STUDIJA O POLITICI POLJOPRIVREDNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI Studija o politikama trgovine i integracije Jedinica za siromaštvo i ekonomsko upravljanje Region Evrope i centralne Azije Izvještaj br. 57919-BA Studija o politici poljoprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini Studija o politikama trgovine i integracije maj/svibanj 2010. Jedinica za smanjivanje siromaštva i ekonomsko upravljanje Region Evrope i srednje Azije Dokument Svjetske banke VALUTE I EKVIVALENTNE JEDINICE (od maja/svibnja 2010. godine) Valutna jedinica = konvertibilna marka (KM) 1,322 KM = 1,00 USD 1,95 KM = 1,00 EUR Fiskalna godina vlade 1. januar/siječanj – 31. decembar/prosinac Tegovi i mjerila Metrički sistem AKRONIMI I SKRADENICE BD BiH CAP DRC ERP EU FBiH HACCP IACS IPA IPARD KM LPIS MVTEO Op NRP RS PDV SB Distrikt Brčko Bosna i Hercegovina Zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy) Cijena domadih resursa (Domestic Resource Cost) Djelotvorna stopa zaštite (Effective Rate of Protection) Evropska Unija Federacija Bosne i Hercegovine Analiza hazarda i kritičnih tačaka kontrole (Hazard Analysis and Critical Control Points) Integrisani sistem administracije i kontrole (Integrated Administration and Control System) Instrument za pretpristupni period (Instrument for Pre-Accession) Instrument za ruralni razvoj u pretpristupnom periodu (Instrument for PreAccession Rural Development) Konvertibilna marka Sistem identifikacije zemljišnih parcela (Land Identification Parcel System) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Opština Nominalna stopa zaštite (Nominal Rate of Protection) Republika Srpska Porez na dodanu vrijednost Svjetska banka Podpredsjednik: Direktor za BiH: Šef ureda za BiH: Menadžer sektora: Vođa projektnog tima: Philippe H. Le Houerou Jane Armitage Marco Mantovanelli Bernard Funck Orhan Nikšid SADRŽAJ SAŽETAK................................................................................................................................ 1 I Uloga poljoprivrede u privredi Bosne i Hercegovine ............................................................. 5 II Perspektive poljoprivrede u BiH…………………. ...................................................................... 6 III Ključni izazovi sa kojim se suočava poljoprivredni i prehrambeni sektor ........................... 11 IV Ograničenja za rast i konkurentnost ....... ……………………………………………………..................... 15 V Ključne mjere i politike ..................................................................................................... 29 Reference ............................................................................................................................ 37 Slike: Slika 1: Cijena domadih resursa za izabrane proizvode (KM) ........................................................ 8 Slika 2: Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH .................................................... 12 Slika 3: Trgovinski bilans BiH za poljoprivredne i prehrambene proizvode (u hiljadama KM) ..... 12 Slika 4: Prinosi izabranih proizvoda izraženi kao procenat prosjeka za EU-27 (po hektaru ili po kravi) ............................................................................................................................................. 13 Slika 5: Klimatska predviđanja ukazuju na trendove viših temperatura i manjih nivoa padavina za BiH ............................................................................................................................. 14 Slika 6: Indeks klimatskih promjena i ekstremnih događaja, region ECA ..................................... 14 Slika 7: Predviđene promjene prinosa kukuruza navodnjavanog kišom sa visokim inputima (2025. i 2050. godine, u odnosu na polaznu liniju za period 1961–1990. godine)....................... 15 Slika 8: Farme u zapadnom Balkanu danas su manje nego u južnoj Evropi 1970. godine ........... 16 Slika 9: Nominalna stopa zaštite za izabrane proizvode (%)......................................................... 18 Slika 10: Efektivna stopa zaštite za izabrane proizvode (%) ......................................................... 20 Slika 11: Poljoprivredna potrošnja po nivoima odgovornosti ...................................................... 26 Slika 12: Podrška iz zelene kutije u BiH ......................................................................................... 27 Slika 13: Subvencije iz dilibarske kutije ......................................................................................... 27 Tabele: Tabela 1: Troškovi zemljišta i radne snage u različitim zemljama, 2005. godine ........................... 7 Tabela 2: Klima i lokacija mogu predstavljati važne prednosti u poljoprivredi ............................ 10 Tabela 3: BiH nije dovoljno povezana da bi se takmičila—Indeks uspješnosti logistike za 2007 . 24 Tabela 4: Sažeti pregled preporučenih mjera prema vremenskom horizontu ............................ 35 Okviri: Okvir 1: Pozadinske informacije o proizvodima koji su izabrani za analizu tržišta ......................... 9 Okvir 2: Studija slučaja – mješovita farma .................................................................................... 17 Okvir 3: Studija slučaja - Prerađivač mlijeka ................................................................................. 21 Okvir 4: Analiza hazarda i kritičnih tačaka kontrole ..................................................................... 23 PRIZNANJA Nacrt ove studije o politikama pripremio je tim stručnjaka Svjetske banke iz oblasti poljoprivrede koji je vodio William Sutton. Ostali članovi tima su bili Asa Margareta G. Hoglund Giertz i Philip Van der Celen. Aleksandra Nikolid sa Poljoprivredno prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je sprovela opsežne aktivnosti prikupljanja i analize podataka za studiju o politikama. Za ovu studiju o politikama takođe su od koristi bili detaljan pregled i komentari koje je dao Benoit Paul Blarel i Mirjana Karahsanovid. Izvještaj je lektorisala Amanda Green (konsultant). SAŽETAK Pozadina i. Povoljni klimatski uslovi i relativno niske cijene sirovina daju poljoprivredi u Bosni i Hercegovini (BiH) jasnu konkurentsku prednost nad drugim zemljama. Poljoprivredna sezona u BiH počinje ranije nego u vedini evropskih zemalja, cijene transporta su relativno niske, a cijene zemljišta i radne snage su povoljnije nego u drugim zemljama južne Evrope. Kao rezultat toga, poljoprivredni sektor u zemlji bi trebalo da bude dobro pozicioniran za takmičenje na izvoznim tržištima. Procjene cijene domadih resursa (domestic resource cost, DRC) ukazuju na visoko efikasno korištenje resursa u proizvodnji više različitih usjeva, u poređenju sa oportunitetnom cijenom tih resursa. Sa prinosima koji su značajno niži od prosjeka za EU-27, poljoprivredni sektor BiH pokazuje značajan potencijal za rast. ii. Pošto zapošljava 20,6 procenata svih zaposlenih u BiH, poljoprivreda je i dalje važan sektor za zapošljavanje, bez obzira na pad broja stanovnika radne dobi u ruralnim oblastima. Prema rezultatima istraživanja radne snage iz 2008. godine, oko 2,7 procenata radne snage u zvaničnom sektoru i čak 43 posto radne snage u nezvaničnom sektoru apsorbuje sektor poljoprivrede. Ipak, mnogi od onih koji su se vratili u ruralne oblasti nakon rata su veoma mladi ili ljudi tredeg doba, što dovodi do toga da je ekonomski najaktivniji segment stanovništva – i segment za koji je najvjerovatnije da ima kapacitet i kreditnu sposobnost da razvije stabilna poljoprivredna gazdinstva – nedovoljno uključen u poljoprivredu. iii. Ipak, agro-prehrambeni sektor se smanjuje, ako se posmatra na osnovu svog udjela u bruto domadem proizvodu (BDP), a trgovinski deficit BiH u agro-prehrambenom sektoru se u novijem periodu proširio. Promjene onoga čemu potrošači daju prednost pri kupovini doprinjele su razvoju novih tržišnih segmenata koje domadi proizvođači u BiH nisu bili u mogudnosti da osvoje. Agro-prehrambeni sektor u BiH je 1999. godine zauzimao 15,1 procenata BDP, a taj procenat je do 2007. godine opao na 9,8. Zauzvrat, inostrani proizvođači zauzimaju rastudi procenat domadeg tržišta. Došlo je do porasta kako uvoza, tako i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pri čemu je uvoz rastao brže od izvoza. Kao rezultat toga, trgovinski deficit u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru je između 2003. i 2007. godine porastao je za preko 10 procenata. Ograničenja iv. Poljoprivredni sektor u BiH suočava se sa širokim spektrom ograničenja na tržištima sirovina i gotovih proizvoda. Nominalne i efektivne stope zaštite za širok spektar proizvoda pokazuju da farmeri u BiH pladaju više za svoje sirovine i primaju manje za svoje gotove proizvode od uporedivih učesnika na susjednim tržištima. Niske cijene gotovih proizvoda predstavljaju rezultat neuspješnosti tržišta, što uključuje slabu snagu pregovaranja, nedostatak objekata za skladištenje i pakovanje poslije žetve, fragmentirane lance snabdijevanja, skupu logistiku, te ograničen stepen dostupnosti finansiranja po prihvatljivim cijenama. Visoke cijene sirovina uglavnom predstavljaju rezultat oslanjanja na nekolicinu dominantnih trgovaca sirovinama, u kombinaciji sa visokim stepenom regulacije 1 uvoznih tržišta. Ta situacija dovodi do smanjivanja stepena produktivnosti, kao i konkurentnosti, pošto ograničen stepen dostupnosti modernih sirovina otežava farmerima da izvoze svoje proizvode i da učestvuju u modernim lancima snabdijevanja. v. Institucionalna ograničenja takođe sprječavaju poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH da dostigne svoj puni potencijal. Bez obzira na dostupnost tržišta EU kroz preferencijalne trgovinske aranžmane, BiH ne izvlači sve potencijalne koristi tog povoljnog tretmana zbog nedostatka institucija za sigurnost hrane i regulatornog okvira koji bi bile u skladu sa zahtjevima EU. Ti institucionalni nedostaci izazivaju probleme za farmere i proizvođače hrane u BiH, pošto je čak i ako oni implementiraju privatne standarde, iznošenje širokog spektra proizvoda na tržišta EU zabranjeno sve dok se te javne institucije ne uspostave. vi. Javna potrošnja u poljoprivrednom sektoru BiH je relativno niska, a finansiranje nije usmjereno na oblasti koje generišu najviši stepen rasta. U prosjeku, u razvijenim zemljama poljoprivredna potrošnja iznosi oko 6-8 procenata ukupne javne potrošnje, a u zemljama u razvoju oko 3-5 procenata; u BiH je 2007. godine poljoprivredna potrošnja iznosila samo oko 2 procenta ukupne javne potrošnje. Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da investiranje u javna dobra – kao što su istraživanje i savjetodavne usluge, tržišna infrastruktura, te upravljanje prirodnim resursima – donosi mnogo vede povrate od subvencioniranja, a posebno direktnih subvencija za proizvodnju. U ovom trenutku, međutim, 60 procenata poljoprivredne potrošnje BiH je usmjereno na subvencioniranje proizvodnje, dok je samo mali fragment ved ograničenog budžeta dodijeljen uslugama. vii. Fragmentirano vlasništvo nad zemljištem i tržišta zemljišta koja slabo funkcionišu takođe predstavljaju ograničenja za farmere u BiH. Prosječna farma u BiH obuhvata 2 hektara, što je podijeljeno na 6-8 parcela. Fragmentacija zemljišta dovodi do smanjivanja produktivnosti i investiranja u navodnjavanje i opremu. Iako male farme u opštem slučaju mogu biti barem jednako efikasne kao i velike farme, farme koje su toliko male često se suočavaju sa poteškodama vezanim za ulazak na profitabilna tržišta i učestvovanje u lancima snabdijevanja, zbog ograničenih količina koje su u stanju da proizvedu. Ta situacija je dodatno komplikovana zbog nekompletnih registara zemljišta i krutih procesa transakcija zemljištem, što dovodi do toga da su registracija zemljišta i transakcije zemljištem skupe i oduzimaju mnogo vremena. viii. Očekuje se da de u toku nadolazedih desetljeda klimatske promjene imati sve intenzivniji uticaj na poljoprivredu u BiH, a postojeda institucionalna struktura nije spremna da pruži podršku sektoru za prilagođavanje tim promjenama. Očekuje se da de klimatske promjene dovesti do viših temperatura u BiH, zajedno sa smanjenim i u vedoj mjeri promjenljivim nivoom padavina. Da bi se sektor uspješno prilagodio tim promjenama moraju se uspostaviti institucije koje de mu pružiti podršku. Imajudi u vidu nasljeđe pogrešnog upravljanja životnom sredinom i kolaps poljoprivrednih usluga, BiH ima “deficit u prilagođavanju” koji de rasti paralelno sa predviđenim klimatskim promjenama. Ta pitanja dovode do povedanja prijetnje koji za poljoprivredu predstavljaju klimatski rizici, do smanjivanja stepena održivosti sektora, te do smanjivanja njegovog potencijala da iskoristi prilike koje bi mogle da se pojave. 2 Oblasti za reformu ix. Poljoprivredni sektor BiH je na prekretnici. Uloga prehrambenog i poljoprivrednog sektora mora da se definiše, ili tako da prije svega i dalje predstavlja izvor sredstava za život za relativno siromašno ruralno stanovništvo, ili da evoluira u konkurentniji sektor koji može da predstavlja zamjenu za uvoz i da proširi izvoz. Današnji sektor ima tendenciju da podržava prvi od navedenih pristupa, a razvoj konkrentnijeg poljoprivrednog sektora bi zahtijevao značajan pomak poljoprivredne potrošnje i politika. Bez obzira na to, imajudi u vidu aspiracije zemlje vezane za priključenje Evropskoj Uniji (EU), određene reforme bide neophodne, i to što je mogude ranije. Sve to de zahtijevati unapređeno upravljanje javnom potrošnjom. x. Od suštinske je važnosti da se javni resursi pažljivo raspodijele na oblasti u kojima na najbolji način generišu rast. To znači povedavanje javne potrošnje na usluge kao što su usluge vezane za sigurnost hrane, istraživanje, te edukaciju, za koje iskustva pokazuju da javna potrošnja na njih najviše doprinosi rastu. To takođe znači prelazak sa direktnog subvencioniranja cijena i izlaznih rezultata na subvencioniranje investicija. Ta prilagođavanja bi dovela do boljeg usklađivanja javne potrošnje u BiH sa okvirom Instrumenta EU za pomod ruralnom razvoju u periodu prije priključenja (Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development, IPARD). xi. Značajni resursi bi takođe trebalo da budu usmjereni na razvoj javnih institucija. Djelotvorne institucije za sigurnost hrane i sa tim vezani regulatorni okvir igraju centralnu ulogu u modernom prehrambenom i poljoprivrednom sektoru i njihov značaj de sve više rasti kako se BiH bude približavala priključenju EU i kako susjedne zemlje budu dobijale članstvo. Pošto se ono čemu potrošači daju prednost mijenja, sigurnost hrane de takođe postajati sve važnija i na domadem tržištu. xii. Uz to, bide važno da BiH razvije institucije za zemljište koje dobro funkcionišu, tako da tržište zemljišta može da radi efikasnije i da time omogudi razvoj poslovanja. Zemljišne reforme koje su neophodne uključuju pojašnjavanje sistema titulara i vlasništva nad zemljištem, kao i osiguravanje dobrog funkcionisanja sistema registracije zemljišta i katastra. Da bi se omogudila konsolidacija zemljišta, dobrovoljni, tržišno zasnovani programi konsolidacije zemljišta ili “preparcelisanja” mogli bi se sprovesti na probnoj osnovi, na temelju iskustava drugih zemalja u regionu. xiii. Tržišta sirovina koja bolje funkcionišu su neophodna da bi se farmerima u BiH omogudio pristup konkurentnim sirovinama. Usvajanje sortnih lista EU za poljoprivredne biljne vrste, uz održavanje sistema za testiranje opštih sorti biljaka i pružanje informacije i preporuka za farmere, pomoglo bi pri povedavanju stepena formalizacije tržišta, unapređivanju dostupnosti sjemena i sadnica, te sprovođenju obezbjeđivanja kvaliteta. Unapređena dostupnost gnojiva i sredstava za upravljanje nametnicima takođe bi bila važna pomod za povedavanje prinosa. Postojede krute regulative i procedure bi trebalo da se učine fleksibilnijim, unutar okvira sigurnosti i higijene, te u skladu sa postojedim regulativama EU, što uključuje Direktivu o nitratima i druge “dobre poljoprivredne prakse” koje se primjenjuju u državama EU. 3 xiv. Konačno, BiH bi trebalo da integriše prilagođavanje na klimatske promjene i održivost sa stanovišta životne sredine u svoje poljoprivredne politike, programe i investicije. Da bi bili uspješni u poljoprivredi, proizvođači i vlade de morati da se prilagode, a dobar način da se taj proces otpočne je da se napori usmjere na smanjivanje stepena osjetljivosti poljoprivrede na tekudu promjenljivost klime. Na primjer, poboljšavanje upravljanja vodama i tlom, te investiranje u unapređeno istraživanje, savjetodavne službe, te vremenske prognoze, predstavljaju mjere kojima svi dobijaju zbog toga što de one generisati pozitivnu stopu povrata u postojedim uslovima, a postade još i važnije pri suočavanju sa klimatskim promjenama. Takođe se preporučuje da BiH razvije Strategiju i Akcioni plan za prilagođavanje klimatskim promjenama za poljoprivredni sektor, kojima bi se usmjeravale aktivnosti na prilagođavanju u nadolazedem periodu. 4 I. Uloga poljoprivrede u privredi Bosne i Hercegovine 1. Poljoprivredni sektor predstavlja mali, ali važan dio privrede. Udio poljoprivrede u privredi BiH smanjio se sa 15,1 procenata 1999. godine na 9,8 procenata 2007. godine, dok sektori usluga i industrije sada predstavljaju 63,9 procenata i 26,2 procenata privrede, redom (porast sa 57,2 procenata i pad sa 27,7 procenata, redom, od 1999. godine).1 Iako je rast sektora poljoprivrede i prehrane bio pozitivan, on je zaostajao u poređenju sa ukupnim ekonomskim rastom. Poljoprivredni BDP je od 2000. do 2007. godine u prosjeku rastao po stopi od 0,8 procenata godišnje, u poređenju sa ukupnim rastom BDP-a od 5,4 procenata.2 2. Zaposlenost u poljoprivrednom sektoru i dalje apsorbuje veliki dio ekonomski aktivnog stanovništva. U novembru/studenom 2008. godine, zvanično evidentirana zaposlenost u sektoru poljoprivrede i prehrane iznosila je 2,7 procenata ukupne zaposlenosti.3 Međutim, taj broj predstavlja značajno potcjenjivanje stvarnom procenta radne snage koji j aktivan u tom sektoru. Istraživanje radne snage iz 2008. godine, koje je bilo u skladu sa standardima Međunarodne organizacije za rad za definisanje nivoa zaposlenosti, rezultovalo je procjenom da poljoprivredni sektor zauzima čak 20,6 posto zaposlenosti u BiH, u poređenju sa 47 posto koliko zauzima uslužni sektor, te 32,5 posto, koliki je udio sektora industrije.4 Slično tome, dok je u novembru/studenom 2008. godine 41,2 posto radne snage bilo zvanično registrovano kao nezaposleno, stvarna stopa nezaposlenosti je mnogo niža.5 Istraživanje radne snage iz 2008. godine ukazuje na stopu nezaposlenosti od 23,4 procenata, što ukazuje na postojanje velike nezvanične privrede u BiH.6 Anketa mjerenja životnog standarda (Living Standards Measurement Survey, LSMS) koju je Svjetska banka podržala 2004. godine otkrila je da naturalna poljoprivreda na nivou zadovoljavanja osnovnih potreba igra važnu ulogu kao socijalni bafer u toj nezvaničnoj privredi. Procjenjuje se da poljoprivredni sektor zapošljava 43 posto ljudi radne dobi koji su zaposleni u nezvaničnoj privredi u BiH; ostali su manje više ujednačeno podijeljeni između sektora industrije i usluga. 3. Broj stanovnika u BiH se smanjuje, a ruralno stanovništvo stari, u prosjeku, dok mladi ljudi migriraju u urbane oblasti. Predviđa se da de broj stanovnika radne dobi da opadne sa 3,3 miliona 2009. godine na 3,2 miliona 2025. godine, te na 2,7 miliona 2050. godine.7 Mnogi ljudi koji su se vratili u ruralne oblasti nakon rata su ili veoma mladi ili lica trede dobi, dok je ekonomski najaktivniji segment stanovništva nedovoljno zastupljen u poljoprivredi.8 To je grupacija koja bi u normalnim okolnostima imala kapacitet i kreditnu sposobnost za razvoj solidnih poljoprivrednih gazdinstava. 1 Platforma razvojnih podataka Svjetske banke (Svjetska banka Development Data Platform), 2009. Platforma razvojnih podataka Svjetske banke (Svjetska banka Development Data Platform), 2009. 3 Agencija za statistiku BiH, 2008c. 4 Agencija za statistiku BiH, 2008b. 5 Agencija za statistiku BiH, 2008d. 6 Agencija za statistiku BiH, 2008b. 7 Stanovništvo radne dobi uključuje sva lica starija od 15 godina. Baza podataka projekcija stanovništva Svjetske banke (Svjetska banka Population Projections Database), 2009. 8 Ekonomski najaktivniji sektor stanovništva u BiH je u dobi od 25 do 49 godina. Evropska Komisija, 2006. 2 5 4. Siromaštvo je u velikoj mjeri i dalje ruralni fenomen. Tek nešto preko polovine (53,1 procenta) ukupnog broja stanovnika BiH (2007. godine) i blizu 80 procenata siromašnih živi u ruralnim oblastima.9 2004. godine je stopa siromaštva iznosila 22% posto u ruralnim, a 11,3% u urbanim oblastima. U toku nedavno završenog perioda snažnog rasta, siromaštvo u BiH je opalo sa 17,7% 2004. godine na 14,0% 2007. godine. Međutim, pošto su stope siromaštva opale ugrubo u istom redu veličina u ruralnim i urbanim oblastima, siromaštvo u velikoj mjeri ostaje ruralni fenomen: 2007. godine siromaštvo u ruralnim oblastima predstavljalo je 17,8%, a u urbanim oblastima 8,2%. Ta neusklađenost najvedim dijelom predstavlja rezultat sporog rasta u ruralnim sektorima poljoprivrede i van farmi, te brzog rasta sektora u urbanim oblastima u kojima su plate više. Uz to što su stariji, ruralni stanovnici imaju tendenciju da imaju niži stepen obrazovanja i da žive u vedim domadinstvima od urbanih stanovnika, a obje te karakteristike su u korelaciji sa siromaštvom. 5. Bez obzira na važnost zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru, BiH i dalje zadržava znatan trgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenoj oblasti. Iako ukupni trgovinski deficit i dalje u suštini stagnira, kredudi se od 41,3 procenata BDP 2002. godine do 40,8 procenata BDP 2008. godine, trgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru se u toku istog perioda smanjio sa 11,9 procenata BDP na 8,8 procenata BDP.10 2009. godine je trgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru bio dodatno smanjen na 5,4% BDP. BiH najintenzivnije trguje poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa susjednim zemljama. 2007. godine je 56,7 procenata izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH bilo usmjereno u Hrvatsku i Srbiju, a 44,8 procenata uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH poticalo je iz tih dviju zemalja.11 6. Poljoprivredni prinosi i produktivnost rada i dalje su niski. Snažan ekonomski rast od tranzicije naovamo u BiH se nije pretvorio u više poljoprivredne prinose, niti je unaprijedio produktivnost rada u poljoprivredi. Prinosi po hektaru su gotovo stagnirali. 2006. godine su prinosi povrda u BiH predstavljali jednu petinu prinosa u državama članicama EU iz južne Evrope (Portugal, Španija, Italija i Grčka), koje imaju slične geografske i klimatske uslove.12 Značajni manjkovi u nivoima prinosa mogu se primijetiti i za druge kategorije proizvoda, uključujudi vode, govedinu i kravlje mlijeko. Nivoi produktivnosti radne snage u poljoprivredi u BiH su takođe niži, pošto je poljoprivredna dodatna vrijednost po radniku 2005. godine iznosila 10.051 USD (po konstantnim cijenama iz 2000. godine), u poređenju sa 14.755 USD u južnoj Evropi.13 II. Perspektive poljoprivrede u BiH 7. Poljoprivredno-prehrambeni sektor ima dobre potencijale za rast zbog rastude potražnje i više različitih komparativnih prednosti. Kao i druge zemlje u regionu zapadnog Balkana, BiH je u toku prethodnog desetljeda iskusila godišnje stope rasta od preko 5 procenata. Viši dohodak doveo je do promjene onoga čemu potrošači pri kupovini daju 9 Svjetska banka, 2007b. Statistike Centralne banke BiH (CBBiH) 11 Agencija za statistiku BiH, 2008a. 12 Baza podataka FAOSTAT, 2009. 13 Platforma razvojnih podataka Svjetske banke (Svjetska banka Development Data Platform), 2009. 10 6 prednost. Potrošači preraspoređuju svoj budžet za hranu ka hrani sa višim nivoom vrijednosti, kao što su vode, povrde, te proizvodi životinjskog porijekla; prema tome, tržište za te proizvode raste. Relativno visoke cijene hrane na međunarodnom tržištu znače da su tržišta za poljoprivredne proizvode u sve vedoj mjeri vrijedna. Štaviše, poljoprivredni i prehrambeni sektor u BiH ima potencijalne komparativne prednosti zbog povoljnih cijena zemljišta i radne snage, izdašne ponude radne snage koja predstavlja rezultat niskog stepena ukupne zaposlenosti, dobre lime, te strateške lokacije za proizvodnju proizvoda visoke vrijednosti za domada i bogata zapadno evropska tržišta. 8. Poljoprivredno zemljište i radna snaga su relativno jeftini, posebno u poređenju sa južnom Evropom. Sistematski podaci o cijeni poljoprivrednog zemljišta su ograničeni, usmeni dokazi ukazuju da je poljoprivredno zemljište u BiH jeftinije od zemljišta sa sličnom klimom i sezonom rasta u južnoj Evropi, ali skuplje od zemljišta sa sličnom umjerenom klimom u Mađarskoj i Poljskoj (Tabela 1). Te razlike mogle bi dijelom biti izazvane nerazvijenošdu tržišta zemljišta i fragmentacijom u BiH, podaci o prosječnim bruto cijenama radne snage za industriju i usluge ukazuju na to da troškovi radne snage u BiH iznose oko 20 posto onih u južnoj Evropi, a gotovo polovinu onih u Hrvatskoj, Mađarskoj i Poljskoj, iako su viši nego drugdje u u regionu zapadnog Balkana. Plate u poljoprivredi imaju tendenciju da budu niže od prosječnih plata u BiH, dijelom zbog velikog procenta nezvanične radne snage i radne snage unutar domadinstava koja se usmjerava na primarnu proizvodnju. Tabela 1: Troškovi zemljišta i radne snage u različitim zemljama, 2005. godine Zemlja Zapadni Balkan Albanija BiH Makedonija, BJR Srbija i Crna Goraa Istočna Evropa Bugarska Hrvatska Mađarska Poljska Južna Evropa Grčka Italija Portugal Španija Cijena poljoprivrednog zemljišta (€ po hektaru) Bruto troškovi radne snage (€ mjesečno) 7.000 2.500 2.775 5.000 161 420 343 316 1.207 3.600 1.500 1.700b 161 841 638 586 8.765 14.266d — 16.489 1.984c 2.904e 1.557e 2.135e Izvor: Podaci o poljoprivrednom zemljištu: za Albaniju, Sallaku i Shehu 2005; za BiH, Procjene osoblja Svjetske banke; za Makedoniju, FAOSTAT 2008; za Srbiju i Crnu Goru, The Financial Times 2008; za Bugarsku, SEE News 2008; za Hrvatsku, Lukas 2005; za Mađarsku, Popp i Stauder 2003; za Poljsku, Srednjeevropski centar znanja o zemljištu (Central European Land Knowledge Center) 2005; za Grčku, Italiju i Španiju, Eurostat 2008. Troškovi radne snage: za zapadni Balkan i istočnu Evropu, Svjetska banka 2007c; za južnu Evropu, Eurostat 2008. — nije dostupno. a. Podaci su samo za Vojvodinu. b. Podaci su za 2004. godinu. c. Podaci su za 2003. godinu. d. Podaci su za 2001. godinu. e. Podaci su za 2002. godinu. 7 9. Procjene cijene domadih resursa (Domestic Resource Costs, DRC) potvrđuju potencijalne komparativne prednosti domade proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. DRC predstavlja poređenje oportunitetne cijene domade potrošnje i dodatne vrijednosti koju generiše, kako bi se ocijenilo da li se resursi koriste na optimalan način, ili da bi domade resurse bilo bolje koristiti za druge tipove proizvodnje.14 Vrijednosti DRC ispod 1,0 ukazuju na to da su ekonomske (oportunitetne) cijene domadeg zemljišta, radne snage, te kapitalnih resursa, koje se koriste u proizvodnji neke robe manje od vrijednosti koju donose. Dodatna vrijednost se ocjenjuje korištenjem međunarodnih cijena za izlazne proizvode i ulazne faktore, koje su prilagođene u odnosu na transportne i slične troškove. Okvir 1 daje pozadinske informacije o proizvodima koji su važni za BiH, čiji DRC se procjenjuju ovdje: kukuruz, šljiva, jabuka, paprika, paradajz, mlijeko, te janjetina. Obračunati DRC koji su ilustrovani na Slici 1 svi su znatno ispod 1,0, što otkriva da sve proizvode karakteriše efikasnost u korištenju domadih resursa, te povlači da BiH ima potencijalne međunarodne komparativne prednosti za njihovu proizvodnju. Slika 1: Cijena domadih resursa za izabrane proizvode (KM)15 0.300 0.249 0.250 0.200 0.181 0.150 0.095 0.100 Domestic resource costs Cijena domadih resursa (in KM) 0.086 0.048 0.031 0.022 0.050 Kukuruz Šljiva Jabuka Paprika Paradajz Mlijeko Janjetina 0.000 Izvor:Procjene osoblja Svjetske banke. 14 15 Tsakok, 1990. Valuta BiH, konvertibilna marka (KM), ima fiksan kurs u odnosu na euro, pri čemu 1 € = 1,96 KM. 8 Okvir 1: Pozadinske informacije o proizvodima koji su izabrani za analizu tržišta U ovoj studiji o politikama analiziraju se tržišta sirovina i gotovih proizvoda sa ciljem da se postigne bolje razumijevanje implikacija različitih politika u BiH i toga koje troškove ili koristi one donose za farmere. U ovom okviru ukratko je predstavljena pozadina tih proizvoda: Mlijeko se nalazi u centru poljoprivrednog sektora BiH, kako u smislu veličine, tako i tradicije, a predstavlja i važan izvor dohotka u ruralnim oblastima. Taj sektor prima značajnu državnu podršku u obliku direktnih subvencija i garancija za minimalnu cijenu. Mliječni proizvodi se izvoze (postoji zabrana izvoza proizvoda životinjskog porijekla. Samo se riba može izvoziti u ograničenim količinama, do 60 tona. BiH je zatražila povedanje na 4.000 t), a za proizvodnju se smatra da ima dobar potencijal za rast. Janjetina predstavlja jedan od poljoprivrednih proizvoda za koje je BiH postigla samodovoljnost. BiH ima povoljne agro-okolišne uslove za proizvodnju janjetine. Taj sektor ima snažnu tradiciju u zemlji i važan je za ruralnu privredu. Takođe predstavlja proizvod koji je priznat na regionalnom tržištu i prema tome važan sa marketinškog aspekta, posebno za turističku industriju. Proizvodnja šljiva i jabuka ima koristi od dobrih klimatskih uslova u BiH. Više od 60 procenata vodaka su stabla šljive ili jabuke. Ti proizvodi imaju dobre rezultate na izvoznim tržištima i nude potencijal za razvoj sa tim vezanih prerađivačkih industrija. Paradajz i paprika obezbjeđuju važne prilike za ostvarivanje dohotka u ruralnim oblastima. Klima BiH je povoljna za proizvodnju tog povrda, pa bi prema tome mogle da postoje mogudnosti za izvoz tih proizvoda. U isto vrijeme, u proizvodnji paradajza i paprika koristi se direktna državna podrška. Kukuruz predstavlja važan usjev za proizvodnju stoke i za obezbjeđivanje stabilnog dohotka u ruralnim oblastima. Iako proizvodnja kukuruza pokazuje potencijal da nadomjesti uvoz, i u njoj se koristi direktna državna podrška za poljoprivredu. 10. Klimatski uslovi nude prirodne prednosti za iznošenje poljoprivrednih proizvoda na tržište ranije i u toku dužeg perioda. Region zapadnog Balkana ima toplu klimu i dužu sezonu rasta od ostatka Evrope. Analiza podataka o najnižim dnevnim temperaturama u toku perioda od 1993. do 2007. godine otkriva više dana bez mraza (sa najnižom dnevnom temperaturom iznad 0° C) nego na istoku Balkana i u dijelovima južne Evrope. Slično tome, datum prve sjetve u južnom dijelu zapadnog Balkana dolazi rano, slično kao u Portugalu ili Španiji.16 Dok centralni i sjeverni dijelovi BiH imaju u vedoj mjeri kontinentalnu klimu, u Hercegovini sezona sjetve može da počne ved početkom marta/ožujka. To je posebno važno za finansijski isplatljivu proizvodnju ranog povrde i voda.17 BiH takođe ima relativno izdašne rezerve slatke vode, sa prosječnom per capita raspoloživošdu od 9.067 kubnih metara – što je više od globalnog prosjeka od 6.778 kubnih metara per capita, ali nešto niže od prosjeka za region Evrope i srednje Azije, koji iznosi 11.473 kubnih metara.18 Padavine su u velikoj mjeri sezonske, sa suhim ljetnjim periodom od juna/lipnja do avgusta/kolovoza. 16 Snyder, et al., 2005. Ti podaci su za glavne gradove, koji nisu u svakom slučaju locirani u najboljim poljoprivrednim oblastima, te u opštem slučaju pokazuju kasnije datume prve sjetve i kradu dužinu sezone rasta od stvarnih. Datum prve sjetve se ocjenjuje isključivo korištenjem najniže dnevne temperature, a u regionima sa snažnim uticajima sa Sredozemnog mora sezona rasta je češde ograničena niskim nivoom padavina u toku ljeta nego temperaturama. 18 Svjetska banka, Globalni indikatori razvoja za 2008. godinu (World Development Indicators 2008). 17 9 Tabela 2: Klima i lokacija mogu predstavljati važne prednosti u poljoprivredi Klimatološka situacija i zemlja Sarajevo, BiH Tirana, Albanija Skoplje, Makedonija Beograd, Srbija Atina, Grčka Lisabon, Portugal Madrid, Španija Rim, Italija Sofija, Bugarska Bukurest, Rumunija Budimpešta, Mađarska Ljubljana, Slovenija Zagreb, Hrvatska Broj dana bez mrazaa 269 339 281 307 363 365 341 352 252 252 270 257 276 Datum prve sjetvea 12. april 9. februar 8. april 28. mart 18. januar cijele godine 3. mart 8. mart 10. april 16. april 12. april 14. april 10. april Troškovi prevoza do Parizab (u USD 2008.) — 5.457 4.603 5.632 7.403 3.372 3.472 — 8.256 8.020 8.115 7.675 7.982 Izvor: Ramasamy 2008; troškovi transporta predstavljaju procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Datum orve sjetve procjenjuje se algoritmom iz rada R.L. Snyder, et al. (2005), na osnovu pretpostavke da je sjetva manje rizična nakon prvog dana na koji je vjerovatnoda mraza 50 posto ili manje (uz pradenje najniže dnevne temperature koja je manja od 0° C). navedene stanice u svakoj od zemalja izabrane su na osnovu raspoloživosti kompletnih i kontinualnih podataka o najnižoj temperaturi. — nije dostupno. a. Prosjek za period 1993–2007. b. Cijena transporta kontejnera dimenzija 40 stopa sa robom klase I. 11. Geografska lokacija BiH u srcu Evrope donosi prednosti vezane za transport na visoko vrijedna tržišta u zapadnoj Evropi. BiH je rangirana bolje od svojih susjeda prema podindeksu za Prekograničnu trgovinu u okviru rejtinga istraživanja Poslovanje (Doing Business), na 63. mjestu od 183 zemlje (samo Rumunija je bolje rangirana, od svih zemalja u regionu).19 Uz zadovoljavanje rastude potražnje na domadim i regionalnim tržištima, BiH bi takođe mogla da ima priliku da izvozi poljoprivredne proizvode na bogata tržišta zapadne Evrope. Cijena transporta kontejnera obrađene hrane sa zapadnog Balkana u Pariz iznosi otprilike 5.000 USD – više nego iz Portugala ili Španije, ali znatno manje nego iz Bukurešta ili Sofije.20 12. Te odlike bi mogle da daju BiH komparativnu prednost za proizvode sa intenzivnim učešdem radne snage, čime bi se mogla iskoristiti duga sezona rasta. Takvi proizvodi uključuju rano i kasno sezonsko vode i povrde. Oko 66 procenata teritorije BiH smatra se brdsko-planinskim. U opštem slučaju, geografija zemlje nije povoljna za proizvodnju žitarica velikog obima, sa izuzetkom polja u sjevernom dijelu zemlje. Samo 20 posto ukupnog zemljišta je obradivo zemljište.21 Visoki stepen dostupnosti livada i pašnjaka, međutim, ukazuje na potencijal za uspješnu proizvodnju stoke i mliječnih proizvoda. Zemlja je takođe dobro pozicionirana za iskorištavanje trenda koji se među potrošačima pojavio u odnosu na 19 Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC). Poslovanje 2010. godine (Doing Business 2010). Veoma male količine proizvoda ulaze u Evropu iz sjeverne Afrike. 21 Podaci su za 2005. godinu. Baza podataka FAOSTAT, 2009. godine. 20 10 organske proizvode i posebne proizvode (zbog dostupnosti radne snage) ili, po mogudnosti, hrane sa relativno malim ugljeničkim otiskom, zbog blizine BiH tržištu EU.22 III. Ključni izazovi sa kojim se suočava poljoprivredni i prehrambeni sektor 13. Liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodim de stvoriti konkurentnije poslovno okruženje. Uz prijavu za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (World Trade Organization, WTO) u maju/svibnju 1999. godine, BiH je u novijem periodu sklopila više bilateralnih i regionalnih trgovinskih sporazuma.23 Iako ti sporazumi obezbjeđuju pristup visoko vrijednim tržištima EU za poljoprivredne i prehrambene proizvode, oni de izložiti BiH povedanom uvozu hrane iz EU i drugih zemalja u regionu zapadnog Balkana, povedavajudi pritisak na farmere i prerađivače da postanu konkurentniji. Farmeri sa poslovanjem manjeg obima za vlastite potrebe, koji danas dominiraju u poljoprivrednom sektoru, u ovom trenutku ne mogu da se takmiče sa cijenama i kvalitetom uvezenih poljoprivrednih proizvoda. Ukoliko poljoprivredni proizvođači ne postanu konkurentniji, izgubide udio na tržištu, kako domadem, tako i inostranom, i nede uspjeti da iskoriste prilike koje donosi liberalizacija. 14. Bez obzira na potencijalne komparativne prednosti, farmeri i prerađivači nisu u mogudnosti da se takmiče na domadem tržištu zbog svoje nesposobnosti da se prilagode promjenama potražnje među potrošačima i maloprodajnim objektima. Farmeri, prerađivači i maloprodajni objekti moraju da se konsoliduju i integrišu i vertikalno i horizontalno da bi unaprijedili standarde kvaliteta, smanjili troškove, te podstakli konkurentnost. Iako je do sada bila vođena strogim standardima sigurnosti i kvaliteta hrane u skladu sa regulativama EU, sigurnost hrane u BiH de u sve vedoj mjeri biti vođena onim čemu prednost daju potrošači i maloprodajni sektor. Ukus potrošača pomjera se ka prehrambenim proizvodima koji su višeg kvaliteta i sigurniji. Još uvijek ogroman trgovinski disbalans za poljoprivredne i prehrambene proizvode ukazuje na to da BiH ne izvlači koristi od svog niskog nivoa DRC (što je razmatrano u prethodnom dijelu teksta). Pošto potrošači zahtijevaju sigurniju hranu, maloprodajni objekti zahtijevaju da njihovi snabdjevači proizvode pod higijenskim uslovima, da podrže sledljivost (mogudnost pradenja istorijata prehrambenog proizvoda), te dostavljaju proizvode u pravo vrijeme i u dovoljnim količinama i sa dovoljnim nivoom kvaliteta (što je parametar koji uključuje sigurnost). Povedana konkurencija iz uvoza natjerade farmere i agroprerađivače da se prilagode kroz bolju koordinaciju i logistiku u prehrambenom lancu, ili da napuste tržište. 22 Garside, et al., 2008. U novembru/studenom 2008. godine, BiH je dobila preferencijalni izvozni status (autonomne trgovinske preferencijale) sa EU, kojima su njeni proizvodi – uključujudi sve poljoprivredne proizvode osim vina i određenih tipova ribe i teletine – izuzeti os pladanja uvoznih tarifa u EU. Uz to, ona je uspostavila bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Makedonijom, Moldavijom, Rumunijom, Srbijom, te Crnom Gorom, unutar okvira Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. U novembru/studenom 2007. godine te bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini zamijenio je Sporazum o slobodnoj trgovini za srednju Evropu (Central European Free Trade Agreement). Taj sporazum uključuje BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju, te Misiju Ujedinjenih nacija na Kosovo (u ime Kosova) i ima za cilj uspostavljanje oblasti slobodne trgovine među zemljama članicama do 31. decembra/prosinca 2010. godine, te u regionu. 16. juna/lipnja 2008. godine BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i priključivanju sa EU, iako de uzajamna liberalizacija da se dešava postepeno. Konačno, proces priključenja u WTO vjerovatno de rezultovati smanjenjem relativno visokih tarifnih ekvivalenata BiH. 23 11 Slika 2: Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH Processed fruit andvode vegetables Obrađeno i povrde Povrde Vegetables Obrađenomeat meso Processed Vode Fruit Mliječni proizvodi Dairy Proizvodi zasnovani na šederu Sugar based products Duvan Proizvodi odTobacco pšenice 2008 2007 2006 2005 Wheat based products Životinje i proizvodi životinjskog porijekla Beverage alch. drinks Napiciand i alkoholna pida 2004 Animals and animal products… 0 50 100 150 200 mil € Izvor: Obračuni osoblja Svjetske banke uz korištenje skupa podataka CBBiH. Slika 3: Trgovinski bilans BiH za poljoprivredne i prehrambene proizvode (u hiljadama KM) 2500 2000 1500 1000 Izvoz Export 500 Uvoz Import 0 -500 2004 2005 2006 2007 2008 Trade balance Trgovinski bilans -1000 -1500 -2000 Izvor: Obračuni osoblja Svjetske banke uz korištenje skupa podataka CBBiH. 15. Poljoprivredni sektor u BiH suočava se sa dugim periodom modernizacije. Struktura poljoprivrednog sektora je slična strukturi poljoprivrednog sektora južne Evrope od prije oko 30 godina, a prinosi su u opštem slučaju mnogo niži nego u EU danas (Slika 4).24 Da bi se u suštinskoj mjeri unaprijedila produktivnost poljoprivredne radne snage u BiH, a time i omogudile više plate u poljoprivredi, prinosi moraju biti povedani, a radna snaga u poljoprivredi mora da se smanji. To, sa svoje strane, znači da prilike u alternativnim sektorima moraju da porastu. Konkurentnost komercijalno orijentisanih proizvođača i prerađivača morade da se dodatno ojača kroz konsolidaciju i investicije u moderne proizvodne tehnologije, a nova bududnost za neproduktivne farmere mora se kreirati kroz djelotvorne programe ruralnog razvoja. Zemlja može da pokrene taj proces modernizacije prilagođavanjem i jačanjem svojih poljoprivrednih politika i institucija i njihovim usklađivanjem sa zahtjevima EU. 24 Lampietti, et al., 2009. 12 Slika 4: Prinosi izabranih proizvoda izraženi kao procenat prosjeka za EU-27 (po hektaru ili po kravi) Ovčije Sheepmlijeko milk Kravlje mlijeko Cow milk 42 33 Paprika Paprika Paradajz Tomato 24 % of prinosa EU-27 EU-27uyield 15 Šljive Plums 168 Jabuke Apples 63 0 50 100 150 200 Izvor: Obračuni osoblja Svjetske banke zasnovani na podacima iz baza podataka FAOSTAT i BIHAS. 16. Klimatske promjene de u sve vedoj mjeri predstavljati prijetnju za konkurentnost poljoprivrede. Kao što je ved pomenuto u prethodnom dijelu teksta, relativno blaga klima BiH obezbjeđuje prirodnu komparativnu prednost, posebno u poređenju sa zemljama sjeverne Evrope. Međutim, najnoviji klimatski modeli predviđaju da de kao rezultat klimatskih promjena BiH vremenom da se suoči sa višim prosječnim temperaturama, te smanjenim i u vedoj mjeri promjenljivim nivoima padavina. Prognoze za period od 2041. go 2060. godine pokazuju da se očekuje da de temperatura, u prosjeku da se poveda za do 3° C, dok de se padavine smanjiti za 50–100mm, ili za do 10 procenata, na najvedem dijelu teritorije zemlje (Slika 5). Sezonski gledano, najvedi efekti se očekuju u jesen, pri čemu de nivo padavina znatno opasti – do 25 procenata. Ta promjena padavina mogla bi da ima važne implikacije po proizvodnju ozime pšenice, na primjer. Postoji dovoljno dokaza o tome da se klimatske promjene ved dešavaju25 i da se njihov efekt ved osjeda, kao što pokazuju razarajudi šumski požari koji su u toku novijih ljetnjih perioda poharali Balkan. 25 IPCC, 2007. 13 Slika 5: Klimatska predviđanja ukazuju na trendove viših temperatura i manjih nivoa padavina za BiH u periodu 2041–2060. godine, u poređenju sa polaznim iznosila za period 1951–2001. godine A2 odstupanje od srednje temperature za 2041-2060. A2 odstupanje od nivoa padavina za 2041-2060. Izvor:www.climatewiz.org; A2 scenario ispuštanja. 17. BiH ne samo da de postati toplija i sušnija, ved de ekstremni događaji takođe postati uobičajeniji. Novija studija u okviru koje je istraživan bududi rizik od ekstremnih događaja kao što su poplave, suše, te toplotni talasi predviđa da de BiH biti pod jačim uticajem takvih događaja od drugih zemalja u regionu ECA.26 Indeks ekstremnih događaja predstavlja kombinaciju prosječnog broja događaja koji se dešavaju jednom u dvadeset godina i odnose se na tople, suhe i vlažne godine; topla, suha i vlažna ljeta, te tople, suhe i vlažne zime, što se projektuje u toku perioda od 2070. do 2100. godine u odnosu na period od 1961. do 1990. godine (Slika 6). Implikacija je da de poljoprivreda postati rizičnija kroz vrijeme, pri čemu de prinosi iz godine u godinu varirati sa sve širim amplitudama. Slika 6: Indeks klimatskih promjena i ekstremnih događaja, region ECA 11 10.5 10 9.5 9 8.5 8 R c a d a s e a n ia a y n ia a a a y a a ni a tan gia gro n ni kia tan bli tan i n t ni ov ru an i n ij an aria tv ia ati si n ni ke ni a ar r us l ba ur me edo ji ki s eo ene z st g ov rba ul g La ro ung oma ove s to ol d el a Pol ova k hs epu ki s kra eni s hua T Ar C H y e l l t E A B U a e c a G B e g n R S M S z R zb m Li t z z a T r r k o y a r M A M K He K e ch U Tu & z & C ia a i b r sn Se Bo Izvor: Baettig, et al., 2007. 18. Klimatske promjene imaju važne implikacije po poljoprivredu u BiH. Stern pregled o ekonomici klimatskih promjena (The Stern Review on the Economics of Climate Change) 26 Baettig, et al., 2007. 14 daje procjenu značajnih ekonomskih uticaja izazvanih klimatskim promjenama, koji rezultuju smanjenjem kvaliteta života „za iznos koji je ekvivalentan smanjenju potrošnje per capita između 5 i 20%.”27 Zbog svoje zavisnosti of vremenskih prilika i osnove prirodnih resursa, poljoprivreda je sektor koji je u velikoj mjeri osjetljiv na klimu.28 Predviđanja za potencijalni prinos kukuruza navodnjavanog kišom za 2025. i 2050. godinu, koje je za Svjetsku banku razvio Međunarodni institut za primijenjenu sistemsku analizu (International Institute for Applied Systems Analysis, IIASA), pokazuju da bi kroz vrijeme najvažniji regioni u kojima se uzgaja kukuruz, na sjeveru BiH, mogli da osjete smanjenja prinosa od 10-25 procenata (Slika 7). Na jugu, gdje su uobičajeni usjevi voda i povrda, predviđanja ukazuju da bi, bez navodnjavanja, usjevi mogli da osjete još i vede negativne uticaje. Iako predviđanja pokazuju potencijal za značajna povedanja prinosa u središtu zemlje, treba napomenuti da oni ne uzimaju u obzir topografiju, a najvedi dio centralne BiH ne bi bio prikladan za proizvodnju usjeva vedeg obima, zbog planinskog terena Dinarida. Slika 7: Predviđene promjene prinosa kukuruza navodnjavanog kišom sa visokim inputima (2025. i 2050. godine, u odnosu na polaznu liniju za period 1961–1990. godine) 2025. 2050. Izvor:Fischer, et.al., 2007. Mape priredio tim Svjetske banke. Projekcije kao pretpostavku uzimaju scenario A2 za ispuštanja sa ugljičnom fertilizacijom. IV. Ograničenja za rast i konkurentnost 19. Fragmentacija obradivog zemljišta dovodi do smanjenja stabilnosti mnogih poljoprivrednih proizvođača. Farme u BiH su u opštem slučaju male i fragmentirane. Vedina 27 28 Stern Review on the Economics of Climate Change. Svjetska banka, 2009. 15 farmi u zemlji sastoji se od 2-3 hektara zemljišnih posjeda, koji su podijeljeni na 6-8 parcela.29 Na nivou od 2,03 hektara, prosječna veličina farmi je manja nego što je u južnoj Evropi bila 1970. godine, i takođe manja nego u vedini zemalja zapadnog Balkana danas (Slika 8). Iako nije uvijek slučaj da su velike farme i efikasnije, male farme se suočavaju sa vedim poteškodama pri proizvodnju dovoljnih količina tako da se mogu komercijalizovati, integrisati sa lacima vrijednosti, te investirati u moderne proizvodne metode. Average farm size (hectares) Prosječna veličina farme (u hektarima) Slika 8: Farme u zapadnom Balkanu danas su manje nego u južnoj Evropi 1970. godine 35 1970 2005 30 25 20 15 10 5 0 Grčka Greece Italija Italy Portugal Portugal Španija Spain Albanija BiH Macedonia, Makedonija, BJR Crna Gora Srbija Albania Bosnia and Herzegovina FYRMontenegro Serbia Izvor:Procjene osoblja Svjetske banke, zasnovane na ukupnoj obradivoj površini i površini pod stalnim usjevima, podijeljeno sa ukupnim bojem posjeda, prema procjenama Eurostata, FAOSTAT-a, te državnih statističkih kancelarija. 20. Slabo definisana imovinska prava i slabe institucije koje podstiču neformalne transakcije i dalje ograničavaju razvoj tržišta ruralnog zemljišta, što sa svoje strane otežava konsolidaciju zemljišta. Bez obzira na dugu tradiciju privatnog vlasništva nad zemljištem, BiH je, kao i druge zemlje na području bivše Jugoslavije, imala poteškoda sa privatizacijom državnih farmi.30 Sredstva mnogih vedih farmi koje su ranije bile u državnom vlasništvu kao rezultat toga i dalje su neiskorištena. Zemljište je možda prodato, dodatno podijeljeno, ili preneseno na djecu bez registracije transakcija, ili su imovinske evidencije uništene. Oko 47 procenata obradivog zemljišta u BiH i dalje je neiskorišteno zbog neizvjesnosti vezanih za vlasništvo nad zemljištem, zbog mina, te zbog raseljenosti vlasnika zemljišta nakon rata.31 Konsolidacija zemljišta dodatno je iskomplikovana zbog nedostatka jedinstvenog pravnog okvira koji bi regulisao vlasništvo nad zemljištem u BiH, što, na primjer, otežava institucionalizaciju malih probnih inicijativa na konsolidaciji zemljišta na cijeloj teritoriji zemlje. Čak i iznajmljivanje zemljišta, koje je djelotvorno korišteno za konsolidaciju zemljišta za farme u drugim zemljama regiona ECA, pokazalo se kao prevelik izazov (Okvir 2). 29 Svjetska banka, 2007d. Rabinowicz, et al., 2006. 31 Vlada BIH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 2007. 30 16 Okvir 2: Studija slučaja – mješovita farma Intervju sa vlasnikom velike mješovite farme potvrdio je nekoliko od prepreka opisanih u prethodnom dijelu teksta za poslovanje u ruralnim oblastima.1 Farma koristi 143 hektara zemljišta, pri čemu je 20 hektara u vlasništvu farmera, a ostatak je iznajmljen od države. Na farmi se uzgajaju životinje (70 svinja i 53 krave, uključujudi 10 muznih krava) i proizvode se usjevi žitarica (kukuruz na 70 hektara, kao i tritikala, soja, ječam, grašak za ishranu životinja, te drugo). Farma je samodovoljna u smislu opreme, uključujudi opremu za obradu zemljišta, žetvu, pripremanje silaže, upravljanje gnojivom, mužu, te transport. Farmer u ovom trenutku zapošljava svoju ženu i sina, jednog dodatnog radnika u toku pred-sezone, te još dva radnika u toku poljoprivredne sezone. Stagnirajude tržište zemljišta smatra se jednom od osnovnih prepreka za rad u poljoprivrednom sektoru. Čak i iznajmljivanje zemljišta je skupo i oduzima mnogo vremena, jer završavanje transakcija za najam zemljišta traje tri godine. To ograničava broj radnika koje je farmer bio u mogudnosti da zaposli: procedure koje su neophodne za kompletiranje najma zemljišta stvorile su velike troškove u smislu vremena farmera i izgubljenih prilika za proizvodnju, što je sa svoje strane imalo negativan uticaj na potražnju za dodatnom radnom snagom na farmi. Pošto se renta za zemljište od 50 KM po hektaru određuje na godišnjem nivou i propisuje na osnovu licitacije, za farmera je teško da predvidi troškove najma za višegodišnji period, te tako procijeni mogudi povrat na investicije u zemljište. Nedostatak sigurnog, dugoročnog najma takođe dovodi do značajnog povedanja rizičnosti investiranja u poboljšanja. Dostupnost kreditiranja predstavlja još jedan problem zbog visokih kamatnih stopa, dugačkih procedura prijavljivanja, te rigoroznih zahtjeva za obezbjeđenjem, što uključuje poslovnu evidenciju za period od najmanje dvije godine. Farmer je djelomično riješio taj problem time što je koristio usluge nevladinih organizacija (NVO) koje su obezbijedile pristup kreditiranju i, s vremena na vrijeme, čak i kapitalnim inputima. Kao rezultat loše infrastrukture, posebno u oblasti javnog transporta, pokazalo se da je za farmera teško da nađe radnu snagu koja je spremna da radi u udaljenim ruralnim oblastima. Da bi se dobio lakši pristup drugim tipovima inputa i novih tehnologija, farmer se priključio mreži farmera na regionalnom nivou koja sprovodi pilot testiranje različitih sorti sjemena (uglavnom kukuruza) sa podrškom Instituta za sjeme iz Novog Sada. Kroz tu mrežu je farmer u mogudnosti da dobije pristup znanju i kvalitetnim inputima. Ono što ga najviše zabrinjava je kvalitet reproduktivnog materijala za stoku i usluga osjemenjivanja koje obezbjeđuju veterinarske službe. Imajudi u vidu veličinu njegove farme, farmer ne smatra da je pristup tržištima problem. I mlijeko i meso se prodaju direktno prerađivačima, a silaža se prodaje direktno farmerima iz cijele BiH. Osiguravanje dostupnosti svježe vode u ljetnom periodu za njegovu stoku je problematično. Svaka krava troši između 30 i 50 l vode svaki dan. Taj problem se djelimično rješava time što se stoci dopušta da pije iz vještačkog jezerceta dok je na ispaši. Farmer planira da u bududnosti investira u vedu štalu za stoku, pošto je postojedi objekat previše mal za postizanje optimalne produktivnosti. Farmer pokušava da pokrene organsku proizvodnju, ali je otkrio da je gotovo nemogude nadi prikladne sorte sjemena. Konačno, planira da proširi proizvodnju mlijeka na 120 muznih krava sa objektom koji bi, za razliku od postojedeg, bio u skladu sa zahtjevima EU u oblasti sigurnosti hrane. Dostupnost finansiranja i dalje predstavlja problem, međutim, više zbog obezbjeđenja koja je zahtijeva nego zbog kamatnih stopa. 1 Farma predstavljena u studiji slučaja izabrana je zbog svoje veličine i potencijala za rast i prilagođavanje Dobrim poljoprivrednim praksama (Good Agricultural Practice, GAP) i zahtjevima vezanim za sigurnost hrane EU, sa ciljem da se dobije bolje razumijevanje nekih od prepreka i izazova sa kojima se suočavaju veoma poduzetni farmeri sa relativno solidnom kapitalnom osnovom. Mješovite farme predstavljaju najčešdi tip farmi u BiH. Treba primijetiti da taj konkretni farmer dolazi iz porodice koja se bavila poljoprivredom, ali takođe ima univerzitetsku diplomu iz oblasti telekomunikacija. 17 21. Farmeri u BiH dobijaju niske cijene za svoje izlazne proizvode, što znači da su njihovi proizvodi podvrgnuti implicitnom oporezivanju. Mjerilo toga koliko domade cijene odstupaju od međunarodnih cijena predstavlja koeficijent nominalne stope zaštite (nominal rate of protection, NRP). NRP je standardno mjerilo distorzije domadeg tržišta u odnosu na svjetska tržišta, a definiše se kao stepen zaštite koji se daje robi preko tarifa i drugih ograničenja za uvoz.32 Kada je NRP za neku robu pozitivan, cijena za domade farme je iznad međunarodne paritetne cijene; odnosno, postoji pozitivna zaštita. Negativna vrijednost NRP, sa druge strane, ukazuje da je cijena na vratima farme niže od uporedive međunarodne cijene, što bi se moglo protumačiti kao negativna zaštita ili implicitno „oporezivanje“. Analiza NRP za BiH sprovedena je za iste proizvode koji su korišteni za obračun DRC: kukuruz, šljiva, jabuka, paprika, paradajz, mlijeko i janjetina. NRP za BiH pokazuju da, u različitom stepenu, farmeri za sve vode i povrde koje je domade proizvedeno primaju manje za svoje proizvode nego što bi trebalo, prema međunarodnim tržišnim standardima (Slika 9). Domadi farmeri se time implicitno „oporezuju“ zbog toga što prodaju te proizvode, što rezultuje nižim dohotkom za farme. Slika 9: Nominalna stopa zaštite za izabrane proizvode (%) Kukuruz Maize -12.3 Šljiva Plum -13.2 Jabuka Apple Paprika Paprika Paradajz -30.5 Tomato -0.7 Nominalna stopa Nominal rate of zaštite protection -14.9 Mlijeko Milk Janjetina Lamb -40.0 37.6 3.7 -20.0 0.0 20.0 40.0 Izvor: Obračun tima Svjetske banke. 22. Niske cijene koje primaju farmeri velikim dijelom predstavljaju rezultat problema na tržištu. Na primjer, mali proizvođači koji učestvuju na domadem tržištu imaju malu mod pregovaranja, što dovodi do smanjenja cijena koje mogu da dobiju za svoje proizvode. Uz to postoji nedostatak objekata za skladištenje i pakovanje nakon sjetve, sa izuzetkom industrije mljekarstva, koja je u velikoj mjeri subvencionisana i u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Republici Srpskoj (RS) i koja ima koristi od garantovane najniže cijene. Industrija mljekarstva time dobija višu cijenu nego što bi dobijala izvan BiH. Drugi problemi tržišta uključuju skupodu i ograničenu raspoloživost kvalitetnih sirovina, fragmentaciju lanaca snabdijevanja i skupodu logistike, mali stepen dostupnosti finansiranja po prihvatljivim cijenama, te nedostatak adekvatnih institucija za sigurnost hrane. 23. Nizak stepen kvaliteta, ograničena dostupnost, te prevelika cijena sirovina, predstavljaju prepreke za poboljšanje produktivnosti i učestvovanja u lancima 32 NRP se izračunava kao odnos domade cijene i međunarodne cijene minus jedan, nakon što se uzmu u obzir troškovi transakcije, kao što su transport, rukovanje i oporezivanje. 18 snabdijevanja. Teško je nadi moderne i specijalizovane ulazne faktore, na primjer za organsku proizvodnju, a cijene su povedane zbog visokih troškova transporta i marži koje zaračunavaju trgovci. Bez obzira na razvoj domade proizvodnje sadnica u novijem periodu, to nije dovoljno da bi se zadovoljila domada potražnje u smislu kvaliteta i sorti. Rezultat toga je da farmeri nemaju pristup najnovijim biljnim genetskim resursima, koji predstavljaju otjelotvorenje velikog dijela tehnologije moderne poljoprivrede. To ima implikacije i po produktivnost i po dostupnost tržišta, u ovom drugom slučaju zbog toga što otvorene mogudnosti za učestvovanje u zvaničnim lancima snabdijevanja često zahtijevaju od farmera da proizvode konkretne sorte. Farmeri sa kojima smo razgovarali u toku pripreme ovog izvještaja takođe su se žalili na loš kvalitet inputa (kao što su sjeme, đubriva, te pesticidi) koji su dostupni na lokalnom tržištu, što dodatno doprinosi nižem stepenu produktivnosti u poljoprivredi. 24. Komplikovane uvozne regulative dodatno komplikuju dostupnost sirovina. Uvoz sirovina za proizvodnju predstavlja kompleksan i dugotrajan proces, pošto se vedina poljoprivrednih sirovina podvrgava specijalnim uvoznim procedurama i mora se uključivati u listu koju odobrava Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH. Da bi se dobije uvozne dozvole Ministarstvu se mora dostaviti detaljna dokumentacija. Taj dugotrajni proces rezultuje značajnim troškovima za strane snabdjevače, a opet mala veličina tržišta BiH često ne nudi dovoljne podsticaje da se kroz te procese prođe. Uz to, liste sorti sjemena i drugih sirovina ne održavaju se uvijek u ažuriranom stanju, što predstavlja rezultat slabosti institucionalnih kapaciteta. Uopšte gledano, postojedi sistem podstiče prodaju nezakonito uvezenih sirovina, često sa falsifikovanim etiketama. Pošto farmer ne može nikoga pozvati na odgovornost za ulazne faktore koje je kupio, on snosi sav rizik, umjesto da podijeli rizik sa snabdjevačima sirovina, kao što bi trebalo da bude slučaj. 25. Farmeri nemaju koristi od nižih cijena sirovina, bez obzira na eliminaciju carinskih dažbina koje su ranije postojale.33 Umjesto toga izgleda da su trgovci oni koji uglavnom izvlače korist od liberalizacije trgovine. To potvrđuje obračun efektivne stope zaštite (effective rate of protection, ERP), koja mjeri kombinovane distorzije u cijenama sirovina i gotovih proizvoda (Slika 10). Za ERP se koriste podaci o međunarodnim cijenama kako bi se procijenila ekonomska cijena đubriva i drugih sirovina kojima se može trgovati. Donekle pojašnjeno, to predstavlja procjenu odnosa između dodane vrijednosti koja se izračunava korištenjem cijena na domadem tržištu i dodane vrijednosti koja se izračunava korištenjem cijena na granici.34 Pozitivne vrijednosti ukazuju na to da je proizvod subvencioniran, dok negativne vrijednosti ukazuju na efektivno novi porez na taj proizvod. Visoke negativne vrijednosti indikatora ERP u odnosu na NRP predstavljaju posljedicu problema sa tržištima poljoprivrednih inputa. Jedan primjer toga je janjetina, koja je imala donekle pozitivan NRP za izlazni proizvod, ali veliki negativni ERP, što ukazuje na to da su sirovine za proizvodnju janjetine veoma skupe u poređenju sa međunarodnim cijenama zbog slabog funkcionisanja tržišta sirovina u BiH.35 33 Istraživanja potvrđuju ono što su primijetili farmeri. Nalazi pokazuju da smanjenje cijena nije preneseno do farmera ili drugih krajnjih potrošača, zbog strukture tržišta kojom dominira nekolicina velikih igrača. (Lubura, 2007) 34 Tsakok, 1990. 35 Pri tumačenju tog iznosa treba biti donekle oprezan zbog problema vezanih za identifikaciju tačne cijene proizvodnje janjetine, pošto je vedina farmi sa kojih su uzeti podaci bila miješanog oblika, pa su prema tome 19 Slika 10: Efektivna stopa zaštite za izabrane proizvode (%) Kukuruz Maize -26 Šljiva Plum Jabuka Apple -27 -12 Paprika Paprika Paradajz -38 Tomato Mlijeko Milk Janjetina -45 Lamb -60 -40 Efektivna stopa Effective rate of zaštite protection -21 36 -20 0 20 40 Izvor: Obračun tima Svjetske banke. 26. Fragmentacija lanaca snabdijevanja dovodi do porasta proizvodnih troškova i smanjenja konkurentnosti. Tranzicija je imala uticaja na primarne proizvođače, prerađivače poljoprivrednih proizvoda, te maloprodajne lance, a dovela je do razbijanja lanca snabdijevanja od primarnih proizvođača do maloprodaje. Sektor prerade koji se pojavio kao rezultat tranzicije u ekstremnoj je mjeri fragmentiran. Na primjer, 1995. godine BiH je imala samo 18 mlinova za brašno i hranu velikog obima; sada ih ima 78, a taj porast je najvedim dijelom vođen uspostavljanjem malih privatnih mlinova nakon rata.36 To dovodi do smanjivanja mogudnosti za korištenje ekonomije veličina i do povedavanja troškova u proizvodnji stoke. U sektoru mljekarstva u BiH danas postoje 53 mljekare, od kojih je vedina relativno malog obima i nije specijalizovana u smislu proizvodnog asortimana (Okvir 3). Pošto se vedina tih malih mljekara fokusira na svježe proizvode sa kratkim vijekom trajanja, iznošenje njihovih proizvoda na tržište povlači visoke troškove transakcija. Proizvodnja mlijeka je takođe u velikoj mjeri rasuta, što dovodi do toga da je i logistika i kontrola kvaliteta skupa. (uz to je proizvodnja mlijeka takođe u velikoj mjeri subvencionirana, kao što potvrđuju rezultati analiza NRP i ERP). Za razliku od toga, manje fragmentirane industrije duvana i piva su se oporavile i ostvarile rast, a novouspostavljena proizvodnja mineralne vode i fabrike sokova su ostvarile značajan rast i proširenje. imale i neke druge životinje koje su koristile određeni dio sirovina. To ipak, međutim, ukazuje na opšte probleme sa tržištem sirovina. 36 Poljoprivredna politika CEEC, 2006. 20 Okvir 3: Studija slučaja—Prerađivač mlijeka Intervju sa prerađivačem mliječnih proizvoda srednje veličine1 daje dobar uvid u probleme sa kojima se suočava industrija prerade hrane u BiH. Prerađivač mlijeka je jedan od prerađivača koji su ranije bili u državnom vlasništvu pa su ih privatizovali njihovi zaposleni, a danas ima 82 zaposlena. Od njih vedina ima srednju stručnu spremu, a 7 procenata ima univerzitetske diplome. Proizvodni kapacitet mljekare iznosi 35.000 litara dnevno, ali ona koristi samo oko 65 procenata svojih kapaciteta. Osnovni prerađeni proizvodi su pasterizovano mlijeko, pavlaka, jogurt, te svježi sir. Uz svoju proizvodnju, imaju i poslovanje vezano za trgovinu kroz koji kupuju u pakuju buter i druge stavke. Prerađivač je implementirao Analizu hazarda i kritičnih tačaka kontrole (Hazard Analysis and Critical Control Points, HACCP) u svim svojim aktivnostima i ulaže napore u jačanje sljedljivosti kroz lanac snabdijevanja. Bez obzira na to što ostvaruje manju dobit, prerađivač se suočava sa više različitih problema, pri čemu je najvažniji od tih problema veliki broj snabdjevača od kojih kupuje sirovo mlijeko. Proizvodnjom sirovog miljeka dominiraju veoma mali učesnici u procesu, često sa ne više od 1-3 krave, tako da prerađivač kupuje mlijeko od više od 3.000 farmera. To dovodi do velikih troškova sakupljanja i, prema tome, druga najveda stavka rashoda nakon cijene sirovog mlijeka za tog prerađivača (a i za sektor uopšte) predstavlja transport. Zbog fragmentacije među proizvođačima miljeka, kontrola kvaliteta je skupa, a implementacija sljedljivosti na cijelom lancu snabdijevanja je problematična. Najniža cijena koja se garantuje za proizvođače mlijeka predstavlja jasnu prepreku za rast prerađivača. To rezultuje veoma malim marginama dobiti za prerađivača, posebno za pasterizovano mlijeko i druge jednostavne proizvode, a otežava prerađivaču i da sakupi dovoljne resurse za nove investicije. Prevelik broj osoblja predstavlja još jedan problem za tog prerađivača. Pošto su fabriku od države preuzeli radnici, zaposleni su u isto vrijeme i vlasnici. Prema tome, oni svi nastavljaju da rade u objektu, bez obzira na činjenicu da bi polovina tekudeg broja osoblja bila dovoljna za postizanje tekudeg obima proizvodnje. Iako zaposleni imaju dovoljne tehničke vještine, uprava prerađivača nema adekvatne marketinške vještine, što predstavlja problem za dalji razvoj. Ne razvijaju se nove proizvodne linije, a zanemarivi resursi se raspodjeljuju na marketing, uključujudi i dizajn proizvoda (u ovom trenutku samo 1 posto dobiti). To je rezultovalo nevidljivim brendom sa imenom koje nije poznato među potrošačima, što pokazuju rezultati malog istraživanja tržišta koje je prerađivač sproveo. Prerađivačko postrojenje manjeg obima nije adekvatno za proširivanje asortimana na proizvode više vrijednosti. Osnovno tržište za prerađivača predstavlja srednja Bosna i Sarajevski kanton, iako on ipak sporadično izvozi na Kosovo i u (BJR) Makedoniju. Proizvodnja svježih mlječnih proizvoda sa kratkim vijekom trajanja zahtijeva ekstenzivne logističke sisteme, koji su neophodni da bi se obuhvatilo geografski šire tržište, a to je teško za prerađivača ove veličine. Bez obzira na male margine dobiti, prerađivač planira da investira u novi objekat, iako ne povezan sa starim postrojenjem, pošto tamo nema zemljišta na raspolaganju. Jedan od razloga za te nove investicije je povedanje kapacitete i diversifikacija na više sofisticirane proizvode. Drugi razlog predstavlja nova direktiva o vodama, koja je zahtijevati da prerađivači budu opremljeni postrojenjima za prečišdavanje vode, što de zahtijevati dodatni prostor. 1 Proizvodnja mlijeka nalazi se u srcu poljoprivrednog sektora BiH i prima najvede iznose javne podrške. Industrija mliječnih proizvoda sastoji se od 53 prerađivača, od čega je vedina mala – i srednje veličine, sa kapacitetima ispod 100.000 l mlijeka dnevno. Svi prerađivači imaju slične proizvodne linije mlijeka, jogurta i pavlake, te u određenim slučajevima asortiman sireva. Dok mlijeko u BiH dominira domadim tržištem (80 procenata), a jogurt iz BiH zauzima značajan procenat tržišta (60-65 procenata), tržištem ostalih mliječnih proizvoda dominiraju strani proizvodi. Samo tri proizvođača mliječnih proizvoda proizvode sladoled, a drugi mliječni proizvodi visoke vrijednosti, kao što su mliječni dezerti, šlag za kafu i dresing za salatu uopšte se ne proizvode na domadem nivou. pošto nekoliko lanaca supermarketa u sve vedoj mjeri dominira potrošačkim tržištem, prerađivači mlijeka u BiH gube prostor na policama u radnjama. 27. Bez obzira na to što ima pristup tržištima EU bez pladanja dažbina, BiH propušta 21 trgovinske prilike zbog nedovoljnih institucija za sigurnost hrane i neadekvatnog obezbjeđivanja sigurnosti i kvaliteta među domadim proizvođačima. Iako su poduzeti koraci za unapređivanje zakonskog i institucionalnog okruženja u skladu sa zahtjevima EU u oblastima sigurnosti hrane i veterinarskih i fitosanitarnih usluga, kapacitet ključnih institucija – uključujudi i nedavno uspostavljene Agenciju za sigurnost hrane, Državni ured za veterinarstvo, te Upravu za zaštitu i zdravlje biljaka, te entitetske inspektorate – i dalje je nedovoljno razvijen, a ne postoji ni dovoljna saradnja i koordinacija između institucija na državnom i entitetskom nivou. Zbog nedovoljne infrastrukture za sigurnost hrane (kako zakonske, tako i institucionalne), BiH u ovom trenutku nije dozvoljeno da izvozi više različitih vrsta voda i povrda, kao ni bilo koje vrste proizvoda životinjskog porijekla, osim ribe, u EU.37 Kao rezultat toga, zemlja propušta priliku koju predstavlja njena rana sezona sjetve, za izvoz na visokovrijedna tržišta u sjevernoj Evropi. Štaviše, za mnoge proizvođače i prerađivače u BiH nije vjerovatno da de ispuniti zahtjeve EU vezane za infrastrukturu i organizaciju poljoprivrednih i prehrambenih lanaca vrijednosti. Dovođenje poljoprivrednog i prehrambenog biznisa na nivo koji zahtijevaju standardi EU predstavljade značajan izazov za privatni sektor i zahtijevade značajno investiranje. 28. U sve vedoj mjeri je neophodno da prerađivači primjenjuju privatne standarde sa bi ostali konkurentni na domadem i međunarodnom tržištu. Kao rezultat potražnje potrošača i njihovih sopstvenih potreba za kontrolom kvaliteta, maloprodajni objekti – a posebno moderni lanci supermarketa – u sve vedoj mjeri zahtijevaju da proizvođači i potrošači poštuju privatne standarde proizvodnje i označavanja. Nemogudnost primjene dobrih higijenskih i proizvodnih praksi i planova za obezbjeđivanje kvaliteta, uključujudi i sistema HAACP (Okvir 4); slabe marketinške informacije; te neadekvatno pakovanje i označavanje, zajedno su imali negativan efekt na sposobnost poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH da se takmiči sa inostranim snabdjevačima. 29. Da bi se proizvođači i prerađivači efikasno povezali sa domadim i stranim tržištima neophodna je visokokvalitetna ruralna infrastruktura. Ruralna infrastruktura koja je ispod standarda, uključujudi puteve, sisteme navodnjavanja i odvodnjavanja, te napajanje električnom energijom, predstavlja ograničenja za rast i razvoj i sektoru poljoprivrede i prehrane, zbog toga što namede značajne troškove proizvođačima i prerađivačima. Kao što je ved razmatrano u prethodnom dijelu teksta, intervjui sa farmerima ukazuju na to da ograničen javni transport u ruralnim oblastima predstavlja ograničenje za ponudu radne snage. 2005. Godine je nedovoljno snabdijevanje vodom dovelo do viših gubitaka za preduzeda u BiH nego u bilo kojoj drugoj zemlji u regionu ECA. Iako se BiH smatra zemljom bogatom vodama, sa visokim potencijalom za proizvodnju struje u hidroelektranama, određene oblasti se ipak suočavaju sa lokalizovanim nedostacima vode. Na primjer, nedostatak navodnjavanja predstavlja ključni faktor koji ograničava razvoj usjeva visoke vrijednosti u regionu u blizini jadranskog mora. Iskustva Svjetske banke iz svih dijelova svijeta pokazala su da su koristi najčešde premašivale troškove u slučajevima u kojima među korisnicima vode postoji potražnja za navodnjavanjem. U toku prethodnih nekoliko godina, međutim, u BiH je ostvaren samo ograničen stepen rehabilitacije i razvoja sistema navodnjavanja. Trenutno se navodnjava manje od 3.000 hektara.38 Ranije izgrađeni sistemi 37 To ograničenje se primjenjuje čak i u slučaju kada su proizvodni i prerađivački objekti sertifikovani u skladu sa međunarodno priznatim standardima. 38 Svjetska banka, 2007d. 22 odvodnjavanja su napušteni i propali su. Na kraju, iako dostupnost električne energije u opštem slučaju ne predstavlja problem u BiH, a nedostatak električne energije ne predstavlja pitanje, cijena priključka na električnu mrežu i cijena snabdijevanja električnom energijom su relativno visoke u poređenju sa cijenama u drugim zemljama na Balkanu. 30. Sa modernim lancima vrijednosti i globalnim tržištima, za realizaciju potencijalnih komparativnih prednosti u sektoru poljoprivrede i prehrane neophodna je logistika. Logistika, uključujudi efikasne carine, dobar transport i informacione tehnologije, te pravovremeno dostavljanje, osigurava da se roba dostavlja pouzdano, efikasno, te na isplatljiv način. To takođe povedava stepen konkurencije među trgovcima, prerađivačima, te maloprodajnim objektima, što na kraju omogudava primarnim proizvođačima da uzmu vedi procenat maloprodajne cijene. BiH se suočava sa nekoliko nepogodnosti vezanih za logistiku, što dovodi do propuštanja prilika za snabdijevanje kako domadeg, tako i međunarodnog tržišta. Zemlja se nalazi na donjem dijelu ljestvice u svijetu što se tiče ukupnog stepena uspješnosti logističke infrastrukture, pošto je rangirana na 88. mjestu od 150 zemalja prema Indeksu Svjetske banke za uspješnost logistike (Tabela 3). 31. Investitori su kao rezultat lošeg poslovnog okruženja demotivisani da ulažu u BiH. Ograničenja za razvoj poslovanja odražena su u ograničenom pristupu finansiranju, neadekvatnoj legislativi i regulatornom okviru za omogudavanje formiranja poslovnih partnerstava i profesionalnih udruženja, sporoj i skupoj registraciji preduzeda i vlasništva, te slabim sistemima za sprovođenje ugovora. Unapređivanje poslovnog okruženja i dalje predstavlja važan prioritet, između ostalog i za sektor poljoprivrede. Na primjer, farmeri koji Okvir 4: Analiza hazarda i kritičnih tačaka kontrole (Hazard Analysis and Critical Control Points) Nakon što je Komisija za Codex Alimentarius 1993. godine usvojila Analizu hazarda i kritičnih tačaka kontrole (Hazard Analysis and Critical Control Points, HACCP) kao međunarodni standard za sigurnost hrane, HACCP je postao preduslov za učestvovanje u trgovini hranom širom svijeta. HACCP predstavlja preventivnu mjeru za koju se pokazalo da je efikasnija od tradicionalnog metoda uzimanja uzoraka i provjere na licu mjesta. HACCP je zasnovan na sljededih 7 principa: Analizirati hazarde Identifikovati kritične tačke u lancu vrijednosti u kojima se potencijalni hazardi mogu kontrolisati ili eliminisati Uspostaviti preventivne mjere sa kritičnim limitima za svaku kontrolnu tačku Uspostaviti procedure za pradenje tih kontrolnih tačaka Uspostaviti korektivne aktivnosti koje treba da se poduzimaju kada pradenje pokaže da kritični limit nije dostignut i nakon toga ponovo preraditi i odložiti hranu, ako minimalni kriterijumi sigurnosti nisu ispunjeni Uspostaviti procedure za verifikaciju da sistem radi kako treba Uspostaviti djelotvorno održavanje evidencije sa ciljem dokumentovanja sistema HACCP Pristup je usmjeren na cijeli lanac proizvodnje, čime se odgovornost za implementaciju mjera za sigurnost hrane prenosi sa vladinih regulatora na proizvođače i prerađivače. Uloga vlade je ograničena na uspostavljanje sigurnosnih kriterijuma koji su utemeljeni na solidnom naučnom znanju i pradenju evidencije proizvođača i prerađivača sa ciljem verifikacije stepena do kog oni poštuju regulative za sigurnost. Izvor: Svjetska banka/WHO, 2009. 23 su registrovani kao poslovni subjekti primaju povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV). Ipak, zbog komplikovanih i skupih procedura registracije, mnogi farmeri nisu adekvatno registrovani i ne mogu da iskoriste povrat PDV-a. Kao rezultat toga, farmeri, a posebno male porodične farme – efektivno su oporezovani višom stopom od preduzeda u drugim sektorima. Takođe je vjerovatno da de spori, komplikovani i skupi procesi registracije zemljišta predstavljati demotivirajude faktore za farmere da zvanično registruju svoje poslovanje. 32. Ograničena dostupnost finansiranja za poljoprivredu po prihvatljivim cijenama takođe otežava investiranje u tom sektoru. Poslovne banke i dalje napladuju visoke kamatne stope primarnim poljoprivrednim proizvođačima u poređenju sa preduzedima iz drugih sektora zbog poteškoda koje banke imaju pri sprovođenju adekvatnih ocjena rizika poljoprivredne proizvodnje. Ta prepreka nije prisutna samo u BiH, ali ona predstavlja ozbiljnu prepreku za investiranje u poljoprivrednom sektoru. Imajudi u vidu dugoročnu prirodu poljoprivrednog proizvodnog ciklusa i probleme koje farmeri imaju pri korištenju svoje imovine kao obezbjeđenja za pozajmljivanje, zbog neizvjesnosti vezanih za vlasništvo nad zemljištem, poslovne banke imaju tendenciju da na ruralno pozajmljivanje gledaju kao na visoko rizičan posao. Intervjui sa farmerima ukazuju na to da vede farme takođe gledaju na dostupnost finansiranja kao na prepreku za dalje investiranje i proširivanje, posebno u vezi sa velikim zahtjevima za obezbjeđenjem. Određene poslovne banke učestvuju u subvencioniranim kreditnim linijama koje su radi rješavanja tog problema uspostavila ministarstva na entitetskom nivou, ali je mogude zaključiti da te linije odlažu razvoj održivog tržišta kredita time što se tako nastavlja situacija u kojoj banke ne sprovode adekvatno ocjenjivanje rizika. Tabela 3: BiH nije dovoljno povezana da bi se takmičila—Indeks uspješnosti logistike za 2007.a Država Zapadni Balkan Albanija BiH Makedonija, BJR Srbija i Crna Gorab Istočna Evropa Bugarska Hrvatska Mađarska Poljska Južna Evropa Grčka Italija Portugal Španija Rang (od 150 zemalja) Skor 139 88 90 115 2,08 2,46 2,43 2,28 55 63 35 40 2,87 2,71 3,15 3,04 29 22 28 26 3,36 3,58 3,38 3,52 Izvor: Svjetska banka, 2007a. a. Indeks uspješnosti logistike izgrađen je na osnovu informacija iz upitnika na Internetu koji je popunilo preko 800 profesionalaca iz oblasti logistike širom svijeta. U okviru indeksa koristi se sedam indikatora uspješnosti: efikasnost procesa carinjenja i procedura koje sprovode druge granične agencije; kvalitet transportne i informacionotehnološke infrastrukture za logistiku, lakoda i finansijska dostupnost aranžmana međunarodne špedicije, kompetentnost lokalne logističke industrije, mogudnost pradenja i slijeđenja međunarodnih transporta, troškovi domade logistike, te pravovremenost transporta što se tiče dolaska na odredište. b. Iako je Crna Gora proglasila nezavisnost od Srbije i Crne Gore 3. juna/lipnja 2006. godine, razdvojeni podaci za svaku od zemalja nisu dostupni. 24 33. Programi podrške poljoprivredi šalju zbunjujude signale poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima. Ti programi uključuju subvencioniranje proizvodnje i kamata koje se uglavnom određuje na ad hoc osnovi, čime se uvodi znatan stepen neizvjesnosti u proces planiranja dugoročnih investicija među poljoprivrednim proizvođačima. Izgleda da su mjere usmjerene na pružanje podrške ruralnim prihodima u kratkoročnom periodu, umjesto na poboljšavanje dugoročne konkurentnosti sektora. Istraživanja sprovedena na cijeloj teritoriji zemlje pokazuju da je raspodjeljivanje javne potrošnje na poljoprivredni sektor od kritične važnosti za njegovu uspješnost, te da preraspodjeljivanje potrošnje sa subvencija na podršku za investiranje u suštinska javna dobra donosi suštinske doprinose za rast. To je slučaj čak i bez povedavanja ukupnog iznosa javne potrošnje, a donosi više od povedavanja ukupne javne potrošnje bez preraspodjeljivanja sa subvencija.39 Konkretno, investicije u ruralnu infrastrukturu, kao što su navodnjavanje i putevi, zajedno sa stvaranjem i širenjem novih tehnologija, daju značajan pozitivan efekat na poljoprivredni rast. Uz to, podrška za privatne investicije doprinosi više rastu od direktnih subvencija. Fokus tekude javne potrošnje u BiH, prema tome, mnogo manje doprinosi modernizaciji poljoprivrednog sektora nego što bi mogao. Koordinacija je na entitetskom nivou i između kantona u Federaciji ograničena, što rezultuje time da je sistem fragmentiran. 34. Javna potrošnja u poljoprivrednom sektoru je previše slabo usmjerena da bi dala podršku poljoprivrednom rastu. Svjetska banka i organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) su u toku 2006. i početkom 2007. godine sprovele Pregled javne potrošnje (public expenditure review, PER) koji je obuhvatio period od 2000. do 2006. godine.40 U ovoj analizi koriste se rezultati tog pregleda, uz novije podatke.41 Javna potrošnja u BiH administrira se na nivou države,, entiteta, kantona, te na opštinskom nivou. U nedostatku bilo kakvog tipa tijela ili institucije koja bi bila odgovorna za pradenje ili prikupljanje podataka o poljoprivrednoj potrošnji u javnom sektoru, teško je dobiti kompletan preged javne potrošnje u BiH. Međutim, kako su obaveze koje se odnose na izvještavanje vezane za pripreme za članstvo u WTO, izvršeni su pokušaji da se prikupe informacije o javnoj potrošnji. 39 Istraživanja sprovedena u više zemalja u latinskoj Americi i Karibima ukazuju da preraspodjeljivanje od 10 procentnih poena ukupne javne potrošnje sa subvencija na javna dobra, bez povedavanja ukupne javne potrošnje, dovodi do povedanja per capita prihoda u poljoprivredi za 2,3 procenta. Za razliku od toga, povedavanje ukupne javne potrošnje za 10 procenata bez preraspodjele njene strukture povedava per capita poljoprivredne prihode samo za 0,6 procenata (Lopez, 2005). 40 Uopšte gledano, i tada i sada bilo je i jeste teško dobiti kompletne skupove podataka i ekonomske statistike, zbog slabih izvještajnih kapaciteta na entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou. To se odnosi na podatke o javnoj potrošnji, kao i na indikatore rasta, i trebalo bi da se ima na umu u toku čitanja ove analize. 41 Analiza je usmjerena isključivo na poljoprivrednu potrošnju, bez ulaženja u fiskalne i institucionalne detalje. Cilj ovog kratkog pregleda je samo da obezbijedi kratak uvid u prirodu poljoprivredne potrošnje u BIH i savjete o tome kako na najbolji način iskoristiti dostupne resurse za podršku rastu u poljoprivrednom sektoru. 25 Slika 11: Poljoprivredna potrošnja po nivoima odgovornosti RS Robne rezerve 0% FBiH Robne rezerve 3% FBiH opštine 15% FBiH 17% FBiH kantoni 9% RS 35% RS opštine 13% BiH 5% BD 3% 35. Javna potrošnja u poljoprivrednom sektoru u BiH je niska u odnosu na druge zemlje. Na osnovu podataka koji su prikupljeni za izvještaj PER za 2007. godinu, ukupna poljoprivredna potrošnja u 2004. godini je procijenjena na 99,6 miliona KM, odnosno oko 1,35 procenata ukupne javne potrošnje. Do 2007. godine taj iznos je porastao na 208,3 miliona, odnosno oko 2,13 procenata ukupne javne potrošnje. Iako definicija toga šta spada u kategoriju poljoprivredne potrošnje varira, tekudi nivo potrošnje je nizak u poređenju sa prosjekom od oko 6-8 procenata ukupne javne potrošnje u zemljama u razvoju i 3-5 procenata u razvijenim zemljama. Javna potrošnja BiH u poljoprivrednom sektoru takođe je niska ako se izrazi kao procenat ukupnog BDP-a, iako se neznatno povedala sa oko 0,7 procenata 2004. godine na gotovo 1 procenat 2007. godine. Zemlje čiji su poljoprivredni sektori slične veličine imaju tendenciju da troše više, izraženo kao procenat BDP-a, na nivou koji je bliži 1,5-2 procenta.42 36. Struktura subvencija u BiH je u velikoj mjeri pomjerena ka direktnoj podršci proizvodnji, umjesto investicijama. Sistem izvještavanja WTO, koji uključuje takozvane klasifikacije „zelene kutije“ i „dilibarske kutije“43 poljoprivrednih subvencija, daje pregled toga gdje, kako i kome se te subvencije dodjeljuju. 2007. godine je podrška iz dilibarske kutije, koja uključuje subvencije za direktnu proizvodnju, iznosila 125 miliona KM, odnosno oko 60 posto ukupne poljoprivredne potrošnje, što treba uporediti sa 60,3 miliona KM, odnosno 63,5 procenata ukupne potrošnje 2005. godine. Prema tome, ukupna alokacija za poljoprivrednu potrošnju je povedana, dok se struktura podrške samo marginalno promijenila. U isto vrijeme, potrošnja iz zelene kutije, koja ima tendenciju da u vedoj mjeri jača rast, predstavljala je tek 40 procenata ukupnog iznosa. Najvedu stavku potrošnje u budžetu poljoprivrednih subvencija predstavljaju subvencije za proizvodnju mlijeka, koje su zauzele čak 70-80 procenata ukupnih subvencija koje je u toku perioda od 2003. do 2006. godine raspodijelilo Ministarstvo poljoprivrede FBiH. Imajudi u vidu da 80 procenata 42 Svjetska banka i FAO, 2007. Prema klasifikaciji WTO za poljoprivrednu podršku, zelena kutija se odnosi na podršku koja ne dovodi do distorzije trgovine, koju finansira vlada (za razliku od podrške koju finansiraju potrošači kroz više cijene) i koja ne može da uključuje podršku kroz cijene. Mehanizmi iz zelene kutije uključivali bi podršku za istraživanja, obrazovanje i obuku; savjetodavne usluge; kontrolu nametnika, marketinške aktivnosti; infrastrukturu; te druge slične inicijative. Dilibarska kutija odnosi se na svu domadu podršku koja dovodi do distorzije proizvodnje i trgovine, uključujudi podršku kroz cijene i subvencije direktno vezane za proizvedene količine. Za zemlje članice WTO, te subvencije su ograničene na 5 procenata poljoprivredne proizvodnje za razvijene zemlje i 10 procenata poljoprivredne proizvodnje za zemlje u razvoju. To se naziva “de minimis.” 43 26 proizvođača mlijeka ima tri krave, ili manje, u prosjeku,44 ta subvencija dobija karakteristike socijalnog transfera, umjesto produktivne podrške sektoru poljoprivrede. Sistem podrške BiH takođe nije konzistentan sa tekudim smjerom Zajedničke poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy, CAP) EU, u kojoj su napuštene subvencije vezane za proizvodnju i postepeno se prešlo na investicione grantove (kroz Stub II). Instrument EU za podršku za ruralni razvoj u periodu prije priključenja (Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development, IPARD), za koji zemlje kandidati postaju kvalifikovane, takođe je zasnovan na investicionim grantovima. Slika 12: Podrška iz zelene kutije u BiH 1% 1% 5% 6% reasearch Istraživanje 1% 6% training Obuka 1% 1% 7% extension Savjetodavstvo 1% pest control Kontrola nametnika 1% inspection Inspekcija 17% marketing Marketing infrastructures Infrastrukture 53% food reserve Rezerve hrane releif payments Isplata nadoknada investment aids Investiciona pomod environmental Okolišne mjere measures regional development Regionalni razvoj Ostalo (manje od 1%) Izvor: BiH MVTEO Slika 13: Subvencije iz dilibarske kutije Nevezano za posebne proizvode 29% Mlijeko 24% Duvan 3% Pšenica 12% Govedina 13% Svinjetina 6% Suncokret 0% Med 1% Grožđe za preradu 2% Ovčetina Bobičasto vode 1% 3% Meso peradi 6% Izvor: BiH MVTEO 44 BiH MVTEO, 2007. Taj iznos se odnosi na 2006. godinu. 27 37. Postojede javne službe vezane za poljoprivrednu edukaciju, istraživanje i informacione sisteme su slabe i ne promovišu konkurenciju i orijentaciju ka kvalitetu u dovoljnoj mjeri. Sistemi poljoprivredne edukacije u ovom trenutku nisu u stanju da ispune rastudu potražnju za vještinama, pošto se uvode bolje tehnologije, a tržišta postaju izbirljivija. Mnoge poljoprivredne škole i fakulteti i dalje usmjeravaju svoj nastavni plan i program, edukaciju i standarde kvalifikacije, na vede farme i poslove u javnom sektoru, umjesto na novu zajednicu farmera sa malim i srednjim farmama i pružaoca ruralnih usluga. Nezavisna priroda vedine poljoprivrednih fakulteta ograničava interdisciplinarne studije, koje su važne za znanja vezana za politike EU (kao što su unakrsno usklađivanje, okolišna pitanja i ruralni razvoj). Nivo i kvalitet potrošnje na istraživanje nisu dovoljni. Najvedi dio istraživanja ima ograničen stepen relevantnosti za novu klasu manjih privatnih farmi i ima tendenciju da se usmjerava na testiranja na stanicama, umjesto na farmama, što je dijelom izazvano ograničenošdu finansiranja. Neophodno je bez odlaganja uložiti napore na unapređivanju poljoprivrednih statistika za solidno planiranje i donošenje odluka u sektoru poljoprivrede. Informacije koje su dostupne o vlasništvu, veličini i operativnoj strukturi farmi; broju stoke; te radnoj snazi u poljoprivredi, nisu dovoljne. 38. Štaviše, sistem savjetodavstva nije u potpunosti funkcionalan.45 Postojedi sistemi savjetodavnih službi u BiH još uvijek nisu u poziciji da pružaju usluge koje su potrebne da bi se farmerima pomoglo da povedaju stepen konkurentnosti i produktivnosti, da bolje upravljaju svojim poslovanjem, ili da reaguju na nove okolnosti, kao što su promjena zahtjeva na tržištu, pitanja sigurnosti hrane i klimatskih promjena. Štaviše, tekuda razmišljanja o uslugama ruralnog savjetodavstva daju prednost sistemima koji su u potpunosti u javnom sektoru, bez konkurencije iz privatnog sektora, što bi bilo skupo i teško za adekvatno popunjavanje osobljem u vremenima fiskalnih ograničenja i plafona za plate u javnom sektoru. Iskustva iz drugih zemalja su pokazala da potpuno javne savjetodavne službe mogu biti neefikasne i mogu da u nedovoljnoj mjeri odgovaraju na potrebe farmera. Tekude preporuke dobre prakse daju prednost pluralističkim institucionalnim pristupima koji uključuju ulogu NVO-a, organizacija proizvođača i privatnog sektora.46 39. BiH se suočava sa „deficitom u prilagođavanju“ koji de se povedavati paralelno sa klimatskim promjenama koje se predviđaju. Kao i mnoge druge zemlje u regionu ECA, BiH je osjetljiva na klimatske promjene, kao rezultat nasljeđa pogrešnog upravljanja životnom sredinom i kolapsa poljoprivrednih službi.47 Ti problemi dovode do povedavanja prijetnje koju za poljoprivredni sektor predstavljaju klimatski rizici i dovode do smanjenja njene sposobnosti da iskoristi prilike koje bi mogle da se pojave. BiH je nedavno ostvarila napredak u integraciji razmatranja vezanih za životnu sredinu u oblasti poljoprivrede i šumarstva, na 45 Savjetodavne kancelarije su širom BiH uspostavljene 2000. godine uz podršku EU. Njihove odgovornosti su uključivale kreiranje poslovnih planova i pružanje drugih savjetodavnih usluga za farmere. U republici Srpskoj je sistem i dalje na mjestu i u vedini oblasti uključuje savjetnike bazirane u opštinama, kojima pomod pruža centralna jedinica za podršku u Banjoj Luci. Iako se cijeni, služba je loše opremljena, nedovoljno finansirana ima nedovoljan broj osoblja. U FBiH je sistem inicijalno uspostavljen na kantonalnom nivou, bez centralne službe. On uglavnom ne funkcioniše zbog ograničenog stepena interesa iz kantona. U novembru/studenom 2008. godine, parlament FBiH je usvojio Zakon o savjetodavstvu, koji predviđa uspostavljanje centralne Agencije za savjetodavne usluge. 46 Svjetska banka, 2004. 47 Svjetska banka, 2009. 28 primjer kroz uspostavljanje međuministarskih radnih grupa za razmatranje veze između poljoprivrede i životne sredine.48 Zaštita životne sredine, međutim, još uvijek nije u potpunosti uključena u politike razvoja poljoprivrede, a slaba koordinacija između državnih i entitetskih agencija dovodi do kašnjenja implementacije. Uz to, stepen monitoringa životne sredine u poljoprivredi je ograničen; analiza nutrijenata je, na primjer, zasnovana na procjenama. Pitanja upravljanja životnom sredinom bi mogla da dovedu do smanjivanja stepena održivosti poljoprivredne proizvodnje i ograničavanja stepena dostupnosti visoko vrijednih tržišta EU (kao što su ona koja zahtijevaju organsku ili GlobalGAP49 sertifikaciju), čime bi se ograničio potencijal za rast. V. Ključne mjere i politike 40. Poljoprivredni sektor u BiH ima komparativne prednosti za više različitih proizvoda, ali se takođe suočava sa važnim ograničenjima konkurentnosti, kako na domadem, tako i na inostranom tržištu. Veliki dijelovi zemlje imaju povoljnu klimu za poljoprivrednu proizvodnju, a domade cijene faktora su niže nego u mnogim zemljama sa kojima se mogu vršiti poređenja. Međutim, distorzije tržišta sirovina i gotovih proizvoda rezultiraju niskom dobiti za poljoprivredne proizvođače. Zajedno sa stagnirajudim tržištima zemljišta, ograničenom dostupnošdu kredita, neadekvatnim obezbjeđenjem ruralnih usluga i infrastrukture, neadekvatno usmjerenom javnom potrošnjom i slabim institucionalnim kapacitetima, to dovodi do ograničavanja prilika i motivacije za izuzetno potrebne poljoprivredne investicije. 41. Poljoprivredni sektor BiH je na prekretnici. Da bi zemlja uhvatila priključak sa ostatkom Evrope i preživjela rastudu konkurenciju iz EU i drugih susjednih zemalja, morade da budu implementirane nove reforme u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Neke od tih reformi mogu se sprovesti relativno brzo i sa malo ili nimalo troškova za javne finansije, dok de za završavanje drugih trebati više godina. Ako žele da u potpunosti iskoriste prilike koje su na raspolaganju, farmeri u BiH moraju da budu sposobni da rade u okruženju koje je slično okruženju u kom rade farmeri u EU. To de zahtijevati jačanje institucija i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Bide, međutim, važno održavati program i raspored aktivnosti koji podstiče rast i učestvovanje u sektoru, uz istovremeno pripremanje institucija za potencijalno priključenje EU u bududnosti. 42. Usmjeravanje javne potrošnje na obezbjeđivanje javnih dobara i usluga de biti od suštinske važnosti za pružanje podrške rastu i razvoju u poljoprivrednom sektoru BiH. Međunarodna iskustva pokazuju da su investicije u javna dobra – kao što su institucije, poljoprivredna edukacija, istraživanje i savjetodavne usluge, sigurnost hrane, tržišna infrastruktura, upravljanje prirodnim resursima i informacioni sistemi – važne za rast. Investicije u poljoprivredna istraživanja i razvoj su pokazale posebno visoke nivoe isplativosti za rast.50 Obuka u oblastima poljoprivredne ekonomije i biznisa, marketinga, poljoprivredne politike, upravljanja životnom sredinom i prirodnim resursima i biotehnologije zahtijeva 48 Sutton, et al., 2007. GlobalGAP se odnosi na Globalno partnerstvo za dobre poljoprivredne prakse (Global Partnership for Good Agricultural Practice), a to je tijelo iz privatnog sektora koje postavlja standarde ua sertifikaciju procesa poljoprivredne proizvodnje. 50 Alston, et al., 2000. 49 29 kontinualno unapređivanje. Bolonjski proces EU predstavlja značajnu priliku za daljnje unapređivanje kvaliteta visokog obrazovanja u oblasti agronomije i povedanje stepena regionalne i međunarodne saradnje i partnerstava bi pomoglo u jačanju programa. Trebalo bi da strategije savjetodavstva, koje su upravo u pripremi u FBiH i RS, definišu višestrani pristup pružanju usluga koji bi uključivao javni sektor, NVO-e, organizacije ruralnih proizvođača i pružaoce usluga iz privatnog sektora. Iako sistem koji bi u potpunosti bio privatan sada nije izvodljiv, pristupi koji su zasnovani na javnom finansiranju usluga koje se ugovaraju sa privatnim lokalnim pružaocima usluga mogao bi da predstavlja djelotvoran način za ispunjavanje potreba malih farmera. Potrošnja na poljoprivredna istraživanja treba da bude usmjerena na jasno identifikovane prioritete i potrebe farmera. U kratkoročnom periodu bi naglasak trebalo da se stavi na primjenjena istraživanja, uključujudi testiranja na farmama i na licu mjesta, sa angažmanom farmera, kao i na tehnologije skladištenja, pakovanja i marketinga. Koordinacija investicija i razmjena resursa (kao što su ljudi, oprema i ideje) sa drugim zemljama i institucijama dovele bi do povedanja stepena ušteda na osnovu veličine. 43. Trebalo bi da budu razvijene osnovne komponente sistema informacija o poljoprivrednim politikama EU. To uključuje program poljoprivrednih statistika Eurostata, sistem informacija o poljoprivredni tržištima, Mrežu računovodstvenih podataka za farme (Farm Accountancy Data Network, FADN) i Integrisani sistem poljoprivredne kontrole (Integrated Agriculture Control System, IACS), uključujudi i registar farmi. Važne komponente tih sistema se ved uspostavljaju,51 ali dalja saradnja sa novim državama članicama EU bi mogla da pomogne pri uspostavljanju tih informacioni sistema kroz pristup korak po korak. 44. Postojede subvencije u poljoprivrednom sektoru bi trebalo da budu bolje usmjerene da bi se do maksimuma povedao njihov doprinos rastu. Promjena strukture poljoprivrednih subvencija u BiH de biti od životne važnosti, ako se želi da one djelotvorno doprinesu poljoprivrednom i ruralnom rastu. U visoko fragmentiranom sektoru proizvodnje mlijeka, na primjer, bilo bi sa ekonomskog aspekta preporučljivo da se identifikuju investicije i usluge koje bi mogle da doprinesu rastu u sektoru mliječnih proizvoda (kao što su moderne štale i objekti za mužu, cisterne za hlađenje i oprema za obezbjeđivanje kvaliteta), te da se postojede subvencije za mlijeko preraspodijele na podršku takvim investicijama. Vjerovatno je da taj sektor uključuje mnoge neodržive proizvođače mlijeka koji ovise o subvencijama za proizvodnju jer se od toga izdržavaju, ali koji nemaju motivaciju da dalje investiraju u svoje farmerske aktivnosti. Prema tome, važno je da Ministarstva poljoprivrede rade paralelno sa ministarstvima za socijalnu zaštitu na osiguravanju da se uspostave alternativne mreže socijalne sigurnosti, barem u toku perioda tranzicije. 45. Prelazak sa subvencioniranja proizvodnje na podršku koja bi u vedoj mjeri bila usmjerena ka investicijama popločao bi put za potencijalno korištenje fondova EU za ruralni razvoj u periodu prije priključenja. Ti resursi, u sklopu programa EU IPARD, predstavljali bi podršku za investicije na farmama, olakšali bi tranziciju na aktivnosti koje nisu vezane za farme – kao što je ekoturizam – za farmere čije aktivnosti nisu komercijalne, te bi doveli BiH korak bliže ispunjavanju uslova za priključivanje EU u oblasti poljoprivrede. 51 To uključuje registar klijenata, registar parcela, ojačane sisteme pladanja i harmonizaciju sa ciljem uspostavljanja jedinstvenog sistema pladanja na državnom nivou (tj. agencije za pladanje). 30 To finansiranje bi takođe obezbijedilo sredstva za pružanje podrške poljoprivrednom sektoru u investiranje za budude učestvovanje na tržištu EU. Ako BiH dobije punopravno članstvo u EU, ona de u tom trenutku morati da u potpunost napusti pristup direktnog subvencioniranja proizvoda u korist ruralne podrške. 46. Kroz maksimalno povedavanje stepena apsorbovanja i djelotvornog korištenja dostupne podrške EU u periodu prije priključenja, BiH bi mogla da olakša finansijski teret koji predstavljaju neophodne reforme i investicije. U toku perioda od 2007. do 2011. godine, u okviru Instrumenta za podršku u periodu prije priključenja (Instrument for PreAccession Assistance, IPA) za BiH je dodijeljeno 440 miliona € za podršku njenoj tranziciji od zemlje potencijalnog kandidata do zemlje kandidata.52 Oko 90 procenata tog okvira namijenjeno je za projekte kojima se pruža podrška institucionalnim reformama u okviru Komponente I programa IPA: Podrška za tranziciju i izgradnju institucija. Ostatak treba da se koristi za finansiranje projekata prekogranične saradnje. Uz pažljivo planiranje i poklanjanje pažnje uspostavljanju prikladnih apsorbujudih kapaciteta, resursi iz programa IPA bi mogli da u znatnoj mjeri olakšaju finansijski teret koji je vezan za usklađivanje institucija BiH sa zahtjevima EU. Program IPA bi takođe mogao da obezbijedi tehničku podršku za pružanje pomodi u implementaciji potrebnih reformi, što uključuje jačanje savjetodavnih usluga, institucija za sigurnost hrane i registara (iako su u tipičnom slučaju znatni dodatni resursi neophodni za čvrste investicije). Dobro usmjerena podrška de biti potrebna da bi se poljoprivredni i prehrambeni sektor uskladio sa sve zahtjevnijim standardima EU za sigurnost hrane, zaštitu životne sredine i dobrobit životinja. Očekuje se da de ta podrška prije svega dodi u obliku konkurentnih grantova da usklađivanje sa širim okvirom programa ruralnog razvoja koji su konzistentni sa zahtjevima programa EU IPARD. Takvim grantovima bi takođe mogli da se finansiraju modernizacija farmi i navodnjavanje manjeg obima. Ti programi de morati da budu pradeni sveobuhvatnim programima obuke za privatni sektor (koji se u najčešdem slučaju sprovode peko savjetodavnih službi), kako za procedre prijavljivanja za grantove, tako i u više tehničkim oblastima, kao što je sistem HACCP. Konačno, stvaranje radnih mjesta u ruralnim oblastima koja nisu vezana za farme može se podržati kroz programe grantova za usklađivanje za ruralni razvoj, u skladu sa onim čemu se podrška pruža u okviru programa EU IPARD i Stuba II CAP-a. 47. Bide važno da se razvije sistem kontrole sigurnosti hrane koji je u skladu sa zahtjevima EU. Postojedi institucionalni okvir mora da bude pojednostavljen, sa koordinacijom na državnom nivou i jasno definisanim odgovornostima za sve uključene agencije. Djelotvorno sprovođenje legislative o sigurnosti hrane zahtijevade unapređene kapacitete u inspekcijskim službama – posebno za pružanje podrške tranziciji na program inspekcija zasnovan na ocjenjivanju rizika i mogudnosti prehrambenih preduzeda da ocijene primjenu praksi dobre higijene, kao i sistem HACCP (Okvir 4). Sprovođenje de takođe zavisiti od implementacije djelotvorne kontrole na tačkama granične inspekcije. Iako je veliki dio 52 IPA je finansijski instrument koji se nudi zemljama kandidatima za priključenje u EU u toku perioda 20072013. Godine za pružanje podrške njihovom prilagođavanju javnih institucija zahtjevima EU radi bududeg članstva u EU. Instrument za ruralni razvoj u periodu prije priključenja (IPARD) predstavlja jednu od pet komponenti programa IPA. Namjena instrumenta IPARD je da opremi zemlje kandidate politikama i institucijama za upravljanje CAP-om EU, uz osiguravanje održivog razvoja sektora poljoprivrede u zemlji. Podrška zemljama kandidatima u okviru instrumenta IPARD procjenjuje se na 880 miliona € za period 2007– 2013. godine. Iako je BIH uključena u Okvir IPA kao zemlja potencijalni kandidat, ona ne koristi sredstva iz programa IPARD 2007–2013, koji je namijenjen samo zemljama sa statusom kandidata. 31 posla u toj oblasti u toku,53 ispunjavanje zahtjeva EU vezanih za sigurnost hrane predstavljade dugotrajan i skup proces koji zahtijeva značajne investicije privatnog sektora za poboljšavanje proizvodnih i prerađivačkih objekata. Usvajanje regulativa EU za sigurnost hrane de predstavljati dobar početak – posebno prije bududih pregovora sa EU, pošto su u prošlosti pregovori bili odlagani zbog pitanja vezanih za sigurnost hrane. Prikladna regulativa de uključivati osiguravanje da se legislativa na državnom nivou direktno implementira u legislativi na entitetskom nivou. Druga važna mjera bi bila jačanje kapaciteta Uprave za zaštitu i zdravlje biljaka. Objekti za testiranje de zahtijevati mnogo poboljšanja, modernizaciju i novu viziju. Ti napori de zahtijevati značajan stepen konsolidacije infrastrukture i funkcija. Važno je to što de za sistem sigurnosti hrane usklađen sa zahtjevima EU biti neophodan jedinstveni sistem na državnom nivou. Iako inspekcijske službe mogu da ostanu decentralizovane na entitetskom nivou, institucije kao što je Državni ured za veterinarstvo, Uprava za zaštitu i zdravlje biljaka, te Agencija za sigurnost hrane morade da preuzmu odgovornost za te službe na državnom nivou. Entitetski nivo de morati da ispunjava odredbe legislative na državnom nivou, pošto postojedi sistem nede biti prihvatljiv sa stanovišta EU. 48. Investicije u infrastrukturu kvaliteta i logistiku de biti važne za efikasno povezivanje proizvođača sa domadim i inostranim tržištima. Obračuni NRP pokazuju da su cijene na izlazu iz farmi niske i da distorzije tržišta namedu implicitno oporezivanje za farmere u BiH. U razgovorima sa proizvođačima takođe je ukazano na problem logistike u cijelom lancu snabdijevanja. Međutim, te investicije same za sebe nede biti dovoljne za održavanje poljoprivrednog i nepoljoprivrednog rasta i konkurentnosti – unapređene infrastrukturne usluge mogu da promovišu dugoročni održivi rast i konkurentnost samo kada su bazirane na lokalnoj potražnji i kombinovane sa edukacijom i boljim poslovnim okruženjem.54 Vlada može da unaprijedi povezanost farmera kroz pružanje podrške uspostavljanju organizacija proizvođača radi olakšavanja učestvovanja na tržištu za farmere sa farmama manjeg obima. To se može postidi jačanjem dostupnosti finansiranja za namjene uspostavljanja organizacionih struktura i investiranje u infrastrukturu za preradu nakon sjetve, kao i kroz tehničku podršku za agro-biznise manjeg obima. 49. Zemljišne institucije koje dobro funkcionišu su od suštinske važnosti za razvoj sektora poljoprivrede i ruralnog sektora. Jasan sistem titulara i vlasništva nad zemljištem je od suštinske važnosti za osiguravanje optimalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta i podsticanje poljoprivrednih investicija. Funkcionalni sistemi registracije zemljišta i katastra i IACS zahtijevade se za pristup finansiranju iz programa EU IPARD koje je namijenjeno za poljoprivredne investicije. Sistemi registracije zemljišta i katastara takođe treba da budu ažurirani. Važno je, međutim, napomenuti, da dobro funkcionirajuda tržišta zemljišta i ruralnih nekretnina sama po sebi nisu dovoljna za promovisanje konsolidacije poljoprivrednog zemljišta; dobrovoljni programi konsolidacije zemljišta zasnovani na tržištu bi takođe bili od koristi. Projekti koji omogudavaju konsolidaciju zemljišta, odnosno „preparcelisanje“ – kao što je uspješan pilot projekt koji je nedavno implementiran u sklopu projekta koji je Svjetska banka finansirala u Moldaviji i Turskoj – mogu da pomognu da se u 53 Tim aktivnostima se daje podrška u okviru Projekta za poljoprivredu i ruralni razvoj koji finansira Svjetska banka i drugih projekata. 54 Svjetska banka, 2008. 32 znatnoj mjeri smanje troškovi transakcija koji su uključeni u konsolidaciju velikog broja fragmentiranih parcela.55 50. Svjetska banka je identifikovana više koraka potrebnih za uspostavljanje dobrog upravljanja, zaštitu prava i unapređivanje tržišta zemljišta i nekretnina. Ti koraci, u skladu sa onim što je predstavljeno u Dokumentu ocjene projekta (Project Appraisal Document, PAD) ua Projekt za registraciju zemljišta u BiH, su sljededi: a) Uspostavljanje sigurnog i efikasnog sistema registracije nekretnina b) Kompletiranje katastarskih evidencija za sve nekretnine u BiH c) Povedavanje stepena efikasnosti i smanjivanje troškova sistema za izdavanje dozvola za korištenje zemljišta i gradnju i ažuriranje urbanističke dokumentacije tako da ona odražava situaciju na terenu d) Legalizacija nelegalne gradnje i širenja naselja e) Finalizacija neriješenih potraživanja restitucije lica koja su raseljena u toku ratnih godina i rješavanje pristupa koji treba da se zauzme u odnosu na potraživanja nad imovinom koja je nacionalizovana u toku socijalističkog perioda f) Omogudavanje procesa privatizacije zemljišta i stvaranje vedeg stepena privatnog vlasništva nad zemljištem kao temelja za tržište zemljišta g) Uspostavljanje adekvatnog sistema oporezivanja imovine sa ciljem pružanja pomodi u finansiranju službi lokalnih vlada56 Dok je nekoliko tih aktivnosti ved u toku u okviru Projekta za registraciju zemljišta, ostale tek treba da budu inicirane. Najhitniji koraci u kratkoročnom periodu bi bili sljededi: (i) završavanje tekude digitalizacije postojedih mapa i zemljišnih knjiga; (ii) evidentiranje podataka o registraciji zemljišta u elektronskim bazama podataka; (iii) harmonizacija katastarskih i zemljišno-knjižnih informacija; i (iv) proširivanje rada sa katastarskim agencijama, na osnovu nadolazedih rezultata osam pilot projekata koji su u toku u okviru Projekta za registraciju zemljišta, koji finansira Svjetska banka. 51. Unapređena tržišta zemljišta de pomodi farmerima da dođu do konkurentnih sirovina. Postoji potreba da se riješi problem ograničenog broja sorti biljaka koje su dozvoljene u BiH, da se unaprijedi dostupnost sjemena i sadnica za farmere,57 te da se uspostavi sistem obezbjeđivanja kvaliteta. Najlakši način da se riješe ta pitanja bi bio da se usvoje zajedničke liste za vrste poljoprivrednih biljaka EU, uz održavanje sistema za testiranje zajedničkih sorti i pružanje informacija i preporuka za farmere. To bi dovelo do otvaranja mogudnosti da vedi broj uvoznika učestvuje na tržištu i čak da farmeri direktno uvoze sjeme i sadnice. Usvajanje Zajedničkog kataloga bi takođe dovelo do smanjivanja cijena sirovina i unapređivanja kvaliteta dostupnog biljnog materijala, čime bi se povedali prinosi. Bili bi uspostavljeni zvanični trgovinski kanali, što bi dovelo do toga da proizvođači i trgovci preuzmu odgovornost za proizvode. Uz to, đubrenje i upravljanje nametnicima bide 55 Svjetska banka, 2007. Dokument o procjeni projekta (Project Appraisal Document), Drugi projekt za ruralne investicije i usluge (Rural Investment and Services Project II). 56 Svjetska banka. 2006. Dokument o procjeni projekta (Project Appraisal Document), Projekt za registraciju zemljišta. 57 Napominje se da je pokrenuta domada proizvodnja sadnica, čime se poboljšava dostupnost kvalitetnih sadnica za farmere u BiH. Međutim, malo je vjerovatno da de domada proizvodnja biti u mogudnosti da pokrije domadu potražnju. 33 važni za povedavanje prinosa. Stroge uvozne regulative i procedure bi trebalo da budu učinjene fleksibilnijim, unutar limita sigurnosti i higijene. Imajudi u vidu ambicije BiH vezane za priključivanje EU, regulatorne promjene bi trebalo da budu u skladu sa postojedim regulativama EU, što uključuje Direktivu o nitratima i druge „dobre poljoprivredne prakse“ koje se primjenjuju u zemljama EU. 52. Paralelno sa tim bi trebalo da se obezbijede bolje informacije o alternativnim metodama đubrenja i upravljanja nametnicima. Upravljanje đubrivima, proizvodnja zelenih đubriva i integrisano upravljanje nametnicima (integrated pest management, IPM) sve predstavljaju agronomske i ekonomske dobre prakse, pored toga što su prikladne za organsku proizvodnju. Međutim, da bi se ti pristupi pravilno primijenili, farmerima su potrebne informacije i obuka. Za IPM neophodno je ocijeniti rizike i prikladne metode i shvatiti koji metodi su primjenljivi u različitim dijelovima zemlje i za različite tipove poljoprivredne proizvodnje. Tip usjeva za koji je prikladno zeleno đubrivo (na primjer, usjevi koji fiksiraju azot, kao grahorice) zavisi od klimatskih uslova, kao i od tržišne potražnje za nusproizvodima (kao što su grašak ili grah), a ti usjevi de morati da zamijene usjeve koji de se ukloniti kada se bude sijalo zeleno đubrivo. Upravljanje đubrivom životinjskog porijekla zahtijeva poznavanje skladištenja i rukovanja; trebalo bi da se razviju relevantne preporuke i da se praktična obuka za te metode obezbijedi za farmere. Preporuke za različite dijelove zemlje se mogu razviti u saradnji sa univerzitetima, a obuka se može obezbijediti kroz savjetodavne i savjetničke usluge, NVO-e ili druge mehanizme. 53. Na kraju, BiH bi trebalo da integriše prilagođavanje na klimatske promjene i održivost sa stanovišta životne sredine u poljoprivredne politike, programe i investicije. Iako je konkretan uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu i dalje neizvjestan, izgleda vjerovatnim da de vrelina i stresovi izazvani vodama i ekstremni događaji da dovedu do destabilizacije prinosa usjeva u mnogim oblastima, dok de vedi stepen izloženosti nametnicima i bolestima koje se prenose vektorski dovesti do povedanja gubitaka usjeva i stoke. Ti elementi de takođe uticati na vodne i zemljišne resurse BiH, biodiverzitet i ekosisteme. Da bi bili uspješni u poljoprivredi, proizvođači i vlade de morati da se prilagode. Prema najnovijim savjetima eksperata na datu temu, dobar način za početak je da se napori usmjere na smanjivanje stepena osjetljivosti poljoprivrede na postojedu varijabilnost klime. Na primjer, unapređivanje upravljanja vodama i zemljištem i investiranje u unapređeno istraživanje, savjetodavstvo i prognoziranje vremena predstavljaju mjere kojima svi dobijaju zbog toga što de one generisati pozitivnu stopu povrata u današnjim uslovima, a bide još i važnije u svjetlu suočavanja sa klimatskim promjenama. Međuvladin panel Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) ved određeno vrijeme preporučuje da zemlje razviju akcione planove za prilagođavanje klimatskim promjenama,58 a nedavno objavljena Bijela knjiga EU o prilagođavanju na klimatske promjene uključuje aktivnost „podsticanja daljnjeg razvoja državnih i regionalnih strategija prilagođavanja sa ciljem razmatranja obaveznih strategija prilagođavanja od 2010. godine“.59 BiH bi, uz pomod međunarodne zajednice, trebalo da radi na takvom procesu. 58 Član 4 okvirne konvencije ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC), čija je BiH članica. 59 Komisija evropskih zajednica (Commission of the European Communities), 2005. 34 Tabela 4: Sažeti pregled preporučenih mjera prema vremenskom horizontu Kratkoročne mjere (1–2 godine) 1. Javna potrošnja: Nastaviti sa preraspodjeljivanjem javne potrošnje sa direktnih subvencija na poljoprivrednu podršku koja je u vedoj mjeri usmjerena na investicije i usluge Analizirati kako socijalni transferi mogu da se bolje usmjere na grupacije sa niskim dohotkom u ruralnim oblastima tako da se poljoprivredne subvencije za farmere čije aktivnosti nisu održive mogu ukinuti Razviti akcioni plan za prilagođavanje na klimatske promjene za vođenje bududih investicija sa ciljem smanjivanja stepena osjetljivosti poljoprivrede. 2. Sigurnost hrane: Početi sa usvajanjem regulative EU za sigurnost hrane na državnom i entitetskom nivou. Ojačati kapacitete Uprave za zaštitu i zdravlje biljaka. 3. Zemljišne politike: Završiti tekudu digitalizaciju postojedih mapa i zemljišnih knjiga. Evidentirati podatke o registraciji zemljišta u elektronske baze podataka. Izvršiti harmonizaciju informacija iz katastra i zemljišnih knjiga. Proširiti aktivnosti sa katastarskim agencijama, na osnovu nadolazedih rezultata osam tekudih pilot projekata u okviru Projekta za registraciju zemljišta koji finansira Svjetska banka 4. Tržišta sirovina: Pokrenuti proces usvajanja Zajedničkog kataloga poljoprivrednih biljnih vrsta EU. Razviti sistem za domade testiranje biljnih vrsta koje može farmerima obezbijediti preporuke bez ograničavanja domade konkurencije. Analizirati kako se uvozne regulative za đubriva i pesticide mogu učiniti fleksibilnijim na način koji je optimalan za potrebe BiH: Osigurati da su informacije o cijenama za širok spektar sirovina lako dostupne farmerima. Pokrenuti regionalne studije koje de predstavljati temelj za preporuke o IPM i zelenom gnojivu. Pokrenuti programe obuke za farmere o alternativnim metodama đubrenja i upravljanja nametnicima. Srednjoročne mjere (2–5 godina) 1. Ojačati poljoprivredna istraživanja i osigurati da ona odgovaraju na potrebe sektora. 2. Ojačati savjetodavne i savjetničke službe u poljoprivredi. 3. Odvojiti potrošnju na poljoprivredu od socijalnih transfera. 4. Bolje uskladiti program poljoprivredne podrške sa programom IPARD EU. 5. Nastaviti sa razvijanjem komponenti sistema informacija o poljoprivrednim politikama EU. 6. Nastaviti sa usvajanjem sistema sigurnosti hrane koji je usklađen sa EU. 7. Pružiti podršku privatnom sektoru u ispunjavanju zahtjeva EU vezanih za sigurnost hrane. 8. Nastaviti sa programom zemljišne politike u skladu sa akcionim planom koji se preporučuje u okviru Projekta za registraciju zemljišta koji finansira Svjetska banka (str. 25-26) 9. Početi sa implementacijom akcionog plana za prilagođavanje na klimatske promjene, usmjeravajudi se na investicije sa visokim stepenom opšte korisnosti za smanjivanje tekude osjetljivosti. Dugoročne mjere (5–10 godina) 1. Osigurati kontinualno napredovanje ka članstvu u EU i integraciji u EU. 2. Podržati zapošljavanje van farmu u ruralnim oblastima. 3. Unaprijediti ruralnu infrastrukturu. 4. Osigurati jasnodu vlasništva nad zemljištem i dobro funkcionisanje tržišta zemljišta u BiH. 5. Nastaviti sa implementacijom akcionog plana za prilagođavanje na klimatske promjene, uključujudi dugoročne intervencije, kao što je uvođenje novih sorti. 35 36 Lista referenci Agencija za statistiku BiH. 2008a. Vanjska trgovina 2007. godine. Tematski bilten 06. Sarajevo. Agencija za statistiku BiH. 2008b. Anketa o radnoj snazi 2008. godine. Tematski bilten 10. Sarajevo. Agencija za statistiku BiH. 2008c. Lica u pladenom radnom odnosu po aktivnostima novembar/studeni 2008. godine. Prvo izdanje broj 11. Sarajevo. Agencija za statistiku BiH. 2008d. Registrovana nezaposlenost – novembar/studeni 2008. godine. Prvo izdanje broj 11. Sarajevo. Alston, Julian M., Connie Chang-Kang, Michele C. Marra, Philip G. Pardey i T.J. Wyatt. 2000. Meta-analiza stopa povrata za istraživanja i razvoj u poljoprivredi: Ex Pede Herculem? (A Meta-Analysis of Rates of Return to Agricultural R&D: Ex Pede Herculem?) Washington, DC: Međunarodni institut za politike hrane (International Food Policy Institute, IFPRI). Baettig, M., M. Wild i D. Imboden. 2007. Indeks klimatskih promjena: Gdje bi klimatske promjene mogle da budu najprominentnije u 21. vijeku (A climate change index: Where climate change may be most prominent in the 21st century). Geophys. Res. Lett., 34, L01705. CEEC AGRI POLICY. 2006. „Pradenje poljoprivredne politike, tržišta i razvoja trgovine u BiH“ (“Monitoring of Agricultural Policy, Market and Trade Developments in BiH”), D12-1 Prvi šestomjesečni izvještaj za projekat 513705. Srednjeevropski centar za znanja o zemljištu (Central European Land Knowledge Center). 2005. CELK Newsletter 7, juli/srpanj – avgust/kolovoz. Komisija Evropskih zajednica (Commission of the European Communities). 2005. Prilagođavanje na klimatske promjene: Ka evropskom okviru za akciju (Adapting to climate change: Towards a European framework for action). Bijela knjiga (White Paper). Brisel. Evropska Komisija. 2006. „Studija o stanju poljoprivrede u pet zemalja prijavljenih za priključenje“ (“Study on the State of Agriculture in Five Applicant Countries”) Izvještaj za BiH (BiH Country Report). Brisel. The Financial Times. 2008. „Skok robe dovodi do povedanja vrijednosti zemljišta“ (“Commodity Boom Drives Up Land Values”), 24. april/travanj 2008. Fischer, G., F. Nachtergaele, S. Prieler, H.T. van Velthuizen, L. Verelst, D. Wiberg. 2007. Globalna ocjena agro-ekoloških zona za poljoprivredu (Global Agro-ecological Zones Assessment for Agriculture). IIASA, Laxenburg, Austrija i FAO, Rim, Italija, za Svjetsku banku. Garside, B., J. MacGregor i B. Vorley. 2008. „Miljama bolje? Kako se ’pravične milje’ nagomilavaju u održivim supermarketima“ (“Miles Better? How ‘Fair Miles’ Stack Up in the Sustainable Supermarkets”) Nove perspektive 9 (Fresh Perspectives 9), april/travanj. 37 Lampietti, J; D. Lugg; P. Van der Celen; A. Branczik. 2009. Promjenljivo lice ruralnog prostora: poljoprivreda i ruralni razvoj u zapadnom Balkanu (The Changing Face of Rural Space: Agriculture and Rural Development in the Western Balkans). Washington, DC: Svjetska banka. Popp, J. i M. Stauder. 2003. „Tržišta zemljišta u Mađarskoj“ (“Land Markets in Hungary”), Poljoprivredna ekonomija – Češka (Agricultural Economics—Czech) 49(4): 173–78. Lukas, Z. 2005. „Poljoprivredno zemljište u novim državama članicama EU: Da li prihvatanje CAP-a donosi neke posljedice?“ (“The Agricultural Land in the New EU Countries: Are There Any Consequences to the Acceptance of the CAP?”) Poljoprivredna ekonomija – Češka (Agricultural Economics—Czech) 51 (5): 225–29. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 2007. BiH: Poljoprivredni izvještaj za 2007. godinu. Sarajevo. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). 2007. „Indeks politika za mala i srednja preduzeda za 2007. godinu – Izvještaj o implementaciji Evropske povelje za mala preduzeda u zapadnom Balkanu“ (“SME Policy Index 2007—Report on the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in the Western Balkans”), Investicioni pakt za jugoistočnu Evropu i Direkcija Evropske Komisije za preduzeda i industriju (Investment Compact for South East Europe i European Commission Directorate for Enterprise and Industry). Pariz/Brisel. Rabinowicz, E., S. Bajramovic, S. Davidora i M. Pettersson. 2006. Konkurentnost u poljoprivrednom sektoru BiH (Competitiveness in the Agricultural Sector of BiH). SLI izvještaj: 5. Lund, Švedska: Švedski institut za hranu i poljoprivrednu ekonomiju (Swedish Institute for Food and Agricultural Economics). Ramasamy, S. 2008. „Agro-klimatska situacija na Balkanu“ (“Agroclimatic Situation in the Balkans”), Rim: Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Sallaku, F. i A. Shehu. 2005. „Fragmentacija i konsolidacija zemljišta u Albaniji“ (“Land Fragmentation and Consolidation in Albania”), Poljoprivredni univerzitet u Tirani. SEE News. 2008. „Bugarsko REIT poljoprivredno finansiranje de izdati do 2,6 miliona eura u obveznicama“(“Bulgarian REIT Agro Finance to Issue up to 2.6 Mln € Bond”), 10. mart/ožujak 2008. godine. Snyder, R.L., J. P. Paulo de Melo-Abreu i S. Matulich. 2005. Zaštita od mraza: Temelji, praksa i ekonomija 2 (Frost Protection: Fundamentals, Practice i Economics 2) (10). Sutton, W., P. Whitford, E. M. Stephens, S. P. Galinato, B. Nevel, B. Plonka i E. Karamete. 2007. Integracija životne sredine u poljoprivredu i šumarstvo: Napredak i perspektive u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji (Integrating Environment into Agriculture and Forestry: Progress and Prospects in Eastern Europe and Central Asia). Osnovni izvještaj, Odjel za održivi razvoj regiona Evrope i srednje Azije, Svjetska banka. www.worldbank.org/eca/environmentintegration. 38 Svjetska banka. 2004. ARD diskusioni dokument br. 4 (ARD Discussion Paper No. 4). Svjetska banka. 2006. Infrastruktura u regionu Evrope i srednje Azije – pristupi održivim uslugama (Infrastructure in Europe and Central Asia Region—Approaches to Sustainable Services). Washington DC. Svjetska banka. 2007a. Povezivanje radi takmičenja: Trgovinska logistika u globalnoj ekonomiji (Connecting to Compete: Trade Logistics in the Global Economy). Washington, DC. Svjetska banka. 2007b. Aktivnost preduzeda, ishodi na tržištu rada i socijalno stanje: BiH 2005-2006. godine (Enterprise Activity, Labor Market Outcomes and Welfare: BiH 20052006). Washington, DC. Svjetska banka. 2007c. Bijeg iz zamke srednjeg nivoa dohotka: Trgovina, integracija i rast na zapadnom Balkanu (Escaping the Middle Income Trap: Trade, Integration i Growth in the Western Balkans). Washington, DC. Svjetska banka 2007d. BiH: Studija o politikama za poljoprivredu, šumarstvo i prirodne resurse (BiH: Policy Note Agriculture, Forestry i Natural Resources). Washington, DC. Svjetska banka. 2008. Skradivanje razdaljine: Identifikacija prioriteta i ocjenjivanje kompromisa između ravnopravnosti i efikasnosti u politikama teritorijalnog razvoja (Shrinking Distance: Identifying Priorities and Assessing Equity Efficiency Trade-Offs with Territorial Development Policies). Washington, DC. Svjetska banka. 2008. Izvještaj o poslovanju 2009. godine (Doing Business 2009). Washington, DC. Svjetska banka. 2009. „Prilagođavanje na klimatske promjene u poljoprivredi Evropi i srednjoj Aziji“ (“Adaptation to Climate Change in Europe and Central Asia Agriculture”), pozadinski izvještaj za Svjetsku banku. 2009. „Rukovođenje neizvjesnošdu: Prilagođavanje na klimatske promjene u zemljama regiona ECA“ (“Managing Uncertainty: Adapting to Climate Change in ECA Countries”), Region Evrope i srednje Azije. Svjetska banka i FAO. 2007. Bosna i Hercegovina: Javna potrošnja u Poljoprivredi (Bosnia and Herzegovina: Public Spending in Agriculture). Washington, DC, februar/veljača. Svjetska banka i WHO. 2009. Sigurnost hrane u Uzbekistanu (Food Safety in Uzbekistan). Washington, DC. 39 Ured Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Fra Anđela Zvizdovića 1, UNITIC B/17 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: (+387-33) 251-500; Fax: 226-945 http://www.worldbank.ba
© Copyright 2024 Paperzz
