Broji / Broj 45 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb , žulaj / srpanj 2012.
Romska
istina
GDJE JE NESTAO ROMSKI KULTURNI CENTAR?
Sadržaj
U aktivizmu je spas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Dodjeljivanje sredstava izvan natječajne procedure . . . . . . . 5
GDJE JE
NESTAO JEDINSTVENI
ROMSKI KULTURNI
CENTAR U ZAGREBU?
Poštovani čitatelji i poštovane
Romkinje i Romi,
Za suradnju, vrata širom otvorena . . . . . . . . . . . . . .
Nacrt Nacionalne strategije za uključivanje Roma
do 2020. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Komentar na novi Nacrt nacionalne strategije za
uključivanje Roma do 2020. . . . . . . . . . . . . . . . . .
Where has Disappeared Roma Cultural Center? . . . . . . .
Comments on the new draft national program for Roma .
Stara priča – nova imena . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Posjet Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta . . . . .
APEL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Javni apel Krovne zajednice Bajaša Hrvatske . . . . . . . .
Apel uz traženje ostavke ili potrebe za referendumom
o ponovnom izboru kandidata za Hrvatski državni sabor
u XII izbornoj jedinici nacionalnih manjina . . . . . . . . .
Dodjela ECDL diploma polaznicima edukativnih tečajeva .
Milanka Opačić nova predsjednica Odbora za predsjedanje
Desetljećem za uključivanje Roma . . . . . . . . . . . . . .
. .6
. .7
. .8
. 13
. 13
. 18
. 22
. 23
. 24
. 24
. 27
. 27
Američki advokat Barry Fisher uz svjetsku
organizaciju Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Isključivanje Roma se nastavlja . . . . . . . . . . . .
Priopćenje svjetske organizacije Roma povodom
bombaškog napada na prostorije Romske stranke
Eurora u Bugarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Public announcement of world Roma organization
regarding the bomb attack on the offices of Roma
party Eurora in Bulgaria . . . . . . . . . . . . . . .
Kako preživjeti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . 33
. . . . . 35
. . . . . 36
. . . . . 36
. . . . . 37
Diskriminacija romske djece u Novom Pazaru . . . . . . .
Makedonija osporava kritični izvještaj o Romima . . . . . .
Srpsko-romski rječnik autora Bajrama Halitija "više nego
odličan lingvističko znanstveni rad" . . . . . . . . . . . . .
Kraljeva zlatna krletka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Thagaresko sumnakuno kafezo . . . . . . . . . . . . . . . .
World music scenom dominira romska glazba . . . . . . .
. 38
. 39
. 40
. 42
. 44
. 46
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH,
Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i
tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
P
očevši od 1. srpnja 2012. godine, Republika Hrvatska predsjedava Europskom inicijativom znanom pod imenom Dekada Roma 2005. – 2020. na
rok od godine dana. Ovo je velik pomak naprijed za sve
Rome u Republici Hrvatskoj ukoliko bude volje za suradnju od strane nadležnih tijela. Naime, svaka država koja
predsjedava Dekadom Roma u godini svog predsjedavanja ima najbolju priliku realizirati što veći broj projekata koji se tiču Roma, a financiraju se od strane Europske
Unije. Govorimo o mogućnosti da se kroz sredstva EU
poboljšaju pitanja stanovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja, školovanja te statusnih pitanja (pitanja državljanstva – što je ujedno i jedan od najvećih problema) ne samo
u jednoj županiji, već u svim dijelovima Republike Hrvatske, uključujući naravno i u Gradu Zagrebu.
U istom razdoblju od predstojećih godinu dana, Republici Hrvatskoj stoji na raspolaganju čitav niz dodatnih
programa kojima je moguće sufinancirati projekte namijenjene Romima, a vezano uz ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju.
Dakle, sredstava ima, nisu opterećena lošim gospodarskim stanjem, stoga je preduvjet da se konačno krene
u realizaciju nagomilanih problema, za što je preduvjet
složna suradnja i zainteresiranost svih čimbenika, pri
čemu posebice govorimo o nadležnim ministarstvima.
Također u isto ovo vrijeme, završen je nacrt Nove nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine.
Riječ je o drugoj verziji prethodnog nacionalnog programa za Rome koji je bio usvojen 2006. godine. Udruga
Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije sudjelovala
je u izradi ove nove nacionalne strategije, kao i druge
nevladine organizacije, te smo dali najviše saznanja u
obliku pisanih dokumenata od strane romske zajednice.
Također, u konačnici smo sudjelovali u Internet raspravi te u javnoj raspravi održanoj 29. lipnja 2012. u Gradu
Zagrebu. Primjetili smo da je riječ o vrlo dobro napisanom materijalu koji korektno govori o različitim probleROMANO ČAĆIPE
Autor:
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
(www.umrh.hr) te član Vijeća romske
nacionalne manjine Grada Zagreba
mima romske zajednice. Ono što nedostaje, jest poziv
na punu transparenciju raspodjele i trošenja sredstava,
odgovornosti nadležnih tijela državne uprave, a ujedno,
u novoj strategiji izbrisani su neki prethodno pokrenuti
projekti, poput Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima, koji je
dobio podršku Vlade Republike Hrvatske još 1994. godine, te je u razdoblju izrade prethodne nacionalne strategije čak i potrošen novac u ime izgradnje takvog centra, no na žalost niti postoje podaci o tome na što i tko
je potrošio sredstva dodijeljena tom projektu (romske
udruge nisu za to dobile sredstva niti su to tražile) a također nigdje ni ne postoji takav Kulturni centar u Gradu
Zagrebu. Zaključno, čini se sve da se izbjegne izgradnja
ovakvog Jedinstvenog Romskog centra u Zagrebu.
To nas u konačnici dovodi do dugoročnog pitanja – što
i zašto u Gradu Zagrebu, koji predstavlja više od polovice gospodarstva Republike Hrvatske, nikako da zažive stvarni i dugoročni projekti koji su namijenjeni romima? Ove 2012. godine, svjedoci smo dramatičnog
rezanja sredstava koja se dodjeljuju romskim udrugama
koje odista djeluju, govorimo o smanjenju sredstava dostupnih od Savjeta za nacionalne manjine i do 48% dok
ROMSKA ISTINA
4
GOVOREĆI OT VORENO
GOVOREĆI OT VORENO
Dodjeljivanje
sredstava
izvan
natječajne
procedure
P
Još 1994. Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije definirala je potrebu da romska nacionalna manjina raspolaže Jedinstvenim
kulturnim centom sa sjedištem u Zagrebu te lokalnim kulturnim klubovima po županijama
u slučaju natječaja od strane Grada Zagreba te nadležnih
ministarstava, iznosi koji se dodjeljuju nakon iscrpnog
procesa javnih natječaja, nisu dostatna niti za pokriće
osnovnih režijskih troškova.
Stoga, u slijedećih godinu dana kada Republika Hrvatska predsjeda Romskom Dekadom, kada postoji čitav
niz izvora nepovratnih sredstava namijenjenih Romima,
te kada imamo novu nacionalnu strategiju, moguće je
da velik broj romskih udruga prestane s radom, da zatvori vrata djeci i mladima koji koriste besplatne usluge
edukacije, dnevnog boravka, motivacije djece i roditelja,
socijalizacije Roma i slično. Ukoliko se takav scenario
desi, unatoč svim uvjetima koji govore o mogućnostima
da konačno nešto napravimo, da riješimo barem dio nagomilanih problema, onda za godinu dana od danas, možemo suvereno tvrditi da bez obzira na sve javne izjave,
ugovore, dogovore, simpozije, okrugle stolove i razna
obećanja, ne postoji interes za rješavanje nagomilanih
romskih problema. Podsjetimo se, to nisu samo romski
problemi, već su to nagomilani socijalni problemi našeg
društva u cjelini.
Nadamo se da će konačno krenuti koordinirana akcija
romskih udruga i državnih tijela te da ćemo prilikom
ulaska u Europsku Uniju za godinu dana, moći prikazati
stvarne, realne rezultate, uključivo i projekte namijenjene Romima u Gradu Zagrebu.
U konačnici, romskim udrugama se nudi da sami prijavljuju projekte na natječaje Europske Unije, iako se
iz uvjeta istih natječaja može pročitati da bez suradnje
ROMANO ČAĆIPE
nevladinih udruga te lokalne vlasti, nije moguće dobiti obećana sredstva. Dakle, ponovno je riječ o manipulaciji.
Ovim putem ujedno čestitamo na osnivanju odbora koji
će predsjedati Dekadom Roma, koji se sastoji od 8 članova predstavnika različitih ministarstava te 8 članova,
predstavnika Roma. Međutim, postoji nedostatak poznavanja stvarnog stanja u romskim naseljima, jer pravu sliku o problemima s kojima se suočavaju Romi u raznim
getoima, poznaju samo stariji Romi, te oni koji i žive u
takvim naseljima. Većina odbora u sebi sadrži i politički
podobne članove, tako da se nadamo da politička podobnost neće zanijekati stvarne potrebe sa kojima se suočava romska zajednica.
Nadamo se kako aktualna politička vlast neće svojom
politikom i kadrovskim križaljkama negativno utjecati
na veliku priliku koja je pred nama, a koja omogućava konkretna rješavanja nagomilanih problema. U ovom
trenutku, nikome ne trebaju politički podobni Romi, ono
što nam svima treba jest usmjereni, smisleni rad s ciljem
realizacije projekata i povlačenja financijskih sredstava
od strane Europske Unije.
Također treba razumjeti, da kada se u medijima govori o
projektima koji su namjenjeni Romima, prečesto je riječ
o projektima koji su stvarno odobreni, ali je i do 90%
sredstava potrošeno na javnu i lokalnu upravu i državne službenike, dok Romima u konačnici sjeda oko 10%
vrijednosti projiciranih sredstava. Tako je bilo unatrag 8
godina. Nadamo se promjeni na bolje.
ROMSKA ISTINA
očetkom 2012. godine, razne nevladine udruge koje se bave pitanjima od značaja za Rome, zaprimili su obavijest od strane Savjeta
za nacionalne manjine o drastičnom
smanjenju sredstava namijenjenih dokazanim i odobrenim projektima. Riječ je o smanjenju i do 48%. Unatoč
prethodnim izjavama, uključujući i intervju s prdsjednikom Savjeta za nacionalne manjine, gdje se spominje
kako se Romima neće rezati sredstva.
Dana 15. lipnja 2012. godine, izvan
zakonski određene natječajne procedure, dakle bez da se pratila zakonom
propisana procedura koja se mora poštivati prilikom odabira projekata i dodjele materijalnih sredstava, bez ikakvih pisanih objašnjenja, informacija,
poziva, Savjet za nacionalne manjine
donio je odluke o dodjeljivanju nov-
čane podrške u sveukupnom iznosu od
470.000,00 Kuna.
Klasa 032-05/12-01/07, Ur. Br. 5043812-02, iznos 45.000,00 Kuna
Klasa 610-02/12-02/28, Ur. Br. 5043812-02, iznos 48.000,00 Kuna
Klasa 610-02/12-02/25, Ur. Br. 5043812-03, iznos 150.000,00 Kuna
Klasa 610-02/12-05/27, Ur. Br. 5043812-02, iznos 77.000,00 Kuna
Klasa 610-02/12-02/29, Ur. Br. 5043812-02, iznos 150.000,00 Kuna
Kod svih odluka riječ je o zajedničkom tekstu koji se koristi kao definicija svrhe materijalne potpore: za
stvaranje pretpostavki ostvarivanja
kulturne autonomije Roma. Ovo je
izvanredan primjer koji govori o stanju financiranja i manipulacije Romima. Kao prvo, sredstva su oduzeta
stvarnim projektima početkom godine
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
(ne govorimo o onim udrugama koje
nisu poštivale zakon pa nisu na vrijeme podnjeli financijska izvješća i izvješća o radu) uz opravdanje kako je
gospodarska kriza, kako bi sredinom
godine izvan uobičajenih zakonskih
procedura, saznali kako se 470.000,00
kuna dodjeljuje podobnim projektima
i podobnim udrugama na ime “stvaranja pretpostavki”. Ova definicija,
stvaranja pretpostavki je tako generalna, da može uključivati svašta i ništa.
Ovo je samo jedan od primjera zašto
sve veći broj nevladinih udruga koje
se bave pitanjima od značaja za Rome
u Republici Hrvatskoj, smatra kako bi
DORH i USKOK trebali obratiti pažnju i provjeriti cjelokupno poslovanje svih institucija, svih ureda kao i
svih nevladinih udruga koje se bave
pitanjima Roma.
Godinama nestaje novac, godinama se manipulira Romima, obzirom
da Republika Hrvatska kreće putem
transparencije cjelokupnog sustava te
posebice s obzirom na gospodarsku
krizu, bilo bi dobro da i svi sudionici
koji se bave romskim pitanjima, polože svoje račune.
Jasno nam je da izvještavanje o istini može ići na štetu ovog časopisa, no
ime časopisa jest Romska Istina (Romano čaćipe) i časopis unatrag 19 godina uporno djeluje s ciljem da pruža
priliku ne samo romima, već i socijalnim partnerima, da se o problemima i
rješenjima razgovara bez uvijanja istine. Mnogi su problemi odavno mogli
biti riješeni da nije uvijek po srijedi
igra manipulacije koja sa sobom uvijek donosi i materijalne probleme.
5
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
6
Za suradnju,
vrata širom otvorena
N
acionalna koordinacija vijeća romske nacionalne manjine u RH 28. lipnja održala
je svoj sastanak u Zagrebu. Na dnevnom redu sastanka bile su obrađene
slijedeće teme: Izlaganje plana i rada
novoosnovane Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine RH i konzultacije o položaju Roma
uz zajedničko ujedinjenje svih Roma
u Republici Hrvatskoj, te postizanje
kompromisa o poboljšanju rada svih
Romskih udruga, koje se maksimalno
zalažu za rad Roma na lokacijama o
kojima nitko ne brine, niti itko pomaže tim udrugama; Zahtjev o dodijeli i
Svi prisutni u potpunosti su prihvatili
dnevni red i podržali Nacionalnu koordinaciju vijeća romske nacionalne manjine što su potvrdili svojim potpisima kao i
štambiljima svojih udruga. Na sastanku je
otvorena javna rasprava o položaju Roma
te su svi prisutni iznijeli svoja mišljenja.
Predsjednik Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine RH Ibrahim Gušini širom je otvorilo vrata svakom
obliku suradnje pripadnicima romske nacionalne manjine kao i svim romskim aktivistima te je sve prisutne pozvao da pismenim putem iznesu svoja mišljenja i da
na taj način dopune plan i program koordinacije.
financiranju NKVRNM-RH prostora
za rad od strane grada Zagreba; Suradnja romskih udruga i prihvaćanje njihovih potreba jer udruge su istražitelji
problema romske nacionalne manjine,
te unaprjeđenje njihova rad s time da
se u ime udruga izabere 7.predstavnika iz reda gradskih i općinskih vijeća
te da se Koordinacija konzultira putem predstavnika za rad udruga i poboljšanje njihova djelovanja; Transparentna raspodjela novčanih sredstava
kao i nadzor nad novčanim sredstvima udruga od strane Savjeta za nacionalne manjine RH za 2012.g. te rad
i poštivanje legitimnih predsjednika i
predstavnika Roma.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Nacrt Nacionalne strategije za
uključivanje Roma do 2020. godine
U
red za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina Vlade
Republike Hrvatske koordinator je izrade nove Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020.
godine. S tim ciljem tijekom lipnja
u 5 gradova na području Republike
Hrvatske (Osijek, Sisak, Čakovec,
Rijeka i Zagreb) održana je internetska i javna raspravu o nacrtu navedene
Strategije, a pozvana je zainteresirana
i stručna javnost, uključujući i organizacije civilnog društva, te sve ostale
zaineresirane građane da se priključe
javnoj raspravi koja je u Zagrebu
održana u Uredu za ljudska prava 29.
Lipnja. Svrha javnog internetskog
savjetovanja bila je prikupiti mišljenja
zainteresirane javnosti o nacrtu Nacionalne strategije, kako
bi Strategija što bolje odgovarala stvarnim potrebama romske nacionalne manjine te što učinkovitije djelovala na
rješavanju problema i poteškoća s kojima se romska nacionalna manjina susreće u svakodnevnom životu. Na
ROMANO ČAĆIPE
javnoj raspravi u Zagrebu prisustvovale su udruga Romi
za Rome, udruga Veseli Romi, udruga Đelem đelem,
Udruga Madara, Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke
županije, Klub mladeži Roma Hrvatske kao i bivši saborski zastupnik Nazif Memedi.
ROMSKA ISTINA
7
REAGIRANJA
REAGIRANJA
8
Komentar na novi Nacrt nacionalne
strategije za uključivanje Roma do 2020.
N
ovi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma
do 2020. godine odlično je
napisan i identificirao je niz situacija
i problema u realnom provođenju aktivnosti namijenjenih Romima i procesu njihovog uključivanja u društvo
te je u skladu s Europskim projektom, Dekada Roma 2005-2020 u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska
i kojom ujedno predsjeda od 1. srpnja 2012.g na rok od godine dana.
Mišljenja smo kako ovo predsjedanje treba iskoristiti za maksmimalno
povlačenje raspoloživih sredstava iz
izvora EU te ostalih međunarodnih
fondacija i donatora. Vidljivo je kako
imamo primjedbu i molimo da se pitanje Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima uvrsti i u novi
Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020.g. Na osnovu 8-godišnjeg aktivnog iskustva iz
prakse ukazujemo na potrebu da se
smanjena raspoloživa sredstva manje
troše na seminare i okrugle stolove i
samu administraciju projekata, a da se
što veći dio sredstava plasira u smislu
podrške rada započetim projektima,
kao i drugim inicijativama koje dolaze od strane OCD-a. Radno iskustvo
vezano uz problematiku i teme vezane uz romsku nacionalnu manjinu u
Hrvatska putovnica
mnogim Romima
nedostižan je dokument
su neki projekti i prioriteti iz prvotnog nacionalnog programa za Rome
u Republici Hrvatskoj izrađenog –
dovršenog u razdoblju do 2006. godine u potpunosti nestali u Novom nacrtu. Pitanje Jedinstvenog Romskog
Kulutrnog Centra u Gradu Zagrebu
sa županijskim klubovima u potpunosti je izostavljen u novom nacrtu.
Kao OCD i aktivni sudionik u procesima i aktivnostima vezanim uz i
za Rome u RH posljednjih 8 godina,
RH temelji se na direktnom sudjelovanju u: članstvu mobilnih timova
raznih ministarstava te članstvu radnih skupina i tijela pri Uredu za nacionalne manjine RH; Povjerenstvu
za prećenje provedbe nacionalnog
programa za Rome u RH (8 godina);
Aktivističkom djelovanju (OCD) od
1993. (prvotna registracija pri Savjetu za nacionalne manjine RH);
Podpredsjedanju IRU-a 1998. godine
(Međunarodna Romska Unija)
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
AUTOR:
ALIJA MEŠIĆ,
predsjednik Udruga Roma Grada
Zagreba i Zagrebačke županije
(www.umrh.hr)
Te član Vijeća romske nacionalne
manjine Grada Zagreba
Zapošljavanje i uključivanje u
gospodarski život
Posljednjih 7 godina, Udruga Roma
Grada Zagreba i Zagrebačke županije surađuje sa Zavodom za zapošljavanje u projektima koji imaju
za cilj preusmeravanje mladih kroz
programe stjecanja novih znanja i
vještina (primjerice ECDL tečajevi
i certifikati s upisom dodatne specijalizacije-zvanja u radnu knjižicu,
ECDL je međunarodno priznat certifikat u 140 zemalja). Na pokaznom
primjeru uspješne implementacije
ECDL programa za mlade Romkinje i Rome koji je počev od 2005.
godine kroz donacije 4 veleposlanstva (Velike Britanije, Švicarske,
Norveške i Njemačke), trogodišnje
praćenje programa kroz plaćanje i
semestarske grupe polaznika ECDL
osposobljavanja godišnje, od strane
Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa, te sporadičnim izvorima financiranja direktnog troška edukacije od strane autoriziranih tvrtki iz
privatnog sektora koje su ovlaštene
za davanje ECDL edukacije. Zavod
za zapošljavanje je investirao u vlastite ECDL programe osposobljavanja, (bez uključenosti naše udruge) koji je od 2005. u organizaciji
naše udruga rezultirao s preko 150
uspješnih apsolvenata ECDL tečajeva raznih modula. Prekvalifikacije
– dokvalifikacije putem ECDL programa većinski su uključivale mlade
Romkinje i Rome sa završenim srednjim školama i polaznim zvanjima:
mesar, pekar, drvotokar, tekstilni dizajner.
Dodatni napori Zavoda za zapošljavanje preusmjerili su vlastitim programima mlade koji nisu sudjelovali
u ECDL programima u nova polazna
zvanja: kuhar, čistačice i sobarice
(turistički sektor). Dugoročni rezultati zapošljavanja na žalost daleko
su ispod očekivanja. Po našim saznanjima, od direktnih napora koje
smo uspješno odradili sa znanim
donatorima projekta otprilike 5%
ECDL polaznika kroz osposobljavanje i znanja stečena kroz ECDL
program (u učionici s mrežom od 15
računala opremljenih cjelokupnim
Microsoft paketom aplikacija), našlo je novo zaposlenje. Što je u usporedbi s brojem uspješnih – dugoročnih zapošljavanja korisnika raznih
programa Zavoda za zapošljavanje
namijenjenih mladim nezaposlenima općenito i mladima pripadnicima
romske nacionalne manjine dodatno
kroz raspoložive programe iz okvira Nacionalnog programa za Rome u
Republici Hrvatskoj kako prvotnog i
još aktulanog iz 2003. godine tako i
novog koji je u izradi 2012. godine,
moguće istovjetan ali i veći uspjeh,
jer smo s daleko manje raspoloživih
sredstava od Zavoda za zapošljavanje uspjeli ostvariti statistički veću
uspješnost dugoročnog zapošljavanja mladih. Naravno, gospodarska
situacija i situacija na tržištu rada je
kompleksna, tako da je uspjeh postignut već tada kada je neko radno
mjesto otvoreno i dugoročno održivo.
Novi Nacrt Nacionalne strategije za
uključivanje Roma do 2020. godine
mora definirati da će OCD-i dobivati konkretna sredstva za financiranje
ne samo ECDL davatelja edukacije
(ta sredstva ne dolaze u opticaj unutar OCD-a) već će i snositi troškova električne energije, klimatizacije,
grijanja, najma ili troškova računalne opreme i drugih alata. U suprotnom, obzirom na vrlo skromno
financiranje OCD-a na osnovu aktualnih natječaja u 2012. godini, OCDi koji djeluju morat će zatvoriti svoje
besplatne aktivnosti namijenjene nezaposlenima i mladima, pripadnicima najranjivije skupine u RH, rom-
Samo neki od projekata i programa koje provodi
Udruga Roma grada Zagreba i Zagrebačke Županije
skoj manjini. Novi Nacrt nacionalne
strategije mora sadržavati definirane
nositelje i projicirana sredstva iz različitih izvora (uključivo vrlo dobro
nabrojene izvore iz EU te od strane drugih međunarodnih donatora)
kao i iznose koji će realno dospjeti
do samih nositelja raznih projekata,
a uključuju i Organizacije Civilnog
Društva (OCD).
Prostorno uređenje,
stanovanje i zaštita okoliša
Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj sastoji se od 7 različitih romskih zajednica s vlastiROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
tim kulturnim naslijeđem – nošnji,
svadbe, običaja, načina obilježavanja proslava, dijalekt. Zajednički
je svjetski Dan Roma, vezan uz 1.
svjetski kongres Roma održan 1971.
godine u Londonu. Sredstva namijenjena Romima, kroz rad organizacija civilnog društva (OCD) svake
su godine manja te su principijelno
simbolične naravi. Samo u segmentu
financiranja putem Savjeta za nacionalne manjine RH, za tekuću 2012.
godinu , sredstva dodijeljena etabliranim OCD programima namijenjenih romskoj nacionalnoj manjini
smanjena su i do 48%. Novi Nacrt
9
10
REAGIRANJA
REAGIRANJA
Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine mora jasno definirati nosioce različitih programa s jasnim proračunima koji
osim troška administracije bilo kojeg projekta od strane državne administracije ujedno pokrivaju konkretni rad i implementaciju programa i
na nivou OCD-a. Eventualni trendovi centralizacije načina ocjenjivanja
i biranja projekata namijenjenih Romima ne odgovaraju realnom stanju,
jer unatoč velikom broju registriranih OCD-a, realan broj koji uistinu djeluju s dokazanim rezultatima
daleko je manji. Distribucija sredstava namijenjenih Romima mora
biti transparentna i uključivati osim
OCD-a i razna povjerenstva, ustanove i tijela državne uprave, agencija
koje surađuju s državnom upravom
na projektima, itd.
Stanovanje
Problem legalizacije romskih naselja, pojedinih parcela-stambenih jedinica, cijeli proces je dobro identificiran u novom Nacrtu Nacionalne
strategije za uključivanje Roma do
2020. godine te svakako treba definirati tko će snašati troškove legalizacije koji spadaju pod prostorno
uređenje i stanovanje, jer jasno je da
romske obitelji ne raspolažu novčanim sredstvima potrebnima za legalizaciju. Ukoliko nije identificiran
izvor financiranja za proces legalizacije, isti problem će vremenom
postati humanitarni problem (deložacije). Iz aktualnih iskustava nužno
je u Novi Nacrt strategije uključiti
pouku iz primjerice situacije sa stanovima koje je Grad Zagreb dodjelio romskim obiteljima na korištenje
(naselje Sopnica) ali nakon razdoblja od 3 godine dolazi do deložacije
34 romske obitelji. U slučaju mnogih romskih obitelji treba uključiti i
pitanje sakupljanja sekundarnih sirovina vezano uz mjesto stanovanja,
dakle realno stambeno zbrinjavanje
mnogih romskih obitelji mora biti
realizirano u skladu ili sa: a) Stambenim pitanjem (stan) uz prekvalifikaciju-drugo zaposlenje b) Stanovanje u kućama sa okućnicom kojih
ima diljem Grada Zagreba i okolice
(Zagrebačka županija) i nisu korištene – nemaju stanare, vlasnici su zamijenili imovinu s državom kako bi
dobili pravo udomljenja u staračke
domove, itd. Riječ je o većem učinku po vrijednosti, dakle cijena stana
je veća, a nudi manje za tipične romske obitelji. Takvom distribucijom
međutim mora se izbjegavati getoizacija.
Uključivanje u društveni i
kulturni život
Novi nacrt nacionalne strageije za
uključivanje Roma do 2020. godine
mora obratiti pažnju na potrebu, ulogu i vrijednost projekta Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u
Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima koji je definiran u prethodnom i još aktualnom nacionalnom
programu za Rome u Republici Hrvatskoj te isti projekat uvrstiti u novi
nacrt, uključivo s definiranjem izvora financiranja i apliciranja projekta
spram Europskih i drugih međunarodnih fondacija i donatora u vidu
projekta.
Statusna rješenja, suzbijanje
diskriminacije i pomoć
Novi nacrt korektno identificira i
navodi složenu problematiku s kojom se redovno susreće veliki broj
pripadnika romske nacionalne manjine kojima nisu rješena osnovna,
dakle statusna pitanja. Bez rješenja
osnovnih statusnih pitanja (državljanstvo), cijele obitelji osim što su
u nemogućnosti živjeti zajedno, bivaju obespravljene po pitanjima
svih drugih prava koja proizlaze iz
osnovnog pitanja, dakle reguliranog
statusa. Istina jest da se od Roma
traži da polažu ispite hrvatskog jezika kojim u velikoj većini slučajeva
vladaju bolje nego bilo kojim romskim narječjem, osim što je riječ o
diskriminaciji, jer po tom ključu,
svatko tko govori bilo koje narječje,
a smatra se hrvatom, također bi trebao polagati takve ispite. Riječ je i
o trošku od cca. 120 eura koji kada
se pribroji cjelokupnim troškovima i
pristojbama procesa stjecanja statuROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
sa državljana, prelaze realne i očekivane mogućnosti osoba koje nemaju
prihode. Dodatno, cjelokupno trajanje procesa rješavanje statusnih pitanja traje po 5, 6 i više godina, što
je uostalom najbolje obrazloženo u
izlaganjima gosp. odvjetnika Stjepana Babića koji je radio u sklopu
bespravne pravne pomoći Romima
te je pojasnio cjelokupni proces na
način da je ključni probolem u načinu rada institucija koje otežavaju
provedbu. Pitanje ne reguliranih statusnih prava za sobom donosi cijeli
niz lančanih reakcija koje prvo vode
do pravnih problema (tužbe, kazne,
a sve vezano uz punjenje proračuna
RH) te u konačnici dovode do akutnih humanitarnih problema uništenja cijelih obitelji jer nisu rješena
statusna pitanja, obitelji nisu ujedinjene, ne postoji mogućnost ostvarenja prava na rad, prava na dohodak,
socijalnih prava te čitav niz drugih,
bitnih detalja. Romske obitelji se dakle, poptuno legalno, stigmatiziraju.
Tamo gdje institucije i zakoni trebaju omogućiti provedbu odluka donesenih na nivou Vlade RH te raznih
povjerenstava i ureda Vlade RH koje
se bave pitanjima Roma, ne dolazi
do ažurnosti te se veliki broj slučajeva prolongira u nedogled. Istovremeno, slovo zakona se vrlo ažurno
provodi kada treba kazniti Rome za
nepoštivanje zakonskih odluka, počev od raznih sudskih pristojbi, tužbi i kazni, vezanih uz problematiku
komunaklnih naknada, legalizacije
mjesta stanovanja, obvezatnog školovanja i slično. Realna situacija velikog dijela romske populacije u potpunosti se negira. Negira se da djeca
koja žive ispod najnižih europskih
standarda ne mogu sudjelovati u nastavi na isti način kao većina njihovih vršnjaka, negira se getoizacija i
isključenost brojnih romskih obitelji
iz tokova društva kao i akutno siromaštvo i besparica.
Zaključak
Novi Nacrt nacionalne strategije za
uključivanje Roma do 2020. godine
je s izuzetkom potpuno izostavljenog pitanja Jedinstvenog Romskog
Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima vrlo
kvalitetno i studiozno napisan dokument. Međutim, prethodna nacionalna strategija je realno, totalno
podbacila, jer se prikazuju rješenja i
napori u nekoliko županija, a ne govori se o realnoj uspješnosti prethodne nacionalne strategije. Primjerice,
u prethodnoj nacionalnoj strategiji navedena su već alocirana sredstva za Jedinstveni Kulturni Centar
Roma u iznosu od nekoliko miliona
kuna, međutim taj centar osim u nizu
sastanaka, nigdje nije materijaliziran, te ga se sada u novoj strategiji
niti ne spominje. Općenito, Romi i
dalje ostaju tema manipulacije. Iako
se danas koriste demokratske metode, dakle prikazuju se strukture,
odluke i postupci koji su donešeni
kroz demokratske procese, ostaje činjenica da romsko pitanje direktno
hrani, dakle plaća osobne dohodke,
dodatke na članstva u raznim povjerenstvima, izdatke za putovanja i
dnevnice, najmove i režijske troškove raznih ureda, pokrivanje troškova
raznih seminara, okruglih stolova i
radionica te u konačnici, administriranja cjelokupne teme (bavljenje pitanjima romske nacionalne manjine)
te nakon što se svi ovi troškovi zbroje, za same Rome ostaje tek simbolična svota. U nastavku, romski aktivisti ne primaju naknade za rad u
raznim državnim tijelima i povjerenstvima, tj. kad i ako prime neku naknadu, ista ne pokriva niti osnovne
troškove prijevoza. Istovremeno članovi raznih tijela i povjerenstava postavljena od strane državne uprave,
za svoj rad primaju osobne dohodke,
a tema romskog pitanja im donosi
dodatne prihode povrh osobnog dohodka. Znači, situacija samu sebe
objašnjava.
Nova nacionalna strategija za
uključivanje Roma do 2020.
godine?
Pregledom planiranih izvora i iznosa financiranja vidljivo je da je riječ
o nedostatnim iznosima za konkretnije mjere koje uopće mogu nešto
kvalitetno učiniti za romsku naci-
U posljednje 4 godine svega 196 Roma primilo je državljanstvo
onalnu manjinu. Bazirano na 8 godina iskustva sudjelovanja u raznim
procesima, jasno je da kada se odbiju troškovi administriranja, raznih
osobnih dohodaka raznih stručnjaka i stručnjakinja koje se bave pitanjima Roma, troškovi najma raznih
ureda, režijskih troškova, seminara,
okruglih stolova i radionica, za realnu implementaciju bilo čega, ostaje
premalo materijalnih sredstava. Bazirano samo na aktualnim podacima, primjerice politika dodjeljivanja sredstava za projekte Roma od
strane Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske (s datumom
15. lipanj 2012), bez natječaja, vidljivo je primjerice da je dodijeljeno:
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
45.000,00 kn za ostvarivanje pretpostavki kulturne autonomije Roma
za publikaciju “Gramatike romskog
jezika”; 48.000,00 kn za stvaranje
pretpostavki ostvarivanja kulturne
autonomije Roma, potpora projekta
“Međunarodni dan sjećanja na žrtve romskih naroda u 2. svjetskom
ratu”; 150.000,00 kn za stvaranje
pretpostavki ostvarivanja kulturne
autonomije Roma, sufinanciranje
izgradnje Kulturnog centra Roma
Baranje u Dardi; 77.000,00 kn za
stvaranje pretpostavki ostvarivanja
kulturne autonomije Roma, uvođenja izbornih predmeta “Uvod u romski jezik I i II te Uvod u književnost
I kulturu Roma I i II za akademsku
11
12
REAGIRANJA
REAGIRANJA
godinu 2012/2013.; 150.000,00 kn
za stvaranje pretpostavki ostvarivanja kulturne autonomije Roma, sufinanciranje izgradnje društvenog
doma za romsku zajednicu u Kutini.
Dakle, odlukama donešenim 15. lipnja 2012, koje sve imaju zajedničko
obrazloženje: Alocirano je svega:
470.000,00 kn, a isti ured je početkom 2012. godine drastično smanjio
sredstva aktualnim i uhodanim projektima romskih OCD-a i za 48%.
Obzirom na započeti trend uvođenja transparencije u cjelokupne procese i tokove novca u svim tijelima
Republike Hrvatske, razne aktivne i
dugoročno prisutne Organizacije Civilnog Društva (OCD) koji se godinama bave pitanjima od značaja za
Rome, predlažu i traže da se uvede
striktna kontrola nad raspodjelom i
trošenjem sredstava kako u svim tijelima državne uprave tako i kod
svih OCD-a koje se bave romskim
pitanjem. Šokantno je primjerice da
na ovogodišnjoj komemoraciji žrtava Jasenovca, nisu bili prisutne osobe koje naknadno, traže i unaprijed
dobivaju sredstva za komemoriranje
Jasenovačkih žrtava za predstojeće
razdoblje. Znači, oni koji su mogli i
trebali biti na komemoraciji u Jasenovcu 2012. godine, na istoj komemoraciji nisu bili nazočni, ali im se
dodjeljuju sredstva za slijedeće komemoracije?
Povlačenja sredstava
iz EU fondova i drugih
međunarodnih donatora
Romska zajednica nema uvid u prepisku, komunikaciju, sastanke te u
konačnici projekte koje razna tijela
državne uprave Republike Hrvatske podnašaju EU u sklopu različitih
predpristupnih fondova te namjenskih fondova (primjerice sredstva
dostupna iz Romske Dekade 2005
– 2020) kojima se financiraju programi namijenjeni Romima. Konkretno takva dokumentacija spada
pod čl. 8, Zakona o pravu na pristup
informacijama, dakle, informacije
nisu dostupne Organizacijama Civilnog Društva (OCD). Prilikom različitih sastanaka s predstavnicima
Europske Unije, Europske Komisije te povjerenstva Romske Dekade,
dužnosnici Europske Unije spominju iznose u Eurima koji su tijekom
prošlih godina već dodijeljeni Republici Hrvatskoj ili su potencijalno
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
dostupni za programe namijenjene
Romima, te spomenuti iznosi uvelike premašuju iznose koji se spominju u izjavama domaćih dužnosnika. Ovdje treba također uvesti punu
transparentnost.
Nužnost potpune
transparencije
Novi Nacrt nacionalne strategije za
uključivanje Roma do 2020. godine, mora uključivati jasnu poruku da
za profesionalnu i smislenu provedbu ove nove strategije, jedan od preduvjeta mora biti: Potpuna transparentnost na sve materijalne iznose iz
svih izvora financiranja koji se odnose na pitanje i problematiku romske nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj. U doba gospodarske krize, koja u konačnici pogoršava socijalne uvjete života svih građana, što
za sobom povlači buđenje različitih
starih problema poput rasne mržnje i
diskriminacije, više nego ikada prije
nužna je profesionalnost i potpuna
transparencija svih uključenih.
Zahvaljujemo se svima uključenima
u izradu nove nacionalne strategije
za Rome u RH na njihovom trudu,
doprinosu i radu.
Where has Disappeared Roma Cultural Center?
Comments on the new draft national program for Roma
Introduction
The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma till
2020 is excellently written and has
identified a range of situations and
problems faced in the realistic pursuit of activities and solutions aimed
at the Roma and their inclusion into
the society. This is also in accord
with the European project Roma
Decade 2005 – 2020 in which the
Republic of Croatia participates and
also presides over the Roma Decade
for a period of 12 months starting on
01 July 2012. We consider that this
presidency over the Decade should
be used to maximilize the activation of potential funds coming from
EU sources and other international
donors. It is visible that some projects from the previous (and stil valid) national strategy for the Roma
in the Republic of Croatia (finished
in 2006) have been left out of the
new draft. The question of the Unified Roma Cultural Center in Zagreb
with regional centers is completely
missing in the new draft. As an NGO
that has been involved in all processes for the last 8 years we have
a complaint and ask that
the Roma Cultural Center be brought back and
included in the new draft
of the national strategy
for the inclusion of Roma
till 2020. Regarding specific topics of the new
draft, we herewith provide
comments and suggestions upon identified topics – chapters of the new
draft. Based upon 8 years
of day to day practical experiences we wish to point
to the fact that the already
limited funds that are projected towards the Roma
should include less coverage for round tables, sem-
inars and the actual administration
of the project(s) and that as much as
possible of the funding should flow
towards the Roma recipients of the
projects including a much more reasonable and realistic support of the
work of the NGO’s. Our experience
in the participation in the processes
aimed at the Roma includes: membership in various mobile teams of
various ministries as well a seat on
the council for the supervision of
the national program for Roma (8
successive years); Roma acivitsts
(NGO), since 1993 when registered
with the Council for minorities,
Vice Presidency of the International
Romani Union in 1998
Employment and inclusion in
the economic life
Since 7 years, the Roma Association Zagreb and Zagreb County cooperates with the National Employment Agency in various projects that
have the goal of retraining the youth
through specific training and education programs (such as www.ecdl.
com the European Computer Driving License program which is recog-
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
AUTHOR:
ALIJA MEŠIĆ,
president Roma Association Zagreb
and Zagreb County
Udruga Roma Grada Zagreba i
Zagrebačke županije (www.umrh.hr)
And member of the Roma council
of minorities of the City of Zagreb
nized in 140 countries of the world
and the qualification is also included into the Croatian workers ID).
Based on the successful sample case
of ECDL implementation for young
Roma of both genders which we
launched in 2005 based on the donations of 4 Embassies in the City of
Zagreb (United Kingdom, Switzerland, Norway and Germany), then a
3 year support of 1 semester group
per year by the Croatian ministry
of education, science and sports as
well sporadic support from various
smaller donors that all directly paid
the services of authorized providers
of ECDL education (private sector
companies), the National Employment Agency invested into its own
ECDL program, without our NGO
13
14
REAGIRANJA
REAGIRANJA
being called to participate. Our NGO
managed to retrain more than 150
young Roma in various ECDL modules. Retraining – new qualifications
through the ECDL program have predominantly included young Roma of
both genders who had successfully
completed the high school education
and received the following, starting
professions: Butcher, Baker, Wood
processing technician,Textile designer. Additional efforts by the National Employment Agency that did
not include ECDL training managed
to create new professions: cook,
cleaners and room service personal
(for the Tourism sector). The longterm results of employment are unfortunately below any expectations.
Based on available data, about 5%
of our ECDL students that acquired
their knowledge and certificates in
our classroom with 15 networked
computers equipped with the full
suite of Microsoft software, found
employment. Compared to the actual results of the National Employment Agency in programs aimed at
the Roma in accord with the Nation-
al program for Roma (still in place)
as well in accord with the new draft
national strategy of 2012, the % of
successful employment is roughly
equal to our statistics. The fact that
we as an NGO had many times less
financial ressources available than
the National Employment Agency
tells that the NGO efforts are comparably, more effective. However,
the actual economic situation and
the situation on the labour market
is very complex. Thus we consider that it is already a success when
any workplace is opened and longterm sustainable. The new draft of
the National strategy for the inclusion of Roma till 2020. have to define that the NGO sector will receive
real, concrete funding not only for
the ECDL education (after all these
funds never end at the NGO but are
directly paid to the provider of ECDL
education) but also for the expenses
of electricity, heating, airconditioning, rent, maintenance of computer
equipment and other tools. Unless
this funding is assured, and based on
the misery financing of NGOs from
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
the National budget in 2012, those
NGOs who actually work and have
results will have to close their doors
and stop providing free services to
the socially most excluded and most
wulnerable national minority in the
Republic of Croatia – the Roma. The
new draft of the national strategy for
the inclusion of Roma till 2020 must
have clearly defined who is responsible and from what sources and how
much real financing is available (this
includes the well listed EU sources
and international sources of potential financing) so the NGOs can understand what is made available and
when.
Urban zoning, housing and
environmental protection
The Roma national minority in Croatia is comprised of 7 different Roma
groups who all have their own, specific cultural heritage – rites, weddings, the way they celebrate events,
dialect… What they have in common iss the international Romani Day that relates to the 1st Roma
Congress held in London in 1971.
The funding available to the Roma
NGO’s are being lowered year after
year and have reached symbolical
values. Just to mention the funding
available from the Council of national minorities, which for the year
2012, dropped the financing of established and well known Roma NGO
projects by up to 48%. The new draft
national strategy for the inclusion of
Roma till 2020 has to clearly define which institutions take the lead
and what funding is available. This
funding cannot exclusively cover
the cost of the same institutions and
their administrations but it has to include tangible funds for the NGO
sector as well. Any possible trends
to centralize the way NGO projects
are evaluated and chosen for financing do not serve the interest of the
Roma and their NGOs, because, due
to the local laws, there are endless
numbers of NGOs on paper. While
the real number of NGOs that have
results and actually do something for
the community is much smaller. The
distribution of funding for the Roma
NGOs has to be transparent, the
same transparency should include
not only the NGOs but all institutions and governmental offices that
deal with Roma issues. The pending
problem of the legalization of Roma
housing areas that is well identified
in the new draft has to
define who will cover
these legalization expenses. It is very understandable that the Roma
families that will be affected by this legalization process, do not have
any money nor incomes.
Unless the funding is assured and identified we
will face the situation in
which the legal issues
will in time become humanitarian issues (homelessness). Additionaly,
based on the actual experiences it is necessary
that the new draft of the
national strategy for the
inclusion of Roma by
2020 learn from on-going experiences. For example, the situation where
3 years ago, the City of Zagreb provided quality housing to Roma families (Sopnica, Zagreb) but now these
families are being expelled from the
appartments (34 families). In the
many, many Roma family cases,
one has to include the fact that they
collect and resell scrap metal. Thus,
any housing has to realistically accommodate this fact. Realisticaly, if
one thinks about helping the Roma
families in terms of housing, then: a)
The allocation of appartments has to
include prequalification – new jobs
b) The allocations of vacant houses
with sufficient backyard as found in
the suburbs and vicinity of the Capitol (Zagreb County) where many old
people exchanged their old houses
with the right to live in a retirement
home. When we think about the
price-performance ratio, than such
allocation of houses makes much
more sense. At the same time, such
a distribution should avoid gethoization.
Inclusion into the social and
cultural life
The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma by
2020 has to pay attention to the need
and value of the project of the Uni-
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
fied Roma Cultural Center in Zagreb
and the regional centers which was
well defined in the previous national strategy. This same project has to
be included in the new draft and as
a project should be prepared, documented and submitted to the EU and
other international sources of funding for review.
Status, combating
discrimination and help in
acquisition
The new draft of the national strategy for Roma till 2020 is correctly
identifying and listing the complex
problems faced by many Romas
whose basic rights are not provided because they have not solved
the basic, status questions (citizenship). As long as the status question
(citizenship) is not regulated and
solved, complete families are without the basis to live together and are
not provided with all the other rights
that come from the status rights.
Truth be told, Roma are asked to
pass Croatian language exams and
pay for it thou in the vast majority
of cases the Roma command the local language and know little if any
Romani dialect. This is discrimination because many other non-Roma
also speaks in various dialects and
15
16
REAGIRANJA
REAGIRANJA
are hardly compliant to the official
Croatian language but are not asked
to enroll and pay for exams. This iss
alsso an expense of 120 Euros and
when this is added to the total expenses needed to apply for citizenship, these amounts are way beyond
what most Roma can muster, since
they have no incomes. Additionaly,
the whole process of gaining status rights can last for several years,
meaning 5,6 and more years, which
was best summarized by the lawyer
Mr. Stjepan Babić who worked in
the free legal support for the Roma
program – who explained that the
whole process is full off Red Tape
provided by the administration.
The question of unregulated Status rights creates a chain reaction
which lead to legal problems (law
suits, penalties and fines, collection
agencies, all with the aim to fill the
national budget of the country) and
in the end lead to real humanitarian catastrophies since whole families are affected, families are not
united, there is no legal way to acquire work, social rights and many
more. Thus, the Roma families are
needlesly stigmatized, completely
legaly. Wherever the official institutions of the state should follow the
various laws and regulations, this
is not happening in a timely manner and the cases are stalled. However, when the rule of law includes
penalties and fines, then everything
is done very swiftly, starting from
court fees, penalties, fines and collecting agencies – relating to unpaid
utility bills, legalization of dwellings/housing, mandatroy education
and the likes. The real situation of
most of the Roma is completely ignored. The fact that children who
live below the lowest of European
standards cannot participate in education in similar ways as other children is completely ignored. Ghetoization is ignored, exclusion of
numerous Roma families from the
society is ignored, poverty and lack
of cash flow is totally ignored.
Conclusion
The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma into
the society till 2020 has been prepared very professionaly and concisely. The exclusion of this is the
fact that the question of the Unified
Roma Cultural Center in Zagreb and
local centers has been completely
left out. However, the previouss national strategy has also completely
failed because only the results and
efforts in a few counties are shown,
while nobody mentions the realistic
fact that the previous national strategy did not reach its declared objectives. For example, in the previouss national strategy the funds for
the Unified Roma Cultural Center
in Zagreb and local centers have already been allocated in the amount
of several million Kuna. This center, apart from being a topic at many
negotiations and meetings, never
materialized. And it is not being
mentioned in the new draft. In general and in principle, the Roma remain to be a topic of manipulation.
Thou today democratic methods are
being used, meaning we have democratic structures, decisions and
acts brought by the democratic pro-
cess, it remains a fact that the Roma
question serves to directly feed, pay
the sallaries, bonuses for being on
board of various councils that deal
with the Roma question, per diem
rates, transportation costs, rent and
utilities of various offices that deal
with the Roma question, all of this
is being paid and the Roma se no
benefit of it. When one adds all this
administration costs and adds the
various round-tables, seminars and
workshops, it always shows that the
system feeds of the Roma problem
and the Roma themselves receive
marginal help, meaning the Roma
receive only crumbs from the table. It has to be mentioned that the
Roma NGO activists receive no
compensations for their work and
participation in the various “institutional bodies” and when they receive some compensation, this does
not even cover the cost of public
transportation. Same time, all the
buerocrats appointed by the institutions for their work receive fixed
and regular sallaries and additional
incomes on-top of these sallaries.
Thus, the situation is self-explanatory.
The new national
strategy for the inclusion
of Roma till 2020. ?
Reviewing the planned sources and
amounts of financing it is already
visible that these funds are insufficient for any concrete measures and
can hardly do anything at all for the
Roma national minority in the Republic of Croatia. Based on 8 years
of participation in the various processes, it is cleear that once the administrative costs, incomes of various experts who deal with Roma
issues, costs of rent and utilities of
various offices, seminars, round tables and workshops are deducted,
for the real implementation of anything – there is almost no money
left. Let us just look in the most recent distribution of funds, thus the
real policy of the Council for national minorities that brought several financing decisions (dated 15
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
June 2012) without transparent public bids it is visible how the Roma
question is handled: 45.000,00 Kn
are allocated for the realization of
asssumptions for culutral autonomy
of the Roma through the publication of the “Roma language grammar”; 48.000,00 kn are allocated
for the realization of assumptions
for culutral autonomy of the Roma
in the project “International memorial day of the Roma cassualties in
World War 2”; 150.000,00 kn for the
realization of assumptions for the
culutral autonomy o the Roma and
the construction of a Roma cultural
center in Darda, Baranja; 77.000,00
kn for the realization of asssumptions for the culutral autonomy of
Roma by introducing choice classes
of “Roma language essentials 1 and
2 and Introduction into the Roma literature 1 and 2 for the academic year
2012/2013.; 150.000,00 kn for the
realization fo assumptions for the
cultural autonomy of Roma and cofinancing of a community center for
Roma in Kutina. Thus, based on the
decisions made on 15. June 2012.
which all use the same definition.
Realization of Assumptions
a total of 470.000,00 Kuna (cca. 65k
Euro) have been allocated by the
same Council of national minorities
that in Q1 of 2012. lowered the financing of real, established and active NGO Roma projects for up to
48%. Since the Republic of Croatia started with the trend to include
FULL TRANSPARENCY in the
processes and flows of funding
in all institutions of the state, this
should include all the NGOs as well
all the offices of the state that deal
with the Roma question. This proposal comes from the established
Roma NGOs (not those who exist on
paper only). It is shocking that during this years commemoration of the
Roma Holocaust victims in the Concentration camp Jasenovac, none of
the persons who received funding
for the same event in 2013 participated. So, people who do not participate get the funding?
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
The question of funding from
the European Union and
other international donors
The roma community has no insights
into the correspondence, meetings
and eventually the projects that various governmental institutions submit to the European Union in line
with the various funding opportunities (including the Roma Decade
2005-2020) for the Roma. All such
documentation comes under the Article 8 of the Law about the right to
access information. Meaning, such
information is not available to the
NGOs. (State secret ??). At various meetings with representatives
of the European Union, European
Comission and the administrators
of the Roma Decade 2005 – 2020,
the EU officials state that significant amounts of Euros are flowing to
Croatia in the order to better the situation of the Roma. And that significant additional funds are available.
These statements are much, much
higher than what we learn from the
local officials about such funding.
Transparency is needed here as well.
The requirement for full
transparency
The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma till
2020 has to include a clear message that for any professional and
meaningfull implementation of this
new startegy one of the main prerequisites has to be: Full transparency considering any and all amounts
from all sources of financing that address the questions and problems of
the Roma national minority in the
Republic of Croatia. In times of economic troubles and austerity, which
is eating up the fabric of existential
conditions of all citizens and leads to
the renewal of old problems such as
hate crime, racism and discrimination, more than ever before one has
to be professional and transparent
(all participants included). We thank
all involved in the development off
the new national strategy for the
Roma in the Republic of Croatia for
their effort, work and contribution.
17
GOVOREĆI OT VORENO
GOVOREĆI OT VORENO
18
VIJEĆE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA
većine
pripadnika
romske
nacionalne manjine nedostaje.
U prvoj polovici 2012 godine, u
izradi je bila Nova Nacionalna
strategija za uključivanje Roma
do 2020. Riječ je o drugoj verziji
prethodnog nacionalnog programa
za Rome koji je usvojen 2006.
godine. Tijekom izrade nove
strategije, te prilikom javne
rasprave, uočljivo je kako Vijeće
Romske nacionalne manjine Grada
Zagreba nije ni pratilo, niti se
interesiralo, niti davalo sugestije
na rad povjerenstva za izradu nove
nacionalne strategije.
Međutim, kada je riječ o pozicijama,
kada je riječ o nametanju vlastitih
odluka
drugim
Romima
i
nevladinim organizacijama koje se
bave pitanjima Roma te kada je riječ
o svim oblicima odluka koje imaju
stvarne veze s pitanjima Roma, tada
Vijeće ne funkcionira. Vijeće unutar
svoje izborne baze bira koji će
članovi njihovih izvornih nevladinih
udruga sjediti u kojoj fotelji. Dakle,
sve je to već viđeno. Konkretno,
ovo nije riječ o demokratskom
načinu rješavanja ičega, već je riječ
o autokratskom načinu od kojeg
koristi ima samo uski krug ljudi,
obično rodbinski povezanih.
Primjerice, mladi Romi koji
su se obratili Vijeću za pomoć
u posredovanju kao i pomoć u
nalaženju volonterskog ili plaćenog
posla (govorimo o mladim Romima
koji su s odličnim uspjehom
završili školovanje) tijekom prvog
kvartala 2012. godine, dobili su
odgovor od predsjednika Vijeća
Romske nacionalne manjinr grada
Zagreba, gospodina Neđatina
Kamberovskog, da obzirom da su
članovi druge nevladine udruge,
a ne njihove (odnosno Vijeća),
Vijeće im ne može pomoći, jer su
njihovi roditelji glasali za druge, a
ne za njih (aktualne Vijećnike).
Vijeće mora imati vremena i
razumijevanja da izađe u susret
svim Romima, posebno mladima,
koji tek ulaze u život odraslih.
U srednjoj školi se ne uči kako
pisati molbe, kako prikupljati
pisma podrške i na druge načine
povećati osobne izglede za
nalaženjem zaposlenja. Ovo je
tako jednostavan segment rada bilo
kojeg vijeća nacionalne manjine,
da je doslovno neugodno imati
spoznaju, da u 21. stoljeću, Vijeće
Romske Nacionalne Manjine
Grada Zagreba djeluje, posluje
i razmišlja na načine koji su bili
aktualni prije 1000 godina.
Čudimo se da se ništa ne mijenja
i žao nam je da u smo u konačnici
svjedoci još samo jedne od mnogih
sličnih farsi kao što je bio i slučaj
s istim Vijećem prije 8 godina.
U konačnici, sve se svodi na
rodbinsku podobnost i vlastite
interese.
Isključivi predsjednik Romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Neđatin Kamberovski, ne pomaže onima koji nisu glasovali za
aktualne vijećnike
Stara priča – nova
imena
U
srpnju
2011
godine
održani su izbori za
predstavnike
gradskih
vijeća nacionalnih manjina, time i
romske nacionalne manjine.
U razdoblju do odabira novih
članova Vijeća Romske Nacionalne
Manjine Grada Zagreba, redovno
smo informirani od strane gradskih
vlasti, da će svi projekti koji se tiču
Roma, a o kojima se razgovara i
pregovara godinama, započeti sa
svojim rješavanjem nakon izbora
članstva novog vijeća.
Sada, godinu dana nakon izbora
te novog saziva Vijeća Romske
nacionalne manjine grada Zagreba,
možemo zaključiti kako se ponovno
dešava već viđeni scenario.
Prema samom svom imenu, Vijeće
bi trebalo služiti svim romskim
obiteljima koje žive na području
Grada Zagreba. Međutim, jednako
kao i prethodnih godina, dakle
kao i u prethodnim sazivima
prethodnih vijeća dešava se da
samo Vijeće vrši podjelu unutar
Roma. Ovisno o tome govore li
Romi istim dijalektom, odnosno
imaju li iste korijene, različit je
odnos Vijeća spram tih Roma.
Ovaj novi saziv Vijeća Romske
nacionalne manjine i nije tako nov,
naime, neki članovi bili su članovi
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
u prethodnom Vijeću od prije 8
godina. Ono što je vrlo slično
današnjem i ondašnjem sazivu
Vijeća jest činjenica kako se jako
malo ako uopće, vremena i pažnje
posvećuje stvarnim i aktualnim
problemima Roma po raznim
naseljima u kojima žive.
Romi koji ne pripadaju u
odabrani krug po ukusu Vijeća,
mogu očekivati samo nominalnu
podršku ali ne i stvarno zalaganje.
Članovi Vijeća velikim su dijelom
zainteresirani da sudjeluju u raznim
aktivnostima koja se dešavaju
u uredima raznih institucija dok
interesa za svakodnevne probleme
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
19
20
GOVOREĆI OT VORENO
GOVOREĆI OT VORENO
Romano čaćipe Vam u potpunosti prenosi dopis g. Nazifa
Memedija koji je odaslan na slijedeće adrese: Savjet Spomen
područja Jasenovac Predsjednica Savjeta gđa. Katica Sedmak;
Ravnateljica Spomen područja Jasenovac Nataš Jovičić I svim
članovima SP; Zamjenik ministrice kulture g. B. Šipuš
Poštovani,
Obaviješteni smo od našeg predstavnika člana Savjeta
Spomen područja Jasenovac gosp. Đurđevića da ste ploču koju smo uz Vaše odobrenje postavili na romskom
groblju Uštice, skinuli, a bez da ste nas o tome obavijestili i bez da je o tome Savjet donio odluku. Ukoliko su
postojale neke dileme ili neslaganja sa tekstom istaknutim na ploči (a bili ste upoznati sa tekstom prije nego li
je ploča postavljena) smatramo da postoji drugačiji način da se sve eventualne greške ili nejsanoće otklone na
obostrano zadovoljstvo, ali to svakako nije skidanje postavljene ploče bez odluke nadležnog tijela i bez kon-
zultacije s nama koji smo postavili i Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske koji je izradu ploče
financirao.
Nadalje gotovo indentična je situacija s s datumima održavanja komemoracije na mjestu gdje je ploča bila postavljena u Ušticama. Naime, dana 20. travnja 2012. godine, obavijestili ste nas pismenim putem da je Savjet
dana 18. travnja 2012. godine odlučio da nam se odobrava održavanje spomenute komemoracije u rujnu, te nas
molite da vas o točnom datumu održavanja obavjestimo
preko našeg predstavnika gosp. Steve Đurđevića. Međutim umjesto da je na današnjoj sjednici Savjeta donešena odluka o datumu održavanja komemoracije, saznali smo da će se komemoracija na istom mjestu održati
dana 2. kolovoza na Međunarodni dan Roma i to ne u
našoj organizaciji kako je to bilo predviđeno i odlučeno.
Smatramo kako ovakav način rada nije uobičajen, a u
ovako osjetljivim pitanjima je nedopustiv. Savjet ukoliko želi sačuvati dignitet Spomen područja Jasenovac, mora poštovati i provoditi svoje vlastite odluke
i ne dopustiti, na ovom mjestu stradanja ogromnog
broja ljudi, pa tako i Roma, provođenja bilo čije samovolje i postupanja suprotna donešenim odlukama.
Molimo vas da potvrdite 30. Rujna kao dan održavanja komemoracije I da nas o tome obavjestite.
S poštovanjem
Nazif Memedi
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
21
GOVOREĆI OT VORENO
DOGAĐA JI
22
Posjet
Ministarstvu
znanosti,
obrazovanja i
sporta
U
Ministarstvu
znanosti,
obrazovanja i sporta , 4.
lipnja, održan je sastanak
između zamjenice ministra Marije
Lugarić i saborskog zastupnika
Veljka Kajtazija. Sastanku su
prisustvovali i predsjednici dviju
udruga koje aktivno djeluju
na
području
predškolskog
obrazovanja za Rome, Josip Balog
i Stevo Đurđević. Na sastanku
je bilo riječi o svim segmentima
obrazovanja, od predškolskog do
visokog obrazovanja i obrazovanja
odraslih.
Posebice
je
bilo
naglašeno područje predškolskog
obrazovanja te su Josip Balog i
Stevo Đurđević ukratko predstavili
predškolske programe za djecu
pripadnike romske manjine koje
vode u Međimurju i Bjelovaru.
Podsjetili su zamjenicu ministra
na važnost romskih asistenata u
odgoju i obrazovanju te o potrebi
njihovog zapošljavanja u odgojno
–
obrazovnim
ustanovama.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Zamjenica
ministra
Marija
Lugarić izrazila je načelnu
podršku ministarstva kvalitetnim
obrazovanim programima na izvan
institucionalnoj razini, pa tako i
onima koje provode romske udruge
te je naglasila kako ministarstvo,
unatoč tome što je uslijed
ekonomske krize bilo prisiljeno
smanjiti
iznose
financiranja
mnogih drugih aktivnosti, nije
smanjilo iznos novčanih sredstava
za aktivnosti koje su usmjerene
na romsku nacionalnu manjinu.
Saborski zastupnik Kajtazi rekao
je kako Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta smatra
jednom od najvažnijih institucija
s kojom Romi surađuju te da
očekuje redovitu komunikaciju
s predstavnicima ministarstva
kako bi se kontinuirano radilo na
poboljšanju obrazovnog statusa
pripadnika romske nacionalne
manjine u Hrvatskoj.
Uvažena gospodo !
Č
APEL
udi me kako je naš
saborski
zastupnik
preporučio g. Josipa
Baloga u resorno ministarstvo
gdje se temelji sudbina Romske
zajednice kroz oblike prosvjete
i obrazovanja. Najme g. Kajtazi
izuzetno dobro zna što stoji iza
predškolskog odgoja u romskom
naselju Lončarevo u općini
Podturen. Isti g. Balog Josip
predsjednik takozvane Udruge
Roma Međimurja koja ima svega
nekoliko članova, pretvorio je taj
takozvani predškolski odgoj u
privatnu farmu pilića čiji je postao
glavni direktor. Zamislite koliko
je sredstava dobivao iz raznih
međunarodnih fondacija u koje
Republika Hrvatska nije imala
uvid, te je godinama haračio,
bez da su Romi imali ikakav
uvid o troškovima. Mnogobrojna
sredstva prisvajao je na razne
načine, te je kroz kroz politiku
podnošenja tužbe u Strasbourghu,
vodio
bitku
zastrašivanja
oko segregacije , da bi nakon
uspjeha dobivanja financijskih
sredstava opet zagovarao kontru.
Prljavom igrom doprinjeo je
segregaciji djece, a sredstva
namjenena igraonici godinama
je preusmjeravao u izgradnju
vlastite obiteljske kuće. O svemu
gore navedenom upoznate su
sve mjerodavne institucije koje
usprkos tome opet sudjeluju u toj
vrsti kriminala, a to koliko vidimo
podržava i sadašnji saborski
zastupnik g. Kajtazi koji ga vodi
po resornim ministarstvima u
znak njegove podrške. Krajnje
je kriminalno da se upuštamo u
takve vode jer i sama županija zna
da je prevario djelatnicu koja je
tu bila zaposlena i nije joj isplatio
sedam mjesečnih plaća, a osim
toga dobio je 180 000 kn za koje
nema opravdanja , barem do sada.
Apeliram kao predsjednik gore
navedene organizacije i jedini
legitimni predsjednik VIJEĆA
ROMSKE
NACIONALNE
MANJINE
MEĐIMURSKE
ŽUPANIJE da mu uskratite bilo
kakvo sufinancirenje. Ukoliko se
to ne dogodi nećemo oklijevati
pokrenuti lavinu tužbi za sve
tipove diskriminacije po školama,
a o čemu vi najbolje svjedočite.
Mi šutimo i opraštamo ali ovakve
nebuloze bogaćenja pojedinaca
koji teroriziraju svoj narod,
pucajući na njih iz vatrenoga
oružja, svakodnevno prijeteći,
fizičko premlaćivanje i ostale
nepodobštine nećemo tolerirati.
Isti ne komunicira s 25% mještana
toga naselja, pa se pitam zašto g.
Kajtazi to čini kada je definitivno
upoznat s njegovim načinom
ponašanja. Osuđujem osobno
stav i ponašanje g. Kajtazija i to
mu se ne može oprostiti jer to
radi u većini slučajeva, gdje na
takav način surađujući s takvim
predstavnicima
koji
gledaju
samo osobni probitak i osobnu
korist privlači na svoju stranu, te
tako potpunom ciljano opstruira
legitimne predstavnike Vijeća,
dok u raznim institucijama tvrdi
suprotno: JEDNO GOVORI
DRUGO RADI. Žalosno. Roma
Bajaša u Republici Hrvatskoj ima
više od 90%, te stoga apeliramo da
se uvođenjem izbornog Romskog
jezika navodi na određena
nezadovoljstva Roma Bajaša
čiji je materinji jezik rumunjski.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Nećemo dozvoliti da nas se i
na taj način terorizira i nameće
tuđi jezik i kultura, pogotovo
mi osobno ne želimo zadirati u
nečiju kulturu ili identitet koji
su neki Romi sa sobom ponijeli
s prostora bivše Jugoslavije.
Molim vas da ozbiljno razmislite
o proglašenju i obilježavanju
Svijetskog dana Romskog jezika
jer se to baš nigdje u svijetu ne
slavi niti obilježava, osim ako ne
zauzmemo stav da je Republika
Hrvatska cijeli svijet. Čudi me
kako uvijek u Hrvatskoj visoko
pozicionirane osobe ili dužnosnici
nasjedaju na tako jeftine trikove u
kojima se samo skreće pozornost
na nečiju prisilnu slavu. Cjenimo
svačije djelo , no vrijednosti
naroda koji je autoktoran u
potpunom je mraku i to upravo
iz spomenutih razloga u kojima
se neki besramno poistovjećuju
s visokoobrazovanim osobama u
Republici Hrvatskoj , dok se vrlo
dobro zna kako su mnogi kupovali
kojekakve diploma po državama
bivše Jugoslavije. I nama ovdje
sole pamet kao preosvjetni
djelatnici ili Bog zna koje sve titule
nemaju, a isti ne govore gramatiku
hrvatskoga jezika. Žalosno.
Molim vas štovani g. ministere
da ovaj apel prihvatite krajnje
dobronamjerno jer se svojim
iskustvom , zgražam na pojedine
Rome koji neumorno harače na
račun svog naroda.
S štovanjem,
Željko Balog-predsjednik
Krovna zajednica Bajaša
Hrvatske; Vijeće romske
nacionalne manjine Međimurske
županije
23
24
GOVOREĆI OT VORENO
GOVOREĆI OT VORENO
Uvažena gospodo !
Romano čaćipe
u cijelosti vam
prenosi dopis
Željka Baloga
predsjednika
Krovne zajednice
Bajaša Hrvatske,
koji je odaslan na
slijedeće adrese:
Predsjednik
Sabora, g.
Boris Šprem,
Predsjednik
RH dr. sc. Ivo
Josipović;
Predsjednik
Vlade RH, g.
Zoran Milanović;
Delegacija EU g.
Paul Vandoren;
Saborski odbor
za ljudska prava
i nacionalne
manjine; svim
Romskim
organizacijama
u Hrvatskoj;
Nacionalna
koordinacija
vijeća Roma
Hrvatske
Javni apel Krovne zajednice Bajaša Hrvatske
Dopustite mi da se ispred gore navedene Romske organizacije obratim ovim apelom u kojem ću vam
pokušati dočarati trenutni problem
oko zastupljenosti Roma i preostalih nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj. Kao najranjivija nacionalna manjina Romi, umjesto da se
ponose s mogućnošću koja nam je
zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i da u konačnici pripadnik
Romske nacionalne manjine bude
zastupnik u jednoj tako visokopoj
ustanovi kao što je to SABOR REPUBLIKE HRVATSKE, mi se kao
takva zajednica iz dana u dan razočaramo nekim postupcima koje samoinicijativno poduzima saborski
zastupnik, g. Veljko Kajtazi.
Apel uz traženje ostavke ili potrebe
za referendumom o ponovnom izboru
kandidata za Hrvatski državni sabor u
XII izbornoj jedinici nacionalnih manjina
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
OBRAZLOŽENJE:
Nedavno smo osnovali nacionalnu
koordinaciju Vijeća Roma Hrvatske i
trenutno je u fazi izdavanja registracije, sjedište je u Slavonskome Bodu, a
predsjednik je g. IBRAHIM GUŠANI, dok je zamjenik moja malenkost
Željko Balog. Od samog osnutka te
koordinacije naš je Saborski zastupnik nezadovoljan tom inicijativom
i svako malo pokušava na jedan destruktivan način utjecati na pojedine
predstavnike i predsjednike županijskih Vijeća kako bi rasformirao istu.
Njegov je cilj da u središte pažnje dovede Udrugu Kalisara pa zatim Udrugu Evropskih integracija koje zastupa
g. Ana Dalipovski. U niz navrata smo
smo ga zatekli u plasiranju nekih laži,
a i na sastancima kojima sudjelujemo
priča jedno, a radi drugo. Ciljano razjedinjuje sve Rome u RH kako ne bi
konkurirali njegovoj misiji preko koje
želi ostvarivati osobne ciljeve. Koordinacija ima svoj statut, program rada
i djelovati će u korist svih građana
romske nacionalne manjine s ciljem
osnaživanja temelja demokratizacije
društva i isključivo se baviti integracijom i socijalizacijom Roma u našoj
domovini.
Naš Saborski zastupnik g. Veljko
Kajtazi osvetnički djeluje na sve one
predstavnike koji nisu prihvatili da
mu u predizbornoj kampaniji budu
potpora i to već doživljavamo jer nas
stavlja kao njegove neprijatelje u središtu mete na koju puca iz svih raspoloživih sredstava, obzirom je bio voj-
25
26
DOGAĐA JI
REAGIRANJA
no lice u bivšoj Jugoslaviji. Dakle svi
kakndidati koji su bili nositelji liste
za Sabor RH, ozbiljno se boje njegovog vojničkog stila koji je naslijedio
iz bivše Jugoslavije. Njegov krajnje
diktatorski odnos spram nas podsjeća
nas na poznatoga Veljka Kadijevića,
koji mu je možebiti bio pretpostavljeni u okupatorskoj JNA, pa je pretpostavljam i zbog toga promjenio to
omiljeno ime, a prethodno mu je bilo
“ FEVZIJA”. Iz pisma koje sam vam
ranije dostavljao o nekim prijetnjama u kojima se nalazi i njegovo ime,
proizlazi da on igra jednu prljavu igru
gdje namjerno okuplja te ljude koji su
Vijećnicima upućivali razne prijetnje
a naviše meni i nesumnjivo mogu
potvrditi da su ti ljudi neumorno napadali nas Vijećnike sve dok se nije
uvjerio da znamo da on stoji iza tih
narudžbi. Nakon što sam ga osobno
prozvao i rekao mu da ih smiri mafiozna se grupa smirila i sada se tek
doznaje u PU međimurskoj tko su ti
ljudi koje je iskorištavao i dok su nas
isti prozivali, oni su se sakrivali iza
podrške g. Veljka Kajtazija. Sramotno i žalosno, g. Kajtazi bi u konačnici trebao znati kako je funkcija i
uloga zastupnika, predlaganje amandmana i izmjene zakona, predlaganje
novih kao i praćenje provedbe istih.
No gospodin se bavi potpuno drugim
stvarima koji su njemu bespotrebni
jer uskraćuje mnogim Udrugama provedbu projekata i programa, a što je
najvažnije maltretira Romske predstavnike pozivajući ih na radne sastanke u kojima se izjašnjava da ne
može namiriti putne troškove. Kada
on dolazi misionariti po županijama
izbjegavajući sjednice Sabora , uzima
si dnevnice i putne troškove i za njega nikada nema krize, a i njegovim
podobnim partnerima.
Moram spomenuti i to da je obmanuo sve zastupnike u Hrvatskome
Saboru prilikom predlaganja obilježavanja svijetskog dana romskog jezika i to na način da je ubjedio da su
u gledateljstvu nazočili svi predstavnici romskih Udruga i Vijeća, čista
laž koju je prezentirao Saboru i javnosti. Nije istina da su prisustvovali svi predstavnici Vijeća i Udruga,
već su tu bili samo predstavnici Vijeća grada Zagreba i pokoji predsjednik Udruge koji ima svega nekoliko
članova. Većina romskih organizacija , legitimnih predstavnika Vijeća
ne podržava Svijetski dan romskog
jezika, što ću vam u prilogu dostaviti i stav te mišljenje MZO I ŠPORTA
: KLASA:016-01/10-01/00500; URBROJ: 533-16-10-0002; Zagreb od
6.rujna.2010.g Ovime nas je unazadio kao rome Bajaše jer Roma Bajaša
ima više od 90%, a materinji nam je
jezik Rumunjski, dok Roma koji govore ne standardiziranim jezikom ima
u Hrvatskoj samo oko 10% i govore
taj takozvani Romani čip. Unazađene
su i preostale nacionalne manjine koje
zbog svoje brojnosti nisu u stanju imati zastupnika u Saboru.
Zahvalan sam predsjedniku Sabora
g. Špremu koji je u proceduru stavio
moj prijedlog na rješavanje Ministarstvu Uprave, ispred Krovne zajednice Bajaša Hrvatske o izmjeni izbornih
propisa oko izbora kandidata za Sabor
RH u regionalnim jedinicama lokalne
samouprave.
Da li je za tih 10% potrebno izdvajati tolike silne novce koliko sam iz
nepouzdanih izvora čuo oko tri I pol
miliona kuna u današnjoj recesiji i
krizi !? Smatram da je ovo povijesna
prijevara i da kolaju priče kako će se
taj novac debelo zloupotrijebiti, kao
da će se beskorisno izdvajati, a da 90
% Roma Bajaša od ukupnog broja
Roma u Hrvatskoj neće od toga imati
nikakve koristi već je Sabor kao takav zbog plasiranja laži, doprinjeo da
se taj jezik preko ministarstva obrazovanja u školama uvede kao izborni
predmet.
Tražim osobno sve moguće stručne i
pravne mehanizme te sugestije, da se
konačno rasvijetli što to naš Saborski
zastupnik radi. Mi ćemo predlažiti da
se raspiše REFERENDUM te da se
ponove manjinski izbori u XII izbornoj jedinici ili ćemo tražiti neka podnese OSTAVKU. U zadnjem pozivu
koji ću vam dostaviti , vidljivo je da
je namjerno izostavio na popisu pozvati mene osobno koji predstavljam
više od devet tisuća Roma, g. Ibrahima Gušanija, g. Memedija, g. Ramizu
Memedi, g. Aliju Mešića.
Gospodin Kajtazi sudjelovao je u
Međimurskoj županiji s pomoćnikom ministra MUP-a, u Kuršanecu
bez da je o tome njegovome dolasku
obavjestio legitimnog predsjednika
gradskog VIJEĆA i mene osobno Županijskog. Na isti je sastanak pozvao
ljude koji nemaju iza sebe članstvo
i koje je nagovarao da nam prijete i
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
oružano nas napadaju, što naravno
nije moguće dokazati. Očito g. Kajtazi ima dobru vojnu strategiju. Zamislite prijetnje koje su stizale na naše
mobilne uređaje i danom današnjim
dane su na znanje i g. Paulu Vandorenu, predsjedniku RH kao i mnogim
drugim visokopozicioniranim dužnostima poput DORH-u, sada dokazujemo kako je g. Kajtazi upravo s tim
ljudima sudjelovau u Kuršanecu, te je
jasno vidljivo tko je stajao iza naručenih prijetnji po životu, oružanim napadima i tako dalje. Zašto je to tako,
hoće li reći da nema naše adrese ili da
je njegov ratni drug kojega je zaposlio kao njegovu takozvanu tajnicu ili
tajnika, slučajno zanemario nas predsjednke koji godinama radimo za dobrobit romske zajednice u Hrvatskoj?
Ne to je njegova namjerna politička
opcija da nas posvadi i da nas razjedini na jedan izuzetno prljav način,
ne isključujući i onu nasljednu osvetu
koju je tradicionalno bila prisutna u
njegovoj djedovini otkuda je i došao
(EX YU).
Ovaj APEL koji je upućen s određenim zahtjevima je dobronamjeran i
zato vas sve zajedno molim da nas
podržite jer novoosnovanom NACIONALNOM
KOORDINACIJOM
želimo samo njegovati i pospješiti
oko zamršenih odnosa s VLADINIM
UREDOM ZA LJUDSKA PRAVA I
PRAVA NACIONALNIH MANJINA,
koji također ignorira naš Saborski zastupnik g. Veljko Kajtazi kao i Savjet
za nacionalne manjine. Mi plaćamo
njegovu osvetu , jer često navodi da
je za mandat Saborskog zastupnika g.
Nazifa Memedija bio zanemaren i zlostavljan, a sada dokazujemo kako g.
Kajtazi radi mnogo više osvetničkih
poteza i na taj način osjećam da nam
ugrožava cijelu nacionalnu manjinu
kako i ostale nacionalne manjine baveći se osvetama i zagorčavanjem života ljudi te obitelji u privatnim životima.
Pozivam Vladu , Sabor , Predsjednika RH, Delegaciju EU-ZG, da pod hitno poduzmete sve što je u vašoj moći
da se ovo pitanje hitno riješi. Molim
vas da nam upriličite jedan termin kod
vas, pa vas u to ime pozivam da nam
tu mogućnost javite na gore navedenu
adresu, na čemu vam se toplo zahvaljujem.
Dodjela ECDL diploma
polaznicima edukativnih tečajeva
K
rajem svibnja održan je prigodni program povodom dodjele ECDL diploma polaznicima prve semestarske grupe u 2012.
godini koji su s uspjehom položili
prvi ECDL modul. Osim međunarodno priznatog certifikata položeni
kompjuterski tečaj donosi i upis novog zvanja u radnu knjižicu. U prostorima Udruge ECDL konpjuter-
ski tečajevi održavaju se još od 2005.
godine od kad je više od 150 mladih
Romkinja i Roma s uspjehom položilo ove edukativne tečajeve i time uvelike povećalo izgled za zapošljavanje na
tržištu rada. Dodjelu diploma popratio
je i prigodni program kojem su nazočili i članovi udruge Umirovljenika iz
Zagreba s kojima Udruga Roma grada
Zagreba i Zagrebačke županije radi na
razvoju zajedničkih projekata.
Milanka Opačić nova
predsjednica Odbora
za predsjedanje
Desetljećem za
uključivanje Roma
V
lade Republike Hrvatske 20.
lipnja imenovala je ministricu socijalne politike i mladih
Milanku Opačić predsjednicom Odbora za predsjedanje Desetljećem za
uključivanje Roma 2005. – 2015. godine. Potpredsjednica Vlade za područje društvenih djelatnosti i ljudskih
prava Milanka Opačić ujedno je i nacionalna koordinatorica Desetljeća
za uključivanje Roma, a Veljko Kajtazi imenovan je njezinim zamjenikom po položaju kao zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom
saboru. Tajnikom Odbora imenovan
je Branko Sočanac kao predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Članovima
su imnovani predstavnici nadležnih
ministastava i predstavnici romske
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
nacionalne manjine:Vesna Batistić
Kos, Anića Nježić, Dubravka Marušić, Tihomira Ivanda, Ivana Radovanić, Danijel Meštrić, Čedomir Višnjić, Aleksandar Tolnauer,
Nura Ismailovski, Jasmina Salihi,
Nedžatin Kamberovski, Selman
Gušani, Sadik Krasnić, Anka Dalipovski, Kristijan Balog, Željko
Ivanišević.
27
28
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
Romano Čaćipe Vam u potpunosti prenosi otvorena
pisma g. Gušanija I g. Bajrića kojemu se pridružuje
Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije kao i 10
udruga Roma s područja Grada Zagreba
Poštovani
g. Kajtazi,
vidim da mi niste odgovorili na
moje pismo, a saznao sam kako
ste ga poslali nekim osobama,
samo da se zamjere sa mnom ali
eto vidite i sami šta nam vi radite
i kako se razjedinjuje romska
zajednica. Iz pouzdanih izvora
saznajem kako intervenirate da
se Ramiza Memedi, Nadica
Balog kao i moja malenkost
brišu s popisa iz povjerenstva
za Rome na koje je ured za
ljudska prava i prava nacionalnih
manjina ispred komisije i po
kriterijima i po natječaju izabrao
nas za članove povjerenstva i
da vi namećete svoj popis osoba,
za povjerenstvo izvan natječaja.
Bude li se to tako odigralo budite
sigurni, kako će za to saznati
čitava Hrvatska javnost. Žalit ću
se svim Hrvatskim institucijama,
Vijeću Europe pa ako treba
i sudu za ljudska prava
u Strasburu za uskraćivanje
ljudskih prava, jer vi jako dobro
znate da ste vi zakonodavna vlast,
a ne izvršna no miješate se u
izvršnu vlasti. Kao što su Decada
Roma također ste vi odlučili i
nametnuli svoj popis s osobama
a i vi da budete zamjenik u
upravni odbor Decade, a sad
želite i u povjerenstvo. Pisat ću
Vladi RH, da se ovakva igra više
završi, jer dosta je manipuliranja
i preko vezne igre.
slučajevima ali nakon kratkog
vremena mi smo sjeli u sabor
i zajedno smo rješavali sve ne
jasnoće i pomagao je svima od
udruga do pojedinaca, a vi to ne
radite već uporno imate nekakav
svoj stav, da vam mi kleknemo
i budemo uvlakači, idemo
vama po volji da prihvaćamo
vaše želje, a ne smijemo niti
iznjeti svoja mišljenja, odmah
ste protiv toga, po nametanju
i manipuliranju biti vaša
potrčkala, e to zaista nemojte
očekivat posebno ne od mene.
Smatram kako će Vam ovaj
dopis u par rečenica podići
svijest a i malo vam pomoći da
se spustite na zemlji jer ne znate
na kojem ste nebu. Previše letite
i zaboravljate na narod koji pati
i gladuje, a tražite od nas da mi
to riješimo a vi ćete inkasirati
novac od plaće i manipulirati
kome od romskih udruga da se
daje za projekte a naše udruge
neka budu zaobiđene i nama
ne treba ništa. U Zagrebu Vi ste
za sve glavni kao i vaša udruga
Kali Sara i Centar za provedbu
29
integracija, a ostali udruge ne
postoje.
Budite sigurni ako tako nastavite
osobno ću tražiti prijem kod
premijera a i kod predsjednika
Sabora kao i kod gospodina
Furia Radina, te objasniti šta se
sve dešava, a ako me ne zaprime
organizirat ću mirne prosvjede
pred Saborom i Vladom RH,
tražit ćemo svoja prava i na
drugi način.
Lijep pozdrav,
Ibrahim Gušani
Poštovani,
Žalite se da pišem Vladi i
Saboru i ostalim institucijama,
pa sami se dovede u situaciju
da se žalimo na vaš rad i vaše
ponašanje, a potom tražite da
ne pišemo. Vi izgleda da se
osvećujete svima onima koji
vam nisu dali glas, a i onima
koji su vam bili protukandidati
na parlamentarnim izborima.
S druge strane svima govorite
“ja sam puno učinio za Rome”,
a šta ste to učinili na djelu se
ništa ne vidi već gradite sebe
i namećete između nas Roma
mržnju, svađu i razjedinjujete
nas Rome. Formirali ste si
ekipu iz Zagreba s nekoliko
Roma, a nas ostale ništa se
ne pita. Sve odluke vi sami
donesete, a na terenu se ništa ne
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
realizira, a mislite kako ćemo s
vašim knjigama riješili romski
problem, e debelo se varate.
Romski problem je jadan,
bolan, siromašan i osjetljiv, a
izgleda kako vi za njega nemate
osjećaj i zato postoji poslovica
«Sit gladnome ne vjeruje» a
vrijeme brzo teče i bit će Game
Over, a što onda zastupniče?
Rezultata nema, a obećanja su
velika. Samo vi nastavite svoje
ali ubrzo će svi saznali, kako nas
zastupate. I gospodin Memedi je
bio saborski zastupnik i s njim
smo imali nekakvih nejasnoća
ali on nas je uvijek pozvao na
konzultacije i pregovaranje
te postizanje kompromisa za
rješavanje svega. Bili smo ljuti
i na njega a i on na nas u nekim
Ovih dana Hrvatska je preuzela presjedanjem Dekade
Roma. Hrvatska je jedna od zemalja gdje u Parlamentu sjedi
Rom. Hrvatska je zemlja koja
ima NAPISAN Ustavni zakon
o pravima nacionalnih manjina skoro najbolje u regiji. Naglasio sam napisan no i usvojen ali upravo iz razloga što se
taj isti zakon slabo ili nikako
ne primjenjuje ili tamo gdje
se primjenjuje ističe se samovolja pojedinca u definiranosti
primjene. Ova tvrdnja se veže
na dosadašnji rad gospodina
Veljka Kajtazija koji je u Parlamentu kao Rom. Koliko je
on iskren u pomoći Romima
najbolje pokazuje činjenica da
sam bira i formira razna povjerenstva, stavlja SVOJE ljude,
okružuje se ljudima koji mu
plešću i kad on šuti. Boji se istine i ne voli kritiku.
A da priča nema šta jer ljudi
koji govore “ja pa ja mene pa
mene” su ljudi osuđeni na propast. Bojim se da će sa sobom
povući i nekoliko naivčina, ljudi
koje je jeftino kupio i s kojima
pokušava nastupati pod parolom za Rome.
Osobno nemam ništa protiv gospodina, ali od kad je postao saborski zastupnik samo smeta nama
liderima koji godinama radimo i
ipak smo I nešto napravili za razliku od njega i njemu sličnih.
Rome u Hrvatskoj javno napadaju, teraju ih s ognjišta, visoki
dužosnik policije proziva Rome
kao uzrok krađa i kriminla, naš
zaastupnik šuti.
U Hrvatskoj se osnivaju mobilni timovi protiv Roma, a naš zastupnik šuti.
Dragi moji Romi on je sebe
imenovao u svim mogućim
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
povjerenstvima za Rome i o Romima, no da bude veći apsurd
on je zastupnik za još 11 nacionalnih manjina. Ima pet udruga
koje vode drugi ali zna se tko
sjedi kod kase.
Žao mi je što nisam imao nešto
ljepše da napišem iz Hrvatske i
žao mi je ali vam moram napomenuti koji dolazite u Hrvatsku
oko Dekade da će vam domaćin
biti upravo pomenuti gospodin
Kajtazi.
Nadam se da će se netko sjetiti
ovih natpisa i uporediti sa svojim utiscima o toj osobi.
Bajro Bajrić
INTER VJU
INTER VJU
30
U aktivizmu je spas
D
elegacija od 18 članova austriske nevladine udruge iz
pokrajine Burgenland koja se
bavi školovanjem odraslih i integracijom Roma u tokove društva 8. i 9.
lipnja posjetila je udrugu Roma Grada
Zagreba i Zagrebačke županije. Osim
druženja i razmjene iskustava, održan
i zajednički sastanak s predstavnicima Grada Zagreba, obiđeno je Plinarsko naselje te je snimljen TV prilog
za Austrijsku državnu televiziju. Svrha sastanka s predstavnicima Grada
Zagreba bilo je informiranje i najava
zajedničkog nastupa obje udruge u
skladu sa Europskim natječajima koji
podržavaju prekograničnu suradnju u
segmentu obrazovanja i skrbi o nacionalnim manjinama, u ovom slučaju
romske nacionalne manjine. Romano
Čaćipe tom je prilikom razgovarao s
Erichom Schnellerom urednikom na
austriskoj radio-televiziji, Horst Horvatom predsjednikom udruge KBK,
dr. Christine Teuscher, voditeljicom
VHS-Burgenland te s Alijom Mešićem predsjednikom udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije.

Možete li ukratko objasniti razlog vašeg dolaska u Zagreb i
posjet Udruzi Roma grada Zagreba
i Zagrebačke županije?
Erich Schneller: Kao nevladina organizacija koja ima internacionalnu suradnju i s Mađarskom, Slovačkom te
s drugim zemljama bio nam je interes
stupiti i u kontakt s Hrvaskom tim više
što u Burgenlandu ima dosta hrvata
koji su nacionalna manjina tako da je
cilj ovog našeg dolaska upoznavanje,
odnosno studiski dolazak. Osobno mi
se svidjelo kada sam prije godinu dana
kontaktirao g. Aliju Mešića koji je odmah pristao i tom prilikom rekao “Da
možemo mi sjesti i pričati, piti i jesti,
ali nas više zanima nekakva suradnja
koja bi trebala ići u određenom smjeru, da se nekakvi projekti formuliraju,
definiraju itd”. U ovom trenutku ne
mogu konkretno reći kakva bi to bila
suradnja ali nakon sastanka u gradu
Zagrebu vidimo da postoje određene
teme kako i sredstva financiranja s kojima bi se zajeničkim trudom moglo
nešto napraviti.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA

Prema onome što ste do sada
vidjeli kakva je po vašem mišljenju sitacija Roma u Hrvatskoj ?
Erich Schneller: Situacija Roma u
Hrvatskoj principijalno je jednaka kao
i diljem Europe. Postoje vrlo kompleksni problemi za koje jednostavno
ne postoje kratkoročna rješenja kada
govorimo o Romima kao i romskom
pitanju. Vidjeli smo kako ima pozetivnih primjera, te da postoje udruge koje
rade i postižu konkretne rezultate. Također postoji i određena spremnost
grada Zagreba za suradnju u skladu
s EU projektima , pozetivni pomaci
su vidljivi. Konkretna razlika između
udruge Roma Zagreba i Zagrebačke
županije i naše organizacije je ta što je
Vaša udruga usmjerena na školovanje
djece i mladih dok smo mi kao udruga iz austriske pokraine Burderlang
usmjereni na školovanje Roma i ostalih odraslih, pa tako postoje i nekakve
razlike u pristupu.
Rekli ste da ne postoje kratkoročna riješenja koja su po vašem mišljenju dugoročna rješenja
romskog problema?

Erich Schneller: Prva tema uvijek je
obrazovanje, a kroz obrazovanje kojim se bavimo je i inegracija Roma u
društvo. Kroz obrazovanje Romima
treba omogućiti rad i zapošljavanje.
Nigdje ne postoji nekakav generalni
plan koji je ostvariv i koji će riješiti
sve probleme. U Hrvatskoj kao i u Austriji postoje različite vrste ljudi s dobrom voljom koji čine nešto u ovom
sektoru nedržavnih organizaacija kako
bi se čitava priča usmjerila u pozetivnom smijeru.
Alija Mešić: Od 1993. postoji nacionalni program za Rome, a Dekada
Roma je kratkoročni projekt koji bi
trebo ići po prijoritetu tj. stanovanje,
obrazovanje, zapošljvanje , zdravstvo
i socijalna skrb ali na žalost to postoji
samo na papiru. Žalosno je da nitko
neće uzeti odgovornost za inplementaciju. Odgovornost je ta koja nedostaje. Postoje romska naselja koja su
getoizirana. Romi koji ne žive s većinskim hrvatskim stanovništvom. U
takvom okruženju Romi se ne mogu
obrazovati kako roditelji tako niti njihova djeca. Mi motiviramo i roditelje
i djecu koji završe srednje i osnovne
škole da traže zaposlenje, a najgore
je to da niti jedno Romsko dijete nije
zaposleno na neodređeno već samo
sezonski, odnosno po potrebi. Naša
udruga već više od 20 godina radi na
poboljšavanju životnih uvijeta Roma,
a nezaposlenost je naš najveći problem. U skladu s pravima ranjive
skupine principijelno bi trebalo romima koji se kvalificiraju omogućiti
radno mjesto .
Koliko je Europsa Unija konkretno pomogla u radu vaše
udruge i koliko vam je pomogla Dekada Roma u tom procesu?
Horst Horvath: Dekada Roma nije
nam pomogla jer je to kod nas u Austriji tek započelo, odnosno dekada
je kod nas započela tek prošle godine. Trenutno nije poznato koja nam
sredstva stoje na raspolaganju te NGO
sektor čekaja informacije o tome ima
li financiskih sredstava, kolika su ta
sredstva i za koje programe.
Christine Teuscher: Naš prvi zadatak je utjecati na većinski narod kako
bi razvio određeni stupanj razumjevanja za problematiku Roma jer postoji puno predrasuda. Mi kao udruga uvjereni smo da kada govorimo o
školovanju problem nije u etnicitetu,
već je problem siromaštvo. Odnosno

siromaštvo koje ne omogućava školovanje je problem. Nije riječ o biološkim odnosno genetskim karakteristikama već o siromaštvu. Kad si
siromašan tako je svejdno tko si, ne
možeš si ništa priuštiti . Naša je namjera one koji su u materijalno lošijem stanju integrirati u tokove školovanja bez obzira na etnicitet. U
našoj državi nije bitno kako izgledaš
i kako se zoveš već kako živiš. Zato
je nama bitno tražiti i nalaziti te forsirati projekte koji su uspješni i kojima
se može svima pokazati kako je integracija kao takva moguća i izvediva.
U europskim društvima šanse su dane
svima, samo je pitanje koliko je realno da netko te šanse ostvariti. To je
nacionalno pitanje i na kraju krajeva
to je europsko pitanje.
Erich Schneller: To je naša polazna točka, ali realnost je nešto drugo.
Kod nas u Burgenlandu također postoje sredstva za Rome još od 1995.
godine kad smo ušli u EU i ne samo
za Rome već sve siromašne kako bi
im se pomoglo da dignu svoj standard. Kada govorimo o romima skoro
pa je nemoguće povući Rome da sudjeluju u tim programima, npr. Jako
je slabi odaziv na večernje škole kao
i na besplatne tečajeve na kojima se
stječu diplome koje bi im pomogle u
potrazi za poslom. Nobelovu nagradu bi trebao dobiti onaj koji bi uspio
objasniti na koji način Rome stimulirati da ono što je kod njih dostupno i
prihvate.
Christine Teuscher: Iz iskustva I s
drugim siromašnim grupama kada govorimo o segmentu školovanja odraslih primjećuje se kako ti problemi
nisu vezani samo za Rome već je riječ
o socialnom problemu. Socialno ugrožene skupine generalno ne prihvaćaju
ništa od ponuđenog. Oni koji bi najviše trebali i za koje postoji podrška
najmanje su motivirani da to i koriste.
Što mislite zašto je tako slab
odaziv usprkos sredstavima
koji postoje?
Julius Horvath: Kao Rom mogu reći
iz vlastitog iskustva. Često su i roditelji krivi za takvu situaciju jer ne motiviraju svoju djecu na daljnje obrazovanje.
Christine Teuscher: Sociologija kao
znanost govori o tome kako su određene stvari i obiteljski nasljeđene, odnosno roditelji instruiraju svoju djecu
da žive na određeni način, pa ona i idu

ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
tim putem, ovdje ne govorim samo o
Romima već općenito. Vrlo je teško
kreativno razmišljati što bi te grupe,
motiviralo da prihvati ono što im društvo stalno nudi i da na taj način poboljšaju svoju situaciju. Obrazovanje
realno nikada ne može biti samostalno već je ono uvijek povezano sa svim
drugim faktorima uključujući socijalni status ali ono je ujedno i dio rješenja. Obrazovnim institucijama stoga
je vrlo teško jer sve zajeno mora integrirano funkcionirati.
Alija Mešić: Jako se divim društvu u
kojemu nije bitna boja kože već da li
hoćeš raditi kod nas se na žalost gleda
podobnost.
Slijedeće godine Hrvatska ulazi u EU mislite li da će Romima tada biti bolje nego sad i kakva
su vaša iskustva?
Erich Schneller: Ako gledamo primjere iz ne tako davne prošlosti sumnjam da će ulazak Hrvatske u Europsku Uniju donjeti ikakve promjene.
Sektor nevladinih udruga uvijek polazi s nadom, dobrom voljom i željom
da će se nešto možda i moći promjeniti.
Koliko su Romi zastupljeni u
austriskim medijima?
Erich Schneller: U Burgelandu postoji jedna TV emisija svaka dva mjeseca na lokalnoj tv postaji i jednom
tjedno imamo 5 minutne vijesti na
romskom jeziku, a ostalo su časopisi
kao što je i Romano Čačipe koje tiskaju udruge. Postoji dosta mladih ljudi
koji se bave romskim temama na freelancerskoj osnovi.
Imate li poruku za čitatelje
Romano Čačipe?
Erich Schneller: Čitatelji se trebaju
angažirati inače su izgubljeni, u protivnom se neće ništa desiti. Aktivizam je jedini spas za vaše čitatelje, jer
ako nisu aktivirani i organizirani nitko
neće riješiti njihove probleme. Horst
Horvath: Ili uzmite ono što vam se
nudi.
Christine Teuscher: U današnjem
trenutku velike gospodarske krize u
svim EU zemljama jako je bitno da se
usmjeri trud, pozetivno razmišljanje,
energija na teme prekogranične suradnje , traženje kvalitetnih riješenja,
optimizma jer osobno vjerujem kako
samo pozetivan rad i vjera u bolju budućnost donosi i rješenje svih ostalih
problema o kojima smo već govorili.



31
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
32
Američki advokat Barry Fisher uz svjetsku organizaciju Roma
P
redsjednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović vodio je od 8. do
11. lipnja u Bruxellesu službene razgovore s poznatim svjetskim odvjetnikom gospodinom
Barry Fisherom iz Los Angelesa (SAD). Na sastancima je postignuta apsolutna suglasnost o
početku suradnje koja će imati za cilj dvije najvažnije stavke
kada je riječ o interesima romske zajednice u svijetu , a to su:
1. Da najvažnije svjetske institucije prvi put i nedvosmisleno priznaju kao fakat, dakle kao
povijesnu činjenicu, da je nad
Romima, Židovima i Srbima u
Drugom svjetskom ratu počinjen
genocid u skladu s Hitlerovom
doktrinacijom Trećeg Reicha o
“konačnom rješenju židovskog
pitanja i zaštiti arijevske krvi”,
zbog koje su Romi u zemljama
pod njemačkom okupacijom u
Europi, kao i Hrvatskoj, gdje su
donešeni istovjetni rasni zakoni
- općenito smatrani nižom rasom
koju treba eliminirati. 2. Odštetni zahtjev državama koje su bile
uključene u genocid nad Romima, koji je počinjen u funkciji
ostvarenja državne politike tih
zemalja, prije svega protiv Njemačke i Hrvatske, a također i
Vatikanske banke, koja je u svjetlu novopronađenih dokumenata
postala vlasnik dijela romskog
zlata, opljačkanog od žrtava
genocida. Iako je tema naknade Romima za izršen genocid u
Drugom svjetskom ratu na neki
način bila prisutna 1998. godine kada su predstavnici Svjetskog židovskog kongresa i države Izrael vodili razgovore s
Njemačkom, Švicarskom i Austrijom oko financijske naknade
ovih država za počinjeni Holokaust, kada su i Romi bili prisut-
Razgovorima u Brisselu, koje je vodio predsjenik Svetske organizacije Roma g.
Damjanović, prisustvovao je i predsjednik Romske zajednice Rumunjske g. Cioaba kao i
g. Hrustić tajnik za romsku dijasporu u svijetu Svetske organizacije Roma, te g. Vasović
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ni kao tema razgovora - gospodin Barry Fisher, kao jedan od
odvjetnika koji je osobno vodio
te pregovore u New York-u i sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi, obavijestio je predsjednika
Damjanovića da apsolutno ima
mjesta i da su se, naprotiv, stekli
svi uvijeti za ponovno rješavanje
pitanja naknade romskoj zajednici za počinjeni genocid iz sljedećih razloga: Gospodin Fisher
kategorički navodi kako je, po
njegovom uvjerenju, romska zajednica po prvi put sposobna za
tako nešto, jer prvi put nastupa
organizirano sa svim potrebnim
atributima u smislu legitimnosti i legalnosti, imajući u vidu
da su Romi u svijetu sada predstavljeni u Svjetskoj organizaciji
Roma, na čijem je osnivačkom
kongresu prisustvovalo 26 zemlja, a u međuvremenu je veliki
broj zemalja priznao i priključio
se Svjetskoj organizaciji Roma
s tendencijom daljnjeg porasta. “Gospodine Damjanoviću,
počašćen sam što razgovaram
s Vama i svjestan činjenice da
predstavljate sve Rome svijeta, jer moram reći kako to ranije nije bila situacija, što za
mene, kao pravnika, predstavlja novu činjenicu. Moram Vas
informirati da je tada taj proces
završen neuspješno za romsku
zajednicu, jer je nastupilo nejedinstvo uslijed činjenice da su u
razgovorima i pregovorima istupili pojedinci koji su se, navodno predstavljajući Rome u svijetu, borili samo za svoj osobni
interes, što je sve rezultiralo
velikom financijskom štetom
za romsku zajednicu, a posebice štetom u povijesnom smislu.
Sada sam, međutim, potpuno svjestan da je situacija drugačija. “
Gospodin Fisher je naglasio da
novi dokazi o genocidu koje posjeduje predsjednik Damjanović i
Svjetska organizacija Roma apso-
lutno predstavljaju novi momenat
u cijeloj priči, zbog čega je on sugerirao i potencirao u najkraćem
roku otvaranje tužbenog zahtjeva
protiv država koje su sudjelovale
u genocidu nad Romima, posebno apostrofirajući Hrvatsku i Vatikansku banku. “Naš prioritet
ipak bi morala biti Njemačka,
kao mjesto i zemlja odakle je
sve krenulo s Hitlerom”, naglasio je predsjednik Damjanović,
dodajući da je poptuno svjestan
užasnih zločina koje su Pavelić
i ustaše počinili u Jasenovcu i
NDH, što je rezultiralo genocidom i nestankom Roma u strahovitim proporcijama “Mi poštujemo
odluku Vijeća Europe koji je za
sada priznao brojku od 240.000
Roma nestalih u Drugom svjetskom ratu. Međutim, znamo da je
ta brojka daleko veća, čak više
od deset puta veća, o čemu i posjedujemo dokumentaciju, i nastavit ćemo prikupljati nove dokaze i svjedočenja diljem svijeta
s našim suradnicima kako bi makar sada, i s ovolike vremenske
distance, ipak rasvijetlili genocid
nad Romima počinjen u Drugom
svjetskom ratu. “ Gospodin Florin
Cioaba je naglasio osobno zadovoljstvo što prvi put osjeća da je
romska zajednica kompaktna i da
će najbolje ostvarivati svoje interese kroz Svjetsku organizaciju Roma. “Osobno sam zahvalan
za osnivanje Svjetske organizacije Roma i otvaranje ovih pitanja
koja su najvažnija za nas Rome,
a čime se do sada nismo uopće
bavili - što je sramota” - obratio
se gospodin Cioaba predsjedniku
Damjanoviću, i dodao: “Ja sam
svojevremeno, prije desetak godina, kao predsjednik Romske
zajednice Rumunjske, pokušao
voditi proces i tužio Njemačku
za izvršen strahoviti genocid nezamislivih razmjera nad Romima u Transnistriji. I šta se desilo - napadali su me da odustanem
od toga, i sve se
završilo tako što
su mi Nijemci iz ambasade
rekli da su za te
zločine odgovorni tadašnja rumunjska država
koja je bila Hitlerov saveznik.
Iz toga moramo izvući važne
pouke. “- Naglasio je Cioaba.
Gospodin Fadil
Hrustić, povjerenik za romsku
dijasporu u svi- Advokat Barry Fisher i Danko Vasović, savjetnik Svjetske
jetu Svjetske or- organizacije Roma za pitanja Holokausta i genocida nad
Romima u Drugom svjetskom ratu
ganizacije Roma
je, između ostalog, kazao: “Mi doprinos tim naporima, jer genosmo sada u situaciji da ostavi- cid nad Romima osim što je odumo našoj djeci važan dio naše vijek bio minimiziran i krivotpovijesti koji se nikako ne smije voren, nije samo romsko pitanje
preskočiti. Zbog toga je važno da i problem Roma. Kad malo bolje
nastojimo da istrajemo u ovom razmislimo, shvatit ćemo kako
cilju, a ja se od srca prihvaćam ove je to i problem Europe i svijeta
misije, uz želju da zaista zaživi koji je gledao taj zločin i koji ga
naša maksima da od sada svaki pamti, a prije svega onih zemalja
Rom bude odgovoran za drugog koje su ga počinile, koje bi maRoma, jer jedino tako možemo kar sada, poslije toliko desetljeća,
učiniti nešto za naše interese, jer mogle napraviti i gestu priznanprvo mi moramo da brinemo o ja u smislu okajanja svog grijesebi, pa tek onda da tražimo nešto
ha, ali i financijske odštete, kao
od drugih. “- zaključio je gospopomoći i novčanih sredstava
din Hrustić.
koje bi mogli biti iskorišteni na
Danko Vasović, poznati istraživač,
dobrobit romske zajednice koja
nekadašnji savjetnik predsjedje iznimno ugrožena u Europi,
nika Raselovog suda Vladimira
Dedjer (Vasović je bio njegov a što sve kako posljedica genosavjetnik do kraja Dedjerovog cida počinjenog nad Romima u
života studenog 1990.godine, Drugom svjetskom ratu. Sastanak
kada je Dedjer bio i predsjednik u Bruxellesu - glavnom gradu
Povjerenstva za genocid SANU Belgije i sjedištu Europske Unije,
- Srprske akademije znanosti i završen je sa čvrstim dogovorom
umjetnosti), također je istakao da se u naredna dva mjeseca na
zadovoljstvo susretom u Brux- bazi izvještaja gospodina Fishera
ellesu te dodao “Ovo je izuzetno održi press konferencija u Beovažno moralno i povijesno pitan- gradu, kada će romska zajednica i
je za romsku zajednicu, kako u javnost biti u potpunosti upoznata
Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, ali isto s detaljima istrage i smjerovima
tako i u cijelom svijetu, i drago daljnjeg djelovanja Svjetske ormi je što mogu dati svoj osobni ganizacije Roma.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
33
REAGIRANJA
REAGIRANJA
34
Isključivanje Roma se nastavlja
Mnogi Romi i dalje se suočavaju
s diskriminacijom i socijalnom
isključenošću unutar Europske Unije.
Situacija u kojoj se nalaze Romi
prosječno je lošija od situacije neRoma koji žive u neposrednoj blizini
U
istraživanjima koja su zajenički proveli Agencija Europske unije za ljudska prava
(FRA) i Program Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) sudjelovalo je sveukupno 22.203 Roma i ne-Roma koji
su pružili informacije o 84.287 članova kućanstava u Bugarskoj, Češkoj,
Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji,
Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj I u susjednim europskim državama. Izravni razgovori
su se odvijali u domovima ispitanika
Roma i ne-Roma koji žive u neposrednoj blizini i u jednakim uvjetima što se
tiče infrastrukture i tržišta rada. Oba
istraživanja koristila su zajednički upitnik. Izvješće predstavlja prve rezultate
istraživanja temeljenog na analizi manjeg dijela dostupnih podataka koji će
biti objavljeni u tematskim izvješćima.
„Ovi rezultati prikazuju strašnu sliku tre-
nutačne situacije Roma unutar 11 država članica EU-a u kojima je provedeno
istraživanje“, rekao je upravitelj agencije Europske Unije za temeljna ljudska
prava (FRA) Morten Kjaerum: „Diskriminacija i protuciganstvo se nastavljaju.
Rezultati pokazuju da je potrebno brzo i
učinkovito djelovanje, osobito u pogledu poboljšanja obrazovanja Roma. To je
ključ za pokretanje njihova potencijala
za budućnost, koji će mladim Romima
osigurati stjecanje vještina potrebnih za
izlazak iz začaranog kruga diskriminacije, isključenosti i siromaštva.”
Izvješće pokazuje da je u 11 država članica EU-a, u kojima je provedeno istraživanje i u kojima živi većina romskog
stanovništva u EU-u njihova situacija u
područjima zaposlenosti, obrazovanja,
uvjeta stanovanja i zdravlja prosječno
lošija od situacije ne-Roma koji žive u
njihovoj blizini. Romi i dalje trpe diskri-
minaciju i nisu dovoljno svjesni prava
koja im jamče zakoni Europske unije. .
Neka od ključnih saznanja ovog iztraživanja su kako je svega 15% mladih
odraslih Roma koji su sudjelovali u
istraživanju završilo srednju školu ili zanat, za razliku od više od 70% većinskog
stanovništva koje živi u njihovoj blizini,
a u prosjeku manje od 30% Roma koji
su sudjelovali u istraživanju ima plaćeni
posao. Rezultati istraživanja također
pokazuju kako otprilike 45% Roma
koji su sudjelovali u istraživanju živi u
kućanstvu u kojem nedostaje barem jedno od sljedećeg: kuhinja, wc, tuš/kada ili
struja unutar stambenog objekta. U prosjeku otprilike 40% Roma koji su sudjelovali u istraživanju živi u kućanstvu u
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
kojem je netko od članova barem jedan
put u prethodnom mjesecu otišao spavati gladan zbog nedostatka financijskih
sredstava.
Ova i buduća istraživanja osigurat će
donosiocima političkih odluka dokaze
potrebne za stvaranje učinkovitih politika te tako podržati priopćenje Europske komisije od travnja 2011. o Okviru
EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine. U priopćenju
Europske komisije od FRA se zahtijeva
nastavak praćenja situacije i zajedničko
djelovanje s državama članicama EU-a
u smislu pružanja pomoći pri uspostavi
detaljnih mehanizama za praćenje koji
mogu komparativno mjeriti razvoj tijekom vremena.
Istraživanje FRA bilo je usmjereno na
pitanja ljudskih prava, kao što su diskriminacija i svijest o pravima. FRA će
do 2020. godine provesti dva daljnja
istraživanja kako bi tijekom vremena
izdvojila trendove unutar država.
„Partnerstvo stvoreno između četiri međunarodne organizacije (FRA,
UNDP-a, Svjetske banke i Europske
komisije) tijekom provođenja ovog
istraživanja daje snažnu poruku: izazovi s kojima se romsko stanovništvo
suočava toliko su ozbiljni da zahtijevaju usuglašen odgovor. Ovaj dokument
pokazuje da je takav ujedinjen i usklađen pristup moguć i da donosi rezultate“, rekao je Andrej Ivanov, UNDP-ov
viši savjetnik za politike pri programu
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Humani razvoj i uključivanje Roma.
Istraživanja su dokumentirala situaciju na terenu. Rezultati su donosiocima
političkih odluka osigurali dokaze potrebne za stvaranje učinkovitih političkih odgovora radi rješavanja ove situacije. Rezultati istraživanja uključeni su
u priopćenje Europske komisije o Romima koje će također biti predstavljeno
u Bruxellesu 23. svibnja 2012.
Države članice EU-a razvile su nacionalne strategije za integraciju Roma.
Lokalne vlasti trebale bi se zajedno s
Romima i ne-Romima unutar njihovih
zajednica uključiti u provedbu tih planova stvaranjem povjerenja, razvijanjem socijalne kohezije i borbom protiv diskriminacije i protuciganstva.
35
36
ROMI U REGIJI
ROMI U REGIJI
Priopćenje svjetske organizacije Roma
povodom bombaškog napada na prostorije
Romske stranke Eurora u Bugarskoj
Povodom bombaškog napada na urede romske političke stranke Euroroma
u bugarskom gradu Sandanski, prilikom kojeg je teško povrijeđen Malin
Iliev star 59 godina, Svjetska organizacija Roma Rromanipen izražava
najdublju zabrinutost za položaj romske zajednice u Bugarskoj. U vremenima kada Europska Unija ohrabruje
političku participaciju romskih predstavnika na svim razinama vlasti, apsolutno je nedopustivo kriminalnim
metodama zastrašivati političke predstavnike romske zajednice u Bugarskoj. Sloboda političkog djelovanja i
izražavanja zajamčena Međunarodnim sporazumom o građanskim i političkim pravima (član 19), kao i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih
prava i fundamentalnih sloboda Vijeća
Europe (član 10), a podsjećamo da je
Bugarska potpisnik spomenutih međunarodnih ugovora. Pozivamo nadležne vlasti države Bugarske da što
prije otkriju počinioce ovog zločina,
kao i da se rasvijetle motivi istog. Također, pozivamo državu Bugarsku da
djeluje preventivno na suzbijanju svih
oblika rasne diskriminacije, i da efikasnije provodi mehanizme političke i
svake druge integracije romske zajednice u većinsko društvo.
Tajništvo
Svjetske organizacije
Roma Rromanipen
Kako preživjeti?
5. svibnja održan je sastanak u
Sekretarijatu za dječju zaštitu
s Aleksandrom Krstić koja je
zadužena za pitanja raseljenih
Roma kako iz ovog naselja
tako i za Rome raseljene ispod
Gazele. Sastanak je iniciran
na prijedlog gđe. Aleksandre
Krstić s ciljem pronalaženja
dogovora i zajedničkog rješenja te pružanja nužne pomoći raseljenim Romima koji
su naseljeni u nekoliko kontejnerskih naselja na rubovima Beograda. Rečeno nam je
da Grad, koji je organizirao
raseljavanje, u ovom trenutku nema mogućnosti redovno opskrbljivati ljude osnov-
Prošlo je skoro dva tjedna od
raseljavanja Roma iz nehigijenskog
naselja Belvil ali suštinska pitanja
golog preživljavanja i dalje su
neriješena
Public announcement of world Roma
organization regarding the bomb attack on
the offices of Roma party Eurora in Bulgaria
Regarding the bomb attack on the
offices of Roma political party EUROROMA in Bulgarian town Sandanski, during which was seriously
injured Malin Iliev (59), World Roma
Organization Rromanipen expresses
deepest concernment for the position
of Roma community in Bulgaria. In
a period when European Union encourages political participation of
Roma representatives on all levels of
authority, it is absolutely unacceptable to frighten with criminal meth-
ods political representatives of Roma
community in Bulgaria. Freedom of
political expression and activity is
guaranteed with International Covenant on Civil and Political Rights (Article 19) and European Convention
on the Protection of Human Rights
and Fundamental Freedoms of Council of Europe (Article 10), and we are
reminding that Bulgaria is a signatory
of those mentioned international covenants. We are inviting all relevant
authorities of the state of Bulgaria to
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
find as soon as possible perpetrators
of this crime, and to brighten a motive for it. In addition, we are inviting
state of Bulgaria to act preventive on
suppression of all forms of racial discrimination, and to realize more efficiently mechanisms of political and
every other integration of Roma community into the mainstream society.
Secretariat of
World Roma
Organization Rromanipen
nim životnim namirnicama u ovim
naseljima. Na sastanku smo dobili
informaciju kako je grad Beograd
omogućio sredstva za rješavanje
dokumentacije raseljenih Roma te
kako će proces uključivanja u sustave institucionalne zaštite biti proveden što je brže moguće. Također
smo dobili uvjeravanja da ovaj proces mora potrajati izvjesno vrijeme
i da ulazak u sustav kako socijalne
pomoći tako i javnih kuhinja zavisi
od dinamike rješavanja i dobivanja
osobnih dokumenata. Tek po ispunjavanju ove obveze koju je Grad
Beograd preuzeo na sebe može se
očekivati kako će stanovnioci kontejnerskih naselja moći ostvariti svoja prava iz oblasti socijalne zaštite.
Romi doseljeni u kontejnersko naselje u Jabučkom ritu su u vrlo nezavidnoj situaciji. Njihovo naselje je
postavljeno u nenastanjenom dijelu
Jabučkog rita, na starom deponiju,
udaljeno od urbanog dijela naselja
(od trgovine, škole, doma zdravlja,
vrtića). Većina ovih doseljenih obitelji bavila se prikupljanjem sekundarnih sirovina i na taj način podmirivala svoje osnovne životne potrebe što
im je ovim preseljenjem, obzirom na
udaljenost i izoliranost, sasvim onemogućeno. Rečeno nam je kako u
ovom trenutku ne postoji mogućnost
da Grad preuzme brigu o njihovoj
egzistenciji jer za to ne postoje relavantni uvjeti jer većina stanovnika
kontejnerskog naselja nije u sustavu
javnih kuhinja zbog nedostatka potrebnih dokumenata i da Grad čini
velike napore kako bi im osigurao
pomoć u hrani surađujući s predškolskim ustanovama, koje distribuiraju višak obroka ovim obiteljima.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Sugerirano nam je da u cilju zajedničke suradnje pronađemo mogućnosti i obratimo se Humanitarnim
organizacijama i privatnim poslodavcima kako bi osigurali redovniju opskrbu hranom i higijenskim potrepštinama. Zaključeno je kako će
se ovi problemi postepeno rješavati,
a da mi, u međuvremenu preuzmemo dio odgovornosti i pronađemo
načine da obitelji u kontejnerskom
naselju zadovolje minimum svojih
egzistencionalnih potreba do konačnog rješenja tj. uključenja u institucije sustava. U ovoj situaciji općeg
siromaštva u zemlji, vrlo je teško
doći do stalnih izvora pomoći, a posebno jer ne postoji određeni rok
kada će ovo pitanje biti riješeno. Pitamo se koliko će snage i strpljenja
biti potrebno ovim raseljenim obiteljima u ovako teškim uvjetima preživljavanja da ustraju i dočekaju rješenje svojih problema?
Romkinje Beograda - Mreža
ženskih romskih organizacija
Beograda;
Romski centar za žene i djecu
Vraća; Dječji Romski Centar;
NVO Mali princ; NVO Novi svijet;
Romsko društvo Sloboda; Tanja
Đorđević; Marina Šindić, Darinka
Stanković, Biljana Stanković,
Svetlana Ilić
37
38
ROMI U REGIJI
ROMI U REGIJI
Diskriminacija romske djece
u Novom Pazaru
Djeca iz raseljenih
romskih obitelji iz sela
Vožegrnci - Blaževo
kod Novog Pazara
diskriminirana su ne
samo tako što idu u
segregirane razrede
koja su formirana
isključivo za romsku
djecu već se te
prostorije nalaze i u
odvojenoj zgradi
O
vakvom pritužbom protiv tamošnje Predškolske ustanove "Mladost" i Osnovne škole "Aleksandar Stojanović Leso", povjerenici za zaštitu ravnopravnosti Neveni
Petrušić obratila se nevladina organizacija, koja je u obrazloženju
navela da se u školi već petu godinu za redom formiraju segregirani razredi za raseljenu romsku djecu, kao i da se ona upisuju u školu uz negodovanje, prijetnje i bojkot srpskih i bošnjačkih roditelja.
Istovremeno razred predškolske ustanove "Mladost", koje koristi
prostorije u istoj osnovnoj školi, po drugi put formira segregirane
grupe pripremnog predškolskog programa, jer u jednu grupu idu
srpska i bošnjačka djeca, dok su u drugoj isključivo romska. U
postupku po pritužbi povjerenica je utvrdila da su ovakvim postupanjem Predškolska ustanova "Mladost" i Osnovna škola "Aleksandar Stojanović Leso" diskriminirali djecu na temelju njihove
nacionalne pripadnosti i donijela je preporuku da se bez odgode
provede desegregacija razreda, kao i da direktori predškolske ustanove i osnovne škole Izet Abdurahmanović i Dušimir Matović osiguraju obuku za zaposlene na temu zabrane diskriminacije.
Obzirom kako Predškolska ustanova "Mladost", ni Osnovna
škola "Aleksandar Stojanović Leso" iz sela Vožegrnci - Blaževo
kod Novog Pazara nisu postupile po preporukama, povjerenica
o tome izvještava javnost sukladno Zakonu o zabrani diskriminacije. Koristeći svoja zakonska ovlaštenja, povjerenica je protiv
ovih ustanova i odgovornih osoba podnijela i zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka.
Ministarstvo rada
i socijalne politike
usprotivilo se
rezultatima
izvještaja
“Amnesty
Internationala”
prema kojima
se ne pruža
neophodna
pomoć Romima i
Aškalija izbjeglim
s Kosova.
Makedonija osporava kritični
izvještaj o Romima
U
izvještaju međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih
prava stoji kako Makedonija
nije osigurala potrebnu pomoć za oko
1.100 Roma i Aškalija koji su tijekom
ratova devedesetih izbjegli s Kosova i
u međuvremenu ostali živjeti u Makedoniji. «Ministarstvo rada i socijalne
politike nije im osiguralo financijsku
pomoć i smještaj prema sporazumu
o lokalnoj integraciji iz 2010. godine
«, tvrdi se u izvještaju «Amnestya».
Prema tom sporazumu, Makedonija je
obvezna izbjeglicama koji se ne mogu
vratiti na Kosovo pomoći pri integraciji u makedonsko društvo. Makedonske vlasti osporavaju ove rezultate.
Davor Politov, glasnogovornik Ministarstva socijalne politike, kaže kako
oni čine sve što je u njihovoj moći da
pomognu izbjeglicama ponovno započeti svoje živote. «Osiguravamo im
socijalnu pomoć, plaćamo doprinose
za zdravstveno i socijalno osiguranje i plaćamo stanarinu (za smještaj)
za 780 ljudi s Kosova koji žele osta-
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ti živjeti u Makedoniji”, kaže Politov,
dodajući kako im država pokušava
pronaći i posao. Makedonija plaća socijalnu pomoć od 2.150 denara (oko
35 eura) mjesečno za svaku izbjeglicu s Kosova. Politov tvrdi kako Ministarstvo ne može ništa učiniti za
još oko 400 osoba, uglavnom Roma,
kojima nije odobren status azilanta.
«Morat će pronaći način da napuste
zemlju», kaže Politov, dodajući kako
ih Makedonija ne planira protjerati
silom. «Makedonija nas ne tjera, ali
nam niti ne pomaže, a mnogi od nas
žele samo priliku da krenu sa životom ispočetka zato što se bojimo vratiti na Kosovo», priča jedan 24-godišnji Rom koji je došao u Skoplje
s 12 godina, a trenutno živi u Šuto
Orizari, najvećem romskom naselju u
Skoplju. Tijekom sukoba na Kosovu,
Rome je albanska većina doživljavala kao saveznike Vlade Srbije. Nakon
što su srpske vlasti povukle s Kosova,
mnogi Romi su izbjegli, a sada strahuju od odmazde u slučaju povratka.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Usvajanje Zakona o azilu i privremenoj zaštiti iz 2003. godine omogućilo
je Romima i Aškalijama koji su dobili status privremene zaštite u Makedoniji da službeno zatraže azil. Međutim, Europski centar za romska prava
(ERRC) i Visoko povjerenstvo UN-a
za izbjeglice (UNHCR) su 2007. godine objavili kako je Makedonija počela s iseljavanjem oko 400 odbijenih
podnositelja zahtjeva za azil. Njihove
posljednje zahtjeve tada je odbio i Vrhovni sud Makedonije na temelju procjene kako ne postoje prepreke za njihov povratak u svoja mjesta porijekla.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava
i pojedini europski parlamentarci tvrde kako je nekim Romima uskraćen
status izbjeglica iz posve proizvoljnih
razloga. Iseljenja su obustavljena pod
međunarodnim pritiskom, ali aktivisti
za ljudska prava i dalje upozoravaju
kako samo neki odbijeni podnositelji
zahtjeva dobivaju odgovarajući tretman u Makedoniji, kao što to nalaže
Ženevska konvencija iz 1951. godine.
39
ROMSKI JEZIK
ROMSKI JEZIK
40
Srpsko-romski rječnik autora Bajrama Halitija
"više nego odličan lingvističko znanstveni rad"
Na VII Međunarodnom sajmu knjiga u
Podgorici Izdavačkoj kući "Prometej"
dodijeljena je nagrada za izdavački pothvat
za "Srpsko-romski rječnik s gramatikom i
pravopisnim savjetnikom". Tročlani žiri u
sastavu prof. Siniša Jelušič (predsjednik), prof.
Slavica Perović i Marina Vešović je ocijenio
da je rječnik "više nego odličan lingvistički
znanstveni rad – “to je strahovit doprinos
održavanju vrlo stare kulture kojoj nedostaje
zaštita nacionalnih struktura .
T
im povodom zamolili smo
gospodina Bajrama Halitija, autora Srpsko-romskog
rječnika - pravnika, novinara i
publicistu, da nam iznese svoje
prve dojmove. Bajram Haliti je
tim povodom izjavio: "Najprije
želim zahvaliti tročlanom žiriju u
sastavu prof. Siniša Jelušič (predsjednik), prof. Slavica Perović i
Marina Vešović koji su ocijeni-
li da je "Srpsko-romski rječnik
sa gramatikom i pravopisnim savjetnikom" 'više nego odličan lingvistički znanstveni rad - i da je
to strahovit doprinos održavanju
vrlo stare kulture'.
Posljednjih godina, a naročito poslije 90-ih, odbor za standardizaciju i unapređenje romskog jezika na međunarodnom planu pod
imenom "Pokret Roma", probu-
Bajram Haliti autor hvaljenog srpsko-romskog riječnika
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
AUTOR:
MARKO BUNDALO
dio je u nacionalnim vladama i
međunarodnim institucijama svijest o potrebama Roma kao etničke manjine. Ovaj pokret je stavio
ljudska prava Roma na dnevni
red nacionalnih i međunarodnih
političkih skupova. O tome svjedoče bezbrojne rezolucije koje su
donijele multilateralne organizacije kao što su Vijeće Europe, Povjerenstvo UN o ljudskim pravima, OESS i druge, kao i vladine
organizacije u raznim zemljama.
Kao i kod drugih etničkih manjina, ljudska prava Roma imaju dvije glavne dimenzije. Prvo,
garantiranje prava Roma imati
pristup svim mogućnostima koje
društvo nudi svim svojim građanima. Drugo, pravo kontrole nad
domenom kulturnih aktivnosti
od posebnog značaja za manjinu;
drugim riječima - pravo Roma da
vode vlastitu kulturnu politiku.
Jezik je vjerojatno najvažnije kulturno pitanje koje bi neka manjina željela uređuje i razvija na svoj
način. To je odavno isticano u međunarodnim raspravama o ljudskim pravima. Dok Univerzalna
deklaracija o ljudskim pravima
tretira diskriminaciju na bazi jezika kao kršenje ljudskih prava,
Konvencija UN o pravima djeteta
(1989) ide dalje, štiteći pravo djeteta pripadnika neke manjine da
koristi svoj jezik. Pravo manjinskih zajednica da svoj jezik koriste privatno iu javnosti i da svoj
jezik razvijaju u raznim sferama
javnog života zajamčeno je u Deklaraciju UN o pravima osoba
koje pripadaju nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama (1993.g) i detaljnije u
Europskoj poveljii o regionalnim
Cilj prvog Srpsko-romskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom je pružiti zajednički temelj za razvijanje nastavnih
planova i smjernica za obrazovne programe, udžbenike i druge nastavne materijale
ili manjinskim jezicima (1992.g).
Tu dolazi do izražaja opća svijest
o tome da potpora manjinskim jezicima predstavlja integralni dio
paketa koji osigurava ljudska prava neke manjine. Pitanje koje se
postavlja pred institucije koje se
bave jezičnom politikom je: kako
provoditi umrežavanje i osigurati međunarodnu suradnju, uzimajući u obzir decentralizirana
dostignuća proteglog desetljeća?
Praktični napredak je u prihvačanju politika jezičnog pluralizma,
što znači da se podržavaju regionalne inicijative i ideje, te istovremeno učvršćuje međunarodno
povezivanje i suradnja. Korisnici
pisanog romskog jezika trebalo bi
prihvatiti ideju da se u različitim
kontekstima mogu koristiti različite jezične forme i da kodifikacija može biti elastična, usmjerena ka praktičnoj komunikaciji,
a ne kruta, i da bude simbol poštovanja nekog određenog standarda. Na taj način će jezik kao
kolektivno svojstvo obuhvatiti
sve jezične varijacije, a ne samo
jedan jezični oblik. Takva politika odgovara specifičnom položaju jezika Roma - transnacionalne
manjine čiji su regionalni centri
kulturnog i javnog života razbacani na razne strane. Cilj prvog
Srpsko-romskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom je pružiti zajednički temelj
za razvijanje nastavnih planova
i smjernica za obrazovne programe (kurikulume), udžbenike i druge nastavne materijale,
kao i ispite u školskim sustavima diljem Republike Srbije. Jezik i knjiga su osnova svake kulture. Zbog toga je ova knjiga o
jeziku kamen temeljac romske
kulture i identiteta za desetljeća
koje su pred nama i biće nezaobilazna literatura u svakoj školi
i knjižnici u Srbiji, kao i svugdje gdje romski narod živi. Neophodne su mjere potpore za razvoj romskog jezika u modernoj
Europi, što bi pridonijelo komunikaciji, strukturiranju identiteROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ta, praćenju procesa izražavanja
misli, nematerijalnom stvaralaštvu i kulturnom naslijeđu cijele
zajednice. Države koje su u svojim ustavima i zakonima priznale Romima status nacionalne manjine i države koje su ratificirale
Europsku povelju o regionalnim
i manjinskim jezicima treba dati
poticaj kako bi stvorili elementarne uvjete da romski jezik također postane član europske jezične obitelji. Čvrst pravni okvir
je važan, ali isto tako je važno da
se ove norme provode i u praksi.
Zaista je od najviše važnosti da
zaštita manjina bude efektivna,
a ne samo formalna. " Na kraju,
Bajram Haliti se zahvalio Jadranki Jelinčić - direktorici Fonda za
otvoreno društvo u Srbiji, Jadranki Stojanović - koordinatoru Fonda za otvoreno društvo, ministru
kulture Republike Srbije Predragu Markoviću i ministru za KiM
Goranu Bogdanoviću, bez čije
dobre volje Rječnik ne bi nikada
ugledao svjetlost dana.
41
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
42
Kraljeva
zlatna krletka
AUTOR:
NIKOLA ŠIMIĆ TONIN
Č
udni su putovi i sudbine ljudske, davno je rečeno. Pet prstiju na jednoj, istoj ruci, a ne možeš naći
dva prsta jednaka. Za svakim
čovjekom od rođenja krene zapis, od kojeg se pobjeći ne može.
Kad bi on znao gdje će svratiti,
po razumu nikada tamo išao ne
bi, ali sudbina o razumu puno
brige ne vodi. "Čovjek snuje, a
Bog određuje!" - tvrdi narodna
mudrost, pa tako odredi jednom
mladom kralju da se u Ciganku zaljubi. Imao mladić i ovoga i onoga, djevojaka i ovakvih
i onakvih, nu, Cigančica mu se
učini najljepšom, srce mu osvoji
ne maknuvši prstom u tom cilju
baš ni malo.
Kralj i Ciganka, gotova propast!
- mislilo se i govorilo u ona vre-
mena. Onomad se kralj nije smio
ženiti ni pučankom iz svog naroda, iz svoje kraljevine, a kamo li
"Odnekudku", tko zna u kakve
vradžbine upetljanu. Ženidbom
su kraljevi svoje kraljevine proširivali, stjecali jake prijatelje i
saveznike, a kakve koristi može
zemlja imati od sirote Cigančice!
Sve je to ženik znao, od malena
su ga u tom podučavali, njegovi
Nikola Šimić Tonin, rođen je 1962. U Crkvice Zenica, BiH. Pjesnik, pripovjedač, dramski pisac,
pisac za djecu, eseist i književni kritičar. Objavio
MH Knin: Rukama zaustaviti vjetar (pjesme) 2000.
Nebeska drva (priče) 2000. Kraljevna u kapi rose
(pjesme za djecu) 2002. Selice i stanarice (slikovnica) 2002. Bilo je to jednom sve zbog kiše (pjesme)
2004. Kralj Zvonimir (poema) 2004. Host (likovna monografija) 2006. Posudionica snova (pjesme)
2009. MH Lastovo; Ustani kada kažeš Vukovar
(poema) 2010. Privlačica Vinkovci, MH Zadar, U
vatrama rata u vatrama krvi (domoljubna poezija)
2011. HKD Napredak Knin; Svratište riječi (pjesme) 2011. HKD Napredak Zadar. 2002. godine
dobitnik nagrade Grada Knina – Grb Grada Knina
2009. druga nagrada, Međunarodni nat. poezija za
djecu Magda Simin RS; 2010. prva nagrada za poeziju Matičinih pjesničkih susreti u Velikoj Gorici,
Druga nagrada za poetski uradak, Dani sjećanja
na žrtvu Vukovara, 2011. Dragovoljac je Domovinskoga rata, živi i stvara u selu Plavno – Knin i primorskome mjestu Drage – Pakoštane.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ga savjetnici na kraljevske mu
dužnosti upozoravali. Žestoko
će se zamjeriti susjednim vladarima, njihove su kraljevske
kćeri za udaju prispjele. Sad im
prijeti opasnost da svi kraljevski državni planovi propadnu,
a sve zbog tamnoputne ‘’Odnekudke’’. Koji se otac – kralj
neće rasrditi čuje li da mu kćerki ugroza od sirote Ciganke prijeti, da se s bogatom kraljevnom mjeri! Uvreda će to biti
pregolema, za rat nagodna, izazovna. Širom poznatog svijeta
kovači mjehova krpaju, kovačke vatre potpiruju, mačeve kovati snuju. Konjima i potkovama poskoči cijena. Strah osvoji
ženikovu kraljevinu. Krv se u
zraku već naslućuje, odavno
se prolila nije, onako potokom
kako se u snovima mnogih već
lije. Kad žarki zgasnuo je dan,
mjesec se za oblačak skrio, zakrabuljena spodoba, Cigančicu
ispod očeve joj čerge ukrade.
Čim je u dvor donese i skide si
krabulju, kraljevsko se ruho na
kradljivcu ukaza. Djevojačke
oči kao dragulji zablistaše, odaju zamamnim žarom osvjetliše.
Kralj joj odmah, pripremljenim
draguljima kosu ukrasi. Ogrnu
je svilom i kadifom. Dovede
zlatare i sve oko Cigančice zlatom optočiše. Nebo on dohvati, prekrenu, ispravi i pod noge
joj srebrenim čavlima pričvrsti.
Zatraži li mu mlijeka ptičjeg i
to će joj dobaviti, sve po svijetu na svom ustreptalom srcu jašući.
Iziđe kralj – ženik iz odaje, Cigančicu samu u odaji ostavi.
Kroz ključanicu će gledati kako
njegova srna, lakim skokom hrpice dragulja, po ukoličenoj plaveti nebeskoj, pod nogama joj
razasutim, preskakuje... Ali, nu,
ona sa zidovima sobnim, razgovore započinje. S lijevom rukom
na srcu, desnu pruža prema zidu
i skrušeno govori: - Otvori mi
izlaz, mili moj. Pusti me iz ove
zlatne krletke, letjeti bih željela.
Pod čergu se očevu želim skloniti, hladnjikavog zlata, srebra i
dragulja se osloboditi, uz cigansku se vatru ogrijati. Plaćam ti
svoju slobodu svim ovim bogatstvima, koja mi kralj darova, a
meni ne pristaju.
Tako ona ide od zida do zida,
isto govoreći, a niz lice joj se
spuštaju suzni potočići. Kralj
gleda kroz ključanicu, a i njemu oko poče se suzama topiti.
Postupno mu pošteno srce poče
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
svoju igru mijenjati. Kad Cigančica pred vrata stiže, kraljevska
se ruka sama podiže i vrata joj
širom otvori.
Grli on Cigančicu posljednji put,
zna to dobro, govoreći joj: - Izlazi, draga djevojko, i kreni kud te
tvoje srce vuče. Tebi se dostoji
čast kraljevska- sad to sigurno
znam- ali u nekom drugom kraljevstvu, u nekom drugom svijetu, meni nerazumljivom... To
bogatstvo koje ti darovah nosi
sa sobom, kraljevski ti pristaje!
Meni ostavi samo jedan poljubac za uspomenu, neka me toplinom na tebe podsjeća ...
43
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
44
Thagaresko sumnakuno kafezo
Č
udno si e droma e
Devleske thaj e droma manušikane, kodo
si but čirla vakerdo. Pandž naja
ando jekh vast, a našti te arakhe duj jekhutne naja. Sako ma-
nušestar cidel jekh xramovipe savo so si leske xramondo
thaj savestar vov našti te našel.
Kana ka šaj o manuš te džanel
kate ka džal, vov ka gindinel
thaj naj te džal kodole thane-
ste, numa o droma save so si
leske xramome e godjake naj
len briga. ‘’E manuše isi sune,
numa o Del dela drom!’’- vakerel jekh purano godjaver lav,
thaj kodoleske denda jekhe
terne thagareske te kamel jekhe Romane terne čhaja. Sas ole
but džuvlja, thaj sas ola ververikane, no i romani terni čhaj
sas oleske majšuži, lesko ilo
voj lelja bizo te kerel diso thaj
bizo naj te miškinel ni xari.
-O Thagar thaj i Romani čhaj,
kodova si majbaro peripe! - sas
kodo gindipe ano kodi vrama.
Andi kodi vrama o thagar našti
sas te lel romnjake thaj varesave čhaja katar lesko sel/narodo, katar lesko thagaripe, a na
pale ‘’Varesavianka’’, kon džanelas save sa magiende sas katli. Andi kodi vrama e prandinasa e thagara peske thagaripa
buvlarenas, sas len zurale amala thaj uniatoja, a savo lačhipe
šaj te ovel len jekhe čorore Romane čhajatar!
Sa kodo o thagar savo so kamelas te prandinel pes džanelas, tiknipastar kodoleske sikavenas le e thagareske manuša
save so dena godji thaj vakerenas leske te del sama. But phare ka keren akušipe e pašutne
thagarenca, kodoleske so thaj
lenge čhaja sas terne džuvlja
save so rodenas rome. Akana
isi pharipe sa e thagaraipaske
themake planoja te peren, thaj
kodova sa baši jekh kali ‘’Varesavianka’’. Savo dad- thagar
naj te xoljanel kana ka ašunel
so leski čhajori ka ačhol biromesko kodoleske so jekh Romani čhaj ka ovel thagareski
bori, thaj šaj voj te ovel bareder no si si ola! Ka ovel kodova baro teljardipe sarenge thaj
maripe baro ka ikljol. Buvleder ani lumia e bugurdžie/kovačia lele te phurden e kovač-
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
nice, jag te tharen, e mačoja/
bare čhurja te kovinen. E grastenge thaj e petalonge barili
i mol/cijena. Dar lelja e thagareske thagaripa. O rat ani
hava ikljovelas, a čirla naj sas
rat thavdime ane maripa, ane
umala sar so si ane sune bute
manušenge ake thavdutno.
Kana o tharo dive nakhelas, i
luna palo badalo garavda pes,
jekh, pharavde šejenca, maskirime mujesa, rugoba e Romane čhaja katar olake dadeski čerga čorda. Kana la ani
avlin anda thaj cidinda pestar
e pharavde šeja thaj i maska,
iklilo ko dikhipe e thagaresko ruho e manušeske savo
so čorda e Romane čhaja. E
čhajake jakha sar dijamanoja
rošandile, i odaja bare jagasa
baro divipe dende. O Thagar
e kuč barenca lake bala pulinda. Uravdas la svilasa thaj
kadifesa. Anda e sumnakutčien thaj sa uzal i Romani čhaj
sas sumnakunesa paćardo.
O del vov astarda, upre gelo
thaj telo lake pire vov rupune karfie denda. Te rodenas
lestar thaj čirikljano thud vov
šaj sas te anel, thaj kodova sa
urjando ano pesko kamlo ilo.
Iklilo o thagar- so ka prandinel pes katar i odaja, a e Romane čhaja ani odaja mukhlja. Kamelas te dikhel katar
i klidoski xar ko vudar sar
oleski lana, lokhe xutipasa lošandol katar e kuč bara save
so si thaj telo lake pire...
No, kana te dikhel so voj kerel sas so ka dikhel. Voj e barangonca/zidonca lela te del
vorba. Jekh vast sas lake ano
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ilo, a jekh ano zido thaj te
phene rovel thaj phenel:
-Putar mange te ikljav, kamav
tut. Mukh man te ikljav kodole sumnakune kafezostar,
mangav te urjav. Kamav teli
čerga me dadeski te džav, te
cidav e šilale sumnakaja thaj
o rup thaj u kuč bara, uzal i
romani jag kamav te tatarav
man. Dava tuke so tu kames,
sa so si man o barvalipe savo
so mange denda o thagar,
sade de man miro mestope/
sloboda, thagaresko barvalipe
na kamav...Adžukhar voj katar o zido dži
o zido džalas, jekh vakerelas, a lake jakhendar sar leja e
asva džanas. O thagar dikhelas katar e klideski xar e vudareski, thaj leske i jakh lejlja te bilavdol e asvenca. Xari
poxari lesko ilo lelja te kovljol. Kana i Romani čhaj anglo vudar reslja, e thagaresko
vast korkori putarda olake o
vudar te iklel avri. Lelja ki
angali e Romane čhaja paluno
drom, džanel vov kodo šukar,
thaj phenda lake:
-Ikljov, čhajorije kamlije thaj
dža kote so tut tiro ilo cidel.
Tu trubul te ovel tut patjiv e
thagaripaski, kodo me akanak
džanav- numa ano aver thagaripe, ani aver lumia, mange savi si bipendžardi... Kodo
barvalipe savo so me tuke
dendem legar tusa, tu san sar
thagarutni thaj san lačhe ilesa! Mange mukh jekh čumipe te liparav man tuke, thaj o
tatipe lesko tutar te del man
godji tuke...
45
46
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
World music scenom dominira romska glazba
V
eć nekoliko godina, bez namjere da posustane, svjetskom world music scenom
dominira i romska glazba, ili ono
što se uobičajeno naziva “Gypsy
music”. “Izdavači i producenti tragaju za novim imenima ili recikli-
raju stara”, kaže Bojan Đorđević,
jedan od najboljih poznavatelja ove
glazbe. “Festivale romske glazbe ima svako mjesto koje drži do
svog kulturnog renomea. Desilo se
da i u Srbiji odavno žive Romi, koji
sviraju i pjevaju, bolje nego drugi. Od željezničke stanice do koncertnih dvorana, iako su rijetki oni
koji u posljednjih pet godina pomiču granice. Novi val romske glazbe
tek dolazi predvođen beogradskom
grupom Kal, i još se čeka netko tko
će biti kreativniji od starih majstora
Šabana Bajramovića i Bobana Mar-
kovića. Iako, uz uvjek mladog pjevača Šabana, ide i povratak Ljiljane
Petrović, sada Butler, a uz ‘kralja
trube’ i ‘veleposlanika Sabora’ u
Guči Bobana Markovića stižu nove
kreativne snage - najprije njegov sin
Marko, svjetska zvjezda u usponu,
zatim harmonikaš i perkusionist Saša Stanojević,
a izgleda da je napokon
otkrivena i nova, mlada
romska pjevačica, za kojom Zapad traga već godinama, Jelena Marković,
koju tek čeka dokazivanje.
Naravno, ova lista, uz nezaobilazni Kal, nije iscrpljena. Ima fenomenalnih
trubača (Elvis Ajdinović),
basist (Saša Ališanović),
violinist,
harmonikaša,
klarinetist, samo im treba
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
više originalnosti i pažljiv izbor suradnika”, zaključuje Đorđević, dodajući kako je za romsku glazbu u
usporedbi s drugim stvarima koje
spadaju u ovaj žanr, karakteristična
prije svega atmosfera - ludilo, ples i
urnebes. “No nije samo to po srijedi, u pitanju su vrhunski glazbenici, vrijedni i uporni. Najbolji traže
nove aranžmane, novi pristup plesu i tradiciji. Stvarno je rijetkost da
plesnu glazbu izvode takvi virtuozi. “ Kal je u svakom slučaju grupa
koja spaja etno ili world scenu s popularnom glazbom.
Rok kritičar Dragan Ambrozić misli da ploča grupe Kal spada prije
svega u pop glazbu, jer je inovativna u odnosu na ostatak romske glazbene scene, i da samim tim otvara
mogućnosti nastanka urbanog romskog zvuka. “Točno je da Kal uživo
i dalje zvuči kao svaki drugi romski bend, ali njihov album govori o nekim novim mogućnostima
koje se pojavljuju s propuštanjem
zvuka kroz suvremenu produkciju
- uostalom, i na koncertima se vidi
kako isprobavaju nove ideje i da
slušaju grupe koje koriste elektroničke instrumente, tako da tu možemo očekivati još dosta napretka
u nedovoljno ispitanim predjelima
novog crossovera. “ Iako se u sferi
popularne glazbe u posljednje vrijeme zna jedino za romskog repera
Muhu Blackstasyja, koji je svojom
pjesmom Ravnopravni građani specijalnog reda stekao u nekim krugovima gotovo kultni status i dalje
se ne bi moglo reći da postoji urbana romska scena u ovom žanru,
ali Dragan Ambrozić upozorava da
ne bi trebalo podcjenjivati utjecaj
gradskih Roma na razvoj suvremene dens i pop scene. “Oni imaju vrstu glazbe koja prati njihov život, ali
je stalno održavanje i osuvremenjivanje lokalne romske glazbe, ključni pokazatelj kulturne i svake druge
vitalnosti Roma. Međutim, ne smije
se zaboraviti da je Olah Vince još
sredinom osamdesetih sa svojom
grupom Zemlja, kotač, nebo imao
hit pjesmu Miki ava kari Schnelle
(Miki brzo dođi ovamo), koja je
bila avangardna, tako što je stvorila futuristički gipsy-disco stil. To je
bio autentični spoj romske glazbe s
fankom i diskom, koji kasnije nitko
nije dosegao “, podsjeća Ambrozić.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
47
ISSN 1845-6413

romska istina51.pdf

- Udruga Roma

Romska istina

- Udruga Roma

- Udruga Roma

- Udruga Roma

Romska istina

- Udruga Roma

- Udruga Roma

`Romano čaćipe` novi broj (PDF dokument)

- Udruga Roma

Tema broja: ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI

o forumi