haber Broj 73 Mart- April 2014 cijena jedna funta BOSNIA AND HERZEGOVINA – ‘DRAGONS IN HEART, DRAGONS ON THE FIELD!’ ‘ZMAJEVI U SRCU, ZMAJEVI NA TERENU! Iz Networka Hertfortshire 16. SUSRETI BOSANSKOHERCEGOVAČKIH DOPUNSKIH ŠKOLA Ovogodišnji 16. po redu susreti bosanskohercegovačkih dopunskih škola u Velikoj Britaniji, pod pokroviteljstvom Bosna UK Networka, bit će održani u subotu 14. juna 2014. godine u Londonu. Domaćin ove tradicionalne školske manifestacije već drugi put je bh. asocijacija iz Hertfortshirea i naravno dopunska škola koja radi pod njenim okriljem. dona, Birminghama, Derbyja i Manchestera. Učešće na ovoj priredbi uzet će i folklorne sekcije Mladost Bosne iz Birminghama i Bosanski biseri iz Derbyja. Na ovogodišnjoj manifestaciji pored domaćina očekuje se učešće bosanskohercegovačkih dopunskih škola iz Coventryja, Victoria- Lon- Pripreme za ovu veliku kulturnosportsku manifestaciju dječijeg stvaralaštva su uveliko u toku, a iz Organizacionog odbora su nas informisali da su obezbijedili odlične uslove za odvijanje ove manifestacije, na raspolaganju će biti dvorana za nastupe škola te muzički i folklorni program, te izvanredni sportski tereni koji su više nego uslovni za odvijanje manifestacije. Što se tiče programa, predviđeno je da to budu kratki ali efektni prikazi jednogodišnjeg rada u našim školama. MJESTO I SATNICA ODRZAVANJA Mjesto i satnica održavanja Finchley RFC, Summers Lane, London N12 0PD 10-11 Dolazak 11.00 Otvaranje i dobrodošlica 11.20 Program Svaka škola 10 min programa 12.30 Nastup folklornih grupa (najviše 2 kola za svaku grupu) 13.00 Ručak 14.00 Sportske aktivnosti 16.30 Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada 17.00 Kraj programa HABER • Izdavač: BiH UK Network, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Tel: 0121 772 3052, Email: [email protected] www.bhuknetwork.org • Glavni urednik: Namik Alimajstorović [email protected] • Redakcija: Anes Cerić, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Žana Vukmirović • Stalna saradnja: Zijad Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Haris Halilović (Njemačka), Fahira Hasedžić, Meho i Semira Jakupović, Mišo Marić, Vesna Ružička, Senadin Selimić, Muhamed Širanović, Faruk Tičić, Ognjen Tvrtković , • Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham • Copyright@2013 Bosnia Herzegovina UK Network Za kraj je predviđena podjela priznanja i medalja najuspješnijim đacima. Inače, članovi bh. zajednice u Hertfortshireu obećali su veliku podršku ovoj manifestaciji, i sudeći prema onome što pripremaju, niko iz Londona neće otići nezadovoljan. Kako je najvaljeno, učešće na ovoj manifestaciji će uzeti i predstavnici bosanskohercegovačke ambasade u Londonu i Svjetskog saveza dijaspore koji će se obratiti prisutnima i održati sastanak sa učiteljima koji rade u školama. 2 & Iz Networka PROJEKAT BOSNIA UK NETWORKA PROLJETNI IZLET U IRONBRIDGE Uz ručak, pokoje piće, ukusnu kafu i čašicu razgovora, druženje je nastavljeno do kasnih popodnevnih sati. Mnogi su se odlučili na dugu šetnju ulicama nekadašnjeg viktorijanskog grada, dok se jedan mali broj odlučio nakon kratke šetnje odmoriti na odmaralištu pokraj rijeke Severn. U sklopu svog redovnog pro- muzeja pored divlje rijeke Severn - dragu Bosnu; brda, zelenilo, mutna grama brige o starijim članovima još uvijek spojena prvim svjetskim rijeka, čist vazduh i sl. Jedan od nabosanskohercegovačke zajednice u željeznim mostom (Iron Bridge), ko- jpoznatijih, Blists Hill Victorian Town Birminghamu, Bosnia UK Network jeg su naši članovi uspjeli posjetiti i muzej posjetili su i naši članovi i u proteklog vikenda organizovao je jednodnevni izlet za tu kategoriju svojih članova. Vođa puta bile je uposlenica Networka Lejla Solaković koja nam je dala detaljanu informaciju o izletu: “Autobus sa starijim članovima naše zajednice krenuo je ispred Bosanske kuće u Birminghamu na put prema Ironbridgeu, gradu o kojem se ima mnogo toga reći, ali svakako i vidjeti. Ironbridge Gorge je kolijevka industrijske revolucije. Međutim, pored industrijskog okruženja, ne treba zanemariti ni tradiciju i nasljedstvo kojom ovo mjesto raspolaže. Nakon što je opisan kao "najneobičniji okrug na svijetu", Ironbridge je još uvijek izvanredan i lijep, mjesto za posjetiti i danas. Ogroman broj objekata i alata industrije preživljava kao peći, tvor- prohodati njime. Divili su se pogledu muzeju se zadržali gotovo cijeli dan. nice, radionice, kanali i naselja Coal- sa mosta i prelijepom pejzažu koji ga Radi se o mjestu koje je napravljeno brookdale, Ironbridge, JACKFIELD i okružuje. Neki su prokomentarisali autentično mjestu za vrijeme vladaCoalport. Postoji deset nagrađivanih da ih okruženje podsjeća na njihovu vine kraljice Viktorije. Imali su priliku vidjeti i porazgovarati sa obrtnicima i kostimiranim ljudima koji rade željezo, modni porculan i staklo, posjetiti prijašnju apoteku te i u današnje doba poznatu Lloyds banku. Divili su se načinu proizvodnje svijeća, peći koja peče preukusan domaći hljeb i mnogim drugim dragocjenostima ovog gradića. Uz ručak, pokoje piće, ukusnu kafu i čašicu razgovora, druženje je nastavljeno do kasnih popodnevnih sati. Mnogi su se odlučili na dugu šetnju ulicama nekadašnjeg viktorijanskog grada, dok se jedan mali broj odlučio nakon kratke šetnje odmoriti na odmaralištu pokraj rijeke Severn. Napustili su muzej sa mnogo lijepih utisaka i rekli da su kostimirani ljudi sa građevinama, alatom, te sa ovakvom atmosferom koja vlada uspjeli oživjeti i dočarati život ljudi koji su u tadašnje doba živjeli i radili u viktorijanskom gradiću. BH UK Network će nastaviti sa organizovanjem besplatnih izleta za naše starije sugrađane i time ostvarivati cilj njegovog osnivanja, a to je međusobno zbližavanje i druženje članova bosanskohercegovačke komune koji su željni sačuvati svoj jezik i kulturni identitet. 3 Iz Networka Trla baba lan.. Bajka o ukidanju britanske vize za bosanskohercegovačke građane BRITANSKA VLADA NIJE UKINULA VIZE ZA GRAĐANE BOSNE I HERCEGOVINE ZATO ŠTO TO BOSANSKOHERCEGOVAČKA VLADA U ZVANIČNOJ PISMENOJ PROCEDURI OD NJIH NIJE TRAŽILA Štaviše, od 27. marta nosioci bh. pasoša koji vizu budu tražili u Sarajevu te usluge će plaćati £59 skuplje. Naime, britanska vlada nije zvanično poskupjela vize, ali je u proces izdavanja viza bh. građanima u igru ubacila novu kariku, posredničku firmu Teleperformance Ltd, koja će pomoći odnosno biti posrednik u izdavanju viza, a ceh će, naravno, platiti Bosanci i Hercegovci. Vjerovatno znate onu priču o “babi” koja je molila Boga da dobije na lotu, i tako svake sedmice u krug, dok Bogu nije dosadilo pa joj rekao “de baba, uplati loto”. Slična poučna priča mogla bi se povezati sa “bajkom” koja govori o ukidanju britanske vize za bosanskohercegovačke građane. Poznato je da dugo vremena dvije zainteresirane strane razgovaraju o ukidanju viza našim građanima, nažalost, do toga nije došlo, štaviše, od 27. marta nosioci bh. pasoša koji vizu budu tražili u Sarajevu te usluge će plaćati £59 skuplje. Naime, britanska vlada je u proces izdavanja viza bh. građanima u igru ubacila novu kariku, posredničku firmu Teleperformance Ltd, koja će pomoći u izdavanju viza, a ceh će, naravno, platiti bh. građani. Doduše, Britanska ambasada u Sarajevu je ostavila mogućnost vlasnicima bh. pasoša da na intervju za izdavanje vize otputuju u Beograd, jer je tamo vađenje vize ostalo po starom sistemu, bez posrednika i dodatnih troškova. POSEBAN PROCES Mnogi se pitaju kada su zemlje Šengena ukinule vizu našim građanima, zašto to nije uradila vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Odgovor je poznat i on otprilike glasi ovako, s obzirom da Velika Britanija nije članica zemalja Šengena, ona u posebnom procesu donosi odluke o ukidanju vize državama koje to od nje zatraže. Obično se to desi nekih nom godišnje i na osnovu prispjelih zahtjeva odlučuje o tome da li su sazreli uslovi za ukidanje viza nekoj državi. Naravno, bez zvaničnog zahtjeva od zainteresirane vlade, nema ni razmatranja tih pitanja. Poznato je da su vize bh. građanima zemlje članice Šengena ukinule prije 40 mjeseci i bilo je za očekivati da se ta barijera između BiH i Ujedinjenog Kraljavstva ukine. Nažalost, očekivanja su jedno, a surova stvarnost nešto sasvim drugo, istina je vrlo jednostavna, a odgovor vrlo kratak: Britanska vlada nije ukinula vize za građane Bosne i Hercegovine zato što to nijedna od bosanskohercegovačkih institucija u zvaničnoj pismenoj proceduri od njih nije tražila. Prilikom mnogobrojnih posjeta bh. političara Londonu bilo je razgovora na tu temu, ali zvaničnog pismenog zahtjeva NE. To potvrđuje i odgovor kojeg smo dobili iz Britanske ambasade u Sarajevu: “Mi nemamo informaciju da je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zaprimila zvaničan dopis. Ipak, o ovom pitanju visoki dužnosnici Ujedinjenog Kraljevstva i BiH redovno razgovaraju.“ Također, pitali smo ministra Zlatka Lagumdžiju i ambasadora Mustafu Mujezinovića zašto vize nisu ukinute i da li je poslat zvanični zahtjev za ukidanje. Umjesto ministra Lagumdžije, o ovoj po njega Detalj sa sastanka u ambasadi London 12-15 mjeseci nakon što članice Šengena donesu odluku. Za to je pri vladi Velike Britanije oformljen poseban komitet koji se sastaje jed- škakljivoj temi, odgovor nam je dao njegov pomoćnik Zoran Perković: „Vama je poznato da Velika Britanija nije članica zemalja Šengena 4 i samim tim kao država članica EU nije obvezna da prati viznu politiku Prazna obećanja U svojoj izjavi gospodin Perković je potpisnika ovih redova podsjetio na taj sastanak u bosanskohercegovačkoj ambasadi 2012. godine, kada su članovi SSDBiH razgovarali sa ministrom Lagumdžijom. Tada je on, rekao da će problem viza biti riješen nakon Olimpijade, da o tome iz sigurnosnih razloga ne treba ništa pisati, da će on to pitanje sigurno sa svojim kolegoma Viliamom Hejgom za sva vremena skinuti sa dnevnog reda. Susret u ambasadi bio je 27. marta 2012. godine, a tačno dvije godine nakon toga, građani Bosne i Hercegovine umjesto ukidanja viznog rezima dobili su skuplju i komlikovaniju porceduru prilikom izdavanja viza. ostalih EU zemalja sa kojima BiH ima liberaliziran vizni režim. Upravo iz tih razloga, za vrijeme zvanične posjete ministra vanjskih poslova BiH Londonu, u proljeće 2012. godine, od britanske strane je zatražena liberalizacija vizne politike prema BiH ili ukoliko to nije moguće, za prvu fazu olakšanje viznog režima. ritanska strana je obećala da će ovaj zahtjev razmotriti po okončanju ljetnih Olimpijskih igara u Londonu tj. da do završetka igara, iz sigurnosnih razloga, zahtjevi bilo koje države za liberalizaciju viznog režima neće biti razmatrani. Nakon završetka igara, sve do danas, britanske vlasti ovo pitanje nisu razmatrale iako je nekoliko puta sa najvišeg nivoa u BiH isto ponovo pokretano. U međuvremenu, zbog kontinuiranog i snažnog migracionog pritiska na Veliku Britaniju, britanske vlasti uvele su niz restriktivnih mjera u oblasti migracione politike, uključujući i pooštravanje procedura za izdavanje viza. Ni unutarnjopolitičke prilike u BiH ne idu u prilog zahtjevu BiH za viznu liberalizaciju sa VB. Na osnovu naprijed navedenog može se zaključiti da Velika Britanija nema namjeru da u skoro vrijeme mijenja vizni režim prema BiH. Preciznije rečeno, BiH ne može očekivati promjene u stavu Velike Britanije u pogledu viznog režima sve Iz Networka dok ne napravi značajniji progres u stabiliziranju političkih prilika u zemlji i ispunjenju preuzetih obveza unutar euroatlantskih integracija.” Naravno Dear Damian Green, (MP) Immigration Minister House of Commons London SW1A 0AA 14th February 2011 Dear Mr Green Re: Visa-free access for Bosnia and Herzegovina citizens to the United Kingdom We are an organization called Bosnia and Herzegovina UK Network which is composed of Bosnia and Herzegovina citizens who live in Great Britain. Bosnia and Herzegovina UK Network consists of 14 branches that are located around the UK this was established in 1996 with our head office based in Birmingham. The aim is to help Bosnian citizens who came to the UK as refugees after the outbreak of the war in Bosnia in1992 our aim is to assist Bosnian people to adapt to the new environment in the UK; youngsters went on and completed their education at schools, colleges and universities. While working age citizens took up employment to help the economy we can say that this Bosnian population has integrated well into the British culture and most of them have also become British citizens. The Bosnian population in the UK is not large, about 10,000. They are organised through Bosnia House associations that helped them to zvanične posjete ministra Lagumdžije Velikoj Britaniji. Dakle, navodjenje tog zahtijeva u zvaničnom komunikeu razgovora smatra se oficijelnim accustom to a new way of living regards to being in the UK and help maintain contact with their homeland. As you may know Bosnia and Herzegovina have achieved visa-free access to the European Union's through “Schengen Agreement” which is considered one of the great successes for this small country. Since the UK is not a signatory to the Schengen Agreements the UK is not obliged to allow entry of Bosnian citizens to the UK without a visa for this reason the Bosnia and Herzegovina UK Network would like to ask you to consider the possibility of changing legislations set to visas for Bosnian citizens to make it easier to enter the UK. Why are we asking for this? Many of the Bosnia citizens who came to live in the UK are now honourable British citizens fulfilling their duties and obligations in the same way as other citizens for the UK. We do believe that an opportunity should be given to their families and friends to come and visit them. They will comply with all the legal requirements and regulations that are required We sincerely thank you and hope that you will favour our appeal for any changes in legislations set to visa for Bosnian citizens to make it easier to comply. Yours faithfully, Meho Jakupovic Chairman o tome da naša vlada nije podnijela zvanični zahtjev ni riječi. NISU SE STEKLI USLOVI U sličnom tonu, mnogo detaljnije ogovorio nam je i ambasador Mujezinović. Pretpostavljate, ni on nije spomenuo činjenicu da zvanični zahtjev za ukidanje viza iz Sarajeva u London nije stigao. Nakon toga gospodu Perkovića i Mujezinovića morali smo ponovo upitati da li je zvanično to zatraženo. Nakon tri dana čekanja i ponovnog upita, ambasador Mujezinović nam je, služeći se diplomatskim rječnikom, napisao: “Za takvo nešto još se nisu stekli uvjeti “. Dok je gospodin Perkovic je rekao: “Zahtijev za liberalizaciju viznog režima prema državljanima BiH ušao je u zvanični komunike razgovora Ministra vanjskih poslova BiH gosp. Lagumdžije sa njegovim britanskim kolegom William Hauge-om, prilikom pokretanjem zahtijeva za liberalizaciju viznog režima. U nekoliko navrata kasnije, ovo pitanje je apostrofirano i u diplomatskim notama koje su upučivane britanskoj strani.”. Sramotna indolencija Zajednica bosanskohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija u Velikoj Britaniji, Bosnia UK Network - Birmingham, prije tri godine prigodnim pismom obratila se britanskom ministru za imigraciona pitanja, gospodinu Damianu Greenu, sa molbom da Britanska vlada, po uzoru na zemlje "Šengena", ukine vize građanima Bosne i Hercegovine. Inače, pismo je upućeno i na adrese Britanskog diplomatskog predstavništva u Sarajevu i ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu, sa molbom da ga i oni diplomatskim kanalima proslijede do gospodina Damiana Greena. Naravno, zahtjev nije ušao u ozbiljno razmatranje jer nije došao sa zvanične državne adrese. Ipak, korist od ovog pisma mogu imati bh. Državne birokrate, dovoljno je da ga prepišu, malo prilagode i pošalju na istu adresu. (Pismo je u prilogu poruke.) Da potpisnik ovih redova nije našo za shodno da malo istraži ovu temu, koja žulja preko 10 000 Bosanca i Hercegovaca koji žive na Ostrvu, vjerovatno ne bi dobili naknadnu poruku od bh ambasadora u Londonu gospodina Mustafe Mujezinovića, koji je svim zaintersiranim poručio: ” Ovo ostaje jedan od prioritetnih zadataka, MVP i Ambasada će nastaviti sa ovom aktivnošću.” Doduše nije nam baš bilo najjasnije, sa kojom aktivnošću, jel praznom pričom bez ikakvih rezultata kao do sada ili konkretnim rješavanjem ovog problema. HABER PRETPLATNI KUPON IME I PREZIME................................................................. ADRESA............................................................................. ........................................................................................... TEL ................................................................................... GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15 Ček naznačiti na: BH UK NETWORK Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu: BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD, BIRMINGHAM B11 2NE 5 Iz Networka Intervju - Fahrudin Kesić, 33-godišnji advokat iz Birminghama SA 22 GODINE POSTAO MAGISTAR POSLOVNOG I EKONOMSKOG PRAVA Fahrudin Kesić je pravi primjer kako bez rada i truda nema dobrog života i kako se samo velikim zalaganjem može opstati i uspjeti u životu. Kao i mnogi, Fahrudin je u Englesku, u grad Coventry, došao sa najlon kesom, on i njegova familija startali su od nule, teško radili, mnogo učili da bi dogurao do izuzetno poznatog i respektibilnog biznismena Kozarčanin Fahrudin Kesić, 33-godišnji advokat iz Birminghama, u posljednjih pet godina za svoj rad u Velikoj Britaniji dobio preko 20 poslovnih nagrada. Njegov rad su prepoznali stručnjaci iz Velike Britanije, njegovu poslovnu viziju cijene i diplomati iz Hrvatske i Srbijanske ambasade u Londonu, koji ga redovno pozivaju na svoje poslovne skupove, dok će bh. diplomati u Velikoj Britaniji vjerovatno za izuzetno uspješnog Fahrudina Kesića čuti tek kada pročitaju ovaj tekst. Inače, sve ove nagrade otišle su u prave ruke jer je Fahrudin Kesić pravi primjer kako bez rada i truda nema dobrog života i kako se samo velikim zalaganjem može opstati i Hanna i Aiden uspjeti u životu. Kao i mnogi, Fahrudin je u Englesku, u grad Coventry, došao sa najlon kesom, on i njegova familija startali su od nule, teško radili, mnogo učili da bi dogurao do izuzetno poznatog i respektibilnog biznismena. Prije nekoliko dana Fahrudina smo posjetili u njegovom poslovnom centru u “Jewellery Quarter” u centru Birminghama, mjestu gdje samo odabrani mogu priuštiti sebi poslovnu zgradu. Zamolili smo Fahrudina da nam nešto više kaže o sebi i svom školovanju: Rođen sam u Kozarcu kod Prijedora. U Veliku Britaniju došao sam sa dvanaest godina i već nakon četiri godine položio GCSE ispite. Tada sam dobio rezultate koji su iznenadili sve moje profesore na Woodway Park School and College, Coventry, naime bio sam među deset najboljih učenika u Engleskoj, ti rezultati su mi otvorili “velika vrata”. Sa takvim ocjenama dobio sam priliku da radim 'Advanced Levels', to su posebna mjesta koja su u Engleskoj rezervisana za talentovane studente. Samo za dvije godine postigao sam četiri A-Levela (standard je tri!), opet sa najboljim ocjenama. Na zadnjem ispitu iz matematike imao sam ocjenu 119.5 poena od mogućih 120, što je bila najveća ocjena koja je ikad data. Nakon A-Levela, 1998. godine upisao sam pravni fakultet, a tri godine kasnije položio sam magistarski na Univerzitetu u Warwick-u, jednom od najprestižnijih pravnih fakulteta na svijetu. Sa samo 22 godine postao sam magistar poslovnog i ekonomskog prava, jedan od najmlađih ljudi u Engleskoj sa takvim kvalifikacijama. Nakon uspješne školske karijere, naravno, uslijedila je i još uspješnija poslovna. Recite nam više o Vašoj firmi, načinu rada u njoj. Advantage Business Agency Ltd, sam osnovao 2008. godine i ovlaštena je za obavljanje poslovnog i finansijskog savjetovanja, revizije, poreznog savjetovanja, poslovnog restrukturiranja, korporativnih finansija, forenzičkih usluga kao i svih pravnih usluga. U 2013/14. godini radili smo sa približno 250 stalnih klijenata, koji uključuju velike korporacije, banke, osiguravajuća društva, društva javnog i privatnog sektora, od čega oko 25% klijenata čine veliki međunarodni klijenti. Danas zapošljavam četrdeset (40) stručnjaka te surađujemo sa nizom međunarodnih konsulting firmi, od New Yorka, Pariza, pa do Sydneyja. Naši stručnjaci imaju dugogodišnje iskustvo u ovim poslovima koje su stekli kroz višegodišnji program obuke i treninga po standardima najvećih međunarodnih konsulting firmi. Temelj na kome je izgrađena kultura moje firme je definirana vrijednost, koja je odraz načina na koji poslujemo, naših odnosa i mene samog. Ove vrijednosti su temelj standarda kojima vodim ovu kompaniju i koji se mogu očekivati u našem odnosu prema klijentima. Svakog dana postavljamo nove standarde u metodama i programima poslovnog savjetovanja i to konstantnim usavršavanjem i praćenjem razvoje tehnologije, kao i ulaganjem u znanje naših zaposlenika. Zahvaljujući svom znanju i dugogodišnjem radnom iskustvu, 6 zadovoljstvo nam je biti pouzdan partner i pružati našim klijentima kvalitetne usluge te poslovnu izvrsnost koja zadovoljava sve njihove potrebe. To je nešto što nas razlikuje od drugih. Fahrudin Kesić Kakav je osjećaj dobiti toliko velikih priznanja u Vašim godinama? Treba imati znanje i psihološku moć za uspjeh. Meni su tek 33 godine i najmlađi sam dobitnik ovih priznanja u Britaniji. Ali to mi stvarno i ne znači tako puno, jer to nije dokaz mog uspjeha. Šta je 'uspjeh' ako nije ovo? Vidite, samo nakon 10 godina u Britaniji, sa 22. godine, postao sam magistar prava. U to vrijeme, kada većina mojih vršnjaka iz BiH koji su došli u Britaniju nije znala čak ni da dobro govori engleski, to je bio uspjeh neuporedivih razmjera. Uspjeh je, također, sa 33 godine imati svoju firmu koja vrijedi najmanje 10 do 15 miliona funti. Počeo sam sa nule. To je uspjeh. Šta Vas motivira? U životu mi je najvažnija moja familija, to jest moj sin Aiden i moja kćerkica Hanna. Oni su mi je motivacija da ustanem svako jutro i da radim ovo šta radim. Želio bih da im dam sve one stvari koje ja nisam imao kad sam bio dijete. Ali teško je naći balans između posla i porodičnog vremena. Ipak, oni uvijek pobjede. I naravno, iza svakog uspješnog muškarca je žena – to je moja supruga Indira, bez koje ovo ništa ne bi bilo moguće. Razumije moj posao i uz mene je i u dobru i u zlu. U slobodno vrijeme sam na golf terenima, sa mojim bratom Elvisom, koji je žestok golf igrač. Iz Networka Gdje vidite sebe za 10 godina? Ovo što radim sad je jako naporno. Previše teško i psihološki opterećuje preko granica. Finansijski gledajući zarađujem lude pare, ali nije sve u parama. Prošao sam faze skupih auta, dizajnirane odjeće i tako tih gluposti, tako da sad gledam gdje da investiram stečeni kapital. Nešto će biti u moj portfolio nekretnina u Britaniji, i naravno nešto bih želio vratiti u BiH, vjerovatno u Kozarac. Ne mislim da je moguće raditi moj posao cijeli život, ali samo “ON” zna gdje i šta donosi sutra. Naravno, neizbježni dio razgovora bila je Bosna i Hercegovina, sa Fahrudinom smo razgovarali i o politici, sadašnjem stanju u Bosni i Hercegovini i njegovim ambicijama da jednog dana pomogne BiH a i svom voljenom Kozarcu. Prvo smo ga pitali šta je, po njegovom mišljenju, glavni problem sa Bosnom. Odgovor je, naravno, bio u okviru prava i pravednosti: i političke anomalije u Bosni, te jasno upozorila da se ovakvim neodgovornim ponašanjem ne može dalje voditi zemlja. Uprkos ovim problemima, mislim da BiH može uspješno prebroditi sadašnju krizu te u isto vrijeme profitirati uvodeći radikalne i nužne promjene. Šta biste Vi uradili da ste premijer BiH? Počeo bih sa borbom s gospodarskom krizom, kriminalom i nagomilanim dugovima. Brze i nužne promjene, poput smanjivanja administracije, kontrole rada i odgovornosti političara, strogo provođenje zakona te ulaganja u kvalitetne i produktivne projekte mogu donijeti dobre rezultate i biti poticaj za mobilizaciju kvalitetnih ljudi te pokretanje širih društvenih promjena. Mislim da BiH treba slijediti primjer Hrvatske i Srbije i početi sa okupljanjem stručnjaka raznih profila bh. porijekla iz inozemstva i njihovim aktivnim uključivanjem u rješavanje krize jer je očito da u potrebna pozitivna iskustva vezana za njihovu buduću struku, koji ću ja osobno finansirati, kako bi im se omogućilo sticanje radnog iskustva u mojoj firmi. Mislim da je broj bosanskih studenata koji godišnje odlaze na stručnu praksu u zemlje Zapada jako mali i to je nešto što bih lično želio da pomognem i promijenim. Kako dovesti ljude kao što ste Vi nazad u BiH? Mislim da njih može osigurati samo rigorozna primjena zakonskih, poslovnih i ekonomskih okvira koji će biti u skladu s praksom kvalitetnih demokratskih država. Takve promjene mogu se najefikasije i najbrže uvesti ulaskom BiH u Evropsku uniju, stoga to i dalje treba biti prioritet ne samo lidera naše države, nego i njenih građana koji su željni stvaranja uređenijeg društva. Neozbiljni su političari is RS-a koji podupiru odgađanje ili odustajanje od EU i NATO-a. EU je, unatoč svojim slabostima, dosad najuspješniji projekt Bosna ima jako talentovane ljude, prirodne ljepote i bogatstva, ali problem je u tome što je tu vrlo malo pravednosti, demokracije, slobode govora, u kojoj se vrednuje stručnost, rad i znanje. Jedan razlog je nedostak kolektivne snage te teškim isorijskim okolnostima u uspostavljanju državnog poretka. Međutim, mislim da daleko najveći dio krivnje leži u potpunom nedostatku odgovornosti, uz manjak znanja i stručnosti onih koji su preuzeli vodeće pozicije u Bosni i Hercegovini. Svjedoci smo raznih protesta, plenuma, ali jednostavno promjene nikako da dodju. Kako Vi odvade vidite da se promjene mogu desiti? Nažalost, naš narod je postao imun na svakodnevne krađe, korupcije i nepravde. Mlade generacije na tim primjerima uče da su pojedinci i polički kriminalci zaštićeni zakonom, velikim dijelom zbog korupcije u pravosudnom poretku. Bez korjenite promjene vlasti, bolji dani za našu zemlju teško da će doći. Šansu treba dati mladim, obrazovanim, nekorumpiranim kadrovima. Uz to treba pred lice pravde dovesti sve one koji su doveli do ovako bezbadežne situacije u Bosni i Hercegovini. Vi ste mlad čovjek, redovno idete u Bosnu, razgovarate sa svojom generacijom. Ima li nade za mlade ljude u BiH? Sadašnja politika u BiH ima poguban utjecaj na mlade, a njezino dugogodišnje trajanje dovodi do marginalizacije i izolacije vrijednih, pametnih i kvalitetnih stručnjaka i radnika koji su svojim radom i odricanjem izgradili BiH te stvorili vrijednosti po kojima Bosna i jest priznata u svijetu. Svjetska finansijska kriza u potpunosti je razotkrila ove društvene Kesić sa suprugom Indirom državnoj administraciji manjka znan- koji je ostvaren u svijetu u posljednje, iskustvo i praktični rezultati. Vidite jem stoljeću. primjer Lazara Krstića, koji je sada Mislite da imamo šanse za EU? ministar finansija u Srbiji. Posebno Bosna svojim istorijskim, kulturnim i su važne nove generacije školovanih kadrova iz zemalja poput Velike Bri- umjetničkim vrijednostima zaslužuje tanije, Sjedinjenih Američkih Država, svoje mjesto u takvoj asocijaciji evNjemačke i Skandinavije, koji su ropskih naroda. Za izlazak iz krize i voljni uložiti svoje karijere u razvoj stvaranje novog društvenog poretka Bosne i Hercegovine. Najveći poten- u BiH treba dosta vremena, novih cijal Bosne i jest u mladim, talenti- znanja i angažmana građana BiH ranim i obrazovanim stručnjacima koji žive vani. No, također je jasno da koji će donijeti nove standarde i promjene treba početi odmah, jer već sutra može biti prekasno. Živeći u radne navike. Velikoj Britaniji posljednjih 20 godina, Sa druge strane, po raznim anketanaučio sam od kolikog je značenja uloga građanskog pravnog poretka, ma, većina mladih jedva čekaju da koji nije baziran na nacionalizmu. Uspobjegnu iz Bosne? U pravu ste. Dosadašnja praksa bila pjeh BiH će ovisiti ne samo o sposobje da najkvalitetniji stručnjaci, stu- nosti naših lidera, nego i o motivaciji i denti i učenici u pravilu odlaze vani, aktivnom radu svih njezinih građana, gdje nastavljaju uspješne poslovne, koji su te lidere izabrali i koji upravo akademske ili umjetničke karijere. Ali zato imaju odgovornost kontrolirati, jedino rješenje je njihov angažman ili korigirati ga i mijenjati. povratak u Bosnu jer samo to će ga- Za kraj, hvala na ustupljenom prosrantovati novo profesionalno znanje, toru i volio bih da ovaj moj intervju nove radne standarde, prakse i odgo- bude poziv na buđenje građanima vornosti. Međutim, sami angažmani cijele BiH da preuzmu svoju vlastitu stručnjaka neće osigurati dugoročne odgovornost i aktivniju ulogu u prompromjene u Bosni. U sljedećih par jenama koje neminovno dolaze. mjeseci osnovat ću jedan program za mlade ljude iz BiH, kojima su 7 Iz Networka Za iskazanu građansku hrabrost, solidarnost i humanost SRĐANU ALEKSIĆU NAGRADA GRAHAM BAMFORD Trebinjcu Srđanu Aleksiću podhumno je dodjeljena šestoaprilska nagrada GRAHAM BAMFORD, priznanje koje Grad Sarajevo svake godine povodom dana oslobađanja dodjeljuje za iskazanu građansku hrabrost, solidarnost i humanost. Radetu Aleksiću Srđanovom ocu, priznanje su jučer uručili predstavnici plivačkog kluba ”Stari Grad” iz Sarajeva, kojima je kao sljedbenicima i poštovaocima Srđanovog djela pripala čast da u ime oca Radeta preuzmu nagradu u Sarajevu. u BiH. Sada kad razmislimo, jedan ”hladni” englez što mi kažemo da se spali zbog toga što mi uludo ginemo je stvarno ljudski gest.Posebno mi je drago što je ta nagrada pripala Rade i dodao da je zahvalan ljudima iz Sarajeva. ”Srđan nikada nebi dobio nagradu da nije zaživio kod ljudi Sarajeva, jer ”Nagradu je primio Muhamed Ajdinović, a mi smo danas tu da je i lično uručmimo Radetu, jer u samoj najavi, a i sam voditelj čitave manifestacije je rekao da je to bila Radetova želja, a i naša jer se mi u našem klubu trudimo da budemo slijedbenici Srđanove poruke. To je naša misija i eto bit će u budućnosti vizija da među ljudima, posebno mladima održavamo Srđanov lik samim tim što je bio plivač i sportista, rekao je trener PK Stari Grad Haris Alić i dodao da su se sa Radetom upoznali polovinom fenbruara, kada su na proputovanju za Herceg Novi svratili na Srđanov grob. Rade Aleksić kaže da je posebno ponosan na ovu nagradu koju je dobio Srđan. ”Graham je bio čovjek britanac koji se 1993 godine, pred parlamentom Engleske spalio protestujući protiv stradanja civilnog stanovništva Asim Hajdinović i Haris Alić sa Radom Aleksićem našen Srđanu. Ja više ne govorim moj Srđan i kao što vidite ja sam htio da Srđan pređe u život mladosti, u život budućnosti ne zbog Srđana nego zbog njih da shvate da je potreban drug, da je potreban prijatelj i na karaju krajeva potrebno se žrtvovati, jer ništa ne pada s neba” rekao je politika ipak osluškuje šta ljudi žele i oni su osjetili da će to za njih biti korisno da dodjele nagradu Srđanu, a vjerujem da i u njima samima postoji čovjek tako da sam zadovoljan, mada me sve zamara i troši, ali isplati se i trošiti se,” zaključio je Rade. sigurno mogu dati - vojnu zaštitu", napisao je 48-godišnji Britanac u oproštajnom pismu. Ovaj britanski Jan Palah ni na koji način nije bio povezan s BiH i njenim građanima, ali su ga slike užasa iz BiH natjerale na žrtvovanje. Bamford je bio duboko potresen slikama koje su stizale iz Hrvatske i BiH. U tadašnjim svjedočenjima poznanika i psihologa, u svakoj je dječijoj žrtvi u BiH vidio svoju kćerku. Njegovo stan- GRAHAM BAMFORD, BRITANAC KOJI SE SPALIO ZBOG RATA U BIH Za većinu građana BiH Graham Bamford je tipično britansko ime i prezime, bez posebnog značenja i sentimenta. Iako je žrtvovao sebe kako bi skrenuo pažnju svjetske, a prije svega britanske javnosti na rat u BiH, danas se njegovo ime spominje tek 6. aprila, tokom dodjele nagrade nazvane po njemu koju je ustanovila Gradska uprava Grada Sarajeva 2009. godine, piše Anadolu Agency. Ovaj plemeniti i časni Britanac se na današnji dan, 29. aprila 1993. godine, usred bijela dana ispred Donjeg doma britanskog Parlamenta polio benzinom i zapalio. Smrt u najstrašnijim mukama bio je njegov način da ukaže na stradanje građana Bosne i Hercegovine, koji su bjesomučno ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se drugačije zovu i mole Bogu. "Britanska vojska ne smije biti počasnom gardom na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene čekaju da im političari daju ono što 8 Iz Networka je se pogoršalo nakon snimaka masakra u Ahmićima, 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 116 osoba, a među njima i tromjesečna beba. Britanski mediji, osim Guardiana, događaju nisu posvetili posebnu pažnju. Sjećanje na Bamforda u BiH danas postoji tek u tragovima. Pone- ki novinski tekst na godišnjicu njegovog plemenitog čina i nagrada Grada Sarajeva koja se dodjeljuje za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam. O njegovom djelu i šutnji koja ga je pratila hrvatski režiser Nenad Puhovski je snimio dokumentarni film koji je u Sarajevu prikazan na današnji dan prije tri godine, u programu Modula memorije. Nijedna ulica danas ne nosi ime Grahama Bamforda niti je u gradu pronađeno mjesto za spomenik koji je napravio akademski kipar Mustafa Skopljak. Ogromni troškovi reprezentacije: BH. DIPLOMATI ĆE DRŽAVI MORATI VRATITI DESETINE HILJADA KM! Bosna i Hercegovina je za rad svoje diplomatsko-konzularne mreže (DKP), koja broji 56 ambasada, misija, generalnih konzulata i konzulata u 2013. godini potrošila 35.576.585 KM ili 96 posto od planiranih sredstava rashoda koji su iznosili skoro 37 miliona maraka, potvrđeno je za Klix.ba u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Najviše prekoračenje utroška desilo se trošilo i u Amanu, Ankari, BerIako je za svaku državu neophodno se u Moskvi gdje je ambasador Ivan nu, Budimpešti, New Yorku, Otavi, da ima snažnu diplomatiju, jer je ona Barbalić. Tamo je na reprezentaciju Washingtonu, Ženevi, kao i Chicagu, ogledalo zemlje u svijetu, pa i da se potrošen jedan solidan stan u Sara- gdje djeluje generalni konzul Brane u nju ulaže, jednako je važno da se jevu ili 46.425 KM, što je za 23.000 Pećanac koji je uzburkao duhove u vremenima opće krize i neimaštine KM ili skor duplo više od dozvolje- javnosti organizirajući proslavu troši domaćinski, te da se podvuče nog. Dana RS u Sjedinjenim Američkim crta i pod efekte djelovanja naše Državama (SAD). O Pećancu je, diplomatske mreže u političkom i Potom slijedi Misija BiH u Evrop- podsjetimo, bez saglasnosti raspravekonomskom smislu. skoj uniji (EU) na čelu sa Igo- ljalo i Predsjedništvo BiH, ali bez rom Davidovićem koja je utrošila za saglanosti o njegovoj smjeni. Troškovi u Vatikanu 15.112 KM više novca od dozvoljeZa razliku od činjenice da je za rad nog ili oko 27 hiljada KM. Više se na večere i druge đakonije DKP BiH u prošloj godini na potrošilo i u Frankfurtu, Kopenhagenu, jedinim stavkama izvršenja budžeta Da je prilike za trošenje na račun Milanu i Londonu, kao i u Misiji ostvarene uštede (u MVP BiH ističu države BiH bilo i u papinskoj državi, OSCE-a u Beču. Najmanje je iznos činjenicu da je za plaće uposlenih u prekoračen u Džakarti, Madridu, Parizu, Tripoliju i Varšavi. Pozitivni primjeri su DKP u Beogradu, Hagu, Kula Lumpuru, Berlinu, Nju Delhi, Oslo, Rim, Strazbur, Štokholm, Tel Aviv, koji su ostvarili uštede. Vraćanje novca državi Zanimljivo, u namjeri da dokine praksu nedozvoljenog rasipanja državnog novca na reprezentaciju, kako nam je potvrđeno u MVP BiH, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ovih dana je poduzeo prve mjere. DKP mreži utrošeno 13,15 miliona ili 95 posto od planiranih 13,82 miliona), na stavci reprezentacije se nije štedjelo. Kako Klix.ba saznaje, u četvrtom kvartalu 2013. godine u pojedinim DKP BiH zabilježena je prekomjerna potrošnja u segmentu reprezentacije, iako su se do četvrtog kvartala bh. diplomate uglavnom pridržavali plana utroška novca namijenjenog za večere, prijeme, poklone i slično. Prema dokumentaciji koju su novinari Klix.ba dobili pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH, umjesto planiranih 465.833,46 KM utrošeno je visokih 542.762,97 KM, što je više za cijelih 76.929,51 KM. potvrđuje utrošak skoro 20 hiljada KM na reprezentaciju tokom 2013. godine, skoro 13.456 KM više do dozvoljenog nivoa. Sve to potvrđuje i tabela utrošaka koja je novinarima Klix.ba data na uvid. Loše primjere je slijedila Ambasada BiH u Briselu gdje je, također, utrošeno 24.578 KM, što je za 12.578 KM više od planiranog. U Abu Dabiju, gdje je ambasador Aleksandar Dragičević, je potrošno za skoro 12 hiljada KM više novca poreskih obaveznika ili 25.748 KM. Cifra za reprezentaciju je prekoračena i u Kairu. U Egiptu je potrošeno skoro 6.000 KM ili duplo više na reprezentaciju. Preko dozvoljenog iznosa 9 "Nakon utvrđenih prekoračenja od strane pojedinih DKP, šefovi DKP, koji su prekoračili budžet, su zaduženi na ličnom kontu za 50 posto prekoračenja, a ostalih 50 posto je namireno iz rezervi sjedišta MVP BiH", kazali su Klix.ba u MVP BiH. Tako će šef DKP-a u Moskvi morati državi da vrati 11.524 KM, prvi diplomata u Vatinkanu, gdje je ambasador Slavica Karačić, 6.728 KM, a njen kolega iz Abu Dabija skoro 6.000 KM. Oko 7.500, odnosno oko 6.000 KM će morati vratiti šefovi DKP u Ambasadi BiH u Briselu, kao i u Misiji u EU. A za novčanikom će morati da posegnu i diplomate u svim drugim diplomatskim središtima gdje su prekomjerno trošili državne pare na reprezentaciju, te će morati da vrate 50 posto od nedozvoljeno potrošenog novca građana. Iz Networka Forenzičarka Esma Aličehajić: VRATILA SAM SE IZ ENGLESKE U BIH DA TRAŽIM NESTALE Tešanjka Esma Aličehajić napustila je komfor koji garantuje život u zemlji poput Engleske kako bi se prije nekoliko godina vratila u domovinu i pomogla u traženju posmrtnih ostataka osoba nestalih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ova 29-godišnjakinja napustila je BiH početkom rata i zajedno s porodicom otišla u Englesku. U Manchesteru je odrasla i završila srednju školu nakon čega je upisala forenzičke nauke na University of Central Lancashire u Prestonu. Objašnjava kako terenski rad predstavlja fizički napor, a suočavanje s rodbinom nestalih psihički. "Oboje je teško na svoj način, ali psihički aspekti ostavljaju dugotrajnije posljedice na osobu", pojašnjava Aličehajić. Proces pronalaženja nestalih teče mnogo sporije i zavisi od vrste grobnice u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci. U proces su, osim ICMP-a, uključene i lokalne institucije, patolozi i samo njihov zajednički, koordinirani rad donosi rezultat. Aličehajić u razgovoru za Anadoliju kaže kako su joj forenzičke nauke uvijek bile interesantne, a u vrijeme kada je odlučivala šta izabrati za životni poziv, bile su popularne TVserije poput "Crime Scene Investigation" (CSI). Ipak, u donošenju njene odluke presudila je činjenica da bi se tim poslom mogla baviti i u BiH, u procesu traženja nestalih osoba. Kaže kako svoj posao može raditi samo ukoliko emocije isključi i sve obavlja profesionalno. A rezultat je identificiranje posmrtnih ostataka na osnovu DNK podudaranja s uzorcima krvi koji se nalaze u bazi podataka. Tada porodice nestalih konačno nađu svoj smiraj i mogućnost da svoje najdraže sahrane na dostojanstven način. "Sebi ne dozvoljavam da to nosim kući, jer bi to imalo negativan utjecaj na mene. Slobodno vrijeme provodim s prijateljima, rodbinom, volim da Pogibija kolege Prije sedam godina je došla u BiH na odmor i kontaktirala ljude iz Međunarodne komisije za nestale osobe (International Commission on Missing Persons - ICMP), nakon čega se prijavila na konkurs za forenzičkog arheologa i antropologa. Dobila je ugovor od 2008. godine, kada napušta Englesku i dolazi u Tuzlu, gdje je prvih pet mjeseci radila u mrtvačnici, sve dok nije počeo terenski rad. Aličehajić kaže kako posao forenzičkog antropologa i arheologa počinje s otkrivanjem masovne grobnice. Dolaskom na teren, ekipa procjenjuje koji je najbolji način ekshumacije i dokumentovanja dokaza koji bi mogli biti važni za sudsko procesuiranje zločina i identifikaciju žrtava. "Zatim određujemo granice grobnice i koristimo alatke kako bismo očistili posmrtne ostatke, sve fotografišemo i radimo 3D mapiranje. Sve što se uradi, radi se zbog daljeg proceusiranja zločina. Najvažnije je sve dokumentovati, jer ćete u protivnom izgubiti dokaze", opisala je svoj posao Aličehajić. Sekundarna grobnica u okolini Srebrenice bila je prva na kojoj je radila. Kaže kako joj nije bilo teško raditi, jer se dugo pripremala za to, ali svoj prvi zadatak pamti po pogibiji kolege, koji je stradao u saobraćajnoj nesreći prilikom povratka sa ove teško pristupačne lokacije. Fizički i psihički napori Esma Aličehajić u ICMP-u radi kao jedini terenski forenzički antropolog/ arheolog. "Bude mi jako drago kada se to desi pošto smatram da to njima znači da mogu nastaviti sa svojim životima", kaže Aličehajić. Tomašica - miris neraspadnutih tijela Radeći u ICMP-u, Esma Aličehajić je bila na više od 70 masovnih i manjih grobnica. Esma Aličehajić kuham i gledam filmove", ispričala je Aličehajić za Anadoliju i dodala kako se najviše druži s kolegama iz ICMPa, ali da imaju pravilo da nakon 19 sati "ne smiju" pričati o poslu. Ispričala je i kako joj se nikad nije desilo da joj se prizori s grobnica javljaju u snu, ali da zna kolege kojima se to desilo nakon prvog dolaska na grobnicu. "Ja sam to studirala i uvijek se spremala za ovakav rad, tako da sada nemam nikakve psihološke tegobe", rekla je Aličehajić. Pitali smo je da li još uvijek gleda serije, zbog kojih je djelimično i izabrala ovaj poziv. Rekla nam je da ih ne prati, otkad zna da nisu previše realne. "Naravno da nisu realne, jer oni cijelu priču moraju prikazati za pola sata ili sat. To u životu ne ide tek tako. Naravno, oni moraju unijeti stručno znanje u seriju, inače ne bi imalo smisla, ali to, nažalost, u stvarnosti ide mnogo sporije", kaže Aličehajić. 10 Kaže da joj je najteže bilo raditi na jezeru Perućac, jer je teren bio specifičan. U traganje je bilo uključeno 200 volontera, mnogo radnika i sve je zahtijevalo veliku organizaciju. Dodaje kako je bilo i fizički naporno, jer su pokrivali površinu od 50 kilometara, bez mogućnosti pristupa automobilom ili čamcem. Poseban profesionalni izazov bila je masovna grobnica Tomašica kod Prijedora. Kako je ispričala Aličehajić, tijela su pronađena u glini, bez kiseonika, pa se nisu raspadala na uobičajan način. Meko tkivo se saponificiralo i stvaralo jak miris. Na grobnicu su svaki dan dolazili i članovi porodica nestalih, koji su na sve načine pokušavali pomoći ekipama koje su radile na ekshumaciji. Spremali su kafu i hranu, a donijeli su i peć kako bi se mogli ugrijati. "Svakih pola sata smo trčali do peći da nam se vrati osjećaj u ruke, pa opet nastavljali s radom", objašnjava Aličehajić. Dodaje i kako se nije pokajala što se vratila u BiH i da smatra kako je sve dobro iz nekog razloga. Kaže kako su njeni roditelji ponosni na njen izbor i odluku da se vrati u rodnu zemlju. Anadolija Iz Networka BRAVO OGGI! TOMIĆEVOM FILMU "U POTRAZI ZA PORODICOM" PRESTIŽNA BAFTA NAGRADA! Riječ je o potresnoj životnoj priči bivšeg štićenika Doma za djecu bez roditeljskog staranja na Bjelavama. "U potrazi za porodicom" je film zdravstvenih problema, pa sam tako for Children, Oggi Tomić je otišao u reditelja Oggija Tomića i Chrisa Les- sedam dugih mjeseci bio u bolnici, Veliku Britaniju i upisao engleski jezik lieja osvojio je BAFTA Scotland New gdje sam se oporavljao. Bolest koju na Cambridge Language and Activity Talent Award u kategorijama 'New sam imao je 'voda u glavi' (ne znam Coursesu. Work' i 'Factual', prestižnu nagradu stručni naziv za tu bolest), a ljekari “HHC je svake godine slao po dvoje za mlade autore! Vijest je Oggi ob- su u to vrijeme vjerovali da se nikada djece iz Hrvatske na kurs engleskog javio na svom twitter profilu s foto- neću totalno oporaviti. jezika, na prestižni koledž Camgrafijom s dodjele! Sjećam se i da me je majka nekoliko bridge Language and Activiy Coursputa posjetila kada sam bio u Domu es, a 2000. su počeli sa projektom u Oggijev film bio je nominiran u kat- u Zenici, a već pred sami rat nije više Bosni i Hercegovini tj. Sarajevu, pa egoriji više od 350 filmova mladih dolazila u posjetu.” su u Englesku poslali mene i još jedautora! Škotlanđanin Chris Leslie zainteres- nog štićenika Doma Bjelave. Dakle, Film mladog bh. reditelja i produ- ovao je Oggija Tomića za fotografiju nas dvojica smo otputovali u ljeto centa premijerno je prikazan na i naučio ga osnovama “fotografskog iste godine, pa smo tri sedmice provSFF-u prošle godine, a BAFTA Scotland je objavila da se nalazi u kategoriji filmova baziranih na stvarnim činjenicama. Podsjećamo, riječ je o potresnoj životnoj priči bivšeg štićenika Doma za djecu bez roditeljskog staranja na Bjelavama. Oggijeva priča objavljena je i u knjizi 'Djetinjstvo u ratu' Jasminka Halilovića. Ogi Tomić rođen je 1985. godine. “U domu sam živio i odrastao od svog rođenja. A, u Dječiji dom Bjelave sam došao za vrijeme rata, 1994., kada sam pobjegao iz zeničkog Dječijeg doma koji se zove Dom Porodica. Na bijeg sam se odlučio sa još dva prijatelja koji su živjeli sa mnom. U to vrijeme sam imao samo devet godina, ali život u zeničkom Domu nikako nisam mogao podnijeti, pa sam se morao odlučiti na bijeg. Bio sam spreman živjeti na ulici, ili bilo gdje, samo ne u tom domu. Nakon nekoliko sedmica provedenih u bijegu i životu po ulicama Visokog, bez hrane, odjeće i vode, pronašla nas je policija, koja nas je poslala prvim autobusom za Sarajevo u ljeto 1994. godine. Na njihovo pitanje odakle smo, mi smo izbjegavali odgovoriti da smo iz zeničkog Doma, jer nismo htjeli da nas pošalju nazad, zato što smo znali šta nas čeka i kakvu nam dobrodošlicu priprema tadašnja direktorica Doma. Po dolasku u dom Bjelave, lijepo smo dočekani i, zaista, iskreno i od srca bili primljeni od socijalnog radnika Ermina Terke i direktora Amira Zelića”, govorio je za SB Ogi Tomić. ”Tada nisam imao dovoljno godina da razmišljam da je rat i da nije sigurno biti vani, ali srećom sam preživio strahote rata i dobio veću šansu u Sarajevu nego u Zenici. Po završetku rata i dolasku u dom Bjelave, sve se počelo mijenjati nabolje. Ne sjećam se događaja prije rata, znam samo da sam nakon rođenja imao velikih zanata”. “Kada sam imao samo dvanaest godina, počeo sam razvijati veliko interesovanje za fotografiju i za to je Chris kriv. I dan-danas Chris Leslie je jedan od mojih najdražih prijatelja. Jer Chris me je ne samo naučio fotografiji nego mi je i pomogao u životu, što meni jako puno znači. I dalje smo u kontaktu i često se čujemo i sretnemo u Londonu ili u Glasgowu, gdje on živi sa svojom porodicom. U ljeto 1997., dakle, organizacija HHC otvorila je radionicu fotografije u domu Bjelave koju je vodio i bio zadužen za nju Chris Leslie iz Glasgowa. On je dao sve od sebe da zainteresira što više Sarajlija, a ponajviše štićenika doma Bjelave, za fotografiju, koja bi nam, naravno, u budućnosti pomogla u životu. Radionica se nalazila u starom dijelu Doma, gdje je nekorišteni prostor pretvoren u mini developing studio. Nažalost, kurs fotografije imao je samo nekoliko polaznika iz Doma, a većina članova nisu bili štićenici. Ali, bilo je super, jer su nama, djeci iz Doma, omogućili da se u to vrijeme upoznamo sa ostalom rajom iz obližnjih naselja, kao što su Breka, Podhrastovi... Iz kompletnog projekta, ja sam samo jedan koji je poznavanje fotografije iskoristio u budućem radu i vlastitoj edukaciji, i to mi sada puno pomaže na studiju”, veli Oggi. Godine 2000., posredstvom nevladine organizacije Hope and Homes 11 eli u učenju engleskog jezika, što je bilo fantastično iskustvo”, kaže Oggi Tomić. Na Fakultet za dokumentarni film i TV prestižnog Univerziteta u Newportu primljen je 2006. Tokom studija snimao je dokumentarni film o institucijama za djecu bez roditeljskog staranja na Balkanu. Njegove fotografije do sada su bile izložene u Londonu, New Yorku i u Sarajevu. “Imao sam nekoliko izložbi u Londonu, New Yorku i, naravno, u Sarajevu, zahvaljujući Chrisu Leslieju i HHC-u. Izložbe su bile postavljene u periodu od 1998. do 2001. godine. U Sarajevu je izložba mojih crno-bijelih fotografija bila postavljena u Buybooku. U Londonu, moje fotografije su bile izložene u House of Parliament Reception. U New Yorku nisam bio, a fotografije su bile postavljene sredinom 2001. godine. Jumbo poster sa mojom fotografijom bio je nekoliko sedmica, u ljeto 2000., izložen i u London Victoria Undergroundu. Taj jumbo poster je takođe pomogao HHC-u da prikupi novac za djecu bez roditeljskog staranja. Meni je u to vrijeme bilo samo petnaest godina i prvi put sam svoj rad izložio u Engleskoj, stoga je to bio jako emotivan period i fantastičan za moju karijeru, jer, kako god, nije mala stvar imati poster objavljen u srcu Engleske." Haberi iz Asocijacija London – BHCAC ŠVEDSKO-BRITANSKI SAMIT U GRADU NA TEMZI BiH udruženje BHKF "Meša Selimović" - Bosanska dopunska škola iz Linköpinga (peti grad po veličini u Švedskoj) je organizovalo studijsku posjetu Londonu za svoje nastavnike i druge vođe kružoka (cirkelledare), u ovo putovanje “ukalkulisali” su i druženja sa našim zemljacima u Londonu. U posjeti bosanskohercegovačkom savjetodavnom centru u Londonu početkom aprila boravila je delagacija učitelja iz bh. dopunske škole iz švedskog grada Linkopinga. To je bila prilika da se sretnu bivši potpredsjenik SSDBiH Nesib Karišik i aktuelni čelnik SSDBiH Zaim Pašić iz Londona, čija je organizacija i bila domaćin ovog druženja. Kako je protekao ovaj mali švedskobritanski samit rekla nam je menadžerica bh. Centra Sadžida Trozić: “Taj vikend prošao nam je u prelijepom druženju sa našim gostima iz udruženja BHKF “Meša Selimović”, pod čijim okriljem radi ova dopunska škola. Pokazali smo im sve znamenitosti grada na Temzi, a u subotu navače organizovali smo zajedničku večeru i prigodno druženje u prostorijama našeg centra. U ugodnom ambijentu se razgovaralo o mogućoj saradnji naših asocijacija u narednom periodu i razmjeni posjeta, a gosti iz Švedske upoznati su s osnovnim aktivnostima BHCAC i bili su prijatno iznenađeni da i u Londonu postoji takva organizacija koja prvenstveno ima namjenu da pomaže našim starijim građanima koji imaju dosta problema zbog London: jezičke barijere, ali pokušavaju da se uključe u redovan život putem raznih aktivnosti. Takođe želimo istaći da su ovakve posjete dobrodošle da se Bosanci i Hercegovci vise upoznaju, a to je na kraju i cilj našeg Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio inicijator i Britanije. Naravno, u ovo putovanje “ukalkulisali” smo i druženja sa našim zemljacima u Londonu. Pravo je zadovoljstvo bilo družiti se sa njima jedno cijelo veče, uz obećanje da ćemo se vidjeti i u Švedskoj. U zvaničnom dijelu susreta razmijenjena su mišljenja oko načina rada i buduće domaćin ovog susreta.” O švedskom viđenju ovih susreta govorio nam je profesor Nesib Karišik, predsjednik udruženja: “Naše bh.udruženje BHKF "Meša Selimović" - Bosanska dopunska škola iz Linköpinga (peti grad po veličini u Švedskoj) je organizovalo studijsku posjetu Londonu za svoje nastavnike i druge vođe kružoka (cirkelledare). Studijsko putovanje je organizovano u saradnji sa obrazovnom organizacijom ABF iz kotara Östergötland u Švedskoj. Cilj posjete je bio upoznavanje sa kulturno-historijskim, obrazovnim i drugim znamenitostima metropole Velike saradnje između naših udruženja, kao i u vezi trenutne situacije u BiH, te o predstojećem 7. kongresu SSD BiH, dok smo ostatak večeri proveli uz prijatno druženje i muziku.Više nego zadovoljni smo ovim susretom u Londonu, u Švedsku se vraćamo sa dosta dobrih utisaka te, naravno, bogatiji za nove prijatelje. Iz našeg udruženja, pored mene, bili su Zenaida Hadžimahović, Azra Kumnova, Sanela Pehilj, Selma Verem, Senada Ćorić, Amra Adžemović i predstavnik organizacije ABF Willy Mistren. Bosanskohercegovački savjetodavni Centar (BHCAC) KORISNI SAVJETI BHCAC je 8. i 15. aprila 2014. realizovao dvije „Made of Money“ radionice u sklopu reforme socijalne brige za projekat etničkih zajednica pod pokroviteljstvom londonske općine Hounslow. Finansijski rezovi, reforme socijalne skrbi, visoki troškovi života u velikoj mjeri pogađaju britansko društvo. Implementiranje takozvane „Bedroom Tax“ te ukidanje „Legal Aid“ za „Tribunalske apile“ još su dodatni finansijski pritisci i prekretnice za ugrožene članove društva da ostvare svoja prava. Humanitarne organizacije prolaze kroz teško razdoblje u kojem nedostatak fondova i velika potražnja za uslugama od strane njihovih štićenika znatno utiču na njihov rad i održivost. Posebne poteškoće imaju humanitarne organizacije etničkih i izbjegličkih manjina. Lokalne općine u svojim budžetima nemaju dovoljno novca da finansiraju pojedinično svaku etničku grupu i uglavnom svoje fondove odobravaju organizacijama kojima imaju pristup svi građani opštine određenih kategorija, među 12 njima su Age UK, Mind, CAB, itd. Bez obzira što ove organizacije pružaju kvalitetne usluge, one još uvijek ne mogu odgovoriti na potrebe etničkih grupacija zbog kulturoloških i jezičnih potreba. To su još uvijek prepreke da pojedinci iz ovih marginalnih grupa u potpunosti dobiju usluge koje su im potrebne na odgovarajući način. Ovo su razlozi zbog kojih je Bosanskohercegovački savjetodavni Centar u 2013. zajedno sa četiri druge organizacije (Centar for Armanian Information and Advice, Iraqi Association, East European Advice Center, Haberi iz Asocijacija Iranian Association, Havelock Family Centre) osnovao i pokrenuo „West London BMER Advice Network“ kako bi pomogli manjinske etničke i izbjegličke zajednice koje žive ili rade u šest općina zapadnog Londona; Brent, Ealing, Hounslow, Harrow, Hillingdon i Hammersmith i Fulham. U martu 2014. ova mreža je u partnerstvu sa „Flourish“, jednom od vodećih humanitarnih organizacija za invalide u općini Hounslow, osigurala Projekat pod nazivom „BMER Reform Reselliance“ koji će sa realizacijom niza „Made of Money“ radionica u općini Hounslow u narednih šest mjeseci na različitim jezicima pomoći pojedincima iz etničkih zajednica da bolje upravljaju novcem tj. potrošnjom, efektivnim budžetiranjem i upoznati ih sa različitim vrstama kreditnih zaduženja. Ove radionice nude interaktivan i zanimljiv program koji je fokusiran na korisnoj praktičnoj pomoći. BHCAC je realizovao dvije ovakve radionice za šesnaest bh. građana koji žive u opštini Houslow. Radionice su ponudile praktične savjete i informacije oko proračuna, potrošnje, štednje i vrstama kreditnih zaduženja. Osim toga, radionice su pomogle učesnicima u tome kako se nositi sa stresom i drugim poteškoćama koje se mogu pojaviti kada pitanje novca postane problem. „Made of Money“ je program koji je osmišljen od strane „Quaker Social Action“ i osvojio je mnoge nagrade u UK jer je pomogao ljudima i familijama da razmisle o svojim stavovima, komunikacijama, strahovima i vrijednostima te pomogao da odgovore na izazove upravljanja novcem. Što je najvažnije, ovaj program je osigurao da učesnici radionica dobiju osnovne finansijske vještine koje su im potrebne. Za 16 članova naše zajednice koji su prošli ove radionice općina Hounslow je dodijelila diplome: Ismet i Selma Mujagić, Midhat i Suada Jusufović, Fuad i Azra Dizdarević, Behija Džonlić, Hajrija Dedić, Mehmed i Ismeta Trožić, Fejzi i Emira Jahaj, Hasnija Majdanac, Rasima, Elvisa i Enisa Nasić. Osim diploma, učesnici su dobili i vaučere u vrijednosti od £10 -£15 da potroše u svojim lokalnim marketima kao nadoknadu za putne troškove. Sa čitocima Habera želimo podjeliti sljedeće informacije za koje se nadamo da će biti od koristi. RAZLIČITE VRSTE KREDITNIH ZADUŽENJA KREDIT OD BANKE/ bank loansnovac posuđen od banke i plaćen natrag tokom određenog razdoblja, s kamatama. KREDITNE KARTICE/ credit cardskartica koja vam omogućuje da kupujete robe na kredit. Kamata se obračunava ako se puni troškovi robe ne otplate na kraju svakog mjeseca. Vi morate platiti minimalni iznos prikazan na izvodu iz banke svaki mjesec. Ako ste platili za robu /usluge u vrijednosti preko £100 koristeći kreditnu karticu i ako nešto pođe kako ne treba - kreditor će refundirati troškove. Ovo može biti dobro za online kupovinu i sl. HIPOTEKA/mortgage- je baš kao i bilo koje druge vrste kredita posuđen novac, koji se vraća s kamatama tokom određenog vremenskog razdoblja (obično 25 godina). Ključna razlika je što je osiguran kućom ili stanom, tako da ako iz bilo kojeg razloga ne može platiti vanja novca. rate, onaj ko je posudio novac može preuzeti kuću ili stan i prodati kako bi vratio svoj novac. ZALAGAONIČAR/pawnbroker- ovaj kredit je osiguran na robu koju ostavite kod zalagaoničara. Na kraju razdoblja, kredit i kamate moraju biti vraćeni kako bi dobili robu nazad. Inače zalagaoničar može prodati stores- ove trgovine rade skoro kao zalagaoničari, ali imaju tendenciju da se bave elektroničkim proizvodima, kao što su DVD plejeri umjesto zlata i nakita. LOGBOOK KREDITI/logbook loanskredit osiguran na vozilu. U ovom slučaju se potpiše dokument pod nazivom "Zakon o prodaji" i preda do- robu. Kamate su u ovom slučaju vrlo visoke. PRETVARAČI NOVCA/ cash converters- trgovine, gdje možete dati robu (obično električne stvari npr. TV) i dobiti novac za njih, obično znatno ispod tržišne vrijednosti. Ovo nije kredit, ali je drugačiji način dobi- kument o registraciji vozila. Kamatna stopa je vrlo velika i ako se otplata na kredit ne izvršava, vozilo se može oduzeti bez najave. ČEK KEŠERS/ cheque casherstvrtke koje će vam dati novac na čekove izdate na vaše ime, ali će naplatiti naknadu i procente od vri- 13 ZAJMODAVCI NA PRAGU/doorstep lenders- krediti sa određenim kamatnim stopama od strane agenata koji dolaze na prag vaše kuće. Otplate su prikupljaju od strane agenta na vratima vaše kuće, obično sedmično u gotovini. Ovi zajmodavci (npr. Provident, Home Credit Agency) su legalni i regulirani od institucije za finansijske usluge (FSA). Međutim, oni vrše naplate uz vrlo velike kamatne stope i koristite pritisak da ljudima posude novac. Oni će ponuditi kredit ljudima koji ga inače ne bi mogli dobiti. OTKUPNE TRGOVINE/ buy back Haberi iz Asocijacija jednosti čeka, na ovaj način ćete dobit novac brže ali ćete dobiti manje novca nego što je iznos čeka. TRGOVINE NOVCEM/ THE MONEY SHOP- high street trgovine koje će vam posuditi novac bez kreditne provjere i brže od banke, ali po vrlo visokim kamatnim stopama. Oni niču obično u siromašnijim područjima i nude "KEš za ČEKOVE ", "isplate kredita" i druge proizvode. PAYDAY ZAJMOVI/payday loanskratkoročni kredit koji se vraća u cijelosti nakon što se primi plaća ili socijalna nadoknada. Često se mora pokazati rješenje o primanju ili platna lista kako bi posudili novac. Daje se na kratko razdoblje isplate, ali ima vrlo visoke kamatne stope. OSIGURANI KREDIT/secured loan: • na kuću - posuđivanje novca na temelju činjenice da posjedujete kuću - ako ne vratite, vaša kuća će biti oduzeta, • na auto - posuđivanje novca na temelju činjenica da posjedujete auto - ako ne vratite kredit, vaše auto će biti oduzeto. PORODICA ILI PRIJATELJIposuđivanje od bližnjih - obično neformalno KARTICA TRGOVINE/store cardskartica izdata od specifičane trgovine koja omogućava kupovinu roba na kredit u trgovini ili lancu trgovina. Ove kartice su generalno vrlo skup oblik zaduživanja i promovišu ih prodavači. BrightHouse (nekad bio ludi Georges)- trgovina koja prodaje namještaj i robu za kuću –plaća se natrag sedmično na period od tri godine. To znači da se iznos novca koji se vraća čini vrlo mali, ali stvari su obično skuplje nego da su kupljene negdje drugdje. Pored toga, visoke kamatne stope se naplaćuju. Također je potrebno da se uzme osiguranje prije nego što se može kupiti roba. POTPORA ZAJEDNICE ILI KREDIT IZ PRORAČUNA/ community support payment or budgeting loan/ advance – donacije i krediti koji se koriste kako bi bili dostupni u okviru sustava socijalnog fonda. Zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava/ kredita pod općim naslovom socijalni fond sada ima sljedeće opcije: • podnijeti zahtjev za kredit iz proračuna (nakon što je osoba na Universal-nim Credit-ima to će se zvati proračun unaprijed)-beskamatni kredit se otplaćuje odbijanjem od naknada i s tim upravlja DWP. • podnijeti zahtjev za (bitni troškove nakon nužde) isplatu podrške u zajednici (ono što se nekad zvalo bespovratna sredstava, ali s više ograničenja) iz lokalne vlasti. Morat ćete saznati ko s tim upravlja u vašoj lokalnoj vlasti/području. ZELENAšI/ loan sharks- ljudi koji posuđuju novac ilegalno - odnosno oni nemaju licencu za kreditiranje. Oni često rade od kuće, naplaćuju naručena u baru/ vina ili roba uzeta u trgovini. Općenito bi platili za pića/ hranu na kraju posjeta, ali u nekim sredinama gdje se ljudi znaju, svaka osoba plaća po krug ili može se odložiti do sljedećeg posjeta. Slično tome, u nekim lokalnim trgovinama London: Na neki drugi bolji svijet preselio je naš Kadrus Zekiqi Od samog osnivanja bh. kluba Brent u Londonu, Kadrus Zekiqi, Albanac iz Kosovske Mitrovice, dolazio je da se druži, kako je volio reći, sa ljudima. U bh. zajednici u Londonu našao je prijatelje i uz svoj dugogodišnji volonterski rad postao omiljen među Bosancima i Hercegovcima. Dugo je bio spreman da popravi raspoloženje svojim "drugarima", kako nas je znao zvati. Nije mu bilo teško pomagati u organizovanju naših aktivnosti, kao i našim starijim članovima. Nažalost, naglo se razbolio, smrt je brzo došla, u 70. godini, a ostala su sjećanja na njegov lik. Neka ti je rahmet, Kadruse, nećemo te zaboraviti! Rukovodstvo i članovi kluba KUPITE SAD PLATITE KASNIJE/ buy now pay later- kredit gdje se nudi roba odmah, ali se plaća neki kasniji datum. Često se dobije rok tokom kojeg ste oslobođeni kamata. Ako platite u tom razdoblju, kamate se ne naplaćuju. Ako ne platite u tom razdoblju, kamate se dodaju i to plaćate u ratama. Ovi krediti se često koriste za velike kupovine kao što su TV i sofe. PLAĆANJE NA RATE/hire purchaseiznajmljena roba koja se plaća u ratama, ali s opcijom da se kupi nakon što su plaćene sve rate. Dok se to ne učini, roba se ne može posjedovati niti se može modifikovati ili prodati bez odobrenja kreditora. Ako se propusti plaćanje, roba se vraća i gubi se novac koji je dotad plaćen. vrlo visoke kamatne stope i vrše nezakonitu radnju u prikupljanju novca koji posuđuju, poput prijetnje nasiljem ili oduzimanjem kreditnih kartica ili dragocjenosti. Ako koristite zelenaše prijavite ih policiji. KREDITNA UNIJA/ credit union- je vlasništvo članova i radi za članove. Neke kreditne unije mogu posuditi novac čim postanete član. Drugi će posuditi novac nakon što ste im pokazali da ste u stanju štediti redovito. Godišnja procentna stopa na njihove kredite je ograničena po zakonu, tako da se često naplaćuju puno niže kamatne stope na kredite u odnosu na druge alternative. TAB ili KRPELJA ILI RUNDE/ tab or tick or slate- ukupna pića /hrana 14 ovaj oblik kredita može biti dostupan. To su vrlo neformalni (a time i neregulirani) aranžmani. EKUITI RELEASE ŠEMA/ equity release scheme- oblik kredita za one starije od 55 godina koji posjeduju njihove kuće kojima je preostalo malo ili bez hipoteke. Novac se daje na vrijednost nekretnine i vraća se u slučaju preseljenja ili smrti. Ovo omogućuje isplatu u paušalnom iznosu, ali obično se dobije puno manje od prave vrijednosti nekretnine. To je vrlo složen oblik kredita, a ne bi trebao biti poduzet bez čitanja “ Equity release fact sheet” letka koji izdaje Age UK i uzimanjem finansijskog (čak i pravnog) savjeta. Pripremila: Sadžida Trožić Haberi iz Asocijacija DERBY – OKRUGLI STO NA TEMU "RAT U SIRIJI I PARALELE SA RATOM U BOSNI I HERCEGOVINI" Osnovna razlika je u tome da su u rat u Siriji u najvećem broju umiješani muslimani i da je to u pravom smislu jedan bratoubilički rat koji je nastao zbog toga što velika većina naroda u Siriji želi da živi u jednoj normalnoj demokratskoj zemlji bez represije. Prisutni u Bosanskom centru uzeli jedno sa pozivom na ovaj Okrugli sto U p r o s t o r i j a m a su učešće u živoj diskusiji i, nara- poslali smo i obavijest o pokretanju bosanskohercegovačkog centra u vno, svako iz svog ugla je izvlačio humanitarne akcije za narod Sirije Derbyju krajem marta je održan zaključke o tim ratovima. Osim ovog koji se sada nalazi u izuzetno teškoj Okrugli sto na temu "Rat u Siriji i paralele sa ratom u Bosni i Hercegovini". Uvodničar je bio dr. Murhaf Gakenyi iz Veikfilda, inače Sirijac, poznati predratni doktor iz Prijedora, koji od januara mjeseca među Bosancima i Hercegovcima ovdje u Velikoj Britaniji posredstvom Bosnia Appeala vodi humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za izbjeglice iz Sirije. Kao odličan poznavalac historijskih prilika u Siriji, dao je perfektnu genzu kako je i zašto došlo do rata u ovoj arapskoj zemlji. S obzirom da je dr. Murhaf doživio i agresiju u Bosni i Hercegovini, znao je povući parale i razlike između ova dva rata. Osnovna razlika je u tome da su u rat u Siriji u najvećem broju umiješani informativnog dijela, cilj ovog okru- situaciji, bez osnovnih potreba za muslimani i da je to u pravom smislu glog stola je bio i pokretanje humani- normalan život. Na samom početku jedan bratoubilički rat koji je nastao tarne akcije za pomoć narodu Sirije akcije prikupili smo £200, a ona ce zbog toga što velika većina naroda u Derbyju, a menadžer Bosanskog trajati do polovine aprila, tako da će u Siriji želi da živi u jednoj normalnoj centra Ferid Kevrić nam je o toku svi imati šanse da daju svoj dopridemokratskoj zemlji bez represije. akcije rekao: "Protekle sedmice za- nos." DERBY-BOSANSKI BISERI GRADSKE – BEGOVSKE NARODNE NOŠNJE UKRASILE FOLKLORNU GRUPU Prvi njihov nastup o ovim nošnjama, povodom obilježavanja Dana genocida u svijetu, oduševio je sve prisutne, kako izvedbom narodnih kola tako i ljepotom narodnih nošnji Dosad smo uvijek spominjali razne folklorne grupe koje su se pojavljivale u bosanskohercegovačkim društvima, neke su uspjele da opstanu, neke su se potpuno ugasile, a neke su postale veoma poznate i uspješne. Jedna uspješna folklorna grupa treba da ima mnogo više od same želje da se tako i pokaže. Da bi folklorna grupa bila uspješna, treba da poznaje malo istoriju svoje kulture i istoriju bosanskih narodnih nošnji. Ovih dana je folklorna grupa “Bosanski biseri” iz Derbyja obogatila svoju kolekciju bosanskih nošnji sa begovskim – gradskim narodnim nošnjama za djevojčice, koje imate priliku da vidite na slici, koje je sašila njihova koreografkinja. Prvi njihov nastup o ovim nošnjama, povodom obilježavanja Dana genocida u svijetu, oduševio je sve prisutne, kako izvedbom narodnih kola tako i ljepotom narodnih nošnji. Najvažnija karika u uspjehu je koreograf koji bi trebalo da zna mnogo toga vezanog za folklor kao što su pisanje koreografija, podučavanje folklornih igrača, da poznaje narodne nošnje i njihovo porijeklo, da poznaje narodnu folklornu muziku i da je obezbijedi, kao i sve ostalo što je vezano za folklor. Ja ću pokušati da vam približem i da vas upoznam sa bosankohecegovačkim narodnim nošnjama, kako i kada su se nosile i ko je šta nosio u neka davna vremena. Ovoga puta ću vam predstaviti gradske - begovske narodne nošnje. GRADSKE NOŠNJE ili BEGOVSKE NOŠNJE U gradskim nošnjama bez obzira na nacionalnu pripadnost se krajem 19. stoljeća zapaža jak orijentalni utjecaj, kako u krojevima tako i u izboru materijala. Materijali su mahom uvezeni sa istoka, a takođe i sa Zapada, mahom iz Venecije. Najviše su 15 upotrebljavani čoha, somot, aladža, šamaladža, atlas, kao i razne vrste svile i brokata, a zatim i pamučni i Haberi iz Asocijacija svileni "bez", tj. platno. O građanskoj nošnji kod nas najviše nam je sačuvano podataka iz 19. stoljeća, u djelima raznih putopisaca koji su prolazili kroz Bosnu. Pored ovog izvora svako od nas može da dobije predstavu o tim nošnjama ako naprimjer pročita tekstove starih epskih pjesama, balada, romansi iz tog doba ili pak sevdalinki. U takvim pjesmama je moguće pročitati o različitim elementima nošnji tog doba, njihovom imenu, funkciji i materijalima. NOŠNJA ZNAK STALEŠKE PRIPADNOSTI S kraja 19. stoljeća sačuvan je izvjestan broj originalnih nošnji. Nošnja u gradovima u doba turske vladavine nije imala samo praktičnu funkciju, već je istovremeno bila sredstvo da se pomoću nje istakne klasna i staleška pripadnost. Svaka vlast, kako tada tako i danas, ima određene propise koji su tiču normi i načina odijevanja vojnika, plemstva i visokih državnih službenika. Tako su se npr. begovi i janjičari veoma isticali sa svojom predivnom nošnjom, posebnim bojama odjela, kao i pojedinim odjevnim elementima. Već spomenuti propisi koji su određivali boje, dijelove odjeće, obuće, su tako uticali da se stanovništvo počinje razlikovati po vjerskoj pripadnosti, čega u 16. stoljeću nije bilo, prema spomenutim podacima B. Kuripešića. Ipak, te razlike u različitim nošnjama su svoju težinu imale na akcentiranju pripadnosti klasi, staležu, esnafu, a u manjoj mjeri na pripadnosti naciji ili vjeri. Begovska nošnja je bila od svijetlocrvene, zelene ili plave čohe, ukrašena vezom od srme, dok su trgovci i zanatlije nosili odijelo od tamne čohe sa vezom od crnog gajtana. Pojasi su kod pravoslavnog stanovništva bili crveni, kod katoličkog ljubičasti, a kod muslimanskog šareni svileni "trabolose", ili "mukadem" pasovi. U bojama fesova se mogla naslutiti i nacionalna pripadnost. U ženskim nošnjama su crne satenske ili atlasne dimije bile zastupljene kod hrvatskih ili srpskih žena, dok su bošnjačke nosile dimije svijetlih pastelnih boja. Begovske žene nosile su dimije od skupocjene svile vezene zlatom. Takvi su bili i gornji haljeci, naročiti ječerme i anterije. Imale su anterije od somote ili brokata, a žene srednjeg staleža nosile su te dijelove od aladže ili šamaladže. Ovakva situacija je potrajala sve do kraja 19. stoljeća, koji se smatra prekretnicom u razvoju bosanskog društva, društvenih promjena i nadolaska novih kulturnih uticaja. ŽENSKA NOŠNJA Sačuvane građanske nošnje s kraja 19. stoljeća pokazaju da se ženska nošnja sastojala iz košulje od tankog pamučnog ili svilenog "beza", pravo krojene izjedna, sa dubokim izrezom na prsima, bez ikakve "jake"; uz nju su se nosile i gaće od istog ili debljeg platna, širokih nogavica, skupljene pod koljenom. Na gornjem dijelu ti- od srebra, razne veličine i oblika. Na noge su dolazile bijele pamučne čarape i kožna obuća, razne vrste papuča i cipele. Kod muslimanki nju su činile crvene ili žute "jemenije", Bosanski biseri jela, preko košulje, nosili su se: fermeni - vrsta jeleka bez rukava, iznad struka, otvoreni na prsima, ječerme - krojene od svile ili kadife, ukrašene zlatnim trakama ili zlatovezom, za razliku od fermena vežu se ili kopčaju na krajevima. Udate žene oblačile su preko košulje i anteriju, vrstu duge haljine od somota ili svile sa bogatim zlatovezom i zlatnim ukrasnim trakama, sprijeda je otvorena, na grudima ima veći izrez, zvonastog je kroja, sa jako naznačenim strukom, ima duge rukave koji su pri dnu rasječeni. Gornji dio nošnje odvajan je pojasom koji je mogao biti od tkanine ili metala, sa filigranskim kopčama tzv. paftama. O pasu opasivale su se srmenim širitnim pojasom sa paftama 16 kod srpskih i hrvatskih crne cipele. Na glavi su djevojke nosile fesiće sa cvijećem, a žene kalkan-kape sa srebrnim tepelukom na tjemenu i resama od crne svile unaokolo. Obavezan dio muslimanskih gradskih ženskih nošnji za izlazak u grad je bila odjeća feredža, a s krajem 19. stoljeća i zar. U ovim haljinama žene su bile pokrivene sasvim, sakrivajući lice. Feredža je vrsta širokog kaputa, dugih širokih rukava, sa velikom "jakom" (kragnom) oko vrata. Feredža je uvijek bila od crne čohe, a kod begovica i od tamnozelene. Uz nju su se nosila i tri pokrivača od bijelog tankog platna. Jedan pokrivač je dolazio na glavu i čelo, i zvao se čember, drugi preko lica, odnosno usta, vezivao se na tjemenu i zvao se jašmak, treći je pokrivao cijelu glavu i padao unaokolo, do pola leđa i zvao se dušeme. Ovako obučena žena imala je mali otvor oko očiju. Begovske žene nosile su i "peću", tj. komad crnog postavljenog platna, vezanog srmom, sa prorezima za oči, koji se stavljao na lice kao maska. Peća se nosila sa feredžom. Uz feredžu su se prilikom izlaska obuvale žute čizme od mehke kože zvane "tomake". Za kretanje oko kuće nošene su drvene nanule i papuče, a u zimskim mjesecima mestve i čizme od mehke žute ili crvene kože, a krajem 19. stoljeća nose cipele raznih vrsta po bečkoj modi. Iz arhive Bosanske Sehare za Haber pripremila Fahira Hasedžić- koreograf Haberi iz Asocijacija Muzički vikend u Engleskoj BHCAC - London, proslava 8. Mart MUŠKARCI KUHALI ŽENE UŽIVALE Članice bosanskohercegovačkog kluba BHCAC London i ove godine tradicionalnim druženjem obilježile Sadžida Trozić nam je prenijela dio atmosfere: "Stvarno je bilo lijepo druženje, žene i djevojke su se fino su svoj praznik 8. mart, Dan žena. Okupile su se u prostorijama svoga udruženja na Brentu, a muški dio udruženja za njih je pripremio svečanu večeru, tradicionalne crvene karanfile i lijepu muziku. ukopile tako da se tokom zabave nije mogla primijetiti razlika u godinama, sve nas je spojila lijepa naša sevdalinka. Mogu vam reći da su naše članice nakon ovog kući otišle mnogo sretnije i zadovoljnije." Manchester - Birmingham 8. Mart ŽENE OBILJEŽILE SVOJ PRAZNIK Bosanskohercegovačke žene u Birminghamu i Manchesteru sa danom zakašnjena, , su obilježile svoj praznik. Bilo im je lijepo i veselo, naročito inim u Birminghamu što su se za ovaj svoj praznik "riješile" muškaraca i same bez njihovog prisustva dobro se zabavile. U Manchesteru dame su se okupile u restoranu "Due Fratteli" italijanskog imena ali bosanskohercegovačkog vlasnika, sve njih uz naše specijalitete sa roštilja fino je zabavio muzičar Sefer Haskić iz Boltona. Atmosfera u Birminghamu je bila jako vesela, 45 žena uživalo je u Indijskom restoranu sa njihovom za ovaj put specijalno pripremljenom (ne previše ljutom) hranom, uz muzičku pratnju Zamira Hadžovića, Dževdane Gološ i Azre Bašić. 17 ZABAVE NA NIVOU Bosanci i Hercegovci koji žive u Engleskoj polovinom mjececa marta imali su veoma sadržajan muzički program i vjerovatno svima njima bilo je teško odlučiti se gde otići. U prelijepoj dvorani Chiswick Club Society nastuili su stalni članovi postave Mostar Sevdah Reunion Mišo Petrović i Sandi Duraković koji su iz Holandije skoknuli preko Lamansa da zabave članove bosanskohercegovačkog kluba Brent, koji je bio i organizator koncerta. Atmosfera je bila odlična, a zabava na nivou. Dan kasnije, u kasnim noćnim satima, u prestižnom klubu "Vuk" u Londonu nastupio je legendarni Šaban Šaulic. Šta reći za kralja narodne muzike već da je on to svojim nastupom i potvrdio. Preko 500 posjetilaca uživalo je u Edin Malic Šabanovom nastupu. Uz Šabana nastupila je i Aleksandra Bursać. Nešto sjevernije u Coventryju nastupio je mladi pjevač Edo Malić iz Republike Irske, koji je postao redovni gost na ovdašnjim partijima. Okupilo se preko 100 Bosanaca i Hercegovaca iz ovog grada te susjednih gradova Birminghama i Lestera. Svi oni uživali su do ranih jutarnjih sati. Pored toga u nedelju u Londonu kultna grupa ZABRANJENO PUŠENJE iz Sarajevo odradila je izvanredan koncert na kojem se okupilo preko 400 njihovih fanova. BiH dopunske škole Svečanom akademijom u Abbey centru OBILJEŽENE DVIJE DECENIJE RADA PRVE BOSANSKOHERCEGOVAČKE DOPUNSKE Š KOLE U LONODNU “Prva BiH dopunska škola London” je uz prebogat kulturno-umjetnički program obilježila 20 godina rada i postojanja. Škola je formirana još davne 1993. godine, na inicijativu naših građana koji su zbog ratnih dejstava bili prisiljeni da napuste svoju domovinu BiH. a Uz prisustvo više od stotinu naših građana, marta 2014. godine obilježen je jubilej vrijedan pomena Roditelji koji su imali djecu školskog uzrasta su itekako bili svjesni koliko je važno njegovanje maternjeg jezika u tuđini, te koliko je bitno kod djece stvarati osjećaj ljubavi prema vlastitoj kulturi, porijeklu i identitetu. Škola je svoje prve korake započela u tadašnjim prostorijama Diplomatsko konzularnog predstavništva BiH. Po podacima koje smo prije nekliko godina uspjeli prikupiti od gospodina Mamoona Nahasa, tadašnjeg diplomate, saznali smo da su inicijatori ovog poduhvata vrijednog hvale pored gospodina Nahasa, bili i Sead Jakupović, Osman Zukanović, Ahmet Hadžić, rahmetli Muhamed Filipović i Mustafa Klico, te nastavnici gospodin Ramiz Smailbegović, gospođe Jasmina Turajlić, Iskra Štrkljević i Zekira Pilica, koja je prisustvovala današnjem skupu. Oni su u tim prvim školskim danima imali oko dvadesetak učenika. U proteklih dvadeset godina, bh. dopunsku skolu u glavnom gradu Velike Britanije završilo je preko 200 učenika. SPECIJALNI GOSTI Posjećivali su je mnogi, a posebno nam je ostala u sjećanju posjeta gospodina Muhameda Filipovića, našeg akademika, koji je davne 1996. godine, dok je škola bila u prostorijama BH Islamic Centra London, učenicima podijelio svjedočanstva, te rahmetli Zaima Muzaferije, našeg legendarnog glumca, koji nam je svojom prvom poslijeratnom posjetom donio i dah i ljubav napaćene BiH. Trenutno škola broji oko trideset učenika, mada je to još uvijek mali procenat u odnosu na broj građana bh. porijekla koji žive u Velikoj Britaniji. Vremenom se i etnička slika naših školaraca mijenjala, pa smo pored djece sa bh. prostora, imali i imamo djecu makedonskog, crnogorskog, pakistanskog, kiparskog, engleskog, španskog itd. porijekla, na šta smo izuzeno ponosni. Nakon intoniranja državne himne BiH, koju je na tubi izvela Hafsa Jalisi, učenica naše škole, posjetiocima su se obratili gospođa Vedrana Kovačević Jalisi, predsjednica BHCUK i prosvjetni radnik, Semira Jakupović koja u školi radi već 18 godina, NJ.E. ambasador Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Mustafa Mujezinovic, koji je posebno istakao vrijednost integracije, ali ne i asimilacije, gospodin Meho Jakupović, član IO BH UK Networka, te Sedin ef. Šahman, vjeroučitelj i omladinac koji je govorio o vrijednosti dopunskog školstva i njegovog uticaja na dalji životni tok naše djece, o značaju 18 školovanja na maternjem jeziku, te omladini i bivšim učenicima. DOBAR PROGRAM Školski program sačinjen od brojalica, recitacija, rodoljubivih pjesama, sevdalinki, starogradskih i neizbježnog rock and rolla, izveli su polaznici predškolske grupe, te mlađe i starije grupe učenika od prvog do osmog razreda. Djeca su stvorila odličnu atmosferu, te pokazala da su bez obzira na činjenicu da su rođeni u Velikoj Britaniji, sposobni da predstave svoju kulturnu baštinu u najboljem mogućem svjetlu, bez obzira na činjenicu da u dopunskoj školi provode samo 72 sata godišnje, sto je manje od mjesec dana rada njihovih vršnjaka u BiH. Naši specijalni gosti bili su članovi hora Anaajat Arabic School,(Anaajat BiH dopunske škole arapska škola), s kojom inače dijelimo zajednički nastavni prostor u Abbey Centru,te gospođica Špela Drnovšek Zorko, Slovenka koja radi postdiplomske studije na temu BiH i volontira u našoj školi. Ona je za ovu priliku predstavila poeziju Franca Prešerna na svom maternjem slovenskom, ali i na bosanskom jeziku kojeg izvrsno govori. Tako smo imali priliku da pored naše kulture i tradicije, osjetimo i značaj drugih kultura, spoj Zapada i Istoka, te istaknemo značaj multikultura kojima se u Velikoj Britaniji daje poseban značaj. Nakon završetka zvaničnog dijela programa, naš dvadesetogodišnji jubilej obilježili smo sa nekoliko torti koje su pripremile naše domacice, a djeca su gašenjem svjećica i pjevanjem rođendanske pjesme “Danas nam je divan dan”i simbolično obilježila 20-godišnji rad škole koja je već napunila svoje “punoljetstvo”. U zabavnom dijelu programa goste su zabavljali Hor BHCUK koji vodi gospodin Farko Selman, te pjesnikinja iz Francuske, gospođa Nermana Begagić koja nam je poklonila svoju zbirku poezije “Od srušena Babilona”, gospođa Jasna Lemeš Filipović, te pjesnik Idriz Saltagić koji su se prisutnima predstavili sa svo- Otvorili program Hana Bakalovic i Mustafa Dedic jom poezijom. Gosti su pored navedenog programa mogli da uživaju u izložbi učeničkih radova, narodnih rukotvorina, video prezentaciji koja sadrzi ogromnu arhivsku građu pripremljenu od strane gospodina Ahmeta Hadžica, naseg dugogodišnjeg volontera, i učitelja škole,te uživaju u tradicionalnim jelima pripremljenim vrijednim rukama naših volonterki. POMOĆ SA SVIH STRANA Ovo je, inače, druga proslava jubileja naše skole, a moram napomenuti da smo 2009. godine proslavljali 15 godina postojanja škole, objavili brošuru o radu škole, te zaslužnim pojedinci- Hamidović, Sejfudin ef. Hodžić, Edina Hodžić, Ahmed ef. Gapo, Sedin ef. Šahman, Mustafa Klico, Muhamed Filipović, Sead Jakupović, Halima Mehdić, Adis Burazerović, Demir Mahmutčehajić, Šahmo Šorović, ma i organizacijama dali zahvalnice za njihov rad u periodu od 1993. do 2009. Tu tradiciju smo nastavili i za ovaj jubilej, te smo zaslužnim organizacijama i pojedincima dodijelili zahvalnice za period od 2009. do 2014. Posebno se zahvaljujemo našem matičnom udruženju BHCUK, te AMBASADI BiH, BiH UK NETWORKU, MAGAZINU “HABER”, BHCAC-u, BiH ISLAMIC CENTRU LONDON, MRC I ABBEY CENTRU BEZ ČIJE BI PODRŠKE RAD ŠKOLE BIO NEMOGUĆ. Kemal Pervanić, Nisad Jakupović, Safet Vukalić, Rahmo Vukalić, Fahrija Avdić,rahmetli Ismet Bašić, Nasiha Bašić, Muhamed Muratović, Abdulah Hasanović, dr Nađa Arslanagić, Bronween Handyside, Željko i Mujesira Mastnak, Nađa Harbaš, Sevleta Alimajstorović, Jasmin Bukić, Vesmija Naska Kekić, Ahmet Hadžić, Meho Jakupović, Jasmina Buljko, Mirsad Handžar, Esad Količić, Spaho Bajrić, Jasmin Odobašić, Zumra Kulenović, Haris i Sabina Kazazić, Mirela Serezlić,Vedrana Kovačević Jalisi, Qazi Zafar Wajahat Jalisi, Edisa Redžić, Jasmina Buljko, Besima Zengin, Ludmila i Rabija Felić, Zehra Kalamujić, Jasmina i Mirsad Bakalović, Vahida Vukalić, Gospe Hadžić, Mediha Salešević, Mirnesa Dedić, Zumra Kulenović, Zehra Kalamujić, Endira i Saha Muratović, Adi i Jasmina Bibezić, Derviša Podrug, Špela Drnovšek Zorko, Diana Ivanović, Adnan Jakupović, Adelisa Džafić Arifagić, Emina Gunić, Edin Dedović, Dženana Džonlić, Edib Bajraktarević, Aida Marić, i mnogi drugi koji su ostali anonimni. Ovom prilikom se zahvaljujemo Awards for All, AAA Linen Limited, Tradex Insurance Limited, te gospođi Denise Bond, koji su najzaslužnijim volonterima i najboljim učenicima darovali majice, Acorn Aid i gospodinu Mikeu na nesebičnoj pomoći, restoranu “Apettite” iz Londona, te gospodi Spahi Bajriću i Idrizu Saltagiću na vrijednoj donaciji u knjigama za školu i najboljim učenicima, te svim našim volonterima, nastavnicima, roditeljima, a posebno učenicima bez kojih ovaj dan ne bi bio veličanstven. VELIKO HVALA NAŠIM Mamon Nahas, Iskra Štrkljević, Zekira Pilica, Jasmina Turajlić, Ramiz Smailbegović, Ismeta Filipović, Fahira Mulamedić, Vera Mehmedbašić, Farko Selman, Semira Jakupović, Fahrudin ef. Hamidović, Nura 19 Unaprijed se izvinjavamo svima čija imena zbog nedostatka informacija nismo uspjeli objaviti. Tekst i foto: Semira Jakupović BiH dopunske škole BH Dopunske Skole DOMOVINA NE ŽIVI SAMO NA GEOGRAFSKIM KARTAMA Povodom 20 godina postojanja i rada “Prve BIH dopunske škole London” toga smo naučili, ali još uvijek nedo- prije svega POŠTENI LJUDI. A ima li | Poslužicu se jednom izrekom o voljno. Neke naučene stvari polako ljepšeg osjećaja od onog kada učitelj znanju koju sam pronašla u vjerskoj su pale u zaborav, ali je činjenica da doživi da ga je prevazišao učenik, literaturi, a koja glasi, “Srce u kojem smo opismenili našu djecu na mater- a događa se upravo ono što smo nema znanja ni mudrosti, izgleda njem jeziku, jedna velika stvar. Uvijek priželjkivali. kao dotrajala kuća: zato učite, druge će biti pitanja da li smo mogli više, Život je krug i nadamo se da će na podučavajte i usavršavajte se u nau- čija je to odgovornost, zašto smo mjestu nas prosvjetnih radnika, jedci.” prolazili tolike teškoće koje su nas noga dana biti naši učenici, kojima Vođena mišlju da je dug prenositi očvrsnule, ali povod mog pisanja je u amanet ostavljamo sve što smo znanje, provela sam mnoge lijepe slavlje, naš jubilej, nećemo o tužnim dugo gradili, te da će na svoju djecu godine u ovoj školi. S poštovanjem stvarima. prenositi domoljublje. se zahvaljujem svima koji su inici- Posebno smo ponosni na činjenicu rali njen rad prije 20 godina i pomogli da smo tri puta uspjeli da organSvima nam je jasno da je dječiji dom njeno očuvanje. izijemo skupove škola, 2005., 2007. prvo mjesto na kojem borba za znanOvom prilikom se još jednom želim i 2013., da smo posljednjih sedam jem kao najvećim imanjem počinje i zahvaliti svim našim bh. instituci- godina opstali bez profesionalnog to isključivo zahvaljujući roditeljima. jama, našoj vjerskoj zajednici na radnika zahvaljujući volonterima, te S dolaskom u školu, djeca još više nesebičnoj pomoći, te svim pojed- da su iza nas godine prijateljstva, ne postaju svjesna svoga identiteta, incima, volonterima, a posebno samo u školskom periodu, nego za svoje pripadnosti jednoj zemlji i jednastavnicima, roditeljima i učenicima, cijeli život. nom narodu, postaju dio jedne vebez čijeg rada ni škola ne bi postoja- Poslužiću se nakratko stihovima like porodice. Zajedno smo učili, la. Iz straha da nekoga ne izostavim, koji su mi se svidjeli, a koje su, čak išli na izlete, na skupove škola, rane želim nabrajti pojedinačna imena, i u najtežim trenucima borbe za dovali se fudbalskim pobjedama i ljua unaprijed se izvinjavamo svima očuvanje BiH i u ratnim uslovima, tili zbog poraza, organizovali časove onima čije smo ime zbog nedostatka koristili i naši borci: “Domovina ne poezije, dramske komade, slavili informacija zaboravili. živi samo na geografskim kartama... rođendane i druge značajne daNeka mi se dogodi pjesma Iza statističkih podataka, koji su iteka- Dodala bih još i to da domovina živi ko vrijedni skupljanja, ako nizašto u našem lijepom maternjem jeziku, drugo onda kao arhiva za naša koji će nam pomoći da pričamo sa Curi bezvoljno vrijeme buduća pokoljenja, kriju se mnogob- našim djedovima, nanama, bakama, Bez boje, okusa i mirisa rojna sjećanja, jer sam u školi koja je, amidžama i stričevima, daidžama i Neka mi se večeras dogodi pjesma ujacima, te mnogobrojnom rodbinom Pa makar po cijenu bola širom svijeta. Koliko se samo ljepote Šta život ovaj znači krije u jezičkom bogatstvu, u bogatom Ako se živi na pola rječniku prepunom sinonima, pa čak i činjenici da se možemo pohvaliti U trnje srce zaraslo sa sedam padeža, koje mnogi svjet- I utihla pjesma slavuja ski jezici nemaju. Nije li grijeh zabo- Staze su moje neprohodne raviti i ne učiti jezik, koji je evropski, Dok cvijeće okolo buja. te kojeg danas i uče i govore mnogi stranci. Jezik živi u našim pjesmama, Neka mi se sevdalinkama, slikama naših lijepih Večeras dogodi pjesma gradova, crtežima, saznanju o našim Neka me ponese praznicima, himni i zastavi, a prije Ustalasa Neka se rodi svega u našim srcima. Sretni smo što smo očuvali školu, u Po cijenu bola kojoj su djeca imala priliku da uče sve Neka mi ne bude spasa Obracanje ambasadora Mustafe već nabrojano. Domovina nije neka Mujezinovica imaginarna riječ, ona je duboko ut- Neka mi prijatelji kana u nas, u naše porijeklo o kojem metaforički rečeno, doživjela svoju ponosno pričamo s našim prijateljima U snove svrate punoljetnost i ja provela već osam- iz Velike Britanije, naš identitet koji U doba mladosti vrate naest godina. će našim učenicima pomoći da se sa Sa djecom sam preživljavala naše tolerancijom odnose prema svima u Semira Jakupović (2014) prve susrete, bojažljivo stiskanje multikulturalnom društvu kao što je dječije ruke i strah od nepoznatog, VB, integrišu u društvo u kojem žive, do dječijih nestašluka koji su počinjali da poštuju i svoje i tuđe. tume, a u trenucima žalosti pokušali ljutnjom, a završavali smijehom. Domovina živi u našoj školi koju našim članovima pružiti utjehu. ZaS ponosom sam gledala kako smo godinama čuvali, i bez obzira jedno smo se prisjećali i organizovali drhtavim ručicama ispisuju prva slo- na sve poteškoće očuvali. S nama komemoracije Srebrenice, pokazivali va na našem jeziku, kako sriču riječi je danas nekoliko generacija, počev svoju suosjećajnost minutama šutnje i rečenice. Nakon škole bi obično od predškolske grupe, pa sve do i mnogobrojnim humanitarnim akcislijedio Mc Donalds, nagrada za bivših učenika, od kojih su mnogi jama, i nadamo se da će tako i ostati. poslušnost i dolazak u školu. Mnogo ugledni sportisti, magistri, doktori, ali Semira Jakupović 20 BiH dopunske škole Birmingham: Školska priredba, povod - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i 8. mart Dan žena. PJESMOM I GLUMOM ISKAZALI LJUBAV PREMA DOMOVINI Učenici bosanskohercegovačke dopunske škole iz Birminghama u subotu 15. marta su u prepunim protorijama Bosanske kuće za svo- te članove bh. asocijacije priredili odličan program. Povod školskoj priredbi bili su nedavni praznici Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i Počelo je izvođenjem bosanskohercegovačke himne a program je oficijelno otvorila učiteljica Azra Bašić te u uvodnom govoru istakla značaj referenduma i obnove nezavisnosti Bosne i Hercegovine za sve njene građane. Naravno, osvrnula se i na posljedice odnosno na činjenicu da sada blizu 1,5 miliona Bosanca i Hercegovaca ovaj značajni praznik obilježavaju širom svijeta sa sjetom u duši i mislima uprtim ka domovini. Potom su “palicu” u svoje ruke preuzeli učenici koji su u startu izveli poznatu Šantićevu pjesmu “Ostajte ovdje” i niz kraćih numera tako da je publika mogla uživati u njihovoj kvalitetnoj izvedbi. U drugom dijelu priredbe, u programu posvećenom nanama, majkama i starijim sestrama bilo je mnogo veselije i življe, djeca su iskreno i sa emocijama, a ponegdje i sa suzama, “pričala” o svojima mama, a svaka ta priča završavala je uobičajeno, sa “moja” mama je najbolja mama na svijetu. Nakon što su svi učenici iskazali svoju veliku ljubav prema svojim majkama, za kraj su priredili jedan kraći skeč na temu “kako prevariti učiteljicu”. Bilo je zanimljivo, a u skeču umjesto školskog gradiva našlo se mjesta i za turske sapunice. Publika u Bosanskoj kući ih je nagradila gromoglasnim aplauzom, a djeca koja su zaista izvanredno izvela program te njihovi učitelji Azra Bašić, Dževdana Gološ i Emir Bolić koji su ih odlično pripremili, zaslužuju sve pohvale i čestitke. je roditelje, stariju braću i sestre 8. mart Dan žena. 21 Humanitarne aktivnosti Bosnia Appeal: Završena akcija pomoći za Siriju ODZIV JE TREBAO BITI BOLJI Predpostavljalo se da će se prognani Bosanci Hercegovci sjetiti šta su proživjeli tokom svog izbjeglištva i više se solidarisati sa narodom Sirije koji je sada u izuzetno teškoj situaciji. Skupljeno je ukupno £551 i taj novac je uplaćen na račun otvoren za pomoć Siriji u UNICEF-u u Londonu. Polovinom januara, na inicijativu dr. Murhafa Gakenyi iz engleskog grada Wakefielda, Humanitarna organizacija BOSNIA APPEAL iz Birminghama pokrenula je humanitarnu akciju u bosanskohercegovačkoj dijaspori “PROGNANI BOSANCI I HERCEGOVCI ZA IZBJEGLI NAROD SIRIJE” i pozvala sve naše građane u dijaspori, sva udruženja sa bh. predznakom te humanitarne organizacije da nađu načina i odazovu se apelu. Glavni cilj akcije bilo je prikupljanje što više sredstava za napaćeni narod Sirije. GRAĐANI DERBYA IMALI SLUHA Polovinom aprila akcija je završena i o njenim rezultatima razgovarali smo sa kordinatorom akcije bosanskim Sirijecem ili sirijskim Bosancem dr. Murhaf Gakenyi: “Nakon tri mjeseca rada i raznih aktivnosti na popularisanju ove humanitarne inicijative, iskreno rečeno više sam očekivao od ove humane misije, mislio sam da će odziv biti bolji. Predpostavljao sam da će se prognani Bosanci Hercegovci sjetiti šta su proživjeli tokom svog izbjeglištva i više se solidarisati sa narodom Sirije koji je sada u izuzetno teškoj situaciji. Za ovaj period skupljeno je ukupno Donacija iz Derbya Organizatori akcije u Derbyu zahvalju se svim donatorima koji su se sjetili napaćenog naroda Sirije: Alma i Omer Pašić, Galib Drakovac i dr. Murhaf Gakenyi donirali su £101.00, Šukrija Halaba izdvojio je £30.00, Miroslav Pavlić, Ferid Kevrić, Hasim Grabovica, Ahmo Salkić, Ahmed Gopo, Arnes Bećar, Nedžad Salkić, i Mirsada Pobrić dali su po £20.00, dok su sa po £10 u akciji učestvovali Idriz Kadunić, Behrem Prcić, Nermin Zahirović, Nermina Webster, Ajša Osmanagić i Vernesa Subašić. koji su imali sluha, odazvali se na akciju i prikupili u tom gradu £351. Naravno, koristim priliku da se zahvalim menedžeru Bosanskog centra u Derbyju Feridu Kevriću, koji je bio nosilac tih aktivnosti.“ ISTORIJA SE PONAVLJA Inače, doktor Murhaf Gakenyi zna šta je biti zibjeglica, on je sa svojom suprugom Samkom i dvoje djece 1992. godine izbjegao iz Prijedora, gdje su oboje radili kao ljekari u tamošnjoj bolnici. Nastanili su se u englekom gradu Wakefieldu, oboje su u penziji i imaju dovoljno vremena da se bave humanitarnim radom. Naravno, ugodne penzionerske dane dr. Murhafu “kvari” teška situacija u rodnoj Siriji gdje živi veliki dio nje- Ukupan iznos od £351.00 poslat je preko ličnog računa Ferida Kevrića na račun UNICEF -London Help Gor Syria, kako bi UNESCO mogao da potražuje još dodatnih 25% od poreza u UK. Dodatnih £200.00 prikupljeno je preko računa Bosnia Appeal i takođe je uplaćeno na isti račun. £551 i taj novac je uplaćen na račun otvoren za pomoć Siriji u UNICEF-u u Londonu. Hvala svim donatorima, posebno našim građanima u Derbyju 22 gove najuže porodice: “ Vidite, većina njih više nije u Siriji, svjedoci ste zastrašujućih slika koje dolaze iz moje rodne zemlje i veliki dio moje familije izbjegao je u Lebnon i Tursku. Po čitave dane provodim na kompjuteru spajajući pokidane veze među mojom porodicom. Nažalost, nekoliko mojih bližih rođaka je nastradalo ali hvala Bogu, većina je uspjela spasiti glavu. Često sam sebe pitam, Bože, šta smo mi toliko zgriješili da nam se sve ovo događa, prvo meni u Bosni, a onda mojoj porodici u Siriji” glasno je razmišljao dr. Murhaf. Humanitarne aktivnosti Dr. Mustafu Ćustovića predsjednik Merhameta Makedonije ZA KOJU GODINU MAKEDONSKI MERHAMET NEĆE IMATI O KOME DA BRINE Nekoliko hiljada Bošnjaka je ostalo u gradovima i oni su u zaista teškoj situaciji, bez posla, zemlje i bilo kakavih prihoda i vjerujte da bi bez pomoći Bosnjaka iz dijaspore i našeg Merhameta teško preživjeli. života Bošnjaka su ugožene, politički pomaže pri kliničkom hospitaliziranju Prema zadnjim dostupnim podaci- smo nebitan faktor u Makedoniji, sa najsiromašnijih Bošnjaka. Organma, u Makedoniji živi preko 30.000 radom je prestao Kulturni Bošnjački izirali smo i Akciju za podjelu obuće Bošnjaka, a pretežno su skoncen- centar u Skoplju, stali su radovi na trisani u selima oko Skoplja, Velesa rekonstrukciji Bosnjackog turbeta u Humana misija i Prilepa. Kao i većini stanovnika naselju Gazi Baba u Skoplju, pored Makedonije, ni Bošnjacima u ovoj toga prestali su postojati fudbalski i Muslimansko dobrotvorno društvo teškoj ekonomskoj krizi ne cvjetaju bokserski klub Sloga koji su u svojim “Merhamet” Makedonije osnoruže. Kako žive Bošnjaci u Makedoni- redovima okupljali mlade Bošnjake. vano je 25. juna 2007. godine sa ji pitali smo predsjednika Merhameta Jedino što se uspjelo održati je polu- sjedištem u gradu Berovo. Osnivanu ovoj zemlji dr. Mustafu Ćustovića, satna emisija na bosanskome jeziku jem “Merhameta” u Makedoniji, koji je zbog prirode svog humanitar- “Sehara”, koja se emituje na drugom bosanskohercegovački muslimani, nog posla u svakodnevnom kontaktu kanalu MTV-a dva puta sedmično. odnosno Bošnjaci, u ovoj zemlji dobili sa sa svojim narodom: Vjerske institucije Bošnjaka u Make- su i svoju prvu nevladinu organizaci“Gledajte, ako se ova ekonomska kri- doniji nema, jer po Ustavu, oni su u ju. Jedna od uloga “Merhameta”jeste za nastavi, za koju godinu makedon- sklopu Islamske zajednice Make- i čuvanje nacionalnog identiteta, kulski Merhamet neće imati o kome da donije u Skoplju, ali imaju svoje vjer- turnih vrijednosti, ali i dostojanstva brine, jer mladi Bošnjaci usljed takve ske objekte: džamije, džematske od- Bošnjaka koji žive u Makedoniji. situacije idu trbuhom za kruhom i bore, bošnjačke imame, džematlije i Predsjednik “Merhameta”Makedonije masovno se iseljavaju u potrazi za mezare.” dr. Mustafa Ćustović naglašava da boljim životom. U kućama ostaje Da se vratimo Merhametu i tome je razlog tome što je sjedište ove pretežno starija populacija koja se kako makedonski ogranak pomaže organizacije u istočnoj Makedoniji bavi uzgojem duhana, poljoprivre- Bošnjake u ovoj zemlji, kakve akcije činjenica da na tom području živi dom i stočarstvom. Nekoliko hiljada vodite? poprilično veliki broj Bošnjaka i priBošnjaka je ostalo u gradovima i “Makedonski Merhamet je usko padnika ostalih etničkih zajednica vezan za centralu u Sarajevu. Jedan islamske vjeroispovijesti koji su u od naših najznačajnih projekata je stanju socijalne potrebe. Pored dr. Akcija”Kurban” koju sprovodimo od Mustafe Ćustovića, osnivači makesamog donskog ”Merhameta” su: Ćamila početka rada” Merhameta”. U Crnovršanin-Ćustović, Avdija okviru te akcije, svake godine Kujundžić, Đula Hasanagić, Beza obezbjeđujemo kurbansko meso koje Ćustović, Sead Pilov i Nedžip Grutpodijelimo vjernicima za vrijeme Kur- kov. ban-bajrama. Osim toga, za vrijeme ramazana svake godine sprovodimo i odeće osobama u stanju socijalne akciju organiziranja zajedničkih if- potrebe. Naravno, ovo sve što pritara, na kojim prikupljamo pomoć za kupimo nije dovoljno, i ja koristim najugroženije članove zajednice. U priliku da apeliram na humanitarne okviru zdravstvene zaštite socijalno orgnizacije u bh. dijaspori te naše najugroženijih Bošnjaka (Projekat građane koji žive van domovine “Kućna njega”) organizira i zdravst- da pomognu Bošnjacima u Makevene preglede, pomaže pri dijagnos- doniji. Kontakt mail je mustafa. ticiranju i liječenju, nabavci i kupo- [email protected] a telefon je vini lijekova, a u teškim situacijama 0038971730578” Turbe Makedonija oni su u zaista teškoj situaciji, bez posla, zemlje i bilo kakavih prihoda i vjerujte da bi bez pomoći Bosnjaka iz dijaspore i našeg Merhameta teško preživjeli. Od vlade Makedonije nema neke velike pomoći jer je Makedonija u sličnoj ekonomskoj situaciji kao Albanija, Kosovo te Bosna i Hercegovina.” Da li se postojeće ekonomsko stanje odražava i na druge sfere života Bosnjaka u Makedoniji? “Naravno da se odražava, sve pore 23 Bosanskohercegovačka dijaspora Hobro Danska - Sastanak GOSSDBIH KONGRES SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE 7. I 8. JUNA U SARAJEVU Dogovreno je da se na Kongres pozovu i članovi Predsjedništva BiH, predstavnici vladinih institucija, vladin i nevladin sektor, te što širi krug predstavnika žena i omladine. SSDBIH želi imati jasan stav države o odnosu prema dijaspori bez obzira o kojoj se nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iseljenika radi. Zašto je negdje između 1599. i 1602. Šekspir u “Hamletu” zaključio: “Nešto je trulo u državi Danskoj” – literarni i istorijski autoriteti još su u dilemi: da li je mislio na tadašnju Englesku, a pripisao Danskoj, kako mu povrijeđni krunisani zemljaci ne bi odcapirili glavu što im je veoma išlo od ruke. Međutim, nakon sastanka Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH (GO SSD BiH) prvog proljetnjeg vikenda u Hobro, domaji tužnog kraljevića, ovaj novinar zaključuje: “Nešto je zdravo u državi Danskoj”. Zašto - tema je ovog zapisa. Statistika tvrdi da oko 22 hiljade naših sugrađana živi u domovini Hamleta i bajkopisca Hansa Kristijana Andersena. A prema sadržaju nedavnog BBC tv-serijala na temu gdje žive Glavni odbor SSDBIH najsretniji ljudi svijeta, autori su se opredijelili za Dansku. Tako, prema Morgens Jespersen, gradonačelnik kontakata Bosanaca i Hercegovaca oba prethodna podatka, pomenutih Mariagerfjord commune kojoj admin- van domovine, obećavši podršku 22 hiljade Bosanaca i Hercegovaca stratitvno pripada i Hobro. S ništa i pomoć matične države u mjeri žive u bajci. Hajde, bar neka nas je manje poštovanja i očekivano više njenih snaga i mogućnosti. (Mada prisnosti skupu se obratio Kemal liči na samoreklamu, nepristojno je toliko zapalo… Skup domaćina i gostujućih članova Muftić, ambasador BiH u Kraljevini zanemariti i povhvalu koju je amGO SSD BiH probranim riječima Danskoj, izrazivši radost zbog još basador Muftić u privatnom razgodobrodošlice i zavidno pohvalnim za jednog zajedničkog, obećavajućeg voru izgovorio na adresu “Bosanske bh. porodicu u Danskoj, pozdravio je okupljanja i uspostavljanja prisnijih pošte” i njen značaj u profesionalnom i korektnim informisanju naših Birmingham 28.03.2014. čitalaca o najbitinijm događanjima JAVNI POZIV POLITIČKIM STRANKAMA U BOSNI I HERCEGOVINI TE u domovini i izvan nje). U ime MiniNADLEŽNIM DRŽAVNIM MINISTARSTVIMA DA SE AKTIVNO UKLJUČE starstva za ljudska prava i izbjeglice U IZBORNI PROCES (REGISTRACIJA I GLASANJE BH GLASAČA IZ INBiH pozdrave, podršku i dobre želje OZEMSTVA) KOJI ĆE SE ODVIJATI U OKVIRU PREDSTOJEĆIH OKTOBARdonio je iz Sarajeva Mitar Kovačević. SKIH IZBORA Od svih silnih bh. ministarstava ovo Poštovani, voriti o značaju predstojećih izbora, je najnaklonjenije dijaspori, a s najmanje mogućnosti da rješava njene Jedan od gorućih problema predstaviti svoje programe i motivi- brojne probleme. Ostali, koji bi mogli i sati i pozvati potencijalne glasače bosanskohercegovačke dijaspore je morali, pri susretima su slatkoriječivi, slab odziv za registraciju i samo gla- da se registriraju i glasaju za njihove protokolarni i - zaboravni. stranke. Na taj način će političkim sanje bh. građana iz inozemstva koji Prije zvaničnog otvorenja sastanka putem pošte ili u diplomatsko-konzu- strankama koje egzistiraju u Bosni i komemorativnim slovom i minutom Hercegovini biti omogućeno da aklarnim predstavništvima glasaju na tivno učestvuju u izbornom procesu, ćutanja prisutni su odali dužnu počast izborima u Bosni i Hercegovini. odnosno da same preuzmu dio odgo- Mostarcu Omeru Mićijeviću, predsjedniku Matice BiH u Švajcarskoj Novi izbori zakazani su za oktobar vornosti o svojim glasačima jer će od i uvaženom članu Glavnog odbora njihovih glasova zavisiti i njihovi iz2014, a Izborna komisija Bosne i SSD BiH, preminulom početkom ove Hercegovine uskoro kreće s regis- borni rezultati. godine. tracijom glasača u dijaspori. S obziSastanak je zvanično otvorio Edin U tom smislu, Svjetski savez dijasrom da domaći političari i nadležni Hajder, predsjednik Saveza bh. pore Bosne i Hercegovine zajedno ministri za slabu registraciju glasača udruženja u Danskoj satkanom od sa svojim članicama svim političkim u inozemstvu najčešće krivicu preb11 organizacija i član Glavnog odbstrankama u Bosni i Hercegovini te acuju na bosanskohercegovačka ora SSD BiH. Edin je porijeklom iz nadležnim ministarstvima na rasploudruženja i njihova rukovodstva, Jajca, srednjoškolskim obrazovanganje će staviti svoje prostorije za Svjetski savez dijaspore na posljedjem Sarajlija, fakultetskom diploorganiziranje javnih tribina. njem sastanku Glavnog odbora u mom univerziteta Aalborg Danac, Danskoj odlučio je da za predstojeću zanimanjem biznismen, porodično Za dodatne informacije obratite se na izbornu aktivnost u pomoć pozove suprug i otac troje djece. U slobodno adresu SSDBiH sve političke partije iz domovine, vrijeme konsultant u Centru za rad političare, te nadležne ministre iz S poštovanjem, komune Mariagerfjord, u dokolici fudBosne i Hercegovine. balski trener sa “B” UEFA licencom, GO SSDBiH a po prirodi veoma ljubazan, nasZaim Pašić, Ponovo nam je želja da zajednički mijan 40-godišnjak. U pozdravnim predsjednik organiziramo javne tribine na koriječima predstavio se kao čovjek jima će predstavnici stranaka gokoji govori znanjem, iskustvom, do- 24 Bosanskohercegovačka dijaspora brim namjerama i uvjerenjem da će obećano ostvariti. Prisutne je istinski obradovao viješću da u susjednoj dvorani naše sugrađanke osnivaju Udruženja žena BiH u Danskoj i ponudom da sljedeće Svjetsko prvenstvo dijapsore u malom fudbalu nogometu 2015. organizuju u Hobru što je prihvaćeno aklamacijom. Sve u svemu: ostavio je utisak čovjeka sklonijeg konkretnim akcijama, nego dugim govorima. I obraćanje Zaima Pašića, predsjednika GO SSD BiH, proteklo je u istom tonu. Ukratko se osvrnuo na ostvareno između dva posljednja sastanka i najavio kalendar predstojećih aktivnosti: XI Svjetsko prvenstvo dijaspore u malom fudbalu od 22. do 24. maja u Ljubljani, na kojem će uz evropske učestvovati selekcije US i Kanade, a Glavni odbor obaviti završne konsultacije pred VII Kongres SSD BiH planiran u zgradi Parlamenta BiH u Sarajevu 7. i 8. juna. Na tu temu Pašić je rekao: - Dogovreno je da se na Kongres pozovu i članovi Predsjedništva BiH, predstavnici vladinih institucija, vladin i nevladin sektor, te što širi krug predstavnika žena i omladine. Mi želimo imati jasan stav države o odnosu prema dijaspori bez obzira o kojoj se nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iseljenika radi. Trebamo učiniti sve da se osigura prisustvo najviših zvaničnika naše države na cijelom tematskom dijelu Kongresa, te da se to prisustvo ne svede samo na pozdravne govore, već u iznošenje stavova zvanične politike BiH prema dijaspori i problemima koji te odnose prate. Također želimo zahtijevati da dijaspora ima svog zastupnika u Parlamentu BiH kako bi se što jasnije čuo naš glas. Pošto se prema Statutu SSD izbor novog rukovodstva vrši svake druge godine pored tematskog dijela na Kongresu će se obaviti reizbor članova Glavnog odbora i predsjednika SSD BiH. Dinka Hrustanović, članica Glavnog odbora za kulturu iz Slovenije, upoznala je prisutne sa temeljito i profesionalno organizovanim pripremama za Festival folklora dijaspore u Bihaću 22. i 23. juna, što je svesrdno prihvaćeno i pozdravljeno. Ubrzo potom članovi Glavnog odbora bili su upoznati sa rezultatima upravo završene Osnivačke skupštine Udruženja žena BiH u Danskoj. Za predsjednicu je izabrana Sabaheta Selimović Oćuz (Kopenhagen), podpredsjednicu Željka Šećerbegovic (Hernin), a u Pododbor Faketa (Kapetanović) Leto, Zemra Mujačić, Dijana Droce, Imra Hajder, Elvira Batanović, Georgina Kuranda Dedović, Edina Džekić i Nedžmija Ahmetspahić. Sa dogovorenim, prioritetnim zadacima o kojim će raspravljati na već zakazanom sastanku u Kopenhagenu 28. maja upoznala nas je ljubazna Faketa. - Dogovoreni prioriteti su, veli, edu- kacija, prava, mjesto moderne žene kako u danskom tako i u bh. društvu, uključenje i aktiviranje što većeg broja članica, informisanje, što jedinstvenija saradnja sa organizacijama u Danskoj i svijetu, te sve ono što bi pomoglo zbližavanju žena dijaspore i pomoć koju bi mogle pružiti zavičaju… To je, veli, za početak. A po riječima predsjednika Pašića na prvom sastanku SSD BiH jednu predstavnicu treba uključiti u Glavni odbor. Čiji je skup u Hobru potvrdio da je SSD BiH ostvarenim i planiranim sadržajima rada izrastao u najrespektabilniju organizaciju naših građana (bogme i građanki) van domovine, čiji cjelokupni angažman zaslužuje ozbiljniji i pravedniji tretman od onog koji u BiH uživa. Za kraj ovog, po sadržaja kratkog raporta, osvrnuću se na drag susret s porodiicom Burić. Šerifa – Šeru, mlađeg, veselog drugara iz predratnog bezbrižja, sreo sam u pauzi sastanka prvi put poslije rata. Podsjeća me kako sam juna ‘92, evakuisao iz Mostara njegovu suprugu Jesenku, djevojački Skočajić, tadašnju pravnicu, sina Mirana, tadašnjeg 6-godišnjaka i kćerkicu Dubravku - Bubu, tada godina i koji mjesec. Vratili su se u Mostar SSDBiH-KONGRES-PRIPREME u junu, a u julu sljedeće godine po drugi put bježali. Sad u Hobru Šera je jednako nasmijan, jednako svira bubnjeve, bavi se osobama slabijeg mentalnog zdravlja, Jesenka i dalje pravom, Miran je diplomirao finansijsku ekonomiju, direktoruje odjelima u ulgednoj firmi, Buba u Kopenhagenu dovršava fakultet… Prepričam Šeri kako su Englezi narod njegove prisilne domovine Danske proglasili najsretnijim na svijetu. Odjednom onaj vječni smiješak zasjeni sjeta, veli: “Ja sam u životu jedino bio sretan u Mostaru.” Pa dok s dragim prijateljima Zaimom, Anesom Cerićem i Namikom Alimajstorovićem letimo svome presuđenom Ostrvu odjednom više nisam sigran koliko je tačna ona engleska da su Danci najsretniji ljudi na svijetu. Ali zbog ukazanog gostoprimistva, pažnje i zavičajne dobrote naših koje sam tamo susreo ne vjerujem više ni Šekspiru kako je nešto trulo u državi Danskoj. A črvrsto vjerujem da je bar oko 22 hiljade današnjih Danaca bh. korijena izšetalalo na ovu planetu iz jedne od lijepih bajki Hansa Kristijana Andersena. SARAJEVO, 28. aprila (FENA) Predstojeći opći izbori u BiH jedna su od tema 7. kongresa Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, koji će u Sarajevu biti održan od 6. do 8. juna pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. - Želimo pozvati naše građane da se registriraju u što većem broju, a svim strankama smo već uputili pozive da se obrate našim organizacijama u svijetu i ponude promociju svojih programa - rekao je u izjavi za Agenciju Fena Zaim Pašić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH), koji je i organizator ovog najvećeg skupa bh. državljana koji žive izvan granica svoje domovine. tusu bh. građana izvan domovine, bh. dopunskim školama te odnosu države BiH prema svojim građanima širom svijeta. -Na ovom kongresu očekujemo do 120 delegata predstavnika naših zajednica širom svijeta, iz Australije, SAD-a, Kanade, Evrope, Azije, jer je ovo prilika da se bh. građani okupe svake dvije godine da bi se opredijelili za određene teme koje ih interesuju - ističe Pašić. Mišo Marić OPĆI IZBORI, STATUS BH GRAĐANA IZVAN DOMOVINE I POTENCIJALI DIJASPORE, NEKE OD TEME KONGRESA SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BIH Tema predstojećeg kongresa je "Država BiH - dijaspora i iseljenici, odnos države BiH prema dijaspori i iseljenicima i odnos dijaspore i iseljenika prema državi BiH“. Pašić navodi da će jedan dan kongresa biti posvećen potencijalima bh. dijaspore kroz ulaganja na lokalnom nivou, a što će biti realizirano u saradnji s USAID-om, predstavnicima bh. dijaspore i nevladinih organizacija s kojima žele ostvariti saradnju. Tokom trajanja skupa bit će organiziran i okrugli sto posvećen sta- 25 Također, iz SSDBiH očekuju na kongresu i oko 40 gostiju iz javnog života BiH. Dosad su, kaže Pašić, pokroviteljstvo potvrdili predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice-Sektor za iseljeništvo. -Pozvali smo i člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića, ali još nismo dobili odgovor - dodaje Pašić. Također, navodi da su blizu dogovora da jedan od sponzora-pokrovitelja kongresa bude USAID gdje bi zajedno promovirali njihov projekt ulaganja u BiH. Predstojeći kongres Svjetskog saveza dijaspore BiH je i izbornog karaktera i tom prilikom bit će izabrano novo rukovodstvo. Bosanskohercegovačka dijaspora PROGRAM VII KONGRESA Pokrovitelji Kongresa su: Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović Član Predsjedništva BiH Željko Komšić Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ADRESA: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, zgrada institucija BiH, Trg BiH br.1, Sarajevo. Petak, 6. juni 2014. 15:00 Registracija delegata 16:00 Otvaranje Kongresa i pozdravni govori Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH Bakir Izetbegović, predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić, član Predsjedništva BiH David Barth, USAID7BiH Direktor Misije Damir Ljubić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH 16:30 Okrugli sto o temi: Ulaganje u Bosnu i Hercegovinu: Izazovi i mogućnosti Uvodničari: Anes Cerić i Hasan Šehović (Biznis grupa SSDBiH) 18:00 Koktel Subota, 7. juni 2014. 09:00 • Prijedlog za sastav Radnog predsjedništva • Prijedlog za zapisničara i ovjerivača zapisnika • Izvještaj verifikacione komisije • Izvještaj o radu SSD BiH (Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH) • Finansijski izvještaj SSDBiH (Mišo Marić, blagajnik) • Izvještaj Nadzornog odbora (Zdenko Stanar, predsjednik NO) • Diskusija i usvajanje izvještaja 10.45 Pauza 11.00 Okrugli stolovi o temama: • Iseljeništvo i izbori u BiH 2014. godine o Faruk Tićić, predsjednik RG za pravna pitanja • Dopunsko obrazovanje djece građana BiH u svijetu na maternjem jeziku: Integracija ili asimilacija o Haris Halilović, potpredsjednik SSD BiH (uvodničar i moderator) o Na okruglom stolu će učestvovati i predstavnici: Ministarstva civilnih poslova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Ministarstva vanjskih poslova BiH Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH Instituta za jezik • Unapređenje saradnje bosanskohercegovačke dijaspore i nevladinog sektora u BiH o Zaim Pašić - SSDBiH o Željko Matković, menadžer, INTERA o Armin Alijagić, predsjednik, BHDIAFOR o Tanja Milovanović, menadžer, Nansen dijalog centar Prijedor 13:00 Ručak 14.00 Zaključci sa okruglih stolova 14:30 Izbori 15.00 Konferencija za štampu 20:00 Kongresna večera i kulturno-zabavni program - voditelj Mišo Marić Nedjelja, 8.juni 2014. 11:00 Prva sjednica novoizabranog GO • Upoznavanje i evaluacija Kongresa • Priprema okvirnog plana rada GO • Usvajanje zaključaka sa Kongresa 26 Bosanskohercegovačka dijaspora Bihać ¬- Prvi folklorni festival dijaspore Bosne i Hercegovine od 19. do 22. Juna UČESNICI DOLAZE IZ NJEMAČKE, AUSTRIJE, ITALIJE, SLOVENIJE ŠVICARSKE I HRVATSKE Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine koristi priliku da se zahvali gradu Bihaću koji se ponudio za domaćina ovog velikog spektakla te otvorio svoja vrata i srce za mlade Bosance i Hercegovce iz iseljeništva. Svjetski savez di- Bihać , Hotel Park Bihać, Nacionaljaspore Bosne ni Park Una, Canvas i Sultan Cola, i Hercegovine i Udruženje žena Bihać – Ermina općina Bihać u ok- Alagić od pojedinaca, “boje domaćina viru kulturne mani- grada Bihaća“ predstavljaju koordi- Općine Bihać Nijaz Lipovača, direkfestacije Bihaćko nator Husnija Malkoč, predstavnik tor kulturnog centra Bihać Mujaga ljeto od 19. do 22. Dedić, scenograf Mehmed Ponjević, juna ove godine u gradu na Uni ora ispred SSDBiH pored mene tu ganiziraju Prvi folklorni festival dijasje scenarist programa, legendarni pore Bosne i Hercegovine na kojem Mišo Marić i koordinator za medijsku će učešće uzeti folklorne grupe iz saradnju Namik Alimajstorović. Narabosanskohercegovačke dijaspore. vno, sve ovo bi bilo teško realizovati Konkurs za nastup na ovoj manibez medija, kojim se ovom prilikom festaciji završen je krajem marta, zahvaljujemo i pozivamo ih da u ciapril je iskorišten za “glancanje” jelosti poprate ovu manifestaciju.” programa i, po riječima koordinaMožete li nam malo više reći o torice projekta ispred SSDBiH Dinke učesnicima i cjelokupnom programu: Hrustanović iz Slovenije, smotra “ Prije svega moram reći da smo jako folklora može da krene. Naravno, zadovoljni odzivom na konkurs i da je pošto se radi o velikoj manifestaciji, stručni savjet izabrao zaista najbolje u realizaciju je uključen veliki broj učesnike. Publika u Bihaću imaće organizacija i aktivista. O tome nam prilike da uživa u nastupima: KUD Dinka Hrustanović kaže: “Tačno, ovo "Dukati" iz Ulma, Njemačka, SKUD je zaista veliki zahvat i razumljivo da Zlatni ljiljan iz Austrije, KUD Bosanje mnogo subjekata uključeno u orski ljiljani Luzern Švicarska, KUD ganizaciju, pored SSDBiH i općcine BEHAR Beč, Bošnjačko društvo Bihać tu su: Menadžment IBC, KUD Bosona Ticino iz Švicarske, KUD Bedem Bihać, HKUD Napredak SEVDAH – Innsbruck, KUD Sevdah Dinka Hrustanović Zagreb, BH društvo KUD Dem Kranj, Učesnici Folklornog festivala FOLKLORNI FESTIVAL DIJAS1. KUD "Dukati" iz Ulma, PORE BOSNE I HERCEGOVINE Njemačka; Od 19.06 do 22.06. 2014. 2.SKUD Zlatni ljiljan iz Austrije Organizatori 3.KUD Bosanski ljiljani Luzern CH 1. Svjetski savez dijaspore 4.KUD BEHAR Beč Bosne i Hercegovine 5.Bosnjačko društvo Bosona Ticino KUD Borac Travnik, KUD Bedem 2. Općina Bihać iz Švicarske Bihać, HKUD Napredak Bihać. Što 6.KUD SEVDAH - Innsbruck se tiče programa, predviđeno je da Partneri i suorganizatori 7.KUD Sevdah Zagreb, Hrvatska učesnici u Bihac dođu 19. juna, dan 1. Menadžment IBC.ba 8.BH društvo KUD Dem Kranj kasnije za 17 sati zakazan je defile 2. KUD Bedem Bihać 9.KUD Borac Travnik učesnika, svečano otvaranje i na3. HKUD Napredak Bihać 10.KUD Bedem Bihać stup folklornih grupa. Programom je 4. Hotel Park Bihać 11.HKUD Napredak Bihać takođe predviđen obilazak nacional5. Nacionalni Park Una nih parkova “Una” i “Plitvička jezera” 6. Canvas i Sultan Cola PROGRAM FESTIVALA te razgledanje znamenitosti grada 7. Udruženje žena Bihać 19. 06. - dolazak folklornih grupa u večernjim Bihaća i okoline. Takođe, pošto se SURADNICI radi o mladim ljudima, predviđene su 1.GO SSDBiH - Koordinator za folk- satima i dvije večernje zabave kako bi se 20.06. lorni festival: Dinka Hrustanović mladi Bosanci i Hercegovici iz čitave doručak od 7:00 do 8:30 2.Općina Bihać - Koordinator: Hus- od 8:00 do 14:00 obilazak Nacion- Evrope što bolje upoznali i družili.” nija Malkoč Svjetski savez dijaspore Bosne i 3.Predstavnik Općine Bihać: Nijaz alnog parka Plitvička jezera Hercegovine koristi priliku da se zah- od 15 :00 do 16: 00 ručak Lipovača vali gradu Bihaću koji se ponudio za od 17: 00 do 17:30 postrojavanje 4.Direktor kulturnog centra Bihać: domaćina ovog velikog spektakla te za defile Mujaga Dedić otvorio svoja vrata i srce za mlade od 17:30 do 18:00 defile 5.Koordinator za medijsku saradnju: - od 18:00 do 23:00 otvaranje folk- Bosance i Hercegovce iz iseljeništva. Namik Alimajstorović lornog festival I predstavljanje folk- Da bi očuvali svoju tradiciju, jezik, 6.Scenarist programa: Mišo Marić svoje korijene, od velike važnosti je 7. S c e n o g r a f : M e h m e d lornih grupa da se međusobno povod 23:00 zabava za učesnike Ponjević ezujemo i da naši mladi 21.06. Medijske kuće upoznaju svoju domovdoručak od 7:00 do 8:00 1. RTV USK inu kroz različite vidike, - od 8:00 do 17:00 obilazak NP Una 2. Radio Bihać a ne samo odlaskom na od 18 : 00 – 19:00 večera 3. Marketing emisija Putopisi godišnje odmore. Stoga - od 19:30 do 21:00 Bihaća 4. Federalna TV ova velika manifestacija od 22:00 zabava 5. FENA još više dobiva na svojoj 22.06 6. Sarajevo Times važnosti. Završetak folklornog festival 2014 7. Dnevni avaz 27 Bosanskohercegovačka dijaspora XI. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu/futsalu LJUBLJANA RAŠIRENIH RUKU DOČEKUJE BOSANSKOHERCEGOVAČKU DIJASPORU U petak 23. Maja sa početkom u 14 sati u sportskoj dvorani Kodeljevo, zakazana je ceremonija svečanog otvaranja prvenstva. Predviđen je defile ekipa, izvođenje himni, obraćanje zvaničnika ispred SSDBiH, Društva Ljiljan, Fudbalskog/ Nogometnog saveza BiH, bh. ambasade u Sloveniji , Grada Ljubaljane Društva Ljiljan, te svečano otvaranje ednog kongresa, a domaćini iz Ljiljana prisutne članove sekretarijata Od 22-24. maja Ljubljana će biti cenUčesnici i nagrade tar bosanskohercegovačke dijaspore Definitivni dolazak u Ljubljanu pot- upoznat će sa svim detaljima oko u svijetu. Naime, glavni grad Sloveni- vrdile su reprezentacije Bosanca i organizacije Svjetskog prvenstva bh. Dvorana Kodeljevo je, odnosno BH kulturno društvo Ljil- Hercegovaca iz: Švedske, Austrije, jan ugostit će zemljake iz 16 država Češke , Holandije , Turske, Norveške, koji će na predstojećem XI svjetskom Belgije, Engleske, Danske, Fran- Dvorana Kodeljevo je izuzetno funkprvenstvu bosanskohercegovačke cuske, Italije, Švicarske, Njemačke, cionalan objekat koji na tribinama pridijaspore u futsalu pokazati u kojoj Hrvatske, Republike Irske, Slovenije. ma 2.300 gledalca, najviše je koristi zemlji Bosanci i Hercegovci imaju Nosioci grupa su domaćin Slovenija sportsko društvo Slovan iz Ljubljane, najbolje malonogometne hakere. i dosadašnji šampioni (učesnici) ima dva semafora, 16 svlačionica i Inače, organizator šampionata je Belgija Austrija i Hrvatska, po dvije sve uslove da ugosti jedno ovako veSvjetski savez dijaspore Bosne prvoplasirane ekipe idu u daljnje liko takmičenje. Pored dvorane su i sportski tereni na kojim će se zagrii Hercegovine a pokrovitelj je takmičenje. bosanskohercegovački Fudbalski/ Prije finalne utakmice predviđeno je javati ekipe pred utakmice. Također, Nogometni savez. odigravanje revijalnog meča između dvorana će se u subotu nakon Članovi sportske komisije SSDBiH veterana Društva Ljiljan i selekcije zvaničnog takmičenja transformisati u koncertnu salu u kojoj će se u Ljubljani su sa domaćinima, ruko- veterana SSDBiH. vodstvom Društva Ljiljan, već defini- Obezbjeđene su bogate nagrade, odvijati i večernji kulturno- zabavni tivno izglancali kompletan program pehari i medalje za tri prvoplasirane program. Kao novina na ovom samdešavanja tokom ovog takmičenja. ekipe, pehar za četveroplasirani tim i pionatu uveden je After Party koji će Također, oni su se na licu mjesta pehar za Fer Play selekciju. Također, se održati u noćnom klubu Admiral u uvjerili da će naredno prvenstvo biti predviđeni su i pojedinačni pehari za centru Ljubljane. jedno od najbolje organizovanih do najboljeg igrača, strijelca, golmana, sada. te za najmlađeg, najstarijeg i najperIZVLAČENJE PAROVA spektivnijeg fudbalera. Osim toga, dijaspore. Nakon toga svi skupa se Uglavnom, ova velika sportska svi oni dobit će i po jedan dres koji selimo u sportsku dvoranu Kodeljemanifestacija kreće u četvrtak 22. su za ovo prvenstvo donirali naši fud- vo, gdje će u 14 sati početi ceremonija svečanog otvaranja prvenstva. maja dolaskom i prijemom ekipa baleri koji igraju širom svijeta. Predviđen je defile ekipa, izvođenje učesnica, za taj dan je predviđen himni, obraćanje zvaničnika ispred prijem užeg rukovodstva SSDBiH i SSDBiH, Društva Ljiljan, FudbalDruštva Ljiljan u ambasadi Bosne i Hercegovine u Ljubljani, a domaćin sastanka je ambasador Željko Jerkić. U 8 sati navečer, u kongresnoj dvorani u zgradi grada Ljubljane bit će organizovano svečano izvlačenje parova i prijem za predstavnike ekipa. Domaćin ovog dijela programa je gradska vlada, na čelu sa ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Mediji Ovo prvenstvo pobudilo je veliko interesovanje medija. Pored medijskih pokrovitelja, BHTV, NTV Hayat, Dnevni avaz, FENA, RSG Radio, Haber, Studio 6, Internet Novina, portal Istočna Bosna, prvenstvo će pratiti državne televizije Slovenije i Turske. Također, jedno ovako veliko prvenstvo ne bi bilo zamislivo bez sponzora. Glavni sponzor šampionata je kompanija “ T 2” TELETEAM iz Ljubljane, čiji je vlasnik gospodin Šemsudin Ćehić, bivši fudbaler Društva Ljiljan, potom firme Mandoras, Trgovina Meri, Kosaki, Apartmani Pars, i mnogi drugi. Zmajček i Zmaj Jankovićem. U petak ujutro u prostorijama Društva Ljiljan zakazan je prvenstva i početak takmičenja. Sek- skog/ Nogometnog saveza BiH, bh. radni sastanak Sekretarijata za or- retar SSDBiH Anes Cerić o tome ambasade u Sloveniji , Grada Ljubalganizovanje 7. kongresa SSDBiH, na kaže: “U Ljubljani je odlična pri- jana, Ministarstva za ljudska prava i kojem će biti prisutno i rukovodstvo lika da sumiramo dokle se došlo sa izbjeglice BiH . Potom ide mali kratki pripremama za organizovanje nar- program koji će izvesti maskote pr- 28 Bosanskohercegovačka dijaspora Rezultati na webu venstva “Zmaj” i “Zmajček”, nakon par sevdalinki. Za 20 sati predviđena toga fotografisanje reprezentacija, je ceremonija proglašenja pobjeda prva utakmica počinje u 15 sati. Ljubitelji fudbala izvlačenje parova i nika i uručivanje nagrada najboljim Nastavak je u subotu ujutro, a finalna kretanje rezultata na 9. svjetskom pr- timovima i fudbalerima. Potom na utakmica predviđena je u subotu u venstvu bosanskohercegovačke di- scenu sportske dvorane Kodeljevo 15 sati”. jaspore u malom fudbalu/nogometu izlazi zvijezda večeri, pjevač Nihad ZABAVA I “AFTER PARTY" moći će pratiti na web stranici Svjet- Fetić Hakala sa svojim bendom koji Potom, za 19 sati predviđen je skog saveza dijaspore Bosne i Her- će sve prisutne zabavljati do jedan početak večernjeg programa, o cegovine www.bihdijaspora.com te sat iza ponoći. Nakon toga za sve njemu nešto više detalja dao nam na FB grupi SSDBiH https://www.fa- ucesnike smo u klubu Admiral organje predsjednik Drustva Ljiljan Elvis cebook.com/groups/160076310890/ izovali “After Party" do ranih jutarnjih Alukić: “ Program će svojim nastu- i Fb grupi Društva Ljiljan https://www. sati. Sve u svemu, iskreno se nadapom otvoriti folklorna sekcija Društva facebook.com/drustvo.ljiljan od 22. mo da će ovo biti do sada najbolje orLjiljan i slovenačka folklorna grupa maja. ganizovan šampionat i šta drugo reći Emona, koja će izvesti spletove kola nego Dobro došli u Ljubljanu!” iz Bosne i Hercegovine i Slovenije te Podrška fudbalera svjetskom prvenstvu bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu BOSANSKOHERCEGOVAČKI, HRVATSKI, SLOVENAČKI I AUSTRIJSKI FUDBALERI DONIRALI 15 DRESOVA Jedanaesto po redu Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine bit će održano u Ljubljani od 22-24. maja 2014. godine. Domaćin šampionata će biti Društvo bosanskohercegovačkog i slovenskog prijateljstva LJILJAN, a ponovo je pokrovitelj mundijala Nogometni/ Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine. SSDBiH očekuje učešće ekipa iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Luksemburga, Njemačke, Češke, Belgije, Holandije, Norveške, Švedske, Danske, Engleske i Republike Irske, Švicarske, Turske i Francuske. Tokom dosadašnjih takmičenja SS- Shodno tradiciji, i ove godine organi- com Selmom Adžem iz Goražda DBiH je imao odličnu saradnju sa bh. zatori su prije mjesec dana poslali koja svoju muzičku karijeru gradi u fudbalerima koji igraju širom svijeta i preko 40 pisama na adrese naših Engleskoj. Drugi poklon stigao je od nijedno prvenstvo nije proteklo a da bivših i aktuelnih bh. reprezentati- našeg reprezentativca Ermina Zeca, neko od vrhunskih igrača nije donirao svoj dres, koji se po pravilu poklanjao fudbalerima učesnicima prvenstva. Naravno, organizatori koriste priliku da se zahvale svim dosadašnjim donatorima: Muhamedu Konjiću, Fuadu Muzuroviću, Jusufu Pušini, Muratu Jahi, Saši Papcu, Mirsadu Bešliji, Zvjezdanu Misimoviću, Asmiru Begoviću, Miralemu Pjaniću, Vedadu Ibiševiću, Seadu Salihoviću, Almedinu Hoti, Sejfudinu Tici, Kenanu Hasagiću, Edinu Višći, Mensuru vaca koji igraju širom svijeta, od Kine člana Genclerbirligi Spor Kulubu iz Mujdži, Zlatanu Ibrahimoviću, Ned- preko Turske pa do svih evropskih Ankare. Ovaj potez mladog Bugojanimu Hrapoviću, Jasminu Bakoviću, liga, sa molbom da ponovo doniraju ca nije nas iznenadio jer je svoju hudres. manost Ermin Zec pokazao i prošle godine kada je zajedno sa Edinom Višćom finansijski pomogao dolazak reprezentacije Bosanca i Hercegovaca iz Turske na sampionat u Švedsku. Po treći put svoj potpisani klupski dres donirao je reprezentativac Mensur Mujdža, bek Freiburga, koji je donaciju predao potpredsjedniku SSDBiH Harisu Haliloviću. Potom, poštom iz Turske stigao je potpisani klupski dres koji je poslao putnik u Brazil Senijad Ibričić, vezista KAYSERI ERCIYESSPOR KLUBA. Nakon toga kontaktirali smo našeg reprezentativca i u ime organizatora zahvalili se na donaciji. Naš internacionalac podržao je ovo takmičenje i dodao: ”Ne trebate se zahvaljivati jer to je moj mali doprinos organizatoru prvenstva, Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine, Odgovori u vidu doniranih dresova na trudu koji čini da organizuje ovo su već počeli pristazati, prvi dres takmičenje. Najvažnije je da se mladi poslao je kapiten FV Portsmutha, ljudi lijepo druže i upoznavaju.“ austrijski internacionalac Jonny Bosanskohercegovački reprezentaArnesu Pobriću, Eldinu Jakupoviću, Ertl, inače bosanki zet, koji je u tivac Zoran Kvržić, desnokrlini Jonnyju Ertlu i Erminu Bičakčiću. dugogodišnjoj vezi za kantautori- napadač hrvatskog prvoligaša Ri- 29 Bosanskohercegovačka dijaspora jeke, pridružio se reprezentativcima naše zemlje koji podržavaju mundijal dijaspore u futsalu. Svoj potpisani dres uručio je na stadionu Kantride saradniku SSDBiH i članu SABAHA iz Zagreba gospodinu Hasibu Muminoviću, koji mu se u ime Svjetskog saveza dijaspore zahvalio na poklonu. Tom prilikom Kvržić je rekao: “Izuzetno mi je zadovoljstvo podržati sva sportska takmičenja, jer fudbal je najljepša sporedna stvar na svijetu koja zbližava ljude. Bilo bi mi jako drago kada bi dres bio dodijeljen najmlađem napadaču na turniru jer iz iskustva znam šta mladim igračima znaci kada na poklon dobiju novi dres. Dvostruki sponzor dresa za naredno prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu je i Alen Halilović, budući Mesi, kako su ga prozvali svjetski mediji prilikom nedavnog prelaska iz Dinama u slavnu Barselonu. Iako Svjetski savez di- slao posredstvom svog menadžera Voye Novakovića, bivšeg fudbalera Radničkog iz Niša. Talentovani vratar veći dio proljetne sezone proveo je na posudbi u prvoligašu Leyton Orientu i zahavljujući njegovim odbranama ovaj klub je izborio mjesto u Play Off za prelazak u veći rang takmičenja. U 14 utakmica koliko je branio tokom posudbe primo je svega četiri gola, od toga dva iz penala. Odlična forma vratila ga je u tim Hull Cityja, i kako stvari stoje, naš Eldin Jakupović biće dio tima koji će se u finalu kupa Engleske 17. maja na stadionu Wembly suprotstaviti favoritu Arsenalu. Slovenački reprezentativac i član Newcastla Haris Vučkić svojim potpisanim dresom podržao je odrzavanje XI svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore koje se od 22-24. maja održava u Vučkićevom rodnom gradu Ljubljani. U ime organizatora šampionata Svjetskog saveza dijaspore BiH zah- Ishak Hodžić jaspore Bosne i Hercegovine nije poslao zvanično pismo na adresu mlade zvijezde bh. korijena da donira dres za naredni šampionat, on je to sa zadovoljstvom učinio i za naredni šampionat donirao dva dresa, Dinamov i reprezentacije Hrvatske. Mladi Halilović je to učinio na molbu trenera i rukovodioca malonogometne ekipe Bosanca i Hercegovaca iz Hrvatske Siniše Jukića i Elmira Topalovića koji su “iskoristili” svoje poznanstvo sa Dinom Julardžijom, trenerom mladih uzrasta u Dinamu. Naime, Dino Julardžija je svojevremeno bio trener talentovanom Haliloviću, a prilikom predaje dresa buduća Barsina zvijezda je ekipi Bosanca i Hercegovaca iz Hrvatske poželjela puno uspjeha na šampionatu. Po drugi put svoj golmanski dres organizatorima je poklonio nekadašnji golman mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine i čuvar mreže engleskog premijerligaša Hull City Eldin Jakupović. Donaciju je po- valili smo se Vučkiću i pitali ga za zdravlje i trenutnu formu: “U mojoj fudbaskoj karijeri bilo je mnogo lijepih trenutaka, nažalost, istovremeno nisam imao sreće zbog povreda koje su me pratile. Hvala dragom Bogu, opet sam zdrav i ovu sezonu, ako Bog da, završavam uspješno i što je najvažnije, zdravo. Teške povrede su iza mene i od kraja novembra sam na posudbi engleskom prvoligašu Rotherham Unitedu. Dobro mi ide, od tada sam odigrao 22 utakmice i postigao četiri gola, izborili smo mjesto u Play-off-u, sa velikim šansama da se plasiramo u Championship League. Potrudiću se maksimalno da budem dio tog uspjeha. Prvenstvo bosanskohercegovacke dijaspore igra se u Vučkićevom rodnom gradu Ljubljani, pitali smo ga postoji li šansa da lično uruči svoj dres: “Nažalost, bukirao sam godišnji odmor, a siguran sam da će moj dres dospjeti u prave ruke, nekome od najzaslužnijih igrača na šampionatu. Domaćinima, mojim sugrađanima u Ljubljani, i SSDBiH kao organizatoru želim mnogo uspjeha na ovom 30 takmičenju. Njegujte sportski duh i Fair-play, neka zaista pobijede oni koji su najbolji.“ Reprezentativac BiH koji će sa „Zmajevima“ putovati u Brazil i braniti boje Bosne i Hercegovine Jasmin Fejzić, odlični golman VfR Aalen-a, po mnogima najbolji golman II bundeslige, podržava sportske aktivnosti bh. dijaspore. I on je donirao svoj dres koji će u Sloveniji biti uručen jednom od najboljih golmana SP. Njegove kolege iz aviona za Brazil, reprezentativci Avdija Vršajević i Sven Tino Sušić pridružili su se fudbalerima koji su darovali svoje dresove nekom od igrača učesnika na prvenstvu. Prilikom predaje dresova obojica nogometaša podržali su takmičenje, a Sušić je rekao da se nada da cć njegovi Belgijanci ponovo biti šampioni. Osim toga, kaže da je njegov prvi rođak Adi Milak, inače sin bivšeg fudbalera Sarajeva Nihada Milaka, svojevremeno, na Trećem prvenstvu dijaspore igrajući za selekciju Luksemburga proglašen za najperspektivnijeg igrača šampionata. U ime Svjetskog saveza dijaspore dresove od Vršajevića i Sušića preuzeo je sekretar Sabaha Ishak Hodžić i član te podružnice iz Splita Almedin Hodžić i poklone će donijeti direktno u Ljubljanu kada budu dolazili na šampionat. “Brazilac” Edin Višća po treći put svoj potpisani dres tima Istanbul BB donirao je organizatorima šampionata, a dres je poslao posredstvom svog menadžera Nedima Hrapovića. Njemu se po prvi put pridružio kolega iz aviona, Krajišnik Anel Hadžić iz Sturma Graz koji je dres dostavio do Mirze Duranovića, vođe navijača Ljuti Krajišnici u bh dijaspori. Po drugi put mundijal bosanskohercegovačkog iseljeništva podržali su prvaci Engleske u kriketu i trenutno vodeća ekipa u šampionatu Warwickshire County Cricket Club, naime reprezentativci Engleske, članovi ovog kluba Boyd Rankin i Varun Chopra donirali su potpisani dres najmlađem golmanu na turniru, jer, kako kažu, i on i golmani igraju pretežno rukama. Naravno, mnogi će se zapitati otkud kriket klub zna za šampionat bosanskohercegovačke dijaspore. Odgovor je vrlo kratak, sa takmičenjem ih je upoznao Arnes Pobrić, bivši član ekipe Bosanca i Hercegovaca iz Engleske te marketing menadžer kriket stadiona Edgnbaston, gdje prvoplasirana ekipa Warwickshire County Cricket Club igra svoje redovne utakmice. Inače, ovaj šampionat u Ljubljani, ako ništa drugo, bit će sigurno zapamćen kao prvenstvo na kojem će biti podijeljeno najviše dresova koje su poklonili bosanskohercegovački, hrvatski, slovenački i austrijski fudbaleri. Bosanskohercegovačka dijaspora Emina Hadžić, uspješna Bosanka iz Slovenije, kandidat je za poslanika u Evropskom parlamentu BIVŠA ČLANICA GO.SSDBIH KANDIDAT SLOVENIJE ZA EU PARLAMENT Iskoristila bih priliku i zahvalila se mojim bivšim kolegama iz SSDBiH što su izdali jako lijepo saopštenje i pozvali bh. građene koji imaju pravo glasa da izađu na izbore za EU parlament i podrže kandidate bosanskohercegovačkih korijena. Emina Hadžić, slovenski humanitarni djelatnik, porijeklom iz Prnjavora, kandidat je na izborima za Evropski parlament koji će se za 20 dana održati širom Evrope. Tako se Emina pridružuje plejadi mladih Bosanca i Hercegovaca koji će, ako uđu u EU parlament, sigurno biti od koristi i državi Bosni i Hercegovini. Inače, Emina Hadžić je u periodu od 2004. do 2008. godine bila predstavnik Slovenije u GO Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i u tom preiodu stekla veliko iskustvo u radu sa nevladinim organizacijama. U uvodu ovog razgovora čestitali smo Emini na kandidaturi, poželjeli joj sreću na izborima i zamolili za infromaciju više o njenoj kandidaturi i planovima: »Prvo, iskoristila bih priliku i zahvalila se mojim bivšim kolegama iz SSDBiH što su izdali jako lijepo saopštenje i pozvali bh. građene koji imaju pravo glasa da izađu na izbore za EU parlament i podrže kandidate bosanskohercegovačkih korijena. Drugo, ako prođem na izborima, osim slovenačkih interesa sigurno ću naći načina da pomognem Bosni i Hercegovini da se uključi u Evropske integracije te, naravno, štitiću i interese svih građana EU. Mene je na ovu poziciju nominirala politička stranka Državljanska lista, a oni su prepoznali moj rad u okviru uspješne međunarodne humanitarne organizacije Zavod KROG, gdje sam na dužnosti direktora od 2008. godine. Za to vrijeme odradila sam niz značajnih projkata u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Afganistanu, Crnoj Gori i Kosovu. Takođe, sa mojim timom u Ljubljani maja mjeseca 2009. godine organizovala sam manifestaciju povodom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 11. jula. Time smo željeli opomenuti širu javnost na genocid u Srebrenici i na sve žrtve zločina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Za ulazak u politiku odlučila sam se jer sam svjesna da politika utiče na živote ljudi i želim pozitivno uticati na politiku u domaćoj zemlji i u Evropskoj uniji. Jer ako ste van te institucije, teško da možete promijeniti išta, promjene se dešavaju ako ste unutra. Obzirom da u Sloveniji živi preko 200.000 ljudi koji imaju bosanskohercegovačke korijene, iskreno se nadam da ću proći na ovim izborima i ući u EU parlament.“ SVESTRANA AKTIVISTKINJA Emina Hadžić rođena je 1980. godine u Ljubljani, roditelji joj vode porijeklo iz Prnjavora i u Sloveniji žive i rade od 1975. godine. Diplomirala je iz oblasti ekonomije, udata i majka dvoje djece, kao osoba veoma jednostavna, iskrena i hrabra žena PRIZNANJA I TITULE Emina Hadžić je osnivač i direktor uspješne međunarodne humanitarne organizacije Zavod KROG iz Slovenije, osnovane 2008. godine. Zavod KROG već šest godina djeluje u oblasti ljudskih prava, humanitarnog rada, razvojne saradnje, međukulturnog dijaloga, volontiranja, obrazovanja i kulture. Emina posebnu pažnju pridaje socijalno ugroženim porodicama, ženama i djeci, koji su žrtve nasilja i rata, ranjivim i različitim etničkim grupama. Projekte koje ostvaruje sa partnerima odnosno vladinim i nevladinim organizacijama, volonterima i stručnjacima temelje na načelu društvene odgovornosti i održivog razvoja društva u okolini gdje djeluje te je ujedno i gradi. Emina Hadžić je zbog uspješnog rada na području ljudskih prava, humanitarnog rada, razvojne saradnje, međukulturnog dijaloga, volontiranja u Sloveniji i u svijetu dobila i brojna priznanja i titulu "Naj volonter 2008" od predsjednika Republike Slovenije i Omladinskog savjeta Slovenije i kao vođa projekta »Pokloni osmjeh« Zavoda KROG dobila je posebno državno priznanje »Naj humanitarni projekat« od strane Ministarstva Republike Slovenije za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti i Omladinskog savjeta Slovenije te laskavu titulu »Sončkova ličnost godine« 2008. godine. Uz to 2012. godine Emina Hadžić izbrana je za najuspješniju Slovenku od strane časopisa Manager+. te velika dobročiniteljica. Za vrijeme studija pa sve do danas aktivna je u Bošnjačkoj zajednici u Sloveniji. Emina Hadžić je zbog uspješnog rada na području ljudskih prava u Sloveniji imenovana kao prva bosanska članica savjeta Vlade Republike Slovenije za ostvarivanje načela jednakog tretmana od 2004. do 2008. godine, gdje je pet godina uspješno zastupala i djelovala kao predstavnica za jednak tretman bez obzira na nacionalno, rasno ili etničko porijeklo i jezik. APEL Glavnog odbora SSDBiH građanima porijeklom iz BiH koji žive u zemljama Evropske unije IZAĐITE NA IZBORE ZA ZASTUPNIKE U EVROPSKOM PARLAMENTU U SVIM ČLANICAMA EU! U zemljama Evropske unije se održavaju izbori za zastupnike u Parlamentu EU od 22. do 25. maja 2014. god. Bit će biran 751 zastupnik od čega 70% u zemljama gdje u značajnom broju žive građani iz BiH. Pozivamo sve građane porijeklom iz BiH, odnosno građane koji žive u članicama EU i imaju pravo glasa da izađu na izbore kao Evropljani, ali i kao porijeklom Bosanci i Hercegovci. U dijelu zemalja članica EU bit će kandidati za zastupnike u Parlament Evropske unije i dio građana porijeklom iz BiH te ih treba podržati i glasati za njih,jer bi oni mogli biti velika pomoć i BiH u njenom bržem napredovanju ka ulasku u EU. U više članica EU i danas postoje zastupnici koji su svojim prije svega pravednim i poštenim radom dali doprinos BiH u njenoj izrazito složenoj 31 borbi za ulazak u EU i u zalaganju za olakšice građanima BiH ali i samoj BiH - bezvizni režim. Neki od njih će biti ponovo kandidati za zastupnike u Parlament EU, a doći će i novi koji bi trebali nastaviti takav odnos prema BiH. Svi mi u zemljama u kojima živimo, znamo ko su oni i treba ih podržati u izborima za zastupnike u Parlament EU. Namjera GO SSD BiH jeste da podstaknemo sve evropske građane porijeklom iz BiH da uzmu učešća u izborima za zastupnike za Parlament Evropske unije, ali i da podržimo one koji su porijeklom Bosanci i Hercegovci i sve one koji su dali podršku državi BiH i njenim građanima u njenom teškom i složenom putu ka EU. Bosanskohercegovačka dijaspora Vedran Smailović, bh. violončelista svjetskog ugleda KAD SAM ODLAZIO IZ SARAJEVA, PONIO SAM KOMAD VIJEĆNICE Albinonijev "Adagio u G molu" ponovo u Vijećnici, nakon 22 godine, na svom violončelu odsvirat će Vedran Smailović. Na Dan pobjede nad fašizmom 9. maja Vijećnica će ponovo izroniti i zaživjeti u svom raskošju, i to ljepša nego ikada. - Kada sam u Sarajevu svirao tačno 20 godina poslije početka rata, i to u Vijećnici, bio sam neprijatno iznenađen da niko iz grada, države, Kantona nije došao. Sad, kad sam dobio poziv, baš sam se prijatno dušu ne mogu uništiti - govori nam Smailović. Prisjeća se da su, dok je svirao, buknule emocije u njemu. Slike iz djetinjstva, kada je vrijeme provodio u Vijećnici, počele su se smjenjivati. Suze je pokušao sakriti. Oči je pokrio rukom. Ali, kamerman je to zabilježio. - Onda je Dubravko to emitirao. To je primijetio Ibro Spahić i zamolio nas je da to ponovimo. Tako je nastala poznata fotografija. To je kreacija Du- - Došla mi je komšinica i rekla: "Vedrane, provalili su ti u stan, ne dolazi, ubit će te". U stanu je bilo i violončelo. Kad sam ostao bez svog instrumenta, više nisam imao šta da radim u gradu. Obično ljudi koji odlaze ponesu ono što im je najdraže. A ja sam ponio komad Vijećnice, ponio sam kamen u ruksaku. Dva dana poslije sam gostovao na televiziji u Monte Karlu na udarnom dnevniku i gdje god sam bio i poslije toga govorio sam o tim fašistima koji su gori od onih iz Drugog svjetskog rata - izričit je Smailović. I obnavljanje Vijećnice je dio njega. Kroz UNESCO-ov projekt je skupljao novac, a tvrdi da su to radili i mnogi drugi, toliko da se "do danas moglo izgraditi 15 zgrada kao što je Vijećnica". Na naše pitanje razmišlja li se nekad vratiti u Sarajevo, odgovorio je: - Volim svoje Sarajevo više nego bilo šta. Ali, napravio sam sebi SaSmailović: Slika u kojoj svira u razrušenoj Vijećnici obišla je svijet rajevo u Loniznenadio. Rekao sam: "Hvala Bogu, bravka Brigića, on je primijetio moć donu, a drugu polovicu nosim u srcu. Dvadeset godina me nema. Bio sam a ateista sam" - kazao nam je tog kadra - kaže Smailović. po bijelom i crnom svijetu. Ovdje Smailović u telefonskom razgovoru iz svog londonskog doma. Tokom 1992. godine svirao je na gdje sam mogu preživjeti. Penzirazličitim mjestima kako bi odao oner sam, ne dobrog zdravlja, imao Očev portret počast za 22 Sarajlija poginulih u sam operaciju noge i jedva hodam. Smailović je svirao i ratne 1992. u redu za hljeb. Svirao sam s mnogim poznatim i na razrušenoj Vijećnici, a fotografija na najvećim svjetskim događajima. A kojoj je rukom pokrio suze obišla je - Nakon ta 22 dana počelo se pričati šta može Sarajevo da mi ponudi? tada cijeli svijet. da, ako Smailović ne svira, Sarajevo Uspio vratiti čelo je mrtav grad. Građani su me stalno - Kad je Vijećnica gorjela, bio sam u pitali: „Kad si sutra?“. Na moj odgo- - Jednom sam došao u Sarajevo SARTR-u. Stvarao sam muziku za vor da je opasno, da je bolje ostati noću da uzmem svoje čelo. Ipak predstavu "Sklonište". Digli su nas u podrumu, dobivao sam reakcije: sam došao do tog instrumenta. Vrlo da spašavamo knjige i otišlo je nas "Ali, moraš, ja ću dovesti ženu". Čuj teško. Neću svirati na njemu, uništen 15-ak. Dva dana nakon tog strašnog dovesti ženu, pa nemoj izlazitI, buda- je. Mislim i da su gudalo spalili, jer događaja dogovorio sam se s Du- lo jedna - kroz smijeh nam je pričao ga nije bilo. Taj instrument je u mom posjedu, to treba malo fiksirati, bravkom Brigićem da snimimo prilog violončelista. razmišljao sam i da ga dam u Muzej u Vijećnici. Uzmem čelo, a potom iz svog stana u Štrosmajerovoj i očev Sarajevo je napustio 4. decembra grada Sarajeva, ali ne znam. Ukidaju portret. Dok sam svirao, stavio sam 1993. jer su mu stan, kako kaže, muzeje, to je van pameti. Ni u Zimočevu sliku, velikog kompozitora okupirali 15. oktobra dok je dijelio babveu to ne rade, jer je to svetinja - kaže Smailović. Avde Smailovića, kraj sebe. Željeli pakete u Pozorištu mladih. smo tim fašistima poručiti da možda Kamen u ruksaku jesu uništili zgradu, ali da nam 32 Bosanskohercegovačka dijaspora Hasan Nuhanović: HOLANDIJA NAM NAUDI MIZERNE ODŠTETE ZA SMRT NAJMILIJIH HAG - Bivši prevodilac Ujedinjenih naroda (UN) u Srebrenici Hasan Nuhanović, nakon informacija o tome da država Holandija još nije odredila visinu odštete koja će biti isplaćena porodicama žrtava dvije srebreničke porodice koje su dobile sudski spor prošle godine kada je Vrhovni sud donio odluku da država Holandije nije spriječila smrt njihovih najmilijih, izjavio je za Anadolu Agency (AA) kako holandska vlada nudi porodicama žrtava mizerne odštete. "Nakon presude u septembru prošle godine advokat koja zastupa moj slučaj imala je samo jedan sastanak s predstavnicima vlade Holandije. Ništa zvanično nije dogovoreno, pa sada postoje dvije opcije, ili da se dogovorimo oko neposredne pogodbe ili da sve ide na sud", rekao je on. Naglašava da je visina odštete koju je ponudila holandska vlada njemu i porodici Rize Mustafića vrlo niska i mizerna, iako je riječ o jednoj od najbogatijih država u svijetu, koja je, kako kaže, sudskom odlukom proglašena odgovornom za smrt njegovih najbližih. Vjeruje kako će i konačan iznos odštete koji odredi holandska vlada biti vrlo nizak, jer se, kako kaže, holandske vlasti pribojavaju da će isti iznos odštete morati isplaćivati i drugim porodicama žrtava u Srebrenici. "Ako dobijemo odštetu od Holandije, oni će odrediti neki mali iznos jer se plaše da će taj isti iznos morati plaćati i u budućnosti drugim porodicama žrtava u Srebrenici. Uslijediće još hiljade tužbi protiv Holandije i zato će oni odrediti što je manje moguću odštetu u našem slučaju", rekao je Nuhanović. "Ono što su nam iz holandske vlade ponudili kao odštetu je duplo manje od iznosa koji je Crna Gora platila porodicama ubijenih Bošnjaka koji su dobili presudu protiv te zemlje. Znači, Crna Gora je platila duplo veću odštetu njima nego što holandska vlada nudi nama", istakao je Nuhanović. Inače, u konačnoj presudi Vrhovnog suda Holandije iz prošle godine potvrđena je odgovornost Holandije za smrt brata i oca Hasana Nuhanovića, ali i smrt još jednog Srebreničana Rize Mustafića. U presudi je navedeno da država Holandija nije spriječila smrt njihovih najmilijih dok su bili pod zaštitom ho- landskih trupa u sklopu mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN) u Srebrenici u julu 1995. Rodbina trojice Bošnjaka, koji su ubijeni nakon što su uručeni VRS-u, tako je od Holandije dobila pravo na novčanu odštetu. Vlada Holandije još uvijek nije odredila tačnu visinu odštete koja će biti isplaćena porodicama žrtava dvije srebreničke porodice koje su dobile sudski spor, iako je konačna sudska presuda donesena u septembru 2013. Jedan zvaničnik ministarstva odbrane Holandije tokom gostovanja na holandskoj televiziji "NOS" izjavio je da će naredne sedmice biti poznato koliki će biti iznos odštete koji će biti isplaćen porodicama stradalih Srebreničana u slučaju Nuhanović i porodice Rize Mustafića. Advokat koja predstavlja porodice žrtava Lizbet Zegveld, kako prenosi dopisnik AA iz Holandije, kazala je da se i pored postojanja jasne sudske presude dugo čeka na odštetu, što je, kako je navela, kod porodica žrtava na kraju izazvalo pravo razočarenje. Inače, prošle godine su predložena dva prijedloga o visini odštete, ali do sada nije ništa konkretno prihvaćeno. BALKAN TRADING FZE IZ DUBAIJA UVEZLA 85 PROIZVODA IZ Nakon dugogodišnjeg analiziranja tržišta, kompanija Balkan Trading FZE je osnovana u Dubaiju prošlog ljeta. Osnovao ju je Zlatko Kartal, porijeklom iz Bosanskog Petrovca a sa adresom boravišta u Velikoj Britaniji, uz pomoć familije koja živi i radi devet godina u Dubaiju. Zlatko je inače branio u mlađim selekcijama slavnog Celtica. Kompanija je uspješno uvezla prvih 85 proizvoda iz BIH i Hrvatske na tržište UAE. Proizvodi koji su uvedeni su: čokolade, keksovi, bombone, brašno, sokovi, voda, salate, paštete, naresci, džemovi, začini, šlagovi. Ovi proizvodi nalazit će se u velikom francuskom lancu Geant Hypermarket u Ibn Battuta Mall-u, najvećem tematskom šoping centru na svijetu, i Geant supermarketima na mnogim lokacijama u Dubaiju i Abu Dhabiju. Ovo je jedan pozitivan primjer da BiH ima kvalitet i kapacitet, i da može da BIH I HRVATSKE zajedno raditi kao u ovom slučaju gdje je 11 kompanija (Hepok Mostar, Vispak, Kent, Klas, Kondisa, Oaza, Ovako, Podravka, Spektar Drink, Voćar, Sava Semberija) iz svih dijelova BIH, učestvovalo i isporučilo svoje Konačno da neko uradi dobar posao proizvode na ovo već teško zasićeno tržište. Ovo je prvi put da je jedna firma uspjela da plasira ovoliki izbor proizvoda iz naših krajeva u jedan 33 internacionalni lanac supermarketa. Ovo nije samo zasluga tima Balkan Tradinga FZE, koji ima članove iz BiH, Evrope i arapskih zemlja, nego svih ljudi dobre volje iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su pomogli, počevši od 11 firmi i njihovog menadžmenta: Kupujmo domaće gospodin Admir Kapo, Halal organizacija - gospodin Amir Sakić, Ambasada Bosne i Hercegovine u Abu Dhabiju, članovi Vanjskotrgovinske komore BiH, te Agencije za zaštitu hrane. Nadamo se da će se problem sa zdravstvenom dokumentacijom popraviti i da će se roba izvoziti što lakše na ove prostore. Vijest koja je uistinu dobra u ovim "sivim" vremenima za našu ekonomiju. Fotografije u galeriji od 17.3.2014. godine su iz jednog od najvećih tržnih centara Kako pomoći sebi Prvi maj u Guilfordu NAJBITNIJE JE DRUŽENJE Shodno tradiciji, prvomajske praznike u “svojoj garaži” u Guilfordu proslavili su Bosanci i Hercegovci iz ovog grada. Informaciju više o tradicionalnom “uranku” dao nam je Mujo Delić, aktivista bh. asocijacije iz Guilforda: “Kada ima volje za druženjem i proslavama, onda nisu bitni ni pros- tor ni vrijeme. Ovaj put smo se dogovorili da tradicionlano proslavimo bru muziku, pokoji vic i lijepu priču o “prošlom životu” u Bosni fino smo Prvi maj. Najvažnije je da naša zajednica u Guilfordu, koja nije velika i koja broji nekih 15 familija, održava kontakt između sebe koliko je god to moguće. Naravno, shodno tradiciji i ovaj put je “zaplatilo janje”, uz do- se zabavili. U cjelokupnom programu uživala su i naša djeca, tako da je svako za sebe našao razonodu. Dobroj atmosferi poseban pečat dalo je i povoljno vrijeme preko prvomajskih praznika.” CIJENA OGLASA U HABERU 1/16 strane £25 1/8 strane £40 1/4 strane £65 1/2 strane £100 1/1 strana £200 Oglasi na web stranici £30 Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od gore navedenih cijena 34 Kako pomoći sebi MOŽE I BEZ BOLOVA Provodeći veći dio slobodnog vremena sa igricama ili pred kompjuterom, tjera nas da, osim na poslu, i u slobodno vrijeme sjedimo satima ili stalno ponavljamo jedan te isti pokret. To često vodi problemima sa kičmom ili šakom i laktom. Krstobolja Gotovo nema osobe koja ne zna šta je lumbago ili krstobolja. Obično se javlja nakon četrdesetih godina životne (ne)prilike učine svoje, no posljednih desetak godina sve je češća kod tridesetogodišnjaka. Istraživanja pokazuju da je u 90 posto slučajeva posljedica generacijskih promjena na medukraljžnjičkim diskovima. Nastaje kad se pod opterečenjm m medukraljžnički disk ispupći ili prodre u kralježnički kanal pa pritisne korijen živca. Bol je u pravilu jaka, pojavljuje se naglo i "smještena" je u jednoj tačci lumbalnog dijela kralježnice. Rizik povećava svakodnevno dugotrajno sjedenje, slaba tjelesa aktivnost, starija životna dob i višak kilograma. Išijas Poput krstobolje lumboishijalgiju ili išijas izaziva mehanički pritisak medukralježničkog diska na korijen živca. Bol započinje u donjm dijelu leđa, širi se prema nozi i prati je osjećaj trnjenja i slabosti, a ponekad i gubitka svakog osjećaja. Rizik povećavaju loše životne navike koje uključuju sjedelački način života, pretjerani unos kalorija i njihovo slabo sagorijevanje fizičkom aktivnošću. Poštovani čitaoci, podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da li ste saradnik Habera. Šta pisati u Haberu, predlažemo: Tekstovi o aktivnostima u BH. asocijacijama, vrijednim volonterima, uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i interesantne priče o običnim ljudima, kako žive, šta rade kako provode dane u Engleskoj. Zainteresovani smo i za edukativni i zdravstveni sadržaj, priče o bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i muzici iz naše zemlje. Očekujemo i priloge za poetski i književni kutak, tu je vesela strana gdje bi se objavljivali vicevi i šale, sport i razne zanimljivosti. Stoga Vas molimo da razmislite o ovim temama i da nam pomognete svojim prijedlozima da dođemo do zanimljivih sagovornika. Takođe, Bolovi u vratu Mnogi ih ne povezuju sa kičmom, a napetost i bolovi u vratu, koji "sjevaju" u glavu ili u lijevu i desnu ruku, a u najtežim slućajevima vode i oduzetosti ruku i nogu, posljedica su pritiska u vratnom dijelu kičme. Rizik povećava satima sjedenje u neprirodnom položaju na poslu ili kod kuće, krivci su televizori i kompjuteri Spondiloza Nastaje kad usljed stanjenja medukralježničkih diskova, kralješci postaju labilni pa se, zbog pojačanog istezanja ligamenata i premještanja njihova hvatišta, na gornjim rubovima kralješka pojavljuju se koštani kljunovi. Ti kljunovi na malim zglobovima kralješka,koji su smješteni u koštanikm kanalima, koji pritišću korijene živaca i izazivaju bol u leđima. Ona se javlja pri svakoj promjeni položaja tijela, pri ustajanju, sjedanju, za vrijeme hodanja. Rizik povećavaju godine te veliko opterečenje kičme u stoječem ili sjedečem položaju.. Lordoza Obilježava iskrivljenje kičme, koje može zahvatiti njen vratni ili slabinski dio, pa razlikujemo vratnu od lumbalne lordoze.Posljedica je promjena položaja kralježaka, zbog čega kičma gubi prirodnu zakrivljenost i postaje gotova ravna. Prati je uporna podmukla bol u zahvačenom dijelu kralježnice. Rizik povećavaju nepravilno držanje tijela, višak tjelesne težine i slabi trbušnik mišići. nemojte se ustručavati da sami napišete tekst, da nam pošaljete zanimljivu fotografiju, mi smo tu da Vam pomognemo i da to objavimo. U cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna finansijska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu printanje našeg magazina. Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/ Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite na email adresu haberurednik@ gmail.com. Redakcija Habera 35 Skolioza Prepoznaje se po zakrivljenosti dijela ili cijele kičme u jednu stranu, a može je pratiti i rotacija kičme. Tačan uzrok nije poznat, ali se smatra da veliku ulogu u njenom nastajanju ima nasljeđe. Rizik povećavaju nejednaka dužina nogu, te oboljenja koja slabe mišiće, nap.poliomijelitis. Pisana rijec Oči boje Une “Supruzi Semiri” Mjesec i oblaci ka jugu plove, cijelu će Bosnu u trenu proći. Nesnosnu čežnju, utkat ću u snove. Pomoliću se i ove noći. Mjesec i oblaci ka jugu plove.... Predugo ostah u ovom gradu, prestao sam dane da brojim. Ali još uvijek gajim nadu. Život će ponovo da nas spoji. Predugo ostah u ovom gradu.... A sudba se igra životima našim, prostire staze, strme, nepoznate. Davno sam prestao da se plašim, strahota koje ratove prate. A sudba se igra životima našim.... Samo jedan pogled, noćas mi treba, topao, iskren, ljubav što zrači. Pitaću oblake, mjesec sa neba, oči boje Une, gdje mogu naći? Samo jedan pogled, noćas mi treba.... Mjesec i oblaci ka jugu plove, cijelu će Bosnu u trenu preći. Uzalud jedan pogled me zove, oni mi noćas ne żele reći. Mjesec i oblaci ka jugu plove.... Meho Jakupović Kifoza Predstavlja izobličenje dijela ili cijele kičme prema natrag. Treba je razlikovati od pogrbljenog, odnosno kifotično držanje je obićno kod tinejđera. Kada je izoblićenje kičme za 20 do 45 stepeni veće od fiziološkog, ukazuje nam na kifozu. Rizik povećavaju loše držanje tijela, osteoporoza, osteoartritis. Ovo su ukratko opisane moguće klasične promjene na kičmi, a u sljedečem broju "Habera" pisaću o promjenama na zglobovima. Dr Besara Zdenka pedijatar Moj stav NE PLJUJ PO PODU Rečeno je, politika je sve i ona nas se tiče i onda kada nas se ne tiče. Jer ako vi nećete baviti se politikom, baviće se politika sa vama. Iskaz koliko tačan toliko i ograničenog dometa jer previđa jednu i širu i obuhvatniju komponentu duhovnosti, a to je kultura. Kultura je zapravo sve i ona vas se dotiče i onda kada vas se ne tiče. Zato sam sklon tvrditi kako je problem naše politike i političara najprije u kulturološkoj ravni, a tek potom na razini politike kao vještine mogućeg. On se dakle najprije javlja kao (ne)kultura, a tek potom se artikulira kao politička deklaracija. To je tako, jer drugačije i ne može biti. Ne možete imati duhovnost, uključujući i politiku i političku duhovnost i kulturu, izvan kulture općenito. Konačno, i biti nekulturan je takođe kultura. Nekada su u svim našim bolnicama visila upozorenja "Ne pljuj po podu". Nakon Drugog svjetskog rata, četrdeset godina "ulaganja" u narodnu prosvjetu, donjelo je nekakav pomak, pa pred rat 1992. godine, nije više bilo takvih znakova upozorenja po našim bolnicama. Daleko sam od zavičaja pa ne mogu tvrditi, ali iako je ratni haos pomeo i ispreturao uspostavljeni red vrijednosti, danas narod (valjda) ne pljuje po podu u bolnicama. Ipak, tvrdim, pljuvanje (duhovno) ostaje naš ključni kulturološki problem. Fenomen je to u kojemu je sve balkanski "naški" ispreturano naglavice pa umjesto polemike dobijemo "polomiga", umjesto principijene kritike imamo populističko kritizerstvo kao izraz osvajanja podrške mase javnim plasiranjem lako rakorazumljivih rješenja za teške društvene probleme, a umjesto "moje istine", dobijemo laganje u lice, u najgorem maniru one političke duhovnosti kojoj je povijest već svjedočila, a koja se svodi na ono poznato Makijavelijevo "cilj opravdava sredstvo". Regionalno i bosanskohercegovačko danas obiluje primjerima političke (ne)kulture, kojima javnost svjedoči, takorekuć na dnevnoj osnovi. Budući je sve u našem regionu povezano, tako je i ovaj problem zajednički i kao takav, taj problem prati manje više u jednakoj mjeri i poziciju i opoziciju i u Srba i u Hrvata i u Bošnjaka. Da ne bi ostali u okviru apstraktne opservacije gdje se sve ili dosta kaže, ali se niko ne prozove, transparentnosti radi, evo nekih primjera kojih se ad hock prisjećamo. Kada Jadranka Kosor javno upućuje zahvalnost i pozdrave osuđenim hrvatskim generalima zločina, po njihovom povratku u domovinu nakon izdržane kazne, koju im je izrekao Haški tribunal, dakle sa strane UN specijalno osnovani sud za gonjenje i kažnjavanje počinilaca zločina u jugoslavenskim ratovima devedesetih godina dvadesetog stoljeća, onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan hrvatskog i našeg problema. Kada Mladen Ivanić povodom Kosorkine izjave, izlazi sa izjavom u javnost i izražava negodovanje povodom takvog njenog postupka, istovremeno se zaklinjući na vjernost bh. entitetu nastalom na zločinu genocida, kako je to izričito rečeno u presudi Haškog tribunala generalu Radislavu Krstiću iz 2004. godine i u presudi Suda BiH Miloradu Tribiću, pomoćniku načelnika za bezbijednost Zvorničke brigade Vojske RS, onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan srpskog i našeg problema. Kada se Dragan Čović sa saradnicima pojavi na nogometnom turniru na kojemu se veličaju sa strane naprijed citirane najviše internacionalne sudsake instance osuđeni hrvatski ratni zločinci, kao borci za slobodu hrvatskog naroda u BiH, onda je to još jedna ilustracija kulturološke i civilizacijske ravni hrvatskog i našeg problema. Kada Bakir Izetbegović javno brani nekakvog Šaju koji je je javno prijetio tamo nekom kojega je vidio kao problem u svom malom životu, kako će mu poslati crnca da mu siluje dijete, onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan bošnjačkog u ukupnog bosanskog, dakle našeg problema. Kada su se svojevremeno članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Bakir Izetbegović oglasili sa izrazima podrške uhapšenom generalu Armije BiH, Jovanu Divjaku, za kojega su i ptice na grani znale i znaju da je potpuno nevin u onoj beogradskoj pravnoj mućci zvanoj "zločin u Dobrovoljačkoj ulici", a treći član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović tim povodom izjavi, kako "predsjednici nisu tu da se petljaju u pravosudni postupak, da ga pokreću niti da sude", da bi netom prije toga, povodom hapšenja Božidara Vučurevića u Beogradu, prijeratnog i ratnog predsjednika općine Trebinje, izjavio kako "neosnovane optužnice koče proces pomirenja i izgradnje povjerenja među narodima i državama", onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan srpskog i našeg problem. Kada se povodom te i te godišnjice slučaja bivša Dobrovoljačka ulica, organizira posjeta rodbine stradalih vojnih lica (ili pobijenih, svejedno, riječ je o žrtvama), a na drugoj strani istog dana, gotovo pa u isto vrijeme, organizaira se, sa strane branioca grada i Republike BiH, obilježavanje stradalih, tj. žrtava, uglavnom civila, 36 pobijenih od bivše zajedničke vojske, koja je međutim, pravno i faktički, od imena do ponašanju na terenu, tog aprila-maja 1992 g., bila strana sila na teritoriji BiH, onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan našeg problema. Lijepo je što se odaje pošta stradalim, bez obzira na kojoj strani bili, ali je užasna dnevna politizacija koja prati takve manifestacije. Ono što bi trebalo biti dostojanstveno obilježavanje i sjećanje na žrtve jednog potpuno besmislenog i totalno nepotrebnog rata koji je nametnut BiH, njenim ljudima, narodima i građanima, pretvara se u politički cirkus, javnu manifestaciju otrovnog populizma, gdje političari, oni isti koji su dan prije toga, pozivali se na pravo i pravnu državu, nastavljaju rat riječima, a njihova medijska paščad, pod egidom obavještavanja javnosti, to žurnalistički obrade i upakuju u informativne paketiće opasnije, da parafraziram ovdje poznatu misao našeg još poznatijeg akademika Muhameda Filipovića, iz njegovog čuvenog eseja "Bosanski duh u književnosti, šta je to"; dakle te paralaže političara onda ta medijska kucanja upakuje u te njihove informativne pakete i paketiće opasnije od svake vojske koja je historijski harala Bosnom i u njoj krv prolijevala. Jer najprije se ratuje riječima, a vojska dolazi potom. Zapravo, svaki je slučaj za sebe, ali u civiliziranom društvo, u svim društveno prijepornim situacijama, postoje institucije kroz koje se u dogovorenoj formi razrješavaju društveni konflikti. Taj put rješavanja društvenih konflikata kroz institucije sistema je dio onoga što nazivamo pravom, a pravo, pravna svijest na koju se svi pozivaju, od "poštene inteligencije" do političkih aždaha i aparatčika, te pravna država, u koju se svi političari kunu, trebalo bi jednako tako dosljedno i uporno slijediti, ne samo na riječima, nego i djelom, tj. poštivanjem odluka najviših sudskih instanci. Dakle, ograničimo se ovdje smao na posljednji slučaj obilježavanja godišnjice zbivanja u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici i pogledajmo šta pravo kaže s tim u vezi? A kaže ovako: Internacionalni sud za krivično kažnjavanje osoba odgovornih za teške povrede ljudskih prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, dakle najviša pravna instanca u ovoj stvari, svojevremeno je ocjenio da je kolona neprijateljskih vojnika koja se kretala kroz Sarajevo tog 03.05.1992. g., bila "legitimna vojna meta". Legitimno ovdje znači da je sa pravnog stajališta ta kolona bila regularan vojni cilj. Drugim riječima, bez obzira Moj stav na dogovor o prekidu vatre, primirju...itd., ta je naoružana kolona u namjeravanom transportu odnosno povlačanju iz grada, prema ocjeni suda, bila legitiman vojni cilj. Ne jednom je tokom posljednjeg rata u BiH, sporazum o prekidu vatre bio prekršen, i žali bože žrtava, ali niko nikada za to nije odgovarao. Tako je ubijen zamjenik premijera bh. vlade, ministar Hakija Turajlić. Zaustavljeno vozilo pod zaštitom UNPROF-ora i ministar, iako civil i nenaoružan, ubijen na licu mjesta. Vraćajući se na slučaj Dobrovoljačka ulica, valja nam znati: dok je god pod oružijem, vojska je legitiman cilj i to je jedino bitno za kasnija eventualna sudska preispitivanja. Civili koji stradaju u napadu na vojsku se pri tome tretiraju, kazano tupim i bezosjećajnim jezikom vojne doktrine kao "collateral damage" (engl. paralelna, sporedna, pobočna šteta). Dalje, u slučaju Dobrovoljačka ulica, Tužilaštvo BiH je prije dvije godine, obustavilo istragu protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Bećirovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića. Republika Srbija je 2009. izdala potjernicu za nekim (ili svim?!) sa prednjeg spiska, pa je u Londonu 01.03.2010. uhapšen Ejup Ganić. Nakon nekoliko mjeseci pritvora i provedene pravne procedure preispitivanja naloga za hapšenje, Ganić je pušten na slobodu, jer je britanska odgovarajuća instanca, našla kako nema osnove za krivično gonjenje. Zatim je u Beču, 03.03.2011., uhapšen general Jovan Divjak. Nakon nekoliko mjeseci pritvora i provedene pravne procedure preispitivanja naloga za hapšenje, Divjak je pušten na slobodu, jer je austrijska odgovarajuća instanca zaključila kako nema osnova za krivično gonjenje. I to trebalo za političare biti to. Tačka na slučaj. Umjesto toga oni dolijevaju ulje na vatru, raspiruju ionako nesmirene strasti i uzburkane emocije. Predsjednica Vlade RS, Željka Cvijanović, pojavi se sa porodicama stradalih 03.05.2014. g. u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici i izjavi kako je ta ulica "grobnica 42 ljudi različitih nacionalnost i grobnica pravosuđa BiH, koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj i da adekvatno kazni počinioce". I još doda: "Prosto je nevjerovatan i način na koji je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu u predmetu 'Dobrovoljačka ulica', iako postoje brojni dokazi, slike i snimci tijela mrtvih vojnika na ulicama Sarajeva. Kakve to još dokaze treba tražiti". Dakle, predsjednica ovdje transpar- entno demonstrira pljuvanje na koje se referiramo u ovome članku, tj. nedosatatak pravne kulture i svijesti i nepoštivanje pravne države kojoj su joj inače, kao i svim našim političarima, puna usta. Na zahtjev Visokog predstavnika UN za BiH, Tužilaštvo BiH je formirano nakon donošenja Zakona o Tužilaštvu BiH sa strane Parlamenta BiH. Bez obzira što je dio politike imao rezerve, bio protiv i tome slično, taj je zakon donesen u prihvaćenoj proceduri, pa se kao takav ima poštivati. Umjesto toga ovdje na primjeru Cvijanovićkinog ponašanja vidimo direktan politički pritisak na pravosuđe. I to je ta kulturološka i civilizacijska ravan našeg problema- da imamo i toleriramo takve političare. Političare koji ne samo da nepoštuju princip podjele vlasti gdje izvršna vlast nikada ne dovodi u pitanje sudsku, inače sve ode u tri krasne, nego se javno laže i laži plasiraju javnosti kao istine. Jer, prema izričitoj izjavi pokojnog generala Milutina Kukanjca, komandanta kolone JNA u povlačenju iz Sarajeva, maja 1992. godine, u Dobrovoljačkoj ulici je stradalo šest lica, tri pukovnika- Sokić Miro, Coventry Radulović dr Budimir i Mihajlović Boško, jedan potpukovnik- Jovanović Boško, jedna žena, bolničarka, dakle civilno lice na službi u JNA- Šuko Nurmela i jedan vojnik- Tomović Zdravko iz Han Pijeska. I pored ove izričite izjave jednog od ključnih učesnika zbivanja u Dobrovoljačkoj, političari RS svih ovih godina uzimaju sebi za slobodu javno lagati i broj stradalih rastezati od 42 do 200 žrtava. Pljuvanje je dakle doista problem bh. politike; pljuvanje kao izraz hladnog rata i ubijanja riječima u ratu koje posvađane pseudoelite naroda nastavljaju svih ovih godina nakon 1995. godine i službenog okončanja ubijanja pucanjem. Narod je ovdje ispred svojih političara, samo što je zbog straha i živih, nezaciljeljenih rana iz bliske tragične prošlosti nemoćan artikulirati svoje istinsko raspoloženja. Uostalom i ta nemoć je izraz kulturološke odnosno civilizacijske razine na kojoj jesmo, odnosno na kojoj narod jeste. Piše: Nihad Filipović PODRŠKA NOVOFORMIRANIM PLENUMIMA U ZEMLJI Polovinom marta u engleskom Coventryju bosanskohercegovačka asocijacija organizovala je druženje Bosanca i Hercegovaca iz ovog grada, te sunarodnjaka iz susjednih gradova Birminghama i Lestera. Rukovodstvo bh. udruženja iskoristilo je ovo poveče okupljanje naših građana da sa njega pošalje poruku demonstrantima i novoformiranim plenumima u zemlji i iskaže svoju 37 podršku njihovim nastojanjima da sa vlasti, kako kažu, skinu sve korumpirane osobe. Kada neki vide ove fotagrafije vjerovatno će htjeti skrenuti priču u drugom smjeru, u stilu "zar nisu mogli napraviti ljepše transparente", vjerovatno i jesu, ali kako neko od njih reče "lopovi na vlasti u Bosni i Hercegovini nisu zaslužili ništa ljepše transparente." Iz Štampe ZABORAVLJENE GLASAČKE KUTIJE BH. DIJASPORE U poređenju s procjenama broja bosanskohercegovačkih građana u dijaspori, izlaznost na izborima je zanemariva. Pravo glasa u Bosni i Hercegovini vezuje se za prebivalište građana i građanki u domovini te, kao takvo, ne prepoznaje svoje državljane u inostranstvu kao posebnu glasačku kategoriju. Međutim, lica koja i dalje imaju status izbjeglica, ali i brojni Bosanci i Hercegovci koji borave u inostranstvu iz različitih razloga te održavaju efektivnu vezu s Bosnom i Hercegovinom, vraćaju se na odmore, ovdje imaju imovinu, porodicu i prijatelje, mogu ostvariti svoje biračko pravo glasanjem putem pošte, gdje glasovi zatim spadaju u odgovarajuću izbornu jedinicu njihovog registriranog prebivališta u zemlji. Ipak, u posljednjih par izbornih ciklusa bilježi se opadanje broja građana koji koriste ovaj mehanizam, najčešće zbog neprikupljenih dokumenata, ali i zbog komplicirane procedure, koja traži aktivnu registraciju za svake izbore. Na općim izborima 2010. godine za izborne jednice u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine zabilježeno 9.417 važećih glasova putem pošte, a u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska njih 12.549. U poređenju s procjenama broja bh. građana u dijaspori, izlaznost je zanemariva. Da li se ovo stanje može promijeniti i šta znače potencijalni glasovi iz dijaspore? Na općim izborima 2010. godine za izborne jednice u Federaciji BiH zabilježeno je 9.417 važećih glasova putem pošte, a u RS-12.549. Nakon što su rat i etničko čišćenje donijeli drastične promjene u strukturi stanovništva u Bosni i Hercegovini, isto se prenijelo na političku zastupljenost pojedinih etničkih skupina, na što će u prošlom desetljeću dodatno utjecati uvođenje pasivne registracije koja se vezivala za novi sistem ličnih dokumenata. S tim u vezi, na udaru nastavka etničkog čišćenja, ovog puta proceduralnog, nisu se samo našla izbjegla lica, već i raseljeni, među kojima sve više njih vadi trajne lične dokumente u mjestima gdje su se naselili nakon progona, gubeći tako pravo glasa u prijeratnim općinama prebivališta. Formalna bitka u kojoj se godinama gubi građanin po građanin najviše utjecaja ima upravo na povratnike, imajući u vidu da bez glasova izbjeglih i raseljenih lica oni danas ostaju marginalni politički faktor. Njihova zastupljenost u općinskim i entitetskim strukturama je daleko ispod onih brojeva iz 1991. godine, direktno se odražava i na zastupljenost povratnika u javnim organima, ali i preduzećima koja su u većinskom vlasništvu entiteta. Konačno, ograničava se i njihov politički kapacitet u borbi za zaštitu osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda pripadnika zajednice iz koje dolaze. Produkt traumatskog života Tu se krije ključni argument protiv stava onih koji spore pravo učešća dijaspori u izbornom procesu. Jednostavno, etničkim čišćenjem i nasiljem je došlo do promjene strukture stanovništva te postavljene većine ne mogu biti osnov za izgradnju demokratskog društva. U tom kontekstu glasovi prognanih, bez obzira na to da li možemo govoriti o perspektivi njihovog povratka ili ne, ostaju jedini legitimni alat u zaštiti onog tzv. manjinskog povratka - građana koji su se vratili u gradove i administrativna područja u kojima ne pripadaju vijećnica u lokalnom vijeću Vajlea u Danskoj. Dijaspora je dosta obezglavljena, kako u pogledu odnosa prema zemlji iz koje dolaze i svojoj etničkoj zajednici, tako i prema državi u kojoj trenutno žive. "Mnogi naši zemljaci, s kojima sam u kontaktu, kažu da se nalaze u nekakvom bezvazdušnom prostoru ni na nebu, ni na zemlji, ni tamo, ni ovamo", rekla je Azra Hasanbegović dodajući da probleme neučešća na izborima bh. zajednica ima ne samo prema našoj političkoj pozornici, već i u zapadnim društvima gdje žive. Međutim, postoje primjeri koji govore drugačije, pa tako i njena kampanja, koju su, u velikoj mjeri vodili građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine, uz konačno ostvarivanje povjerenja i cijele lokalne zajednice. Također, na Rat i etničko čišćenje donijeli su drastične promjene u strukturi stanovništva u Bosni i Hercegovini [AFP/Getty] većinskoj etničkoj zajednici. No, brojna su ograničenja u motivaciji ljudi koji imaju organizirane i uređene živote već skoro dvije decenije u zemljama Zapadne Evrope, Amerike ili Australije. "Dijaspora je dosta obezglavljena, kako u pogledu odnosa prema zemlji iz koje dolaze i svojoj etničkoj zajednici, tako i prema državi u kojoj trenutno žive. To je fenomen, koji je produkt traumatskog života, neizvjesnosti i bojazni za budućnost. Nepoznavanje jezika, socijanih, političkih i društvenih prilika u zemlji boravka može samo dijelom objasniti tu pasivnost u Danskoj, dok nedovoljna informiranost o radu institucija u Bosni i Hercegovini čini ljude obeshrabrenim u odnosu na stanje i prilike u domovini", kaže Azra Hasanbegović (Socijaldemokrati), 38 narednim izborima za Evropski parlament, u maju ove godine, jedan od kandidata ispred švedske Liberalne partije (Folkpartiet liberalerna), bit će Jasenko Selimović, Bosanac koji je u ovu zemlju došao tokom rata te je danas jedan od lidera političke partije čiji je kandidat. Šansa u RS-u Premda u Danskoj i skandinavskim zemljama manjinske etničke i vjerske zajednice uživaju visok stepen zaštite prava, brojna su pitanja koja bh. dijaspora treba riješiti u ovim i drugim zemljama, u domovini, ali i na planu samoorganiziranja i zajedničkog djelovanja u svijetu. Edin Osmančević, predsjednik Stranke dijaspore Bosne i Hercegovine, koja djeluje u sedam zemalja, smatra da je učešće bh. građana u politici država Iz Štampe u kojima žive bitno za zagovaranje pozitivnih rješenja i umrežavanje ljudi za rad u interesu Bosne i Hercegovine. U kontekstu izlaznosti na izbore u Bosni i Hercegovini, on tvrdi da je "slab odziv posljedica nemarnog, bezobzirnog i birokratskog odnosa drzave prema dijaspori", kritizirajući restrikcije i različit tretman u Izbornom zakonu, kao i pojedine incijative o ukidanju prava glasa bh. građanima u inostranstvu na lokalnim izborima. S druge strane, pozitivna vijest su nedavne izmjene Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, čime je okončana kriza u vezi s pitanjem dvojnih državljanstava, koja je bila jedna od čestih tema okupljanja bh. dijaspore. Ipak, i dalje manjka briga države za komunikaciju na razini ministarstava nadležnih za zaštitu ljudskih prava i izbjeglica Bosne I Hercegovine i drugih zemalja, koje bi mogle doprinijeti poboljšanju statusa i ljudskih prava u zemljama gdje su došli. Različite političke opcije u ranijim izbornim ciklusima su najavljivale formiranje ministarstva za dijasporu, međutim, od toga u praksi nije bilo ništa. Za dijasporu vremena nema, tako da pripreme za težak poduhvat mobilizacije već moraju početi. No, nakon opće mobilizacije za vrijeme popisa stanovništva, mnogi cijene da će naredni izbori u Bosni i Hercegovini biti od velike važnosti za odnos prema dijaspori te voditi mogućem formalnom zaokruživanju provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebnu motivaciju imaju Bošnjaci i Hrvati sa prostora RS-a, koji u frontalnom sudaru Srpske demokratske stranke i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vide šansu da općom mobilizaci- jom upravo dijaspora bude ključ odluke i prevaga za treću struju u ovom bh. entitetu. Premda činjenica da politička fragmentacija povratnika otežava put ka političkoj relevantnosti, svaki porast u odnosu na onih 12.549 glasova putem pošte za područje RS-a iz 2010. godine predstavlja napredak. Baš zbog toga su bitne sve "zaboravljene" glasačke kutije koje bi mogle utjecati na budućnost političkih zbivanja u zemlji. Za dijasporu vremena nema te, dok očekuju konačni odgovor da li će opći izbori uopće biti održani u oktobru ove godine, pripreme za težak poduhvat mobilizacije već moraju početi. Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. Izvor: Al Jazeera Piše: Nedim Jahić U BIH STIGLA I ARMINKA HELIĆ, BOSANKA KOJA SAVJETUJE BRITANSKOG ŠEFA DIPLOMATIJE Bosanka Arminka Helić, viša savjetnica i zamjenica šefa kabineta Williama Haguea, britanskog ministra vanjskih poslova, i ovog puta je boravila u našoj zemlji kao član delegacije visokog britanskog zvaničnika. Šok u Srbiji Iako ima važnu ulogu u Haguevom ‘90-tih godina. Otkriće da je Helić saradnica kabinetu, posjete BiH ove uspješne Ona je bila i vođa Izbornog štaba Bosanke prođu prilično nezapaženo. Williama Haguea. Uglavnom britan- Haguea u maju 2010. godine je izazski mediji ne zaboravljaju spomenuti valo šok u Srbiji. Toliko da je sklopljePozdravila se na bosanskom da je ova svršenica Oxforda “plavoo- na cijela konstrukcija o tome da se Kako je za Klix.ba ispričao član jedne ka bosanska muslimanka” koja je u “razvija pravi bošnjački lobi“ u novoj bh. delegacije koja se sastala sa Jolie Veliku Britaniju stigla tokom “krvavih britanskoj vladi konzervativca Davida i Hagueom, Arminka se sa zemljaci- etničkih sukoba u devedesetima”. Camerona. ma iz BiH pozdravila na bosanskom Često je tretiraju i kao “muslimanSrbijanski mediji su tada tvrdili da bi jeziku, a potom, naravno, kao članica sku emigranticu”. Ovakve stavove bošnjački lobi koji, navodno, predvobritanske delegacije, nastavila komudi Helić mogao imati veliki utjecaj na nikaciju na engleskom jeziku. britansku politiku prema Bosni Opisuju je kao veoma ljubaznu i Hercegovini. Štaviše, sve se i dobronamjernu osobu. dovelo u vezu s tadašnjom Dr. Arminka Helić, inače rodom snažnom porukom ministra iz Gračanice, bliska je saradniHaguea da “Evropa treba pokaca ministra Haguea. Ugledni list zati mišiće u BiH“ i da će se ta The Daily Telegraph napravio je “zemlja zauzeti za sankcije pronedavno listu 100 najutjecajnitiv onih političara koji podrivaju jih britanskih konzervativaca, bosansku državu”. na koju su uvrstili i Helić. U depeši je istaknuto i da je svoje mišljenje o BiH iznijela i Radi se stručnjaku za vanjsku Arminka Helić, savjetnica Wilpolitiku i članici Konzervativne liama Haguea, koja je dodala stranke Velike Britanije. Britan“da bi bilo od velike pomoći da ski mediji su pisali da Helić ima se Amerika više angažira na velikog utjecaja na Haguea i Balkanu kako bi stvari krenule njegove odluke. naprijed”. Arminka Helić, Angelina Jolie i William Hague Ona je Konzervativnoj stranci Dr. Arminka Helić je kćerka pristupila 1999. godine, a na pojedini britanski mediji nazvali su Džemke i Rasima Helića iz trenutnoj poziciji je od 2006. godine. Gračanice, u Tuzlanskom kantonu. mračnim podmetanjima Hagueu. Britanski mediji tvrde da se stavovi Arminka ima četiri sestre koje žive Arminke Helić često mogu prepoznati Navodno je Helić posredovala u Tuzlanskom kantonu i sve su nau istupima britanskog šefa dipomati- između Angeline Jolie i Williama pravile uspješne karijere. Jedna od je, te da se oni “nad njim nadvijaju Haguea koji sada zajedno djeluju u njih je ugledna tuzlanska sutkinja poput sjenke”. kampanji protiv zlostavljanja žena. Vildana Helić. Također, jedna od Pisali su da je Helić veoma utjeca- Jolie i Hague su u više navrata pu- Arminkinih sestara je i ugledna profejna među političkim krugovima u toj tovali zajedno u različite zemlje, up- sorica dr. Nizama Salihefendić, koja zemlji kada je u pitanju vanjska poli- ravo radeći na ovoj kampanji. predaje na Medicinskom fakultetu u tika. Njoj su se pripisivale i zasluge To je, između ostalog, svrha i nji- Tuzli. u vezi s tim da je Hague promijenio hove sadašnje posjete našoj zemlji. mišljenje o Izraelu i napadima na Li- Njih dvoje će se danas sresti i sa ban 2006. godine. članicama srebreničkih udruženja u Potočarima. Inače, Helić je u Velikoj Britaniji od 39 Sport “SRETNO ZMAJEVI I SLUSAJTE OSIMA I PAPETA” UMJESTO DA UŽIVAMO U BRAZILU, MI SE BAVIMO GLUPOSTIMA Trebao je to biti običan razgovor o Svjetskom prvenstvu. S Ivicom Osimom bi se, u nekim drugim okolnostima, mogla povesti lijepa priča o reprezentaciji, planetarnoj smotri uz prvo učešće nogometne selekcije Bosne i Hercegovine i svemu onome što će predstojećeg ljeta biti top-teme po bh. domovima i kafićima. No, razgovor o Mundijalu neočekivano je otišao u drugom smjeru. Doduše, nije baš potpuno neočekivano, jer se već neko vrijeme šire glasine kako stanje u našoj kući fudbala nije baš idealno. Komitet za normalizaciju, na čijem je čelu bio Osim, sada predsjednik Odbora za posredovanje i savjetovanje Nogometnog saveza BiH, vratio je našu kuću fudbala s krive putanje i usmjerio na put kojim kroče najuglednije članice svjetske fudbalske porodice. Za kratko vrijeme NSBiH se od jazbine kriminala transformirao u kolektiv za primjer ostalima i partnera koji u međunarodnim krugovima uživa ugled. Pohvale od UEFA-e, kontingenti finansijske i druge pomoći za razvoj našeg fudbala, brojni sponzorski ugovori i, što je najvažnije, plasman reprezentacije na Mundijal, najbolja su ocjena rada novog NSBiH. Lični interesi No, u novom Izvršnom odboru NSBiH ne cvjetaju ruže, što je potvrdila i posljednja sjednica, održana u četvrtak. Po peti put u posljednjoj godini, trojka u sastavu Ibrahim Adilagić, Amer Halep i Senad Islam pokušala je blokirati donošenje odluke za koju su bili preostali članovi iz sva tri konstitutivna naroda. Sjednica koju je Osim, kako kaže, posmatrao sa mučninom u želucu, djelovala je kao repriza slike starog Izvršnog odbora, koji nas je odveo pod suspenziju FIFA-e i UEFA-e. Odluka o finansijskom izvještaju (koji je otkrio plus od dva miliona KM!), na kraju je osvojena sa 12 od 15 glasova za, ali je zabrinjavajuće da se u Izvršnom odboru jasno formirala struja koja kontinuirano pokušava opstruirati njegov rad. Šta se dešavalo na sjednici? - Desilo se to da me od ovih što blokiraju odluke, zaboljela glava. Nisam mogao ni spavati. Umjesto da pričamo o Brazilu i uživamo u uspjehu, mi vodimo nepotrebne rasprave o glupostima. Šta li bi tek bilo da nismo otišli u Brazil... Sve bi rasturili. Savez bi se davno raspao. O čemu se, zapravo, radi? Šta se dešava u Izvršnom odboru? - Postoje ljudi kojima se ne sviđa ništa, a koji, zapravo, ni sami ne znaju šta hoće. Znaju samo šta neće, a neće ništa osim onoga što ide njima u korist. O čemu god se priča, nastaje problem. Pravili su problem kada se raspravljalo o tome gdje će biti izgrađeni mini tereni, jer svako od njih ignorira opći i gleda lični interes i nastoji ih graditi u svojoj mahali, bio je problem u vezi s organizacionom strukturom, jer su nastojali mijenjati pravila kako bi mogli zapošljavati svoje kadrove... Sada je problem što je izvještaj u plusu, a oni to nisu znali... Gluposti. Zato me je i zaboljela glava. Šta je uzrok toga i pozadina svega? - Ne znam, ali je ružno. Dino (predsjednik Elvedin Begić, op. a.), Jasmin (generalni sekretar Baković, op. a.), ja i još neki prosimo pare, cjenkamo se sa sponzorima kao da smo na pijaci kako bismo Savezu i reprezentaciji osigurali koji dinar i onda se na kraju nađe neko ko bude nezadovoljan, jer misli da je moglo više. Prave budalama i nas koji pregovaramo o ugovorima i stručne komisije Saveza, koje su iza nas. Ne vjeruju nikome. A oni sami ni ne pomišljaju da makar dogovore razgovor sa mogućim sponzorom, a kamoli da osiguraju neke pare. Ti ljudi ne shvataju da im treba biti čast biti u Izvršnom odboru Saveza, ali da to podrazumijeva i odgovornost i obaveze. Oni bi samo da uživaju u beneficijama, ali da ne rade ništa. Da uzimaju, ali da ne daju. Prvi su kada treba uzeti dnevnicu. Nedavno jedan od njih kaže da je u Savez došao kako bi putovao i družio se s reprezentativcima, ali da mu mi to ne damo... Može li ta struja ozbiljnije uzdrmati Savez? - Uvijek postoje mehanizmi zaštite, ali sve skupa djeluje glupo. U Izvršnom odboru sjede većinom dobronamjerni ljudi, ali ima i drugačijih. Bazen s anakondama Ovo je trebao biti razgovor o Svjetskom prvenstvu, ali je otišao u drugom smjeru. Šta ćemo uraditi u Brazilu, koliko smo spremni i dokle ćemo dogurati? - Spremit ćemo se, a dokle ćemo dogurati, ko zna, fudbal je čudna igra. Najgore je što mi nemamo mnogo vrhunskih igrača. Oni što sebe smatraju takvima, to nisu. Jedan je spor, drugom trebaju trojica da mu smire loptu... Nemamo mi nekoga brzog, ko bi proletio kroz protivnika, razdrmao ga... U moje vrijeme takvih je 40 bilo u domaćoj ligi. Uvijek se mogao naći neko. Sušić to nema, mada bi možda trebao zvati nekoga iz Premijer lige. Takav bi u Brazilu i u bazenu s anakondama bio sretan. Šta imate reći o igračima i njihovom stavu i ponašanju? - Oni nisu naučeni na drugačije. U ovom savezu stvari dugo nisu funkcionirale onako kako treba, bilo je dosta javašluka. Igrači su davno počeli raditi krive stvari i vidjeli su da ih niko u tome ne sprečava. I samo su nastavili po svome. Naravno da je sada problem kada Savez počinje raditi kako treba. Nije lako ispravljati ono što je davno pošlo ukrivo. U Njemačkoj, organizirano davanje autograma je redovna pojava, a kod nas, kada im to spomeneš, padne im mrak na oči. Nisu oni navikli na sve ovo. I njima je plasman na Svjetsko prvenstvo stran. Odjednom su se našli na tlu na koje nikada nisu kročili. Kako gledate na ljudske odnose u timu, o kojima se nakon Inzbruka mnogo pričalo? - Nije dobro, ali će biti dobro. Kada se oni okupe na pripremama i provedu nekoliko dana zajedno, nastat će tu ponovo harmonija, sve će se složiti onako kako treba. Dijelom ste i vi, novinari, krivi za ovo što se događalo. Pravite od njih zvijezde, a onda se oni dodatno umisle da su nedodirljivi, da mogu šta hoće i kako hoće. A onda pravite skandale. Ne moraju se, brate, sve stvari napisati. Neke je bolje prešutjeti... Ne zaboli glava. Neću na Mundijal, samo bih se nervirao Idete li u Brazil? - Ma jok... Što mi to treba? Samo bih se nervirao. Možda da spašavate ako zagusti...? - Ne mogu ja ništa spašavati. Vjerujem ja Safetu, on će sve to dobro odraditi. Za “Boss” su digli ruke kada su čuli da će dobiti odijela Govorkalo se da je u Izvršnom odboru NSBiH bio sporan i ugovor s "Adidasom"? - Bio im je sporan skoro svaki... Osim onog s "Bossom". Digli su ruke kada su čuli da će i oni džabe dobiti odijela. Najbolji pravnici su dali zeleno svjetlo za ugovor s "Adidasom" kako ne bi bilo spora s "Legeom", ali oni su po svojim mahalama čuli da će neko od tog ugovora u Savezu dobiti pola miliona eura i eto belaja. Ispadosmo mi budale, a oni pametni. Dajte analize, mišljenja eksperata... isto kao da mi to nismo već uradili. Naravno, na kraju nisu imali izbora nego prihvatiti. Sport Birmingham: Jasko Keranović nova golmanska zvijezda West Bromwich Albiona ZBOG FUDBALA PRESELIO SE IZ AUSTRALIJE U ENGLESKU Nakon samo jednog odrađenog treninga sa prvotimcima engleskog premijerligaša primljen u akademiju ovog kluba. Potencijal talentovanog čuvara mreže prepoznali su i rukovodioci omladinskog pogona bosankohercegovačke reprezentacije . mice obukao je Keranović. Sve ovo golmana i svi mi imamo šansu da Po procjenama bivšeg vratara ir- bio je povod da proteklog vikenda jednog dana postanemo prvotimci, ske reprezentacije Deana Kielyja, u Birminghamu ugostimo Jaska naravno do nas samih je koliko ćemo inače trenera golmana engleskog Keranovića i njegovog oca Senada. dugo izdržati ovaj tempo treniranja. West Bromwich Albiona, 16-godišnji Prvo smo im pokazali Bosansku Naravno, ovo je moj izbor, ja sam uz dječak Jasko Keranović definitivno kuću u Birminghamu, mjesto gdje se podršku porodice došao u Englesku će biti nova golmanska zvijezda na u svakom trenutku mogu obratiti za da uspijem i nadam se da ću za koju Ostrvu. Naime, prije tri mjeseca i bilo kakvu administrativnu pomoć, a godinu pokucati na vrata kako prvog to nakon samo jednog odrađenog poslije toga u domu potpisnika ovih tima West Bromwich Albiona, tako i treninga sa prvotimcima engleskog redova, uz bosanskohercegovačke reprenzetacije Bosne i Hercegovine.” premijerligaša, iskusni trener je ruko- specijalitete, naravno ćaskali o fuba- PODRSKA PORODICE vodstvu kluba predložio da odmah u lu. Kako izgleda jedan radni dan U razvoju svakog sportiste bitna je svoju akademiju prime ovog izuzetno talentovanog Bosanca. Od tada je Jasko Keranović sunčanu Australiju, Senad i Jasko Keranovic gdje je rođen, zamijenio kišovitim Birminghamom. Naravno, to mu ne pada toliko teško jer radi ono što voli, naime čitav svoj mladi život vezao je za prostor između stativa. Na to ga je “nagovorio” njegov otac Senad Keranović, nekadašnji golman ljubljanskog drugoligaša Merkatora, koji je kod svog sina prepoznao talenat i uključio ga u fudbalske akademije u Australiji. Između ostalih trenera, Jasko je imao šansu da ga u državnom kampu australske reprezentacije trenira i bivši golaman Milana Željko Kalać. BIH REPRENZENTATIVAC Potencijal talentovanog čuvara mreže prepoznali su i rukovodioci omladinskog pogona bosankohercegovačke reprezentacije i proteklog mjeseca na memerijalnom turniru posvećenom legendarnom Josipu Škiji Katalinskom održanom u Sarajevu, reprezentativni dres u dvije utak- 16-godišnjeg golmana u West Bromwichu opisao nam je Jasko: “Ja sam sa još šest mladih fudbalera smješten u jednoj kući blizu trening centra, tu imamo obezbijeđen doručak i večeru. Iz kuće izlazim u devet sati i već u 10 počinje trening sa mladim timom koji traje do ručka. Nakon toga po programu od 14-16 sati treniramo u klupskom fitness centru i bazenu i onda svi igraci ispod 17 godina idu na drugi kraj Birminghama, u kamp mladih takmičarskih timova, gdje zavisno od potrebe treniram i pripremam se za vikend nastup sa selekcijama U18 ili U17 koje redovno nastupaju u engleskoj omladinskoj premijer ligi. Ta trening sesija se završava oko 20 sati i tek onda idemo kući. Subotom je nastup, a nedjelja je jedini slobodan dan koji iskoristim za dugotrajno spavanje i odmor. U klubu sam odlično primljen, ljudi zaduženi za mlade fudbalere čine sve da nam ugode, da riješe sve naše eventualne potrebe, na određen način nas vaspitavaju i od nas prave kvalitetne ljude i sportiste. Jednostavno brinu se o svemu, a naše je da treniramo i poštujemo klupsku disciplinu. Konkurencija u mladim kategorijama je velika, trenutno pored mene tu se nalazi još šest 41 podrška familije, nju Jasko ima, a o tome njegov otac Senad Keranović kaže: ”Gledajte, da bi moj sin jednog dana postao pravi vratar, cijela moja porodica se žrtvovala, prije tri mjeseca sa sinom sam došao u Birmingham, zbog klupskih pravila stanujemo odvojeno, ja sam napustio posao u Australiji i spreman sam svoj građevinski biznis prebaciti u Englesku, nakon toga za mnom “preko bare” krenuće i supruga i kćerka koje su ostale u Australiji. Znači, svi mi smo radi Jaska spremni promijeniti svoj život, to nam nije teško jer vidimo da je on veliki talenat, da je jako vrijedan i da svakog dana trenira punih deset sati. Uz to, kada čujete komantare stručnjaka, sportskih novinara i publike o svom djetetu, nijedna “žrtva” nije velika. Kada jednog dana Jasko Keranović bude poznato fudbalsko ime, mnogi će tada reći “blago njemu”. Nažalost, mnogi od tih nikada neće pročitati ovu priču koja govori o tome kako se dolazi, čega se sve odriču i kroz šta sve prolaze mladi fudbaleri i njihove porodice da bi došli u tu fazu. Šta reći na kraju nego jedno ljudsko, sretno Jasmine! Sport Leicester- Burton Mirza Sejdić član nogometne akademije engleskog drugoligaša Burton Albiona NAPORNIM RADOM DO NAJDRAŽIH DRESOVA Ambicije su mi da za nekoliko godina pokucam na vrata nekog od engleskih premijerligaša, a u međuvremenu, posto imam i bh. državljanstvo, odazvaću se u kamp “Otvorena vrata” Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine koji će se održati u Engleskoj. Kada su čelnici nogometne akademije engleskog drugoligaša Burton Albiona vidjeli na djelu 16-godišnjeg fudbalera Mirzu Sejdića iz Leicestera, odmah su se potrudili i pronašli mu mjesto u njihovoj fudbalskoj akademiji te naravno u njihovom mladom timu. Mirzini roditelji su porijeklom iz Nezluka, tokom rata izbjegli su u Englesku, u grad Leicester, gdje je Mirza 1997. godine i rođen. Kako kaže njegov otac Sejdo, prva i jedina igračka koju je Mirza prihvatio bila je lopta. Zajedno sa svojim bratom neumorno su je “ganjali” i bilo je za očekivati da će jednog dana fudbal biti njegovo zanimanje. Informaciju više o svojoj karijeri i budućim planovima dao nam je napadač mladog tima Burtan Albiona: “U sadašnjem timu igram na poziciji broj 10, kako ovdje vole reći “attacking midfielder“, standardni sam član tima. Od septembra sam u njihovoj akdemiji i tu ću ostati još dvije sezone. Akadamija Burton Albiona je jedna od boljih u Englekoj, ima odlične uslove jer koristi terene Mirza Sejdić i sportske dvorane koje su vlasništvo engleske reprenzetacije i mjesto gdje treniraju engleski reprezentativci kada se pripremaju za međunarodne utakmice. Ova akademija je poznata i po tome što je najčešće na oku svih trenera i menadžera koji se “vrte” oko engleskog nacionalnog tima i nije ri- jetkost da svakog mjeseca neko od mojih suigrača promijeni sredinu i akademiju i ode u poznatiji tim. Fudbalom sam se počeo ozbiljnije baviti sa 10 godina i od tada sam trenirao i igrao u najmlađim selekcijama Nottingham Foresta, Leicester Cityja i Coventry City Football Cluba. U svakom timu sam napredovao i uz savjet mog menadžera sam mijenjao akademije jer svi ovi klubovi su imali najbolje mlade timove za određeno godište. Pošto već vidim da je fudbal ono čime se želim baviti čitavog života, vrijedno treniram i moj radni školski dan traje 10 sati. Teško je ali kada se nešto voli, onda se to i izdrži. Ambicije su mi da za nekoliko godina pokucam na vrata nekog od engleskih premijerligaša, a u međuvremenu, posto imam i bh. državljanstvo, odazvaću se u kamp “Otvorena vrata” Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine koji će se održati u Engleskoj. Želja mi je da me na djelu vide i treneri bosanskohercegovačke reprezentacije, siguran sam da ću nakon toga dobiti poziv u mladi nacionalni tim Bosne i Hercegovine.” Da je Mirza Sejdić igrač budućnosti te da Burton Albion na njega ozbiljno računa potvrđuje i činjenica da obeštećenje za njega već iznosi 20.000 funti. REAL RIVERSIDE FOOTBALL CLUB BIRMINGHAM BOSANCI OKOSNICA TIMA Real Riverside fudbalski klub iz Birminghama koji se takmiči u Trećoj amaterskoj ligi ovog grada u ovdašnjim fudbalskim klubovima poznat je po tome što trećinu tima čine Bosanci i Hercegovci. Naime, za prvu ekipu redovno svakog vikenda nastupaju braća Aldin i Amer Kahriman, Zerin Alimajstorović i Anes Cerić. Trenutno imenjaci mnogo poznatijeg fudbalskog kluba iz Madrida zauzimaju osmo mjesto na tabeli i s obzirom da je do kraja takmičenja ostalo još pet kola, za ovu godinu ispunili su svoj plan, opstanak u gradskoj ligi. Za narednu sezonu planiraju nekoliko pojačanja, među kojima će najvjerovatnije biti Bosanci Admin Isić i Arnes Pobrić. Na taj način bosanskohercegovačka kolonija u timu će se povećati i više od pola sastava biće naše gore list. Trener ekipe Michael (Mam) Moseley pohvalio je naše momke i rekao da su u tim unijeli sigurnost, te da su sa sobom privukli i nekoliko novih navijača iz Bosne i Hercegovine koji redovno prate utakmice. Jedino ima Anes Ceric, Richie Blake, AldinKahriman, Zerin Alimajstorovic, Joe Campbell, Dave Cremin, Maz Qazi, Daryl Hall, Fred Berry, Niall Robinson, Amer Kahriman, Michael (Mam) Moseley malo problema kada se naši igrači su od njih naučili i nekoliko bosanmalo zanesu u igri pa ih baš ne ra- skih riječi, “dodaj” i “pazi”. zumije šta govore između sebe. Ipak 42 Sport London - HH11 football academy BH FUDBALER HARIS HODŽIĆ U LONDONU OTVARA ŠKOLU FUDBALA Cilj ovog programa je da otkrijemo potencijalne talente, od njih napravimo kvalitetne igrače i onda da ih preporučimo profesionalnim klubovima na daljnje usavršavanje. Dogovorili smo tijesnu saradnju sa skautima i trenerima iz engleskih klubova Watford, Stevenage, Northampton, Coventry te sa još nekim evropskim klubovima. Bosanskohercegovački fudbaler sa planiramo osnivanje vlastitih omla- konekcije za bosanskohercegovačke londonskom adresom, 20-godišnji dinskih timova i uključenje u redovna talente iz Bosne koji žele da se nađu Haris Hodžić, bivši član engleskog ligaška takmičenja. Cilj ovog pro- na radaru ovdašnjih klubova. Pored kluba FC Watford, u predgrađu Lon- grama je da otkrijemo potencijalne mene u akademiji će raditi i bivši hrdona, u Borehamwoodu otvora školu talente, od njih napravimo kvalitetne Haris Hodžić je zbog administrafudbala u kojoj će nogometnoj vještini igrače i onda da ih preporučimo pro- tivnih poteškoća trenutno bez kluba, učiti dječake od 6 do16 godina. fesionalnim klubovima na daljnje čeka ljeto i prelazak u jedan ovdašnji Više informacija o ovom sportsko- usavršavanje. Dogovorili smo tijesnu drugoligaški tim. Ime kluba otkrit poslovnom poduhvatu zatražili smo će na ljeto, kada sve administraod mladog fudbalera Harisa Hodžića: tivne prepreke bude prevaziđene. U “Vidite, čitav svoj život proveo sam međuvremenu nastupa za malonou fudbalu i sličnim školama, počeo gometni tim LB Heart koji se takmiči u sam u jednoj privatnoj akademiji Drugoj engleskoj futsal ligi i predvodit ovdje u Hertfordshireu, tu su me zaće reprezentaciju Bosanaca i Herpazili skauti FC Watforda, gdje sam cegovaca iz Engleske na narednom prošao sve njihove omladinske poprvenstvu bosanskohercegovačke gone i dogurao do prvog tima. Tako dijaspore u futsalu koje će se održati u Ljubljani da znam kako sistem ovih škola funkcionira i šta očekuju treneri a šta budući fudbaleri. U mojoj akademiji mladim igračima pružit ćemo mogućnost da svakodnevno treniraju pod stručnim nadzorom kvalifikovanih fudbalskih stručnjaka. U početku ćemo igrati prijateljske utakmice protiv drugih akademija i profesionalnih klubova, a od iduće sezone Haris Hodžić saradnju sa skautima i trenerima iz engleskih klubova Watford, Stevenage, Northampton, Coventry te sa još nekim evropskim klubovima. Također, tokom mog boravka u domovini i igranja u BiH Premijer ligi uspostavio sam odličnu saradnju sa Rudarom iz Prijedora i Olimpikom, tako da imamo u planu i pravljenje vatski omladinski reprezentativac Milan Krmpotić koji je u krarijeri nosio dresove nekoliko hrvatskih, čeških i slovačkih timova, posebnu paznju obratit ćemo na talentovane mlade fudbalere sa Balkana koji žive u Londonu i njegovoj okolini jer nam je želja da pomognemo u pronalsku potencijalnih reprezentativaca i preporučimo ih njihovim reprezentativnim selekcijama. Zainteresovani polaznici akademije mogu se javiti na email: [email protected] Ili na facebook grupu: HH11 football academy REPRENZENTACIJA BOSANCA I HERCEGOVACA IZ ENGLESKE PLASMAN U POLUFINALE BIO BI VELIKI USPJEH Bosanskohercegovački malonogometni klub LB Hearts iz Londona, član Druge futsal lige Engleske, ove godine stekao je pravo da predstavlja Bosance i Hercegovce sa Ostrva na XI svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u futsalu, koje će se od 22-24. maja u organizaciji SSDBiH održati u Ljubljani. To pravo momci selektora Džemala Paratušića stekli su na izbornom turniru u Coventryju prije više od dva mjeseca, kada su se u finalu sastale prva i druga ekipa LB Heartsa. Od tada ovi momci vrijedno treniraju i ozbiljno se pripremaju za nastup u Sloveniji. To potvđuju i riječi tehnika ekipe Nermina Behlića: “Nakon završenog takmičenja u Drugoj futsal ligi Engleske, nastavili smo se pripremati za ovo eminentno takmičenje. Treniramo dva puta sedmično i nastojimo da uz to odigramo minimalno po jednu prijateljsku utakmicu. U Sloveniji se nadamo dobrom rezultatu, što, po nama, podrazumijeva plasman među četiri ekipe. Naravno, bili bismo izuzetno zadovoljni kada bismo uspjeli ponoviti uspjeh naše ekipe iz Austije, sa Hukanović, Sedin Mustafić, Milan Krmpotić, Emir Cerić, Ajdin Gredelj i Amel Šahbaz.” Prvog šampionata, kada je Engleska osvojila srebrenu medalju. Što se tiče tima Engleske, on će nastupiti u sljedećem sastavu: Samir i Arnel Jakupović, Enes Hasanbegović, Adis Balić, Denis Paratušić, Nedžad Mehdić, Haris Hodžić, Muhamed Inače, reprezentacija Bosanca i Hercgovaca iz Engleske nastupiće u novoj opremi kuju im je obezbijedila “Bosnia UK Network”, krovna bosanskohercegovačka organizacija u Velikoj Britaniji. 43
© Copyright 2024 Paperzz
