, Muhamedu Mujakiću, Amiru Haliloviću,
Rifetu Mesiću, Belmiru Kasapoviću,
Irfanu Vukoviću, Mirzetu Ljutiću,
Mehi Kapi, Anelu Murguzu, Muhamedu Šetkiću, Senadu Hujiću,
Esadu Čolakoviću, Mustafi Kulagliji, Nedžadu Bajramoviću, Selimu
Đuderiji, Rahimu Imšireviću, Hasanu Suljanoviću, Senadu Pervanu,
Husi Selimoviću, Begi Avdiću, Ibri
Avdiću, Irfanu Muratoviću, Agronu
Fetahi, Laseu Lithammeru, Miftaru
Ramadanoviću, Seadu Demiraći,
Hajri Ališiću, Smaji Ceriću, Amiru
Muharemoviću, Dženisu Džihiću,
Samiru Karariću, Edinu Mehiću,
Saidu Džihiću, Esadu Musiću, Alisi
Murguz, Feridi Džuzdanović, Feridu
Džuzdanoviću, Branku Pemcu, Nerminu Puškaru, Hasanu Resuloviću,
Arminu Vukoviću, Alanu Suljanoviću,
Adnanu Avdiću, Artonu Haliliju,
Emilu Granlundu, Ylli Dautaju, Sulji
Alesiću, Adnanu Glibu, Semiru
Hadžiosmanoviću, Ameli Blažević,
Gjorgi Nastov, Salehu Kamberiju,
Ozirisu Kadiću, Enveru Rusoviću,
Dini Ceriću, dr. Kenanu Čejvanu, Oliveru Giuriciciju, Asmiru Avdiću, Anelu Bajramoviću, Anesu Šabiću, Lejli
Cerić, Sanelu Murguzu, Begi Okiću,
Mathiasu Österu, Asimu Ziliću, Semiru Brkiću, Fehimu Haliloviću, Almiru
Karahodži, Amelu Alibašiću, Sanelu
Hodžiću, Ibrahimu Hodžiću, Smaji
Smajloviću, Zlatanu Ramiću.
Nakon šampionata
HVALA SVIMA NA PODRŠCI
Prvenstvo je završeno. Za ocjenu
smo zamolili alfu i omegu ovog
šampionata Smaju Murguza, predsjednika Organizacionog komiteta:
“Deseto jubilarno svjetsko prvenstvo
u malom nogometu/fudbalu dijaspore
Bosne i Hercegovine je za nama.
Cijeneći prema mnogim mailovima i porukama koje smo dobili od
učesnika ove manifestacije može se
zaključiti da je prvenstvo uspješno
organizovano. Ovo je bio veliki izazov za sve nas koji smo učestvovali
u pripremi i organizaciji takmičenja,
a sama organizacija je zahtijevala
velike ekonomske i ljudske resurse.
Pohvale koje dobijamo od učesnika
ove manifestacije je dovoljna satisfakcija svima koji su dobrovoljno
radili kako bi se svi ugodno osjećali u
našem gradu i takmičenje proteklo u
najboljem redu.
Ovom prilikom želim da zahvalim
svima koji su na bilo koji način pomogli da se ovo prvenstvo organizuje
i održi. Zahvaljujem prije svega mojim saradnicima, članovima Organizacionog komiteta, kao i svim volonterima, članovima Bh. udruženja
Most Västerås, SVEBiH Skultuna,
Bosnisk SK Västerås, Ljiljani Hallstahammar, Mejdan Arboga i ”BiH” Enköping. Želim da uputim jedno veliko
hvala članovima GO SSDBiH, kao i
članovima GO Saveza BiH udruženja
u Švedskoj na podršci i pomoći u or-
ganizaciji bh. udruženja u Västmanlandu, kao i organizaciji NBV koji su
finansijski pomogli ovu manifestaciju.
Transport fudbalera odlično je funkcionisao.
Za
potrebe
transporta
ekipa
učesnika, članova GO SSD i gostiju
bila su angažovana dva autobusa, tri
kombija i četiri osobna automobila.
Sudionici ovog prvenstva su dolazili
sa četiri različita aerodroma: Arlanda
Stockholm (100 km), Broma (100
km), Skavsta Nyköping (160 km) i
aerodrom Västerås. Za sve ekipe,
članove GO SSD kao i goste bio je
obezbijeđen prevoz sa i do aerodroma. Prevoz na dan takmičenja,
4/5 od hotela do dvorane je bio
obezbijeđen kao i prevoz dvoranahotel-dvorana prije i poslije završne
večeri. Ovaj zadatak prevoza naših
gostiju obavilo je 14 volontera.
Šta se može uraditi bolje?
Smajo Murguz, predsjednik Organizacionog komiteta
ganizaciji prvenstva.
Na kraju želim da zahvalim svim
sponzorima prvenstva, a posebno opštini Västerås, Savezu BiH
udruženja u Švedskoj, Oblasnoj or-
26
Najbolji način da se pomogne
domaćinima narednih svjetskih prvenstava je da se učesnici prijave
što je moguće prije, a da zadnji rok
za prijave bude mjesec dana prije
održavanja prvenstva. Ipak je ovo
svjetsko prvenstvo!
Poruka za kraj
Vidimo se sljedeće godine u nekom
drugom gradu i puno sreće organizatoru narednog prvenstva.
Bosanskohercegovačka dijaspora
Sastanak GO SSDBiH
POPIS STANOVNIŠTVA JE PITANJE SVIH PITANJA
Zaključeno da se bosanskohercegovačkoj javnosti pošalje informacija kako bi ona bila upoznata s naporima koje je SSDBiH učinio na tom polju
Nekako u sjeni sportskih događanja
u Švedskoj održan je važan sastanak Glavnog odbora Svjetskog
saveza dijaspore na kojem su
učešće uzeli članovi Glavnog odbora i gosti: Zaim Pašić (Engleska),
Anes Cerić (Engleska), Fikret Kadić
(Švedska), Rufad Šećerbegović i
Emir Džedović (Danska), Belmir
Zec, Selvin Dudaković (Austrija),
Hasan Šehović (Turska), Ahmet
Kemal Baysak (počasni konzul
BiH u Turskoj i ambasador SSDBiH), Mirza Bajagilović (Holandija),
Namik Alimajstorović (Engleska),
Haris Halilović (Njemačka), Smajo
Murgus (Švedska), Omer Micijević
(Švicarska),
Dinka
Hrustanović
(Slovenija), Alija Salihović (Italija),
Ana Judi i Ivica Zadro (Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice BiH).
Uspješno prvenstvo
SSDBiH i dalje insistira da se dijaspora popiše
o pitanju popisa odgovorni u vlasti
nisu uvažili. Ipak i na ovom sastanku
ponovo je predloženo da SSDBiH i
dalje insistira da se dijaspora popiše,
da se popis vrši i putem DKP mreža.
Prijem u opštini
Domaćin sastanka i predsjednik
Organizacionog odbora za prvenstvo dijaspore Smajo Murgus podnio je detaljan izvještaj o organizovanju takmičenja i istakao da
je sve u tehničkom i praktičnom
smislu spremno za održavanje ove
ovogodišnje najveće smotre dijaspore. Predsjednik Pašić zahvalio
je domaćinima na uloženom trudu i
naporu da ovaj šampionat bude na
nivou. Najuže rukovodstvo Saveza
podnijelo je detaljan izvještaj o februarskoj posjeti državnim organima
i institucijama Bosne i Hercegovine. Naravno, najveću raspravu je
izazvalo pitanje vezano za popis
stanovništva. Na kraju je zaključeno
da
se
bosanskohercegovačkoj
javnosti pošalje informacija kako bi
ona bila upoznata s naporima koje je
SSDBiH učinio na tom polju.
Naime, GO SSDBiH je jako
razočaran što sve zahtjeve SSDBiH
Takođe, pozivaju se naši građani
da se u što većem broju u vrijeme
popisa pojave u mjestima stanovanja
za investiranje u Bosnu i Hercegovinu. SSDBiH je podržao ovaj projekat i u narednom periodu aktivno,
s gospodinom Micijevićem, radiće na
njegovom propagiranju. Takođe, što
se tiče biznisa, SSDBiH će se narednog ljeta u Prijedoru pojaviti kao
suorganizator na Investicionom forumu bh. dijaspore u regiji Prijedor.
Organizator projekta je organizacija
Naša perspektiva i Spoljnotrgovinska
komora BiH. Na sličnoj konferenciji
u Mostaru, koju organizuje organizacija Coonecto iz Mostara, a čiji je
pokrovitelj Vijeće ministara i premijer
Bevanda, SSDBiH će uzeti aktivnu
ulogu u organizovanju ove biznis
konferencije.
Uz to, delegacija SSDBiH će i ove
godine povodom 11. jula i genocida
u Srebrenici posjetiti Memorijalni
centar Potočare. U petak je delgacija
SSDBiH u prostorijama gradske uprave imala svečani prijem, razgo-
Učesnici sastanka
gdje će sa važećim cipsovim dokumentima biti popisani.
Projekti za investiranje u BiH
Član Glavnog odbora SSDBiH Omer
Micijević iz Švicarske prezentirao
je projekat organizovanja dijaspore
27
varala sa gradskim vlastima Vesterasa i gradonačelniku Peritu Hammeru
uručila zahvalnicu za pomoć pri organizovanju šampionata bh. dijaspore.
Bosanskohercegovačka dijaspora
Deseto svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u futsalu bez predstavnika bh ambasade u Švedskoj
ZVUCI NEVJEROVATNO - NIKO OD NAŠIH DIPLOMATA U
ŠVEDSKOJ TIH DANA NIJE SLOBODAN
Na najvećem ovogodišnjem skupu našeg iseljeništva , jubilarnom 10. Svjetskom prvenstvo
bosanskohercegovačke dijaspore u
futsalu, narednog vikenda u Švedskoj
u gradu Västeråsu, pored mladih bh
sportista iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Turske, Luksemburga,
Belgije, Holandije, Engleske, Welsa,
Republike Irske, Švedske, Danske, i
Norveške prisustvovače i brojni gosti
iz javnog zivota. Svoje učešće na
Šampionatu potvrdili su predsjednik
i sekretar Nogometnog/Fudbalskog
saveza BiH Elvedin Begić i Jasmin
Baković, oni će sa sobom donijeti
pehar i garnituru dresova reprenzentacije Bosne i Hercegovine koje će
uručiti pobjedniku prvenstva.
Zalutali diplomata
Nakon objave ove informacije u
svim bh. medijima, predstavnica
bosanskohercegovačke ambasade
u Stokholmu, savjetnica Mirjana
Stolica, pojavila se na ceremoniji
izvlačenja parova. Nakon što je oficijelni spiker saopštio da je tu i predstavnica bh. ambasade, gospođa
Mirjana Stolica nije imala volje da se
obrati, ali je jedva uspjela "promucati"
da želi uspjeh svim takmičarima na
prvenstvu. Svojim nastupom pokazala je da joj diplomatija baš i ne leži.
Nažalost, i ovo je jedan klasični primjer da su mnogi poput Mirjane zalutali
u diplomatiju.
predstavnici bosanskohercegovačke
ambasade u Štokholmu. Ni cinSa prigodnim darovima za najbolje
jenica da na skup dolaze Bosanci i
fudbalere u Vesteras dolazi i šefica
Hercegovici iz 15 zemalja, koji ce
sektora za iseljeništvo Ministarstva
prevaliti više hiljada kilometara da
za ljudska prava i izbjeglice Bosne
budu u Švedskoj, nije bila dovoljan
i Hercegovine Ana
Judi, potom
razlog dobro plaćenim diplomatam
gradonačelnik grada Vesterasa te
da se mješaju u svoj posao. Prosto
članovi GO Svjetskog saveza dijaMirjana Stolica
zvuči nevjerovatno, poruka koju je
spore BiH iz 15 zemalja. Nažalost
jubilarnom
prvenstvu
i
najvećem
domaćinima poslala Lejla Durakoiako se radi o zemlji u kojoj živi oko
ovogodišnjem
okupljanju
bh
dijasvic sekretar ambasadora Jadranke
100 000 naših gradjana, u kojoj djeluje ogroman broj bh asocijacija, pore, neće prisustvovati oni kojim Kalmete, da niko od naših diplomata
se to sve održava “pod nosom”, u Švedskoj tih dana nije slobodan.
Golman Hull City-a Eldin Jakupović podržava prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu
ZA 10. PRVENSTVO DONIRAO DESTI DRES
Jubilarno 10. svjetsko prvenstvo
bosanskohercegovačke dijaspore u
futsalu, ostaće zasigurno zapamćeno
i po tome da je deset vrhunskih fudbalera podržalo ovo takmičenje i
donarilo svoj potpisani dres.Pored
Asmira Begovića, Vedada Ibiševića,
Seada Salihovića, Edina Višće, Mensura Mujdže, Johnny Ertla, Jasmina
Bakovića, Arnesa Pobrića, Ermina
Bičakčića , deseti dres donirao je golman Hull City Eldin Jakupović.
Donaciju je obezbjedio gospodin
Šahbaz Salihovic predsjednik bh
asocijacije Hull koji se redovno druži
sa Eldinom Jakupovićem.
Inače, golman Eldin Jakupović ima
dvo¬jno bosanskohercegovačko i
švicarsko državljanstvo, a zbog jednog nastupa za švicarsku selekciju
definitivno je izgubio mogućnost da
obuče dres reprezentacije Bosne i
Hercegovine. Tokom svoje karijere
Jakupović je nastupao za timove iz
Švicarske, Rusije i Grčke, a prije potpisa za Hull za njega je interesovanje
Eldin Jakupović
poka¬zivao londonski Tottenham.
Svojevremeno, kao vratar švicarskog
28
Šahbaz Salihovic
FC Thu¬na, pružio je zapažene partije i u UEFA Ligi šampiona. Tokom
proteklog ljeta došao je na probu
u Hull City, oduševio menadžera
Stiva Brucea koji je s njim potpisao
dvogodišnji ugovor.
Kako pomoći sebi
RIZIKO FAKTORI KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA
PREVENTIVA ZDRAV NAČIN ŽIVOTA
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kardiovaskularna oboljenja su vodeći uzrok
smrti u svijetu od kojih godišnje umre
oko 17 miliona ljudi, a od toga 5 miliona u Europi. Svjetska zdravstvena
organizacija procjenjuje na osnovi
praćenja demografskih trendova,
trendova mortaliteta i morbitideta
kao i ekonomskih modela dalji rast
ovih oboljenja, a posebno u zemljama u razvoju. U procjenama za
2020. godinu predviđa se da će se u
svijetu ishemična bolest srca nalaziti
na prvom mjestu, a cerebrovaskularne bolesti na četvrtom mjestu svih
oboljelih. Danas se otvoreno govori o
epidemiji kardiovaskularnih oboljenja.
Tokom vijekova zdravstveni rizici su
se značajno mijenjali, a najizrazitije
promjene su se desile u drugoj polovini dvadesetog vijeka. Dogodile su
se promjene u načinu života i navikama ljudi, naročito u ishrani, fizičkoj
aktivnosti, konzumiranju cigareta,
alkohola, i psihoaktivnih supstanci.
Dakle, može se sa sigurnošću reći da
je povećanje broja srčanih bolesnika
nusproizvod modernog doba i načina
života koje ono sa sobom donosi.
Brzi razvoj tehnologija je uz
povećanje produktivnosti donio i
mnoge promjene u stilu života, ali i
centralizacija stanovništva u gradove
skupa sa radom u zatvorenom prostoru, koji gradski život nosi sa sobom,
te smanjenjem mogućnosti i potrebe
za kretanjem.
Takozvani, sedentarni način života
uz nezdrave životne navike kao
što je konzumiranje hiperkaloričnih
obroka, prevelika konzumacija soli, i
ostalih prethodno spomenutih navika
postepeno dovodi do poremećaja u
kardiovaskularnom sistemu.
Navedene promjene u načinu života
su od presudne važnosti za opšte
zdravlje u 21. vijeku i predstavljaju
zdravstveni rizik tranzicije koji je uz-
rokovan alarmantnim povećanjem
faktora rizika u zemljama u razvoju i
nerazvijenim zemljama.
Šta su faktori rizika
Faktori
rizika
kardiovaskularnih
oboljenja su konsenzusom ustanovljeni već unazad više od dvije decenije. The American Heart Association je identificirao nekoliko rizika.
Što je više riziko faktora prisutno i
udruženo, to su veće šanse za razvoj ovih oboljenja.
Pojam ,,faktor rizika” se često koristi
da se opišu one karakteristike koje
su nađene kod zdravih pojedinaca,
a za koje je utvrđeno epidemiološkim
studijama da su povezani sa naknadnom pojavom bolesti, u ovom slučaju
kardiovaskularnim oboljenjima.
Brojni faktori direktno ili indirektno
djeluju na kvalitet zdravlja i opšte dobro stanje čovjeka. Na neke od njih
kao što su spol, dob, genetska predispozicija, čovjek ne može uticati.
Međutim, daleko je veći broj faktora
rizika na koje možemo uticati s ciljem
očuvanja i unapređenja našega
zdravlja.
Faktori rizika u nastanku kardiovaskularnih oboljenja
Faktori rizika u nastanku kardiovaskularnih oboljenja koji zaslužuju
pažnju su: povećana tjelesna težina
(gojaznost), nedovoljno tjelesne
aktivnosti, stres, pretjerana konzumacija alkohola, upotreba nikotinskih
proizvoda i druge vrste ovisnosti,
povišene vrijednosti holesterola u
krvi, povišen krvni pritisak (hipertenzija), šećerna bolest (dijabetes) i dr.
Nekoliko novijih studija dovodi u vezu
učestaliji nastanak kardiovaskularnih
oboljenja sa socioekonomskim statusom pojedinca. Socioekonomski
status uključuje visinu prihoda, nivo
obrazovanja, vrstu zanimanja, uslove
rada, zaposlenost, mjesto stanovanja, kvalitet okoliša, dostupnost
i kvalitet hrane i sl. Također, dokazano je da i bračna nesloga može
doprinijeti razvoju kardiovaskularnih
oboljenja. Sve ove nabrojane promjene pogoduju razvoju ovih oboljenja
mlađih dobnih skupina i ukupne radno aktivne populacije.
Promotivno-preventivne aktivnosti
Osnovni cilj ovih aktivnosti kroz
zdravstveno obrazovanje je da kod
svakog pojedinca razvije odgovornost za sopstveno zdravlje ali i
društva u cjelini. Kroz ove ciljeve pojedinac treba da prihvati i primjenjuje
saznanja o načinu i metodama kako
da sačuva svoje zdravlje, zdravlje
najbližih oko sebe, i zdravlja u sredini
gdje živi i radi.
Prevencija
Ona podrazumijeva hranu siromašnu
masnoćama, uzimanje hrane s dosta
dijetalnih vlakana (zob, jabuke, mahunarke). Također, značajno je smanjiti unos jednostavnih i rafiniranih
ugljikohidrata kao što su oni u šećeru
i slatkišima. Konzumiranje cigareta
je snažan faktor rizika od razvoja
ovih oboljenja 2-4 puta veći nego
kod nepušaća. Svakodnevna fizička
aktivnost, donosi i veći zdravstveni
benefit. Međutim, čak i aktivnosti
umjerenog intenziteta pomažu ako
se rade redovno u trajanju od najmanje 30 minuta, npr. dnevne šetnje
dovode do sniženja arterijskog
pritiska. Kod osoba sa povišenim
tlakom značajno je ograničiti unos
soli hranom. U prevenciji i liječenju
kardiovaskularnih oboljenja kada je
to potrebno treba uzimati lijekove
za sniženje masnoća, lijekove za
sniženje krvog tlaka, dobro regulisati
šećernu bolest, te uzimati lijekove
koji štite krvne žile.
Nasljedna komponenta značajna je
u nastanku kardiovaskularnih bolesti, ali uz odgovarajuće preventivne
mjere, te liječenje može se odgoditi
nastanak bolesti ili umanjiti njen intenzitet.
Mr.sci Suada Branković
Osteoporoza - javnozdravstveni problem
BOLEST KOJA IMA ISHODIŠTE U DJETINJSTVU, A PREZENTACIJU U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI
Za zdrave kosti potreban je trajan i odgovarajući unos kalcija i drugih minerala i vitamina * Svaka treća žena i svaki
deveti muškarac tokom života biva izložen riziku od nastanka osteoporotičnog preloma kuka
Osteoporoza je sistemski progresivni poremećaj koštanog sistema.
Karakteriše se smanjenjem koštane
mase i promjenama mikroarhitekture, što uzrokuje povećanje rizika za
lomove kostiju, kao i sklonosti prijelomima i na minimalnu trauma.
Osteoporozu dijelimo na primarnu (postmenopauzalna i senilna)
i sekundarnu, koja se javlja kod
kroničnih bolesti, primjene nekih lijekova ili kao posljedica promjene
načina života.
Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) 1994. godine definisala je
postmenopauzalnu u odnosu na
koštanu masu, pa se osteoporoza
označava koštanom masom koja je
2,5 standardne devijacije ispod srednje koštane mase mlađih odraslih
osoba.
Osteopenija ili preklinička osteoporoza je smanjenje koštane mase bez
simptoma.
29
Funkcija kostiju
Kosti su oslonac i nosiva okosnica našeg tijela, ali i zaštitna konstrukcija unutrašnjih organa i mozga.
Živi su organ, koji se tokom života
stalno prilagođava promjenama
i potrebama organizma. U tom
prilagođavanju sudjeluju dvije grupe
stanica: osteoklasti, koji razgrađuju
kost i stvaraju uvjete za novu, i osteoblasti, koji izgrađuju kost. Oba
tipa stanica sa koštanim stanicama
Kako pomoći sebi
osteocitima grade koštano tkivo.
Kost je građena od stanica, proteina
i minerala. Kalcij i fosfati najvažniji
su minerali koštanog tkiva. Kako je
kost dinamičan sistem, bez obzira na
životnu dob, najstarija u našem tijelu
ima samo 10 godina. Ciklus remodeliranja kosti traje oko šest mjeseci,
faza resorpcije 14 do 30 dana, a
formiranja 3 do 5 mjeseci.
U ljudskom tijelu ima 220 kostiju i
230 zglobova, koji omogućavaju
pokretljivost i čvrst spoj između kostiju. Kost je građena od dva osnovna
tipa koštanog tkiva: spužvasta (spongiozna) i kompaktna (kortikalna) kost.
Kost je obavijena pokosnicom iz
koje u njezinu unutrašnjost vode
krvne žile i živci. Taj vanjski dio kosti
zovemo kompakta. Kompaktna kost
nalazi se u srednjem dijelu dugih kostiju. Spužvasta kost građena je od
mreže koštanih gredica, ovakve
kosti nalaze se u pršljenovima i u
području zglobova.
Pravilna ishrana
Za zdrave kosti potreban je trajan i
odgovarajući unos kalcija i drugih
minerala i vitamina. Pravilna prehrana osigurava dnevnu količinu kalcija,
a u djetinjstvu dnevna potreba kalcija
je 800 mg, u mladalačkoj dobi 1200
mg, a u odrasloj dobi 1000 mg.
Većinu prehrambenog kalcija dobivamo iz mliječnih proizvoda, zelenog
povrća, sušenog voća, ribe
i orašastih plodova. Apsorpcija kalcija ovisi o kombinaciji hrane koja se
uzima. Tako kisele namirnice,
laktoza i masnoće, produljuju vrijeme prolaska kroz probavni trakt i
pospješuju apsorpciju, za razliku
od prehrambenih vlakana koja smanjuju apsorpciju kalcija.
Za normalan rast kostiju potreban
je i VITAMIN D, koji pomaže ugradnju kalcija u kost. Apsorpcija kalcija
ovisi o vitaminu D, a kontroliraju je
bubrezi reapsorpcijom veće ili manje
količine. Zbog nedovoljnog unosa
vitamina D (prekratko izlaganje suncu, prehrana), mogu se razviti neke
bolesti. Normalna dnevna doza ovog
vitamina je za djecu, mlađe i odrasle
osobe 200 do 400 IJ (internacionalna jedinica), za starije od 50 godina
dnevna doza je 800 do 1000 IJ.
Vitamin D se nalazi u ograničenom
broju namirnica. Najviše ga ima u ribljem ulju i ribljim prerađevinama, ribi
iz hladnih sjevernih mora (losos, haringa), puteru, te žumanjku. Vitamin D
nastaje pod utjecajem ultraljubičastih
zraka. Najbolji način opskrbe organizma tim vitaminom je izlaganje
sunčevim zrakama 10-15 minnuta
dnevno.
Smrtonosne posljedice i liječenje
osteoporoze
Od djetinjstva pa sve do zrele dobi
ljudski organizam prolazi niz ciklusa koji su međusobno povezani u
harmoničnu cjelinu. Tako tokom djetinjstva i puberteta, te mladalaštva,
traje razdoblje brzog rasta i razvoja
koštanog tkiva. To je vrijeme kada
se, pod uticajem hormona, kalcij i ostali minerali najlakše ugrađuju u kost.
Studije pokazuju da se upravo tada
postiže glavna koštana masa (period
dvadesetih godina). Važno je znati
da je za pravilan rast i razvoj potrebno baš u to vrijeme koristiti prehranu
bogatu kalcijem i vitaminom D, uz redovitu fizičku aktivnost, zdrav život i
miran san. Nakon 35. godine slijedi
prvo, a nakon 50. godine i intenzivno
smanjenje koštane mase. Nastupom
menopauze smanjuje se nivo estrogena u organizmu, dolazi do smanjenja koštane mase tako da se u
prvih 10 godina menopauze izgubi
čak 80 % koštane mase.
Obično kažemo da je osteoporoza
bolest koja ima ishodište u djetinjstvu, a prezentaciju u starijoj životnoj
dobi.
Fizička aktivnost je važan element
u prevenciji osteoporoze i lomova
kostiju, iako još nema zajedničkog
mišljenja struke, o tipu vježbi,
frekvenciji, intenzitetu i trajanju.
Preporučene vježbe su aerobne (na
svježem zraku i sa opterećenjem),
zatim vježbe ravnoteže i na spravama. Vježbe moraju izazivati kon-
trakciju mišića, čime se postiže
naizmjenično djelovanje pritiska na
kost, to je informacija za kost da se
na tom mjestu treba pojačati. Vježbe
sa prekomjernim opterećenjem i
stresom na kost su zabranjene.
Osteoporoza kao javnozdravstveni problem
Osteoporoza je jedan od najvećih
javnozdravstvenih problema u razvijenim zemljama. Ima više razloga.
Svjetska populacija postaje sve starija, zahvaljujući napretku medicine,
a tehnologija sve savršenija i ranije
otkrivamo osteoporozu.
Osteoporoza i njene komplikacije
znatno pridonose smrtnosti starijih osoba. Svaka treća žena i svaki deveti muškarac tokom života
biva izložen riziku od nastanka
osteoporotičnog
preloma
kuka.
Prelom kuka najteža je posljedica
osteoporoze, s mogućim smrtnim
ishodom, eventualnom dugotrajnom
kućnom njegom.
Kako prepoznati i utvrditi osteoporozu?
Osteoporoza dugo ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez jasnih simptoma. Smanjenje tjelesne visine, bol
u leđima sa stvaranjem grbe, prvi su
znaci osteoporoze.
Radiološko
snimanje
potvrđuje
kliničku sumnju ako je gubitak
koštane mase veći od 30 do 40
%. Postoji više metoda mjerenja
gustoće minerala u kostima, ali za dijagnozu za sada je najsigurnija denzitometrija. Koristi se ultrazvuk, CT,
kao i laboratorijske pretrage.
U osnovno liječenje osteoporoze
ubrajamo otklanjanje uzroka rizika,
dakle osiguranje dovoljnog unosa
elementarnog kalcija i vitamina D3.
Zdrav način života podrazumijeva
zdravu prehranu i redovitu pojačanu
fizičku aktivnost, fizikalnu terapiju i
rehabilitaciju.
Postoji više opcija medikamentozne
terapije, ali to spada u domen ortopeda i fizijatara.
Dr. Zdenka Besara
-Pedijatar-
ZDRAVLJE IZ PRIRODE
Medicina i nauka su rekli svoje što
se tiče liječenja i lijekova, šta kaže
priroda, možete vidjeti na primjerima
onih koji su svoju bolest izliječili na
ovaj način. Od ovog broja u ovoj rubrici donosimo i recepte za prirodno
liječenje koje su nam dostavile osobe
koje su to primijenile. Takođe pozivamo i Vas da provjerene prirodne
lijekove dostavite redakciji Habera
da ih objavimo u nekom od sljedećih
brojeva.
MALAKSALOST - MELANKOLIJA
1. Najbolje se liječi što češćim boravkom na svježem vazduhu i svakodnevnim tuširanjem hladnom vodom.
2. Napraviti smjesu od 100 grama
valerijane i 130 grama matičnjaka.
Od te mješavine kahvenu kašičicu
preliti s dva decilitra proključale vode
i piti tri puta dnevno.
3. Pomiješati u jednakim količinama
kadulju, kantariju, vrhove od smreke
i pelin. Potopiti u vodi i ostaviti da
prenoći. Ujutro prokuhati i popiti na
štesrce.
4. Pomiješati u jednakim količinama
kunicu, smrekove bobe i cvijet imele.
Potopiti u vodi i ostaviti da prenoći.
Ujutro prokuhati i popiti na štesrce.
5. Svako jutro na štesrce pomiješati
kašiku meda sa sokom od pola limuna. Redovno piti ovaj napitak.
VISOK KRVNI PRITISAK
1.
Izrendati ranu cveklu i pomiješati
30
sa sokom od limuna i dnevno jesti
umjesto salate
2. U litri vode deset minuta kuhati
dvije velike glavice bijelog luka, ohladiti, procijediti, potom dodati sok od
šest limunova. Piti svako jutro na
štesrce manju čašicu.
3.
Uzeti deset (10) grama lišća i
grančice od imele, preliti sa pola litre
vrele vode, ohladiti, procijediti i popiti
u toku dana.
4.
Kilogram limuna samljeti,
pomiješati s kilogramom šećera i ostaviti deset dana da odstoji. Od tog
lijeka uzimati svako jutro na štesrce
po jednu kašiku.
5. Skuhati čaj od peršuna i po dva
decilitra tog lijeka piti tri puta dnevno.
KRV - ZA ČIŠĆENJE KRVI
Kultura
1. Napraviti smjesu od lista i cvijeta
podbjela u jednakim dijelovima, dobro promiješati i od te količine jednu
kašiku tri minute kuhati u tri decilitra vode. Ostaviti da se ohladi, dodati kašiku meda i piti prije doručka
i večere.
2.
U litru vina potopiti po pet (5)
grama kunice, koprive, ruzmarina,
kadulje, kantarije, smrekinih boba,
bokvice, zove, preslice, čička, sljeza
i idjirota. Ostaviti da se kiseli 24 sata.
Nakon toga dodati deset kašika
meda i kuhati 15 minuta. Piti tri puta
dnevno po kašiku.
3.
Pomiješati list kupine, nane,
šumske jagode i matičnjaka. Sve dobro promiješati i jednu kašiku preliti
sa dva decilitra ključale vode. Ostaviti da se ohladi, potom ocijediti, dodati
meda i soka od limuna i piti tri puta
dnevno.
4.
Uzeti po šest (6) grama idjirota, moravke, korijena od kravojca,
pelina, kantarije, kunice i preslice.
Staviti u litar vina, ostaviti da prenoći,
a ujutro pola sata kuhati. Dobijenu
smjesu ocijediti i piti tri puta dnevno
po jednu čašicu.
5.
U litri vode dobro skuhati 250
grama zobi, dobro ocijediti, potom
dodati kašiku meda i soka od limuna.
Piti tri puta dnevno po čašicu.
KRSTOBOLJA (GIHT)
1.
Uzeti listove slatkog kupusa i
pržiti na ulju tako dugo dok se kupus
ne pretvori u sos. Tu smjesu staviti
na lanenu krpu i priviti na bolno mjesto. Oblog držati 24 sata.
2. U litar lozove rakije staviti deset
(10) grama smrekovih boba i ostaviti
24 sata poklopljeno na suncu. Od
ove smjese staviti oblogu na bolna
mjesta i preko obloga priviti vuneni
šal.
3.
U litar domaće prepečenice
staviti 100 grama ljute mljevene paprike. Od te smjese praviti obloge i
stavljati na oboljela mjesta. Obloge
mijenjati svaka četiri sata.
4. U litar špirita staviti 100 grama
idjirota u prahu i deset (10) grama
mljevenog bibera. Tretman ponoviti
kao u prethodnom receptu.
5. Napraviti mješavinu od šljivovice
prepečenice, čistog gasa i maslinovog ulja – sve po dva decilitra. Dodati
sok iz tri limuna, sve to nasuti u flašu
i dobro izmućkati. Tretman isti kao i u
prethodnom receptu.
KRSTOBOLJA
1. Napraviti smjesu od jednog decilitra maslinovog ulja i 20 grama trave
kromoljike. Kuhati pet minuta i kao
oblogu (što topliju) priviti na krsta i
držati preko noći.
2.
Pomiješati litar vinovog sirćeta
i 50 grama poljske gorušice. Dobro
prokuhati i preko noći držati obloge
na krstima.
3. U jednakim količinama dobro iskuhati ljuske od jaja, tikvu, vriježu od
krastavica, lozu od repe, lozu od paradajza i lišće od žalosne vrbe. Dobijenu
tečnost koristiti za obloge.
4.
Svako jutro na štesrce popiti
mješavinu od jedne kašike maslinovog
ulja, tri kocke šećera i sok od pola limuna.
5.
U litar bijelog vina staviti po deset (10) grama korijena čička, smrekovih boba, lista i cvijeta zove, po pet (5)
grama trava kantarije i pelina, te lista
kadulje i korijena karavojca. Ostaviti
da se kiseli šest sati, pustiti da prokuha,
potom ocijediti i piti tri puta dnevno po
jedan fildžan.
Nova knjiga “Higijena i zdravstvena ekologija“, praktikum
INTERESANTAN NAČIN PREDSTAVLJANJA SLOŽENE MATERIJE
Realno se očekuje da će ovaj praktikum imati primjenu u društveno-ekološkoj i zdravstvenoj sferi, kao i sferi svih onih
koji u okviru svog profesionalnog opredjeljenja prenose znanje drugima
Prije nekoliko mjeseci izašla je knjiga
pod naslovom „Higijena i zdravstvena ekologija“ tipa praktikuma, autora Fatime Jusupović, profesorice
na Fakultetu zdravstvenih studja
Univerziteta u Sarajevu i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
Budimke Novaković, profesorice na
Medicinskom fakultetu Univerziteta
u Novom Sadu i Aide Rudić, docenta
na Fakultetu zdravstvenih studija
Univerziteta u Sarajevu.
Djelo nudi interesantan i specifičan
način predstavljanja složene materije putem naučno postavljenih
standardnih i novih modela kontrole
svih aspekta životne sredine: kontrola zdravstvene ispravnosti vode,
prečišćavanje
(kondicioniranje)
vode, klimatska i mikroklimatska
mjerenja, identifikacija i praćenje
Fatime Jusupović
aerozagađenja, mjerenje jonizujućeg
zračenja, kontrola higijenske ispravnosti namirnica, utvrđivanje stanja ishrane, uhranjenosti i planiranje
ishrane, te higijena škola, higijena
stacionarnih zdravstvenih ustanova
i instrumenata (anketni upitnici) za
terenski rad. Ovi zadnji daju posebno obilježje ovom djelu koga toplo
preporučujemo.
U tekstu su vješto izabrane ilustracije i karakteristični primjeri iz
prakse, ključna tematska pitanja, te
standardizirane tablice kontrole, koje
čitaocima pojašnjavaju pojmove i procese. Rukopis je dobro metodološki
prilagođen predmetima iz oblasti
zdravstvene ekologije i omogućava
sveobuhvatno upoznavanje sa ma-
31
terijom.
Stoga djelo predstavlja osnovu za
praksu zdravstvenih profesionalaca,
studenata medicine, stomatologije,
farmacije, fakulteta zdravstvenih
studija, a može poslužiti i specijalizantima. Primjenljivo je i na drugim
fakultetima na kojima se izučava
higijena i zdravstvena ekologija u
okviru nastavnih programa, kao što
je prihvatljivo i za širu javnost, kojoj su potrebne savremeno modulirane naučne i stručne informacije
i podaci u okviru tema ponuđenih u
ovom praktikumu. Realno se očekuje
da će ovaj praktikum imati primjenu
u društveno-ekološkoj i zdravstvenoj
sferi, kao i sferi svih onih koji u okviru svog profesionalnog opredjeljenja
prenose znanje drugima.
Uvažavajući da je higijena i zdravstvena ekologija aktuelna naučna
disciplina, naročito u vremenu u
kome živimo, te cijeneći da je ciklus
ljudskog zdravlja ovisan od uticaja
okoliša, na šta se može uticati, pored
uticaja genetskih faktora i stilova
života, na šta se ne može uticati,
kroz ovaj pisani materijal se željelo
omogućiti proširenje znanja iz ove
oblasti u praktičnim okvirima i tako
doprinijeti poboljšanju zdravstvenog
stanja populacije.
Knjiga se može poručiti on-line direktno od izdavača Bosanska riječ,
iz Tuzle.
Pisana riječ
SVE BALAŠEVIĆEVE BAJKE
Balašević je, ustvari, u Londonu na jednom muzičkom koncertu predstavljao svoju "Knjigu mog djetinjstva", komedijski [Goran Kovačić/ Pixsell]
Nisam odavno vidio u Londonu, pa makar to bilo i u Cadoganu, da se neko bolje razumije sa nekim, ko Balašević i ova
publika.
LONDON - Prelijepo, vremešno,
spiritualno zdanje Cadogan Hall na
londonskom Sloan Squareu bilo je
taman toliko da do posljednjeg mjesta bude popunjeno za koncert Đorđa
Balaševića. Dakle, nekih hiljadu
udobnih mjesta za četvorosatno
druženje, po cijeni od 39 funti.
Balašević
kantautor,
Balašević
stand-up komičar, Balašević imitator,
Balašević pjesnik.
Jednu stvar znam sigurno - prije
koncerta imao sam za njega barem
stotinu pitanja manje nego poslije
koncerta.
Otišao u pjesmu
Prvi i osnovni razlog je ovaj. Disciplina stand-up komedije na našim
prostorima je najrazvijenija po
skupštinama ili parlamentima.
Ovdje na Ostrvu ne bih umio prestati
nabrajati ko je bolji: Bill Bailey, Sacha Baron Cohen, Sanjeev Bhaskar,
Danny Bhoy, moj omiljeni "solista"
liverpulskog naglaska John Bishop,
Frankie Boyle, Jo Brand, Rob Brydon, Julian Clary, nedostignuti Škot
Billy Connolly, Jack Dee, Iranac porijeklom Omid Djalili, Lee Evans, Ricky
Gervais, Eddie Izzard, multikulturalna Shappi Khorsandi ili Johnny Vegas. Nigdje kraja.
Šta mi, onda, u tom izlogu, znači
susret sa čovjekom iz našeg kraja,
Đorđem Balaševićem.
Balašević je u kraljevski Cadogan,
ne neki pub, krčmu ili domovinski
gastarbajterski restoran, kakvih ima
i po Londonu, u "stand-upu" donio:
majku, oca, dedu, djecu, familiju,
cuke avlijanere bez pedigrea i bez
prenaglašavanja njihove istorijske uloge u poboljšanju naših depresivnih
stanja u odbjeglištvu.
Balašević kaže: "Nemojte nama iz
Ravnice pričati o depresiji. Mi kad
bacimo pogled, on nam se ne vraća
po dva meseca."
Prije svega, donio je sa sobom u London sjećanje na familiju, sve naše familije, što, inače, usljed brzina kojim
ovdje hodamo, blijedi.
Balašević je, ustvari, u Londonu na
jednom muzičkom koncertu predstavljao svoju "Knjigu mog djetinjstva", komedijski. Knjigu mnogi
doživljavaju Tom Sojerovski, na naš
način.
Možda je Cadogan očekivao nešto
drugo, a iz publike se čulo "Pevaj
više, bre!" Balašević je zastao i otišao
u pjesmu da prekine nelagodu. Ne
mogu prežaliti što nisam imao pri-
išao po plišu naših uspomena sa
"Neki novi klinci", "O Vasi Ladačkom".
Završnica je neumitno bila pjesnička,
like da barem meni, privatno, završi
tu prekinutu priču o dedi, Tomu i Jerryju. Onako vojvođanski, gdje, inače,
sve ide sporije.
Gdje je samo nastala ta njegova dinamika kultivisanog, moćnog, bogatog, razumljivog, mog jezika. Tužno
sam se, dakle, pretvarao godinama
da isto tako dobro razumijem i Billyja
Connollyja.
Nemojte nama iz Ravnice pričati o
depresiji. Mi kad bacimo pogled, on
nam se ne vraća po dva meseca."
Sve sam ga, tog Balaševića, sa
mojim godištem pedeset i treće, razumio; svaku riječ, jer nijednu nije
ponovio, svaka je bila nova, brižno
pripremana, kroz ko zna koliko sati
stajanja i izgovaranja teksta "pred
ogledalom". A to su njegove riječi, da
ogledalo ne voli:
"Ja nisam bio lep ni kad je trebalo da
budem."
Dakle,
Balašević,
neponovljivi
skladatelj dobrote i ljubavi, za kog
se možda nikad ne bi ni čulo da ne
bi onog "U razdeljak te ljubim", pretenduje u svojim šezdesetim i na
književnička priznanja. Veli:
"Moraće da mi daju ulicu u Novom
Sadu. Najmanje onu što izbija na
glavnu."
Ja nisam bio lep ni kad je trebalo da
budem.
Svoju muzičku, malu londonsku
bajku, počeo je sa "Fina, lagana
stvar", da bi potom i muzički, ne
samo retorički, uz klavijaturu Saše
Dujkovića, koji ga prati desetljećima,
sjenarska, niko nije odlazio, što ga je
natjeralo da kaže:
"Sudeći prema vama, kako me pratite, ja uopšte i nisam loš."
Od njegovog europskog promotera
Igora Kubata, jer su ovdje u London
došli nakon Ciriha, zamoljen sam da
ne govorim sa Balaševićem o politici.
Balašević se zadržao na žalu što taj
divni Prvi maj nismo spojili sa 29. novembrom. Naradili bi to, kaže, samo
da nam je ostala ona "Stara firma".
Misao za kraj
Nisam odavno vidio u Londonu, pa
makar to bilo i u Cadoganu, da se
neko bolje razumije sa nekim kao
Balašević i ova publika. Vjerujem da
je njena srž bila ispod godišta kantautora. Bilo je i mnoštvo takozvanog
našeg mladog svijeta, rođenog po
svijetu, pa i u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji sve Balaševićevo i nisu
"pokupili".
On mi reče da se ne osjeća starim sve do tog prokletog ogledala.
Ustvari, samo ponekad se hvata u
koštac sa mislima poput ove, kojom
zatvaram njegovo londonsko gostovanje.
"Izmislili su hiljadu načina da vreme
prođe, a nijedan jedini da se zaustavi... Što se mene tiče, više i ne moraju da rade na tome. Ovo baš i nisu
neka vremena za zaustavljanje."
Izvor: Al Jazeera
32
Piše: Vedat Spahović
Pisana riječ
KAKO JE RUSKI KONZUL UKRAO POVELJU
KULINA BANA IZ DUBROVNIKA
Ove godine će se navršiti tačno 824 godine otkako je nastala Povelja Kulina bana, svojevrsni rodni list Bosne i Hercegovine.
Povelju je bosanski ban Kulin 29. augusta 1189. godine izdiktirao svom
pisaru, a taj dokument, smatraju
historičari, svjedoči o više od osam
stoljeća dugoj bh. državnosti.
Povelja je sačuvana u tri primjerka.
Danas se orginal nalazi u Sankt
Peterburgu u Rusiji, pod okriljem
Ruske akademije nauka i umjetnosti, a još dva primjerka, prijepisa, u
Dubrovačkom arhivu.
Prošlog mjeseca zastupnik Stranke
demokratske akcije BiH (SDA) u
Zastupničkom domu Parlamenta
Bosne i Hercegovine Šemsudin
Mehmedović podnio je inicijativu da
se od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zatraži pokretanje procedura za povrat Povelje u matičnu
domovinu.
Reporter agencije Anadolija (AA)
posjetio je Dubrovački arhiv gdje se
uvjerio da se tamo još uvijek čuva
neprocjenjivo blago države BiH.
"Povelja Kulina bana datira od 29. augusta 1189. godine. Bosanski vladar
ban Kulin u tom dokumentu obećava
vječni mir Dubrovčanima, obećava
vječno prijateljstvo dubrovačkom knezu Krvašu i dopušta Dubrovčanima,
što je njima bilo jako interesantno,
slobodnu trgovinu po njegovoj zemlji bez plaćanja nekakvih nameta!
Osim, kako kaže Kulin ban u Povelji,
što mu oni budu dobrovoljno dali",
kaže za agenciju Anadolija viši arhivist Zoran Perović.
Činjenica da je Kulin ban mogao lično
garantovati sigurnost Dubrovčanima,
kao i osloboditi ih plaćanja obaveza,
mnogo govori o tadašnjoj organizovanosti države Bosne i utjecaju njenog vladara.
Za razliku od uobičajenog vjerovanja u BiH da postoje tri primjerka
dokumenta od neprocjenjive vrijednosti, ne samo za BiH već za sve
južnoslavenske narode, Perović, pak,
tvrdi da su postojala četiri primjerka
Povelje Kulina bana. Objašnjava
kako je tačno da se dva primjerka
nalaze u Dubrovniku, jedan u Rusiji,
a da je četvrti, bosanski primjerak,
navodno izgubljen "bez ikakvih
saznanja kada i gdje".
"Od dva primjerka koja postoje u
našem Dubrovačkom arhivu, za
jedan se smatra da je to prijepis
koji je nastao malo nakon originala.
Originalni primjerak nalazi se u Akademiji nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji, ukraden je negdje
početkom 19. stoljeća. Tadašnji ruski
konzul u Dubrovniku Jeremija Gagić
je otuđio Povelju i poklonio je ruskom
caru! To je napravio iz jednostavnog
i prostog razloga - da bi se dodvorio
caru", objasnio je Perović.
Prema relevantnim historijskim izvorima, Povelja Kulina bana najvjerovatnije je ukradena 1830. godine.
Podsjetio je kako je u to vrijeme,
u prvim decenijama 19. stoljeća,
Rusija bila velika sila koja se u
međuvremenu odbranila od Napoleona i sakupljala sve do čega je
došla.
"Sakupljali su sve što je moguće,
krali kao vjeverice. Pazite, intencija
je bila da se slavenski jug oslobodi
od Osmanlija", rekao je on.
Perović naglašava da je Povelja izn-
33
imno značajna i za Bosnu i Hercegovinu, kao i za Dubrovnik.
"Za Bosnu iz razloga što se prvi put u
pisanom obliku spominje ime jednog
državnog vladara, a za Dubrovnik iz
razloga što se u jednom dijelu povelje spominju stanovnici ovoga grada. U Povelji piše: Kunem se tebi knezu Krvašu i svim Dubrovčanima, da
ću vam biti vječni prijatelj", podvukao
je Perović.
Dubrovčani su, kazao je, imali slobodu trgovine. No, ako bi nastao neki
problem na teritoriji Bosne, nosili su
sa sobom Povelju koju bi odmah
pokazivali feudalcu s kojim je nastao
navedeni nesporazum.
To je bio dvojezičan dokument na latinskom i starobosanskom. Pisan je
bosančicom.
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem
jeziku i kao takav zaslužuje pažnju,
kako jezikoslovaca, tako i historičara.
Smatra se da je njegova vrijednost
za bosansku srednjovjekovnu historiju nemjerljiva.
"To je prvi dokument, za koji se zna,
koji je napisao jedan bosanski vladar
vladaru, to jest knezu druge države.
Povelja ukazuje i na dobru organizovanost i uređenost zemlje u tom momentu, jer se iz nje vidi da Bosna ima
svog vladara, državnu teritoriju, da
vladar raspolaže svojom kancelarijom... Povelja Kulina bana je jedan
od rijetkih naših pisanih spomenika
koji je stigao do nas u pisanom stanju; jedan od rijetkih spomenika iz tih
dalekih vremena koji nosi obilježja
narodnih govora; pisani spomenik o
kome imamo dosta podataka: zna se
kada je, za koga je pisan i ko ga je
pisao", napisao je nedavno zastupnik Mehmedović u obrazloženju inicijative za povrat povelje u BiH.
Povelja Kulina bana je, kako je
dodao, najstarija bosanska isprava
sa našeg tla, pisana bosanskim
narodnim jezikom. Ovaj dokument
je, ističe se, ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski
državni dokument, nego je Povelja
bosanskog bana Kulina i jedan od
najstarijih državnih dokumenata
kod svih južnoslovenskih naroda i
država. Proučavanje Povelje iznudilo
je i enigmatično pitanje originalnosti
sačuvanih primjeraka.
Pisana riječ
PRIČA O KOMŠIJAMA
Često kad se sjetim rodnog kraja i
rodnog mjesta upitam se: ,,Ko su
ljudi koji su obilježili ove zadnje dvije
dekade?”
Ne bih volio da pričam o političarima
ili o nekakvim sijedim akademicima,
jer mi se od njih naprosto povraća, toliko pameti, a nigdje s mjesta!
Oni su toliko provizorni, puni sebi i nikakvog drugog hajra.
Razmišljam o svemu, pa i o tome
koji su to ljudi, građani, koji su na
neki svoj način obilježili Trebinje, a
koji će ostati zabilježeni u analima
kao obični ljudi koji su ostavili pečat i
ovom gradu, i njegovom bitisanju.
Odgovor sam našao vrlo lako!
Pa, evo da ih opišem, i nabrojim i imenujem!
Jedan je od njih ćevabdžija. Kažu
tabijasuz. Ne možeš ni u jednu pređu
s njim, ali zato mu svi priznaju da pravi nadaleko najbolje ćevape.
Međutim, tu nije u pitanju ćevabdžiluk,
nego njegova ćevabdžinica, jer je tu
izliv života.
U njoj se skupljaju ti, tzv. pravi Trebinjci bez obzira na vjeru ili naciju.
Pitaju ga: ,,Može li jedna porcija
ćevapa?”
On ti odmah, kao s nokta, odgovora:
,, Ne može”! Mušterija se okreće oko
sebe i gleda da li ima još nekog, a ono
nikoga u radnji, ali on to ne benda.
Ne može!
Zašto? E, to ti je filozofija, viša sila!
On u međuvremenu mora da zakanta
jednu sa Cuckom, pa ako hoćeš da
čekaš, čekaj!
Naprotiv, ako nećeš, sjedi s njima,
ima domaće šljive, pa ćeš doći na
red, a kad je to, to se nikad ne zna.
Trebaš gatati, pa i onda nećeš znati u
koja ćeš doba završiti!
I tako iz dana u dan, ali on opstaje
kao jedna oaza u kojoj svako traži
svoju vodu, tako od ljeta do zime od
zime do ljeta.
Međutim, tačno je i to da mi svi ostajemo žedni trebinjske vode i trebinjskog merhameta.
Pitaju ga pojedini ljudi: ,,Imaš li slatki
ćevap?” On bi ih samo pogledao i
uzgred promrmljao: ,,Vidi ovog tabijasuza, kakav slatki ćevap i kakvi
bakrači!”
I samo bi odgovorio:,,Ima kulje!”
I tako iz dana u dan, iz noći u noć!
Ode u ribu, i onda konta ko će to prvi
da izbije u ovo jebeno Trebinje ili će
Sejo ,,Paco” ili Čiso ili neko treći, ali
kako bilo da bilo on ih osjeti.
On održava duh Trebinja, mi to
priznali ili ne priznali. On zna biti
namćor, tabijasuz, ali on je tu i čeka
svoje Trebinjce kad će da se pomole
preko Ivanice ili Čemerna.
E, onda njemu tek svane.
To ti je glavom i bradom, niko drugi
nego Muro!
Druga ličnost je tu pored njega, nije
daleko. Šutljiva i dočekuje goste od
jutra do jutra, Nataša Nata!
Kaže da je iz Sarajeva, ali ja bih prije
rekao da je iz Trebinja.
Ona ti je ko Muro, razumije sve.
Ne priča puno, samo mumlja kad će
proljeće i kad će kraj ove duge zime i
hoće li iko izbiti ispod ovog dubokog
snijega da bi zakantali koju dalmatinsku.
Kod nje u kafiću je pravo sijelo Trebinjaca, daj Bože pa da se tu osnuje
kakav pokret koji bi preporodio ovaj
uspavali grad.
Tu nema radnog vremena, radi po
potrebi! Sve funkcioniše, nema frke
bilo od starosjedilaca Bora, Cece, a
niti od ovih pridošlih. Svi ti oni pušu u
jednu tikvu.
Žele da su zajedno, da budu sretni i
da podijele ono ,,malo” što im je svi-
ma zajedničko.
A još kad Muro zatvori, eto ti belaja,
tu se onda love somovi i do 200 kg
i onda tu nema kraja. Oni tako iz
dana u dan, iz godine u godinu, ali ne
daju svoje Trebinje, a mi svi možemo
pišati uza zid!
Treća ličnost, Filda, kažu vratila se
u Trebinje kad je Allah davno rekao
laku noć.
Sama je u toj mahali, a ona se izdigla
iznad Trebinja kao da prkosi svemu.
Čuva komšijske kuće i omeđine, da
se ne bi koji zid srušio.
Sprijateljila se sa došljacima i kako
kažu, pušu u jednu tikvu, ali tu je i
Zoka Tadić, najveći Trebinjac, legenda, ako šta ustreba, da se nađe pri
ruci! Takav je život, dok jedni žele da
odu, ona želi da ostane i da sačuva
mahalu, ali mahali nema spasa,
nema ljudi.
Lako je pričati o političarima i njihovim
vilama, hajde ti se uhvati ukoštac s
ovo troje koji žive svoj život kroz Trebinje, a ne u Trebinju.
Da mi je samo barem znati kroz šta
su oni sve prošli i šta su sve prodeverali, ali mi se toga nikad ne sjetismo i ne upitasmo!
Nego, naprotiv lahko prelazimo preko
svega toga. Oni i ne pitaju, jer znaju
da su Trebinjci posebni tabijasuzi, ali
su zato oni tu, jer vole svoje Trebinje!
Mi smo svi turisti, i dođemo i prođemo,
ali se niko ne sjeti pa da kaže makar jednu lijepu riječ o njima ili da ih
predloži za bilo kakvu nagradu, pa
makar i simboličnu, jer bi to puno
značilo za njih, a bogami bio bi to i
velik podstrek za sve ostale.
Oni slave Dan Trebinja ili Dan Trebinjaca u svom gradu, a ne van njega!
Ovaj pojam najviše je upotrebljavan za prevarenog muža. Međutim,
korišten je ali puno manje za Laško
pivo “Zlatorog”, a i za Podravkin
goveđi gulaš. Moj otac Mehmed,
poznatiji pod nadimkom Meša, radio
je jedno vrijeme i kao telefonista, tako
da mu je u opis poslova ulazila i saradnja sa industrijom. Prijedor, iako mlad
grad, razvijao se neviđenom brzinom,
a sve zahvaljujući željeznici. Mada i s
ukidanjem uzanog kolosijeka, ostaje
jak željeznički čvor i s nevjerovatnom
industrijom u samom centru. Mnoga
preduzeća imala su vlastiti industrijski kolosijek. Krenimo redom: Ciglana
“Prijedorka”, ”Silos”, “Žitopromet”,
Celuloza “Celpak”, ”Kolska radiona”
i mnogi drugi. Veliki korisnici usluga
željezničkog transporta bili su i Mesna
industrija “Impro”, Rudnik mrkog uglja “Kamengrad”, Fabrika keramičkih
pločica “Keraterm”, “Bosnamontaža”,
“Gradnja”, Rudnik lomljenog kamena
“Drenovača”....
Saradnja sa industrijom odvijala se
putem fonograma koji su upisivani u
Dnevnik fonograma S-43. Lica koja
su obnašala na obje strane ovu korespondenciju morala su imati uredno položen ispit po standardima
JŽ-a. Prvi fonogram obično bi glasio:
”Može li manevra stanice Prijedor u
fabriku......prezime ovlaštenog radnika…
Odgovor ne bi uvijek morao biti pozitivan, međutim obavezno je bilo i prezime s druge strane.
Na zahtjev otpravnika vozova, pozove
otac Fabriku celuloze i papira “Celpak”, uredno deklamuje fonogram i
uljudno potpiše Jakupović. Odgovor
je bio više nego kratak: ”Može”. Otac
više nego ljubazno zamoli za prezime.
Odgovor je bio još ružniji: ”Hoćeš li
i sliku da ti pošaljem?” Otac po prirodi šeret odgovori hladno: ”Slika mi
ne treba, upravo doručkujem goveđi
gulaš, tako da imam sliku, ali prezime
moraš reći, inače manevra čeka do
daljnjeg”.
Otpravnik vozova čekajući da ispostavi konačni dokument “Raspored
manevre” S-22, vidio je da nešto nije
u redu. Stvari su postale jasne za nekoliko minuta, upravo je u staničnu
zgradu uletio neposredni rukovodilac
iz “Celpaka”, naravno isti nije ni imao
ovlasti da se javlja po pitanju fonograma. Šef stanice Krčmar Dušan, istinski partizan i antifašista, a saborac
mog strica Sulejmana (a koji je oca
volio isključivo zbog starijeg brata)
bio je više nego grub u objašnjavanju
propisa vezanih za željeznicu. No
ta istinska anegdota rodila je jednu
novu “telefonsku” smicalicu u Prijedoru. Poziv bi obično bio: ”Halo
Impro”....”Kakav Impro, nije Impro”....
“Kako nije, kad je vo na telefonu”...
ROGONJA
34
Faruk Ticic
Meho Jakupović
Moj stav
Slučaj Andrićgrad
NASLJEDNICI PAŠANA HADŽIĆA: IMAMO DOKAZE DA SU
RS I EMIR KUSTURICA OTELI NAŠU ZEMLJU!
Tri mjeseca nakon što su potomci višegradskog zemljoposjednika Pašana Hadžića, na čijoj zemlji Republika Srpska i
kontraverzni reditelj Emir Kusturica grade Andrićgrad u Višegradu odlučno poručili kako neće dopustiti da im djedovina bude oduzeta, njihovi pravni zastupnici došli su do, kako tvrde, neoborivih dokaza o otimačini bošnjačke zemlje.
Podsjećaju da je "Kusturicin Andrićgrad u sprezi sa vlastima RS-a napravljen na otetoj bošnjačkoj zemlji, koja pripada
nasljednicima velikog višegradskog "No, to vlastima u RS-u nije smet- je iskoristila zakon koji je proglašen
zemljoposjednika Pašana Hadžića".
alo da iskoriste navedeno rješenje protivustavnim. Formirala je novi
Hadžićevi nasljednici ističu da pos- i spomenutu zemlju prebace na katastar i u tom novom popisnom
jeduju dokumentaciju i dokaze kako Opštinu Višegrad. Opština Višegrad katastru obično su upisana treća lica,
je Republička uprava za geodetske je na osnovu svojih pravnih rješenja i to navodni sadašnji posjednici, a ne
poslove RS-a "nezakonito prev- potom prebacila zemlju za izgradnju zemljišno-knjižni, stvarni vlasnici. Oni
ela parcele gdje se danas nalazi Andrićgrada firmi koja je nosilac tih nisu ni tretirani. Po mojoj evidenciji,
Andrićgrad na Opštinu Višegrad, a poslova.
preko 90 posto parcela izvornih vlasova dodijelila Emiru Kusturici i RS-u Mi ćemo ovih dana dobiti ta rješenja. nika nije upisano na njih već na treća
za izgradnju spornog Kusturicinog Sagledat ćemo mogućnost pokretan- lica'', otkriva Hrvačić.
zdanja".
ja postupaka za poništenje navedeih Nadalje, dodaje kako je posebno za"U međuvremenu smo prikupljali rješenja iz jednog jedinog razloga. nimljiva sudbina šuma.
validne dokumente. Potvrdili smo Jer, izvorni vlasnici, dakle, moji klijenti "Većina šumskih zemljišta je upisana
da je Andrićgrad izgrađen na jednoj nisu tretirani kao stranke u postupku", na Srpske Šume, što je nedopustiva
katastarskoj čestici koja je formira- istakao je Hrvačić.
stvar. Radi se o jednoj nezakonitona od nekih 35 starih katastarskih
sti. Stvorili su za to jednu podlogu u
čestica, i to na način što su to uradili Slučaj Andrićgrad i borba nasljednika postupku Zakona o pregledu i katastru
bez bilo kakvih obavještenja izvornih Pašana Hadžića za njihovu imovinu gdje će oni u privremenom popisnom
vlasnika. Naime, vodili su postupak, otkrila je cijeli projekt vlasti RS-a, katastru posjednike upisati, a izvorne
donijeli rješenje, spojili sve čestice u kako tvrde pravni zastupnici nave- vlasnike, pretpostavljamo uputiti na
jednu parcelu i na osnovu rješenja dene porodice, o otimačini bošnjačke parnične postupke koje će izgubit! To
tu parcelu sa izvornih zemljišno- zemlje u istočnoj Bosni i RS-u uopće. je recept iz RS za sva područja tog
knjižnih vlasnika prebacili na Opštinu
bh. entitet, što treba da bude uzbuna
Višegrad. A ono, što je interesantno, Ukazuju kako su došli do dokaza o svim Bošnjacima koji imaju zemlju na
pozvali su se na rješenje o ekspro- postojanju zamke u postupku im- prostoru tog entiteta", objasnio je.
prijaciji iz 1962. godine. To rješenje plementacije Zakona o premjeru i
Uloga Emira Kusturice
nikada nije provedeno u zemljišnim katastru nekretnina RS-a, gdje je
knjigama. Osim toga, eksproprijacija omogućeno brisanje starih vlas- Na pitanje da li će njegovi klijenti podje tada vršena u sasvim druge svrhe. nika i upis novih. Navedene dokaze nijeti prijave protiv Emira Kusturice i
Konkretno, u svrhe izgradnje hidro- prezentirat će i na konferenciji za vlasti Republike Srpske, Hrvačić je
potvrdio da će tužbi biti.
centrale'', priča za agenciju Anado- novinare u Sarajevu.
lija ugledni sarajevski advokat Esad "Utvrdili smo jednu izuzetno opasnu "Kusturica je registrirao firmu koja
Hrvačić, pravni zastupnik nasljednika stvar po pitanju imovine Bošnjaka u je nosilac poslova, ali odgovorni su
Pašana Hadžića.
RS-u. Na parcelama u RS-u, naime, RS i njeni organi. Geodetska uprava
Nadalje, pojašnjava kako spome- postoji određeno nesuglasje između RS-a je odradila sve te poslove. Ako
nuto zemljište 60-ih godina prošlog zemljišno-knjižnih upisa i postojećih ima krivca, krivci su RS i organi RS-a
stoljeća nije privedeno krajnjoj nam- upisa u zemljišnim knjigama. Šta je koji su proveli te radnje. To će biti
jeni.
Opština Višegrad uradila? Opština postupci koji će biti pokrenuti. Sve zavsi od zainteresiranosti klijenata koje
ja zastupam. Neminovno je da oni
moraju pokrenuti sudske postupke.
Jer ako ne pokrenu, zemlja će biti
upisana na treća lica. Dakle, postupci
idu protiv RS-a i trećih lica koja se
mogu upisati kao posjednici'', dodao
je advokat Hrvačić.
Sistem otimačine
Upozorio je, također, kako u RS-u
ne postoji pravna sigurnost i da
će tamošnje vlasti iskoristiti sva
raspoloživa sredstva kako bi osujetili
zahtjeve onih koji su ostali bez imovine.
"To je jedna uvezana aparatura, jedan
sistem koji ide samo u tom pravcu da
se osujete svi postupci koji bi mogli
dovesti do drugačijih rješenja. Ja mislim da će na kraju, u slučaju pokretanja bilo kakvog postupka, slučaj
završiti na Ustavnom ili Evropskom
sudu u Strasbourgu", zaključio je
Hrvačić, podvlačeći da je riječ o notornoj otimačini.
Izvor: Oslobodjenje
35
Iz Štampe
BH. KARATISTA I EVROPSKI VICEPRVAKMuhović:
NAPRAVILI SMO ČUDO U BUDIMPEŠTI
Evropsko prvenstvo u Budimpešti
u Mađarskoj za podmlađenu bh.
reprezentaciju u karateu bilo je veoma uspješno. Ekipno, naša reprezentacija osvojila je srebrenu medalju.
i njegov brat Denis, jedan od naših
najuspješnijih karatista. Kako kaže,
nikada nije imao individualni trening
s bratom niti je imao poseban tretman.
- U klubu smo svi braća. Nema
odvajanja. Kada smo kod kuće za
ručkom, ja mu se obraćam sa: "Izvinite, treneru, u koliko je sati večeras
trčanje?" Sve što sam postigao, bilo
je zasluženo i bez nekog forsiranja ističe mladi reprezentativac BiH.
Jedan od najuspješnijih karatista bio
je Meris Muhović (21), student treće
godine Fakulteta za sport u Sarajevu,
koji je u finalu poražen od francuskog
predstavnika.
- U finalnoj borbi borili smo se protiv
Francuske, koja ima tri aktuelna evropska i svjetska prvaka. Borio sam
se protiv trenutno najboljeg na svijetu
i poražen sam sa 2:0 - kaže Muhović.
Teška grupa
No, razočarenju nema mjesta, jer
je bh. reprezentacija bila u teškoj
grupi s Turskom, koji su ekipno
aktuelni prvaci svijeta, i Srbijom,
prošlogodišnjim prvacima. I pored
toga, uspjeli su se plasirati u finale.
- Napravili smo čudo, jer je naš
sastav bio mnogo izmijenjen i
podmlađen. U tom ekipnom dijelu
takmičenja, individualno sam svojim
pobjedama mnogo doprinio timu i uspjeli smo predstaviti BiH u najboljem
svjetlu - ističe ovaj seniorski karatereprezentativac BiH.
Iako mlad, Muhović je uspio ostvariti
zavidne rezultate u svim kategorijama po godištima. Devet puta je bio
prvak BiH u različitim kategorijama,
od pionira preko kadeta i juniora do
seniora.
- Imam tri balkanska zlata. Ostvario
sam i treće mjesto na Evropskom kadetskom prvenstvu 2008. i na Mediteranskom prvenstvu 2010. kao junior. Prošle godine sam osvojio srebro
Tomislav Nikolić:
Muhović: Predstavili smo BiH u najboljem svjetlu
na Evropskom prvenstvu - kaže mladi bh. karatista, koji ima crni pojas,
drugi dan.
Inače, za crni pojas može se polagati
sa 15 godina, dok za više stepene u
ovom sportu karatisti moraju provesti
čitav život trenirajući i vježbajući.
Muhović smatra da ovaj sport u BiH
postaje sve popularniji te da upravo
uspjesi podstiču takav razvoj situacije.
- Karate i njegova popularnost mogu
se mjeriti činjenicom da je to najmasovniji sport kod nas. Prelijep je sport.
Ali, u poređenju sa, naprimjer, Francuskom, mi smo smiješni. Oni imaju
više od četiri miliona registiranih
karatista, otprilike koliko BiH ima
stanovnika - smatra Muhović.
Nema odvajanja
Meris je član i kluba Champion, u
kojem je jedan od glavnih trenera
Kada su u pitanju novčana sredstva
za odlazak na prvenstva i pripreme,
kaže da ima samo klupsku stipendiju te dodaje da je treneru svaki put
problem da dođe do finansija.
- Niko nas, takmičare, ne opterećuje
finansiranjem. Naše je da treniramo
i ostvarimo što bolji rezultat. A valjda
će to neko primijetiti - govori Muhović.
Pod motom "K is on the way", karate je kandidat da postane olimpijski
sport za igre 2020. godine.
- Bila bi velika stvar nastupati na Olimpijskim igrama. Ako karate postane
olimpijski sport, u BiH ću donijeti veliku olimpijsku medalju - optimističan
je Muhović.
Tatoo artist
Od djetinjstva, Muhović mlađi je,
kako kaže, bio sklon crtanju i likovnoj
umjetnosti. To mu je bio podsticaj da
postane i "tatoo artist".
- Uradio sam ukupno 250 tetovaža.
To mi je način da zaradim i da budem
neovisan. Teško je danas doći do bilo
kakvog posla, ali svaki čovjek je u
nekoj oblasti dobar. Treba samo dobro iskoristiti te sposobnosti, unovčiti
ih. Meni dobro ide - kaže Muhović.
SRBI IZ REPUBLIKE SRPSKE SU BOSANCI!
Srbijanski
predsjednik
Tomislav Nikolić kazao je da mu je žao
zbog svih zločina počinjenih nad
Bošnjacima, te da će se pokloniti
žrtvama genocida, u emisiji "Interview 20", koju uređuje i vodi Sanela
Prašović-Gadžo na BHT-u.
"Ja klečim i tražim pomilovanje za
Srbiju zbog zločina koji je izvršen u
Srebrenici. Izvinjavam se za zločine
koje je u ime naše države i našeg
naroda učinio bilo koji pojedinac", kazao je Nikolić, istakavši da će uskoro
posjetiti Srebrenicu.
On je, između ostalog, kazao i kako
su za njega Srbi iz Republike Srpske
Bosanci, iako neki od njih ne vole da
ih tako zovu.
Podsjetimo, članovi Predsjedništva
BiH Nebojša Radmanović i Bakir
Izetbegović ove sedmice boravili
su u službenoj posjeti Srbiji gdje su
razgovarali s Nikolićem te se složili
da među njima više ne treba da bude
nesuglasica i nerazumijevanja te
da dvije države u budućnosti treba
da budu još čvršće povezane i da
događaji iz 20. stoljeća ne smiju više
nikada da se ponove.
"Srbija kao garant Daytonskog sporazuma želi Bosni i Hercegovini najbolji mogući ekonomski, privredni
i svaki drugi razvoj, stabilnost i sigurnost. Srbija želi da joj pomogne
na tom putu. Srbija je tu uvijek kada
zatreba i ako postoji potreba pružit
36
će pomoć. Ali mi bismo željeli da dva
entiteta sami rješavaju svoje probleme i da surađuju", rekao je Nkolić
nakon razgovora s Radmanovićem i
Izetbegovićem.
Član Predsjedništva BiH Željko
Komšić odbio je otputovati u Srbiju, a
Nikolić je kazao na sastanku kako se
nada da će uspostaviti komunikaciju
s Komšićem i da više neće biti otkazivanja sastanaka između BiH i Srbije.
Izvor: Klix.ba
HABER
Iz Štampe
TITO I PLAVI VOZ HIT U VELIKOJ BRITANIJI
LONDON - Više puta sam išao na
različite obilaske vozom ali je ovo
- jedinstvena kombinacija bliske istorije i zadivljujućeg okruženja - zaista nešto specijalno, piše britanski
novinar Edrijen Bridž.
Ovoga ljeta u okviru ponude operatera "Explore Montenegro" turisti iz
Velike Britanije po prvi će put organizovano moći da obiđu Crnu Goru i
Srbiju, a najveće interesovanje vlada
za putovanje čuvenim Plavim vozom.
Tim povodom grupa britanskih novinara nedavno je bila u prilici da se
provoza čuvenom voznom konstrukcijom, u kojoj se dešavala istorija, kako za "Daily Telegraph" piše
Bridž.
"Kakvi li su se razgovori održavali
u velikim vagonima u kojima je čak
dvadeset osam kožnih fotelja na kojima se sjedili pregovarači iz cijelog
svijeta? Kakvi su se ugovori sklapali
pod zelenim prigušenim svjetlom,
iznad čaša i čaša domaće šljivovice",
pita se Bridž u reportaži "Balkans
train journeys: Travels with Tito".
Predstavljajući Plavi voz kao omiljeno prevozno sredstvo Josipa Broza
Tita, predsjednika bivše SFRJ, britanski novinar navodi kako su se u
toj konstrukciji, koja odolijeva zubu
vremena, spajali istok i zapad, suprotstavljene strane tokom Hladnog
rata i pripadnici Pokreta nesvrstanih..., prenosi B92.
"Danas ne morate da budete vođa
neke države da biste se provozali
ovim vozom", piše Bridž dodajući da
se britanski turisti po cijeni od 99 funti mogu provozati u jednom smjeru
neobičnim vremeplovom.
Sa izuzetkom britanskog sistema za
klimatizaciju i njemačkog radio sistema, sve u vozu je napravljeno u
Neiskorišten potencijal
fabrikama širom bivše Jugoslavije,
oduševljeno navodi Bridž, upoznajući
čitaoce sa Tomasom Popovićem
(75), jednim od svega nekoliko još
živih članova posade.
Popović je u slavna vremena putovao s Titom i služio njegovu posadu u vozu, a danas te uspomene
dijeli sa brojnim znatiželjnicima.
Na put se kreće iz Beograda, a krajnja destinacija je Bar, gdje se putnici iskrcavaju pod mirisima maslina i
Jadranskog mora.
Tokom višesatnog putovanja prolazi
se kroz najrazličitije krajeve Srbije i
Crne Gore, a Bridž je ostao bez daha
pred ljepotama kanjona rijeke Tare i
Skadarskog jezera.
Bridž na kraju teksta daje detaljne informacije o turi kao i savjete o tome
šta bi još trebalo da obiđu turisti koje
put nanese u te krajeve.
Primjećuje i da će kad-tad na red
doći i tema raspada SFRJ i rata, pa
savjetuje da u se tim trenucima ne bi
trebalo voditi predrasudama i unaprijed osuđivati bilo koju stranu.
Putovanje Plavim vozom samo je dio
ponude koja se nudi Britancima, a
obuhvata i nekoliko dana na crnogorskoj obali.
Violeta pelene na engleskom tržištu
U četvrtak, 9. maja, obavljen je audit
Violetinog pogona za proizvodnju baby
pelena od britanskog kupca Balmont
Trade&Commerce LLP čime je završena
zadnja faza postupka prije početka saradnje dvije kompanije i izvoza Violetinih
proizvoda na britansko tržište.
Nakon uspješno obavljenog audita sa
britanskim partnerom je potpisan ugovor
o izvozu Violeta Double Care pelena u
Veliku Britaniju.
- Ovakav audit je obavezna procedura
koja se provodi prije početka saradnje
sa novim kupcem. Drago nam je što
možemo potvrditi početak proizvodnje i
pozitivno smo iznenađeni visokim kriterijima koji se poštuju u Violeta pogonima, rekao je Paul Carter, predstavnik
kupca.
- Poziv i zainteresiranost iz Velike
Birtanije nisu iznenađenje za nas jer smo
u Violeti svjesni da kvalitet govori univerzalni jezik i da ne ostaje unutar strogo
određenih granica, rekao je o ovoj saradnji Petar Ćorluka, predsjednik Uprave
Violete.
Inače, nakon nešto više od dvije godine
istraživanja i razvoja, Violeta je na tržište
inovaciju Double Care dječije pelene.
- Budući da Violeta pelene kvalitetom
mogu konkurirati na zahtjevnom engleskom tržištu, nema sumnje da će to
prepoznati i naši kupci u regiji, zaključio
je Ćorluka.
BROJ BRITANSKIH GOSTIJU U BIH I DALJE ZANEMARLJIV
Iako se Bosna i Hercegovina može
pohvaliti zanimljivim lokacijama i
pristupačnim turističkim ponudama, broj
britanskih turista koji dolaze u BiH još je
zanemarljiv te je potrebno uložiti dosta
napora i energije u odgovarajuću promociju bh. turističkih potencijala kako
bi se ova slika promijenila.
na britanskom turističkom tržištu za one
vrste turističkih proizvoda koje je BiH u
ovom momentu spremna ponuditi, kao i
pripremanje novih programa u skladu sa
interesom britanskih operatora, ističu iz
USAID- Sida FIRMA projekta.
Velika Britanija je, poslije Njemačke,
najveće emitivno turističko tržište u
Evropi, a u ovom momentu BiH koristi
samo 0,1 posto tog potencijala, navode iz
USAID-Sida FIRMA projekta.
USAID-Sida FIRMA projekt je
petogodišnji projekt koji podržava
održiv ekonomski rast, zapošljavanje i
povećanje prihoda domaćinstava u Bosni
i Hercegovini, a financijski je podržan od
američke i švedske vlade, putem agencija za međunarodni razvoj, USAID i Sida.
Ovaj projekt je prošloga mjeseca organizirao i podržao posjetu predstavnika
turističkih agencija iz BiH - Zepter Passporta, Green Visionsa i Une Bihać, specijalizovanih za programe avanturističkog,
kulturnog i obrazovnog turizma Londonu, gdje su svoju turističku ponudu
USAID-Sida FIRMA projekt svoje aktivnosti provodi putem mreže domaćih
partnera u nastojanju da unaprijedi
turistički proizvod, proširi veze sa
globalnim turističkim tržištima, poboljša
regulatorno okruženje i unaprijedi radnu
snagu u sektoru turizma u BiH.
predstavili zainteresovanim britanskim
turoperatorima, ali i široj javnosti.
Cilj ove posjete bio je kreiranje interesa
37
Sport
VELIKO PRIZNANJE ZA MINISTRA NAŠE REPREZENTACIJE
BEGOVIĆ BROJ JEDAN: OSVOJIO ČAK
ČETIRI NAGRADE!
Asmir Begović je osvojio četiri
nagrade na završnoj ceremoniji
Stoke Cityja u King's Hallu u utorak
navečer. Bosanski reprezentativac je
osvojio mnoge nagrade gdje su se
zvaničnici kluba osvrnuli na sezonu u
kojoj su osigurali opstanak u elitnom
natjecanju...
Begovića su navijači izabrali za najboljeg, ali i posjetioci oficijelne web
stranice kluba. Golmana reprezentacije BiH su i igrači izabrali za najboljeg pojedinca, ali i trenerski kadar
kluba.
Nagrada za najboljeg strijelca je
otišla u ruke Jonathanu Waltersu koji
je istu podijelio sa Jonesom prije 2
godine. Cameron Jerome je osvojio
nagradu za najljepši pogodak, kojeg
je postigao protiv Southamptona, te
je tako naslijedio tu nagradu od Petera Croucha.
Steven Nzonzi je dobio nagradu za
najboljeg mladog igrača.
"Ovo je posebna noć i osjećam se
posebno", izjavio je Begović.
Dodao je i da nije ovo očekivao, već
je došao da učestvuje u klubskom
okupljanju.
"Ovo me motiviše da nastavim sa radom i pokušam biti još bolji i sljedeće
sezone."
- See more at: http://bhfudbal.ba/bihvijesti/reprezentacija-bih/item/5945begovi%C4%87-broj-jedan-osvojio%C4%8Dak-%C4%8Detiri-nagrade.
html#sthash.PdsDC0SE.dpuf
Huliganstvo na fudbalskim terenima
NAVIJAČI STOCKPORTA NAPALI IGRAČA KIDDERMINSTERA
Vidjet će se kakva će kazna uslijediti * Nakon 106 godina Stockport je ispao u šesti rang takmičenja
Polovinom aprila u gradiću Kidderminsteru, udaljenom 19 milja od
Birminghama, igrala se izuzetno
važna utakmica engleske Conference lige između Kidderminster Harriersa i Stockport Countya. Pobjeda
je domaćinu garantovala učešće u
Play offu, a gostima opstanak u ligi.
Nažalost, meč je podsjetio na “stara” vremena poznatog otočkog huliganizma kada su nakon vođstva
domaćina u teren utrčali navijači
Stockporta i udarili jednog fudbalera
Kidderminstera. Meč je bio prekinut
pola sata i tek je nastavljen kada su
na stadion došle dodatne policijske
snage. U konačnici bilo je 4:0 za
domaćina i nakon 106 godina Stockport je ispao u šesti rang takmičenja.
Akter ovog uzbudljivog meča bio je i
član Stockporta Bosanac, centarfor,
23-godišnji Adnan Čirak iz okoline
Zvornika, koji je svoju fudbalsku karijeru izgradio u Švedskoj, a koji od
januara nastupa za ovaj tim.
Nakon meča susreli smo se sa Adnanom koji nije krio razočarenje
događajima na terenu i porazom:
“Ma vidjeli ste sve, domaćini su od
prve minute krenuli na pobjedu i jednostavno nismo im se mogli suprotstaviti. Nas je na ovom meču bodrilo
Adnan Čirak i Namik Alimajstorović
više od 2000 naših navijača i nažalost proglašen za golgetera šampionata.
napravili su incident koji se odavno “Taj pehar čuvam na posebnom
nije vidio na ovim prostorima. Šta mjestu. Nažalost, tamo smo po
možemo, život ide dalje, klupsko ruk- tradiciji uzeli četvrto mjesto, ali ove
ovodstvo će sigurno analizirati stanje godine prvenstvo se igra u mom
u klubu i poduzeti korake da se jedan gradu Vasterasu i ja ću učiniti sve da
od najstarijih engleskih klubova iduće pred domaćom publikom konačno
godine automatski vrati u Conferenc osvojimo toliko željeno zlato. Pošto
ligu.” Inače, ljubiteljima fudbala u je sezona ovdje završena, ovih dana
Skandinaviji i Bosni i Hercegovini vraćam se u Švedsku i priključit
Adnan je poznat i kao član malono- ću se našoj ekipi”. Da li će Adnan i
gometne reprezentacije Bosanaca naredne godine nositi dres Stocki Hercegovaca iz Švedske. Naime, porta ni sam ne zna, kako kaže, to
Adnan Čirak je na 8. svjetskom pr- će sve riješiti njegov menadžer i
venstvu održanom u Velikoj Kladuši, menadžment ovog kluba.
38
Sport
Engleska
ODAZVALA SE SAMO ČETVORICA IGRAČA
Na mukama se našao selektor Farko Selman i u ekipu je morao uvrstiti i one koji su kao navijači krenuli na ovo prvenstvo
Prilikom ceremonije izvlačenja parova u
Švedskoj onog trenutka kada se cedulja
sa imenom Engleske našla u rukama
sekretara SSDBiH Anesa Cerića, on je
odmah rekao da je ekipa Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske došla u Vesteras
više radi druženja nego radi plasmana. Na
kraju, tako je i bilo i selekcija Bosanaca i
Hercegovaca s Ostrva je ispala u grupnoj
fazi i pretrpjela je tri poraza. Da li je baš
tako moralo biti, trebaju da se zapitaju
svi oni koji su izabrani na turniru u Birminghamu, a iz raznih razloga nisu došli
u Švedsku i time pokazali da se ubuduće
na njih ozbiljno ne treba računati.
Jednostavno, na mukama se našao selektor Farko Selman koji je na okupu imao
samo četvoricu pozvanih igrača i u ekipu
je morao uvrstiti i one koji su kao navijači
krenuli na ovo prvenstvo. O tome Selman
kaže:
"Čitav život sam u fudbalu, ali ovakvu
blamažu nisam odavno doživio. Neshvatljivo mi je da dan prije polaska jedan
igrač odustane. Hajde što je odustao,
već kod njega su bili i dresovi pa smo u
Švedsku došli i bez igrača i bez opreme.
SARADNJA SE NASTAVLJA
Tim Engleske čestitke na borbenosti
Zahvaljujući domaćinu obezbijedili smo stupili upućujem iskrene čestitke na
dresove. Predloženo je rukovodstvu borbenosti i fer pleju." U Švedskoj boje
Networka da se takvim "zvijezdama" Bosanaca i Hercegovaca iz Engleske
zahvali na saradnji i da ih u narednom branili su: Isa Berdemaj, Šemso Kalabić,
periodu više ne zove u reprezentaciju Zerin Alimajstorović, Mersid Dedić, AdBosanaca i Hercegovaca iz Engleske. min Isić, Anes Cerić, Bahrija Paratušić,
S druge strane, svim onima koji su na- Arnel Jakupović i Zijad Karić.
ASMIR BEGOVIĆ VEĆ PETI PUT ZAREDOM POKLANJA
SVOJ POTPISANI DRES.
Jubilarno
10. svjetsko prvenstvo
bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu/futsalu, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne
i Hercegovine, biti održano u Švedskoj
– Västerås od 3. do 5. maja 2013.
Pokrovitelj prvenstva je Nogometni/
Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine.
Domaćin takmičenja je Savez BiH
udruženja u Švedskoj.
Nakon Linca u Austriji, trostrukog organizatora ovog eminentnog takmičenja,
zatim Antverpena u Belgiji, Minhena u
Njemačkoj, Birminghama u Velikoj Britaniji, Luksemburga. Velike Kladuše,
Bielle u Italiji čast da bude domaćin
jubilarnog 10. šampionata pripala je
našim zemljacima u Švedskoj. Tokom
dosadašnjih takmičenja imali smo
odličnu saradnju sa BiH fudbalerima
koji igraju širom svijeta i nijedno prvenstvo nije proteklo a da neko od vrhunskih fudbalera nije donirao svoj dres
koji se po pravilu poklanjao fudbalerima
učesnicima prvenstva. Koristimo priliku da se zahvalimo svim dosadašnjim
donatorima Muhamedu Konjiću, Fuadu
Muzuroviću, Jusufu Pušini, Muratu Jahi,
Saši Papcu, Mirsadu Bešliji, Zvjezdanu
Misimoviću, Asmiru Begoviću, Miralemu Pjaniću, Vedadu Ibiseviću, Seadu
Salihoviću, Almedinu Hoti, Sejfudinu
Tici, Kenanu Hasagiću, Edinu Višći i
Mensuru Mujdži. Kako sada stvari stoje, ni ovaj šampionat neće proteći bez
poklona naših fudbalera. Prije mjesec
Dio doniranih dresova
dana, sportska komisija SSDBIH je na vno sekretar NS/FS Bosne i Hercegovine
adrese 25 klubova gdje igraju naši in- Jasmin Baković koji je organizatorima
ternacionlaci, poslala pismo sa molbom poklonio nacionalni dres Edina Džeke.
našim fudbalerima da doniraju dres za Uz to, marketing menedjer Engleskog
ovo takmičenje. Največe pohvale u ovoj sampiona u kriketu Warwickshire Counakciji zaslužuje reprenzentativni golman ty Cricket Club, Arnes Pobrić obezbjedio
Asmir Begović koji je već peti put za- je dres ovog tima koji je potpisala komredom poslao svoj potpisani golmanski pletna ekipa. Pored toga, naš književnik
dres, ovaj put matičnog kluba Stoke Cit. iz Švedske Ševko Kadrić po drugi put
Po drugi, put zahvaljujuči fudbalskom je poklonio knjigu “Ja Zlatan” koju je
menedjeru Nedimu Hrapoviću, svoj pok- on sa Švedskog preveo na naš jezik.
lon za ovo prvenstvo poslao je mladi re- Takodje, imamo čvrsto obećanje naših
prenzentativac Edin Višća član Turskog redovnih donatora Vedada Ibiševića,
Istanbul BB. Potom tu je i Bosanski zet Seada Salihovića i Mensura Mujdže da
Johnny Ertl kapiten FC Portsmutha koji će i ovaj put svojim dresovima nagraditi
je takodje donirao potpisan dres i nara- učesnike takmičenja.
39

haber - Bosnia and Herzegovina UK Network

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

Broj 62 - Bosnia and Herzegovina UK Network

1. Introductory speech - Uvodni govor

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

haber 51-1.indd - Bosnia and Herzegovina UK Network

ovdje