makroekonomski efekti zdravstvenog turizma

MAKROEKONOMSKI EFEKTI
ZDRAVSTVENOG TURIZMA
Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić
Ekonomski fakultet Zagreb
Okrugli stol
“Hrvatska, cjelogodišnja rivijera Europe
strategijski i zakonski okviri za razvoj zdravstvenog turizma “
Udruga za razvoj medicinskog turizma
Novinarski dom, Zagreb, 15.01. 2013.
Zdravstveni turizam

Na globalnoj razini raste po stopi između 15%
- 20% godišnje.

Zbog blizine velikim tržištima, prirodne ljepote
i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge
tradicije, konkurentnih cijena i općenito dobre
reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima
komparativne prednosti za razvoj
zdravstvenog turizma.
TURIZAM

Potrošnja izvan stalnog mjesta boravka

Gospodarska aktivnost, ali ne sektor u
statističkom smislu

Generator dodane vrijednosti = BDP
PORTFOLIO MATRICA TURISTIČKIH
PROIZVODA HRVATSKE
Izvor: Nacrt Strategije turizma
SUSTAV TURISTIČKIH PROIZVODA
PREMA POTROŠAČKIM SEGMENTIMA
Izvor: Nacrt Strategije turizma
DODANA VRIJEDNOST TURIZMA
NACIONALNOM GOSPODARSTVU
Ovisi o:

Broju i razvijenosti specifičnih oblika
turizma

Složenosti turističkog proizvoda

Dužini sezone
SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA
Izvor: Nacrt Strategije turizma
SPECIFIČNI OBLICI
TURIZMA










Odmor, dokoličarenje, rekreacija
Posjeta prijateljima i rođacima
Kongresni turizam
Sajamski turizam
Vjerski turizam/ hodočašće
Sportski turizam
Estradni turizam
Obrazovanje
Zdravstveni turizam
…..
GLOBALNI
POKAZATELJI TURIZMA

Prihod od turizma ukupno u svijetu, uključujući i
prijevoz u 2011. godini bio je preko 1.200 milijardi $,
ili više od 3,4 milijarde $ dnevno

Prihod od inozemnog turizma čini preko 30% prihoda
od izvoza usluga ili više od 6% ukupnog izvoza roba i
usluga.

Turizam je globalno na 4. mjestu izvoznih sektora, iza
goriva, kemikalija i prehrambenih proizvoda.

Doprinos turizma svjetskom BDP je u prosjeku 5%
.
Izvor: UNWTO, (2012)Tourism Highlights
STRUKTURA PRIHODA
SVJETSKOG TURIZMA
Slobodno
vrijeme,
rekreacija i
odmor
51%
Zdravlje,
religija i
ostalo
27%
Poslovne i
stručne
aktivnosti
15%
Nepoznato
7%
Izvor: UNWTO, (2012)Tourism Highlights.
Međunarodni turistički dolasci
(mil.)
MEĐUNARODNI TURIZAM
PO MJESECIMA
130
120
110
100
90
80
70
60
50
Izvor: UNWTO, (2012)Tourism Highlights.
2008.
2009.
2010.
2011.
TURIZAM DO 2030
MEĐUNARODNI DOLASCI
Izvor: UNWTO, (2012)Tourism Highlights.
PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA
Međunarodni turistički prihodi
Domaće cijene, stalne cijene
promjena (%)
08/07 09/08 10/09
1,6
-5,6
5,4
Svijet
1,7
-6,4
5,7
Razvijene zemlje
1,4
-3,9
4,9
Zemlje u razvoju
UNWTO regije
Europa
-0,9
-6,5
00
Sjeverna Europa
-2,5
-4,1
2,7
Zapadna Europa
-2,2
-6,6
1,1
Središnja/Istočna
Europa
4,3
-08
-2,9
Južna/Mediter. Europa -0,6
-6,9
-01
EU-27
-2,7
-07
0,7
Azija i Pacifik
4,6
-0,6
15,5
Sjeverno - Istočna
Azija
8,2
1,9
21,4
Južno - Istočna Azija
-0,8
-07
15,1
Oceanija
03
5,2
-1,9
Južna Azija
7,7
-4,6
16,5
Amerika
4,8
-10
4,2
Sjeverna Amerika
6,9
-12,2
06
Karibi
-4,1
-6,4
-0,1
Srednja Amerika
0,3
-5,4
4,8
Južna Amerika
3,1
00
-2,1
Afrika
-2,5
-5,8
1,7
Sjeverna Afrika
-3,9
-4,7
0,2
Subsaharska Afrika
-1,7
-6,4
2,6
5,5
1,2
17,2
Srednji Istok
Tržištni
udio(%)
Prihodi (US$)
Prihodi (EUR)
(mlrd.) po dolasku
2010 2011* 2011*
927
1030,0 1050,0
589
664
1270,0
338
366
800
(mlrd.) po dolasku
2010
2011*
2011*
699
740
750
444
477
910
255
263
570
11*/10
3,9
4,8
2,2
2011*
100
64,5
35,5
5,2
05
3,7
45
6,8
15,6
409,3
61,4
142,2
463,4
70,3
160,4
920
1190,0
1010,0
308,8
46,3
107,2
332,9
50,5
115,2
660
850
720
7,9
5,7
4,3
4,4
5,4
17,1
36,6
28,1
48,1
157,6
335
255,3
56,1
176,7
377,5
289,4
540
970
980
1330,0
36,3
118,9
252,7
192,5
40,3
126,9
271,2
207,9
390
700
700
960
3,8
9,3
-7,3
14,6
5,7
6,6
1,3
0,9
6,5
2,2
-6,7
6,3
-14,4
13,9
7,9
04
2,2
19,3
14,1
2,3
0,7
2,2
3,2
0,9
2,2
4,5
128,6
68,6
39,2
18,9
180,7
131,2
22,7
6,7
20,1
30,4
9,7
20,7
51,7
143,1
81,9
41,6
23
199,1
145,1
23,9
7,2
22,9
32,6
9,5
23,1
45,9
1240,0
1060,0
3560,0
1850,0
1270,0
1430,0
1150,0
860
890
650
560
700
830
97
51,7
29,5
14,3
136,3
99
17,1
05
15,1
22,9
7,3
15,6
39
102,8
58,8
29,9
16,5
143
104,2
17,2
5,2
16,5
23,4
6,8
16,6
33
890
760
2560,0
1330,0
910
1020,0
830
620
640
470
400
500
590
Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO), 2012.
PRIHODI
OD MEĐUNARODNOGTURIZMA
Međunarodni turistički prihodi
Domaće cijene, stalne cijene
promjena (%)
08/07 09/08
Prihodi (US$)
Tržištni
udio(%)
(mlrd.)
Prihodi (EUR)
Po
dolasku
(mlrd.)
Po
dolasku
10/09
11*/10
2011*
2010
2011*
2011*
2010
2011*
2011*
Svijet
1,6
-5,6
5,4
3,9
100
927
1030,0
1050,0
699
740
750
Razvijene zemlje
1,7
-6,4
5,7
4,8
64,5
589
664
1270,0
444
477
910
Zemlje u razvoju
1,4
-3,9
4,9
2,2
35,5
338
366
800
255
263
570
Europa
-0,9
-6,5
00
5,2
45
409,3
463,4
920
308,8
332,9
660
Amerika
4,8
-10
4,2
5,7
19,3
180,7
199,1
1270,0
136,3
143
910
Azija i Pacifik
4,6
-0,6
15,5
4,4
28,1
255,3
289,4
1330,0
192,5
207,9
960
Afrika
-2,5
-5,8
1,7
2,2
3,2
30,4
32,6
650
22,9
23,4
470
Srednji Istok
5,5
1,2
17,2
-14,4
4,5
51,7
45,9
830
39
33
590
UNWTO regije
Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO), 2012.
PRIHODI OD
MEĐUNARODNOG TURIZMA
Međunarodni turistički prihodi
US$
Promjena (%)
Mlrd.
Domaće valute
Promjena (%)
Rang
2010
2011*
10/09
11*/10
10/09
11*/10
1 SAD
103,5
116,3
9,9
12,3
9,9
12,3
2 Španjolska
52,5
59,9
-1,2
14
3,9
8,6
3 Francuska
46,6
53,8
-06
15,6
-1,1
10,1
4 Kina
45,8
48,5
15,5
5,8
15,5
5,8
5 Italija
38,8
43
-3,6
10,9
1,4
5,6
6 Njemačka
34,7
38,8
0,1
12
5,3
6,7
7 Ujedinjeno Kraljevstvo
32,4
35,9
7,5
10,9
8,4
6,9
8 Australija
29,8
31,4
17,4
5,5
-0,2
-6,2
9 Makao (Kina)
27,8
...
53,2
...
53,5
...
10 Hong Kong (Kina)
22,2
27,7
35,3
24,7
35,6
25
Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO, lipanj 2012.)
MEĐUNARODNI
TURISTIČKI DOLASCI
Mil.
Rang
Promjena (%)
Series1
2010
2011*
10/09
11*/10
1 Francuska
TF
77,1
79,5
0,5
03
2 SAD
TF
59,8
62,3
8,8
4,2
3 Kina
TF
55,7
57,6
9,4
3,4
4 Španjolska
TF
52,7
56,7
01
7,6
5 Italija
TF
43,6
46,1
0,9
5,7
6 Turska
TF
27
29,3
5,9
8,7
7 Ujedinjeno Kraljevstvo
TF
28,3
29,2
0,4
3,2
TCE
26,9
28,4
10,9
5,5
9 Malezija
TF
24,6
24,7
3,9
0,6
10 Meksiko
TF
23,3
23,4
4,2
0,5
8 Njemačka
Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO), 2012.
MEĐUNARODNI
TURISTIČKI DOLASCI
Broj primljenih međunarodnih
turističkih dolazaka (mil.)
Prosječni godišnji rast (%)
Udio(%)
Stvarni podaci
Predviđanja
Stvarni podaci
2020
1980-'95 95-2010 2010.-’30. 2010-'20 2020-'30 2010
1980
1995
2010
Svijet
277
528
940
Razvijene
zemlje
194
334
498
643
Zemlje u
razvoju
83
193
442
2030
1360,0 1809,0
Predviđanja
100
2030
4,4
3,9
3,3
3,8
2,9
100
772
3,7
2,7
2,2
2,6
1,8
43
717
1037,0
5,8
5,7
4,4
4,9
3,8
57
Regije prema UNWTO-u
Afrika
7,2
18,9
50,3
85
134
6,7
6,7
05
5,4
4,6
5,3
7,4
Amerika
62,3
109
149,7
199
248
3,8
2,1
2,6
2,9
2,2
15,9
13,7
Azija i
Pacifik
22,8
82
204
355
535
8,9
6,3
4,9
5,7
4,2
21,7
29,6
475,3
620
744
3,7
03
2,3
2,7
1,8
50,6
41,1
60,9
101
149
4,5
10,5
4,6
5,2
04
6,5
8,2
Europa
Srednji
istok
177,3 304,1
7,1
13,7
Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO), 2012.
MEĐUNARODNI TURISTIČKI
DOLASCI PO REGIJAMA
Međunarodni turistički dolasci po regijama
(mil.)
Tržišni
udio(%)
Promjena
(%)
Prosječni
godišnji
rast (%)
1990
1995
2000
2005
2009
2010
2011*
2011*
10/09
11*/10
05-11*
435
528
674
799
883
940
983
100
6,4
4,6
3,3
Europa
250,8
303,5
388,8
449,2
476,8
492,9
516,6
52,5
3,4
4,8
1,9
Azija i Pacifik
58,7
86,1
113,9
152,7
179,5
204,4
215,3
21,9
13,9
5,3
5,9
Amerika
99,3
108,5
130,8
136,5
146,9
155,8
162
16,5
6,1
3,9
2,9
Srednji istok
8,2
9,3
14
22,6
32,6
35,8
36
3,7
9,7
0,5
8,1
Afrika
9,8
11,5
14,9
19,3
25,6
28
29,3
03
9,5
4,5
7,2
Porijeklo nije
navedeno
7,8
8,6
11,2
18,4
21,6
23
24
2,4
...
...
...
Slične regije
349,2
423,3
532,2
629,7
686,3
723,9
763,8
77,7
5,5
5,5
3,3
Druge regije
77,6
95,7
130,2
150,6
175,1
193
195,3
19,9
10,2
1,2
4,4
Svijet
Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO, lipanj 2012.)
HRVATSKI TURIZAM
Godina
Noćenja domaćih turista Noćenja stranih turista
(u tisućama)
(u tisućama)
6.747
1990
3.394
1991
3.170
1992
3.152
1993
4.421
1994
4.370
1995
4.910
1996
5.617
1997
5.285
1998
5.215
1999
5.099
2000
5.021
2001
4.981
2002
5.312
2003
5.138
2004
5.434
2005
5.985
2006
6.431
2007
6.478
2008
5.799
2009
5.424
2010
5.603
2011
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2012.
Ukupno noćenja stranih i
domaćih turista
(u tisućama)
Devizni prihod od
turizma (mil. USD)
45.776
52.523
6.764
7.554
10.158
10.724
9.757
12.909
15.556
19.977
1.801,30
8.515
12.885
1.349,10
16.546
21.456
2.014,00
24.697
30.314
2.523,10
26.002
31.287
2.733,40
21.349
26.564
2.493,40
33.307
38.406
2.758,00
38.384
43.404
3.335,00
39.711
44.692
3.811,40
41.323
46.635
6.310,50
42.359
47.497
6.726,70
45.987
51.421
7.370,10
47.022
53.007
7.990,10
49.575
56.005
9.233,20
50.626
57.103
11.280,10
50.501
56.300
9.000,00
50.992
56.416
8.051,10
54.751
60.354
9.363,80
HRVATSKA – BROJ NOĆENJA
od studenoga 2011. do studenoga 2012.
25000000
20000000
15000000
Ukupno
Strani turisti
Domaći turisti
10000000
5000000
0
XI. XII.
2011.
I.
Izvor: Državni zavod za statistiku, 2012.
II.
III.
IV.
V.
VI. VII. VIII. IX.
2012.
X.
XI.
TURIZAM I ZDRAVLJE

Zdravlje, odmor i rekreacija temeljni su motivi
turizma.

U sustavu turističkog kretanja nužna je zdravstvena
zaštita turista.

Zdravlje turista u osnovi je interakcija turističke
populacije (masovnost, mobilnost, sezonalnost,
regionalna ekspanzija, grupiranje u kratkom
vremenu i ograničenom prostoru), turističkog
ambijenta i okoliša
TURIZAM I ZDRAVLJE

Turistička medicina (medicina turizma)

Zdravstveni turizam
- Medicinski turizam
- Lječilišni turizam
- Wellnes
TURISTIČKA MEDICINA

Turistička medicina je multidisciplinaran i
kompleksan pristup turistu u postupku zaštite i
unapređenja njegova zdravlja prije, za vrijeme i
nakon putovanja i boravka u odredištu.

Oslanja na gotovo sve grane medicine, s ciljem
izbjegavanja ili smanjenja zdravstvenih rizika.
ZDRAVSTVENI TURIZAM

Zdravstveni turizam je turizam povezan s
putovanjem u lječilišta ili druge destinacije čija je
primarna svrha poboljšanje fizičkog stanja turista,
kroz režim fizičkog vježbanja i terapije te kontrolu
prehrambenih i medicinskih usluga.

Vrste zdravstvenog turizma:
Medicinski turizam
Lječilišni turizam
Wellness
-
-
MEDICINSKI TURIZAM

Medicinski turizam podrazumijeva putovanja u izvan
stalnog mjesta boravka radi medicinske zaštite, uz
pripadajuće usluge njege i oporavka (parcijalni kirurški
zahvati, stomatološki, kozmetički, psihijatrijski i
alternativni tretmani).

Primarna motivacija za medicinski turizam
- niži troškovi,
- vrhunska zdravstvena usluga na drugoj destinaciji
- nemogućnost tretmana u mjestu boravka
- brža realizacija zahvata
LJEČILIŠNI TURIZAM

Lječilišni turizam pruža stručno i kontrolirano
prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka fizikalne
terapije s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja te
poboljšanja kvalitete života.

Obavlja se u okviru klimatskih, morskih i topličkih
destinacija.

Najstariji oblik zdravstvenog turizma
WELLNESS

Wellness podrazumijeva aktivan i odgovoran
pristup gostu radi postizanja tjelesne i duhovne
ravnoteže.

Medicinski wellness je organizirano provođenje
zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa uz
multidisciplinarni tim koji uključuje liječnika,
nutricionista, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta
te spa i vellness terapeuta, u svrhu prevencije te
očuvanja i unapređenja zdravlja.
ZDRAVSTVENI TURIZAM
U HRVATSKOJ

Higijeničko društvo Hvar, prvo turističko društvo u Europi,
osnovano 1868. godine radi promicanja hvarskog turizma na
temelju iznimnih klimatskih pogodnosti.

Opatija je službeno proglašena prvim morskim klimatskim
lječilištem na Jadranu od strane Austrijske vlade 1889. godine.

Veli i Mali Lošinj 1892. godine dobivaju status klimatskih
lječilišta i oporavilišta zahvaljujući balneologu dr. Conrad
Clarku.

Thalasotherapia Opatija, specijalna bolnica za rehabilitaciju
bolesti srca, pluća i reumatizma osnovana je 1957. godine.
ZDRAVSTVENI TURIZAM
U EUROPI


Više od 10% klijenata putuje na različite
zdravstvena tretmane u inozemstvo.
U Europi danas postoji više od tisuću toplica,
odnosno hidrotermalnih mjesta:
- oko jedne trećine u Njemačkoj,
- oko 10% u Francuskoj,
- slijede Italija, Austrija i Švicarska
ZDRAVSTVENI TURIZAM
U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj postoji 222 lokaliteta s povoljnim
potencijalnim uvjetima za razvoj zdravstvenog
turizma.

Danas u okviru 18 lječilišnih centara iskorištenost je
oko 10% hrvatskih potencijala

Godine 2005. oko 80 hotela u Hrvatskoj
deklarirano je kao wellness hoteli.
SUSTAV TURISTIČKIH PROIZVODA PREMA
TURISTIČKIM REGIJAMA HRVATSKE
Izvor: Nacrt Strategije turizma
DESTINACIJE ZA
ZDRAVSTVENI TURIZAM
Elementi za AKCIJSKI PLAN RAZVOJA
ZDRAVSTVENOG TURIZMA U HRVATSKOJ
Neophodni preduvjeti brzog – organiziranog razvoja
zdravstvenog turizma



Institucionalna podrška – “poticaj za uspjeh”?
Dovršiti zakonsku regulativu
JPP , privatni kapaciteti koji moraju dobiti državnu
potporu i podršku kroz poticanje investicija !
33
KONZORCIJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA
POTENCIJALNI ČLANOVI
 Hotelska poduzeća
 Privatne i javne zdravstvene ustanove ( spec. bolnice)
 Građevinska poduzeća
 Gradovi i općine, županije
 Fakulteti i veleučilišta
 Proizvođači i distributeri hrane
 Banke i osiguravajuća društva
 Proizvođači i dobavljači medicinske opreme
 Farmaceutske kompanije
34
SLOŽENOST PROIZVODA

Broj inputa

Broj različitih djelatnosti

Potrebna razina obrazovanja

Potrebna razina tehnologije

Složenost organizacijskih oblika

Složenost procesa proizvodnje

Management
KONKURENTNOST
ZDRAVSTVENOG TURIZMA







Prirodni uvjeti
Zakonski uvjeti
Obrazovanje
Organizacija
Institucije
Procedure
Marketing
BREND -Hrvatski zdravstveni turizam
ZDRAVSTVENI TURIZAM
Visoka složenost
+
Veliki multiplikativni efekti
+
Cjelogodišnja aktivnost
=
Visoka dodana vrijednost
POVEĆANJE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA
ZAKLJUČAK

Zdravstveni turizam spada u najsloženije turističke proizvode
što rezultira njegovom izuzetno velikom dodanom vrijednošću.

Njegova složenost je određena potrebom visoke razine
obrazovanja i znanja i potrebom za visokim tehnologijama.

U njegovoj realizaciji sudjeluju brojne neturističke djelatnosti
što stvara velike, pozitivne, multiplikativne efekte u cijelom
gospodarstvu.

Njegova dodana vrijednost je i u vrlo maloj sezonalnosti čime
se produžuje ukupna turistička sezona a time se povećava
doprinos turizma nacionalnom gospodarstvu.
IZVORI

Bura, M., (2013), Hrvatski turizam – Cjelogodišnja rivijera Europe,
Medicinska grupa.

Jurčić, Lj., (1998), The multiplying effects of Croatian tourism,
Acta Turistica (10).

Jurčić, Lj., (2000), The import dependence of Croatian tourism,
Acta Turistica (12).

World Tourism Organization (UNWTO).

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012-2020. Ministarstvo
zdravlja Republike Hrvatske, rujan 2012.
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI
prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Download Report