Zemljište 1 Zemljište je naše blago Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska Ključni koncepti/sadržaji Trajanje Značaj zemljišta za živi svijet 2 - 3 školska časa Razred VI — VIII Mjesto Učionica, na otvorenom, laboratorija Nastavni materijali Četiri staklena cilindra, dva đevđira/cjediljke s malim rupicama, uzorci zemlje, supstanca za bojenje i video materijal Zeleni paket Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s ekologijom, Građansko vaspitanje Ciljevi nastave Nastavne metode Učenik/učenica treba da: • objasni različite uloge koje zemljište igra u prirodi; • analizira osnovne probleme i prijetnje zemljištu; • definiše kako, kao pojedinac, može doprinijeti zaštiti zemljišta. Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno učenje, eksperiment, diskusija Uvod Zemljište je površinski sloj zemljine kore. Možemo reći da je ono živo, jer ga nastanjuje mnoštvo živih organizama. Štaviše, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija). Zemljište je naše blago 29 1 Zemljište Zemljište je suštinski sastojak svih zemnih ekosistema. Suprotno zabrinutosti koja prati atmosferu i hidrosferu, potreba za zaštitom zemljišta tek je nedavno postala predmet ozbiljne pažnje. Zemljište je statično pa se zato ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova zagađujućih materija koje mogu aktivirati različiti „okidači” (na primjer, zakiseljavanje) i koje se zatim ispuštaju u životnu sredinu. Budući da se ove supstance duže zadržavaju u zemljištu nego u vazduhu ili vodi, negativni efekti mogu dugo ostati skriveni. Za razliku od vazduha i vode, zemljište može biti u privatnom vlasništvu, što znači da se s mjerama očuvanja i zaštite zemljišta moraju složiti njeni vlasnici i upravljači, pa se ove mjere nekada teško sprovode u djelo. Zemljište je: • osnova za proizvodnju biomase i izvor hrane za životinje, biljke i čovjeka (ono je takođe mjesto na kojem se vrši razgrađivanje biljaka i životinja); • filter, pufer i transformator (zemljište obnavlja i pročišćava podzemne vode i igra ulogu prirodnog filtera i stabilizatora); • stanište i rezervoar gena (mnoge biljke i životinje žive i razvijaju se u zemljištu); • čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgrade i infrastrukturne mreže); • izvor sirovina za gradnju i opremanje, kao i obnovljivi izvori energije (npr. sijeno, slama, treset, drvo); • arhitektonsko i istorijsko nasljeđe. Nažalost, sloj zemljišta Planete stalno se smanjuje — i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada. Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavio proces uništenja zemljišta, kako bi se obezbijedilo njegovo normalno dalje funkcionisanje. Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu jesu erozija, zakiseljavanje, zagađivanje, zbijanje i salinizacija. Aktivnosti Uvod 1 Počnite čas tražeći od učenika da na tabli napišu imena nekih od organizama koji žive u zemljištu. Koliko učenici znaju o tome šta živi u zemlji, u poređenju sa znanjem o oblicima života koja imaju druga staništa. 2 Upoznajte odjeljenje s informacijama prezentovanim na CD-ROM-u. Naglasite im da je potreba za zaštitom zemljišta tek odnedavno postala tema o kojoj se brine, za razliku od zaštite vazduha i vode. Takođe, ukažite na to da je veoma teško regulisati i sprovesti mjere zaštite zemljišta zato što je često u privatnom vlasništvu. 3 Prikažite učenicima video materijal Zemljište naše blago i tražite da objasne kako nastaje zemljište. Koje su njegove glavne funkcije? Šta najviše ugrožava zemljište? Funkcije zemljišta: filter i pufer (vježba) 1 2 3 4 30 Stavite dvije cjediljke s malim rupicama (umjesto cjediljki može se koristiti i komad fine tkanine) na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama. U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinu pjeskovite zemlje (ili krupnozrnasti pijesak). Sipajte jednaku količinu vode u cilindre. Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara. Zemljište je naše blago Zemljište 5 6 Uključite hronometar i pažllivo sipajte obojene rastvore na uzorke zemljišta. 1 Tražite od učenika da mjere period filtracije dok posmatraju promjenu boje u cilindru. Obojena voda brzo prolazi kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Da prodre kroz glinovito zemljište, tečnosti je potrebno više vremena, a na drugu stranu izlazi većim dijelom izgubivši boju. Zemljišta koja sadrže glinu (ilovača, blato) ponašaju se kao prirodni filteri, dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita zemljišta doprinose obnavljanju podzemnih voda. U isto vrijeme, usljed njihove gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadrže različite supstance, glinovita zemljišta su vitalnija i bogatija mineralnim supstancama. Zemljište je relativno lako odvojivo od podloge. Obratite pažnju učenicima na to da mali broj biljnih vrsta raste na stjenovitoj površini planina. Mnogo više vrsta zastupljeno je u podnožjima planina i u ravnicama. Izdržljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagođene su oštrijoj klimi i lošem kvalitetu zemljišta. Diskusija 1 Upitajte učenike sljedeće: koji svakodnevni predmeti se prave od gline? (cigle, crijep, saksije) i šta se još može od njih napraviti? (porcelan od bijele gline, „kaolin” ili „kineska glina”, glina koja se koristi u grnčarstvu i vajarstvu). Obratite pažnju na izbor gline i kaolina za različite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima (modeliranje — sušenje — pečenje; sušenje — pečenje — glaziranje). 2 Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnosti danas. Upitajte učenike sljedeće: • Jesu li erozija i uništavanje zemjišta problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina? • Objasnite kako se zemljište uništava prirodnim putem, a kako usljed aktivnosti ljudi? • U staroj Grčkoj, prije 2500 godina, postojala je zabrana obrađivanja zemljišta koje se nalazilo na kosim terenima. U isto vrijeme, seljacima su nuđene stimulacije za sađenje drveta masline. Koji je razlog za usvajanje ovih mjera? • Kakav uticaj ima uništenje zemljišta na rezerve vode? • Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika — ilustracija koja odgovara istini? • Koja poređenja biste upotrijebili da opišete neke od industrijskih pejzaža današnjice? • S kojim opasnostima za opstanak zemljišta se suočavamo danas? Postoji li tendencija dezertifikacije određenih regiona u našoj zemlji? • Kako možemo pomoći da se suprotstavimo progresivnom uništavanju zemljišta? U nastavku... • Podijelite učenicima tekst Vislave Šimborske i zamolite ih da nakon što pročitaju tekst zabilježe svoje utiske ili napišu kratak esej. Ohrabrite učenike da glasno pročitaju zapisane utiske. Zemljište je naše blago 31 1 Zemljište Odlomak iz Kritije Uništavanje životne sredine bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestom vijeku prije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja zemljišta na obroncima brda kako bi spriječio eroziju zemljišta. Vladalac Pizistrat nagrađivao je seljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku. Dvjesto godina kasnije, Platon je pisao o devastaciji zemljišta koje se dešavalo na Atici: „I tako, kao da je na majušnim ostrvima, naša zemlja je danas počela da liči na kosti na tijelu bolesnika ako se usporedi s prošlim vremenima: debela i meka zemlja istopila se i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša zemlja bila je nevina i nedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom, planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Između naših planina ima takvih koje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi načinjeni od drveća posječenog ne prije mnogo vremena dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilne pašnjake stadima. Voda koju je slao Zevs donosila je plodnost, ne kao danas kada propada bez svrhe, utičući u polja iz gole zemlje.” Platon, iz Kritije Zaštita zemljišta Svako od nas može doprinijeti zaštiti zemljišta pridržavajući se ovih jednostavnih primjera: • Prvo, pomozite da se smanji količina đubreta. Kupujte proizvode pakovane u ambalaži koja ili ima višekratnu upotrebu ili je reciklabilna — tako možete vratiti ambalažu na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje. • Kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za više upotreba, umjesto predmete za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona. • Kada ste na izletu u prirodi, pokupite iza sebe. • U zaštićenim područjima držite se markiranih staza i ne pravite nove. • Ložite vatru samo u područjima gdje je to posebno dopušteno. 32 Zemljište je naše blago Zemljište Vislava Šimborska je ogorčena zbog smeća 1 Suočeni smo sa velikim brojem problema koji su vezani uz neizbježan rast gradova, gradskih četvrti i industrijskih središta. Zaštita prirode u ovom procesu ne samo što se treba uzeti u obzir, već je obavezna. U suprotnom ćemo se namučiti, otrovati, ugušiti, a prije toga ćemo izludjeti... A prije nego poludimo, utonut ćemo u smeće... S početkom proljeća i sezone vikenda, turizma i odmora, kao i svake godine, po našim livadam i šumama, po obalama naših rijeka i jezera pojaviće se hiljade tona papira, boca i limenki, oglodanih kosti, i opet boca, i opet limenki, kao i plastičnih pakovanja, iskrivljenih cipela, kutijica od kreme, proizvoda industrije kaučuka, zarđalih ostataka metala i krpa. Razlog tome, biće isti oni ljudi koji čim uđu u svoj dom, odmah obuvaju papuče. Isti ti ljudi koji tuku djecu po turu za najmanju mrljicu na prekrivaču... U prirodi se oni odmaraju, to jeste sve što padne iz njihovih ruku prepušta se sudbini. Kada napuštaju mjesto, oni čak neće ni pogledati smeće koje su ostavili. Ova pojava nije nova, no postaje sve strašnija iz godine u godinu. Kada idem na izlet, moj prvi posao je počistiti livadu u prečniku od dvije stotine metara. Sakupljam nevjerovatne količine svakojakog smeća i gomilam ga u posebno iskopanu jamu. Na nekoliko dana priroda mi se odužuje svojim lijepim izgledom. No, dolaze subota i nedjelja — a ne smijemo zaboraviti da je sve manje takvih usamljenih mjesta gdje počinjem ponovo čistiti i kružni se tok nastavlja. Nažalost, bacanje smeća u travu nije ono najgore što je čovjek danas sposoban učiniti. Neki nemarno bacaju sav otpad u vodu. Ako se, pak, radi o staklenoj ambalaži, posebno se trude da je prije toga razbiju. Još jedna stvar koja me svake godine tjera na razmišljanje — pitanje izmeta. Nailazim na njih vrlo često na otvorenim mjestima — kao izazov upućen azurnom nebu i vjetrovima sa sve četiri strane svijeta. Nedaleko bačeni toaletni papir ne ostavlja sumnju njegovog ljudskog porijekla. Nemojte se ljutiti što pišem o takvim stvarima, umjesto da razmatram pitanja duha, što bi bilo karakteristično za jednu lirsku pjesnikinju. U stvari, ovdje razmatram upravo pitanja duha! Opisujem njegovu odsutnost! Wislawa Szymborska, dobitnica Nobelove nagrade za književnost, Krakov, 1996. Zemljište je naše blago 33