close

Enter

Log in using OpenID

bosna je vrelo dobrih ljudi - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i

embedDownload
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
BH GLAS
DANSKA * JANUAR 2014 * BR./NR.: 41 * GODINA/ÅRGANG: 5 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
Vehid Gunić:
“BOSNA JE VRELO
DOBRIH LJUDI”
ISSN: 1904-5433
BOSNISK NYHEDSBLAD
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
topli napitci
neograničeno gratis
stoji Vam na raspolaganju!
BOSNA I HERCEGOVINA
0612 104 664
ŠVEDSKA
+46 739 918 620
+46 736 784 676
JANUAR 2014
+46 736 769 660
+46 733 563 147
Sve informacije i rezervacije na telefone:
DANSKA
+45 26 163 636
+45 26 636 362
+45 20 748 286
SADRŽAJ
KRATKE VIJESTI
DANSKA POLITIKA
Prijelazni period
Budžet Danske za 2014. godinu
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Malme, Odense, Herning, Grena,
Hobro, Aalborg
10 RAZGOVOR S POVODOM
”Sa svojom djecom govorite
samo vašim maternjim jezikom”
11 ZAKONODAVSTVO
Zakon o premjeru i katastru RS
Ček za starije osobe (Ældrechek)
12 INTERVIEW
Vehid Gunić: „Bosna je vrelo
dobrih ljudi”
14 NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA
Jeste li spremili auto za zimu?
16 ZDRAVSTVO
Uzroci nastanka Osteoporoze (2)
17 MODA, STIL I KULINARSTVO
8 najčešćih grešaka koje činimo
kod korištenja pegle za kosu:
18 SPORT
Grupa po mjeri, razlog za
umjereni optimizam
Adnan Ćatić prvak svijeta po
četvrti put
20KULTURA
Borba za bosanski jezik i ljudska
prava
21 HISTORIJA
Bosna i Hercegovina u II
svjetskom ratu
22 TRADICIJA I OBIČAJI U BiH
Narodni običaji kod rođenja
djeteta
23RAZONODA
24ZANIMLJIVOSTI
26SKANDINAVKA
4
5
6
Poštovani čitaoci,
Pred vama je novi broj BH Glasa, prvi
u petoj godini našeg postojanja. Period od
četiri godine protekao je relativno brzo. Trudili smo se da budemo što bolji i zanimljiviji, ali i da opravdamo vaša očekivanja
i naš moto da budemo glasilo BH građana
u Danskoj ili bolje rečeno vaš medijski servis. U tome smo u mnogome i uspjeli. Naša
čitalačka publika se širila te sa ponosom
možemo reći da smo ušli u domove 1/5
bosanskohervcegovačkih građana, naših
čitalaca u Danskoj. Postali smo prepoznatljivi i u našoj domovini zahvaljujući upornosti i velikom trudu našeg jedinog dopisnika
iz BiH, Idriza Hodžića, koji uredno servisira većinu institucija koje imaju potrebu za
informacijama sa ovih prostora, a dosta
čitalaca opskrbljuje elektronskim izdanjem
našeg lista.
Već od ovog broja primjetit će te neke
promjene u koncepciji BH Glasa za 2014.
godinu. Sve više je vijesti o aktivnostima
naših udruženja i klubova koje su pored riječi propraćene i slikom. Neke dosadašnje
rubrike smanjujemo ili proširujemo, ovisno o mišljenjima i željama naših čitalaca.
Tako će od ovog broja križaljka biti na cijeloj stranici, a još jednu stranicu posveću-
jemo humoru i narodnim mudrostima.
Uvodimo i novu rubriku koja će imati za
cilj da pomogne našim građanima da se
bolje informišu o zakonskim propisima u
našoj domovini, a koji su vezani za imovinskopravne poslove te mnoge informacije
vezane za obične stvari kao što je vađenje
pasoša ili lične karte. U dijelu posvećenom
zdravlju donosit ćemo i dijelove posvećene
narodnoj medicini i ljekovitim svojstvima
prehrambenih artikala. Uvodimo i rubriku
o našim narodnim običajima i tradicijama
kao i rubriku iz nauke i tehnike kojom želimo našim čitaocima približiti naučnotehnička dotignuća i ostvarenja. Našim čitaocima
nudimo da učestvuju u kreiranju našeg i
vašeg BH Glasa. Pišite nam i predlažite šta
vas posebno zanima, a mi ćemo to istražiti i objaviti na našim stranicama. I u ovom
broju je vidljivo da imamo nove saradnike
sa raznih strana Danske. O njima i njihovim
prilozima bit će i dalje riječi. Cilj nam je
biti što bolji i aktuelniji, a vi nam u tome
možete pomoći..
Svim našim čitoacima želimo mnogo
zdravlja, sreće i uspjeha u radu i životu, u
novoj 2014. godini,
Ugodno čitanje.
REDAKCIJA
BH Glas / Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Dizajn i prijelom/Lay out:
Štampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Bašić
Sanel Memija
„Štamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 41
Fadil Ćatović (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 5
Emir Ovčina (graf. urednik/layout)
Bank-konto broj/nummer.:
Januar 2014.
Sabrija Ovčina
2760-0744236177
Izdavač/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
Telefon:
Hamdija Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Dajić
Arben Deliu
Armin Galešić
Idriz Hodžić (Sarajevo)
Amila Smajlagić
Dženana Šečić
Almira Šišić
(45) 29721948 /(45) 71684521
Sado Breko
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Distribucija/Distribution:
Nørremarken 6
DK - 7330 Brande
CVR nummer:
34764999
Mirsad Dervišević
E-mail:
Meho Kasumović
[email protected]
Hajrudin Mešanović
Emir Solak
JANUAR 2014
3
KRATKE VIJESTI
Reforma socijalne
pomoći pogađa
djecu
Reforma socijalne pomoći,
koja stupa na snagu od Nove
godine, pogodit će najviše
djecu, izjavila je Majbritt
Borgmann zaposlena u organizaciji ”Red Barnet” koja
posebno vodi brigu o pravima
djece u Danskoj. Predsjednik
udruženja Saveza socijalnih
radnika (Socialrådgiverforening) Majbrit Berlau slaže se
s ovim mišljenjem i to potkrepljuje podatkom, da se veliki broj parova s djecom, koji
žive nevjenčani, već razišao ili
je na putu separacije, što će se
negativno odraziti na djecu, jer
će živjeti odvojeno od jednog
roditelja. Razlog separiranja i
razilaska parova je prevashodno ekonomske prirode, jer je
reformom socijalne pomoći
uvedena obaveza uzajamnog
izdržavanja i za one parove koji
žive zajedno nevjenčani, što do
sada nije bio slučaj!
Opštinski centri za
rad sankcionišu
različito
Ako
pogledate
statistiku
sankcija/kazni izrečenih u
opštinskim centrima za rad,
pomislit ćete da se radi o različitim zakonima o socijalnoj
pomoći, a ne o istom zakonu
koji vrijedi u cijeloj zemlji! Nezaposleni, i primaoci socijalne
pomoći kažnjavaju se različito,
ovisno o opštini u kojoj žive,
odnosno socijalnom savjetniku koji im radi na predmetu!
Opštine Skive i Lemvig su najoštrije u kažnjavanju, i izrekle
su kazne u više od 50 % predmeta nezaposlenima i primaocima socijalne pomoći. Razlog
je, zato što nisu dovoljno – po
njihovom mišljenju - radili na
traženju posla ili nisu došli na
zakazani razgovor u centar za
rad. Na drugoj strani se nalaze Silkeborg, Herning i Ærø
gdje je izrečeno najmanje kazni, daleko ispod 10 % piše
”Avisen”. Predsjednik Odbora
za rad i tržište koji djeluje pri
Udruženju Opština (KL) Jacob
Bundsgaard, koji je ujedno i
gradonačelnik Århus-a drugog
4
DANSKA POLITIKA
Reforma socijalne pomoći: od 1. januara 2014. godine stupaju na
snagu nova pravila
Prijelazni period
Obaveza uzajamnog izdržavanja (gensidig forsørgerpligt) za sve one koji žive
zajedno, a stariji su od 25 godina, stupa na snagu od 1. januara 2014. godine.
Pravilo ipak neće stupiti odmah na snagu, jer je zakonom regulisano da 2014-ta
godina bude tzv. prijelazna godina
Piše: Sabrija OVČINA
R
eforma socijalne pomoći
(kontanthjælpsreform)
koja je usvojena u Parlamentu (Folketinget) 28. juna
2013. stupa na snagu od 1. januara 2014. godine. Reforma sadrži nekoliko krucijalnih promjena koje će bitno izmijeniti
dosadašnji sistem socijalne pomoći. Jedna od tih promjena je
obaveza uzajamnog izdržavanja
(gensidig forsørgerpligt), koja
po trenutno važećem zakonu
obuhvata samo one osobe koje
su vjenčane, ali će se od naredne
godine odnositi na sve osobe
koje žive zajedno, a starije su od
25 godina. Ovo pravilo će međutim biti uvedeno postepeno, da
bi se osobe koje žive zajedno, a
nisu vjenčane, mogle prilagoditi
novonastaloj situaciji. Poznato
je, da u Danskoj živi veliki broj
osoba zajedno (samlivsforhold),
imaju djecu, ali nisu vjenčani.
Zato je 2014. godina proglašena prijelaznom godinom, u vezi
stupanja ovog pravila na snagu.
Druga značajna promjena obuhvata mlađe osobe ispod 30 godina, koji su bez obrazovanja.
Od 1. januara slijedeće godine,
osobe mlađe od 30 godina, a
koje nisu završile neko obrazovanje, neće ostvarivati pravo na
socijalnu pomoć, kao što je to
bio slučaj do sada. Umjesto primanja socijalne pomoći, morat
će početi s nekim obrazovanjem
(uddannelsespålæg) i ostvari-
JANUAR 2014
vat će pravo na primanje koja
se zove pomoć za obrazovanje (uddannelseshjælp). Pomoć
za obrazovanje će biti u visini
državne stipendije (SU), što je
dosta manje od socijalne pomoći, koja se do sada isplaćivala
osobama starijim od 25 godina.
Mladi koji ne budu spremni da
otpočnu s nekim obrazovanjem,
morat će učestvovati na kursevima i doškolovavanjima, koja
će ih pripremiti i osposobiti za
upis na željeno, ali s centrima
za rad, dogovoreno obrazovanje. U periodu dok čekaju na
početak obrazovanja - morat će
raditi. Ukoliko ne budu mogli naći posao, učestvovat će u
društveno korisnom radu i aktivnostima (nyttejob), koje im
odrede centri za rad u opštinama. Mlade samohrane majke
imat će posebnu praktičnu i
ekonomsku pomoć, s ciljem što
bržeg starta na obrazovanje.
Za njih je predviđen poseban i
koordiniran program aktivnosti,
koje će provoditi različiti opštiski odjeli, a glavni koordinator
će biti iz centar za rad. Osobe
starije od 30 godina, koje nisu
radno nesposobne, i koje nemaju
značajnih i posebnih problema,
trebaju intenzivirati traženje posla u prva tri mjeseca od početka primanja socijalne pomoći,
odnosno od 1. januara naredne
godine. Zaposleni u centrima za
rad će ih pozivati na razgovore,
s ciljem da brže i efikasnije nađu
zaposlenje. Prije isteka trećeg
mjeseca – ukoliko ne bude izgleda za zaposlenje – centri za
rad će im ponuditi društveno
koristan posao (nyttejob), koji
opština procijeni i odredi potrebnim i korisnim, u datom momentu. Ovakvi poslovi će se obavljati u periodima do 13 sedmica,
i po potrebi – ili do pronalaska
pravog zaposlenja – ponavljati
opet. Drugim riječima, primaoci
socijalne pomoći će morati od
Nove godine raditi, da bi dobijali socijalnu pomoć. Primaoci socijalne pomoći koji imaju kompleksne zdravstvene i socijalne
probleme, i koji nisu u stanju da
traže posao ili obavljaju društveno koristan rad, dobit će jednog
koordinatora ili mentora, čiji će
zadatak biti da kroz poseban,
cjelovit i zajednički angažman
više različitih stručnjaka iz raznih oblasti, pokuša približiti dotičnu osobu što više tržištu rada.
Ovom reformom je predviđen i
veoma efikasan sistem sankcija,
koj će omogućiti zaposlenima
u centrima za rad, da kazne sve
one koji ne budu željeli sarađivati s opštinom, i tražiti načine
samofinansiranja. Predstojeća
reforma centara za rad, o kojoj je
BH Glas pisao u prošlom broju,
a koja se najavljuje za proljeće
slijedeće godine, efektivizirat će
i pospiješiti provođenje reforme
socijalne pomoći.
DANSKA POLITIKA
Povećava se razlika između zarađenih i novaca po osnovu
socijalnih davanja
Budžet Danske za 2014. godinu
U
po veličini grada u Danskoj,
smatra da je ovo nedopustivo, i
da se mora raditi na ujednačavanju kriterija, pošto se radi o
jednoj zemlji i istom zakonu.
Majbrit Berlau, predsjednik
Dansko udruženja socijalnih
savjetnika (Dansk Socialrådgiverforening) je šokirana ovim
statističkim rezultatima, posebno kada je u pitanju očigledna
raznolikost principa o savjesnom radu, etici i moralu nekog socijalnih savjetnika. Pretpostavlja se, da će predstojeća
reforma socijalne pomoći još
više doprinijeti povećanju šarolikosti u riješavanju predmeta i
primjeni sankcija.
Ekspert za narodno
pravo Frederik Harhoff progovorio
Piše: Arben DELIU
okviru rasprave o budžetu
vlada je zaobišla ujedinjenu listu i napravila
budžet sa Venstre i Konzervativnom narodnom partijom. Mnogi
kritikuju vladu što bira saradnju
sa desnicom umjesto da sarađuju
sa ljevicom. Iako je saradnja sa
desnicom zabrinjavajuća, mnogi
misle da je to ipak mudar potez vlade. Ujedinjena lista neće
otići iz koalicije iako ih je vlada
već više puta prešla. Svjesni su
da imaju više uticaja na dansku
političku scenu sada i sa ovom
vladom, nego što bi to ikada imali da je kojim slučajem desnica na
vlasti. Vlada se sa desnicom bori
za birače, a saradnja sa desnicom
po pitanju finansija šalje signal
biračima da su finansije, kao
najjači adut desnice nešto po
čemu se vlada i desnica slažu.
Time opozicija gubi adute i mogućnost da pokazuje značajnu razliku svoje politike u odnosu na
vladinu politiku. U vremenima
ovakvih kriza bitno je da partije
imaju ekonomske alternative ako
žele da dođu ili da zadrže vlast.
Vlada je opoziciju, u ovom trenutku, učinila pasivnom pokazavši da ima adekvatnu političku
alternativu.
Zanimljivo je pogledati šta
budžet za 2014. godinu znači
za one koji su zaposleni u javnom ili privatnom sektoru, ali
i za one koji su na jedan ili dru-
KRATKE VIJESTI
gi način ovisni o primanjima od
strane države. Iznos od blizu
milijardu kruna koristit će se na
veći neoporezivi dio primanja,
povećanjem ekonomskih pogodnosti za ljude koji rade u odnosu na one koji su na socijalnoj
pomoći. Cilj toga je da razlika
između onih koji imaju niska
primanja vezana za socijalna davanja i onih koji rade bude veća.
Ovo iz razloga što ljudi moraju
da shvate da se više isplati raditi
nego biti na socijalnoj pomoći.
Neoporezivi dio samohranim
majkama ili očevima će također
biti povišen, a vlada će koristiti raspoloživa novčana sredstva
da spriječi takozvani «social
dumpning» to jeste niske satnice
radnika iz istočne Evrope koji
preuzimaju sve više danskih
poslova.
Za one koji su ovisni o primanjima od strane danske države ovaj
budžet ima dobrih, ali i loših
vjesti. Dobre vijesti su da će se
0,3 milijarde krune iskoristi na
pomoć djeci koja boluju od raka
i pomoć mladima da nađu stanove, a 1 milijarda će se uložiti na poboljšanje uslova života
starih ljudi. Najgore će proći
oni koji su na socijalnoj pomoći.
Vlada je izjednačila vjenčane
i nevječane parove i uvela takozvanu obostranu odgovornost, a to znači da parovi imaju
odgovornost da se brinu jedni o
drugima. Ako su oba partnera
napunila 25 godina za njih
sada važe ista pravila kao i za
vječane što znači da ako partner
mjesečno zarađuje naprimjer
25.000 kr, prije poreza, onda od
2015. godine drugi partner neće
imati nikakva primanja. Socijaldemokrate tvrde da se ovim
samo izjednačuju vječani i nevječani parovi, ali to nije potpuno
tačno pošto njevječani parovi
nemaju pravo na neoprezivi dio
partnera koji je na socijalnoj pomoći, kao što to imaju vječani.
Što se tiče „sygedagpenga“ (primanje prilikom bolovanja)»,
vlada je uklonila granicu od 52
sedmice ali istovremeno je uvedeno pravilo da se poslije pet
mjeseci bolovanja mora donijeti
odluka o tome da li bolsena osoba može nastaviti sa bolovanjem ili može nastaviti raditi sa
smanjenim primanjem u odnosu
na platu. Iznos tog smanjenog
primanja je u visini socijalne
pomoći i neovisan je o primanju
bračnoga druga.
Danska politika se sve više udaljuje od univerzalne socijalne
države gdje su svi imali pravo na
prihode bez obzira na familiju,
ranija primanja i slično. Odgovornost se sve više premješta sa
države na pojedinca i njegovu
familiju. Nažalost to je nešto na
što se svi mi moramo polagano
navikavati.
JANUAR 2014
Smijenjeni bivši sudija Internacionalnog Suda za ratne zločine
počinjene na području bivše
Jugoslavije (ICTY), Frederik
Harhoff, u interview-u za danski list ”Information” optužuje
ovaj Sud i njegovog predsjednika Theodor Meron-a za nezakonito otpuštanje s posla i čudan stil rada. Podsjetimo: Ovaj
Danac je smijenjen odlukom
sudskog panela u augustu o.g.,
nakon što se saznalo da je uputio privatno e-mail na adrese
56 Danaca. E-mail je otkriven i
naknadno objavljen u danskom
listu ”BT”. U mailu, ovaj sudija
izražava čuđenje i nezadovoljstvo stilom rada predsjednika
suda, koji je počeo da insistira
na oslobađanju od odgovornosti za ratne zločine ”velikih
riba” po komandnoj odgovornosti (na primjer, oslobađanje
bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije generala
Momčila Perišića, hrvatskih
generala Gotovine i Markača),
a počeo osuđivati nižerazredne
oficire za počinjene zločine.
Ovaj ekspert za narodno pravo
kaže, da on razumuje ljutnju
predsjednika suda zbog kritike
koju je iznio na račun njegovog
rada, i rada suda, ali smatra da
to nikako ne može biti pravni
osnov za otpuštanje s posla!
Više svjetski poznatih pravnika, slaže se s njegovim mišljenjem i smatra, da sud treba
promijeniti svoju odluku.
5
KRATKE VIJESTI
Oštrije kazne za
pijane vozače
Vlada je upravo poslala u zakonsku proceduru prijedlog
zakona o pooštravanju kazni za
pijane vozače. Ukoliko vozite sa
promilom alkohola u krvi većim
od 2, policija će vam na licu
mjesta oduzeti automobil, koji
više nikada nećete moći dobiti
nazad! U Danskoj nije dozvoljeno voziti sa promilom alkohola
u krvi većim od 0,5. Iako je veoma teško precizno izračunati
koliko piva ili rakija odgovara
0,5 promila, prevashodno zbog
različite tjelesne težine i metabolizma kod ljudi, može se ipak
reći da su to 2 pive ili 2 rakijice.
Dakle, onaj koji vozi s promilom
od 2, popio je najmanje 8 piva
ili 8 rakija, u kratkom vremenskom roku! Po trenutno važećem
zakonu nije moguće oduzeti automobil pijanim vozačima, što
omogućava mnogim vozačima
koji vole ”cugnuti” koju više i
sjesti za volan, da opet voze pijani, i ugrožavaju živote drugih
nedužnih učesnika u saobraćaju. Po riječima ministra pravde
Morten-a Bødskov-a, usvajanjem ovog zakona Vlada očekuje
da će se broj smrtnih slucajeva u
saobraćaju smanjiti više od 50%
do 2020. godine.
Mladi, koji su rođeni u Danskoj, lakše
do državljanstva
Vlada je upravo poslala u zakonsku proceduru prijedlog izmjena
Zakona o državljanstvu koji bi
trebao stupiti na snagu najkasnije od ljeta slijedeće godine. Ovaj
prijedlog sadrži pozitivne promjene kada je u pitanju dodjela
državljanstva mladim strancima
u Danskoj, koji su rođeni i odrasli u ovoj zemlji. Do sada su mladi
morali – isto kao i svi ostali – polagati posebne i zahtjevne ispite
iz poznavanja danskog jezika,
kulture i historije (danskprøve,
statsborgerskabsprøve). Ovo veoma restriktivno pravilo, koje
su kritizirali mnogi pobornici
za ljudska prava i prava mladih,
izgleda da bi moglo biti uskoro
promijenjeno. Vlada predlaže,
da mladi stranci koji su rođeni
i odrasli u Danskoj, koji završe
osnovnu školu i koji nisu kažnjavani, mogu automatski ostvariti
pravo na dansko državljanstvo,
6
AKTIVNOST BH ZAJEDNICA
Aalborg: Održan sastanak glavnog odbora SBHUD
U
Aalborgu je dana 7.12.2013.
godine održana sjednice GO
SBHUD kojoj su prisustvovali svi članovi. Na ovoj sjednici
razmotrena su neka značajna pitanja,
a uvodno izlaganje o radu za proteklih godinu dana, od kada je SBHUD
osnovan, podnio je Edin Hajder,
predsjednik GO. On je istakao da
su u proteklom periodu postignuti
značajni rezultati na učvršćivanju
Saveza, ali i na animiranju drugih
udruženja da postanu dio SBHUD.
Aktivnosti planirane za ovaj period
potpuno su realizovane. Podnešen
je i izvještaj sa sasatanaka Svjetskog saveza BiH dijaspore u Švedskoj
i Bihaću. Nakon toga članovi GO
podnijeli su kratke izvještaje o radu
udruženja koje predstavljaju. Pregled ekonomske situacije u SBHUD
podnio je Rufad Šećerbegović, zadužen za ovu oblast. Dogovoreno
je da se u idućoj godini organizuju
i provedu tri veće aktivnosti koje
će kordinirati SBHUD, a to su Završni turnir za izbor ekipe koja će
predstavljati dansku dijasporu na
narednom svjetskom prvenstvu. Završni turnir održat će se u Viborgu,
S
a kao alternativa se određuje Aalborg. U organizaciju će se uključiti
pododbor za sport u koji je izabran
još jedan član, a to je Sanjin Jakić
iz Vejlea. Druga značajna aktivnost
je obilježavanje 1. Maja – praznika rada. Ovu manifestaciju će
organizovati udruženje BIHDAN
iz Hobra uz pomoć Pododbora za
kulturu i GO SBHUD. Treća značajnija aktivnost je obilježavanje Dana
državnosti 25. Novembra koja će se
održati u Herningu u organizaciji
njihovog udruženja. Dogovoreno
je da se humanitarnim aktivnostima
posveti više pažnje u svim udruženjima. Usvojen je prijedlog da se organizuje prodaja knjiga BiH autora
iz Danske, a da se sav prihod usmjeri u humanitarne svrhe prije svega
za plaćanje humanitarnih transporta
za škole i institucije kojima je pomoć neophodna. Uplate bi išle na
konto SBHUD, a o svemu tome će
se obaviti naknadni dogovori.
Vezuv BAŠIĆ
Džematlije iz Danske u posjeti Malmeu
a velikom željom da uvijek
budu dio humanih i kreativnih
događaja i ideja koje pomažu
Bošnjacima širom svijeta, džematlije džemata ”Sabah” iz Brandea,
zajedno sa još nekim džematlijama, prisustvavali su manifestaciji:
„Izbor bošnjačkog nacionalnog
fonda za Švedsku“ koji se održao
u Malmeu. Zahvaljujući ugodnom
prijevozu našeg sponzora Turističke agencije ”Papalina” , put
do Malmea, gdje je izbor održan,
prošao je brzo i ugodno.
Na ovaj put su krenule džematlije
iz Herninga, Ikasa i Brandea prema
Vajlu. Tu su se ovoj grupi pridružile
džematlije iz Vejlea kao i predsjednik humanitarne organizacije
Bošnjaka Danske
„Most Bro“,
Faruk Jakić. Dalje je nastavljen put
do Koldinga, a lijep i sunčan dan
te ugodna priča, sa nezaobilaznom
temom o našim zmajevima, brzo je
prošao. Tu su se ”šarenoj bosanskohercegovačkoj karavani” pridružile
i džemalije iz Esbjerga sa njihovim
efendijom, Harisom Hajlovcem,
Efraim Baraković - Zelo, te nekoliko džematlija iz Koldinga. Na slijedećoj destinaciji, u Odensi grupi su
se pridružili i Sabahudin Beba, Haris
Bašić te još neke druge džematlije.
U toku putovanja, obzirom na njeg-
JANUAR 2014
ovu dužinu i vrijeme provedeno u
vožnji, posluženi su sokovi, kahva i
slatkiši koje je obezbijedila „Papalina“ i njen vlasnik Hazim Mešanović,
koji je također bio dio ovog karavana. Predsjednik džemata ”Sabah”
Mirzet Bilanović počastio je putnike
jagnjećim pečenjem.
Malme je goste dočekao široko i nasmijano kao i oni njega. Džamiju nije
bilo teško pronaći, a u njoj su gosti zajedno sa domaćinima klanjali podne i
ikindija namaz. Poseban dojam na sve
goste ostavio je obilazak Islamskog
centra, sa lijepom džamijom, ukrašenom zelenilom i ponosnom munarom
i mirom kakav duši samo može dati
ovakvo mjesto. Nakon obavljenih
obreda gosti su u pratnji domaćina
došli u „Malme Arenu“ u kojoj je
održana manifestacija: „Izbor bošnjačkog nacionalnog fonda za Švedsku“. Prepuna Arena, razmjena mišljenja i iskustava Bošnjaka iz različitih
dijelova Skandinavije, obilježili su
lijep kraj putovanja i uspješno realiziranog projekta.
Fadil ĆATOVIĆ
AKTIVNOST BH ZAJEDNICA
Bosansko sportsko udruženje iz Grene
K
ako svi Bosanci i Hercegovci
vole sport, a naročito fudbal,
izuzetak nisu ni naši sugrađani
iz Grene. U ovom gradu živi oko
200 bosanskohercegovačkih građana
koji svojim aktivnostima pokušavaju očuvati svoj identitet. Organizuju
razne aktivnosti, uglavnom lokalnog
karaktera, a najviše interesa vlada
za sportske aktivnosti. U Greni je
prije šest godina počelo sa radom
Bosansko sportsko udruženje, koje
je u početku imalo namjeru da okupi mlade sa ovog malo zabačenog
dijela Jyllanda, te da učini sve da se
ne zaborave naša kultura, tradicije i običaji. Dobra osnova za to su
sportske aktivnosti pa se od toga i
krenulo. U udruženju je aktivno tridesetak članova, a Amir Čatak i Almir Seniček, sa ostalim članovima
uprave, čine sve da ovo udruženje
opstane i potraje. Udruženje ima
i članove koji ne učestvuju aktivno u radu udruženja, ali ga veoma
konkretno pomažu. Osim fudbala
u okviru udruženja aktivno se igra
i badmington. Ttreninzi se obavljaju u iznajmljenoj sali, petkom od
19,00 do 21,00, a svi mogu koristiti taj termin. Udruženje je uvijek
otvoreno za sve aktivnosti koje
mogu pokrenuti svi građani. Ekipa
u malom fudbalu je veoma aktivna, a učestvovala je na takmičenju
koje se naziva „Bygma kup“, koje
je održano u Greni ove godine.
Ekipa je učestvovala u takmičenju
u okviru grupe „Oldboys timovi“
i postigla veoma dobar rezultat.
Sačinjavali su je Nermin Isić, Amir
Čatak, Almin Zečić, Emir Šabić i
Admir Demirović. Sve njihove nastupe pratila je velika grupa naših
građana koji su njihove majstorije
nagrađivali burnim aplauzom.
Slobodan SEFEROVIĆ
U Herningu održan sastanak o repatrijaciji
U
Herningu je 11. decembra
održan sastanak sa bosanskohercegovačkim građanima sa ovog područja, na kojem
je osnovna tema bio novi danski
zakon o repatrijaciji. Sastanak je
organizovalo bosanskohercegovačko-dansko udruženje iz Herninga, a o ovoj temi govorio je gost
iz Kopenhagena, Asim Perendija,
koordinator za repatrijaciju Danske
pomoći izbjeglicama. U uvodnim
napomenama gospodin Perendija je
istakao da se ovdje još uvijek radi
o prijedlogu zakona jer se mora
sačekati da se usvoji danski budžet
za 2014. godinu. To iz razloga što
danska vlada prvo obezbijedi izvore
finansiranja, a tek onda donosi zakone koji postaju apsolutno realni i
provodivi. U novom zakonu nema
velikih promjena osim što će se
pomoć za repatrijaciju povećati sa
sadašnjih 2.800 kruna na 3.600 za
one koji se trajno vraćaju i koji je
žele permanentno primati u svojoj
domovini. Isplata jednokratne nak-
nade povratnicima u iznosu od blizu
128.000 kruna isplaćivala bi se 40%
odmah, a ostatak nakon godinu
dana, u slučaju da se povratnik ne
pokaje. U prijedlogu su predviđene
još neke manje izmjene koje pojašnjavaju i preciziraju dosadašnja
primanja i prava povratnika. Nakon uvodnog izlaganja postavljeno je jako mnogo pitanja posebno
onih vezanih za prava povratnika
penzionera. Na sva pitanja dati su
konkretni odgovori, kojima su svi
prisutni bili zadovoljni. Jedinstvena ocjena svih prisutnih je da bi
ovakvih sastanaka, ali i na druge
teme i sa ovako isto kompetentnim
sagovornicima, trebalo biti više, ali
da bi im trebao prisustvovati mnogo
veći broj naših građana.
Vezuv BAŠIĆ
KRATKE VIJESTI
samo na osnovu potpisane izjave, da žele državljanstvo.
Danski zatvori
prepuni teških
kriminalaca i bandita
Državna policija Danske (Rigspolitiet) upravo je objavila
podatke o broju ”teških” zatvorenika u danskim zatvorima.
Trenuno se nalazi 370 teških
kriminalaca, bandita i rokera u
danskim zatvorima, i to je apsolutni rekord od kada se vodi
statistika ovih zatvorenika. Ubistva, pokušaji ubistava, teška
nasilja, narkotika su neki od
razloga da se ovoliki broj teških
kriminalaca nalazi iza rešetaka.
Po riječima Michael-a Ask, šefa
odjela za istrage pri državnoj
policiji (NEC), policija je intezivno radila na razotkrivanju
krivičnih djela, suzbijanju bandi i konflikata između bandi,
pogotovu u Kopenhagenu, što
je rezultiralo velikim brojem
hapšenja i osuda na dugogodišnje zatvorske kazne.
Sud: Ok, usporedba mahrame s
otpadom!
Bivši član Parlamenta (Folketing) ispred Danske narodne
partije (Dansk folkeparti) Tina
Petersen iz Svendborg-a upravo
je sudskom odlukom oslobođena optužbi za rasizam – objavio
je tv2fyn.dk. Ona je na Facebook-u uporedila muslimansku
mahramu s otpadom! Uz fotografiju dvije prekrivene muslimanke, iza kojih se vide vreće
s otpadom pored kontejnera,
ona je napisala: ”…hehehe…
zapamtite da pokupite i krupnu
otpad sjutra…”. Jens Bertel Rasmussen, branilac pomenute
političarke, izjavio je slijedeće:
“Sud nije našao, da je Tina Petersen imala loše namjere ili
želju da našteti nekome. Njena
želja je bila otvoriti debatu o
ugnjetavanju žena”.
Yahya Hassan
prijavljen policiji
zbog rasizma
Mohamad
Suleban,
socijaldemokratski političar soJANUAR 2014
7
KRATKE VIJESTI
malijskog porijekla iz Århus-a,
prijavio je mladog pjesnika palestinskog porijekla Yahya Hassan-a
policiji zbog rasističkih izjava. BH
Glas je pisao u proslom broju o
kontraverznim i ponižavajućim
izjavama ovog mladog pjesnika,
za koje smo ocijenili da su na ivici kažnjivosti sukladno pargrafu
o rasizmu u Kaznenom zakonu
(Strafelovns § 266b, stk 1). ”Jyllands-Posten” u prilogu od 8. oktobra 2013. godine u članku pod
naslovom ” Meni Allah nizašta
ne treba” prenio slijedeću izjavu
ovog mladog pjesnika: ”Gheta su
puna glupih strandžera (perkere)
koji danima besciljno lunjaju u
džoging odjeći. Petkom idu na
džumu, a drugim danima kradu,
lažu i spavaju sa mladim Dankinjama. Kad završe u zatvoru,
uzmu Kuran u ruke, traže oprost,
da bi nakon izlaska iz zatvora
nastavili s istim…Nema se tu šta
reći, osim da je ova generacija
potpuno glupa i izgubljena jer su
ih odgojili roditelji-idioti…”! U
drugoj izjavi, koju je nedavno dao
danskim medijima, ovaj mladić
kaže: ”Moj otac je isti, kao i svi
ostali strandžeri koji žive u ghetoima. On prima socijalnu pomoć
i vara državu, krade i preprodaje
ukradenu robu. Majke također
primaju socijalnu pomoć i varaju
državu radeći na crno po restoranima i pizerijama, kao peračice.
Mladi mijenjaju fiktivno adrese,
i varaju zbog stipendija, a stariji
lažu da su bolesni da bi otišli u
nezaslužene penzije…u ghetoima svi varaju, lažu, kradu, rade
na crno i preprodaju ukradenu
robu…”. Muhamad Suleban smatra da Yahya Hassan ima pravo na
slobodu govora, kao i svi ostali
građani u Danskoj, ali to pravo
treba biti u skladu sa zakonskim
odredbama, odnosno ne smije
sadržavati rasističke tonove i izjave. On smatra, da je ovaj mladi
pjesnik prevazišao Pia Kjærsgård,
kada su u pitanju ponižavajuće
izjave upućene muslimanima i
strancima u Danskoj. Ostaje da
se vidi, kako će policija reagovati na ovu prijavu i hoće li podići
optužbu za rasizam, protiv ovog
mladog pjesnika.
Digitalizacija
Dugo najavljivana digitalizacija
u Danskoj, odnosno elektronska
komunikacija putem interneta
između građana i vlasti u ovoj
zemlji, o kojoj je BH Glas pisao u
8
Školi u Gornjim Vukovijama stigao
namještaj i učila
B
osanskohercegovački građani
iz Odense uspješno su završili
još jednu humanitarnu akciju. Akcija je bila usmjerena prema
Bosni i Hercegovini odnosno prema
osnovnoj školi u selu Vukovije u
opštini Kalesija te Srednjoškolskom
centru u Živinicama. Navedenim
školama upućen je kamion sa školskim inventarom koji je nabavljen
u Danskoj. Kamion je već stigao na
svoje odredište gdje je isporučeno:
25 školskih tabli, 60 stolova, 120
stolica, 2 grafoskopa te par paketa sa
sitnim školskim priborom. U akciji
koju je organizovao i vodio BH radio
iz Odense prikupljeno je 6.000,00
kr za plaćanje troškova prevoza inventara. Donacije su u glavnom pristizale od slušalaca BH radija koji su
po ko zna koji put stali uz svoj BH
radio i pomogli da se i ova akcija završi uspješno kao i mnoge predhodne
akcije. Inače potreba za školskim inventarom u BiH je izuzetno velika,
a Bosanci i Hercegovci iz Odense
će se svakako odazvati na pozive za
pomoć koji vec pristižu na adresu redakcije BH radija iz Odense.
Mensur Graca
Odense: Promocija knjige ”Deseta vrata pakla”
U
Vollsmose biblioteci u
Odensi održana je promocija knjige “Deseta vrata
pakla” Rezaka Hukanovića novinara, publiciste i književnika iz
Prijedora. Promocija je održana u sklopu više promotivnih
susreta koji su organizovani u
Švedskoj, a ova promocija je
upriličena na inicijativu čitateljke BH Glasa Samire Čolaković
iz malog mjesta Langaa na sjevernom Jyllandu. Uvodničari u
promociju bili su Meho Selman
i Vezuv Bašić, a promotor je bio
Fikret Tufek iz Malmea, novinar
Bosanske pošte iz Norveške.
Izuzetan gost, na promociji,
bio je Suljo Halalkić koji živi u
Švedskoj, a poznati je i dokazani
humanista, posebno kada se radi
o Bosni I Hercegovini. Promocija je bila izuzetno uspješna mada
se o sadržaju knjige nije govorilo
previše. To je ostavljeno svakom
čitaocu da pročita i preživi sve
strahote koje se nalaze iza naslova knjige. A sam naslov knjige
“Deseta vrata pakla” govori više
od bilo kakvih riječi. Pitanje:
JANUAR 2014
“Može li se, uopšte, vrednovati
i izmjeriti bol” jasno govori o
onome što se može naći između
korica ove knjige. Knjiga je autobiografsko djelo Rezaka Hukanovića koji je i ovom prilikom
izazvao bure emocija kod prisutnih na ovoj promociji. Knjiga je
objavljena u više izdanja, a prevedena je na više stranih jezika.
Naišla je na ogromno interesovanje čitalaca u SAD i Australiji.
O kvalitetu sadržaja ove knige
ponajbolje govori podatak da je
dobitnik Nobelove nagrade za
mir 1986. godine Elie Wiesel
napisao predgovor izdanju na
engleskom jeziku u Wašingtonu
1994. godine.
BH Glas je ovu knjigu već predstavio na svojim stranicama, a
čitaocima toplo preporučuje da
je potraže i pročitaju.
Vezuv BAŠIĆ
Hobro: Održan malonogometni turnir
U
Hobru je 14.12. održan malonogometni turnir u malom
fudbalu. Turnir je organizovan pod kontrolom i po pravilima
koje je utvrdio Savez bosanskohercegovačkih udruženja BH dijaspore
u Danskoj, a u fazi predtakmičenja
za izbor ekipe koja će predstavljati
BH dijasporu Danske na turniru koji
organizuje Svjetski savez BH dijaspore. Na turniru u Hobru učešće
je uzelo 8 malonogometnih ekipa
iz ovog grada, ali i mnogih drugih
gradova sa Jyllanda. Ekipe su bile
podijeljene u 2 grupe, sa po četiri
ekipe. Prvu grupu su sačinjavale ekipe Matador Mix, Al-Alli broderne,
Balkan Boys i Gradska picerija, a
drugu: Merhametlije, Zmajevi,
Ljiljan i Muhine bebe. Propozici-
jama je predviđeno da prve dvije
ekipe iz svake grupe idu u završnicu. Također je predviđeno da se u
grupnoj fazi igra po sistemu svako
sa svakim, a da se nastavak odigra
po eliminacionom sistemu. Utakmice u grupnoj fazi igrale su se po
12 minuta, a finalna utakmica i utakmica za treće mjesto igrale su se 2 X
10 minuta.
Za četvrtfinale su se plasirale po
dvije prvoplasirane ekipe, a postignuti su slijedeći rezultati: Gradska
picerija – Merhametlije 0 : 4 i Zmajevi – Matador Mix 2 : 1. U borbi
za treće mjesto su se sastale ekipe:
Gradska picerija – Matador Mix 1
: 3. U finalnoj borbi za pobjednika
turnira sastale su se ekipe: Merhametlije – Zmajevi 3 : 1
Finalna utakmica između ekipa
Merhametlije i Zmajeva odigrana je u veoma fer i korektnoj igri,
a pobijedila je bolja ekipa Merhametlija te tako osvojila ovaj veliki i značajan turnir BH dijaspore
u gradu Hobru. Ova ekipa se ranije
plasirala na završni turnir na turniru u Randersu te su pravo nastupa
na završnom turniru stekle ekipe
Zmajevi i Gradska picerija.
Na osnovu postignutih rezultata
podijeljene su nagrade za prve tri
ekipe. Turnir u Hobru bio je organizovan na izuzetno visokom
nivou. Suđenje je bilo vrhunsko,
ponašanje svih ekipa izuzetno korektno, a i sve ostalo je proteklo u
okvirima fer i sportskog natjecanja.
Vezuv BAŠIĆ
KRATKE VIJESTI
prethodnim brojevima, stupa na
snagu ovih dana. To znači, da će
opštinske, regionalne i državne
vlasti kontaktirati postepeno sve
više i više građane putem interneta/kompjutera. Po riječima
ministra za financije Bjarne Corydon, cilj Vlade je da 80 % svih
komunikacije između građana i
vlasti krajem 2015. godine, bude
putem kompjutera. Građani koji
žele promijeniti liječnika, od
sada trebaju otići na internet,
odabrati novog liječnika, popuniti elektronski formular i poslati
ga preko interneta u opštinu.
Ukoliko se želite vjenčati u opštini, trebate otići na internetsku
opštinsku stranicu, popuniti
elektronski formular i poslati ga
matičnom uredu u opštini. Isto
vrijedi za prijavu ukradenog
bicikla. Nema sumnje, da je cilj
Vlade, da Danska uskoro postane zemlja bez papira!
Porez: Nova radna
jedinica sa 200
zaposlenih
Danski list “Politiken” upravo je
objavio vijest o otvaranju novod
odjela u Upravi za porez (Skat)
koji će brojati 200 zaposlenih
”poreskih lovaca” (skattejægere), kako se popularno zovu
osobe-kontrolori zadužene za
otkrivanje i suzbijanje poreskih
i socijalnih prevara, i rada na
crno. Ova nova radna jedinica
očekuje svestranu pomoć od
građana koju su, bez sumnje, i do sada imali. Posebno su
postale popularne takozvane
anonimne prijave. U 2012. godini bilo je ukupno 7. 929 prijava, dok je za prvih 6 mjeseci
ove godine zaprimljeno 4.880
prijava. Tendencija anonimnih
prijava u drugoj polovini 2013.
godine se ubrzano nastavlja, pa
se očekuje više od 10.000 prijava
u 2013. godini. Ministarstvo za
Porez (Skatteministeriet) vjeruje da će se ovakva tendencija
nastaviti i u slijedećoj godini.
Danska RTV je upravo provela anketu među građanima,
i pitala ih, da li bi oni prijavili
anonimno komšiju, za rad na
crno ili socijalnu prevaru. Pred
tv-kamerama, svi ispitanici su
negativno odgovorili. Situacija
je očigledno sasvim drugačija –
kada se kamere isključe!
Preveo i priredio:
Sabrija OVČINA
JANUAR 2014
9
RAZGOVOR S POVODOM
Adnan BRNJAK, nastavnik u novootvorenoj privatnoj školi:
”Sa svojom djecom govorite samo vašim maternjim jezikom”
Razgovarao: Fadil ĆATOVIĆ
D
anski školski sistem je
preskup, a rezultati su ispod prosjeka, ocjena je
relevantnih stručnih, političkih
i državnih organa i organizacija te se radi toga moraju uraditi
odgovarajuće promjene. Reforma
školstva trebala bi dati mnogo
efikasnije rezultate, a počet će
se realizirati s novom školskom
godinom ili od augusta 2014. godine. To je bio dovoljan povod da
o tome porazgovaramo sa nastavnikom u jednoj takvoj školi,
Adnanom Brnjakom.
Recite nam nekoliko riječi o
sebi!
BRNJAK: Rođen sam u
Bosanskoj Gradišci 1992. godine,
10
gdje sam uspio završiti samo prvi
razred, a zatim su me ratna dešavanja dovela u Dansku. Ovdje
sam završio osnovnu školu, zatim
gimnaziju i na kraju pedagoški
fakultet. Jedno vrijeme sam radio
kao prevodilac, a nakon toga sam
upisao teološki fakultet u Aarhusu, smjer arapski jezik i Islam.
Aktivno se bavim sportom prije svega košarkom I borilačkim
vještinama.
Koja je Vaša funkcija u privatnoj školi u Vejleu i šta u njoj
radite?
BRNJAK: Ja sam jedan od predavača u toj privatnoj školi koja je
otvorena prije nešto više od godinu dana. Predajem tjelesni odgoj,
danski i engleski jezik. Uporedo s
tim obavljam dužnost razrednog
nastavnika drugom i trećem razredu.
Jeste li uočili razliku između
oficijelnih i privatnih škola?
BRNJAK: Program u Vejle Privatnoj školi isti je kao u državnim
školama. Prati se nastavni plan
koji važi za sve škole u Danskoj.
Razlika je u tome što je Vejle
Privatna škola drugačija i interesantnija od tradicionalnih danskih
JANUAR 2014
škola, a u njoj se uče i sljedeći
predmeti: bosanski, turski, arapski, te učenje Kur’ana i islam kao
religija. Cilj nam je da naši učenici
imaju najbolje ocjene u Danskoj i
da imaju najbolje osobine i karakter u danskom društvu.
Je li bio dovoljan interes
roditelja i djece za pohađanje
ove škole?
BRNJAK: U našu školu je u
augustu prošle godine pošlo 55
djece. Taj se broj povećao tako
da sada u našu školu ide 84 učenika. Imamo pune razrede od
0 do 6 i već pravimo strategiju
razvoja s više učenika i novim
prostorijama. Razlog za novi
plan je i 28 đaka na listi čekanja.
Nadam se da će nam se ova djeca pridružiti u augustu slijedeće
godine. Djeca su iz Turske,
Bosne i Hercegovine, Somalije,
Čečenije i Sudana. U ovoj školi
su svi dobrodošli, pa i oni koji
nisu muslimani.
Kakva je procedura upisa u
školu?
BRNJAK: Svi oni koji se žele
prijaviti za upis u ovu školu mogu
to uraditi i putem naše stranice:
www.vejleps.dk. Odbor škole je
već pripremljen za realizaciju novog reformskog školskog sistema,
za 2014. godinu. Djeca sad uče engleski od prvog razreda, nastavnici
se pripremaju kod kuće. S novim
školskim sistemom, radno vrijeme
će biti od osam do šesnaest sati.
Svaki dan bit će po jedan čas tjelesnog odgoja. Nadam se da ćemo
se brzo prilagoditi novom školskom sistemu i da ćemo uspjeti sve
postaviti na svoje mjesto. Ovdje
radi šest predavača, dva pedagoga
i dva pomoćnika pedagoga. SFO
funkcionira kao i u drugim školama.
Šta biste mogli poručiti roditeljima bosanskohercegovačke
djece?
BRNJAK: Kao obrazovna institucija pozivamo roditelje da
obezbijede da djeca uče maternji
jezik. To je ujedno dobra polazna osnova za učenje drugih jezika, a naš maternji jezik je i naš
indentitet. Ako biste znali pravu
istinu o tome koliko djeca znaju
maternji jezik, razočarali biste
se. Zato poručujem roditeljima
da sa djecom govore samo našim
jezikom jer time gaje i uče svoj
maternji jezik!
ZAKONODAVSTVO
Zakoni i propisi u BiH
Danski propisi u praksi (30)
Zakon o katastru
Republike Srpske
Ček za starije osobe
(Ældrechek)
Da li novi Zakon o premjeru i katastru Republike
Srpske legalizuje nastavak ekonomskog genocida nad Bošnjacima iz vremena agrarnih reformi
u Kraljevini Jugoslaviji u kojima je Bošnjacima
oteto 1.175.305 hektara zemlje
U 2014-oj godini ček za starije osobe iznosi bruto
16.200 kr. Imovinska granica koja određuje pravo na ovu vrstu pomoći iznosi 80.300 kr. likvidne
imovine
Piše: Idriz HODŽIĆ
N
ovi Zakon o premjeru i katastru Republike
Srpske, čija je ustavnost
bila osporena, stupio je na snagu
nakon što je Ustavni sud BiH utvrdio da je taj zakon u skladu s
Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i
osnovnim slobodama. Uprava
za geodetska i imovinskopravna
pitanja Republike Srpske već je
počela implementirati ovaj zakon u 2013. godini, u skladu s
planom Vlade RS-a. Tročlane
komisije sastavljene od dva pripadnika srpskog naroda i trećeg
člana iz reda Bošnjaka, odnosno
Hrvata, shodno strukturi lokalnog stanovništva kod kojih se
vrše odgovarajuće procedure,
već su otpočele sa izlascima na
teren. Svi oni koji smatraju da
posjeduju određeno pravo na
određeno zemljište imaju obavezu da budu prisutni na lokaciji
gdje se vrši premjer, te da prilože
svu dokumentaciju koju imaju, kao i da angažiraju svjedoke
koji bi potvrdili da je neko vlasnik odnosne zemlje. Ukoliko
se stvarni vlasnik ne pojavi i ne
učestvuje u procesu utvrđivanja imovinsko-pravnih činjenica
određenog zemljišta, komisija
će donijeti rješenje prema postojećem stanju!? Ovim zakonom
uspostaviće se nova katastarska
evidencija zemljišnih nekretnina
u RS-u, a stare zemljišne knjige
biće nevažeće. Time će se izjednačiti grunt i katastar nekretnina
(vlasničko i posjedovno stanje),
pri čemu će jedino važeći biti
katastar nekretnina, što može
izazvati ogromne probleme kod
dokazivanja stvarnog vlasništva na zemljišnim parcelama.
Postoji opravdana bojazan da bi
ovo mogao biti nastavak procesa u kojem Bošnjaci gube svoju
imovinu, pogotovo što se među
samim Bošnjacima ne radi ni
ozbiljno, ni predano u pogledu
očuvanja postojeće, pa i vraćan-
ja ranije oduzete imovine. Slaba
svijest i nedovoljna upućenost
ljudi, s jedne, kao i činjenica da
su brojne porodice u cijelosti
stradale u protekloj agresiji na
RBiH, s druge strane, povećavaju
ovu bojazan. Ovo i iz razloga što
se izuzetno mali broj institucija
u BiH zvanično uključio u ovu
borbu za očuvanje godinama sticane imovine Bošnjaka. Najangažiranija je Islamska zajednica
u BiH čija se značajna vakufska
imovina nalazi na području RS-a.
Shvatajući svu ozbiljnost posljedica koje mogu nastati primjenom Zakona o premjeru i katastru
Republike Srpske, prije svega po
vakufsku imovinu, ali i imovinu
Bošnjaka općenito, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini,
putem Vakufske direkcije, izdala
je Uputstva o primjeni Zakona
o premjeru i katastru RS-a za
medžlise, džemate i Bošnjake
općenito. To je svojevrstan apel
na svijest svih Bošnjaka da se
aktivno uključe u sve pripremne i
ostale radnje kako bi zaštitili svoju imovinu u RS-u. Pri Vakufskoj
direkciji je formiran ekspertni
tim stručnjaka koji može pružiti odgovarajuću pravnu pomoć
i zainteresiranim građanima,
koji imaju imovinu na području
RS-a. Više informacija o planiranim aktivnostima i najavama
za provođenje određenih radnji
predviđenih Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske,
čitatelji „BH Glasa“ i ostali zainteresirani građani u BiH i bh. dijaspori, mogu naći na web adresi:
www.rgurs.org.
Osim toga Zakon o porezu na
imovinu u RS-u dodatno usložnjava ovaj problem. Vlasnici zemlje koja se ne obrađuje, dužni su
plaćati porez na tu zemlju. Ukoliko se obaveze po osnovu poreza
ne izmiruju, Republika Srpska
ima mehanizam da se obešteti, pa
bi i to mogao biti uzrok trajnog
gubljenja imovine Bošnjaka u
RS-u.
Piše: Sabrija OVČINA
U
našoj rubrici ”Danski propisi u praksi”, u toku smo
obrade različitih tematskih
cjelina iz danskog zakonodavstva.
Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji
(revalidering), flexjob (fleksjob),
dotakli se generalno svih vrsta
penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim
i privatnim penzijama i načinu
ostvarivanja istih (div. pensioner), potpori za plaćanje stanarine
(boligstøtte, boligsikring, § 34),
porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za čuvanje djeteta (økonomisk friplads),
raznim vrstama socijalne pomoći
i pravima na ostvarivanje pomoći
(kontanthjælp og socialhjælp),
zdravstvenom dodatku, pomoći
za grijanje i čeku za starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp,
ældrecheck), likvidnoj imovini
koja ima uticaja na visinu penzije i
pomoći od opštine (likvidformue),
obračunu poreza (årsopgørelse),
raznim vrstama jednokratne pomoći (enkeltydelser), pravu na
savjet i uputu (ret til råd og vejledning), pravo glasa i podobnost na
izborima (valgret og valgbarhed),
vjenčanjima (vielser), predračunu
poreza i poreskoj kartici (forskudsopgørelse og skattekort), a ovoga puta nam je fokus na čeku za
starije osobe za narednu 2014-tu
godinu.
Ček za starije osobe(ældrechek) je
jedna vrsta dodatne pomoći penzionerima koji su lošeg imovinskog
stanja, a koji su navršili 65 godina starosti najkasnije u decembru mjesecu ove godine. Isplata
se tradicionalno vrši u januaru
mjesecu svake godine. Ukoliko
je vaše, odnosno vašeg bračnog
druga ili partnera, imovinsko stanje niže od 80.300 kr., ostvarujete
pravo na puni iznos ove pomoći
koja za 2014-tu godinu iznosi
bruto 16.200 kr. Ova vrsta pomoći
se isplaćuje automatski svima onima koji imaju boravišnu adresu u
Danskoj i nije potrebno podositi
molbu za isplatu pomoći. Iplatu
vrši Danska Isplata (Udbetaling
Danmark) na osnovu pokazatelJANUAR 2014
ja koje imaju iz Poreske Uprave
(Skat) i Narodnog registra (Folkeregister). Ukolio vaša, i likvidna
imovina vašeg bračnog druga ili
partnera, prelazi 80.300 kr. ne
ostvarujete pravo na ovu vrstu
pomoći. Pod likvidnom imovinom se podrazumijeva gotovinska
novčana zaliha, stanje na vašem
kontu u banci, ili druga imovina
u toj vrijednosti. Ukoliko primate
recipročnu penziju( brøkpension)
koja se isplaćuje srazmjerno godinama života prije penzionisanja
u Danskoj, ostvarujete djelimično
pravo na isplatu čeka za starije,
srazmjerno dužini vašeg boravka
u Danskoj. Isplata ove pomoći
ne utiče na vaše pravo na pomoć
za plaćanje stanarine (boligstøtte,
boligsikring) niti na pravo za pomoć na grijanje (varmehjælp)
i pomoć za lijekove (helbredstillæg). Kada je riječ o pomoći
za plaćanje stanarine, treba naglasiti da je imovinska granica
770.000 kr. Ipak, kada je riječ
o pomoći za grijanje i lijekove,
onda je imovinska granica ista
kao i kod čeka za starije, dakle
80.300 kr. u 2014-oj godini. Svi
penzioneri koji su navršili 65 godina, koji žive u nekoj od drugih
Skandinavskih zemalja, ili zemalja članica Evropske Zajednice, Lihteštajnu i Švajcarskoj,
a koji ostvaruje pravo na dansku
narodnu penziju (danskfolkepension) trebaju podnijeti molbu
za isplatu ove pomoći. Molba
se proslijeđuje Danskoj Isplati
(Udbetaling Danmark). Ukoliko
živite u Danskoj, napunili ste 65
godina i primate narodnu penziju, imate imovine, ali je ona niža
od 80.300 kr. ostvarujete pravo
na djelimičnu isplatu ove pomoći
koja se obračunava procentualno, srazmjerno vašem imovinskom stanju. Ako smatrate da ostvarujete pravo na ček za starije
osobe, a isti vam nije isplaćen,
trebate se obratiti Danskoj Isplati
(Udbetaling Danmark) pismeno
ili na telefon 70128061. Ovisno
od opštine u kojoj živite, evntualno možete potražiti pomoć i
objašnjenje kod vašeg socijalnog
savjetnika.
11
INTERVIEW
Vehid Gunić, bosanskohercegovački književnik i publicist
”Bosna je vrelo dobrih ljudi”
Razgovarao: Idriz HODŽIĆ
R
ođen je 9. februara 1941. godine u Kozarcu, od oca Banjalučanina i majke porijeklom
iz Livna. Dugogodišnji je novinar,
voditelj i urednik u Radio-televiziji
Sarajevo, odnosno Radio-televiziji
Bosne i Hercegovine. Objavio je
brojne knjige historijskih rasprava,
putopisa, intervjua, dokumentarne
proze, te knjige sevdalinki s komentarima. U red njegovih najznačajnijih djela spadaju knjiga bosanskih
izreka “Na nebu paučina”, te knjige
putopisa “Rodna Bosno, daleko
odosmo” i “Bilješke univerzalnog
neznalice”, kao i antologijski izbori
sevdalinki s komentarima “Sevdalinke o gradovima” i “Sarajevo, divno mjesto”. Krajem 2001. godine
objavljen je prvi tom, od pet predviđenih tomova edicije “Ljudi dobre
zemlje Bosne”.
“Iz bisaga Vehida Gunića” - naslov
je serije njegovih TV putopisa, koja
je mjesecima, tokom 2001. i početkom 2002. godine, bila na programu
većine
bosanskohercegovačkih
televizija i na II kanalu Norveške
televizije u okviru programa BNT
(Bosansko-norveška
televizija).
Upućeni posebno cijene napore i
doprinose koje je ovaj autor uložio
u očuvanje, revitalizaciju i reafirmaciju bosanske gradske pjesme
- sevdalinke. Nova knjiga naslova
“Sevdalinke (tumači, autori...)” i
knjiga “Na nebu paučina”, kapitalna
su djela Vehida Gunića.
Možete li s čitateljstvom „BH
Glasa“ podijeliti neke svoje uspomene na djetinjstvo i rodni
Kozarac?
GUNIĆ: Te uspomene su još intenzivne. Zapravo, ono što nam
se dogodilo u djetinjstvu najintenzivnije i živi u nama. Tamo gdje
je čovjek zaplakao prvi put, gdje
je prvi put poliven mlazom tople
vode, ta su sjećanja trajna i prate te
do kraja života. Rođen sam u kraju
koji, kao da je nacrtan, kao da predstavlja najljepše Rubensovo platno.
Kozarac je sav kao jedna dobro
osmišljena fotografija, kao Polje
u cvatu Gabrijela Jurkića. Sve radosne stvari su mi se u djetinjstvu
dešavale u Kozarcu. Ponajprije
neka poetska saznanja proistekla
iz pjevanja moga oca, koji je dobro pjevao sevdalinke... U mome
zavičaju sam napisao prvi pjesmul-
jak, koji je moj veliki učitelj i uzor
u novinarstvu, pokojni Vlado Dijak, objavio u novinama... Kozarac
je bio grad i u XIII vijeku i sjedište
Sanske župe, dakle staro mjesto,
kojemu je suđeno u nekim ciklusima da ga razaraju i da se ponovo
iz pepela diže... Snimio sam film o
Kozarcu i napisao dvije knjige. U
Kozarcu su se desili svi oni užasni
“cidi”, uključujući i elitocid, kao
jednu potpuno novu, malo poznatu
kategoriju... Stoga, kad se spominje Kozarac, ja sam obuzet sjetom...
A šta se desilo s historijskom
šansom da se proslavite, kao
mlad novinar, prilikom raporta
sa svečanosti povodom otvaranja partizanskog spomenika na
Kozari, u septembru 1972. godine?
GUNIĆ:
Desilo
se
nešto
neočekivano, pošto sam još bio
relativno mlad novinar, odredili su da taj čin samog otkrivanja
spomenika prenosimo pokojni Aco
Aleksej Nejman, sjajni reporter, i
ja. Puhnuo je vjetar i oteo papire
iz ruku Ace Nejmana. Bili smo tik
uz Tita, što je meni veoma godilo i
bio sam van sebe od uzbuđenja, ali
Husein-kapetan Gradaščević, narodni genije je
izrekao ovu pjesmu:
U kuli kamenoj majka plakala
Svog sina najdražeg kroz suze molila
Čuješ li, sine moj, sine jedini
Bosnu zaboravi, al’ živ mi ostani
K’o jecaj, k’o krik, k’o kletva te duše ponosne
Zauvijek ostaše riječi Zmaja od Bosne
Zaludu, majko, blaga sultana, careva
Bosna je alem sjaj, Bosna je jedina
Neću nikada k’o vazal nikome služiti
Ja sam bosanski sin i to ću ostati.“
12
JANUAR 2014
kad vjetar raznese Acine papire, ja
sam trčkarao da ih pokupim. Kada
se pratio drug Tito, nije se smjela
izgovoriti ni jedna riječ koja nije
verifikovana od ljudi zaduženih
za štampu iz Titovog protokola.
Aco je bio zakovan. Trebalo je da
i ja nešto kažem, ali sam ganjao
njegove papire kao mlađi novinar.
To je bila incidentna situacija, a
bile su još dvije, prilikom obilježavanja Dana ustanka naroda i
narodnosti, opet na Kozari, i prilikom otvaranja spomenika Bici za
ranjenike, na Makljenu...
Je li Vaša knjiga “Ljudi dobre
zemlje Bosne”, zapravo, trag o
ljudima koji su bili i/ili putokaz
za prepoznavanje traga koji vodi
do Dobrih ljudi Dobre zemlje
Bosne?
GUNIĆ: U pogovoru za moju knjigu “Bilješke univerzalnog neznalice” Izet Sarajlić je rekao da sam ja
jedan od malobrojnih ljudi koji ima
tu sposobnost da svojim djelovanjima raduje ljude. Ja, zapravo, volim
ljude i uvijek sam pisao o ljudima
koje volim... Jer, ljudi su dobri. Ima
i zločestih ljudi, ali ja to i kažem
negdje u uvodu toj knjizi da je voda
INTERVIEW
na svome izvoru uvijek bistra, a
nađe se uvijek neka pogan koja
je dolje, nizvodno, opogani. To je
jedna ekološka kategorija koju sam
čuo od moje rahmetli nene, koja je
na onoj rici, tako zovu Kozarčani
tu svoju rječicu, vidjela jednu Zlatu
Terzićku kako baca neke poderane
gumene čizme u rijeku i kaže joj:
„Nemoj, draga Zlate, vavik živi
neko doli“. To je bio moto jednog
svjetskog ekološkog pokreta - Uvijek živi neko dolje. To je moja nena
izgovorila 1951. godine...
Svaka knjiga, pa i Vaše knjige su,
sigurno, pisma u budućnost generacijama koje će doći kad nas ne
bude, da ponešto saznaju o ljudima
koji su živjeli u vrijeme u koje smo
mi živjeli i koji su svojim djelovanjem obilježili svoje vrijeme. Kako
kao savremenik Safeta Isovića i
član Udruženja sevdalija u Americi i u Švedskoj, koja nose njegovo
ime, gledate na ovu ljudsku i umjetničku veličinu među Bošnjacima?
GUNIĆ: Gledam s ponosom i ushićenjem, i to je jedno od mojih najradosnijih prijateljstava. Imao je i
sreću i nesreću što je pjevao na jeziku malog naroda, mada je bio poliglota, jer je tečno govorio francuski,
njemački i engleski jezik. Zamislite
da je s takvim glasom i takvim potencijalom pjevao u Italiji? Mogao je
održati vokal većeg raspona od onog
koji su imali Pavarotti i Kareras. On
je bio čudo. A drugo, bio je pjevač,
intelektualac, koji nije pjevao, on
je tumačio pjesmu. Imao je taj dar
kao obrazovan čovjek da prodire u
najdublje slojeve sevdalinke, jer ona
u sebi prikriva neke sadržaje koje
laik i površan čovjek nije kadar odgonetnuti. Safet je to uspijevao kao i
Himzo Polovina, koji je opet bio pjevač malog glasa, ali velikih intelektualnih sposobnosti i nije se nikad
zalijetao da pjeva poravne pjesme
koje zahtijevaju veći raspon glasa...
Bosna i Hercegovina nije ni svjesna
kakvog je velikog autentičnog tumača sevdalinke izgubila, ali došle
su neke nove snage koje nemaju
pojma i koje nemaju dar da se čuju
te neke vrijednosti... Sarajevo mu
se ničim nije odužilo. Pred tom činjenicom, pred tim prostaklukom ja
sam zapanjen, šokiran i razočaran i
u svim mojim istupima i ovdje i vani
ja govorim o tim činjenicama...
Vas je akademik Abdulah Sidran
u svom epitafu označio kao „svog
naroda očinji vid...“ Recite nam
koji detalj više o druženju i prijateljevanju s našim planetarnim
pjesnikom i akademikom Avdom
Sidranom?
GUNIĆ: Avdo je moj stvarni prijatelj. Ja imam srdačnije i bliže relacije sa Sidranom nego s braćom.
Imao sam veliki melanom na tabanu
i liječio sam se gorivom za motore
s unutrašnjim sagorijevanjem. Dok
sam se borio da pobijedim rak,
dolazio mi je u bolnicu i bodrio me.
Kaže mi: “Šta si se prepao, ja sam
savladao tri raka i imam kapacitet
da savladam još najmanje dva”.
Vodio sam dnevnik s namjerom da
objavim knjigu „Neću da umrem od
raka“, a Sidran me nazvao i kaže mi
da stavim kao moto te knjige: „Ni
ti rakovi ne mogu nam ništa, nama
samo žene mogu dohakati“. Znajući koliko ja putujem po svijetu i
koliko tragova ostavljam, napisao
mi je epitaf koji bi mogao stajati na
mome nišanu: „Ovdje počiva svog
naroda očinji vid/ Pjesnik i putopisac od Gunića Vehid.“ To će, možda
i stajati na mom nišanu, iako moji
sinovi smatraju da je to narcisoidno
i da to ne treba pisati na nišanu...
Doktoru Esadu Sadikoviću i
njegovoj tragičnoj smrti posvetili
ste svoju knjigu naslova „Doktor
Eso“. Šta se, zapravo, desilo s
njim i njegovom djecom?
GUNIĆ: Esad Sadiković je bio
moj prijatelj iz njegovih studentskih
dana. Bio je čovjek jedinstvenog
dara, koji je od svega pravio šegu i
vic, pa čak i od vlastite smrti. Uđe
u radnju i traži iglu za bijeli konac,
ili u prodavnici obuće „Borovo“
traži teget-plavu pastu za cipele broj
44. U Prijedoru je stekao slavu kakvu je ranije imao doktor Mladen
Stojanović. Među posljednjima je
odveden u logor Omarska. Jedan
preživjeli priča da su došla dvojica
oficira iz Beograda, koji su bili kolege Esinog oca, pukovnika JNA,
jer Eso potječe iz partizanske porodice i željeli su da ga izvedu iz
logora. On je odbio da s njima izađe
iz logora, a mogao je izaći i spasiti
se. U cik zore, 06. 08. 1992. godine,
Esu izvode iz logora. Neki su logoraši plakali i, ne znajući kako da mu
se oduže, počeli su aplaudirati... Taj
preživjeli logoraš, od njih 217, koliko ih je ubijeno i bačeno u jamu,
ispričao je da je vidio da Eso stoji
nad jamom Hrastova glavica, svezanih ruku i moli za jedan dim cigarete. Kad je povukao taj dim, dželat
mu je pucao u potiljak. Esina supruga se samo petnaest dana nakon toga
udala za nekog ko je bio ključni za
sve što se dešavalo u logoru, a djecu je pokrstila... Žive u Americi, ali
se još javno ne eksponiraju na ovoj
strani. Sidran ima u glavi scenarij
i mislim da će ta knjiga doživjeti i
svoju ekranizaciju...
Jednom ste izjavili da Vam je
bio životni san da objavite knjigu koja po obimu premašuje
Marksov „Kapital“. To je Vaša
knjiga “Sevdalinke (tumači,
Naš novinar u društvu sa Vehidom Gunićem
autori)”. Šta ona znači za očuvanje sevdalinke kao „krunskog
dragulja lirskog stvaralaštva
naroda Bosne i Hercegovine”?
GUNIĆ: Znači veoma mnogo i
znači da ona predstavlja sublimat tih
radosnih stanja moje duše... Sevdalinka kao književna stečevina naroda, namjerno govorim u množini,
jer su je gotovo podjednako baštinili u Bosni i pravoslavci i katolici i
Bošnjaci muslimani. Ona kao muzička tvorevina, možda će nestati, ali
kao književna, kao vrhunska lirska
pjesma nikada neće nestati, pogotovo neće nestati naše balade iz kojih
su proistekle i brojne sevdalinke.
A balade “Hasanaginica”, “Smrt
Omera i Merime” i “Braća Morići”
sigurno idu u sam vrh svjetskog
pjesništva... Ova knjiga za mene
predstavlja veliku radost, jer na jednom sam mjestu objedinio, prema
mom mišljenju, najbolje sevdalinke,
a to sam odavno želio...
Autor ste i knjige „On najveći
– Muhamed Ali“. Kako ste, koristeći se svojim lukavstvom,
upoznali i intervjuisali svjetskog bokserskog šampiona, Muhameda Alija?
GUNIĆ: To je bilo u vrijeme kada
sam vodio kviz „Olimpijski vremeplov“. Pred Olimpijadu u Los Angelesu Amerikanci su sami meni
ponudili da dođem u Los Angeles.
Ja sam u Beogradu prihvatio taj
poziv i naveo da želim da se sretnem
s Muhamedom Alijem. Gospođica Rozelin Mišel, moja domaćica,
jedan dan je došla i saopštila mi da
je obaviještena da tri minute Alijevog intervjua koštaju 2.500 dolara
i da oni u budžetu određenom za
moj boravak nemaju osigurana ta
sredstva. Rekao sam da mu doslovno prenese sljedeće: „Uredniku TV
Sarajevo, Vehidu Guniću, poznato
je da Muhamed Ali ima najblistaviju sportsku biografiju na svijetu.
Toj biografiji nedostaje samo još
jedan podatak, a to je da ga je intervjuisao najpoznatiji novinar svih
vremena, Vehid Gunić“. Ubrzo
stiže obavijest da će me Muhamed
Ali primiti... U salonu za prijem,
JANUAR 2014
iza paravana se pojavio, izvodeći
neke svoje mađioničarske trikove,
da bi u jednom trenutku pokazao
kako vertikalno lebdi. Kad je aterirao, reče: „Vehid“. Kažem: “Ja”.
On reče: “Es-selamu alejkum!”
Prišao mi je, zagrlio me i krenuli
smo uz stepenice prema ogromnoj biblioteci u kojoj su se nalazili
samo Kur’ani, štampani u XX vijeku... Usput sam naglas učio Kulhuvalahu i on je sa mnom učio. Iz
jedne ciljane vitrine je uzeo Kur’an
štampan u Bosni, u izdanju Orijentalnog instituta, sa sjajnim aplikacijama Mersada Berbera i izvadio
fotografiju na kojoj su bile naše
majke i nene, koje su u Begovoj
džamiji učile hair-dovu za Alijevu
pobjedu uoči meča s Frejzerom...
Koju biste poruku uputili
bosanskohercegovačkim građanima koji žive u Danskoj i bh.
dijaspori, općenito?
GUNIĆ: Da sačuvaju makar minimum baštine, nešto od svoje tradicije i običaja, pa i od svoje muzičke
tradicije, jer ako išta imamo u svjetskim relacijama vrijedno, onda je
to naša sevdalinka. Baštineći sevdalinku, na najljepši način će, zapravo,
osjetiti te hijeroglife narodne duše
koje u sebi krije ta veličanstvena
pjesma... Jedina zemlja na svijetu
koja ima vrelo je Bosna i ona je
vrelo dobrih ljudi. Poslije habera da
je u Istanbulu, u dramatičnim okolnostima, umro ili je zadavljen u 32.
godini života, prvi veliki i strastveni
borac za autonomiju Bosne, Husein-kapetan Gradaščević, narodni
genije je izrekao ovu pjesmu: „U
kuli kamenoj majka plakala/ Svog
sina najdražeg kroz suze molila/
Čuješ li, sine moj, sine jedini/ Bosnu zaboravi, al’ živ mi ostani/ K’o
jecaj, k’o krik, k’o kletva te duše
ponosne/ Zauvijek ostaše riječi
Zmaja od Bosne/ Zaludu, majko,
blaga sultana, careva/ Bosna je alem
sjaj, Bosna je jedina/ Neću nikada
k’o vazal nikome služiti/ Ja sam
bosanski sin i to ću ostati.“ Ja želim
da ti bosanski sinovi i kćeri nikada
ne zaborave ko su, šta su i odakle su.
13
NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA
Amazon pakete
namjerava dostavljati bespilotnim letjelicama
Gostujući u showu Charlieja
Rosea, “60 Minutes”, šef Amazona Jeff Bezos otkrio je da pakete
namjerava dostavljati uz pomoć
bespilotnih letjelica, prenosi index.hr. Servis naziva Prime Air
mogao bi postati dostupan već za
četiri ili pet godina. Bezos tvrdi
da će pošiljke dostavljati u roku
od pola sata nakon što kupci
potvrde kupovinu na stranici, ali
dodaje i da će bespilotne letjelice ispočetka dostavljati pakete
koji nisu teži od dva kilograma
(86% dostava). Amazon trenutno
radi na sigurnosnim mjerama i
očekuju odobrenje Američke zrakoplovne vlasti (FAA).
TV: Samsung šalje
daljinske upravljače
u penziju
Za nadolazeći sajam CES, tehnološki gigant Samsung najavio
je predstavljanje svojih pametnih
TV uređaja sa kojim će korisnici
Internet
Osam stvari o Facebooku koje niste znali
Facebook je najpopularnija društvena mreža na svijetu s više od milijardu i
dvjesto miliona korisnika od kojih je uvijek najmanje 60 posto aktivno. Na Facebooku se nalazi preko 10 milijardi različitih aplikacija kojima se broj povećava
iz dana u dan
4.
Brojka od 58 posto korisnika Facebooka koji postanu “fanovi” određenog brenda
očekuje posebne popuste, pogodnosti te pozive na događaje
5.
Unutar prvih pet sati od trenutka objavljivanja statusa se
dogodi tri četvrtine sveukupne interakcije korisnika Facebooka
6.
80 minuta je prosječan
”životni vijek” objave na
Facebooku
D
onosimo vam osam činjenica o najpopularnijoj društvenoj mreži. Pogledajte što
se svakim danom događa na Facebooku:
1.
Više od 350 miliona fotografija se svakodnevno stavi na
Facebook
2.
Jedna od najomiljenijih aktivnosti korisnika Facebooka je
dodavanje fotografija
7.
3.
8.
Čak 66,4 posto kupaca
putem statusa na svom
Facebook profilu obavještava
prijatelje o akcijama i sniženjima
koja nude.
Isključivo putem mobilnog
uređaja Facebooku pristupa
čak 189 miliona korisnika
Velika brojka Facebook korisnika, čak četvrtina ne pridodaje veliku pažnju postavkama
privatnosti na ovoj društvenoj
mreži.
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks
Transport
14
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne
pakete i donirana ortopedska
pomagala
DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 25
JANUAR 2014
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
NAUKA, AUTO I TEHNOLOGIJA
Auto
S
moći razgovarati i koji će imati
ekrane osjetljive na dodir. Za
CES 2014. u Las Vegasu, Samsung je pripremio Smart TV
uređaje za 2014. sa naprednim
funkcijama korištenja. Tu je
nova usluga glasovne interakcije,
koja prepoznaje različite jezike
i trenutno je dostupna u 11 zemalja. U 2014. će ta usluga biti
proširena na 12 novih tržišta.
Jeste li spremili auto za zimu?
aznajte šta morate obavezno
prekontrolisati na autu kao
pripremu pred zimu:
1.
Ako je tokom ljetne sezone, iz
bilo kojih razloga dolijevanja voda u sistem hlađenja motora,
nužno je prekontrolirati gustoću
rashladne tekućine i njezinu otpornost na niske temperature. Neadekvatan nivo otpornosti tekućine na
niske temperature, može dovesti do
velikih i skupih oštećenja motornih
vozila.
2.
Tekućinu za pranje vjetrobranskog ili stražnjeg stakla
vozila, treba zamjeniti zimskom
verzijom. Neadekvatna tekućina
zbog smrazavnja smanjuje vidljivost i dovodi do oštećenja komponenti za ispiranje stakala.
3.
Da bi se izbjeglo zaleđivanje
sistema goriva, posebno kod
starijih vozila, poželjno je prekontrolirati ima li u spremniku nakupina vode nastale kondenzacijom u
ljetnim mjesecima.
4.
7.
5.
8.
Zbog nakupina vode zamjeniti filtere za gorivo, nezavisno o vrsti goriva koja se koriste.
Problemi sa zaleđivanjem dovoda
goriva jednako pogađaju vozila sa
benzinskim i dizelskim motorima.
Za uspješan start dizelskog
motora potrebno je provjeriti
ispravnost grijačih svjećica vozila,
posebno kod starijh vozila koja se
neredovno servisiraju.
6.
Neredovno servisiranje benzinaca dovodi do istrošenosti
svjećica za paljenje iskre. Stoga je
potrebna kontrola svjećica.
Specifičnost benzinskih motora je problem sa vlagom
koja (zavisno o vozilu), dovodi do
proboja visokonaponskih kablova.
Zato je potrebno kablove zaštiti
sredstvom za sprječavanje vlage.
Iz prakse službe ¨pomoći
na cesti¨ akumulatori vozila
su jedan od najčešćih razloga otkazivanja starta motora. Ovaj je
problem posebno izražen u prvom
naletu niskih tempertaura. Poželjno
je prije nastupa niskih temperatura
ispitati ispravnost akumulatora vozila.
Priredio: Emir OVČINA
JANUAR 2014
Igrice: FIFA 14 je
najprodavanija igra
uoči Božića
Igra FIFA 14 je zauzela prvo
mjesto na listi naprodavanijih
igara uoči Božića. Nogometna
simulacija FIFA 14 je doživjela
veliki rast prodaje te je nadmašila
i prošlosedmični bestseler, igru
“Call of Duty: Ghosts”.Prvi put
nakon 2007. godine kompanija
EA i njena igra FIFA zauzimaju
prvo mjesto na listi najprodavanijih igara uoči Božića. Prethodnih godina su prva mjesta
osvajale igre “Call of Duty”, no,
dominaciji je došao kraj, pa je
ova popularna igra ovog puta
zautela drugo mjesto.
15
ZDRAVSTVO
Bolesti kostiju (3)
Narodni lijekovi
Uzroci nastanka osteoporoze
U ovom broju nastavljamo govoriti o osteoporozi, prije svega o uzrocima
njenog nastanka. Kada osoba poznaje uzroke, odnosno faktore rizika za nastanak ove bolesti može se lakše orijentisati, odnosno preventivno djelovati te
smanjiti ili otkloni rizik za nastanak bolesti.
Raniji prijelomi kostiju
J
edan od uzroka osteoporoze
može biti raniji prijelom
kostiju. Osobe koje su ranije
lomile kosti imaju veliki rizik za
pojavu osteoporoze. Razlog nije
potpuno jasan, ali je najvjerovatnije uzrok tome to da se struktura kosti kod prijeloma mjenja i
kosti postaju više porozne. Ovo
je specijalno izraženo kod osoba
koje su imale spontane prijelome
kičmenih pršljenova. Osoba koja
je imala prijelom pršljena ima i
do sedam puta veći rizik za novi
prijelom u odnosu na osobu koja
nije imala prijelom. To je naročito
izraženo kod ženske populacije.
Žene koje su ranije doživjele prijelom ručnog zgloba ili pršljenova
imaju veliki rizik za novi prijelom.
Štitnažlijezda se nalazi na vratu i
proizvodi hormone, koji su jako
16
Poštovani čitaoci, od ovog
broja BH Glas-a idemo s novom rubrikom, s ciljem da
vam pomognemo u liječenju nekih bolesti prirodnim
putem, odnosno namirnicama koje ima svako domaćinstvo, a koje u svom “Narodnom zdravlju” preporučuje
naš čuveni Sadik Sadiković.
K
Piše: Dr. Armin GALEŠIĆ
Bolesti štitne žlijezde
Kiseli kupus
važni za pravilno funkcionisanje organizma. Od bolesti štitne
žlijezde uglavnom obolijevaju
osobe koje su izložene stresu, a
posebno obolijevaju žene svih
životnih dobi. I muškarci mogu
oboljeti od štitnjače. Obično su
simptomi kod njih izraženiji i
teže ih je liječiti.
Štitnjača prozvodi hormon, koji
se naziva tiroksin. Kod bolesti
štitne žlijezde tiroksin se može
lučiti u povećanoj količini, a to
dovodi do gubitka koštane mase
i osteoporoze. Određeni lijekovi
za bolesti štitne žlijezde, koji se
uzimaju nekontrolisano, mogu
dovesti do viška tiroksina i naknadno do osteoporoze. Zato je
jako važno da osoba koja uzima
lijekove za lječenje štitne žlijezde
redovno kontroliše njene hormone, bilo kod svog porodičnog
JANUAR 2014
ljekara ili kod specijaliste, naravno ako osoba ide na konrolu
kod specijaliste. Neki pacijenti
idu na kontolu kod specijaliste
jedno vrijeme, a poslije izvjenog
vremena nastavljaju kontrolu
kod svog ljekara. Na žalost, neki
od njih, iz raznoraznih razloga,
zaborave kontrolisati krv i tada
nastaje problem, odnosno javi se
oboljenje.
upus slatki i kiseli, u svježem stanju ili kuhan, ne
samo da je vro zdrava hrana već se upotrebljava kao lijek
protiv mnogih bolesti! Kiseli kupus rastapa i odvaja loše sokove iz
tijela, te čisti i jača krv. Slabokrvni
ljudi, ljudi loših živaca, reumatičari i oni koji imaju problema s želudcem neka češće jedu
prijesan kiseli kupus pomiješan
sa crvenim lukom i maslinovim
Maligna oboljenja
-Tumori kostiju
Neki oblici raka mogu dovesti do
promjene strukture kosti i osteoporoze. To se najčešće događa kod
bolesti koja se zove mijelomatoza,
a od nje obično oboljevaju osobe
starije od 60 godina. Mijelomatoza je oblik raka kostiju, koji
je relativno niskog maligniteta.
To znači da osoba uz terapiju
i redovnu kontrolu ove bolesti
može živjeti relativno dug period.
Međutim, kao rezultat slabljenja
strukture kosti, razvija se osteoporoza kod veikog broja oboljelih.
I druge vrste raka kostiju, također,
oštećuju strukturu kosti i povećavaju rizik za osteoporozu.
Na žalost, drugi oblici raka kostiju
su jako maligni, odnosno zloćudni, tako da smrt često nastupi prije
nego se osteoporoza razvije.
U slijedećem broju moći ćete
pročitati i o drugim uzrocima osteoporoze te na taj način preduprijediti nastanak bolesti. Naravno
pravilna prehrana i promjena
životnih navika i stila života smanjit će rizik za nastanak bolesti.
uljem, uz komad ražovog hljeba.
Kod nagluhosti usljed zpaljenja
uha ili stvrdnute ušne masti, uštrcava se rasol od kupusa i time se
postižu gotovo nevjerovatni rezultati! Protiv čireva u stomaku i
crijevima pije se svakog sahata po
jedna kašika dobro u vodi razrijeđenog rasola od kupusa. Na upale usljed ujeda pčele, ose ili druge
koje bube, i kod rana i čireva po
koži, stavljaju se oblozi od kiselog kupusa, i mijenjaju svako pola
sahata, sve dok upala ne prođe.
Pijenjem 1-2 čaše rasola razbija
se i najteži mahmurluk. Zapamtite! Kupus se ne smije kuhati u
bakrenim sudovima!
Pripremio:
Sabrija OVČINA
STIL, MODA I KULINARSTVO
8 najčešćih grešaka koje činimo kod korištenja pegle za kosu:
K
pločama teže je doći što bliže korijenu vlasi, a upravo je to mjesto gdje
su vlasi najkovrčavije. Odaberite
peglu s keramičkim ili tourmaline
pločama širine 2,5 cm.
Umjesto peglanja potpuno ravno,
paralelno s licem, peglu pokrećite
u obliku slova C kako idete prema
vrhovima kose.
orištenje pegle za kosu za
neke od nas postala je sasvim
uobičajena praksa. No iako se
neke od nas smatraju stručnjakinjama za peglanje kose, to ne znači
da mnoge žene čine puno grešaka i
oštećuju svoju kosu.
Ne peglajte dok je
kosa još vlažna
Iako postoje posebne pegle za
ravnanje vlažne kose, većina stručnjaka neće ih preporučiti. A još je
veći “grijeh” korištenje obične pegle na kosi koja je mokra ili vlažna. Prije nego se uhvatite pegle
potrebno je kosu do kraja osušiti,
i pričekati barem pet minuta prije
nego je krenete peglati. Vaša kosa
mora biti 100 posto suha, inače ćete
završiti s oštećenom i naelektriziranom kosom.
Prije korištenja topline na kosi,
kako biste je zaštitili potrebno je koristiti sredstva (sprej, serum, ulje...)
koja su specijalno namijenjena
zaštiti od topline. Bez toga kosa će
se s vremenom jako oštetiti, a i kosa
neće imati onaj zdravi sjaj koji svi
želimo.
Peglu ne stavljajte na
maksimalnu toplinu
Većina današnjih pegli za kosu
ima na sebi dugme kojim možete
podešavati toplinu pegle. Izbjegavajte peglu stavljati na maksimalnu
Ne koristite nekvalitetne proizvode
moguću toplinu jer previše vrućine
može oslabiti vlasi i dovesti do ispucanih vrhova i oštećene kose.
Iako se vaša pegla može zagrijati na
230 ºC ne znači da s 200 ºC nećete
jednako tako dobro ispeglati kosu.
Ako imate oštećenu, obojenu ili veoma tanku kosu poželjna je još niža
temperatura (180 ºC)
Ne peglajte iste pramenove više puta i ne
držite peglu predugo
Nemojte isti pramen nekoliko puta
izlagati velikoj toplini. Svaki pramen
što je više moguće izravnajte prije
peglanja običnom četkom i zatim
preko njega prijeđite peglom. Obavite
to u jednom ravnomjernom, glatkom
potezu. Nemojte se zaustavljati i nastavljati jer bi vam se mogle vidjeti
horizontalne linije na pramenu. Kod
peglanja idite sporo, ali ne presporo
– toliko da peglu držite na jednom
mjestu više od nekoliko sekundi. Što
dulje držite to više oštećujete kosu i
izvlačite vlage iz vlasi – a nitko ne želi
kosu suhu kao slama.
Nemojte koristiti pramenove s previše
kose jer se tako toplina pegle neće
ravnomjerno rasporediti i dovoljno je
ispeglati. S prevelikim pramenovima
žene u pravilu to kompenziraju tako
da onda dulje drže peglu na kosi –
čime samo isušuju i oštećuju gornji
sloj kose u pramenu.
S velikim i preširokim peglama,
odnosno s peglom s preširokim
Kod peglanja kose važno je imati kvalitetnu peglu, ali i kvalitetno
sredstvo za zaštitu kose od topline.
Kod odabira sredstva za zaštitu važno je, po mogućnosti, odabrati one
koji ne sadrže alkohol. Evo nekoliko
kvalitetnijih proizvoda (većina se
može nabaviti ili u frizerskim salonima ili preko interneta): L’Oréal Paris Elnett Sleek Heat Protect Spray,
L’Oreal profesional Thermo Milk,
Toni&Guy Iron defence, Kerastase
nectar thermique, Matrix Biolage
Fortetherapie Thermo-Active Repair Gloss, John Frieda Frizz-Ease
Thermal Protection Hair Serum,
Redken Spray Starch 15 Heat Memory Styler, CHI silk infusion, Sedu
Anti-Frizz Polishing Treatment
with Moroccan Argan Oil, Aveda
Light Elements Smoothing Fluid,
TreSemme Thermal Creations Heat
Tamer Spray, Frederic Fekkai Coiff
Defe UV Protectant.
Priredila: Almira ŠIŠIĆ
Recepti iz BH kuhinje
Češka torta
Kora:
- 2 jajeta
- ¼ šoljice margarina
- 1 šoljica šećera
- 2 kašike meda
- 2 kašike praška za pecivo
- 5 šoljica brašna
Izmiješati šećer i med, pa kada se
dobro povežu dodati margarin, a
zatim jaja i brašno sa praškom za
pecivo (malo po malo). Smjesa se
ne bi smjela razdvajati u toku miješenja. Može se dodati malo mlijeka da se smjesa ne razdvaja i da
ne bude ljepljiva. Tijesto razviti na 5
jednakih dijelova. Svaku koru peći
na 180C, 3 do 5 minuta, da dobije
zlatno žutu boju, a onda ga sušiti na
plehu.
Fil:
- 225 grama slatkog kondenzovanog mlijeka
- 3 jajeta
- 2 kašike meda
- ¼ šoljice margarina
- ½ šoljice mljevenih oraha
Pomiješati sve sastojke za fil osim
oraha. Sve to kratko prokuhati i
ostaviti da se ohladi. Smjesom
premazati sve kore, a orasima posuti
gornju koru.
Pljeskavice od krompira sa mesom
Sastojci:
- Sirov krompir 5-6 kom
- 150 gr. mljevenog mesa (prethodno prodinstano)
- 1 glavica luka I 1 čehno bijelog
luka
- 2 kom jaja
- 1 kašika brašna
- Malo peršunovog lista
- Začini, so i biber
Priprema:
Izrendati krompir i ocijediti višak
JANUAR 2014
vode. Dodati jaja, so, biber i brašno te promiješati.
Mljeveno meso malo prodinstati
pa ga pomiješati sa lukom i bijelim lukom, te mu dodajte so,
biber i druge začine po želji.
Od pripremljene mase krompira formirati tanke pljeskavice.
Na pljeskavicu staviti nadjev od
mesa, a zatim ga poklopiti drugom pljeskavicom. Pržiti na vrelom ulju sa obje strane.
Priredila: Amila SMAJLAGIĆ
17
SPORT
Izvlačenje grupa za SP 2014 –
Zmajevi saznali imena protivnika
Grupa po mjeri, razlog
za umjereni optimizam
Piše: Benjamin DAJIĆ
I
ako smo kroz kvalifikacije za
sljedeće Svjetsko prvenstvo
prije svega priželjkivali da se
naši Zmajevi konačno plasiraju
na to veliko takmičenje, i iako
smo u slavlju prilikom ostvarenja tog cilja prvenstveno uživali
u tom trenutku, ipak smo svi mi
koji volimo našu domovinu sa
velikim nestrpljenjem i nervozom
iščekivali izvlačenje grupa za najveću nogometnu smotru.
Zadovoljstvo plasmanom u Brazil
nije jenjavalo, ali ipak i ljudski i
sportski i patriotski instinkt tjerali su na špekuliranje o mogućim
protivnicima i priželjkivanje
grupe u kojoj bi imali realne
šanse za borbu za jedno od prva
dva mjesta koja znače prolazak u
drugu fazu takmičenja.
Kombinacija je pri žrijebanju bilo
bezbroj i nakon što nam je dah u
više navrata zastajao sreća nam
ipak nije u potpunosti okrenula
leđa. Izbjegli smo takozvane grupe
smrti i zapali u onu pod nazivom F,
zajedno sa Argentinom, Nigerijom
i Iranom. Kada se baci pogled na
ostale grupe može se biti relativno
zadovoljan. Mogli smo proći i nešto bolje, ali i mnogo gore.
Objektivno, Argentinci su favori-
18
ti u našoj grupi. U prošlom broju
našeg lista opisali smo novembarski susret sa našim protivnikom
na SP-u, i svi smo mogli zaključiti
da su Argentinci kvalitetnija ekipa
od naših Zmajeva. Međutim, nesavladivi sigurno nisu. Uz malo
bolje posložene strateške kockice možemo se nositi sa njima
ravnopravnije nego što je to bio
slučaj u St. Louisu. Svoju kartu za
prolazak ipak moramo ponajprije
tražiti u mečevima protiv Nigerije
i Irana. Nijednu od ovih ekipa ne
smijemo potcijeniti. Nigerijcima
će ovo biti peti nastup na SP-u, i
iako u ovim kvalifikaijama nisu
briljirali njihovo iskustvo učestvovanja na velikim takmičenjima
i uspjesi koje bilježe njihove omladinske reprezentativne selekcije
moraju se uzeti za ozbiljno. Iran
je na papiru autsajder u našoj grupi. Ovo će im biti četvrto učestvovanje na SP-u, a kvalifikacije
su prošli bez većih poteškoća i
naravno da se mora biti oprezan
sa njima.
Za kraj rečenica koja zvuči pomalo nestvarno: Na Svjetskom
prvenstvu prvu utakmicu igramo
u hramu nogometa, slavnoj Maracani, gdje će nam protivnik
biti Messi i njegova Argentina.
Poput sna.
JANUAR 2014
Oluja progutala Britanca
Adnan Ćatić prvak
svijeta po četvrti put
Piše: Benjamin DAJIĆ
F
elix Sturm (u prijevodu
- oluja), borac koji nomilalno boksuje pod njemačkom zastavom a pobjede slavi
ogrnut u bosansku, postao je prvak svijeta po četvrti put. Pojas
šampiona srednje kategorije u
verziji IBF osvojio je pobijedivši
dotadašnjeg prvaka, Britanca
Darrena Barkera.
Za neupućene mora se dodati da je ovdje riječ o Adnanu
Ćatiću, čovjeku bh. porijekla čiji
su roditelji iz Blagaja, a koji je
rođen u njemačkom Leverkusenu. Adnan je bokserski alijas njemačkog prizvuka uzeo
iz komercijalnih razloga, pošto
većinu svojih mečeva odrađuje u
njemačkim arenama i pred publikom, sponzorima i medijima
koji najviše žele gledati borce sa
imenima koja njima nešto znače.
Za Nijemce Felix, za Bosance i
Hercegovce Adnan, za Darrena
Barkera uraganska oluja, za cijeli
Svijet (ponovo) šampion.
Pred decembarski meč za titulu mnogi su osporavali Adnanovu vrijednost i predviđali mu
skori završetak karijere, nakon
što je u posljednja četiri meča
ostvario samo jednu pobjedu i
jedan remi, dok je dva puta bio
poražen. Ipak, taj bh. inat koji se
probudi kada čovjeka otpisuju
i omalovažavaju došao je do izražaja u Adnanu te hladne noći
u velelijepnom zdanju Porsche
Arene u Stuttgartu. Sva prigovaranja o izgubljenoj eksplozivnosti, nedostatku hrabrosti i manjku
inicijative pala su u vodu u nekoliko minuta trajanja borbe. Nošen
gromoglasnim navijanjem nekoliko hiljada bh. navijača Adnan
je već u prvoj rundi dinamičnim
pristupom nagovijestio tok trajanja borbe. U drugoj rundi već
je sve bilo riješeno. Nekoliko
munjevitih kombinacija razbilo
je Barkerov gard koji više nije
bio u stanju parirati Adnanovim
olujnim naletima, i njegov trenerski štab nije imao izbora nego
baciti peškir u ring.
Zvuci bosanske pjesme sa tribina, Adnanovo obraćanje publici
na bosanskom jeziku, pozivanje
u ring bh. nogometnih Zmajeva, Salihovića i Ibiševića, javne
čestitke putem inerneta od strane
Džeke i Teletovića, šampionski
pojas oko struka i bh. zastava
na Adnanovim leđima – slike za
pamćenje koje svi želimo ponovo doživjeti. Naprijed Adnane,
svi smo uz tebe!
SPORT
Trener: Glen Riddersholm
FC Midtjylland iz Herninga zasluženo prvi
Postignuti rezultat je proizvod rada i oslonca na
vlastite mlade snage
Piše: Fadil ĆATOVIĆ
D
anska fudbalska scena
u znaku je FCM-a, koji
je ovu godinu zaključio
prvim mjestom u Superligi.
Uvjerljivom pobjedom protiv
AGF-a, u nedjelju, 08. 12. 2013,
zadržali su prvu poziciju, sa
šest bodova prednosti nad F.C.
Copenhagen. Rezultati koje je
postigla ekipa FCM u najjačoj
danskoj fudbalskoj ligi nisu nikoga posebno iznenadili. To se
posebno odnosi na poznavaoce
danskog fudbala koji prate dansku Super ligu. Oni znaju da su
ovi rezultati proizvod izrazito
dobrog i napornog rada, politike
oslonca na vlastite mlade snage
te prihvatanje kolektivne igre,
za koju najveće zasluge ima
trener Glen Riddersholm. Malo
je trenera koji su za jedan klub
vezani više od dvadeset godina.
Trenirao je od najmlađeg uzrasta
do prvog tima, bio asistent Eriku
Rasmussenu, treneru danske ju-
niorske reprezentacije. Strpljivo
je čekao svoju priliku u FCM-u
i gradio svoj autoritet. Kada je
dobio prvu pravu priliku, već je
znao kako se sve mora posložiti.
Oslonac njegovog rada su mladi
talenti koji se fudbalski školuju
u Akademiji FCM. Među njima
su se našli i neki mladi talenti iz
naše domovine, a o njima će se
tek čuti.
Veliki doprinos osvajanju prvog
mjesta dala je dobro i mudro
postavljena igra u kojoj su se
igrači nalazili na pravim mjestima, posebno na utakmicama
koje su igrane u gostima. Ukupnom rezultatu mora se pridodati
i podrška vjernih navijača koji
su podržavali svoj klub bez obzira gdje je igrao, a to je imalo
ogromno značenje.
U takmičarskoj pauzi igrači
imaju kraći odmor. Poslije
Nove godine okupit će se radi
početka priprema za proljetni
dio sezone. “Idemo u Portugal,
gdje trebamo odraditi prvu fazu
priprema i osposobiti igrače, uz
mali rizik za povrede. Nadam
se da će manje ključnih igrača
biti van terena, jer u jesenjem
su dijelu imali više povreda”,
kaže šef stručnog štaba FCM-a.
On je svoj start u FCM-u prije nekoliko godina krunisao
trećim mjestom, ali to je samo
jedan dio njegovog trenerskog
uspjeha. Njegov uspjeh su pojedinci koje su spremi za igru
na najvećem fudbalskom
nivou, uklopljeni u
veoma dobro uigran tim sa velikim stepenom
efikasnosti,
izvanrednom
završnicom,
gdje je u
fokusu
cijeli tim, kao
cjelina
koja
funkcionira bez
greške. Na naše
pitanje šta očekuje u sljedećoj godini
odgovara: “Najvažnije je spremiti ekipu i boriti se za prvo
mjesto. Sve je moguće i vjerujem da mi to možemo. ” Glen
Riddersholm namjerava ostati
u FCM-u i naredne godine. Sa
naše strane poželimo da njihova nada i san budu i realnost te
da FCM sljedeće godine bude
šampion. Na tom putu trebat će
im puno sportske sreće, koja je
jedan od faktora
za uspjeh.
JANUAR 2014
19
KULTURA
Učenici OŠ „Petar Kočić“ i njihovi roditelji iz Konjević Polja ne posustaju u borbi za zaštitu prava na obrazovanje na bosanskom jeziku i izučavanje nacionalne grupe predmeta
Borba za bosanski jezik i ljudska prava
Izučavanje nacionalne grupe predmeta kroz vannastavne aktivnosti kukavičje je jaje koje se perfidno
podmeće kao optimalno rješenje ovog problema.
Piše: Idriz HODŽIĆ
O
ko stotinu učenika OŠ
„Petar Kočić“ iz Konjević Polja, ne pohađaju
nastavu od 02. 09. 2013. godine.
Zajedno s roditeljima opredijelili su se za bojkot nastave koja
se ne izvodi na matrenjem, tj.
bosanskom jeziku i ne uključuje
nacionalnu grupu predmeta, te su
podigli šatorsko naselje pred zgradom OHR-a u Sarajevu, tražeći
svoja prava i čekajući da OHR i
Vijeće za provedbu mira, odnosno
Visoki predstavnik u BiH, potvrde
da se time nad njima vrši klasična
diskriminacija. Do bojkota nastave u OŠ „Petar Kočić“ u Konjević Polju došlo je nakon odbijanja
Ministarstva prosvjete i kulture
RS-a da ispuni zahtjeve roditel-
20
ja da se u toj školi, od prvog do
četvrtog razreda uvede nacionalna
grupa predmeta i da se adekvatno
riješi pitanje nacionalnog sastava
Školskog odbora.
Svoja prava djeca i njihovi roditelji tražili su i pred institucijama
BiH, ali bez uspjeha. Smjenjivale
su se posjete šatorskom naselju i
pojedinih aktuelnih bh. političara,
koji osim verbalne podrške njihovim zahtjevima nisu rezultirali
nikakvim pomacima u pravcu
rješavanja navedenog problema.
Pregovori s ministrom prosvjete i
kulture RS-a, Mutabdžijom, nisu
doprinijeli iznalaženju rješenja,
jer on smatra da se grupa nacionalnih predmeta ne može izučavati u osnovnim školama u RS-u,
ukoliko je broj učenika u odjeljenjima od prvog do četvrtog
razreda manji od 18. Direktori
pojedinih sarajevskih osnovnih
škola i delegacije učenika dolaze
u znak podrške svojim vršnjacima, a građani Sarajeva samoinicijativno ih posjećuju i donose im
skromne znake pažnje, na čemu
su im i djeca i roditelji izuzetno
zahvalni. Vozači revnosno trube
iz svojih vozila pri prolasku pored
šatorskog naselja u znak podrške
njihovim pravednim zahtjevima.
JANUAR 2014
Nevrijeme i hladnoća su dodatni
otežavajući faktori na putu njihove borbe za svoja prava, ali za
nehumane uslove života ove djece
i njihovih roditelja niko ne mari.
U opticaju je ideja da se djeca upišu u Osnovnu školu „Vladislav
Skarić“ u Sarajevu, zašto je iskazana spremnost i te škole i Kantonalnog ministarstva obrazovanja,
nauke i mladih Kantona Sarajevo.
Neki, kao rješenje, zagovaraju
paralelnu školu u Konjević Polju u kojoj bi se nastava izvodila
po nastavnom planu i programu
Tuzlanskog Kantona, a troškove
bi finasirala Federacija BiH. Sve
to teče dosta neorganizovano i
vrlo traljavo. Nešto se čeka? Solidarnost s učenicima iz Konjević
Polja iskazali su roditelji i 150
učenika iz Vrbanjaca kod Kotor
Varoši, a u sličnoj poziciji su i
učenici-Bošnjaci iz Dubrava kod
Gradiške. Roditeljima koji protestiraju pred OHR-om vlasti RS-a
prijete sankcijama zbog neslanja
djece u školu, a djeci prijete gubitkom školske godine.
Pored svega rečenog ima
određenih najava koje nose dozu
optimizma da će ovaj problem
biti riješen na zadovoljavajući i
obostrano prihvatljiv način, a da
li će se to desiti i kada, velika je
nepoznanica? To je, nažalost, surova stvarnost u Bosni i Hercegovini koja bilježi veliki zastoj na
svom evropskom putu.
HISTORIJA
Historija i historiske ličnosti Bosne i Hercegovine (29)
Opstanak BiH u uslovima političkog i vojnog nasilja
Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu
Piše: Benjamin DAJIĆ
K
raljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca, nastala po završetku I svjetskog rata (1918.)
i kasnije preimenovana u Kraljevina
Jugoslavije (1929.), pokazivala se
od svog početka nesposobnom za
miran opstanak usljed nepomirljivih
želja i tendencija raznih etno-nacionalnih grupa. Nepomirljivost stavova između Srba i Hrvata pokušana
je da se izgladi takozvanim sporazumom Cvetković-Maček, kojeg su
26. avgusta 1939. sklopili Dragiša
Cvetković, predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije, i Vladko Maček,
predsjednik Seljačko-demokratske
koalicije u Hrvatskoj. Jedna od najvažnijih tačaka sporazuma bila je
stvaranje Banovine Hrvatske, koja
bi bila jedna od upravno-teritorijalnih jedinica u sklopu Kraljevine
Jugoslavije, i koja bi osim hrvatskog teritorija uključivala i 13 bh.
srezova sa hrvatskom većinom. Ostatak bh. srezova trebao je pripasti
srpskoj banovini koja je bila u planu
za skoro formiranje. Zbog širokog nezadovoljstva i usljed početka
II svjetskog rata do sprovođenja
spomenutog sporazuma nikada nije
došlo.
Bez prethodne objave rata njemački avioni su 17. aprila 1941. bombardirali Beograd zajedno sa
upadnom njemačkih trupa na jugoslovensko tlo. Bezuslovna kapitulacija svih jugoslovenskih snaga
potpisana je 11 dana kasnije, a teritorij države je podijeljen na tzv. interesne zone sa različitim političkim
statusima. Ustaše pod vodstvom
Ante Pavelića proglasili su Nezavisnu Državu Hrvatsku, fašistički satelit koji je bio podijeljen na
njemačku i italijansku utjecajnu
zonu, i koji je obuhvatao i Bosnu i
Hercegovinu. Stare etničke razlike
i antagonizmi oslikali su se za vri-
jeme II svjetskog rata u borbama
na jugoslovenskom prostoru gdje
su se različite grupacije brutalno
borile jedne protiv drugih. BiH je
bilo glavno poprište sukoba i borbi.
Ustaše, četnici, partizani i druge vojne jedinice ratovale su međusobno
i(li) protiv okupatora.
Po početku rata Komunistička
partija Jugoslavije organizirala je
partizanske vojne odrede koji su
gerilskim načinom ratovanja nastojali parirati protivničkim snagama,
očekujući u isto vrijeme pomoć od
Staljina i Sovjetskog saveza. Osnovani su i narodnooslobodilački
odbori koji su se na oslobođenim
područjima bavili civilnim poslovima i pitanjima. U Bihaću je 26. novembra 1942. osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja
Jugoslavije (AVNOJ) kao politički
izvršni organ partizanskog pokreta i ujedno je činio osnovu za novi
politički sistem.
Neposredno prije Drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. novembra
1943.) u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. osnovano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog
oslobođenja BiH (ZAVNOBiH).
Rukovodstvo
jugoslovenskog
narodnooslobodilačkog
pokreta
odlučilo je ranije da se BiH konstituira kao posebna federalna jedinica o
okviru nove federativne Jugoslavije, i u skladu sa time na osnivačkoj
skupštini ZAVNOBiH-a, na kojoj
je prisustvovalo 247 delegata iz
svih krajeva, društvenih i naciona-
lnih sredina Bosne i Hercegovine,
donesena je rezolucija ZAVNOBiH-a. U rezoluciji je istaknuto da
su se prvi puta u historiji Bosne i
Hercegovine sastali predstavnici
muslimanskog, srpskog i hrvatskog
naroda sa ciljem da se na osnovu
rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda Bosne i Hercegovine
donesu političke odluke koje će
otvoriti put narodima BIH da urede svoju zemlju kako to odgovara
njihovoj volji i interesima. Izričito
je izraženo da „...njihova zemlja
nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska
i muslimanska.“ ZAVNOBiH je
ostao dosljedan svojim stavovima
iz rezolucije sa Prvog zasjedanja,
i na Drugom zasjedanju održanom
od 30. juna do 2. jula 1944. u Sanskom Mostu nizom odluka faktički
je konstituirana BiH kao posebna
i ravnopravna federalna jedinica u
novoj Jugoslaviji.
Završetak II svjetskog rata BiH je
dočekala sa ogromnim gubicima u
ljudstvu. Procjenjuje se da je od ukupno 1,7 miliona žrtava II svjetskog rata čak oko 670.000 ubijeno na
bh. teritoriju. Sama BiH izgubila
je preko 400.000 svojih sanovnika, zemlja je bila razorena i opustošena. Ipak Bosna i Hercegovina
je preživjela unutarnje i vanjske
pritiske i opstala kao i mnogo puta
ranije, a i kasnije. Naša domovina i
njen narod naučili su kroz historiju
kako prevazići i nadživjeti nipodaštavanje, agresiju i nepravdu.
JANUAR 2014
21
TRADICIJE I OBIČAJI U BiH
Narodni običaji kod rođenja djeteta
Piše: Vezuv BAŠIĆ
O
d davnina svi ljudi
prolaze kroz različite
životne faze. Među njima
su najbitinije rođenje, ženidba i
smrt. Sve religije i kulture svijeta posjeduju, manje ili više,
razvijen sistem običaja, tabua i
obreda koji prate dijete od začeća
do njegovog uključenja u svijet
odraslih. Hrišćanstvo i islam nisu
iznimka od ovog pravila. I jedna
i druga religija imaju kodekse i
zakone vezane za rođenje djeteta
iz kojih su se protekom vremena razvili različiti običaji, sa različitom svrhom i značenjem.
U svim kulturama na svijetu
rođenje djeteta predstavlja jedan
od najznačajnijih i najradosnijih dana za porodicu u koju prinova stiže, a gotovo po pravilu
ta radost se dijeli sa rodbinom,
prijateljima i komšijama. Za
dolazak novorođenčeta na svijet
uvijek se pripremala cijela familija, svako na svoj način i u sk22
ladu sa mogućnostima. U starim
vremenima žene su rađale djecu
najčešće u kućama, a pomagale
su im uglavnom babice koje su
dolazile na lice mjesta. Smrtnost
pri porodu bila je veća nego danas tako da su pripreme za porod
podrazumjevale i pripreme za
situacije u kojima je rodilja moga
podleći u toku ili nakon poroda.
Pripreme i sam čin rođenja u
Bosni i Hercegovini dešavaju se
ovisno o području, ali i strukturi
stanovništva ili bolje reći kojoj
naciji i vjeri pripada familija koja
dobija prinovu. Nakon što radost
potraje neko vrijeme, stvari se
dovode u normalu i život teče
dalje. U našoj domovini postoje
običaji koji su vezani za prinovu
u familiji, a obilježavaju se nakon
isteka određenog vremena. Neke
od tih običaja, naši ljudi koji žive
van domovine, su zaboravili ili
ih nisu prenijeli na mlađe generacije tako da se ne može reći da
ih mladi ne poštuju nego da ih ne
poznaju. Mnogi običaji i tradicije prilagođeni su savremenim
uslovima života i usklađeni sa
napretkjom civilizacije, ali su
njihovi korjeni u većini slučajeva
zadržani u nekom novom obliku
ili značenju. U ovom broju pisat
ćemo o običaju babina sa aspekta prijašnjih vremena, ali i onoga što se zadržalo do današnjih
dana.
JANUAR 2014
Babine
To je lijep stari društveni običaj
koji pruža mogućnost za zbližavanje i bolje povezivanje rodbine,
ali i prijatelja i komšija. Organizuju se dvije do četiri sedmice nakon
porođaja. Odabere se dan, najčešće
nedelja kada većina ima slobodan
dan, te se pozove rodbina, prijatelji i susjedi. Za taj dan priprema
se raznovrsna hrana, a ponekada
i ponegdje i dobro meze i piće.
Gosti dolaze i daruju novorođenče
novcem ili poklonima uz najljepše
želje. Većina običaja u našim krajevima imala je i ima religijski
predznak, a babine ga gotovo da
ih i nemaju. U novije vrijeme ovaj
običaj prilagođen je savremenim
uslovima života te se praktikuje na
razne načine, ali su povod i osnova
ostali isti, a to je rođenje djeteta.
Naša tradicija nalaže da je red
otiči na babine. To je ispravno i
to treba poštovati, ali se pri tome
mora imati obzira prema familiji
novorođenčeta, a posebno prema majci tek rođene bebe. Nije
dobro odlaziti na babine makar
prvih mjesec dana, jer se rodilja,
ali i cijela njena familija sa kojom
živi još uvek prilagođava na novonastalu situaciju i najmanje što
joj treba je puna kuća gostiju. Takođe, vrlo je važno da ste potpuno
zdravi kada odlazite na babine jer
tek rođenoj maloj bebi i majci čije
je tijelo još uvek jako osjetljivo
možete nanijeti nesagledive posljedice prenošenjem neke bolesti ili
zaraze kojoj ste vi izloženi..
Nekada su babine imale svoj smiaso, a danas se do njih ne drži toliko.
Hrana i piće nosili su se kako porodilja ne bi morala spremati hranu obzirom da ima mnogo obaveza oko tek rođenog djeteta. Danas
je to drugačije, pa umjesto da se
novopečenoj majci time pomaže,
nameće joj se velika obaveza.
RAZONODA
VICEVI
DOBRO PAMĆENJE
Sjede dva starca od oko devedeset
godina i razgovaraju:
- Bil ti mogo jedan sladoled?
- Jašta bi već mogo!
- Od čega bi volio?
- Vaniliju i čokoladu.
- I meni to paše.
- Nemoj zaboravit koji ćemo.
- Kako ću zaboraviti kad je
slastičarna odmah iza ćoška.
Nakon dvadesetak minuta dolazi
onaj prvi sa dva hamburgera.
- Ama, šta ti je to jadan nebio?
- Hamburger, zar ne vidiš?
- A đe ti je senf?
- Uh, ja zaboravio.
PAUK
Napio se čovjek i legao na parking
da spava. Naiđe policajac pa ga
pita:
- Šta to radiš čovječe
- Zar ne vidiš da sam se parkirao?
- Vidim da ležiš, ali nisi ti auto.
- Šta to ima veze. Nisi ni ti pauk.
DOKTORI
Otvorili dva naša čovjeka ordinaciju u Švajcarskoj. Počeli Švajcarci napuštati svoje doktore i
idu kod njih dvojice. Švajcarski
doktori pošalju jednog svog doktora da vidi šta to oni rade. Došao
doktor prerušen kod njih.
- Šta tebi fali jarane?
- Imam problem sa čulom mirisa.
- Kolega ponesi mi lijek pod brojem devet!
Ulazi kolega sa kantom izmeta pa
je postavi pacijentu pod nos.
- Au! Što ova govna smrde - reče
pacijent
- Kolega, piši da je ovaj izliječen.
Vremenom ne ostade ni jedan
pacijent kod Švajcarskih doktora pa oni odluče ponovo poslati
onog svog kolegu kod novih doktora.
- O! Ti opet došo jarane!
- Morao sam. Nedavno sam imao
saobraćajnu nesreću pa sam
izgubio pamćenje.
- Kolega ponesi lijek broj devet.
- Nemoj opet govna molim te!
- Kolega, piši da je ovaj izliječen.
VOLI ŽIVOT
Pitali cigu:
- Sa kojom bi pjevačicom volio
otići u krevet?
- Nisam lud da vam to kažem.
- Radi čega? Šta je tu neobično?
- Da kažem pa da me Arkan ubije!
PINGVIN
Otvorio dječak frižider da uzme
hladan sok. U ruci je držao papagaja pa ga ostavio u frižideru. Nakon
šest sati ode do frižidera da uzme
još jedan sok pa ugleda papagaja:
- Ama, koga to moje okice vide?
- Pingvina! Hajvanu jedan.
SVEMIRCI
Sluša čovjek radio: „Poštovani
slušaoci, pojavili su se svemirci na
zemlji. Izgledaju kao mi ali su zeleni, buljavi i ruke su im do zemlje.
Ako ih vidite vi ih zagovarajte dok
mi ne dođemo. Ode čovjek da ore
pa nakon nekog vremena ode do
grma da se pomokri. Ugleda zelenog, buljavog sa rukama do zemlje
pa poče da ga zagovara:
- Ja evo orem pa ću da posijem, a
onda ću da žanjem.
Onaj zeleni šuti, a čovjek ponovi:
- Ja evo orem pa ću da posijem, a
onda ću da žanjem.
Zeleni i dalje šuti, a čovjek ponovi
još dva puta:
- Ja evo orem pa ću da posijem, a
onda ću da žanjem.
- A ja sam šumar pa evo vršim
nuždu, a kada završim pitat ću
te što posječe jutros onu bukvu
bez dozvole?
SMIRENJE
Posvađali se muž i žena pa se muž
izgalamio na ženu, a ona mrtva
hladna:
- Kako možeš biti tako smirena
kada ja galamim?
- A šta mogu drugo? Kada ti završiš ja odem u WC i onda je
sve OK!
- Kakve veze ima WC sa tvojim
smirivanjem?
- Smirim se dok čistim WC Šolju.
- Opet ne razumijem.
- Pa, WC šolju čistim tvojom četkicom za zube.
Narodne
poslovice
Ko se o mlijeko opeče taj i u jogurt puše.
Čega se pametan stidi time se lud ponosi.
Od inata nema goreg zanata.
Riječi treba mjeriti, a ne brojati.
Lakše je steći nego sačuvati.
Bolje je sa mudrim plakati nego sa budalom pjevati.
Ko laže za tebe, lagat će i protiv tebe.
Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj.
Pametni ljudi uče na tuđim greškama, budale na svojim.
Prijatelj je najbolja imovina u životu.
O neprijatelju ne govori zlo, nego misli.
Zlo je svakome vjerovati, ali i ne vjerovati nikome.
Zagonetke
MRAK
OGLEDALO
TAJNA
Priredio: Vezuv BAŠIĆ
Što ga više ima
To ga manje vidiš
JANUAR 2014
Crna sam kao noć
I uvijek te pratim
Po mraku se skrivam
Po danu se vratim.
SJENKA
Ako je imaš, želiš je dijeliti
Ako je podijeliš, više je
nemaš
Ako me baciš razbit ću se.
Ako se nasmiješ uzvratit
ću ti osmjeh.
23
ZANIMLJIVOSTI
Priredio: Emir OVČINA
jednodnevnih pregovora i natezanja, DF je odlučio da ne smjenjuje
aktuelnog
socijaldemokratskog
gradonačelnika, a zauzvrat je tražila da se na centralnom gradskom
trgu ponovo postavi jelka za Božić
i da se u javnim kantinama služi
veći broj tipičnih danskih jela.
DANSKA
Kraljevska porodica u horor izdanju Novi portret danske kraljevske porodice izazvao je negodovanje u javnosti, pa čak i najoštrije kritike medija, koji ga smatraju stravičnim.
Britanski tabloidi upoređuju ga sa portretom porodice Adams iz istoimenog horor filma i serijala. Portret, napavljen u povodu obilježavanja 150. godišnjice dolaska porodice na danski tron, prikazuje kraljicu
Margaretu okruženu djecom i unucima na način na koji su 1868. godine
njen djed i njegova porodica ovjekovječeni u palači Fredensborg.
Švedska: Pobjegao
iz zatvora da bi
otišao zubaru
Jedan švedski zatvorenik pobjegao
je iz zatvora i otišao kod zubara,
a nakon intervencije se pojavio u
policiji. Ovaj 51-godišnjak se četiri dana prije bjekstva iz zatvora
požalio čuvarima da ima zubobolju. “Cijelo lice je bilo potpuno
otečeno. Na kraju nisam mogao
više da podnesem bol”, rekao je
ovaj zatvorenik za švedski dnevik
“Dagens Nuheter”. Zbog bjekstva
iz zatvora njegova jednomjesečna kazna produžena je za 24 časa.
Zatvorenik, koji je u međuvremenu
napustio zatvor, rekao je za švedski
list da je, iznad svega, srećan što se
“otarasio zubobolje”. “Sada ostaje
da platim račun zubaru”, rekao je
ovaj čovjek.
Njemačka: Traži
se baštovan, plata
2.800 eura
Njemački predsjednik Joahim
Gauk hitno traži baštovana za
predsjedničku
rezidenciju
za
mjesečnu bruto platu do 2.800
eura, objavio je tabliod “Bild”.
Bild navodi da se iskusni radnik
traži za održavanje parka dvorca Belvi, površine 76.750 metara
kvadratnih. Na sreću, novi baštovan ne mora sam da se brine o
Velika Britanija:
Hirurg se potpisao
na jetri svog
pacijenta
Britanski hirurg Simon Brahmall
suspendovan je poslije optužbi da
se “potpisao” na jetri jednog svog
pacijenta. On je upotrijebio netoksični argon gas kako bi urezao
svoje inicijale na jetru. Protiv
Barmhola je pokrenuta istraga
pošto je jedan njegov kolega otkrio inicijale “SB” na jetri tokom
sljedeće operacije u bolnici u Birmingemu.Menadžeri bolnice su u
saopštenju naveli da je hirurg suspendovan do okončanja istrage.
Danska: Dali mjesto
gradonačelnika
u zamjenu za
svinjetinu
Desničarska,
antiimigraciona
Danska narodna partija (DF) prepustila je mjesto gradonačelnika
koje je mogla da preotme socijaldemokratama, u zamjenu za
obećanje da će na meniju javnih
kantina biti više svinjetine. Kako
prenosi AFP, s obzirom na ishod lokalnih izbora, DF je bila u poziciji
da osvoji svoju prvu opštinu u zemlji, Hvidovre, udaljenu 10 kilometara južno od Kopenhagena. Nakon
NJEMAČKA
Njemačka: Pretinac za napuštene bebe
U njemačkoj bolnici „St. Joseph“, koja se nalazi u Berlinu, postoji
poseban pretinac za bebe u kojem roditelji anonimno mogu ostaviti
neželjenu djecu. Nakon što ostave dijete u čeličnom pretincu, u kojem
se nalaze dekica i jastuk, aktivira se alarm, a potrebno je dvije do tri
minute medicinskom osoblju da bi došle do njega, što daje roditeljima
dovoljno vremena da odu, a da ih niko ne vidi.
76.750 metara kvadratnih velikom
parku, jer se za uređenost predsjedničkog parka brine, prenose mediji,
ukupno sedam baštovana i jedan
pomoćni radnik.
ŠVEDSKA
Bicikl od zlata, vrijedan 80.000 eura
Skandinavska kompanija za dizajn “Aurumania” napravila je pravi dragulj na dva točka - bicikl od 24-karatnog zlata, ukrašen sa 600
Svarovski kristala. Bicikl, čija je cijena 80.000 eura, proizveden je u
samo 10 primjeraka. Svaki bicikl se izrađuje ručno. Armatura je od
24-karatnog zlata i ukrašena kristalima, dok su sjedište i rukohvati od
prave kože boje čokolade. Većina ovih zlatnih bicikala završiće kao
primjerak koji je nedavno kupio jedan Londonac: okačen o zid dnevne
sobe kao umjetničko djelo.
24
rupcem i s kacigom na glavi. Od
pljačke je prošlo četiri mjeseca, a
pljačkaša još uvijek nisu uhvatili.
JANUAR 2014
Francuska: U manje
od 30 sekundi ukrao
nakit vrijedan 140
miliona dolara!
Na internetu se pojavila snimka
pljačke koja se dogodila u julu
u Cannesu. Naime, nadzorne su
kamere snimile trenutak u kojem
je lopov ukrao 140 miliona dolara
vrijedan nakit za manje od pola
minute, piše NY Daily News. U
hotel Cartlon je ušetao nepoznat
muškarac, naoružan samo automatskim pištoljem, lica omotana
Austrija:
Spektakularno
hapšenje Bosanca i
Hrvata
Austrijska policija uhapsila je tri
osobe među kojima su jedan Bosanac i jedan Hrvat zbog sumnje da
su u na području Poggersdorfa u
Koruškoj u posljednjih nekoliko
mjeseci opljačkali nekoliko kuća.
Kako navode austrijski mediji, u tom
dijelu se skoro svakodnevno dešavaju pljačke iza kojih stoje bande koje
uglavnom dolaze iz drugih država.
Policija je nekoliko mjeseci pratila
određene osobe, a u subotu su dobili dojavu od jednog stanovnika
Poggersdorfa koji je u svojoj kući
zatekao provalnike. Međutim, dok
je lokalna policija stigla, pljačkaši su
IZ SVIJETA
već pobjegli u Golfu. Nakon dva i po
sata potrage u koju su bili uključeni
helikopteri, psi tragači i policajci sa
posebnom opremom, uhapšene su tri
osobe čija imena nisu objavljena.
razgovarao s direktorom banke,
a kada ga je on kategorički odbio
vratio se s kamionom punim otpada i istovario ga ispred vrata banke.
Slovenačka policija traži zatvorenika koji je pobegao sa suđenja za
tešku krađu, zaključavši prethodno sudiju i ostalo osoblje u sali za
suđenje. Osuđenik Urban Prelac,
koji je izdržavao u zatvoru Dob
dvoipogodišnju kaznu zatvora zbog
krađe i trgovine drogom, pobjegao
je iz Okružnog suda u Ljubljani,
na početku dokaznog postupka u
novom slučaju. Pošto su mu u sud-
tralnom Sibiru do Moskve morao je
prinudno da sleti u Novosibirsku jer
su pijani putnici pretukli jednog člana posade. Policija u Novosibirsku
saopštila je da je avion sletio na aerodrom “Tolkačevo”, kao i da su dva
napadača uhapšena. Isti izvor navodi
da je član posade prebačen u bolnicu sa lakšim povredama, prenijela je
agencija Iinterfaks. Avion je nakon
zadržavanja nastavio let ka Moskvi.
Rusija: Pijani putnici
Slovenija: Lopov
pretukli člana
zaključao sudiju i
posade
pobjegao sa suđenja Avion na letu od Krasnojarska u cen-
RUMUNIJA
Napravili auto od 500.000 Lego kockica
Inženjeri Steve Sammartino i Raul Oaida napravili su potpuno funkcionalan automobil od 500.000 Lego kockica. Ovaj nesvakidašnji automobil sklopljen je u Rumuniji nakon čega je prevezen u Australiju. Ima
256 klipova u motoru na zrak. Lego automobil može razviti brzinu do
30 kilometara na sat, a da pri tome ostane u jednom dijelu. Sammartino
i Oaida vjeruju da može razviti i veću brzinu, ali su se bojali da automobil ne eksplodira.
nici skinuli lisice s nogu i ruku, on
je pobjegao, prethodno zaključavši
sudiju, zapisničarku i dva pravosudna policajca koji, iznenađeni, nisu
uspjeli na vrijeme da reaguju, objavili su slovenački mediji.
Bugarska: Srušio
kuću i istovario je
pred banku
Jedan očajni Bugarin dao je posljednji novac koji je imao kako bi
srušio kuću u kojoj je živio s porodicom, jer više nije mogao otplaćivati hipoteku. S obzirom da
zemljište na kojem se kuća nalazila nije pod hipotekom, Bugarin je
došao na ideju da svoj dom sruši,
a građevinski materijal i otpad
odnese pred banku. Prije nego što
je uništio svoj dom još jednom je
KINA
Kinezi jelu dali ime “Bosanski rat”
Kinezi imaju praksu da svojim jelima daju čudna imena, a jedno od
njih dobilo je naziv “Bosanski rat”. Ko se sjetio toga nije poznato, ali
nekoga su špinat i pržene gljive podsjetili na BiH. Inače, davanje neobičnih imene jelima u Kini je tradicija stara stotinama godina. “Mravi
se penju na drvo”, “Kao djevica” i “Skidanje djevice” samo su neka od
neobičnih imena kineskih jela
novina tražila dobrog muža i za njega je ponudila 330 miliona dolara.
takođe ranije bila u braku, prenio je
danas AFP.
Nigerija: Da
na masovnom
vjenčanju izgovorilo
1.111 parova
Kenija: Osuđen na
10 godina zatvora
zbog seksa s kozom
Više od 1.000 muslimanskih parova sklopilo je brak na masovnom
vjenčanju u gradu Kano, drugom po veličini u Nigeriji, što je
dio vladinog programa čiji je cilj
propagiranje stabilnih porodica.
Masovna vjenčanja su pokrenule
vlasti prošle godine kao reakciju
na ono što su zvaničnici opisali
kao epidemiju razvoda. Događaj,
organizovan u centralnoj gradskoj
džamiji, obuhvatio je 1.111 prethodno razvedenih žena i isti broj
muškaraca, među kojima je većina
Kenijac Katana Kicao Gona (28)
proglašen je krivim za seksualno
zlostavljanje koze. Nakon što se u
sudnici suočio sa svojom žrtvom,
osuđen je na deset godina zatvora.
Tokom izricanja presude koza je
mirno stajala u uglu sudnice i posmatrala. Kako prenosi list “Star”,
Gonu je uhvatio na djelu lokalni stanovnik. Nakon hapšenja je obavljen
ljekarski pregled, koji je potvrdio
iskaz svjedoka. Gona je na sudu izjavio da mu je žena hendikepirana i
zavisna od njega, ali to nije spriječilo sudiju da mu izrekne kaznu od
deset godina zatvora, prenosi Blic.
Saudijska Arabija:
Milionerka preko
oglasa traži novog
muža
Iako je prešla 55 i ima četiri kćerke,
milionerka iz Saudijske Arabije, koja je u oglasu sebe nazvala
‘Fatoun’, traži novog muža. Njen
glavni uvjet je da se kandidat ne
oženi za nju zbog njenog novca, a
dodala je i da neće biti zla prema
njemu. Navela je i da bi bilo dobro
da ne bude stariji od nje te da bude
pametan i obrazovan. No, u oglasu
nije navela nikakav kontakt. Inače,
ovo je druga bogatašica koja preko
oglasa traži muža, piše Emmirates
24/7. Prije dvije godine, nepoznata je 33-godišnja milionerka preko
KINA
Kina: Polje riže na krovu kuće!
Peng Qiugen, kineski farmer iz provincije Shaoxing na stoku Kine,
pretvorio je krov svoje četvorospratne kuće, visoke preko 12 metara, u
plodno poljoprivredno zemljište. Osim riže on uzgaja lubenice, povrće
i drugo na usjevenoj površini od 120 kvadratnih metara. Ovaj farmer
je riješio jedan od najvećih problema njegove gusto naseljene zemlje,
a to je kako proizvoditi dovoljnu količinu hrane za ovako veliki broj
stanovništva, kada je raspoloživog zemljišta sve manje.
JANUAR 2014
25
SKANDINAVKA
FILM BH. REDITELJA
SA SLIKE, ZA KOJEG JE
DOBIO “ZLATNOG
MEDVJEDA” U BERLINU
SASTAV I
VRSTA
GRAF. OBRADA:
AFRIČKOG SLOMLJENA, EMIR OVČINA
SKRHANA
RISA
(Mn.)
VEZNIK
IME
PJEVAČA
VILIJAMSA
DRUGI
SAMOGLASNIK
ŽENSKO
IME
LJETOVALIŠTE U
GRČKOJ
KAO OVO,
POPUT
OVOGA
NORIJ
OSOBINA
NAŠEG
NAREČJA
DOK. FILM
BILJNI
REDITELJA
RUMUNSKA
ROD IZ
SA
SLIKE SA
PLIVAČICA PORODICE
DINOM MULOREDANA
TRAVA
STAFIĆEM
UMJETNIČKI
I KNJIŽEVNI
SMJER IZ
XX VIJEKA
KOJE SE
MOŽE LAKO
OSVOJITI
DRŽAVNI
BUDŽET (Fr.)
FILM BH.
REDITELJA
SA SLIKE
ROBERTA
ODMILJA
FILM REDITELJA SA
SLIKE
“IRANSKI
RIJAL”
(Skr.)
KNJIŽEVNI
POKUŠAJ
“Adeno
Associated
Virus (Skr.)
BH RIJEKA
ŽENA
ZAŠTITAR
FILM
REDITELJA
SA SLIKE
AMERIKANAC
IZ AJOVE
VRSTA
ŽUTE
BOJE
AMERCIJ
MJESTO BEZ
KOSE NAGLAVI (Mn.)
SEKUNDA
AMPER
NAŠ
REDITELJ
SA SLIKE,
OSKAROVAC
SREDINA,
SREDNJI
PUT (Lat.)
BACANJE
KAMENČIČA
NA MINI ZA
VRIJEME
HADŽA (Ar.)
ČETA
VOJNIKA
(Turc.)
PRVO
SLOVO
“Udruženje
Industrijalaca”
(Skr.)
ZADNJE
SLOVO
ABECEDE
BH. POLUOSTRVO NA
JADRANU
IZOLDIN
DRAGI
T. Ž.
JAPANSKI
PISAC,
AKINARI
PLANINA U
SREDNJOJ
BOSNI
PROMJER
METKA,
ZRNA
GRAD U
KENIJI
NEBIOLOŠKI
OTAC
DJETETA
OTAC
ODMILJA
BRITANSKI
MUZIČAR
KILMISTER
SMRDJETI,
ZAUDARATI
(Fig.)
RUSKO
GORJE
VELIKI
JUNAČKI
SPJEV
UPIŠITE:
I. Đ.
JEKA
(Mn.)
ANJA
ODMILJA
“Zollinger
Ellison
Syndrome”
(Skr.)
FILM REDIT.
SA SLIKE ZA
KOJI JE DOBIO OSKARA
PROLAZ (Fr.)
VAŠKA,
VAŠ
BUHA
“DINAR”
ŠPANSKI
FUDBALER
ESPANIA
KLJAKAV,
SAKAT
DOK. FILM
REDITELJA
SA SLIKE
ŽITELJ
BASKIJE
DIO (Turc.)
SVESKA
ČISTAČ,
ČISTILAC
ZADOVOLJAN
AMBIS,
PROVALIJA
SOVA, EJA
(JEJINA)
ŽITELJ
DREVNE
ASIRIJE
SAT,
URA
ZAVRŠITI
ČEŠNJANJE
KOSE
UPITNA
ZAMJENICA
GRAD U
SIBIRU
NA RIJECI
OM
AUTOOZNAKA ZA
BELGIJU
I. Š.
AUTO
OZNAKA ZA
ŠVEDSKU
RIBLJA
JAJAŠCA
NATRIJ
ŽITELJKA
SANE
SAFET
SUŠIĆ
LJUBLJANA
KARAT
NASTAVAK
TEKSTA
NAZIVA
FILMA
ISTA
SLOVA
VELIKI
MORSKI
SISAR
RJEŠENJE IZ 40. BROJA: ITEKAKO, TRATORAK, ALAMATA, TEMPLAR, OBIJELI, INULIN, P, ITANI, RA, ENIS, VEPAR, Ć.T., MOLIM, I, IZUZEV, KLIMATAV, OTICATI, VINILAN, AVIJANO, CIJANID;
26
JANUAR 2014
26
I BH GLAS I
DECEMBAR 2013
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
17 374 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content