www.cro-express.com MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE HANNOVER ožujak 2014. Broj 38. U SRPNJU ĆE U ZAGREB DOĆI TISUĆU MLADIH HRVATA IZ 40-tak ZEMALJA SVIJETA Izbornik Niko Kovač i Vatreni podržali Hrvatske svjetske igre Intervju: dr. fra Častimir Majić, stogodišnji hrvatski franjevac Nije bitno koliko dugo živite, nego kako ste proveli život str. 28.-29. DR. MARIN SOPTA, POVRATNIK IZ KANADE - HRVATSKI AKTIVIST I ZNANSTVENIK Zaboravljena hrvatska dijaspora OBLJETNICA str. 24.-25. str. 16.-17. Hrvatska katolička zajednica (HKZ) u Balingenu proslavila je 40. godišnjicu postojanja str. 20.-21. 2 ožujak 2014. CroExpress Dragi čitatelji U četiri godine izlaženja CroExpressa, kroz vaše ruke su prošle stotine tisuća tiskanog izdanja mjesečnika, koji je jednostavno postao omiljeno štivo iseljenih Hrvata. Javite nam što bi voljeli čitati, a zasad ne nalazite ni ovdje ni u stranim tiskovinama, šaljite nam svoje komentare i zapažanja. Nama je odmah puno lakše nastaviti s još većim entuzijazmom i pružanjem 100% provjerenih informacija kada vidimo koliko su naši čitatelji zadovoljni. Naravno, iz broja u broj nastojimo biti još bolji i raznovrsniji, a evo još jedne dobre vijesti, koja će pretpostavljam obradovati mnoge, no treba se još malo strpjeti – NOVA WEB STRANICA www.croexpress.com dolazi početkom travnja. Radi se o novim stranicama, ovaj put u elektroničkom obliku, koje će itekako dobro poslužiti za razgovore i diskusije, a i za postavljanje slika i izvješća s vaših zabava i raznih događanja iz Domovine i iseljeništva. Inače, novi portal će prikazati još stabilniju i bolju sliku iseljeništva, a domovinski Hrvati će imati uvid u realno stanje stvari, i sve će IMPRESSUM VERLAG UND HERAUSGEBER CroExpress Verlag & Vertrieb Isernhagener Str. 6 30161 Hannover Deutschland Tel. +49(0)511/336 46 87 Fax: +49(0)511/353 01 78 www.cro-express.com REDAKTION Marina Stojak (V.i.S.d.P) Mobile: +49(0)172/515 23 27 E-Mail: [email protected] REPORTAGEN Gojko Borić Stjepan Starčević Ružica Tadić Tomaz Zlatko Duzbaba Erscheinungsweise CroExpress erscheint monatlich in 10.000 Exemplaren. BEZUGSPREIS GRATIS VERTEILUNG Deutschland, Österreich, Schweiz, Niederlande, Schweden, Rumänien Naš cilj u 2014. godini: VEĆA POZICIJA! enje! ovjer Iskusite p Vertrauen erfahren. Marina Stojak, glavna urednica imati na jednom mjestu. Zato vas molimo da nam pomognete da zajedno prikupimo potrebita sredstva za tisak i distribuciju CroExpressa i održavanje novog portala. Svi oni koji žele pomoći svojim dobrovoljnim prilozima, molim vas da se ne ustručavate da nas pitate i kontaktirate na dolje navedene brojeve telefona ili putem E-maila. Zaista nam puno znači potvrda svakog čitatelja u vezi našeg rada, i duboko se zahvaljujemo na svim dosadašnjim donacijama. Tu smo za sva daljnja pitanja. A sada, najbolje da prelistate i pogledate novi broj. Ugodno vam čitanje! DOBROVOLJNI PRILOG/ SPENDE: Bank: Sparkasse Hannover Konto Nr. 901074578 BLZ: 250 501 80 Iz inozemstva: IBAN DE 83 2505 0180 0901 0745 78 BIC: SPKHDE2H UKRAJINA JULIJA TIMOŠENKO Bolesna, ali borbena U zatvoru je provela dvije i pol godine. U subotu (22.2.) Julija Timošenko, protivnica ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, konačno se našla na slobodi. Otpuštena je iz bolnice u Harkovu u kojoj je boravila zbog zdravstvenih problema. Nakon oslobađanja odmah je otišla u Kijev kako bi se obratila prosvjednicima. Oni su ju dočekali ovacijama. Timošenko se dugo borila za svoju slobodu. Više puta je štrajkala glađu. I članovi njezine obitelji su često putovali u inozemstvo kako bi zapadne političare upozorili na njezin slučaj. Njezin položaj su dodatno otežavali stalni bolovi u leđima. U bolnici u Ukrajini posjećivali su ju i liječnici berlinske klinike Charite. Timošenko je u istražni zatvor bila privedena u kolovozu 2011. Dva i pol mjeseca kasnije osuđena je zbog navodne zloupotrebe službenog položaja na sedam godina zatvora i isplatu odštete od 137 milijuna eura. Sud je smatrao dokazanim da je Timošenko kao premijerka prekoračila svoje ovlasti kada je 2009. potpisala ugovore o isporuci plina iz Rusije. (dw.de/croatian) FORUM U LONDONU Touran „Family“ BlueMotion Technology 1.6 TDI, 77 kW (105 PS) Potrošnja goriva (1/100 km): gradska vožnja 5,5/izvangradska 4,1/kombinirana 4,6; CO2-kombinirano ispuštanje ugljičnog dioksida 121 g/km; energetska učinkovitost: A. Oprema: 6 brzina, srebrna metalik, radio prijemnik “RCD 310“, uzdužni krovni nosači u crnoj boji, klima uređaj „Climatronic“, kožni upravljač, naslon za ruke s odjeljkom za odlaganje (individualno podešavanje po dužini i visini), mrežu za prtljažnik, svjetla za maglu i zakretna svjetla, grijanje prednjih sjedala, senzori za parkiranje, i još puno više. . Tiguan Trend & Fun BlueMotion Technology 1.4 TSI, 90 kW (122 PS) Potrošnja goriva (1/100 km): gradska vožnja 8,3/izvangradska 5,5/kombinirana 6,5; CO2-kombinirano ispuštanje ugljičnog dioksida 152 g/km; energetska učinkovitost: C. Oprema: 6 brzina, crni metalik, 4 LM-kotača „Portland“ 6,5Jx16, Radio „RCD 310“, Navi „RNS 315“ za „RCD 310“, Klima „Climatronic“, ParkPilot, pokazivač uređaja za reguliranje brzine, grijanje prednjih sjedala, i još puno više. Predsjednik Vlade Republike Hr- UPE2: 27.800,– € CroExpress ne odgovara za istinitost objavljenih oglasa i njihov sadržaj. CroExpress ne odgovara za propuste u točnosti sadržaja oglasa, a također ne snosi niti bilo kakvu odgovornost za štetu ili gubitak koji bi nastao oglašavanjem. 1 Promotivna cijena: 23.490,– € U ponudi je i varijanta s DIESEL motorom. Sadržaj CroExpressa je zaštićen autorskim pravima te se smije koristiti samo u individualne i nekomercijalne svrhe uz poštivanje autorskih i vlasničkih prava izdavača te dozvolu redakcije. Linkovi u sadržaju koji vode izvan novine nisu pod nadzorom redakcije te ona nije odgovorna za sadržaj tih stranica niti linkova na njima. Redakcija CroExpressa ulaže napor kako bi informacije u novini bile točne i aktualne, no nije odgovorna ni za kakve direktne, slučajne, posljedične, indirektne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja novine ili pak zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njezinu sadržaju. CroExpress poštuje privatnost čitatelja te adrese koje nam se dobrovoljno dostave će se koristiti samo u kontekstu u kojem smo primili kontakt te neće biti davane trećim licima. 5.344,– € UPE2: 28.834,– € Kako u regiju privući ulagače? vatske Zoran Milanović sudjelovao je u Londonu na investicijskom forumu Europske banke za obnovu i razvoj „Investiranje u Zapadni Balkan“. Odgovarajući na pitanja novinara, kazao je da Hrvatska od EBRD-a može očekivati isto kao i dosad, ulaganja u javna poduzeća, infrastrukturu, srednja i mala poduzeća. Što se tiče Zakona o radu, kazao je da je potreban dijalog sa sindikatima: „Naša intervencija i prijedlog kad je riječ o radnom zakonodavstvu je vrlo skromna, moramo mijenjati stvari, ali ne na silu, kad se ta galama stiša, onda ćemo valjda moći konačno razgovarati“. Premijer Milanović kazao je i da su prilike za investicije u turizmu ogromne te da je vrijeme da se u toj grani počne konkretno zarađivati novac. „Imamo plan A i plan B, razgovarat ćemo s Europskom komisijom“, rekao je premijer na upit o rebalansu proračuna. Stabilnost, suradnja i reforme ključ su gospodarskog oporavka i povećanja ulaganja, poruka je sastanka na vrhu u Londonu. Na njemu su sudjelovali čelnici Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Kosova i BiH. (croex) dmah Uštedite o dmah Uštedite o 4.410,– € 1 . Promotivna cijena: 23.390,– € Golf Plus LIFE Trendline 1.6 TDI, 77 kW (105 PS), Jednodnevna prijava EZ 12/13, 50 km. Potrošnja goriva (1/100 km): gradska vožnja 5,9/izvangradska 4,2/kombinirana 4,8; CO2-kombinirano ispuštanje ugljičnog dioksida 126 g/km; energetska učinkovitost: C. Jednodnevna prijava EZ 12/13, 50 km. Oprema: 5 brzina, boja metalik, multimedijski priključak MEDIA-IN, Radio „RCD 310“, Navi „RNS 315“ za dmah Uštedite o 4.587,– € 1 . „RCD 310“, „Park Assist“ uključ. ParkPilot, paket ogledala, i još puno više. UPE2: 27.577,– € Promotivna cijena: 22.990,– € Uz nadoplatu je moguć izbor snage motora i boje vozila. ¹ Usporedivo s UPE proizvođača. ² UPE=Preporučena maloprodajna cijena proizvođača. Izgled sličan kao na slici. Volkswagen Automobile Frankfurt GmbH Robert Markovic Certificirani prodajni savjetnik Telefon: 069 870016-2226 E-Mail: [email protected] Mainzer Landstraße 406, 60326 Frankfurt, www.volkswagen-frankfurt.de WWW.DER-BLAUE-HELM.DE ožujak 2014. CroExpress ZAŠTO VLAST U HRVATSKOJ NE RAZUMIJE DIJASPORU I NE VIDI NJEZINE Svaka zrela država čuva svoju dijasporu D ožujak 2014. CroExpress 5 POTENCIJALE KOJI MOGU BITI OD KORISTI HRVATSKOJ DRŽAVI Foto: Drago Sopta, hns-cff.hr 4 Piše: Mladen Milić a je trenutna vlast spremna preko noći promijeniti zakone, nije ništa novo. Da su spremni provoditi svoju volju nedemokratskim metodama koje onda ruši Ustavni sud, postalo je uobičajeno. Da je javna rasprava nepoželjna, to se i otvoreno kaže. Kada se pojavi problem, mlatne se novim zakonom i pravilnikom pa „kom‘ opanci, kom‘ obojci“. Posljednje u nizu što se dogodilo ostalo je nezapaženo, baš kako to i inače bude u zadnje vrijeme, pogotovo ako se tiče hrvatskog iseljeništva, klasično ignoriranog u hrvatskom javnom prostoru. Zakonom o prebivalištu Republika Hrvatska se vrlo nedefinirano odredila spram dijaspore. Iz zakona se dalo iščitati da će svi koji idu na duže od godine dana raditi ili studirati, morati poništiti svoje osobne iskaznice ili će biti kažnjeni. O maštovitosti provoditelja ovakvog zakona ljudi su mogli samo nagađati ili se bojati. Nije se predvidjelo nikakvo zamjensko rješenje niti se jednostavno pogledalo kako to rade druge države. Jer osobna iskaznica nije samo dokaz o prebivalištu, nego je i dokaz identiteta. Oduzeti je nekome u vrijeme kad se cijelom Europom putuje s osobnom, znači proglasiti ga građaninom drugoga reda. Tek kad su se stvari počele komplicirati, konzulati su morali dati preciznije tumačenje i tako je, barem za sada, izbjegnuta veća blamaž Loši potezi prema iseljeništvu No, to je samo jedan u nizu loših poteza prema hrvatskom iseljeništvu. Bivša država živjela je od deviza zarađenih „vani“, ali je bila prilično opterećena dijasporom, pratila ju, po potrebi likvidirala pojedince ili ih optuživala za terorizam. Nakon osamostaljenja, očekivala se renesansa odnosa prema iseljeništvu, Sa znanstvene strane konferencija “Hrvati: povijest, jezik i migracije” polučila je značajan uspjeh, posebice kroz pokazanu znanstvenu kvalitetu i interdisciplinarnost radova njihovo aktivno sudjelovanje u obnovi i razvoju domovine. Dijaspora je i dalje davala mnogo, pogotovo u Domovinskom ratu – primala prognanike i slala oružje i šlepere humanitarne pomoći No, gdje je zapelo i zašto, ostaje otvoreno pitanje koje se rijetki usuđuju javno postaviti. Pogotovo se to pitamo u vrijeme gospodarske krize, i to pored financijski vrlo snažne dijaspore. Prema nekim procjenama, svaki peti uneseni dolar ili euro dolaze od hrvatskih iseljenika, a to je samo ono što se vidi na transakcijama. Također, neki stručnjaci odgovorno tvrde da Hrvatska može financirati svoju mjesečnu potrošnju deviznim doznakama koje iseljeništvo dostavlja u Hrvatsku. Umjesto da iskoristi financijski potencijal, država se krajem devedesetih odlučila na samoubilački potez – prodala je banke, iseljeništvo je počelo novac preusmjeravati u zapadne banke, a novac rodbini slati drugim kanalima. Priča je dalje poznata – banke su „sanirane“, a država je počela kupovati mnogo skuplji strani novac koji će otplaćivati naši praunuci. No, hrvatsko iseljeništvo nema samo financijsku snagu. Dapače, zajednica Hrvata u Bosni i Hercegovini je konstitutivni narod, koji ima drugu jako važnu ulogu. Ona je desetljećima bila demografski bazen koji će se zbog nebrige domovine vrlo brzo isprazniti. Njezin značaj stajanja na razmeđi civilizacija ne treba ni spominjati. Dijaspora, bila ona politička ili ekonomska, ima jednu drugu važnost i snagu. Politička napose, ali i ekonomska dijaspora, pokazatelj su truleži i nemoći socijalističkog sustava jer gotovo nitko nije imao želje emigrirati u istočni blok, nego isključivo u Čuvajmo dijasporu. Ona ne donosi samo novac, nego i samosvijest, naviku života u demokratskom i pluralnom okruženju, pomalo idealističnu sliku domovine, toliko potrebnu nama koji smo ogrezli u površni realizam. Ona je lijek protiv naše učmalosti i narcisoidnosti, evociranje činjenice da nismo najpametniji POGREBNO PAVIĆ BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 zemlje zapadne demokracije. Ne samo zato što se tamo bolje zarađivalo, nego i zato što se tamo slobodno živjelo, nije se za krivu riječ išlo u zatvor. Time je hrvatska dijaspora postala važna karika u demokratskom oblikovanju domovine jer su iseljenici ljubav prema domovini gradili na demokratskim temeljima slobode, a ne unutar totalitarnih zidova komunizma. Lajtmotiv očuvanja identiteta u dijaspori bila je čežnja, a u domovini strah. No, veliki problem ostali su nametnuti stereotipi koji su pratili naše iseljenike. A slika gastarbajtera koji vikendom u polumračnoj zagušljivoj njemačkoj krčmi jede „ćevapćiće“, lijepi sviračima marke na čelo i razdrlji košulju svaki put kada čuje Matu Bulića, danas je definitivno prošlost; gastarbajter koji ljeti dolazi iz Vrankvurta Marcedesom u vikendicu na urlaub i daje ojre za gradnju lokalne crkve časteći usput cijelu birtiju može se vidjeti samo u propangandističkim jugofilskim filmovima i pamfletima. Potomci hrvatskih iseljenika danas su direktori banaka, menadžeri velikih poduzeća, umjetnici, profesori, športaši, znanstvenici, odgajani u kolijevci nostalgije za rodnim krajem u kojem se nikad neće moći uspjeti kao ovdje, na privremenom radu, koji nikad ne prestaje. Primjer su braća Kovač pore ovih su dana postali Niko i Robert Kovač. U trenucima kad je poznati hrvatski jal doživio vrhunac, a motivacija dno, kad su počele pljuštati optužbe sa svih strana, netko je ipak dopustio da kormilo za biti ili ne biti preuzme Niko, koji je svoj karakter pokazivao još kao igrač – talent, borbenost, rad, veliko srce. Svakako karakterne osobine, ali one su se razvile u sustavu koji je takve vrijednosti podržavao. Požrtvovnost braće Kovač nije jamčila da će utakmica biti dobivena, ali je jamčila da će dečki ostaviti srce na terenu. Nogometna reprezentacija ustvari je ogled odnosa dijaspore prema domovini. Ona je nezamisliva bez braće Kovač, Petrića, Rakitića, Šimunića i mnogih drugih. Svi su mogli izabrati drugi dres, ali su izabrali hrvatski. Jer domovina znači mnogo i kad si druga generacija iseljenika. Domovinu razumiješ i kad brkaš padeže. Tim gore zvuči Milanovićeva uvreda Davoru Stieru kako kao pripadnik dijaspore ne može razumjeti Hrvatsku. Zato svaka zrela država i nacija čuva svoju dijasporu. Hrvatska bi trebala to isto. Za određene „najamnike i zakupnike“ iseljeništvo je prijetnja i smetnja. Ali za većinu Hrvata dijaspora je veli- ko bogatstvo. Iseljeni Hrvati, baš kao i raseljeni Židovi, žive od čežnje za tlom, tradicije i religioznosti, žive od prisjećanja. Zato – čuvajmo dijasporu. Ona ne donosi samo novac, nego i samosvijest, naviku života u demokratskom i pluralnom okruženju, pomalo idealističnu sliku domovine, toliko potrebnu nama koji smo ogrezli u površni realizam. Ona je lijek protiv naše učmalosti i narcisoidnosti, evociranje činjenice da nismo najpametniji. Dijaspora je korektiv naših prizemnih devijacija i uskogrudnosti. I kao što braća Kovač polako stavljaju stvari na svoje mjesto, možda je vrijeme da ih i u politici netko tako postavi. Jasno, s vizijom, vruća srca i hladne glave. Nisam zaboravio, nego sam namjerno ostavio za kraj još jednu dijasporu. Malu, raseljenu, nekažnjeno rastjeranu. Enklavu Hrvata u Srijemu. Ponosnu, jasnu, pricijepljenu na stablo kršćanskih mučenika iz vremena Dioklecijanovih progona. Čuvajmo i nju i učimo od Srijemaca da je ponos ono što ostaje i kad te tuđin pogazi, a tvoj zaboravi. Ne može se reći da trenutne vladajuće garniture ne brinu za dijasporu. Svakim danom marljivo je povećavaju. Njihove uspjehe i uspone prati činjenica da u životu nisu uspjeli uz pomoć kumova tajkuna ili očeva partijskih i političkih sekretara, što je bio slučaj u bivšoj državi, premreženoj partijskom korupcijom i nepotizmom. Njihovi su roditelji imali dvije vrijedne ruke, često nisu znali jezik zemlje u koju su došli. Bili su stranci, auslenderi, gastarbajteri, koji su pričali nekakav kreutisch ili croenglish. Tim više moramo cijeniti njihov uspjeh i ljubav prema domovini (i oprostiti im poneki pogrešan emotivniji istup, poput Šimunićevog). Svoj uspjeh više cijene jer su ga postigli sami u demokratskom kapitalističkom sustavu Mladen Milić, magistar filozofskih znanosti, asistent na Katedri filozofikoji možda jest okrutniji, ali zna biti i je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, doktorand, predsjednik pravedniji. Možda najbolja slika hrvatske dijas- Udruge katoličkih intelektualaca u Osijeku, radijski voditelj POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 6 ožujak 2014. CroExpress NAJSTARIJI IZVANDOMOVINSKI HRVATSKI STUDIJI U HRVATSKOM DRUŠTVU ožujak 2014. CroExpress 7 „SYDNEY“ U PUNCHBOWLU OBILJEŽILI 30. GODINA SVOGA POSTOJANJA Bez pomoći zajednice ne bi bilo studija N ajstariji izvandomovinski Hrvatski studiji na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu priredili su na ovom sydneyskom sveučilištu međunarodnu konferenciju Croatians: History, Language and Migration (Hrvati: Povijest, jezik i migracije) od 5. do 7. veljače i time obilježili 30. obljetnicu postojanja studija hrvatskog jezika, hrvatske književnosti i hrvatske kulture. Na skupu smo čuli ukupno 29 referata, a teme su obuhvaćale arheologiju i povijest hrvatskih zemalja, hrvatski jezik, te hrvatsku zajednicu u Australiji. Knjiga sažetaka referata Sudjelovali su znanstvenici sa sveučilišta i znanstvenih institucija u Australiji (sveučilišta Macquarie, Adelaide, Monash, Australian National University, Južni Queensland, Sydney, te CSIRO), Hrvatskoj (sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, Institut za migracije i narodnosti, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata) i Mađarskoj (Central European University). Pozvano predavanje je održala profesorica Mary O’Kane, chief scientist u državi New South Wales. Uz program konferen- cije su organizirana i predavanja hrvatske predstavnice u EU parlamentu Ruže Tomašić, koja je održala specijalno predavanje o Hrvatskoj u EU, dok je umirovljeni komodor Hrvatske vojske Ivica Tolić govorio o tranziciji hrvatskih političkih institucija iz totalitarnog sustava u sustav demokracije. Sa znanstvene strane konferencija je polučila značajan uspjeh, posebice kroz pokazanu znanstvenu kvalitetu i interdisciplinarnost prikazanih radova. Ohrabruje i sudjelovanje većeg broja mladih znanstvenika i znanstvenika nehrvatskog podrijetla koji se bave temama vezanim za Hrvatsku i Hrvate. Skup su također pohodili studenti i kolege sa sveučilišta a i značajan broj ljudi iz hrvatske zajednice Sydneya. U nakladi Centra hrvatskih studija i Zaklade hrvatskih studija izdana je knjiga sažetaka referata s konferencije koju je uredio mr. sc. Luka Budak a odabrani referati s konferencije bit će objavljeni u znanstvenom časopisu Croatian Studies Review sljedeće godine. Također, prigoda obilježavanja 30. obljetnice postojanja hrvatskih studija i Zaklade hrvatskih studija poslužila je da se upriliči svečana veče- ra u Hrvatskom društvu „Sydney“ u Punchbowlu. U nazočnosti nešto više od 300 gostiju nazočnima su se obratili dr. Damir Kušen, veleposlanik Republike Hrvatske, profesorica Martina Möllering, pročelnica Odjela za međunarodne studije u čijem sastavu se nalaze Hrvatski studiji, profesor Neven Budak, savjetnik premijera Republike Hrvatske za znanost, John Gavljak, predsjednik Zaklade hrvatskih studija te mr. sc. Luka Budak, pročelnik Hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie. Premijerova podrška Sa znanstvene strane konferencija “Hrvati: povijest, jezik i migracije” polučila je značajan uspjeh, posebice kroz pokazanu znanstvenu kvalitetu i interdisciplinarnost radova Skup je okupio veliki broj predavača, a na njemu su govorili Neven Budak i Ruža Tomašić Govornici su naglasili izniman značaj postojanja studija hrvatskog jezika i hrvatske kulture ne samo za očuvanje hrvatskog identiteta novih naraštaja Hrvata u Australiji već i kao svojevrsnog akademskog veleposlanstva Hrvatske i Hrvata u Australiji koje na najbolji način promiče hrvatske interese i promovira Hrvatsku. Luka Budak se zahvalio hrvatskoj zajednici na kontinuiranoj potpori Hrvatskim studijima, a Neven Budak prenio poruku premijera Zorana Milanovića kako će se potpora hrvatske vlade Hrvatskim studijima u Sydneyu ne samo produžiti novim ugovorom već i povećati, što su svi nazočni s oduševljenjem prihvatili. U nastavku programa goste je zabavljala fantastična Ana Rucner, znamenita hrvatska violončelistica, izvučeni su sretni dobitnici Mini lutrije Zaklade hrvatskih studija, a goste je do kasno u noć zabavljao glazbeni sastav Sto na sat. (Croexpress) U MANNHEIMU ODRŽANA JE IZBORNA SKUPŠTINA OGRANKA HDZ-a ZA PODRUČJE RHEIN-NECKAR-KREISA Na čelu novog vodstva stranačkog ogranka je Dragutin Penić Bernhard U prostorijama Hrvatske katoličke misije u Mannheimu održana je Izborna skupština ogranka HDZ-a za područje Rhein-Neckar-Kreis, kojoj pripadaju KOO HDZ-a iz sljedećih gradova: Mannheima, Ludwigshafe- POGREBNO PAVIĆ BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) na, Haidelberga i Spayera, kao i KOO HDZ-a Srednje Njemačke. Skupštinu je otvorio Kruno Šimović. Tajnik KOO Srednje Njemačke Franjo Akmadža istaknuo je da je ovaj ogranak od prije dvije godine krenuo veFRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 likim koracima i danas je jedan od brojnijih i aktivnijih ogranaka u ovoj KOO. Članovi ogranka aktivni su u Hrvatskoj katoličkoj misiji, hrvatskim i sportskim udrugama u svojim gradovima, što je najbolji dokaz o aktivno- sti HDZ-a u Njemačkoj. Skupštini je nazočio i gost iz domovine Milan Kovač jedan od dopredsjednika HDZa i predsjednik kluba utemeljitelja dr. Franjo Tuđman. On je govorio o aktualnom stanju u stranci i o problemima naših iseljenika. Nazočni članovi su izabrali vodstvo ogranka. Za predsjednika je izabran Dragutin Penić Bernhard, dopredsjednik je Miroslav Benković, tajnik Ilija Peran. POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. U predsjedništvo su izabrani slijedeći članovi: Anka Živković, Ivica Hak i dr. Goran Škerlep. Skupštini je nazočio i predsjednik KOO Baden-Württemberg dr. Davor Prtenjača. Jakov Vranković DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 8 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. Jakov Vranković CroExpress IZBORNA JE GODINA U HRVATSKOJ - DO KRAJA PROSINCA HRVATE ČEKAJU DVIJE PREDIZBORNE KAMPANJE Zemlja na rubu bankrota, a vlast nameće svoju ideologiju I 9 JOSIP JURATOVIĆ O BIH Događaje u BiH treba shvatiti ozbiljno, nasilje osuđujemo i želimo pomoći BiH Mi možemo i želimo pomoći, ali samo u suradnji s legitimnim predstavnicima vlasti, koji na demokratskim vrijednostima temelje svoje ciljeve - istaknuo je Josip Juratović Piše: Ivan Ugrin (Slobodna Dalmacija) zborna je godina, do konca 2014. čekaju nas najmanje dvije kampanje, i to za zastupnike u EU parlamentu te utrka za predsjednika Republike Hrvatske. Veliki su ulozi na stolu.Tko dobije, ima mandate na pet godina. Toliko će, naime, u zastupničkim klupama sjediti budući europarlamentarci, za razliku od garniture koja je lani probijala led i pripremala teren za neke nove ili stare stranačke adute s kojima će HDZ i SDP u svibnju u boj za Bruxelles i plaću u eurima. Pripetavanje za Pantovčak Ona još važnija borba uslijedit će u pripetavanju kandidata u prosincu, na predsjedničkim izborima. Tad ćemo birati novog ili starog stanovnika Pantovčaka. Hoće li to biti još jednu petoljetku Ivo Josipović, možda Kolinda Grabar-Kitarović ili netko treći, znat ćemo do početka 2015. godine. Na političkoj smo pozornici trenutno svjedoci iskopanih ratnih sjekira, neumoljiva retorika pršti na sve strane, dok istodobno država propada. Još bliže smeću smjestila nas je jedna od onih famoznih kreditnih rejting- agencija, a kao Damoklov mač nad glavom nam visi prekomjerni proračunski deficit na koji iz Banskih dvora odgovaraju najavom nove krađe na račun nas poreznih obveznika. Tako nekim čudom obljubljeni ministar financija, kojemu popularnost u anketama raste nevjerojatnom obrnutom proporcionalnošću – što više loših mjera, on je sve omiljeniji, ako je vjerovati ispitivanjima javnog mnijenja – najavljuje cijeli niz novih legalnih pljački naroda. Notorni Slavko Linić otimat će nam novac iz drugog mirovinskog stupa i uvesti nove poreze. To je sve što ova Kukuriku garnitura zna raditi, tako su se ponašali prvu polovinu mandata, a bome ni do kraja ne namjeravaju ništa bolje. Drugovi mijenjaju dlaku, ali ćud ne. Tragikomična vlast Na političkoj pozornici u Hrvatskoj trenutno smo svjedoci iskopanih ratnih sjekira, neumoljiva retorika - pršti na sve strane, dok istodobno gospodarstvo sve više propada POGREBNO PAVIĆ Ako im ovo prođe u našem Saboru, nadam se barem da neće u Europskoj komisiji, odnosno, očekujem kako će im bruxelleski birokrati zalupiti vrata i preporučiti ono što su trebali napraviti istog trena kad su preuzeli vlast u BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) Hrvatskoj: smanjiti prije svega rashode. Kad već nisu bili sposobni u ove dvije godine pokrenuti ništa, osim što su na silu pokušali nametnuti svoju ideologiju, mogli su malo više stisnuti kaiš i pokazati da im je stalo do Hrvatske, a ne samo do njihovih sinekura. Tragikomično je neki dan izgledalo okupljanje očerupanih kukurikavaca kako se kroz snježne nanose probijaju prema Markovu trgu, da bi nakon prvog zajedničkog sastanka otkad u rukama drže kormilo države, i gotovo se cijelo vrijeme samo svađaju, premijer Zoran Milanović poručio: na listi za EU parlament bit će visoko i Jozo Radoš (HNS) i Ivan Jakovčić (IDS). Cijela nacija, pa i njihovi glasači, zacijeFRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 lo su nešto očekivali u stilu: dogovorili smo se kako Lijepu našu izvući iz krize. No, njima to nije bilo ni na kraj pameti. I dok se narod nada da bi netko iz oporbe mogao ponuditi izlaz iz tunela, lider HDZ-a Tomislav Karamarko oštricu rasprave zaokrenuo je u prošlost, nazvavši SDP zločinačkom organizacijom. Crveni su uzvraćali istom mjerom. Kao da i vrapci na grani ne cvrkuću tko je što radio u onom ratu i nakon njega, čiji je dida bio ustaša, a čiji partizan. Primjerice, u Zamosorju, gdje ovo pišem, svi znaju za Javora, komunističkog krvnika nevinih hrvatskih domoljuba. O tome je svoj sud već rekla povijest. Utvrdit će se istina i na sudu pravde. Sad su na dnevnom redu egzistencijalne teme. Kad nisu bili sposobni u ove dvije godine pokrenuti ništa, osim što su na silu pokušali nametnuti svoju ideologiju, mogli su više stisnuti kaiš i pokazati da im je stalo do Hrvatske Za aktualna zbivanja u Bosni i Hercegovini parlamentarni zastupnici njemačkog Bundestaga ispred frakcije SPD-a Josip Juratović i Dietmar Nietan, zauzeli su sljedeći stav. Politički potezi kao i ekonomska, socijalna situacija u Bosni i Hercegovini su postali nepodnošljivi za stanovništvo. Građanke i građani su opravdano izašli na ulicu kako bi se izjasnili protiv nacionalizma, lošeg upravljanja i korupcije. Političke elite nakon raspada Jugoslavije, nisu bile u stanju razviti ekonomsku i socijalnu perspektivu zemlje. Umjesto toga, da bi zadržali svoju moć koriste nacionalno konzervativnu pa i čak nacionalističku retoriku, protiv drugih etničkih ili vjerskih skupina u zemlji. Mi osuđujemo i najmanje proizašlo nasilje i podržavamo zahtjeve većine POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. za demokratizacijom političkih stranaka, te političku transparentnost. Također su neophodne, izmjene ustava prema standardima Europskog suda za ljudska prava i prijevremeni izbori. Zacrtane ciljeve socijalne politike, može postići samo demokratski konstituirana stranka koja se ne temelji na etničkim kriterijima. Na početku procesa reformi, sve političke i društvene grupe moraju stvoriti demokratski način preduvjeta kako bi ostvarili gospodarsku, društvenu i pravnu perspektivu. Usput je jako važno staviti individualna ljudska prava i potrebe u središte pozornosti. Mi možemo i želimo pomoći, ali samo u suradnji s legitimnim predstavnicima vlasti, koji na demokratskim vrijednostima temelje svoje ciljeve. (croex) DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 10 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 11 OVAJ TEKST DIO JE PREDAVANJA NAŠEG KOLUMNISTA GOJKA BORIĆA ODRŽANA 25. SIJEČNJA 2014. U HRVATSKOJ KULTURNOJ ZAJEDNICI U KOBLENZU Izmišljeni problemi srpske manjine Prigodom popisa pučanstva u Hrvatskoj 2011. utvrđeno je da Srba ima 4,5 posto, ali da je samo 1,2 posto građana srpski jezik proglasio svojim, dakle samo svaki četvrti Srbin u nas Ponosim se svojim srpskim rodom i svojom hrvatskom domovinom! Nikola Tesla ukobi oko postavljanja ploča s ćirilicom na srpskom jeziku u Vukovaru i drugdje bili bi suvišni da su vladajući socijaldemokrati prihvatili neke osnovne činjenice. Naime, Srbi u Hrvatskoj ne govore srpskim jezikom! Čak je i u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske bilo određeno da je službeni jezik u Hrvatskoj „hrvatski književni jezik, jezik Hrvata i Srba u Hrvatskoj...“ Naglašavamo: i Srba u Hrvatskoj! Zašto bi sad bilo drukčije? U sadašnjem hrvatskom Ustavu jednostavno je ustvrđeno da je u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski i pismo latinica, ali nacionalne manjine smiju koristiti svoje jezike i svoja pisma, dok u Zakonu o manjinama dalje piše „u koliko to ne narušava međunacionalne odnose.“ Očito među vladajućima u Hrvatskoj kao i u dijelu Srba neki žele „vratiti kotač povijesti nazad“, na vremena stare Jugoslavije kad su se forsirale ekavica i ćirilica. Ali nitko Srbima u nas ne sprječava uporabu ćirilice jer je ona, osim glagoljice i latinice, bila korištena i u Hrvata u obliku tzv. bosančice, ali zašto bi hrvatska većina morala prihvatiti njoj strano pismo i strani jezik kad ni Srbi u Hrvatskoj uglavnom ne govore srpski, a ćirilica im nije pismo svakidašnjice, jer koriste latinicu. Latinica je čak i u Srbiji drugo pismo. Tamo na latinici izlaze dnevne novi- S vine. U ožujku 1941. srpski su generali uz pomoć britanskih agenata izvršili državni udar koji je izazvao iracionalnu reakciju Hitlerove Njemačke napadom na Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja. Doduše to je dalo mogućnost Ustaškom pokretu da 10. travnja 1941. proglasi Nezavisnu Državu Hrvatsku, ali uskoro je izbio četnički i partizanski ustanak koji su rezultirali strašnim ljudskim žrtvama od oko jednog milijuna ljudi na području tada bivše Jugoslavije. Godine 1945. uslijedila je pobjeda partizana pod vodstvom Komunističke partije, čija je samo jedna od posljedica bila najveća hrvatska tragedja u 20. stoljeću, Bleiburg i Križni put. Obnovom Jugoslavije uspostavljena je komunistička diktatura u trajanju od gotovo pola stoljeća koja je Hrvatsku upropaštavala ekonomski, civilizaciji i kulturno. U Vukov zbog i izbili sukobčiriličnih ja n postavlja gradske ploča na ve ustano Nepostojeći problemi “SAO” Moše Pijade Budimo konkretni kad je riječ o Srbima u Hrvatskoj, srpskom jeziku i ćirilici. Evo nekoliko podataka: Prigodom popisa pučanstva u Republici Hrvatskoj godine 2011. ustvrđeno je da Srba u njoj ima 4,5 posto, ali da je samo 1,2 posto građana naše Republike srpski jezik proglasio svojim, dakle samo svaki četvrti Srbin u nas. U Zakonu o nacionalnim manjinama prvotno je pisalo da ako u nekom mjestu živi do 50 posto manjinskih stanovnika, ploče na službenim zgradama, trgovima i ulicama moraju biti i na njihovu jeziku. No taj je postotak tadašnji premijer Ivica Račan, bivši komunist, smanjio na 33 posto, i to su onda prihvatili srpski nacionalisti kao svoj zahtjev. Zanimljivo je da su u Istri, i u onim mjestima u kojima Talijana nema ni 3 posto, službena mjesta obilježena i talijanskim jezikom, što je kršenje Zakona o manjinama, ali o tome nitko u javnosti ne govori, to je u Istri tabu tema. O tome se kritički javio u časopisu Matice hrvatske „Kolo“ broj 5-6, godina 2012. jedino Dr. Ma- Jugoslavija je nakon 1945. stvorena kao federacija, ali budući da je njezina Komunistička partija bila strogo centralistički organizirana, taj je federalizam bio samo formalan jer se sve određivalo u Politbirou Centralnog komiteta koji je od Jugoslavije napravio „mali Sovjetski Savez“. U ratu su neki srpski komunisti, primjerice Moša Pijade, tražili da se unutar Hrvatske formira „Srpska autonomna oblast“ čemu su se, prema svjedočenju Milovana Đilasa, žustro protivili ostali visoki partijski funkcionari kao Aleksandar Ranković, Edvard Kardelj, Milovan Đilas i na kraju diskusije sam Josip Broz Tito kad je vidio gdje je većina. Nije teško dokazati da su i poslije toga Srbi u komunističkoj Jugoslaviji u svemu bili privilegirani. Nakon pada Berlinskoga zida urušio se komunističku sustav u istočnoj i jugoistočnoj Europi, raspale su se višenacionalne države Čehoslovačka, Sovjetski Savez i Jugoslavija, ali to srbijanski režim Slobodana Miloševića i veliki dio prekodrinskih Srba nisu Pitamo se: zašto bi Srbi u Hrvatskoj trebali biti „srpskiji“ od svojih sunarodnjaka u susjednoj državi? Latinica je čak i u Srbiji drugo pismo. Tamo na njoj izlaze dnevne novine i tjednici Kabloor pm oresti rec con quid qui umquid nis quae ea nonsedige voluptatur dolupta uia id miliq rio Grčević, ali ostalo je to bez utjecaja na jezičnu politiku hrvatske vlade. Srpska pobuna u Hrvatskoj od 1990. do 1995. bila je samo jedna od nevolja koje su dio domaćih Srba kao i vodeći srbijanski krugovi priredili Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Točno prije sto godina bosanski Srbin Gavrilo Princip ubio je u Sarajevu austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, čime je bio izazvan Prvi svjetski rat s oko 17 milijuna žrtava. Danas neki povjesničari ustvrđuju da je i Sr- Foto: Dinko Hodžić Piše: Gojko Borić ne, tjednici, časopisi i knjige. Pitamo se: zašto bi Srbi u Hrvatskoj trebali biti „srpskiji“ od svojih sunarodnjaka u susjednoj državi? To je čisti nacionalizam koji je morao izazvati bunt hrvatske većine u Vukovaru i drugdje. Treba se nadati da će Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara biti uspješan sa svojim referendumom o jezičnim pravima nacionalnih manjina, pa i one srpske. Austrijancima je trebalo 50 godina poslije rata da postave ploče na slovenskom i hrvatskom jeziku u Koruškoj i Gradišću, što je bila obveza proizašla iz Državnog ugovora (Staatsvertrag) temeljem kojega je Austrija stekla neovisnost. Ćiriliacruasu bija bila djelomično kriva za izbijanje Prvog svjetskoga rata. Upozoravamo na odgovarajuću knjigu australskoga povjesničara Christophera Clarka „Die Schlafwandler“. Treba naglasiti da je Franjo Ferdinand bio pristaša trijalizma, reforme Podunavske monarhije u njemačko-austrijski, mađarski i slavenski dio. Da se to dogodilo Jugoslavija ne bi bila stvorena. Godine 1918. Hrvati su brzopleto i naivno kao „guske u maglu“ (Stjepan Radić) ušli u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi uskoro nakon toga bili temeljito opljačkani, i to od promjene krune u dinare do većih poreza i prebacivanja velikih banaka iz Zagreba u Beograd. Vrhunac srpskoga antihrvatstva dostignut je ubojstvom trojice hrvatskih narodnih zastupnika u Beogradu god. 1928., nakon čega je od posljedica ranjavanja preminuo vođa najveće hrvatske stranke u povijesti, Hrvatske Seljačke Stranke Stjepan Radić, koji je navodno prije smrti rekao „Nikad više u Beograd“. Kao posljedica ovog ubojstva Hrvatsku napušta vođa male Hrvatske stranke prava dr. Ante Pavelić koji u inozemstvu osniva revolucionarnu ustašku organizaciju koja drži da Jugoslaviju nije moguće reformirati i da bi u svrhu stvaranja neovisne hrvatske države trebalo uzeti u obzir i uporabu nasilja. Banovina Hrvatska nastala sporazumom HSS (Vlatko Maček) i nekih srbijanskih stranaka (Dragiša Cvetković) došla je godine 1939. prekasno da bi mogla pomiriti Hrvate i Srbe. A neki su hrvatski Srbi pod parolom „Srbi na okup“ tada tražili izdvajanje općina sa srpskom većinom iz Bano- htjeli prihvatiti, za razliku od Rusa koji su bez protivljenja priznali osamostaljenje baltičkih država, Bjelorusije, Ukrajine i kavkaskih zemalja. Da bismo upoznali uzroke, tijek i posljedice te srpske politike u Hrvatskoj svakako moramo pročitati knjigu mladog povjesničara Nikice Barića „Srpska pobuna u Hrvatskoj 199.-1995.“ što je izašla 2005. godine. Prema Bariću, Srbi u Hrvatskoj počeli su se separirati od ostalih građana naše Republike nakon što je Milošević odustao od namjere da ovlada cijelom Jugoslavijom, prešavši na ideju da „svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi“. To se nije moglo postignuti bez goleme propagande o „ugroženosti Srba izvan Srbije“. Ideološku podlogu dala je Srpska akademija nauka i umetnosti svojim zloglasnim Memorandumom u kojemu je pisalo da su Srbi najgore prošli u komunističkoj Jugoslaviji i da im u Hrvatskoj prijeti odnarođenje. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj, dio Srba u Hrvatskoj počeo je stvarati svoja „autonomna“ područja. Kao posljedica toga izbija „balvan revolucija“ koja je prijetila komadanjem Hrvatske na nekoliko nespojivih dijelova. Vidjevši da se sa Srbijom na mogu sporazumjeti, Hrvatska i Slovenija proglašavaju 25. lipnja 1991. samostalnost. Odgovor na to je bila agresija srpskih pobunjenika uz pomoć tzv. JNA na Hrvatsku. U Kninu je 19. prosinca 1991. proglašena tzv. Republika Srpska Krajina u kojoj su bili i oni dijelovi Hrvatske u kojima Srbi nisu imali većinu. Treba reći da je u toj umjetnoj tvorevini živjela tek jedna trećina hrvatskih Srba, a iz nje su protjerani gotovo svi nesrbi, uglavnom Hrvati, prema nekim procjenama njih oko 500 tisuća. „Krajinu“ nitko nije priznao, pa ni Beograd, ali ju je Srbija pomagala svim sredstvima. U biti Miloševiću nije bilo stalo do krajinskih Srba. Namjeravao je prebjegle Srbe naseliti na Kosovu koje je prije toga htio očistiti od Albanaca, ali u tome su ga spriječili Kosovari kao Prema Đilasovu svjedočenju, prijedlogu Moše Pijade da se u Hrvatskoj formira Srpska autonomna oblast usrotivili su se Ranković, Kardelj, Đilas i na kraju Tito kad je vidio gdje je većina 12 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 13 ZBOG ČEGA U KATOLIČKOJ HRVATSKOJ IMA TAKO MALO UVJERENIH VJERNIKA U SAMOM VRHU DRŽAVE? Zašto Hrvatska na čelu nije imala uvjerenog katolika Stožer za obranu hrvatskog Vukovara podnio je zahtjev za referendum i napadi NATO-a ratnim zrakoplovima na Srbiju i Crnu Goru. Nakon što je Hrvatska iscrpila sve mogućnosti pregovaranja s Kninom i Beogradom, nije joj preostalo ništa drugo nego vojnom silom osloboditi svoj teritorij pod okupacijom krajinskih Srba. Veći dio Srba iz tzv. Krajine napustio je to područje samoorganizirano, njih oko 200 tisuća, što je dokumentirao i srbijanski autor Milisav Sekulić u svojoj knjizi „Knin je pao u Beogradu“. Hrvatsko Podunavlje mirnim je putem reintegrirano u Republiku Hrvatsku, ali su amnestijom pod pritiskom svjetske zajednice zaustavljene mogućnosti kažnjavanja krivaca i uključivanja tamošnjih Srba u hrvatski društveni i kulturni život; došlo je do štetne segregacije vukovarskih Srba. Tome je pridonijela i izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića kako je „Vukovar srpski grad“. Na sve to sadašnja hrvatska vlast nije pametno odgovorila, dapače napravila je tešku pogrješku time što ćirilicu i srpski jezik nasilno nameće čak i srpskoj većini u Hrvatskoj. Svakako ima i pozitivnih primjera među Srbima kojima valja odati priznanje. Sjetimo se samo izreke Nikole Tesle, zapisane u telegramu upućenu Vlatku Mačeku, kako se „ponosi svojim srpskim rodom i svojom hrvatskom domovinom.“ Bilo bi sjajno da takovih Srba ima mnogo više. Profesor dr. Ozren Žunec s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta objavio je knjigu „Goli život – Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj“ izašle u dva sveska 2006. i 2007. u kojoj se naveliko čudi zašto se dio domaćih Srba pobunio protiv vlastite domovine i dao zavesti od imperijalnog Beograda za koje su prekodrinski Srbi bili samo „pijuni i topovsko meso“ za ostvarenje „velikosrpskoga projekta“. Potom Žunec spominje suradnju Hrvata i Srba u radu na zajedničkom dobru preko Hrvatsko-srpske koalicije, Seljačko-demokratske koalicije pod vodstvom Radića i Pribićevića i sudjelovanje u partizanskom antifašističkom pokretu, pa navodi i imena srpskih velikana u Hrvatskoj koji su dali krupan doprinos hrvatskom gospodarstvu i hrvatskoj kulturi kao što su bili gospodarstvenik Hristofor Stanković, redatelj Branko Gavella, glumica Mila Dimitrijević, književnik Vladan Desnica, skladatelj Petar Konjović, knjižar Đorđe Ćelap, slikar Nikola Mašić, kipar Vojin Bakić, liječnik Vuk Vrhovac i predsjednik Prve hrvatske štedionice Anastas Petrović i mnogi drugi. Zaključuje: „Svi oni sudjelovali su u stvaranju važnih hrvatskih nacionalnih i političkih projekata i ugradili su se trajno, prvo u sve društvene strukture, a onda i u hrvatsku povijest.“ I u današnjoj Hrvatskoj ima stanovit broj Srba koji nisu od svoje nacionalne pripadnosti napravili profesiju. O njima se malo govori, a trebalo bi više, da budu kao primjer ostalim svojim sunarodnjacima. I u današnjoj Hrvatskoj ima stanovit broj Srba koji nisu od svoje nacionalne pripadnosti napravili profesiju, ali se o njima malo govori u javnosti iako bi trebali biti primjer ostalima litičara“ kako se preko njih biskupi ne bi uvukli u politiku, jer kako tvrdi Vladimir Šeks u intervjuu jednom listu - „većina naših vjernika nije spremna dati bilo kojoj vjeri pa ni Katoličkoj Crkvi, jaču ulogu u političkom životu“? A što ako su po srijedi sva četiri razloga!? Onda, ako je ta katolička većina toliko otvorena birati predsjednika agnostika i premijera ateista, trebali bi se posramiti oni koji su, nakon nedavnog referenduma o definiciji braka, govorili o netolerantnoj i zatucanoj katoličkoj većini, koju bi trebalo preodgojiti u ime demokracije. Naime, obzirom na ukupan broj glasača, posebno onih koji redovito izlaze na birališta, teško je povjerovati da je riječ o nekakve dvije Hrvatske, i da nije riječ o dobrom dijelu istih birača. Da su za Josipovića i SDP glasovali samo oni koji su na referendumu bili „protiv“ teško bi dobili izbore. Piše: dr.sc. Božo Skoko U Hrvatskoj živi više od 86% građana koji sebe smatraju katolicima. Tako kaže posljednji popis stanovništva iz 2011. godine. A i bez tog podatka je općepoznato kako je hrvatska „katolička zemlja“. Dapače, bivši papinski nuncij u Hrvatskoj Lozano, 2004. počastio nas je titulom jedne od najkatoličkijih zemalja u Europi, tvrdeći u intervjuu za Radio Vatikan kako mu “nije poznata nijedna druga zemlja u kojoj javnost sluša Crkvu kao u Hrvatskoj, pa čak i u pogledu socijalnih pitanja”, dodajući da “političari moraju voditi računa o tome na izborima”. Kako onda Hrvatska od svoje samostalnosti do danas na čelu nije imala uvjerenog katolika? Prvi hrvatski predsjednik Tuđman, poštovao je vjerske institucije i osobito uvažavao Katoličku Crkvu, ali kao bivši partizan, general JNA i nekadašnji komunist postao je katolik tek potkraj života, uz potporu kardinala Kuharića. Hrvatski fenomen Drugi predsjednik Stipe Mesić ne samo da nije imao ništa s vjerom, nego je bio jedan od najžešćih kritičara Crkve. Aktualni predsjednik Ivo Josipović se s poštovanjem odnosi prema većinskoj crkvi ali je agnostik. Među premijerima je također teško pronaći uvjerenog katolika. Doduše Ivo Sanader je na početku mandata služio kao primjer „uzornog Hrvata i katolika“, ali ako je i polovica istina od onoga što mu se stavlja na teret, onda je takvo ponašanje daleko od bilo kakvog vjerskog učenja. Dakle, Hrvatska je očito fenomen kad je u pitanju vjeroispovijest vlastodržaca u odnosu na narod. Moguća su četiri razloga. Ili je katolička veći- Koliko je “pravih” katolika? POPIS U Hrvatskoj živi više od 86 posto građana koji sebe smatraju katolicima. Tako kažu brojke iz posljednjeg popisa stanovništva. na u Hrvatskoj toliko otvorena i tolerantna da joj je svejedno tko je kakve vjere, pa čak kad su u pitanju i najodgovornije dužnosti u zemlji? Ili pravi katolici bježe od politike kao „prljavog“ zanimanja pa je narod primoran od ponuđenoga birati manje zlo? Ili je Političara moraju resiti dvije osobine: ljubav prema narodu i poniznost - rekao je Papa Franjo (snimio Matko Biljak -Slobodna Dalmacija) Hrvatska katolička samo na papiru, dok je pravih katolika, koji u životu slijede Kristova načela daleko manje, dok se ostali tako izjašnjavaju iz navike, tradicije ili trenda po onoj narodnoj „Kud svi Turci tud i mali Mujo“? A možda se ljudi boje „katoličkih po- Predsjednik Stipe Mesić ne samo da nije imao ništa s vjerom, nego je bio jedan od najžešćih kritičara Crkve. Ivo Josipović se s poštovanjem odnosi prema većinskoj crkvi ali je agnostik Kad je u pitanju broj „pravih“ katolika, o tome otvoreno progovaraju veći i pojedini svećenici. Oni drže kako je zapravo oko 30 posto uvjerenih katolika, koji svojim životom i ponašanjem nastoje svjedočiti vjeru, do 60 posto su deklarativni katolici, koji slave Božić i Uskrs i održavaju tradiciju, a tom broju dodajemo još onih tridesetak posto, koji se osjećaju katolicima zbog kulturoloških i drugih razloga. Da je politika „kurva“ mnogi s pravom još vjeruju i drže se po strani, dok potencijalne položaje prepuštaju onima koji ne zaziru od bespoštedne borbe za premoć i vlast, niskih udaraca, teških riječi i lažnih obećanja. Uostalom još je akademik Ivan Supek govorio kako su političari pretežno osrednje inteligencije i poštenja, a natprosječne pohlepe za vlašću. No, to ne bi trebalo razuvjeriti poštene i moralne ljude da tek tako odustanu od ovog zanimanja. Čak su trojica posljednjih papa insistirala na ulasku kvalitetnih ljudi u politiku, kao svojevrsnoj obvezi vjernika. „Postoji potreba za političarima 14 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress ZBOG ČEGA U KATOLIČKOJ HRVATSKOJ IMA TAKO MALO UVJERENIH VJERNIKA U SAMOM VRHU DRŽAVE? vjernicima i onim političarima u koje se može imati povjerenja, koji se zauzimaju za opće dobro, a ne za osobne interese“ – poručio je papa Benedikt XVI. tijekom posjeta Češkoj u jesen 2009. U istom govoru je jasno dao do znanja suvremenim političarima „kako nije dovoljno izgledati dobar i pošten, potrebno je to stvarno biti!“. I papa Franjo ove je jeseni poručio kako poniznost i ljubav moraju biti odlike onih koji obnašaju vlast, a građani, prije svega ako su katolici, ne mogu se ne zanimati za politiku. Dodao je kako političari moraju voljeti svoj narod, jer je obnašanje vlasti služenje. Zato političara moraju resiti dvije osobine: ljubav prema narodu i poniznost. „Svaki muškarac i svaka žena, koji preuzimaju neku službu vezanu uz vlast moraju postaviti ova dva pitanja: Volim li svoj narod, da bi mu bolje služio? Jesam li ponizan, slušam li ostale, uvažavam li različita mišljenja, kako bih izabrao najbolji put? Ako si ne postavlja ta pitanja svoju vlast neće obnašati dobro!“ – jasan je bio papa Franjo. Duhovnost u politici Tako visoki standardi o kojima govore pape u vremenu spina i manipulacija, totalne isključivosti te podcjenjivanja i vrijeđanja zdrave pameti birača, čine nam se neostvarivima. Naime, već nam je postalo normalno da većina naših političara (i vjernika, i nevjernika) Hrvatsku doživljavaju bipolarno. Za njih su građani podijeljeni u dvije skupine – tabor kojem pripadaju, i tabor u koji smještaju one koji ne misle poput njih. Pripadnost jednom ili drugom taboru jedina je relevantna činjenica u procjeni njihovih sugrađana. Oni iz njihova tabora su dobri, a oni drugi loši. Ako netko iz onog drugog tabora prijeđe u njihov automatski postaje dobar i njegovi grijesi se brišu. Dapače počinju ga hvaliti i oni koji o njemu i nisu mislili najbolje. Čak se ni domaći lopovi ne diraju u vlastitom taboru. Njih se smatra sposobnima i okretnima. Dežurni lopovi su uvijek drugdje. Interes i korist su najčešće jedini putokazi u politici. I zato je u tom snalaženju premalo mjesta za kršćanska i općeljudska načela. Doduše kršćanstvom se maše tek uglavnom ako to služi probitku ili opstanku na vlasti. Što se tiče spomenute Šeksove tvrdnje, istraživanja kažu kako je istina da vjernici ne vole kad im se s oltara drže politički govori, već traže više duhovnosti. No, to ne znači da bi Crkvu i kršćansko učenje trebalo protjerati iz javnog života. Dapače, talijanski filozof Marcelo Pera, koji sebe smatra agnostikom i liberalom u svojoj knjizi „Zašto se trebamo zvati kršćanima“ zauzima se za davanje punog značenja kršćanstva u društvenom životu Europe, jer uzrocima njezine krize smatra liberalizam bez temelja, nepostojanje zajedničkog identiteta (ako se makne kršćanstvo) i etiku bez istine. To su očito jako dobro znali i politički tvorci Europske unije Francuz Robert Schuman, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide de Gasperi, istin- „Postoji potreba za političarima vjernicima i onim političarima u koje se može imati povjerenja, koji se zauzimaju za opće dobro, a ne za osobne interese“- poručio je papa Benedikt XVI. POGREBNO PAVIĆ ski kršćani i veliki političari koji su pridonijeli pomirenju nakon Drugog svjetskog rata i stvaranju europskog zajedništva. Nažalost, Europa kakvu su zacrtali ostala je nedovršena. Kako bi u politiku trebalo unijeti više duhovnosti, vrijednosti i morala slažu se mnogi intelektualci, jer demokracija nije samo puko poštivanje pravila, nego plod prihvaćanja vrednota koje nadahnjuju demokratske procedure poput dostojanstva svake ljudske osobe, poštivanja prava čovjeka, prihvaćanje općeg dobra... Ako ne postoji konsenzus o tim vrednotama gubi se važnost demokracije i relativiziraju etička načela. A upravo je kršćanstvo platforma koja to zagovara. Duhovnost u politici može biti samo dodana vrijednost, a nikako uteg. „Ljudi vjeruju u Boga jer nemaju povjerenje u same sebe. I povijest pokazuje da su u tome posve u pravu, jer se do sada nismo pokazali dostojnima povjerenja“ – napisao je peruanski nobelovac Mario Vargas Llosa u svojoj knjizi Kultura spektakla. Llosa tvrdi da za slobodno društvo nije dovoljno da samo bude neutralno, laicističko. Ono potrebuje „duboke duhovnosti“, religioznosti jer funkcioni- BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) ranje društva ne ovisi samo o dobrim zakonima, nego i o svijesti građana da je „dobro“ da zakoni postoje, da je „dobro“ biti moralan. Bez te baze, zakoni će ostati puko slovo na papiru, zapravo oni će u stvarnosti biti beznačajni. Naime, destruktivnost ljudskog ponašanja, nemoral i neetičnost u odnosu prema drugima ne može zaustaviti nikakva zemaljska prisila, nego samo nešto iz onostranosti, čega se ljudi boje ili poštuju. Ako je ovaj život jedino što imamo, a nakon njega nećemo nikome polagati račune za svoje ponašanje, onda nikakve zabrane i ograničenja nemaju smisla. Teško je biti vjernik u politici Zato se smatra da bi ljudi koji uistinu vjeruju trebali biti odgovorniji. Jasno, to uvijek nije slučaj. Iako neki „gorljivi“ kršćani često predbacuju ateistima, kako su najveći svjetski diktatori i masovne ubojice u 20. stoljeću bili upravo ateisti koji se nisu bojali ni Boga, ni ljudi, poput Mao Ce Tunga, Staljina i Dragog Vođe, ne smijemo zaboraviti da su se katolicima nazivali Franco, Musolini pa i Pavelić. Zato samo deklariranje bez autentične vjere i života, religija je prazna priča. NetFRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 ko mudar je rekao kako bi radije živio u zemlji punoj poštenih ateista nego u zemlji punoj pokvarenih kršćana, što je teološki sasvim točno. I Llosa tvrdi kako religije u kulturi spektakla mogu nalikovati na „cirkuse“, pogotovo kad se sljube s profanim i izgube svoju izvornost i čistoću: „tamo gdje se religija banalizira, svodi na puki spektakl, zabavu, tada ona sama u biti podržava divlji kapitalizam, i ona je odgovorna za današnju krizu“. Zato vrlo često dolazi do razdvajanja sadržaja i forme, a zbog toga se nerijetko kršćanstvo počinje vrednovati po imidžu pojedinih svećenika i biskupa, a ne po Kristovu učenju. Kako je teško biti vjernik u današnjoj politici možda najbolje svjedoči primjer bivšeg britanskog premijera (i pazite socijaldemokrata!) Tonyja Blaira, koji za vrijeme mandata nije želio govoriti o svojoj religioznosti, iako su kolale priče o nje- 15 KALVARIJA NEROĐENIH govoj pobožnosti. Danas otvoreno kaže da se bojao kako će ga u iznimno sekularnom društvu proglasiti luđakom, iako je vjera igrala ključnu ulogu u njegovu životu i političkoj karijeri. Tvrdi da bi bez vjere teško prebrodio neke od najvažnijih i najtežih trenutaka svoga državništva, te da odluke o budućnosti Britanije nije donosio „uz Božju pomoć“. Iako je svoje četvero djece odgojio u katoličkom duhu, s anglikanske na katoličku vjeru prešao je tek nakon dolaska iz Downing Streeta, kako ne bi izazvao političke probleme u zemlji, budući da su ondje anglikanska crkva i država bliske. Uostalom, dok njegov nasljednik Gordon Brown nije odustao od te tradicije, premijer je u ime kraljice imenovao i anglikanske biskupe. Čak su i Sjedinjene Američke Države, u kojima živi oko 25% katolika imale predsjednika katolika, a danas imaju i potpredsjednika Joea Bidena. John Kennedy je primjer kako se istodobno može biti napredni liberal i uvjereni katolik. Dapače, kad su ga tijekom predizborne kampanje napadali tvrdeći kako bi njegova lojalnost mogla biti podijeljena između katoličke doktrine i američkog Ustava, Kennedy je rekao kako bi podnio ostavku ukoliko bi se te dvije stvari ikada sukobile. Naime, on je bio uvjeren kako mu katolička vjera može jedino pomoći da bude bolji i odgovorniji predsjednik te kvalitetnije služi svojoj naciji, jer što je drugo Isus Krist tražio osim da sve ljude smatramo svojom braćom, da budemo odgovorni prema onima najugroženijima i najobespravljenijima, da drugima činimo ono što bismo mi željeli da drugi nama čine, te da razdvojimo „caru carevo, a Bogu Božje“. Nije li baš takvim ponašanjem papa Franjo izazvao medijsku revoluciju i simpatije svijeta te postao uzorom i mnogim političarima!? A ta mudra i općeprihvatljiva načela u Bibliji stoje skoro 2000 godina i neki ih očito tek sad otkrivaju. Vjerujemo da će u 2014.-oj u hrvatskoj politici biti manje recitacija biblijskih citata, a više ponašanja sukladnih tom učenju, bez obzira je li riječ o vjernicima ili nevjernicima u politici. Kako je teško biti vjernik u politici možda najbolje svjedoči primjer bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, koji za vrijeme mandata nije želio govoriti o svojoj religioznosti Zar je pravo na osobnu kontrolu vlastita tijela, važnije od prava na život?! Kod nas je još na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je donesen daleke 1978. , u onoj, socijalističkoj republici Piše: Ivan Ugrin (Slobodna Dalmacija) Ž ivimo u doba novog totalitarizma, koji je za vrijeme svoga pontifikata papa Benedikt XVI. “krstio” pojmom diktature relativizma. O ovoj temi često piše Lidija Paris, redovita suradnica “Glasnika mira” iz Međugorja. U jednom njenom prilogu koji cirkulira preko interneta, pod naslovom “Ljudska prava u sukobu”, autorica navodi kako su “nova ljudska prava” nositelji novoga totalitarizma. Opća deklaracija o ljudskim pravima koju su Ujedinjeni narodi proglasili 10. prosinca 1948., kako bi svijet spriječio katastrofe kakve je iskusio zbog totalitarizama s početka 20. stoljeća, počiva na univerzalnim načelima koja se temelje na istinitom naravnom poretku. “Relativizacija istine počela je time da nema apsolutne istine, nego da svatko ima svoju istinu i da su sve istine jednakovrijedne, a dovela je do toga da se pitanje istine zapravo više uopće i ne postavlja. Nije bitno što je istinito, nego oko čega ćemo se dogovoriti, ali se pri tom većinu više i ne pita što misli. Manjina manipulativno nameće svoje ideje. To su značajke diktature”, zaključuje Paris. Zapadnom kulturom upravlja nova etika koja je razgradila savjest, što je dovelo do toga da većina ljudi više ne razlikuje dobro i zlo. Osobito se to manifestira u jednom od “novih prava”, pravu na pobačaj, koje je toliko proturječno temeljnom POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. ljudskom pravu na život. Nema, uistinu, perfidnijeg zločina od onoga koji se danas, i to legalno, događa u utrobama majki koje bi trebale biti nositeljice života, od tzv. čišćenja zidova maternice, kojim se usmrćuje fetus, plod koji je od samog početka ljudsko biće, samo što je toliko nevino i maleno pa je nesposobno da se brani. Krv tolikih malih mučenika našega vremena prolijeva se pod izgovorom prava na izbor, nad tom bi se žrtvom svaki narod, i svatko od nas trebao zamisliti: želimo li zaštititi život na koji ima pravo svaki čovjek i to od začeća pa do prirodne smrti, ili ćemo poput nojeva zabijati glavu u pijesak i otupjele savjesti sudjelovati u kalvariji nerođenih. O ovoj temi su kao socijalni konzervativci nedavno javno progovorili Stjepan Bartulica i Vice Batarelo, spominjući kako bi se i pitanje pobačaja trebalo otvoriti u Hrvatskoj, zašto bi ono bilo tabu-tema? Kod nas je još uvijek na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji je donesen daleke 1978. godine, u onoj, socijalističkoj republici. Godinu dana ranije, rođena je, zapravo, 6. travnja 1977. neuspjelo abortirana u klinici za pobačaje u Los Angelesu, Gianna Jessen, danas američka, kršćanska “prolife” aktivistkinja. “Ako je abortus stvar ženinih prava, dame i gospodo, onda koja su moja prava? Toga dana nije bilo ni jedne radikalne feministkinje, koja je ustala i vikala kako su narušena moja prava. Zapravo, moj život se gasio u ime ženskih prava”, poručila je Gianna u jednom svom svjedočenju. Zar je pravo na osobnu kontrolu vlastita tijela, važnije od prava na život?! DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 16 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 17 DR. MARIN SOPTA, POVRATNIK IZ KANADE - HRVATSKI AKTIVIST I ZNANSTVENIK IZAZOVI I PERSPEKTIVE ISELJENIŠTVA NAKON ULASKA U EU Zaboravljena hrvatska dijaspora Neshvatljivo je da Hrvatska ne želi ili ne zna iskoristiti golem znanstveni, gospodarski, kulturni, sportski, vjerski pa i politički potencijal hrvatskih iseljenika Piše: Marin Sopta O pće je mišljenje goleme većine građana Hrvatske da su naši iseljenici dali veliki doprinos u obrani domovine od velikosrpske agresije. Bez sudjelovanja i različitih oblika pomoći hrvatskih iseljenika na početku devedesetih godina prošloga stoljeća Hrvatska bi se teško uspjela obraniti. Prisutnost na prvim linijama bojišnice širom Hrvatske, golema materijalna pomoć za nabavku oružja kao i humanitarna pomoć u lijekovima, odjeći, hrani, lobiranje u zemljama u kojima žive ili su pak rođeni, diplomaciji, investicijama u gospodarstvo bilo je popraćeno velikim nacionalnim nabojem i domoljubnim zanosom. Nažalost danas smo svjesni da je taj pozitivni i osobito emocionalno domoljubni naboj koji je vladao u odnosima između domovine i iseljeništva postupno jenjavao, tako da danas nažalost gotovo da uopće ne postoji. U nacionalnom je interesu, međutim, znati iskoristiti golem znanstveni, kulturni, sportski, vjerski i gospodarski potencijal hrvatskih iseljenika. Svjedoci smo kako se u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina pod pritiskom briselske administracije događaju velike promjene i reforme u svim područjima hrvatskog društva. Pridruživanjem Hrvatske Europskoj Uniji ti pritisci odnosno reformiranje hrvatskoga društva neće stati. Naprotiv, Hrvatska će biti suočena s još većim izazovima i zahtjevima za institu- cionalnim promjenama i mijenjanjem načina života njezinih građana. Postavlja se pitanje jesmo li kao društvo svjesni tih izazova, i imamo li rješenje i odgovor kako se suočiti s nadolazećim izazovima i problemima. Bez državne strategije Svi smo svjedoci da u posljednjih nekoliko godina sve više i više napose mladih visokoobrazovanih Hrvata napušta zemlju i odlazi u zapadne demokratske zemlje svijeta u potrazi za boljim školovanjem i poslom. Svojim odlaskom oni pogoršavaju ionako lošu demografsku sliku Hrvatske. S pridruživanjem Hrvatske Uniji, imajući u vidu geostrateški položaj naše zemlje, potencijal ekonomskoga rasta, osobito u turizmu i poljoprivredi, kao i druge razvojne mogućnosti, pretpostavljamo da će ona postati veoma zanimljiva i privlačna za useljavanje ne samo ljudi iz susjednih zemalja. To će biti veliko breme za hrvatsko gospodarstvo, osobito ako se uzme u obzir činjenica da velike i moćne članice Unije žele zaustaviti dolazak novih useljenika u svoje zemlje, nastojeći ih zadržati u zemljama poput Hrvatske. U mnogim zapadnoeuropskim zemljama jača antiuseljenička klima, koja poprima ozbiljne oblike organiziranja i pravljenje javnoga pritiska na vlade da potpuno zaustave nove migracije. Ako ne to, onda barem da se ukinu socijalne beneficije i smanji materijalna pomoć useljenicima te da se drastično smanji broj novih useljenika. U nekim zemljama, poput Švicarske, državne vlasti organizirale su program koji je nudio besplatne zrakoplovne karte i novčani honorar svim useljenicima koji pristanu na povratak u zemlju podrijetla, s time da Svjedoci smo kako se u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina pod pritiskom briselske administracije događaju velike promjene i reforme u svim područjima hrvatskog društva Marin Sopta kao hrvatski iseljenik često je puta bio na primanju kod pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana potpišu ugovor kojim se obvezuju da se više nikada neće vratiti u Švicarsku. Pridruživanjem Hrvatske Uniji 1. srpnja, među mnogim društvenim pitanjima koja su od nacionalnog interesa za Hrvatsku, iskreno se nadam da će se pitanje hrvatskog iseljeništva, odnosno odnosa između domovinske i iseljene Hrvatske, ponovo aktualizirati. Uspostavom demokratske Republike Hrvatske i pridruživanjem Uniji njezina uloga i djelovanje među hrvatskim iseljenicima drastično se mijenja u odnosu na vrijeme devedesetih godina prošloga stoljeća. Naime, postavlja se legitimno pitanje hoće li Hrvati koji žive i rade u europskim zemljama posljednjih desetak i više godina nakon 1. srpnja prestati biti useljenici i radnici na „privremenom radu“? Kako će članstvo Hrvatske u Uniji utjecati na Hrvate u prekooceanskim zemljama koji imaju hrvatsko državljanstvo? Hoće li Hrvatska konačno osmisliti današnjem vremenu primjerenu državnu strategiju prema svojim iseljenicima (nažalost i nakon dvadeset godina demokratske i slobodne Hrvatske ona ne postoji) koja se neće sa svakom političkom promjenom na vrhu državne vlasti mijenjati. Formiranjem državne strategije koja bi uskladila i odredila odnose prema hrvatskim iseljenicima vratilo bi se izgubljeno povjerenje i popravili narušeni odnosi između domovine i iseljeništva. Mnogima je, i ne samo Hrvatima, neshvatljivo, imajući u vidu mnogobrojno iseljeništvo, da Hrvatska ne želi ili ne zna iskoristiti svoj znanstve- ni, gospodarski, kulturni, sportski, vjerski pa i politički potencijal u smislu lobiranja. Hrvatska u Uniji zahtijeva i nov odnos prema hrvatskim iseljenicima. No da bi se taj odnos prema hrvatskim iseljenicima promijenio, potrebno je u prvom redu analizirati dosadašnje oblike te suradnje i iznad svega prilagoditi ih zahtjevima i potrebama današnjeg vremena, odnosno situaciji i stanju koje vlada kako u domovini tako i u iseljeništvu. Negativni stereotipi Današnji odnos između domovinske i iseljene Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih nekoliko desetljeća. Već sam spomenuo neke od razloga za današnje nezadovoljstvo hrvatskih iseljenika politikom hrvatske vlade prema njima. Primjedbe se uglavnom odnose na zakonske i administrativne mjere, koje umjesto da potiču brži i lakši povratak i ekonomske investicije, one ne samo da usporavaju nego često sprečavaju povratak. Politika koju političke i ekonomske elite vode prema hrvatskim iseljenicima nije nova pojava u hrvatskom društvu. Ona datira daleko u hrvatsku povijest, što se može najbolje vidjeti u riječima Stjepana Jobsta, potpredsjednika Organizacije iseljenika Zagreb koji je prilikom Iseljeničke konferencije održane 1931. u Zagrebu, obraćajući se okupljenim iseljenicima, između ostaloga rekao: „Vi ste se, braćo, uvijek, i to opravdano, tužili da domovina ne posvećuje svojoj iseljenoj djeci nužnu pažnju. Svi emisari staroga kraja doče- kani su od vas bolnim i ogorčenim riječima: Zašto dolazite k nama samo onda kada nešto trebate? Zašto su vam miliji naši dolari nego mi?“ Nesporazumi i problemi na relaciji domovina i iseljeništvo u prvom su redu zasnovani na nedovoljnom međusobnom poznavanju i pogrešnim percepcijama obiju strana. S jedne strane i dan-danas u javnom i političkom životu Hrvatske postoje dva negativna stereotipa o hrvatskim iseljenicima, koji datiraju još iz Jugoslavije. Po njima, prvi negativni stereotip zasnovan je na laži da su hrvatski iseljenici pripadnici ekstremne emigracije skloni terorizmu, ultraradikalni desničari, simpatizeri i nasljednici fašističke ideologije. Drugi negativni stereotip zasnovan je na prikazivanju hrvatskih iseljenika kao neškolovanih ili polupismenih primitivaca koji su kao pripadnici najnižega sloja hrvatskoga društva napustili domovinu. I pored činjenice da ta dva stereotipa ne odgovaraju istini, nažalost u većem dijelu hrvatske javnosti i dalje prevladava ta slika o hrvatskim iseljenicima. Ta percepcija, uvjetovana ideološkim uvjerenjima i osobnim gospodarskim interesima pripadnika političke i ekonomske elite, razlozi su što se sustavno onemogućuje masovni povratak hrvatskih iseljenika, a osobito njihove investicije. Činjenica je da po službenim podacima Svjetske banke novčane pošiljke hrvatskih iseljenika samo za prošlu godinu iznose 1 milijardu i 156 milijuna eura. Ako se tomu dodaju investicije u nekretnine, doprinosi u hrvatskom turizmu, onda je ta impozantna svota još mnogo veća. Zašto se taj podatak ignorira i zašto nema javne rasprave o toj temi u široj javnosti? S druge strane u iseljenoj Hrvatskoj postojala je romantična slika Hrvatske koja nije odgovarala stvarnosti. Bila je to slika hrvatskih iseljenika zasnovana na njihovu nedovoljnu ili gotovo nikakvu znanju, osobito o državnim strukturama i institucijama u zemlji, a naročito o kadrovskim struktu- rama koje su bile zastupljene u njima. Samo zahvaljujući velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku pripadnici dva različita duhovna i ideološka svijeta hrvatskoga nacionalnog korpusa nastupili su zajednički, moglo bi se reći iz različitih pozicija, pa čak i interesa. Jedni s idejom davanja doprinosa za uspostavu demokratske i slobodne Hrvatske, a drugi uglavnom da sačuvaju vlastitu kožu i položaj koji su, mora se reći, u danom trenutku do maksimuma iskoristili za svoje uske političke i materijalne interese. Svi nesporazumi, promašeni pokušaji kao i različite inicijative za uspostavu kvalitetnije suradnje i boljih odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske koji su nastali od 1990. pa sve do danas moraju se gledati u okviru gore spomenutih odnosa. U ovom bi trenutku, s obzirom na sve rečeno, trebalo osnovati katedru hrvatskog iseljeništva, sa svrhom istraživanja i upoznavanja javnosti s problematikom, povezivanja i obrazovanja mladih istraživača i drugih djelatnika u iseljeništvu. Potom i knjižnicu hrvatskog iseljeništva, jer zasad postoje samo određeni fondovi u NSKZ, IMIN i nekim drugim lokalnim ili zavičajnim knjižnicama. Arhiv iseljeništva također je važan: postoji fond u HDA u Zagrebu, u nekim gradovima i privatnim zbirkama. Muzej iseljeništva kakav ne postoji u Hrvatskoj. Potreban je i centar hrvatskog iseljeništva koji bi obuhvatio sve gore navedene ustanove i dotadašnje institucije koje se bave iseljeništvom – u takvu istraživačko-kulturno-znanstvenom centru bile bi prije svega cjelokupne bibliografije, baze podataka, adresari, informacije... Kako je suradnja s hrvatskim iseljeništvom jedan od važnih nacionalnih interesa za Hrvatsku, nužno je nakon pridruživanja Hrvatske Uniji hitno reorganizirati postojeće institucije koje se bave iseljeničkom problematikom, ili pak ustanoviti nove, da bi Hrvatska napokon mogla iskoristiti potencijal koji nudi hrvatsko iseljeništvo. Romantična slika Domovine u iseljenoj Hrvatskoj stvorena zbog nedovoljna znanja o državnim institucijama i kadrovskim strukturama koje se brinu o njihovu radu 18 ožujak 2014. CroExpress RAZGOVOR S ANĐOM ŠKOJOM KANDIDATKINJOM ZA GRADSKO VIJEĆE NÜRNBERGA Put od “gastarbajterke” do kandidatkinje za Gradsko vijeće Piše: caja za učenje njemačkog jezika i za inRužica Tadić Tomaz tegriranje u njemačko društvo. Sve je bilo na pojedincu samome. Naime, njelaskom Hrvatske u Europ- mačka država je bila uvjerena da će se sku uniju hrvatske građanke “gastarbajteri” nakon nekoliko godina i građani dobili su mogućnost rada vratiti u svoju domovinu te nije aktivna sudjelovanja na ko- ništa poduzimala u tom pogledu. Ne munalnim izborima, a time i kreiranje samo da je njemačka država vjerovakomunalne politike. Tu je mogućnost la da će “gastarbajteri” vratiti odakle su među prvima iskoristila i Anđa Ško- došli, nego smo u to smo tada vjerovajo, koja se našla na listi CSU za Grad- li gotovo i mi svi doseljenici. Osnove njemačkog jezika sam svlasko vijeće Nürnberga i to na 28. mjestu. Ona je i organizirala 21. veljače o. dala, kao i mnogi drugi, uz rad, a pog. u dvorani Hrvatske katoličke misije slije uz djecu tijekom njihova školovau Nürnbergu javnu tribinu “Kreirajmo nja. Tek početkom osamdesetih uspjela zajedno komunalnu politiku”, na kojoj sam se izboriti za strukovno školovanje. je aktivno sudjelovao i kandidat CSU Zahvaljujući dodatnom školovanju doza gradonačelnika Nürnberga, Sebasti- bila sam puno bolje radno mjesto. I ne an Brehm. To je bio povod za mali raz- samo to: dobro poznavanje njemačkog jezika mi je omogućilo da se više drušgovor. Gospođo Škojo, možete li se ukrat- tveno angažiram kako u hrvatskoj tako ko predstaviti čitateljima CroExpres- i u njemačkoj zajednici. Tako je Nürsa? nberg postupno postao moj dom. UviJa sam Anđa Škojo, 60 mi je godina. djevši to počela sam se sve više aktivno Zaposlena sam u jednom poduzeću za zalagati za rješavanje postojećih probleizradu medicinske opreme u Nürnber- ma hrvatske zajednice u Nürnbergu gu. Imam dva odrasla sina, od kojih se kao što su učenje njemačkog jezika, škojedan sin vratio u Hrvatsku, a drugi živi lovanje, priznavanje stečenih kvalifikaciu Njemačkoj i petero unučadi. Više od ja, ostvarivanje socijalnih prava i slično. petnaest godina sam članica Vijeća za To je bio jedan od razloga zbog kointegraciju grada Nürnberga i pokrajine jih me je hrvatska zajednica kandidiraBavarske. Godinama sam bila i članica la 1997. godine za njihovu prvu predMisijskog vijeća HKM u Nürnbergu. stavnicu u Vijeću za integraciju grada Spomenuli ste da ste više od petna- Nürnberga. I tako je sve počelo. No est godina članica Vijeća za integraci- moram istaknuti da se već u drugoj poju grada Nürnberga. Što je bilo pre- lovici sedamdesetih godina polako posudno da se počnete aktivno zalagati činje mijenjati stav njemačkog društva za integraciju? prema „gastarbajterima“. Polako se uviU Njemačku sam došla zajedno sa đa da doseljenici u velikom broju ostasuprugom početkom 70-tih godina. ju u Njemačkoj. Stvaraju obitelji i grade Kao i većina tadašnjih “gastarbajtera” ni- svoj dom. Osim toga, djeca doseljenisam znala njemački. Tada nije bilo od ka pohađaju njemačke škole i s vremestrane njemačke države nikakvih poti- nom njemački jezik postaje njihov prvi U POGREBNO PAVIĆ jezik. Tada se u gotovo svim gradovima ustrojavaju vijeća za strance. Pa tako i Nürnbergu. To su počeci aktivnog političkog suživota Nijemaca i doseljenika. Na svim političkim razinama počinje se razgovarati o aktivnom suživotu Nijemaca i došljaka. Ističem i to da do 1997. godine Hrvati nisu imali svog samostalnog predstavnika u Nürnbergu, već zajedničkog koji je predstavljao sve narode bivše Jugoslavije, a kojeg su birali sami doseljenici. Nekoliko puta bili su izabrani Hrvati. Kako Vi osobno ocjenjujete dosadašnju njemačku politiku prema doseljenicima i rad vijeća za integraciju? Činjenica je da njemačka politika prema doseljenicima doživjela preobrazbu. To se očituje ponajbolje u terminologiji. Danas više nitko ne govori o “gastarbajterima” već o njemačkim (su)građanima s migracijskim podrijetlom. Treba istaknuti i to da se danas na mnogim čelnim političkim mjestima u Njemačkoj nalaze dosta osoba koje imaju strano podrijetlo, počevši od komunalne politike pa sve do savezne razine. Uz to, prema statistici svaki peti njemački državljanin ima migracijsko podrijetlo. Vijeća za integraciju ili kako su se nekad zvali vijeća stranaca puno su toga u aktivnom političkom dijalogu izborila, između ostalog, projekte i programe za učenje njemačkog jezika, kako za djecu tako i za odrasle osobe, a posebno za mame. Također doprinijela su da djeca iz doseljeničkih obitelji dobiju već u vrtićkoj dobi potporu za učenje njemačkog jezika. Vijeća su dala svoj doprinos interkulturalnom pristup obrazovanju. No, još uvijek je dosta izazova. U Njemačkoj još uvijek uspjeh djece u školovanju uvelike ovisi o stupnju obra- BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) zovanja i podrijetlu roditelja. Premalo je u školi učiteljica i učitelja koji su doseljenici ili potječu iz doseljeničkih obitelji. Iz tih razloga zalažem se i zalagat ću se nadalje da obrazovanje bude jednako dostupno svima. U tu svrhu gradovi i države moraju više investirati u projekte i programe za obrazovanje i odgoj djece i mladih iz doseljeničkih obitelji, kao i za aktivno sudjelovanje njihovih roditelja u tom procesu. Koji je bio povod da se kandidirate na komunalnim izborima za vijećnicu grada Nürnberga? Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati su postali ravnopravni članovi velike europske obitelji, poput Francuza i Nijemaca. Time smo dobili mogućnost aktivna sudjelovanja na komunalnim izborima, a time i kreiranje komunalne politike. Osobno sam odlučila tu mogućnost iskoristiti. Već više od deset godina sam aktivna članica u CSU, u stranci koja najviše odgovara mojim političkim stavovima. CSU je podržao moju kandidaturu. Nadam se da će to učiniti i birači u Nürnbergu. Za kraj bih pozvala sve Hrvatice i Hrvate da se što u većem broju angažiraju u političkom životu Njemačke i Europe i to u skladu sa svojim političkim uvjerenjima. Tako ćemo moći aktivno sudjelovati i donositi odluke koje se tiču samih nas na svim razinama njemačkog i europskog društva. I na svim razinama dati malo “hrvatskog tona”. Ako ne iskoristimo tu mogućnost, nemamo se pravo nikome žaliti. Zahvaljujem se na ugodnom razgovoru. U ime CroExpressa želim Vam da ostvarite cilj i postanete prva Hrvatica u Gradskom vijeću Nürnberga. Hvala! FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 ožujak 2014. CroExpress 19 OBAVIJEST Javna tribina HDZ-a u Berlinu HDZ-Berlin e.V. organizira javnu tribinu u nedjelju 2.ožujka u 13.00 sati. Tema tribine: Priprema za izbore za Europski parlament i aktualna politička situacija u Hrvatskoj. Gosti tribine: Dubravka Šuica, potpredsjednica HDZa i zastupnica u EU parlamentu, Miro Kovač, međunarodni tajnik HDZ-a i bivši veleposlanik u Njemačkoj. Tribina će se održati u prostorijama Hrvatske katoličke misije u Berlinu, 13355 Berlin, Feldstr. 4. Prije tribine pridružite nam se na sv. misi u 11.30 sati. (Ogranak HDZ-a Berlin) Dražan Spajić Steuerberater Keller, Wagener & Spajic GbR Schlossseeallee 13 88682 Salem Tel.: +49 (0) 7553 - 9225-0 Fax: +49 (0) 7553 - 9225-22 Web: www.steuerberater-salem.de Mail: [email protected] Rechtsanwalt – Odvjetnik Josip Miličević Lavesstraße 79 30159 Hannover MONIK A RADMANIC Steuerberaterin Tel.: 0511-700 209 3 Tel. +49 (0) 6106 268 58 59 www.steuerberater-radmanic.de goslovljen Božić Želimo svima bla 0. godinu i sretnu Novu 201 es Weihnachtsfest Ihnen ein froh Wir wünschen es Jahr 2010. und ein gutes neu Fax.: 0511-700 209 40 www.kanzlei-milicevic.de Kontakt: www.cro-express.com ress.com www.cro-exp MJESEČNIK ZA ISELJE NE HRVATE ENE HRVATE EČNIK ZA ISELJ HANNOVER . Broj 1 prosinac 2009 HANNOVER NAKON ŠTO JE PAPA SAZVAO MEĐUGORSKU KOMISIJU - REPORTERI CROEXPRESSA U SVETIŠTU KRALJICE MIRA MJES travanj 2010. Broj 4 HAMBURG nić na Kardinal Boza tnici četrdesetoj oblje u misije u Hamburg str. 8. -10. OVIĆ SANJA JOVAN Vicka: Bila samHod očasnici: Ovo je ve www.asanovic.de bolesna, ali to do lik pr iznanja Gospina uk i korak m ra at ne sm azanja lešću nego bo BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. 150 vrsta Božjim darom ijeh Draži mi je osm svih moje majke od 6.-7. zlatnih medalja POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) str. ZVONKO BUŠIĆ str. 4. -7. SPORT Turnir u Essenu u čast Dražena Petrovića str. 34. -36. Uskoro počinje o snimanje filma Bušića životu Zvonka str. 12.-13. str. 4.- 5. HRVATSKI VINAR U NJEMAČKOJ I hrvatskih vina na ProWein 2010. u Düsseldorfu VINKO ŠAPINA Novi Luka Modrić Isernhagener Str. 6 30161 Hannover Tel +49 (0) 511 – 33 6 46 87 Fax +49 (0) 511 – 35 3 01 78 marinastojak@ gmail.com Mobile: +49 (0) 172 – 515 23 27 DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 20 ožujak 2014. CroExpress HDZ - Koordinacija sjeverne Njemačke u Hamburgu obilježila 22. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske Koordinacija HDZ-a sjeverne Njemačke organizirala je u Hamburgu svečanost obilježavanja 22. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Domaćini svečanosti su bili Božidar Trčak, predsjednik Koordinacije, te zamjenik predsjednika Krešo Urban. Svečanosti su nazočili i drugi dužnosnici Koordinacije te ostali ugledni članovi HDZ-a, kao i brojni njihovi simpatizeri. Gosti svečanosti su bili Zdravka Bušić, zastupnica u Europskom parlamentu, te Stanko Lipnjak, konzul Republike Hrvatske u Hamburgu. U svom uvodnom govoru je Božo Trčak naglasio važnost obilježavanja 15. siječnja kao dana koji budi emocije, nacionalni ponos i jedinstvo čitavog hrvatskog naroda. Svima je čestitao dvadeset i drugu obljetnicu toga bitnoga događaja za Hrvatsku i rekao kako će taj dan zauvijek ostati zlatnim slovima upisan u povijest hrvatskoga naroda. Urban je istaknuo ulogu naših branitelja i njihov ogroman doprinos ovome danu, jer ovog dana ne bi ni bilo bez njihove herojske borbe i žrtava. Konzul RH u Hamburgu Lipnjak se prisjetio diplomatskih i političkih napora hrvatske ožujak 2014. CroExpress Dr. sc. Dr. Refmir Tadžić & Co. Fachärzte für Allgemeinmedizin, Innere, Gastroenterologie, Neurologie, Psychiatrie und Nervenheilkunde; Gesundheit- und Ernährungsberatung Lange Reihe 14 20099 Hamburg Tübingerstraße 27 70178 Stuttgart Tel.: 0711 / 640 64 66 Fax: 0711 / 640 64 68 E-Mail: [email protected] Öffnungszeiten: Montag 8-13 und 14-18 Uhr Dienstag 8-14 Uhr Mittwoch 8-13 und 14-19 Uhr politike na putu do međunarodnog priznanja hrvatske države. Zdravka Bušić je naglasila da je toga dana hrvatski narod, jedinstven kao rijetko kada u svojoj Donnerstag 10-14 und 15-19 Uhr Freitag 8-13 Uhr und nach Vereinbarung tu, a posebno po svijetu. Onaj skriveni hod uz njegov grob u zagrebačkoj katedrali, pretvorio se u procesiju hrvatskih hodočasnika iz Domovine i iseljeništva. Ne možeš otići u Zagreb a da ne odeš na Stepinčev grob, kao da je postao zavjet Hrvata katolika. U radosnom uskrsnom pobjedničkom slavlju spominjući Sprechzeiten Mo. – Fr. 08:00 – 13.30 Uhr und 15:00-18.00 Uhr Di. nach Absprache ab 18:00 bis 20.00 Uhr Akademische Lehr- und Forschungspraxis: Universität J.J. Strossmayer Osijek, Universität Hamburg Akademische Lehrpraxis: Universität Sammelweis http://www.drrefmirtadzic.de Groß-und Einzelhandelsimporte von Weinen, Spirituosen, Lebensmittel aus Kroatien Gastronomieservice Anka und Marko Dabro www.wein-import-dabro.de Sternstrasse 67 20357 Hamburg Telefon 040 / 4 39 58 45 Telefax 040 / 4 39 17 06 SELIDBE IZ NJEMAČKE U HRVATSKU M. Mandaric Schubertstraße 5 72535 Heroldstatt Obilježeno Stepinčevo u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu se kreposnog života, ustrajnog svjedočenja i mučeništva zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Katoličke crkve Alojzija Viktora Stepinca, sastali su se u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu, u nedjelju 16. veljače hrvatski vjernici zajednice Main-Taunus Hochtaunus, oni iz Bad Homburga i Bad Sodena zajedno s vjernicima koji žive uz Hrvatski centar u Kelkheimu, a bilo ih je i iz drugih hrvatskih zajednica koje je nekoć vodio voditelj ove zajednice, fra Marinko Vukman. Svi oni u središte svoga slavlja donose u procesiji sliku bl. Alojzija Stepinca, s njim se identificiraju, ističu njegov primjer vjere, zahvaljuju Bogu na milostima koje su primili njegovim svjedočenjem i zagovorom. Euharistijskom slavlju predsjedao je fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, sa sjedištem u Splitu. (fra Tomislav Dukić) Tel. 040 28006333 Fax. 040 28006335 [email protected] Wein-Import DABRO povijesti, pod vodstvom vizionara i političkog stratega predsjednika Tuđmana, konačno postigao međunarodno priznanje Hrvatske. (croex) Subotom i nedjeljom se u Hrvatskom katoličkom centru u Kelkheimu izmjenjuju grupe djece i mladih na vjeronaučnim susretima, na pjevanju, folkloru, u FRAMI i drugim aktivnostima, uz potporu roditelja, voditelja hrvatske zajednice, fra Marinka Vukmana i pastoralne suradnice, s. Magdalene Višić, te članova župskog vijeća i drugih angažiranih vjernika. Svoja obećanja mlade framašice (Antonela Tunanović, Antonia Miličević, Wanja Tunanović, Ljubica Galić i Sanja Tunanović) izrekli su pred cijelom zajednicom, koja ih je za njihovu hrabrost nagradila velikim pljeskom podrške. (F.T.D.) Nekada su hrvatski katolici duboko u unutarnjem džepiću svoje odjeće nosili sličicu nekog sveca zaštitnika, a kad se radilo o Stepincu još dublje i skrovitije. Izvana si mogao vidjeti iscrpljenog “Gastarbeitera”, kao da gledaš siromašnu staru kućicu naših nekadašnjih sela u Domovini, a unutra je bilo svjetlo i toplina doma, te duboko sakrivena vjera da će “ono sakriveno, biti propovijedano s krovova”. Odjednom je iz pretinaca duše i srca došlo sve “na krovove”, a posebno je to vidljivo u štovanju bl. Alojzija Stepinca. Od onih malih sličica sakrivenih iza skuta odjeće, čak sašivenih negdje unutar odjeće, nastale su velike slike i kipovi, sagrađene su crkve i ustanove koje nose njegovo ime. Onaj tihi molitveni jecaj u srcu uz mučeničku krv hrvatske Stepinčeve duše, pretvorio se u velika misna slavlja među hrvatskim vjernicima u Domovini i po svije- 21 Fon: 07389 615 Fax: 07389 9085960 Mobil: 0171 3435671 Obratite nam se s povjerenjem: PRIJEVODI - SAVJETOVANJE Ružica Tadić Tomaz Königstr. 71/3, 90402 Nürnberg Tel.: +49 (0) 911-932 58 23 Fax:+49 (0) 911-932 58 24 Mob.:+49 (0) 176-704 58 493 [email protected] www.infohilfe-plus.de [email protected] 22 ožujak 2014. CroExpress Ovo je Perkovićev novi dom ožujak 2014. 23 NAŠ NOVINAR STJEPAN STARČEVIĆ SA SUPRUGOM ZA 25 GODIŠNJICU BRAKA KRENUO PUTEVIMA SVETOG PAVLA Posjetili smo kuću Blažene Djevice Marije kraj Efesa Petar Penava, nekadašnji politički emigrant iz Münchena, a početkom 90-ih i djelatnik hrvatskog SIS-a već dugo najavljuje kako Hrvatska treba provesti lustraciju i procesuirati sve one koji su bili umiješani i počinili razne zločine protiv političkih neistomišljenika. Među imenima koja se spominju u tom kontekstu nalazi se i ono Josipa Perkovića koji je smješten u zatvoru Stadelheim kod Münchena gdje je i naš sugovornik početkom 80-ih proveo 16 mjeseci, kako kaže, zbog Udbinih podmetanja. - Vjerujem kako će njemačko pravosuđe osigurati pošteno suđenje Perkoviću i da se on, a ni njegova obitelj nemaju razloga plašiti podmetanja. Kakva će biti konačna presuda, ovisi o Perkoviću, o njegovoj spremnosti za suradnju s istraži- Efes je u rimsko doba imao više od 250 tisuća teljima, koji imaju velik dio Udbine dokumentacije o svim njihovim djelatnostistanovnika. Na njegovu području djelovao je i ma na teritoriju Njemačke. Činjenica je da je u toj državi od 1970. do 1989. ubisveti Pavle koji se u svojim poslanicama često jeno 67 Hrvata, političkih emigranata - ističe Penava. To je jedan od strožih zatvora u Njemačkoj, koji može primiti 3000 zatvorenika obraća Efežanima na četiri kata. Novi zatvor je napravljen prije 40 godina, a stari dio izgrađen je znatno prije Drugog svjetskog rata. Piše: sto obraća Efežanima. Bez daha nas - Na odjelu gdje će Perković biti smješten ima 50 soba u kojima se nalaze po Stjepan Starčević je ostavila glavna gradska ulica, Mradvojica zatvorenika. Ima i samica, ali u dijelu ćelija je smješteno po četvero kamorna cesta, koja je dobila naziv po resretan sam što sam supru- kamenu kojim je popločana i svjedožnjenika. Dvorište je podijeljeno u četiri dijela za šetanje. U 6 sati pale se svijezi na našu 25-godišnjicu bra- či o nekadašnjoj veličini i značaju tog tla i u 6.30 je doručak, a nakon toga je vrijeme za šetnju. Ručak je u 12 sati, a u ka uspio prirediti nezaborav- maloazijskog grada. Izuzetno je uz15 sati već se dijeli i suha večera. Samica je veličine 2,5 puta 2 metra, a prozor no iznenađenje i pogodio u budljivo ako znate da su upravo tom se nalazi na visini od 1,8 metara tako da se iz ćelije ništa ne vidi vani - prepričasridu. Naime, odlučio sam ju odvesti ulicom hodali sveti Pavao, sveti Ivan, va nam Penava svoje spoznaje od zatvoru u Stadelheimu. (Zoran Paškov) na krstarenje Sredozemljem. U našem i Djevica Marija čija je kuća u blizini programu je bila i turska dionica pu- tog predivnog grada. Ime grada proVJERNICI HKZ MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS tovanja. Stali smo u Izmiru. Taj goto- slavio je jedan od najvećih koncila u vo treći po veličini grad u Turskoj je povijesti Crkve, Efeški koncil 431. gojedna od najvećih luka na Meditera- dine. nu. Grad se nalazi na obalama EgejKip od sedam metara skog mora i ima oko 4 milijuna staDanas se u blizini Efesa na Slavunovnika. Svega 80 km od Izmira se nalaze ostaci antičkog i rimskog gra- jevom brdu nalazi skromna crkvica da Efesa stari 3000 godina i jedno od s iskopinama (područje je službeno sedam svjetskih čuda - hram posvećen muzej), a kompleks nosi naziv „Marigrčkoj boginji Artemidi. Efes je u rim- jina kuća - Meryem Ana“. Tu je živjesko doba imao više od 250.000 sta- la, i na nebo uznesena Blažena Djevinovnika, što ga je činilo jednim od naj- ca Marija. Kuća je od Efesa udaljena većih i najočuvanijih gradova u svijetu. samo nekoliko kilometara. Na glavNa području oko Efesa djelovao je i sv. nom putu prema Marijinoj kući se Pavle koji se u svojim poslanicama če- nalazi izuzetno lijep 7- metarski kip ćasa na Kzinui Efe U bli Slavujevom brdu a nalazi skromna crkvic a jin ari „M a m ina s iskop kuća - Meryem Ana“. P Status svetišta Marijinoj je kući dodijelio papa Ivan XXIII. Život blažene Djevice Marije u Efesu opisan je prema kazivanju vidjelice Ane Katarine Emmerich bl. Djevice Marije. Ovo sveto mjesto su do danas posjetili trojica papa i to papa Pavao VI godine 1967., Ivan Pavao II. godine 1979. i papa Benedikt XVI. 2006. godine. To mjesto godišnje obiđe 4,5 milijuna posjetitelja, ne samo kršćana već i muslimana koji također štuju Isusovu majku kao ‘ženu predanu vjeri’ i koja se kao takva zajedno s Isusom spominje i u Kuranu. Vidjelica Ana - blažena Ona je jedina žena, kojoj je u Kuranu posvećeno cijelo poglavlje, 19. sura. O kući Djevice Marije brine šest časnih sestara iz SAD-a te dva svećenika. Ispred kuće je veliki bazen i oltar. Jedna od zanimljivosti je i „ zid poruka“. Desetak metara duga željezna konstrukcija prekrivena je papirima, salvetama, računima... porukama, željama i brojnim molbama vjernika Gospi. Samostan sv. Ivana, najpoznatija je bizantska građevina u Efesu. Status svetišta Marijinoj je kući dodijelio papa Ivan XXIII. Život bl. Djevice Marije u Efesu opisan je prema kazivanju vidjelice Ane Katarine Emmerich. Blažena Ana K. Emmerick je redovnica augustinijanka koja je 38 godina bila prikovana za postelju te imala viđenja vezana uz Marijin i Isusov život. I konačno, najveće moguće priznanje dobio je i životni put same Ane Katarine Emmerick, kada ju je 3. listopada 2004. godine blaženom proglasio papa Ivan Pavao II. Skupina 50+: Raspravljali o gorućim temama integracijskih procesa u Njemačkoj Skupina 50+ je skupina vjernika HKZ Main-Taunus/Hochtaunus koja se prigodno sastaje u prostorijama Hrvatske zajednice u Kelkheimu. Ovo je „najstarija“ skupina ove hrvatske zajednice, a to znači da se sastoji od najiskusnijih osoba, koji su na svojoj koži osjetili sve teškoće i radosti koje je jedan iseljenik mogao proživjeti u Njemačkoj. Danas mogu rado ispričati svoju priču i promišljati o sadašnjim prilikama života. “Integracija i ljudsko dostojanstvo” bila je tema zadnjeg susreta. O temi je govorio fra Tomislav Dukić. Nakon kratkog izlaganja, članovi 50+ diskutirali su o gorućim temama integracijskih procesa u Njemačkoj. Svjesni velikih razlika i različitosti, ipak se iz dubine kršćanskog srca i hrvatske duše procijedi riječ razumijevanja, poštovanja i respekta prema drugima, iako smo puni trauma iz vlastite prošlosti, koje su nam nanijeli drugi, a ponekad i mi sami sebi. Možda baš zbog toga što smo jeli kruh prognanika, izbjeglica i stranaca, proširilo se naše srce za svu različitost, njezine teškoće i ljepote. Ova zajednica Main Taunus Hochtaunus djeluje kao jedan orkestar, pod voditeljskom palicom fra Marinka Vukmana, s. Magdalene Višić, uz svesrdnu pomoć svih suradnika, a ovaj instrument u orkestru 50+, danas je odlično izveo svoju dionicu i tako doprinio zajedništvu ove župe. (F.T.D.) CroExpress Kuća je od Efesa udaljena samo nekoliko kilometara Ivanka i Stjepan ispred Marijine kuće (gore), ostaci rimskog grada (desno) 24 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA (HKZ) U BALINGENU PROSLAVILA JE 40. GODIŠNJICU POSTOJANJA Ovdje svi imamo svoju misiju Misno slavlje u crkvi Duha Svetoga u Balingenu predvodio je porečki i pulski biskup Dražen Kutleša u zajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj Ivicom Komadinom Piše: mu dobrome, ali i prilika da se zapitaMarina Stojak mo što nismo dobro činili. Svi imamo svoju misiju ovdje na zemlji, da svojim rvatska katolička zajednica životom u obitelji, na radnom mje(HKZ) u Balingenu prosla- stu, u društvu budemo misionari Isuvila je pod geslom 40. godina sove riječi. U tom nam je Isus pokazajedno u Kristu, četrdese- zao svjedočanstvo poslušnosti prema tu obljetnicu djelovanja. Svečano mi- svome Ocu”, rekao je mons. Kutleša sno slavlje u crkvi Duha Svetoga u u propovijedi. Večer ranije, u punoj Balingenu početkom studenoga pred- Gradskoj dvorani u Balingenu orgavodio je porečki i pulski biskup Dra- nizirana je duhovno-kulturna večer u žen Kutleša u zajedništvu s delega- povodom 40. obljetnice HKM Balintom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj gen. Prije osnutka misije u Balingenu Ivicom Komadinom, koji je u Balin- misu na hrvatskom jeziku povremeno genu djelovao jedanaest godina, do- je služio hrvatski svećenik iz Spaichinmaćinom-voditeljem HKZ bl. Aloj- gena. Od 1973. novoosnovana misija zija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole Balingen dobiva prvog voditelja miTavelića u Albstadt-Ebingenu Božom sije Vinka Radića, svećenika SarajevPolićem, voditeljima HKZ Reutlin- ske nadbiskupije. Nakon njega pastogen Antom Kutlešom i HKZ Tuttlin- ralnu skrb u misiji obnašaju svećenici gen Josipom Pavlovićem te gostom iz Mostarsko-duvanjske biskupije Josip domovine mr. Krešimirom Puljićem, Beljan, Ivica Komadina, a već 24 gožupnikom župe sv. Tome apostola na dine djeluje Božo Polić, koji je najprije Bijelom Brijegu u Mostaru. Misnom djelovao kao voditelj HKM Balingen, slavlju nazočio je gradonačelnik Balin- a od 2005. kao voditelj hrvatskih kagena Reinhold Schäfer. toličkih zajednica bl. Alojzija Stepin„Obljetnica misije koju slavimo pri- ca u Balingenu i sv. Nikole Tavelića u goda je da Bogu zahvalimo na sve- Albstadt-Ebingenu. H Kao voditelj hrvatskih katoličkih zajednica bl. Alojzija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu već 24 godine djeluje velečasni Božo Polić POGREBNO PAVIĆ 25 OKUPILI SE LIČANI KULTURNO SPORTSKA UDRUGA VELEBIT BILA DOMAĆIN Ličko prelo u Bad Cannstattu U kulturno sportskoj udruzi Velebit u Bad Cannstattu je održano Ličko prelo sa scenskim prikazom starih narodnih običaja i druženja u ovim dugim zimskim mjesecima. Zanimljivi lički humor kojeg se i danas ima prilike čuti, vratili su domaću publiku u neko davnije doba, u malenu ličku kuću, pokraj ognjišta, na čijanje perja uz grlenu pjesmu glazbenog sastava Dinastija Banda. S namjerom da održe živim sjećanje na ličke običaje članovi KUD-aTomislav iz Stuttgarta su plesali i glumili, te vjerno prikazali stare ličke običaje s namjerom da Ličko prelo spase od zaborava. (Z. Duzbaba) Nčerapsrijetpuropslave j Ve e u puno obljetnic j dvorani Gradsko irana je organiz ulturna -k duhovno čer ve I mladi iz misije dali su svoj obol u proslavi obljetnice Iz povijesti Hrvatske katoličke misije Balingen Pred Božić 1972. je službeno osnovana Hrvatska katolička misija Balingen. Na terenu dekanata Balingen u malom mjestu Dautmergen u ljeto 1972. dužnost je preuzeo velečasni don Vinko Radić, koji se u prosincu premjestio u Balingen. Ovoj HKM je pridodan dio hrvatskih vjernika u dekanatu Zollern, Veringen-Sigmaringen nadbiskupije Freiburg i jedan dio dekanata Freudenstadt-Horb s okolinom biskupije Rottenburg-Stuttgart. Don Vinko (iz sarajevske nadbiskupije) je u to vrijeme krstio 91 dijete. Od proljeća 1975. svećenik don Josip Beljan BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) (iz Mostarsko-duvanjske biskupije) u svome vremenu djelovanja krstio je 110 djece. Treći svećenik don Ivica Komadina (iz Mostarsko-duvanjske biskupije) preuzeo je dužnost u jesen 1978. godine. Posebno je u to vrijeme napredovao rad s mladima i djecom, organiziraju se olimpijade, osnivaju folklorne skupine, kršteno je 204 djece. U jesen 1989. godine, na mjesto voditelja Misije dolazi don Božo Polić, svećenik Mostarsko-Duvanjske biskupije i nastavlja raditi i djelovati istim zalaganjem do današnjeg dana. Kroz ovo razdoblje pri Misiji su djelovali i pastoralni djelatnici Zdravka Gri- FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 zelj i Stjepan Meznaric. Vrlo značajan čovjek u životu Misije u Volksbürou dekanata Balingen bio je Karl Fick, koji je podržavao susrete Hrvata i Nijemaca. U vrijeme Domovinskog rata, Misija je slala pomoć stradalima preko udruga: Njemačko- hrvatsko prijateljstvo i Croatia Gammertingen. Prikupljene su i transportirane velike količine odjeće, hrane i izvršene novčane uplate na hrvatske banke, a pomagalo se i na druge načine. Godine 2005. osnovane su dvije zajednice: Hrvatska katolička zajednica Blaženog Alojzija Stepinca Balingen i Hrvatska katolička zajednica Svetoga Nikole Tavelića Albstadt. POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 26 ožujak 2014. CroExpress SVEČANO OTVORENE NOVE UREDSKE PROSTORIJE HSKNJ U BERLINU Klaus-Dieter Gröhler: Vi ste primjer drugima H ožujak 2014. CroExpress 27 OBLJETNICA VELEČASNOG JOSIP ANTONCA U prosincu 1983. velečasni Josip Antonac postao je župnik u bavarskome gradu na Dunavu u kojem je od 1969. do 1977. živio i bivši papa Benedikt XVI., kardinal Ratzinger Piše: HSKNJ rvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKNj) službeno je otvorio svoje nove uredske prostorije u srcu Berlina. U ugodnoj atmosferi uz domjenak i pjesmu „Klape Berlin“ gosti su podijelili radost ovog hvale vrijednog uspjeha HSKNj-a. Gost večeri je bio Klaus-Dieter Gröhler, član njemačkog Bundestaga (CDU), koji je u svom govoru izrazio oduševljenje srdačnim dočekom i brojnim interesantnim razgovorima. „Ugodno sam iznenađen svime što sam večeras ovdje vidio i čuo. Nazočio sam brojnim manifestacijama drugih migrantskih skupina, na koje sam se također rado odazivao kao gost ali ovdje večeras među vama Hrvatima se osjećam „kao kod kuće“. Ovdje imam priliku slušati govore i pozdravne riječi na besprijekornom njemačkom jeziku, vodim konstruktivne i zanimljive razgovore s izuzetno simpatičnim ljudima. To je rijetki slučaj i tu se vidi zašto Hrvati do sada nisu bili tako uočljivi kao migrantska skupina. Hrvati su, naime, izvrsno integrirani u njemačko društvo i kao takvi trebaju drugim migrantskim skupinama biti primjer za uspješnu integraciju, ali i istovremeno zadržavanje i njegovanje svoje kulture, jezika i baštine“, re- Tri desetljeća na čelu misije u Regensburgu Gost večeri bio je član njemačkog Bundestaga iz CDU-a kao je Gröhler. Njemački zastupnik u Bundestagu pohvalio je i odabir lokacije za ured HSKNj-a, koji se nalazi u srcu grada Berlina u neposrednoj blizini poznate promenade „Kurfürstendamm“ u gradskoj četvrti Charlottenburg-Wilmersdorf, a na kraju svoga govora je najavio da će izravno i osobno komunicirati svoje pozitivne utiske njemačkom ministru unutrašnjih poslova. „Ministru Friedrichu ću osobno prenijeti da su državna sredstva kod Hrvata vrlo dobra investirana“, rekao je Gröhler pozivajući ujedno vodstvo HSKNj da jednu od svojih narednih sjednica održi u njemačkom Bundestagu. U ime članova predsjedništva HSKNj, koji su taj isti dan održali i svoju radnu sjednicu, predsjednik HSKNJ Mijo Marić u svom je govoru pozdravio sve nazočne goste, među kojima su bili i drugi tajnik iz Veleposlanstva RH Ivan Bojanić, brojni predstavnici hrvatskih udruga u Berlinu, poduzetnici te svećenici iz Hrvatske katoličke misije Berlin, fra Radoslav Tolić i fra Ivan Macut, koji su tom prigodom blagoslovili prostorije. Marić je objasnio važnu ulogu HSKNj za buduću kooperaciju s njemačkim Saveznim uredom za migracije (BAMF) na području promicanja integracije na saveznoj razini. „Radujemo se da će HSKNj sada kroz ovaj ured imati priliku dodatno profesionalizirati svoj rad, dalje izgrađivati umreženost Hrvata diljem Njemačke, intenzivirati i proširiti rad sa članstvom i pojačati lobiranje za hrvatske interese. Njemačka država je prepoznala važnu ulogu Hrvata za pozitivno razvijanje integracije. Kroz dvoje stalnih stručnih namještenika, koje će HSKNj sada moći zaposliti u novom uredu, moći ćemo još bolje i kvalitetnije koristiti naše kompetencije te obavljati naše zadatke i aktivnosti“, rekao je Mijo Marić. HSKNj će sada kroz ovaj ured dalje izgrađivati umreženost Hrvata diljem Njemačke, intenzivirati i proširiti rad sa članstvom i pojačati lobiranje za hrvatske interese POGREBNO PAVIĆ BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 Piše: godina prošloga stoljeća, još za vrijeEdi Zelić me staroga sistema u domovini kada je Katolička Crkva bila glavni čuvar elečasni Josip Antonac obi- hrvatske kulturne i nacionalne baštilježio je 30. obljetnicu kao ne i samobitnosti. voditelj Hrvatske katolič- Priželjkivali smo uspostavu demoke misije u Regensburgu. U kracije u domovini i sanjali samostalprosincu 1983. postao je župnik u ba- nu državu. 1990-tih godina se stvarala varskome gradu na Dunavu u kojem i obranila hrvatska država, a katoličje od 1969. do 1977. živio i kardinal ka je misija organizirala humanitarRatzinger, papa Benedikt XVI. U ime nu pomoć domovini i ratnim izbjesvih hrvatskih vjernika s područja bi- glicama. Nakon Domovinskog rata skupije Regensburg (koja obuhvaća i euforija je popustila i interes za pogradove Weiden, Straubing, Deggen- vezivanjem i organiziranim djelovadorf i Schwandorf ) dr. Ivan Gale- njem među Hrvatima je slabio. Mešić se zahvalio velečasnom Anton- đutim Hrvatska katolička misija svih cu za prihvaćanje svećeničkog poziva ovih godina vjernicima ostaje oslonac i za služenje Katoličkoj Crkvi i misi- i mjesto za slavlje euharistije na maji Regensburg. Prve godine službe vlč. terinjem jeziku. Pored toga i nedjeljAntonca u Regensburgu bile su 80-ih no okupljanje Hrvata iz Regensburga V i okolice ostaje temelj za organiziranje društvenog života. Bez katoličke misije i nedjeljnog okupljanja, zajednica Hrvata u Regensburgu bi bila slabije povezana, a možda se čak ne bi uspjelo organizirati hrvatsku nastavu, športske klubove, udruge, priredbe i druženja u Hrvatskome domu. - Nadalje je Ivan Galešić (član Časnog suda HSK-NJ) naveo, kako u današnjem potrošačkom i informacijskom društvu i pod pritiskom asimilacije naši mladi ljudi stoje pred mnogim izazovima. Premda se oni mogu slobodno opredijeliti i birati svoj životni put, smatramo kako bi bila velika vrijednost ako se uspije sačuvati ono što su njegovali naši preci: katoličku vjeru i pripadnost hrvatskome narodu. Vlč. Josip Antonac je organizirao velika hodočašća svih POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. Hrvata iz Bavarske u Altötting, koji je u zadnjih 500 godina najznačajnije marijansko svetište u Njemačkoj. Posebno je veličanstveno bilo 40. hrvatsko hodočašće u Altöttingu 2013. kada je misno slavlje predvodio uzoriti kardinal Bozanić. Josip Antonac je kao župnik podijelio bezbroj blagoslova i Svetih sakramenta u ovoj prostorno najvećoj bavarskoj biskupiji Regensburg, pokrivajući neko vrijeme i biskupiju Passau. U ime vjernika misije Robert Lijović je svećeniku Antoncu uručio prigodne darove, a on se zahvalio vjernicima, posebno obitelji Lijović, za ugodno iznenađenje povodom 30. obljetnice župnikovanja u Regensburgu te za pomoć koju su svih godina pružali misiji. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 28 ožujak 2014. CroExpress HRVATSKE SVJETSKE IGRE 2014. U ZAGREBU: ODRŽANA KONFERENCIJA ZA ožujak 2014. MEDIJE U HMI-ju Doći će tisuću mladih Hrvata iz 40-ak zemalja CroExpress 29 Hrvatski iseljenički kongres – 23.-26. lipnja u Zagrebu Prvi Hrvatski iseljenički kongres održat će se u lipnju 2014. u Zagrebu. Na Kongresu će sudjelovati ugledni znanstvenici, javni i kulturni djelatnici, crkveni velikodostojnici, svećenici-misionari i pastoralni suradnici te poslovni ljudi iz Hrvatske i iseljeništva. Poziv za Kongres naišao je na veliki odjek podrške širom svijeta što na najbolji način potvrđuje podatak da se do sada prijavilo preko 100 pojedinaca. Prijave za Kongres stigle su iz Australije, SAD, Kanade, Njemačke, Francuske, Švedske, Argentine, Čilea, Bolivije i svakako iz Hrvatske. Hrvatski iseljenički kongres pismeno su podržali Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatski sabor i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Za više informacija ili pak ako se želite prijaviti za Kongres, možete učiniti na sljedećoj internet stranici: www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org . (croex) Prof. dr. Milan Kujundžić gostovao na javnoj tribini u Frankfurtu U Na tribini za pravedniju i pošteniju Hrvatsku i njezin boljitak gostovao je u Frankfurtu, u hotelu Sandelmühle predsjednik nove političke stranke „Hrvatske zora“, prof. dr. Milan Kujundžić. Hrvatski iseljenici, razočarani politikom koja se u posljednje vrijeme vodi protiv njih, i domovine za koju su mnogi puno dali, odazvali su se u velikom broju tribini za pravedniju Hrvatsku. I ovaj put se pokazalo koliko je iseljeništvo zapostavljeno i zasićeno raznim po- Velikoj dvorani HMI-a, u četvrtak, 30. siječnja održana je konferencija za medije na kojoj su predstojeće Igre predstavili predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Mijo Marić i ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara (HSI) Željko Batarilo. Nazočnima su se tom prigodom obratili ravnatelj HMI-ja Marin Knezović, u ime predsjednika RH povjerenik za sport Branko Tušek, dok se u ime gradonačelnika Milana Bandića obratio Milan Čolić, iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu, i sport. U ime predstojnice Državnoga ureda za Hrvate izvan RH pozdravila je glasnogovornica Žana Ćorić. Nazočnima se obratio i ravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra Josip Bebić. Hrvatske svjetske igre će se održati od 21. do 26. srpnja u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH dr. Ive Josipovića, Hrvatskog sabora, Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Grada Zagreba i Hrvatskog olimpijskog odbora. Organizator Igara je HSK, dok je suorganizator Hrvatska matica iseljenika, gdje je i smješten Ured HSI-a. Na Igrama će sudjelovati oko 1.000 mladih iz 40-ak zemalja svijeta, koji će se takmičiti u 16 sportova pod zastavama zemalja iz kojih dolaze. Uz čelnike HSK-a, na tiskovnoj konferenciji bio je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Niko Kovač,veleposlanik Iga- POGREBNO PAVIĆ ra kao i hrvatska maratonka Lisa Stublić i Mario Todorović hrvatski reprezentativac u plivanju, koji su se također obratili prisutnima kao veleposlanici Igara. „Cijela reprezentacija i ja osobno dajemo snažnu podršku ovome projektu. Dijete sam dijaspore i znam koliko je bitno zajedništvo naših ljudi u domovini i izvan nje”, naglasio je u svom emotivnom govoru izbornik Niko Kovač. Dobro po- sjećenoj i uspješnoj konferenciji za medije nazočili su predstavnici pokrovitelja, članovi Organizacijskog odbora HSI-ja, predstavnici političkih, društvenih, crkvenih, braniteljskih, kulturnih institucija, te hrvatskih sportskih saveza. Igre su amatersko športsko natjecanje na kojem sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijeloga svijeta, predstavljajući državu u kojoj žive ili borave posljednje tri go- Cijela reprezentacija i ja osobno dajemo snažnu podršku ovome projektu. Iz dijaspore sam i znam koliko je bitno zajedništvo naših ljudi u domovini i izvan nje”, naglasio je izbornik Kovač BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 litičkim floskulama protiv kojih se bori prof. dr. Kujundžić, njegova nova politička stranka ali i novoosnovani Savez za Hrvatsku, za koji Kujundžić kaže da nije nikakva konkurencija HDZ-u već dobrobit za sve one koji žele drugačiju Hrvatsku, bolju i jaču Lijepu našu u svakom pogledu. Posebno se osvrnuo i na sramotno oduzimanje osobnih iskaznica iseljenicima, što smatra pokušajem da se iseljenike još više odbaci od domovi- ne. - Sada se svi skupa plaše Saveza za Hrvatsku, jer vjeruju da im Savez može uzeti glasove. Neće se glasovi rasipati, ne moraju se bojati, ali trebaju shvatiti da bi oni i njihovi očevi morali odgovornije vladati Hrvatskom - kazao je između ostalog dr. Kujundžić, te naglasio kako bi mladi i obrazovani, novi ljudi mogli pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, ako se uspijemo riješiti korupcije i drugih pošasti koji koče Hrvatsku. (croatia-presse.de) dine od početka Igara. „Cilj Igara je kroz sportska i kulturna druženja povezati mlade Hrvatice i Hrvate i dati poticaj za njegovanje hrvatskog identiteta, povratak u domovinu i buduća gospodarska ulaganja u RH”, istaknuo je predsjednik HSK-a Marić. Ravnatelj HIS-a Batarilo je iznio zanimljiv podatak o dolasku mladih iz egzotičnih zemalja, Angole, Kine i Ekvadora. Igre su do sada održane dva puta (2006. i 2010. godine u Zadru) i svaki put su okupile oko 2000 sudionika (od toga 750 sportaša). Organizator Igara je HSK – krovna udruga hrvatskih iseljenika diljem svijeta, član ECOSOC Vijeća Ujedinjenih naroda s konzultativnim statusom. POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 30 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 31 INTERVJU: DR. FRA ČASTIMIR MAJIĆ, STOGODIŠNJI HRVATSKI FRANJEVAC Nije bitno koliko dugo živite, nego kako ste proveli život D r. fra Častimir Majić rođen je 9. siječnja 1914. godine u Vitini, u Hercegovini, gdje je završio osnovnu školu, a franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao u franjevačkom samostanu na Humcu 2. srpnja 1933. Filozofskoteološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je postao 4. lipnja 1939. u Mostaru. U studenom 1941. odlazi u Freiburg na studij germanistike te se istodobno pastoralno brinuo za slovenske i hrvatske iseljenike u više njemačkih gradova. Tu je postigao doktorat iz filozofije i doktorat iz teologije. Bio je student Martina Heideggera i Ursa von Balthasara. U SAD je došao 22. ožujka 1951. na ratnom brodu „Bretchford“. Na njemu je bilo 1305 putni- ka. Svi su putnici bili prozivani brojevima, a ne imenima. Bilo je 78 Srba, 305 Židova, te 3 Hrvata: Naglić, Maras i fra Častimir. Putovali su iz Brehemerhavena 12 dana do New Yorka, a zatim je putovao vlakom do Chicaga gdje je stigao na Uskrs 25. travnja 1951. Obnašao je brojne dužnosti, od urednika lista “Danica”, pomoćnika u pastoralu na hrvatskim župama, zatim župnika, kustosa, gvardijana, urednika Hrvatskoga katoličkog glasnika i Hrvatskog kalendara. Obavljao je službu vijećnika kustodije, predsjednika Saveza hrvatskih svećenika Amerike i Kanade te tajnika Saveza i urednika glasila Saveza “Viniculum caritatis”… Prema izvješću generalnog ministra, jedan je od 15 franjevaca u cijelom svijetu koji je doživio sto godina života. Piše: Osobno sam izbjegao masakr koVlado Čutura munističkih odreda slanjem na studij u Njemačku. Tek sam 1946. saznao za Kako ste se našli u Chicagu, svo- ubojstvo svojih 66 franjevaca i ostalih jom voljom ili ste kao franjevac mora- žrtava komunizma, što mi je javio dr. li u zbjeg pred komunističkim progo- fra Dominik Mandić iz Rima. To su bili nima. Kako je to izgledalo? moji kolege i profesori. O njima sam na- POGREBNO PAVIĆ pisao sjećanja koja su objavljena u knjizi “U Nebo zagledani”, 2011. U emigraciji su mnogi stradali od te komunističke čizme. Više od 70 ljudi je ubila Udba. Među njima je bio i Križan Brkić iz Los Angelesa, predsjednik Udruge Hrvata Losa Angelesa. Meni je osobno poslana BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) bomba u jednom paketu. Dakle, ta komunistička žrtva pratila me je kroz cijeli život. Budući da sam bio zauzet u radu za slobodu Hrvatske, njihova prijetnja bila je stalna, a moji prijatelji i suradnici su ubijani. Moja generacija je to proživljavala cijeli život. Nadam se i molim Bogu da je to vrijeme iza svih nas. I nikada više. Na koji ste način i kroz koje projekte svoga djelovanja promicali očuvanje hrvatskoga i katoličkoga identiteta? U Americi smo imali svećenički savez kojemu sam bio predsjednik. Imali smo i svoje glasilo “Vinculum caritatis”. Taj savez pomagao je na mnoge načine hrvatske programe, događaje i institucije. Izdavali smo liturgijske knjige i organizirali smo pomoć Hrvatima u potrebi, a posebno smo pomagali kardinalu Stepincu. Uspjeli smo posebnim kanalima dođi do njega. I u Americi smo o njemu stalno govorili, njegovo smo ime s ponosom pronosili. Sjećam se kada smo zajedno u Chicagu s kiparom Ivanom Meštrovićem svečano organizirali 60. obljetnicu njegova života, 1958. godine. Bilo je više od 2000 ljudi u hotelu “Morisson” na tom skupu. S nama je bio i nadbiskup Chicaga kardinal Meier. Stoga smo svake godine imali i 10. veljače dan sjećanja na kardinala Stepinca. Stalno smo organizirali događaje koji su govorili o našem hrvatskom i katoličkom identitetu. Tjednik “Danica” bio je vodeći list hrvatske emigracije. Preko “Danice” mi smo obavještavali naš narod o potrebi suradnje emigracije i odanosti hrvatskoj ideji te cilju oslobođenja Hrvatske od komunista i stranih utjecaja (posebno Beograda i Pešte). Bio je to tjednik koji je išao u sve dijelove svijeta i sve kontinente. Naša franjevačka tiskara u Chicagu, koja je osnovana 19. prosinca 1946. a prvi ju je vodio fra Anzelmo Slišković, bila je važan kotač u tom procesu rada za Hrvatsku. U njoj su tiskana djela najboljih hrvatskih pera u emigraciji, uključujući i sva djela dr. Mandića. Tiskara je radila 24 FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 sata. Knjige, novine, magazini, leci tu su se tiskali. Tiskara je mnogo pridonijela radu za hrvatsku slobodu, identitet i katolički duh. Bez nje mnogi projekti bili bi teško izvedivi. Posebice naši proglasi, koji su išli često u javnost, svi su bili tiskani upravo tu. Tiskara je bila posebno na udaru Udbe, tako da smo morali imati i zaštitu američke policije. Kada već spominjete kardinala Stepinca, Vi ste jedan od rijetkih još živućih ljudi koji je još davno susreo kardinala Stepinca? Upoznao sam ga još 1938. Sjećam se kao jučer kada je naš meštar, odgojitelj fra Jerko Mihaljević, rekao nama bogoslovima da će nas posjetiti nadbiskup Stepinac. Bio je s nama u Mostaru. Održao nam je predavanja i išli smo zajedno s njim na Široki Brijeg. Bilo je mnoštvo naroda. Slavio je misu za puk POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. i tu je ostao dva dana. Doživio sam ga kao učena čovjeka, ponizna, Crkvi odana. Bio je dostojan svoga svećeničkog i biskupskog staleža. Njegova figura je bila otmjenog gospodina. U razgovorima je bio jako ugodan. Svakome je dobro činio. Bio je miran. Blag čovjek, odan, uvjerljiv u svom vjerovanju. Bila mi je velika čast da sam te dane mogao biti u njegovoj blizini. Stoga kasnija zalaganja za njega bila su mi velika radost. Koliko Hrvati druge, treće i četvrte generacije imaju osjećaj za svojim podrijetlom? Držim da u Americi ima danas oko 500-600 tisuća Hrvata. Prva generacija snašla se dosta dobro. Našla je posao i njihova su djeca odrasla u hrvatskom duhu. Druga i treća generacija ovisi dosta o povezanosti s hrvatskim župama i udrugama. Hrvatske župe odigrale su nezamjenjivu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika i odanosti druge i treće generacije prema domovini njihovih roditelja. Većina njih su školovani. Mnogi su sve više u kontaktu s Hrvatskom. Naš narodni identitet nismo nikome htjeli prodati. Borili smo se za slobodu. Naše idealno gledanje na Hrvatsku često je doživjelo razočaranje. Mi smo se borili za časnu, dobru, poštenu Hrvatsku. Ali iako smo često razočarani, ne odustajemo. Nikada. Pa, mi smo bili kroz 13 stoljeća uglavnom robovi tuđina. Zato sloboda i jest tako teška, ali budućnost je naša. Često se govori o povratku Hrvata u domovinu. Kakva su Vaša predviđanja? Kako Hrvati s američkog područja danas gledaju na Hrvatsku? Hrvati ostaju ovdje. Imaju dobar posao, a mnogi su završili dobre škole. Da Hrvatska stoji politički i ekonomski bolje, sve bi bilo drugačije. U Hrvatskoj su DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 32 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 33 Švicarska odbila potpisati sporazum za dolazak hrvatskih radnika Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju u ljeto 2013. godine, Hrvatska je sa Švicarskom postigla dogovor oko dolaska radna snage, ali su ga Švicarci sada odbili prihvatiti. Trebalo je biti potpisano da će postojati prijelazno razdoblje od deset godina u kojem će se postupno povećavati broj dozvoljene radne snage za Švicarsku, a zakoni i standard ispod kritike. U toj našoj maloj zemlji sve govori podatak da ima više od 360.000 nezaposlenih. To ne bi Amerika izdržala. Bojim se da oni koji odlaze, bilo prije ili kasnije, više se ne vraćaju. Ali isto mi se nekako čini da oni koji se vrate u Hrvatsku ne žive dugo. Ne znam zašto, ali znate, kada sustav ne funkcionira, onda to utječe na cijeloga čovjeka, kao i u komunizmu. Mislim da Hrvatima priječi povratak te još uvijek jako utječe socijalistički mentalitet. Njega kao da se Hrvati ne mogu riješiti. Nesigurnost života svakoga čini nesretnim. Kakva je američka politika prema Hrvatskoj? Američka politika vodi se svojim interesima u prvom redu. Ima aspiracije zadiranja u svačiju slobodu. Amerika sudjeluje u svemu gdje god se što pojavi što. Nama su nametnuli Dejtonski sporazum i prekinuli akcije koji su išle smjerom prema Hrvatskoj. Bilo je tu dosta plivanja u toj politici. Za ono za što su činili negativno 90-ih, sada se javno kaju. Mi smo samo branili E-mail: [email protected] Podignimo kulturu Ojacajmo vjeru Upoznajmo sebe i pomozimo sebi Kupujmo hrvatsko Kontakt: CROshop, Bayerstr. 101, 0335 München Tel.: 089 59908044 Fax.: 089 59908046 Mo-Sa 10.00-20-00 CROshop | Bayerstrasse 101 | 80335 München svoje i ispali smo krivi. Danas mislim da je status quo. Mišljenja sam da je Amerika još uvijek više naklona Beogradu. Možda to čudno zvuči, ali je Amerika u svojoj povijesti uvijek išli s većim i jačim državama. Sjećam se Bangladeša i Pakistana i drugih stvaranja nacija po svijetu. Kada su se dijelili bilo gdje, Amerika je uvijek nastojala da ostanu zajedno, jer njima je u interesu velika cjelina koju je lakše kontrolirati. Stoga je Amerika tako dugo insistirala na cjelovitoj, unitarnoj Jugoslaviji. Oni će pomoći Hrvatsku koliko njima odgovara interesno. Američka politika je uvijek samo američki interes. Sada su prema nama dosta nakloni, ali ako su Hrvati pametni, onda će svoj nacionalni interes naći u američkom interesu. Hrvatska geopolitička pozicija je izvrsna, samo čini mi se da hrvatska politika nije baš sposobna u međunarodnom vodama. Naša vlada je usmjerena ljevičarski. Nije se opredijelila protiv komunizma i još uvijek kockaju sa srpskom politikom. Lom s Beogradom još nije dovršen. Imali smo kroz povijest podanički duh koji nije bio sposoban osamostaliti se, da se pozitivno oglasi u korist naroda. Taj podanički duh prati nas kroz stoljeća. Vrijeme je da se probudimo. U posljednje vrijeme ponovno se događa iseljavanje Hrvata iz Hrvatske i BiH-a? Kako to komentirate? Ekonomska situacija sili ljude da traže sebi kruh i slobodu. I kruh je sloboda. To je najtragičnija pojava hrvatske povijesti. Naše stanovništvo ne samo da stari i ide u mirovinu, nego se naše stanovništvo smanjuje. Ekonomija je presudna. Ako nema posla i kruha, čovjek će otići, i što ljudi dalje odu, to se teže vraćaju. Možda se iz nekih zemalja Europe neki vrate, ali preko oceana nema povratka. Vlast sa svojim metodama nije našla nikakvo bolje rješenje da se standard poveća, da se radništvo uposli i da može sa svojom obitelji dostojno živjeti. Političari su problem. Nemamo vizionara. Bez vizionara ne možemo naprijed. Treba imati vizionare koji u svom geniju imaju ideja kako situaciju promijeniti, kako učiniti radikalni zaokret. Vizionari znaju povesti, pokazati put i biti uvjereni da će on uspjeti. Sjećam se Konrada Adenauera i njegovih ministara. Bili su na koljenima, srušena zemlja, nemoguće stanje. I podigli su zemlju, stali na čelo svijeta. To čine samo vizionari. Hrvatima za to, čini mi se, nedostaje glavna stvar: disciplina! U BiH-u situacija je neodrživa. Postoje četiri problema: Srbi imaju previše vlasti u BiH-u, drugo: muslimansko-hrvatska federacija ne radi uopće. Muslimani gledaju samo svoj interes. Treće: strani interesi podržavaju ideje muslimana i Srba više nego Hrvata. Četvrto: Hrvati su međusobno podijeljeni. Uz to ih je korupcija uništila. Mi smo postali dakle mala manjina. Nepovjerenje je preveliko. Stoga ljudi odlaze. Najrealnija situacija bi bila da se u BiH-u stvore kantoni po načinu švicarskog sistema. Po njima različite nacije imat će svoje centre i bit će im lakše surađivati međusobno. Ovako, to je razbijena kuća. Kroz svoj dugi život susretali ste se i radili s mnogim poznatim osobama iz javnoga života? Osobno mogu reći da sam uglavnom sve naše političke vođe i poznate radnike na oslobođenju Hrvatske osobno poznavao. Svakog od njega sam osobno znao i poštivao. Svi su bili uključeni u Hrvatsko narodno vijeće, poput Branka i Ivana Jelića, Vrančića, Nevistića, Nikolića, Mate Meštrovića i drugih. Susretao sam i druge, poput princeze od Saksona, bugarskog kralja Borisa, još 1943; mnoge, zaista mnoge američke senatore i kongresnike, kardinale i biskupe. Zajedno s don Antom Livajušićem i Stepinčevim tajnikom Stjepanom Lackovićem pokopao sam Vladka Mačeka. Bilo je to u svibnju 1964. u Washingtonu. Bilo nas je malo na sprovodu. Kasnije su zemne ostatke prenijeli u Zagreb. Navršili ste sto godina, i dalje pratite sve, čitate, pišete, molite... Što je tajna dugovječna života? Uredan život. Ne materijaliziran. Ne previše tjeskobe. Prirodni rast prihvatiti onako kako se u čovjeku razvija. Mi smo u školi bili poučavani disciplini. I sada vidim da je ona jako važna. Ne previše hrane! Treba sam sebe kontrolirati. Prelazak granica ne čini čovjeku dobro. To utječe na čovjekov duhovni i fizički život. Mali ljudi imaju svoje komplekse koji otežavaju čovjekov život. Treba se njih čuvati. I naći uvijek ravnotežu zdravlja, hrane, odnosa prema ljudima, pogleda na život, zdravu duhovnost. Dobro je biti umjeren. Ako čovjek nema duhovne podloge i metafizičke osnove, onda je izgubljen. Humor je važan, on je dio života, bez njega život ostaje sirov i suh. I zaista, nije bitno koliko dugo živjeti, iako je meni drago da sam doživio stotu, nego kako smo proveli život. nakon tih deset godina bi se omogućio nesmetan ulaz radne snage. Međutim, Švicarska je istaknula da bilateralni sporazum o širenju slobodnog pristupa švicarskom tržištu rada ne može više biti potpisan u ovakvom obliku, a pogotovo jer su se građani Švicarske na nedavnom referendumu izjasnili za ponovno uvođenje useljeničkih kvota za Duhovna obnova u Stuttgartu zemlje EU, a što je pak protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU. Referendumom od 9. veljače je stvorena nova ustavna odredba koja onemogućava Švicarskoj da potpiše ovaj sporazum. Švicarska ministrica pravosuđa Simonetta Sommaruga je izvijestila Bruxelles o potrebi revizije sporazuma, tražeći rješenje kojim bi se zajamčilo da Hrvati ne budu diskriminirani. EU se zgrozila nad rezultatom referenduma predbacujući Švicarskoj da ona ne može birati koje sporazume želi primjenjivati. Iako je švicarsko gospodarstvo u porastu, mnogi Švicarci se boje učinka povećane imigracije. (mk) U Stuttgartu u crkvi St. Hedwig u Möhringenu je održana trodnevna duhovna obnova na teme: Obratite se i vjerujte Evanđelju i Dođite k meni svi umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti. Voditelj duhovne obnove bio je prof. dr. Mijo Nikić, isusovac i profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. (zd) SUSRET U MÜNCHENU: KNJIŽEVNICA CARMEN VERLICHAK „Hrvati u Argentini“ Humanitarna izložba fotografija U centru Hrvatske nastave u Stuttgartu održana je izložba fotografije Leonile Torbar. Izložba je bila humanitarnog karaktera. Sav prihod od prodanih slika namijenjen je Domu za nezbrinutu djecu Vrhovac u Zagrebu. U sklopu druženja roditelji i nastavnici hrvatskih škola Stuttgarta, Ulma i Mannheima, imali su mogućnost bolje se upoznati s radom i potrebama doma u vizualnoj prezentaciji koju je poslala časna sestra Bernardica, voditeljica doma. Zahvaljujući hobi fotografkinji Leonili koja svojim radom pomaže djeci bez roditelja, ali i darovateljima prošla je izložba donijela preko tisuću eura, što je veliki uspjeh. Još uvijek ima malo nade za bolju budućnost. (Z. Duzbaba) Prije nekoliko dana u münchenskom klubu „Villa Flora“ u organizaciji udruge „Hrvatski dom“ iz Zagreba, održana je javna tribina „Most domovine i iseljeništvo“. Tijekom večeri posebna gošća bila je iz daleke Argentine, znana hrvatska autorica Carmen Verlichak, koja je među argentinskim Hrvatima poznata po desetak knjiga iseljeničke tematike. Nakon uspješne tribine u Zagrebu, Verlichak se i u Münchenu osvrnula na osebujnu nostalgiju hrvatskih prekooceanskih iseljenika, koji su unatoč lošem poznavanju maternjeg jezika i dalje osjećaju pripadnicima hrvatskih bića, te njeguju stare hrvatske običaje, pučke napjeve i organiziraju brojne priredbe u nekoliko hrvatskih domova u Argentini. Tijekom predstavljanja naglasak je stavljen na knjigu „Hrvati u Argentini“, koja je posvećena svima onima koji počivaju daleko od domovine i onima koji su se vratili u Hrvatsku, znajući da opet ostavljaju voljenu zemlju u autoričinom slučaju Argentinu. Carmen je rođena u Španjolskoj, a roditelji su joj rodom iz Imotskog, ali ubrzo, odlučili su se preseliti u Argentinu, dok su djeca još bila malena. Tijekom odrastanja i sazrijevanja, Carmen je govorila i školovala se na španjolskom, te nehotično u svakodnevno-životnom ritmu potisnula maternji jezik. No, ipak, svoja književna iskustva rado prezentira sunarodnjacima raseljenima po svijetu. (Silvano Jelenic) 34 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress Von: Gojko Borić wird ausschließlich von Serben bewohnt, die in Bosnien etwa ein Drittel der Bevölnfang Februar haben Bosni- kerung ausmachen. Andere Bewohen-Herzegowina heftige so- ner wurden entweder vertrieben oder ziale Unruhen erfasst, die mit sind geflohen, davon etwa 200.000 Krogroßen Verwüstungen einher- aten. Im anderen Teil, dem der „Föderagingen. In einem Land mit 3,8 Millio- tion“, leben moslemische Bosniaken und nen Einwohnern, in dem es genauso viele katholische Kroaten, die sich gegenseitig arbeitende wie arbeitslose Menschen – nicht grün sind. Dieses Missverhältnis etwa 550.000 – gibt, haben die gewaltsa- geht zu Lasten der Kroaten, der kleinsten men Proteste vor allem den moslemisch- Nation des Landes. Obwohl sie formal bosniakischen Teil des Landes erfasst. Sie eine konstitutive Nation sind, besitzen sprangen aber auch auf Randgebiete der die Kroaten nicht dieselben Rechte, die serbischen und kroatischen Landesteile sogar einer nationalen Minderheit in der über, die dennoch relativ unbeteiligt blie- EU zustehen, zum Beispiel eigene elekben, obwohl sie in einer ähnlichen Mi- tronische Medien. Ihr höchster „Vertresere leben. Der Zorn der Protestierenden ter“ im dreiköpfigen Staatspräsidium, richtete sich vor allem gegen die Gebäude Željko Komšić, wurde von der bosniader kantonalen Verwaltungen und deren kischen Mehrheit bestimmt, ihre Rechte politische Parteien. in den Kantonen werden immer wieder Bosnien-Herzegowina besteht aus beschnitten. Der kroatische Abgeordnezwei Entitäten, der serbischen „Repu- te im Europaparlament, Davor Ivo Stier, blika Srpska“ und der bosniakisch-kroa- verglich die Politik der Bosniaken mit der tischen „Föderation von Bosnien-Herze- der Serben im ehemaligen Jugoslawien. gowina“, diese wiederum ist unterteilt in Es ist bezeichnend, dass die Unruhen in zehn Kantone. In einigen von ihnen ver- Bosnien erst dann ausbrachen, nachdem suchen die Kroaten, ein relativ selbststän- sich im Europäischen Parlament eine nediges politisches Leben zu führen, oft gative Meinung über den bosniakischen ohne Erfolg. Hinzukommen das geme- Zentralismus herausgebildet hatte. Die insame Parlament und die Regierung in kroatische Außenministerin, Vesna Puder Hauptstadt Sarajewo. Dieser aufge- sić, verlangte für Bosnien-Herzegowina blähte Verwaltungsapparat ist das Resul- von der EU einen beschleunigten Protat des Daytoner Vertrages, der vor etwa zess für die Eintrittsgespräche. Bislang 20 Jahren von den damals führenden ohne Erfolg. Offensichtlich ist Bosnien Staaten der Weltgemeinschaft sowie den dafür noch nicht reif genug. Die jüngsten Präsidenten von Bosnien-Herzegowi- Konflikte werden das Land noch mehr na, Kroatien und Serbien unterzeichnet von Europa entfernen, was einige führenwurde. Als „Wächter“ über die Vertrag- de Bosniaken in Sarajewo offenbar nicht streue fungieren in Sarajewo sogenann- sehen wollen. te Hohe Repräsentanten der StaatengeKroatiens Verdienste meinschaft, eher unglücklich agierende um die Staatlichkeit von Diplomaten, die wenig von Land und LeBosnien-Herzegowina uten dieses zersplitterten Landes verstanden haben. Einige, wie der Österreicher Auch werden in Sarajewo einige kroWolfgang Petritsch, versuchen, den Ver- atische Leistungen im Jugoslawien-Krieg trag von Dayton zu verwässern, ande- zugunsten der Bosniaken geflissentlich re, wie sein Landsmann Valentin Intzko, ausgeblendet. So hatte Zagreb die hat sich durch Untätigkeit unbeliebt ge- zunächst eher unwilligen bosnisch-hermacht. zegowinischen Kroaten nachdrücklich aufgefordert, für die bosnische Unabhän- A Die Kroaten sind unzufrieden mit ihrem Status in Bosnien-Herzegowina Es besteht ein Ungleichgewicht zwischen beiden Teilen des Landes. Die „Republika Srpska“ umfasst nahezu die Hälfte von Bosnien-Herzegowina und gigkeit zu votieren, und danach war es Kroatien, das als erster Staat BosnienHerzegowina diplomatisch anerkannt hat. Kroatien nahm mehr als eine halbe Million bosnischer Flüchtlinge auf. Die wirtschaftliche und militärische Hilfe für die bosnische Armee wurde über das kroatische Territorium abgewickelt. In Bihac verhinderten kroatische und bosnische Einheiten gemeinsam ein „zweites Srebrenica“, wo bekanntlich etwa 8.000 bosniakische Männer und Jugendliche von serbischen Paramilitärs getötet wurden. Allerdings gab es von kroatischer Seite auch Fehlentscheidungen. So erwies sich der Plan des damaligen kroatischen Präsidenten Franjo Tuđman, den mehrheitlich von Kroaten bewohnten Teil Bosnien-Herzegowinas an die Republik Kroatien anzuschließen, als falsch und gegen die kroatischen Interessen gerichtet. Er unterstütze daraufhin die Einheit des Landes mit drei festgeschriebenen, gleichberechtigten Völkern. Die Fakten für die bosnischen Kroaten sahen allerdings wenig positiv aus, weil ihr Teilstaat „Herceg-Bosna“ abgeschafft wurde, während die serbische „Republika Srpska“ innerhalb des verunglückten Gebildes Bosnien-Herzegowina einen internationalen Status erhielt, fast den eines „Staates im Staate“. Soziale Proteste verdecken bosniakischen Nationalismus Auf den ersten Blick sind die gewaltsamen bosnischen Unruhen eine Antwort der Menschen auf ihre soziale Misere, die Korruption in Politik und Wirtschaft, die Arroganz der Politiker und nicht zuletzt die Perspektivlosigkeit für die junge Generation in fast allen Bereichen des Lebens. Wer die Demonstrationen organisiert hat ist zurzeit unklar. Bei genauerem Hinsehen wird die gegenwärtige Entwicklung von Beobachtern aus dem kroatischen und serbischen Ausland als Beweis dafür gewertet, dass sich die sozialen Forderungen mit den ethnischen vermischt haben. In einigen bosniakischen Städten haben sich so genannte Bürgerversammlungen mit unbekannten, demokratisch nicht legitimierten Persönlichkeiten, gebildet, die die Abschaffung der Kantone und sogar beider Entitäten verlangen. Es besteht nämlich eine alte Forderung der moslemisch-bosniakischen politischen Klasse, dass sich Bosnien-Herzegowina in eine so genannte bürgerliche Gemeinschaft ohne nationale Zugehörigkeiten verwandeln müsse. Außerdem sind die oben genannten administrativen Einheiten Bestandteil des internationalen Vertrags von Dayton, wonach sowohl Kroatien als auch Serbien zuständig sind und ohne deren Zustimmung keine Änderungen erfolgen dürfen. Ginge es nach der Vorstellung der Protestler, so sollten die moslemischen Bosniaken die „führende Nation“ in Bosnien-Herzegowina werden und die dortigen Kroaten und Serben nur eine untergeordnete Rolle spielen. Die Realisierung einer solchen Idee ist bis jetzt niemandem gelungen, beginnend von den österreichisch-ungarischen, über die königlich-jugoslawischen bis zu den kommunistisch-jugoslawischen Zeiten. Seit dem 19. Jahrhundert bis heute fühlen sich die bosnisch-herzegowinischen Kroaten und Serben als unzertrennliche Teile ihrer Nationen in den gleichnamigen Nachbarländern. Anders verhält es sich bei den Bosniaken. Für sie ist die islamische Welt, insbesondere die Türkei, ihr Bezugsraum. Das wiederum weckt bei den Kroaten und Serben ungute Assoziationen an die weit zurückliegende geschichtliche Vergangenheit. Im kommunistischen Jugoslawien wurden bei Volkszählungen die bosnisch-herzegowinischen Moslems zunächst als „national nicht definierte Jugoslawen“ eingetragen und später als eigenes moslemisches Volk anerkennt („Moslems mit großem M“). Erst zehn Jahre nach der Abspaltung Bosnien-Herzegowinas von Jugoslawien (übrigens allein mit mosle- Bosnien-Herzegowina liegt nicht irgendwo weit entfernt in Asien oder Afrika, sondern in der Mitte Europas, innerhalb der Europäischen Union. Daher kann alles, was in diesem Staat vor sich geht, nicht ohne Folgen für die Nachbarländer und Europa bleiben. POGREBNO PAVIĆ BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 foto: dnevni list mostar Bosnien brennt und die Welt schaut wenig interessiert zu 35 mischer und kroatischer Zustimmung und gegen den Willen der Serben) gaben sich die Moslems einen geographischen Namen von Bosnien: Bošnjaci, Bosniaken. Niemand macht ihnen das Recht auf den eigenen Werdegang streitig. Was indes die anderen dortigen Nationen beunruhigt und erzürnt, ist die aus ihrer Sicht übertriebene geschichtliche und kulturelle Deutung der Gegenwart und Vergangenheit. Aus der „Republika Srpska“ werden immer wieder die eine oder andere Stimme laut, sogar die ihres Präsidenten Milorad Dodik, die auf die Abspaltung Bosnien-Herzegowinas hin zielen. Die Kroaten werden in dieser Situation immer mehr in die Isolation getrieben. Übrigens besitzen fast alle bosnisch-herzegowinischen Kroaten auch kroatische Pässe und sind damit EU-Bürger. Die bosniakischen Führungskräfte scheinen nicht nur diese Tatsachen zu ignorieren. Zwei Ereignisse sind für ihre politische Farbenblindheit bezeichnend. Bei Ausbruch der Unruhen eilte Kroatiens Ministerpräsident Zoran Milanovic auf Ersuchen seines bosnisch-herzegowinischen Kollegen Vjekoslav Bevanda nach Mostar, die als eine Art „Hauptstadt“ der dortigen Kroaten gesehen wird. Sofort hagelte es Proteste aus Sarajewo, wonach Milanovic zuerst in die Hauptstadt Bosnien-Herzegowinas und erst danach nach Mostar hätte reisen sollen. Angesichts dieser Aufgeregtheit fand der Ministerpräsident in Mostar beruhigende Worte. Als Gegenbeispiel dient die Rei- se des serbischen Anführers Dodik nach Belgrad, die in Sarajewo keinerlei Proteste hervorrief. Beide Reisen zeigen, dass sowohl Kroatien als auch Serbien besorgt sind über die Unruhen in Bosnien und dass die führenden Politiker in Sarajewo die Wirklichkeit nicht angemessen beurteilen, was bedeutet, dass ihr Land dringend Reformen benötigt. Indes ist die Zustimmung dafür nicht nur von allen drei konstitutiven Völkern notwendig, sondern auch von den beiden wichtigsten Nachbarländern, Kroatien und Serbien, wobei Kroatien als Mitglied der EU und NATO ein stärkeres Gewicht zukommt. Offensichtlich sind in Bosnien weder die regierenden Politiker noch ihre protestierenden Gegner in der Lage, realisierbare Vorschläge und Programm zu erarbeiten. Kroatien ist im besonderen Maße besorgt, da die Zahl der Kroaten in Bosnien-Herzegowina in den letzten zwanzig Jahren um fast ein Drittel zurückgegangen ist: von 17,38 Prozent im Jahr 1991 auf 14.65 Prozent in 2011. Und weitere Daten: Im Jahr 1885 gab es in Bosnien-Herzegowina mehr als 21 Prozent und 1910 sogar 23 Prozent katholischer Kroaten. Ein dramatischer Rückgang im Laufe nur eines Jahrhunderts. Und wenn die bosniakischen Pläne zur Schaffung eines zentralistischen Staates verwirklicht werden sollten, muss das zu einer Auswanderungswelle nicht nur der Kroaten, sondern auch der Serben aus ihrer angestammten bosnisch-herzegowinischen Heimat führen. Das allerdings dürfte zu allen damaligen Teilnehmern. Aus den großen Konflikten führen. bisherigen kroatischen Vorschlägen könnte man die folgenden Pläne heraEinzige Lösung: Bosnienuslesen. Zunächst muss eine UmwanHerzegowina als Föderation dlung Bosnien-Herzegowinas in einen von drei Teilrepubliken Bundesstaat erfolgen. Dann müssen die Die Kroaten in Bosnien-Herzegowi- Zuständigkeiten der einzelnen Teilrena sowie die dortige katholische Kirche publiken und die der gemeinsamen Inverlangen seit langem die Umwandlung stitutionen genau festgelegt werden, des Landes in eine Föderation, die die- so dass alle drei Völker damit leben sen Namen verdient. Sie sollte aus drei können. Jedes Volk wählt seine VerTeilrepubliken, der bosniakischen, ser- treter selbstständig. Kein Gesetz darf bischen und kroatischen bestehen mit ohne die Zustimmung der Mehrheit der gemeinsamen Hauptstadt Sarajewo. der Vertreter jeder einzelnen Nation Die Realität sieht anders aus. Die Ser- gebilligt werden. Die Grenzen der heben halten sklavisch an dem schon län- utigen Entitäten stehen zur Dispositigst veralteten Daytoner Modell fest, das on. Die Kantone werden überflüssig. ihnen ein größeres Territorium zubilli- Die Administration muss auf allen Ebegte als ihnen eigentlich zustand. Die nen vereinfacht und verschlankt werden. Bosniaken wiederum träumen von ei- Aufgrund einer solchen Verfassung, die nem zentralistischen Bosnien. Beide von einer überwiegenden Mehrheit, geStandpunkte sind nicht realisierbar, weil nauer: von mindestens zwei Drittel jealle drei Nationen in Bosnien gleichbe- des der einzelnen bosnisch-herzegowirechtigt sein müssen. Andernfalls gin- nischen Völker gebilligt werden muss, ge Bosnien-Herzegowina seinem Ende könnten frei Wahlen durchgeführt werentgegen. Bedauerlich ist, dass sich die den, um neue Gesetze zu schaffen und internationale Gemeinschaft in dieser diese in die Tat umzusetzen. Frage uneins ist. In Brüssel herrscht eine Gleichzeitig müsste die Weltgemegeradezu gefährliche Ratlosigkeit, was inschaft ihre wirtschaftliche Hilfe mit dringende Schritte, mindestens zur Be- genauer Kontrolle bei der Verteilung ruhigung der gegenwärtigen Situation in Gang setzen. Bosnien-Herzegowiin Bosnien, betrifft. So könnte über ei- na liegt nicht irgendwo weit entfernt in nen Marshall-Plan für das geschundene Asien oder Afrika, sondern in der Mitte Land nachgedacht werden. Dann müs- Europas, innerhalb der Europäischen ste ein neues Dayton organisiert wer- Union. Daher kann alles, was in dieden, und diesmal nicht in einer ameri- sem Staat vor sich geht, nicht ohne Folkanischen Militärbasis, sondern in der gen für die Nachbarländer und Europa Hauptstadt Sarajewo, und zwar mit bleiben. POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 36 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. FANTASTIČNI IVICA KOSTELIĆ OSVOJIO SREBRO NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA U SOČIJU Ivica Kostelić – „profesor“, brat legendarne Janice Kostelić, osvojio je srebrnu medalju u superkombinaciji na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju. Ovaj veliki uspjeh ne samo hrvatskog skijanja nego i hrvatskog sporta uopće može biti samo na čast svakome Hrvatu. Nakon što je ostvario lošiji rezultat u spustu, Ivica je sve nadoknadio u slalomskom dijelu kombiniranog skijanja i time se dokopao srebra. Jedini bolji od njega bio je olimpijski pobjednik švicarac Sandro Viletta dok je nešto lošiji bio brončani talijan Christof Innerhofer. Branitelj naslova Miller nije imao šanse, a Ligety je bio još sporiji. Slalomsku vožnju je postavio Ivičin otac Ante Kostelić što TOPAS CUP 2014. U STUTTGARTU se smatralo velikom prednošću za Ivicu. Ivica je očekivao zlatnu medalju, što je i kasnije i sam rekao, ali nitko mu neće zamjeriti na ovom izvrsnom rezultatu. Kako je vrijeme odmicalo Ivica je shvatio veličinu svoga uspjeha: postigao je ono što nitko do sada nije na Zimskim olimpijskim igrama - četiri srebrne medalje. Obitelj Kostelić je ovime došla do svoje desete olimpijske medalje. Ne smijemo zaboraviti i našega Natka Zrnčića-Dima koji je osvojio deseto mjesto što je njegov najbolji olimpijski plasman, a da je bio malo bolji u spustu mogao se popeti na prvih pet mjesta. Ivici Kosteliću je čestitao premijer Zoran Milanović, te hrvatski predsjed- ivica.kostelic.hr Deseta medalja za obitelj Kostelić ne. Ekipe su bile izjednačene tako da je kvaliteta natjecanja bila na zavidnoj razini, brojni posjetioci mogli su uživati u izvrsnom nogometnom spektaklu. A rezultatske napetosti i majstorija nadahnutih pojedinaca nije nedostajalo. Prvi dan turnira protekao je u razigravanju po grupama. Iz svake grupe su po dvije najbolje plasirane ekipe osigurale svoje mjesto među 16 najboljih. POGREBNO PAVIĆ 37 Želja mi je zaigrati za Hrvatsku Piše: Stjepan Starčević nik Ivo Josipović s lijepom porukom: „Srdačno Vam čestitam na srebrnoj olimpijskoj medalji, osvojenoj u superkombinaciji – ukupno Vašem četvrtom olimpijskom odličju. Radujem se sa svim hrvatskim građanima ovom izvanrednom uspjehu. Vaša medalja ujedno znači nastavak niza uspjeha hrvatskog skijanja, na koje smo ponosni, te jednako tako predstavlja sjajnu afirmaciju naše domovine. Uz to, ovim rezultatom dali ste izvrstan primjer mlađim skijašima i sportašima kako se ustrajnim i predanim radom, požrtvovnošću i optimizmom postižu najviši dometi“. Marijana Katalinić Trofej majstorima iz Čitluka U organizaciji Cafe-a Topas i NK Croatia Stuttgart već treću godinu zaredom održan je u Stuttgartu veliki dvoranski turnir u malom nogometu pod nazivom Topas Cup. Da je ovaj događaj prerastao lokalne okvire svjedoči činjenica da je od 32 prijavljene ekipe nastupilo četiri momčadi iz Münchena, dvije iz Karlsruhea, dvije su ekipe došle iz Švicarske te čak pet sastava iz domovi- MARJAN MARKIĆ CroExpress Drugi dan natjecanja igralo se po sistemu eliminacije, do kraja su došle četiri ekipe koje su pokazale najviše od igre. U vrlo borbenim i rezultatski tijesnim polufinalnim i finalnim utakmicama titulu najboljih zasluženo su izborili igrači Topas-a, inače nogometaši MNK Brotnjo iz Čitluka. U odlučujućem dvoboju su svladali ekipu Dice Dalmacije Stuttgart, koja je BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) također bila sastavljena od igrača iz domovine iz MNK Vrgorac. Treće mjesto zauzela je momčad CroBoys Stuttgart, pobijedivši istoimenu ekipu iz Karlsruhea. Za najboljeg igrača izabran je Mirko Hrkač iz pobjedničke ekipe, a najbolji strijelac bio je Mario Pavković iz Croboysa Karlsruhe. Zvonimir Bošnjak FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 Visoki i zgodan mladić Marjan Markić iz Eisenstadta od svoje četvrte godine života voli da zabija golove. Ljubav prema lopti usadio mu je otac koji je također igrao nogomet u nižerazrednom klubu. Marjan je rođen 1990. godine u Brčkom, a u Austriju u Eisenstadt je zbog rata u domovini došao s roditeljima još kao dvogodišnjak. Prošle godine je Marjan proglašen najboljim igračem u 4. Austrijskoj nogometnoj ligi, i najboljim strijelcem s postignutih 28 golova u 28 utakmica. Dobra igra i golovi privukli su pažnju velikih klubova. Bio je na probi u Linzu, ali je ipak prešao u SC/ESV Parndorf, gdje je nastavio s dobrim igrama i davanjem golova. Trenutno igra u 2. Austrijskoj nogometnoj ligi i vjeruje da će dobrim igrama privući pažnju klubova iz prve austrijske ili njemačke lige. Marjan se rado odazvao pozivu za razgovor za naš list. Kako si se snašao u novom klubu? Početak sezone je krenuo iznad mojih očekivanja. U klubu su me jako dobro prihvatili. Trenutno sam drugi strijelac lige. Raduje me da sam tu, vjerujem da je ovo moja odskočna daska za još veći klub. Je li se lakše probiti do udarne momčadi kao napadač ili kao odbrambeni igrač? Mislim da je nama ofenzivnim igračima lakše. Naše se greške lakše opraštaju. Mediji više pišu o napadačima, što je i razumljivo jer je nogomet sport koji se igra zbog golova. Napadači su više traženi i njihova se igra više prati. Imaš li vremena za sebe, za izlaske i djevojke? Imam djevojku i za nju uvijek nađem vremena. Inače sam potpuno koncentriran na nogomet. Nogomet igram jer ga volim, ne zbog slave i novca. Sretan sam u klubu, atmosfera je dobra. Još uvijek živim kod roditelja. Tu mi je najbolje. Majka, otac i sestra me prate na svaku utakmicu, brat također igra nogomet. Kad sam na pripremama onda sam odvojen od obitelji. To mi teško pada jer sam navikao na punu kuću. Koji tip igrača ti se najviše sviđa? Najviše sam volio gledati Ronalda, dok je još igrao. Trenutno mi se najviše sviđa Modrić, a kao napadač najbolji je Mandžukić. On je baš kompletan igrač. Mislim da pravi napadač mora biti prgav i spreman na sve ako želi da postigne pogodak. Volim davati golove, ali uspjeh cijele ekipe je ipak najvažniji. Planovi za budućnost? Volio bih u ovoj sezoni zabiti dvadeset golova, pola sam već postigao. I zaigrati u prvoj austrijskoj ili njemačkoj ligi. Naravno, rado bih igrao i za drugu i Bosnu i Hercegovinu. Godišnje uspi- ali ako bih dobio poziv od Austrijskog njemačku ligu, jer je to najbolja druga jem provesti u domovini jedan do dva nogometnog saveza, tada bih dobro razliga na svijetu. Rado idem u Hrvatsku tjedna. Želja mi je zaigrati za Hrvatsku, mislio, jer se tako nešto ne odbija lako. POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 38 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 39 RAZGOVOR S GIBONNIJEM UOČI VELIKE TURNEJE – “20TH CENTURY MAN” TOUR NJEMAČKA/NIZOZEMSKA, OŽUJAK 2014. Inspiraciju nalazim u životu G Piše: Marijana Katalinić ibonni, umjetnik i pustolov, tvrdoglavo ide po svome i ostavlja iza sebe mnoštvo lijepih uspomena. Svojim pjesmama razveseljava i rastužuje mnogobrojne slušatelje, dirajući ih u srca. Gibonni u ožujku dolazi u Njemačku na svoju turneju „20th Century man“ (što bi značilo „Čovjek dvadesetog stoljeća“). Donosimo vam intervju sa Splićaninom Zlatanom Stipišićem – Gibonijem, hrvatskim glazbenikom koji je bio jedan od osnivača i prvi pjevač splitskog heavy metal sastava “Osmi putnik”, te bivši pjevač bosanskohercegovačkog sastava “Divlje jagode”, a najpoznatiji je po svojoj samostalnoj kantautorskoj karijeri. Najpoznatiji albumi su mu: ‘Judi, zviri i beštimje’, ‘Mirakul’, ‘Unca fibre’ i ‘Toleranca’, a sa svojih 37 Porina je najnagrađivaniji hrvatski izvođač. Došlo je vrijeme Gibonnija, moglo bi se tako reći. Zapravo točnije bi bilo reći da postaješ planetarno popularan pjevač kojeg sve više ljudi sluša diljem svijeta, a brojni svjetski mediji izvještavaju o tvojim nastupima. Kako se nosiš s ovolikom slavom? Je li istina da ona promijeni čovjeka? Mislim da te slava ne može promijeniti ako ti je uspjeh došao prirodnim putem, a ne preko noći. Nikad nisam svoju popularnost doživljavao kao priliku da promoviram sebe već kao priliku da promoviram svoju kreativnost i talent mojih suradnika. Popularnost vam je kao izlog u kojeg možete staviti na primjer svoj vrhunski pršut, a ne da mesar sebe drži u izlogu. Mislim da je to stvar koju veliki broj popularnih ljudi nažalost nije razumio, pa promoviraju svoj lik umjesto svoga djela. Tvoj zadnji album „20th Century Man“ je odlično primljen u cijelom svijetu, a istoimena turneja za 2014. g. je u punom zamahu. Nama je vrlo zanimljiv ovaj dio u Njemačkoj, možeš li nam ukratko opisati što će događati i što Hrvati u Njemačkoj mogu očekivati? Tko je sve u ekipi s tobom? Moja ekipa je jedna mala reprezentacija ljudi koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske. To su ljudi s velikim iskustvom i POGREBNO PAVIĆ BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) mislim da s njima mogu podijeliti bilo koju pozornicu na svijetu, a da budem ponosan na njih. Vi i sami znate koliko su ljudi kao Mario Mandžukić, Ivica Olić ili Luka Modrić doprinijeli ugledu Hrvata u Njemačkoj, bez obzira što nose dres Bayerna ili Wolfsburga. Mislim da je tako u svakom zanimanju. Ako vrhunski radiš svoj posao ugradio si svoj kamenčić u jednu veliku i pozitivnu sliku. Svi smo pozvani da radimo dobro i najbolje sto možemo. Moji njemački prijatelji, promotori, svjedoče da se moja glazba i na engleskom i na hrvatskom jeziku dopada i njemačkoj publici. Duboko vjerujem da je to dobar signal za sve nas. Veliki mi je kompliment kad Nijemci kažu da ne razumiju jezik, ali razumiju emociju i kvalitetu. Ove predivne riječi se pripisuju tebi: “Moj životni stav je kao kompas, s orijentacijom na Vjeru, Obitelj, rodnu grudu.“ Mnogi Hrvati će te sigurno doći slušati u Njemačkoj u ožujku, što im možeš poručiti s obzirom na žudnju koju sigurno osjećaju prema domovini? Od 1988. do 1990. sam živio u AuFRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 gsburgu i Berlinu. I jako dobro znam što je nostalgija. Odlično razumijem naše ljude koji žive tisućama kilometara od svoje domovine. Znam da svijet poznaje ljepotu naše zemlje i vještinu naših sportaša, a to po mom mišljenju nije dovoljno. Mi moramo prezentirati i našu kulturu, kreativnost. I pojedine stvarno vrhunske proizvode. Na njemačkoj turneji svirat ću najljepše pjesme koje sam napisao na materinjem jeziku, a ujedno i neke od najboljih na engleskom jeziku koje je njemačka publika uspjela upoznati kroz svoje medije. Jako bi me veselilo da dođu naši ljudi i da povedu svoje njemačke prijatelje, jer je ovo program kojeg mogu razumjeti i zavoljeti. Brojni uspjesi su iza tebe, a kako se čini još veći te tek čekaju. Puno napisanih pjesama je iza tebe, ali nove tek treba napisati. Gdje pronalaziš inspiraciju za svoje pjesme, postoji li možda neko omiljeno mjesto za pisanje? Inspiraciju nalazim u životu, svome i ljudi koji me okružuju. Sebi ostavljam slobodu da stvarnim likovima promijenim imena, ali sve situacije su stvarne. Iz toga razloga se mnogo ljudi i prepozna u mojim pjesmama. Uvijek pokušavam skladati pjesme u nekim mirnijim sredinama , na skrovitim mjestima, selima u dalmatinskoj Zagori ili malim mjestima na otocima. Moram se distancirati od velegradske gužve, da bih našao svoj mir i mogao pisati. Nastupajući na koncertima diljem svijeta na neki način predstavljaš i promoviraš Lijepu našu. Koje bi to tvoje pjesme bile za tebe najbolje promotorice Hrvatske u inozemstvu? Nijemci su uvijek najbolje reagirali na moju pjesmu Oprosti ili na Libar. Iako sad imam i pjesama na engleskom kao sto su Hey Crow, Broken Finger ili 20th Century Man koje su se vrtjele i po njemačkim medijima. Recimo na M1, Antenna München… Kao humanitarac i ambasador dobre volje UNICEF-a radiš na brojnim humanitarnim projektima, te tako sigurno upoznaješ tužne životne priče raznih ljudi. Ni Hrvatima nije lako u ovim danima nesigurnosti, nezaposlenosti i siromaštva. Što možeš njima poručiti, kako se nositi u teškim vremenima? Što ti činiš kad ti je teško? Nedostaje nam više sloge i solidarnosti. Svi možemo činiti više jedni za druge. Ovaj narod je opstao kroz dvije tisuće godina ne zbog nekih mudrih ili važnih odluka koje su donosili moćnici, nego zato što su ljudi bili složni i plemeniti jedni prema drugima. Ne smijemo nikad dignuti ruke i odustati jedni od drugih. POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 40 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress „UNTERWEGS MIT ELSA“ ĆE BITI PREMIJERNO PRIKAZAN 7. OŽUJKA U 20.15 SATI NA NJEMAČKOJ TV POSTOJI DAS ERSTE U filmu glumim simpatičnog voditelja turističke agencije A Piše: Ružica Tadić Tomaz lain Blažević, Hrvat koji je rođen (1970.) i odrastao u Njemačkoj (Hessenu), a školovao za glumca u New Yorku, jedan je od rijetkih glumaca koji može svoj uloge odigrati na njemačkom, hrvatskom i engleskom jeziku. Širokoj publici poznat je ponajviše po sljedećim filmovima: Sve će biti dobro (2008), Happy! (2011) i Unterwegs mit Elsa (2013). Povod za razgovor je film Unterwegs mit Elsa, koji je na dobrom putu da osvoji njemačku publiku, a snimljen je na našem lijepom Jadranu. U filmu „Unterwegs mit Elsa“ glumite simpatičnog voditelja turističke agencije Stipu Barića. Kako je došlo do suradnje između Vas i redateljice Bettina Woernle? Kako ste se snašli kao voditelj agencije? Unatoč činjenici da se moj agent nalazi u Berlinu, suradnja se ostvarila preko hrvatskog filmskog suradnika, koji me je predložio za ovu ulogu. Slijedio je uobičajeni casting proces i sastanak s Bettinom. Nisam trebao posebnu pripremu kako bih utjelovio tu karakternu crtu. Kad uočimo gosta koji nam se sa žarkom znatiželjom približi i sve ga zanima o Lijepoj našoj onda smo više nego susretljivi ukazati mu na ljepote i povijest naše domovine. Mislim da će to svaki naš čovjek potvrditi. Čija je ideja da se film snima u Hrvatskoj? I gdje se sve film snimao? Od samog starta scenarij je svoju radnju oslanjao na Jadransku obalu. Svi znamo da već desetljećima turisti iz cijeloga svijeta, a pogotovo oni iz njemačkoga govorenoga područja posjećuju Hrvatsku, slika na filmskom platnu će im biti ne samo poznata već i pobuditi sjećanja na (nadajmo se) lijepo provedene dane odmora. Snimali smo u Kvarneru i Istri (Lovran, Opatija, Rovinj, Pula...) Kako su mještani prihvatili njemačku filmsku ekipu? Ja sam snimao već nekoliko puta u toj regiji, i ovom prigodom moram zahvaliti mještanima cijele Istre i Kvarne- BESTATTUNGEN KRIŽANČIĆ Unterwegs mit Elsa“ ist eine Produktion der Rowboat Film- und Fernsehproduktion im Auftrag der ARD Degeto für Das Erste. Od 1899. u Wuppertalu -24 sata na usluzi Više od 50. godina iskustva kod prijevoza pokojnika autom ili avionom za države bivše Jugoslavije, i za sve ostale države. Nudimo sljedeće usluge: sređujemo kompletne papire za prijevoz pokojnika, pomažemo kod sređivanja mirovine, socijalnih i drugih osiguranja... Kod smrtnog slučaja u kući, staračkom domu, vršimo prijevoz u vlastitu klimatiziranu mrtvačnicu. Obavljamo pogrebe usluge diljem Njemačke. KONTAKT: Edith-Stein-Str. 43 42329 Wuppertal e-mail: [email protected] www.bestattungen-krizancic.de Mobil: 0173 - 533 78 66 Tel.: 0202 - 73 05 40 POGREBNO (0-24h) ASANOVIĆ POGREBNO PAVIĆ ra. Toliko su ljubazni i susretljivi da se ponekad zapitaš ‚zašto‘? :) Film „Unterwegs mit Elsa“ će biti premijerno prikazan 7. ožujka na njemačkoj TV postoji Das Erste? Što mislite kako će film prihvatiti gledatelji u Njemačkoj? Tematika filma je obrađena na šarmantan način. - ‚Šaka suza, vrića smija‘ kako bih Oliver rekao. Uz dinamičnu radnju koja nas vodi iz Münchena, preko Austrije do Hrvatske gdje nas čeka prekrasna panorama Jadranske obale... Zabavna i ugodna večer pred TV ekranima je zajamčena. Što Vas je zapravo potaknulo da odaberete glumu kao svoji životni poziv? Da li se može živjeti od toga? Od malih nogu sam bio očaran filmovima. Studirao sam na prestižnoj školi glume „Lee Starsberg Institute‘ u New Yorku. To nije bilo moguće bez odricanja i hrabrosti... tako da je ‚poziv‘ prava riječ. Težak je to posao u smislu financijske stabilnosti, i uvijek gledate u neizvjesnu budućnost. No, ja se ne mogu požaliti. Pogotovo u proteklih nekoliko godina sam imao priliku surađivati na projektima diljem Europe. Prošle godine sam odradio globalnu kampanju (reklamni spot) za Old Spice, koji je imao premijeru pred gotovo 130 mil. gledatelja na američkim ekranima za vrijeme Super-bowla. Koja Vam je do sada najdraža uloga i zašto? Pa, ja sam romantičar u duši. Tako da mi je najnoviji izazov (nova ljubav). Upravo sam se vratio iz Moskve gdje sam utjelovio CIA Agenta u glavnoj ulozi Int. produkciji „The Sniffer“. To je bilo izuzetno iskustvo. No, pitajte me za godinu dana... bit će nova priča. Svaka uloga je kao putovanje, i svaka nosi svoje uspomene tako da je go- Tematika filma je obrađena na šarmantan način‘Šaka suza, vrića smija‘ kako bih Oliver rekao. Dinamična radnja vodi nas iz Münchena, preko Austrije do prelijepe hrvatske obale... tovo nemoguće istaknuti jednu. Gdje nalazite inspiraciju za svoja književna djela? I na kojim sve jezicima pišete? U Americi sam nekoliko godina radio kao ‚Ghost writer‘ u Studio sistemu, engleski mi je najprirodniji i najjednostavniji jezik za pisati. 2005. godine sam napisao scenarij na njemačkom jeziku, za to sam nagrađen posebnim priznanjem ‚Deutscher Drehbuch-Förderpreis‘. Inspiraciju crpim direktno iz svakodnevnoga života. Promatram ljude oko sebe, zanimaju me njihove brige, nade, razgovori, privlače me međuljudski odnosi i u njima nastojim pronaći dozu humora i melankolije. I za kraj pitanje koje bi moglo zanimati ženski dio čitatelja. Je li Alain Blažević slobodan? Slobodan, slobodan! Samo nedaj Bože da ovo pročita moja supruga. :) Guramo osmu godinu braka... a moram priznati (ono dalmatinski) dosad kariola i nije bila teška. Sad, ne znam da li tu ulogu igra neka vrsta ‚Stockholmskog sindroma‘ ali me je uvjerila da sam sretan. Srdačan pozdrav svim vašim čitateljima. Prijatelji, drži te se ! BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN, ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 www.asanovic.de MOBIL: 0175 976 71 56 Najbolje mjesto za oglašavanje 10. godinu i sretnu Novu 20 Jahr 2010. goslovljen Božić ein gutes neues Želimo svima bla ihnachtsfest und We hes fro ein www nschen Ihnen Wir wü .cro-express.com s.com www.cro-expres MJESEČNIK ZA ISELJE NE HRVATE ISELJENE MJESEČNIK ZA HANNOVER . Broj 1 prosinac 2009 HANNOVER NAKON ŠTO JE PAPA SAZVAO MEĐUGORSKU KOMISIJU - REPORTERI CROEXPRESSA U SVETIŠTU KRALJICE MIRA HRVATE travanj 2010. Broj BUKAL HAMBURG POGREBNO PODUZEĆE MÜNCHEN 089/ 48 00 47 65 0173/ 566 43 10 www.bukal.de na Kardinal Bozanićetnici četrdesetoj oblj gu misije u Hambur str. 8. -10. Ć SANJA JOVANOVI ijeh Draži mi je osm svih moje majke od 6.-7. zlatnih medalja str. ZVONKO BUŠIĆ Hodočasnici: Ovo je ila samveliki korak :B anj do pr Vic izk na a Gosp toina ukazanja SPORT bolesna, ali ne smatram 150 vrsta šću nego hrvatskih Turnir u Essenu u čast Dražena Petrovića str. 34. -36. HRVATSKI VINAR U NJEMAČKOJ I str. 4. -7. 4 Kontakt: Isernhagener Str. 6 30161 Hannover Tel +49 (0) 511 – 33 6 46 87 Fax +49 (0) 511 – 35 3 01 78 marinastojak@ gmail.com Mobile: +49 (0) 172 – 515 23 27 41 42 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 43 PREMINUO dr. ADALBERT REBIĆ Poznati hrvatski teolog, svećenik Adalbert Rebić umro je u četvrtak, 20. veljače u 78. godini u 50. godini svećeništva u svećeničkom domu u Zagrebu. Rebić je bio jedan od najvećih stručnjaka za Bibliju. Do umirovljenja 2005. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu predavao je biblijske znanosti i orijentalne jezike. U vrijeme Domovinskog rata bio je predstojnik Vladinog ureda za izbjeglice, a 1995. ministar za humanitarna pitanja. Rođen je 1937. u Klenovcu Humskom. Pučku školu pohađao je u rodnome mjestu od 1944. do 1948., a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu od 1948.-1956. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i završio u Rimu na Papinskome sveučilištu Gregoriana. Od 1960. do 1965. bio je pitomac Papinskog Zavoda Germanicum-Hungaricum. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je münchenski nadbiskup kardinal Julius August Döfner, u crkvi Sv. Ignacija u Rimu, 10. listopada 1964. Mladu misu je slavio 11. listopada 1964. u Hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu. Propovjednik na mladoj misi bio je tadašnji pomoćni zagrebački biskup Franjo Kuharić, (kasnije nadbiskup metropolit, kardinal). O Rebićevom životu i vladanju u Germanicumu njegov rektor Zavoda se pismeno izrazio s velikim pohvalama. U Zavodu sv. Jeronima Rebić je boravio 1965.-1969. Studirao je teologiju na Gregoriani i biblijske znanosti na Papinskom biblijskom institutu. Dok je bio u Zavodu sv. Jeronima pastoralno je subotom i nedjeljom djelovao na rimskim župama. Na Biblijskom institutu je magistrirao 31. listopada 1967. Doktorirao je biblijsku teologiju na bogoslovnome fakultetu Gregorijanskoga sveučilišta 3. ožujka 1969. Naslov doktorske radnje: Das Auftreten und die Pund Tradition. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je profesor biblijskih znanosti, orijentalnih jezika (hebrejski, aramejski, sirijski i arapski) i biblijske arheologije od 1968. do 2007. Predavao je i Đakovačkoj teologiji (Danas Katolički bogoslovni fakultet). U izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost bio je urednik biblijskih izdanja i njezin direktor od 1968. do 2009. godine. Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka, knjige Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu Biblije na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće “Stvarnost” 1968. godine. Bio je urednik izdanja “Jeruzalemske Biblije” (KS, 1994.) u kojem je s francuskog jezika preveo uvode u pojedine biblijske knjige Staroga zavjeta te tumačenja i komentare uz pojedine biblijske tekstove, a zaslužan je i za izdanje “Biblijskog priručnika” i prijevod s francuskog “Ekumenskog prijevoda Biblije”. Kao urednik zaslužan je za izdanje “Općeg religijskog leksikona”. U svom plodonosnom radu objavio je 28 djela te oko 400 članaka u raznim domaćim i inozemnim časopisima. (croex) VECHTA – MÜNSTER (WESTFALEN) NJEMAČKI POMOĆNI BISKUP POKOPAN NA GRADSKOM GROBLJU UMJESTO U BISKUPSKU GROBNICU U KATEDRALI U 87.-oj godini života preminuo je umirovljeni pomoćni biskup Njemačke biskupije Münster (savezna pokrajina Sjeverna Rajna – Westfalija) mons. Max Georg von Twickel, takozvani „Biskup na biciklu“. Na krizme je dolazio biciklom, a na pak tregeru je bio biskupski štap. Rođen je 22. kolovoza 1926. godine u Havixbecku. Za svećenika je zaređen 6. kolovoza 1952. godine. Početkom 1973. godine imenovan je pomoćnim biskupom biskupije Münster. Umirovljen je 2001. godine. Po vlastitoj želji nije želio biti pokopan u biskupsku grobnicu u katedrali Sv. Pavla u Münsteru, nego je pokopan 7. prosinca na gradskom groblju Vechta. Također po vlastitoj želji tražio je da se umjesto vijenaca, cvijeća i svijeća uplati dobrovoljni prilog na Caritasov socijalni fond koji nosi njegovo ime, a kojeg je on još za života i osnovao. Dao nam dragi Bog u skoroj budućnosti još ovakvih divnih biskupa, primjera i duhovnih pastira. (Francisko Pavljuk) POGREBNO PAVIĆ Blaženi Alojzije Stepinac uskoro postaje svetac Upravo na 54. obljetnicu smrti blaženog Alojzija Stepinca iz Vatikana stigla je vijest kako će blaženi Alojzije Stepinac uskoro postati svetim. Ovu je vijest objavio prefekt Kongregacije za kauze svetih, kardinal Angelo Amato tijekom mise u crkvi svetog Jeronima u Rimu. Zahvaljujući nalazima nadležne liječničke komisije postupak kanonizacije bi uskoro mogao biti završen. Glavni poticaj završetku kanonizacije su trenutno objavljeni nalazi koji potvrđuju čudesno ozdravljenje po zagovoru Stepinca. Nakon nalaza, kardinalska komisija bi trebala potvrditi nadnaravnost ozdravljenja, kao i Kongregacija za kauzu svetaca. Potom će blaženog kardinala Stepinca papa proglasiti svetim. (mk) IN MEMORIAM ANTUN SUČIĆ - TONI Krajem srpnja protekle godine izgubio je Esslingen još jednog vrijednog člana svoje zajednice, naime zauvijek ju je napustio Antun Sučić - Toni. Toni je bio jedan od osnivača Hrvatske kulturne zajednice u Esslingenu, njen dugogodišnji predsjednik i do svog bolnog kraja vjerni član. Starije generacije će se zasigurno sjetiti, čestitog, mirnog, samozatajnog i pobožnog člana zajednice, a mlađima je nužno reći i iz razloga da se ne zaboravi, kolika je dragocjenost imati takvu osobu u svojoj sredini i koliko je vrijedno doživjeti takve osobe poput Tonija. Uvijek spreman pomoći, čovjek od malo riječi ali puna srca dobrote. Njegova čvrsta vjera u Boga zasigurno mu je pomogla tako dugo izdržati opaku bolest, bez jadanja. Koliko je bio odan svojoj vjeri i obitelji toliko je volio i svoju Hrvatsku, pomogao joj, pogotovo onda kada je bilo najteže. Bio je među prvima 90-ih kada je bilo biti ili ne biti. Sanitetski materijal, vozila hitne pomoći, opremu za komunikaciju, odjeću, obuću, hranu, novčanu pomoć, organizirao je ili osobno uručio na bezbrojna mjesta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Njegovo nesebično zalaganje i neumorna volja za pomoć ostavila je neizbrisiv trag. Sam bi nevoljko sve to spominjao jer je bio čovjek od djela, a ne od riječi. Premda je od njegove smrti prošlo već nekoliko mjeseci, članovi Hrvatske zajednice iz Esslingena još uvijek ga često spominju jer ga ne žele zaboraviti, jer je zaslužio, jer smo mu dužni reći još jedno veliko hvala. Posljednja želja Antuna Sučića – Tonija bila je da ga se otprati u rodno selo, u rodnu Vrbanju, da ga pokrije plodna gruda Hrvatska koju je toliko volio. Ostavio je Toni ne samo prazno mjesto u crkvi, ostavio je prazninu u srcima svih onih koji su ga poznavali i cijenili. Pokoj mu vječni želi cijela zajednica Hrvata iz Esslingena i neka ga dragi Bog nagradi za svu njegovu dobrotu. (D. Riedel/V. Kešinović, Hrvatska kulturna zajednica Esslingen e. V.) BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu.ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) FRANKFURT 069 428 922 48 MÜNCHEN 089 12 03 44 66 STUTTGART 0711 740 99 215 FRANCUSKA 0033 671 848449 ŠVICARSKA 0041 76 2107139 MOBIL: 0175 976 71 56 Energetsko certificiranje Piše: praksi znači devedeset devet posto staMarijana Katalinić nova. Od obaveze energetskog certificiranja izuzeti su jedino objekti manji od I dok građani RH muku muče s teš- 50 m2 tipa kiosci, garaže, radionice i sličkom financijskom situacijom, velikom no, te poljoprivredni objekti, industrijski nezaposlenošću, socijalnim problemi- objekti, vjerski objekti i zgrade za privrema i drugim materijalnim poteškoća- menu uporabu. ma, na velika vrata dolaze novine iz euKod oglašavanja, vlasnik nekretniropskog zakonodavstva koje i Hrvatska ne kao i agencija, dužni su u oglasu za mora primijeniti kao punopravna člani- prodaju, koji se objavljuje u medijima, ca Europske unije. naznačiti energetski razred nekretnine. Energetsko certificiranje, tj. izrada Nedovršene zgrade se mogu prodavati energetskog certifikata kod ovlaštene bez certifikata, ali ga novi vlasnik mora osobe je propisano kao obaveza u no- izraditi nakon dovršetka zgrade a prije vom Zakonu o gradnji. Od 01. siječnja ishođenja uporabne dozvole. Na ruševine se ovaj zakon ne odno2014.g. kod prodaje nekretnina obaveza je svakog vlasnika svakom potenci- si. Zanimljivo je da je sredinom siječnja jalnom kupcu predočiti energetski cer- ove godine u Ministarstvu graditeljstva tifikat, a obveznici su sve stambene i i prostornog uređenja evidentirano oko poslovne zgrade veće od 50 m2 (kuća se 17.500 certifikata, dok ih je krajem smatra zgradom), tj. svi koji se nalaze u 2010. godine bilo izdano svega 60. Pristanovima, bez obzira na njihovu veliči- bavljanje energetskog certifikata zgrade nu, ako je zgrada u kojoj se nalazi stan odnosno samostalne uporabne cjeline veća od 50 m2 korisne površine, a to u zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodaj- nog ugovora kod javnog bilježnika niti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu. Ukoliko ste kuću, stan tj. zgradu odlučili pokloniti nekome u tom slučaju ne trebate imati certifikat. Ministrica Anka Mrak Taritaš je najavila da će se obaveza energetskog certificiranja proširiti i na iznajmljivanje, najam ili leasing i to od 01. siječnja 2016. g. Dakle, sve ono što vrijedi sada za prodaju nekretnina vrijedit će za dvije godine i za iznajmljivanje, najam ili leasing, a ova obaveza se jednako primjenjuje i na oglašavanje u medijima. Ova odgoda od dvije godine je slaba utjeha za građane s obzirom na financijsku situaciju u kojoj se nalaze. Novčane kazne u slučaju ne predočavanja certifikata potencijalnim kupcima iznose od 5.000 do 10.000 za fizičke osobe te 15.000 do 30.000 za pravne osobe. Što se tiče cijena izrade energetskih certifikata Ministarstvo je odredilo maksimalnu cijenu za sve objek- te, za stan je to primjerice 2.700 kuna, dok minimalna ovisi o tržištu. Preporuka građanima je da certificiraju cijele stambene zgrade jer je to jeftinije od pojedinačnog certificiranja stanova. Nakon obveze energetskog certificiranja nekretnina vlasnike kuća, stanova i drugih objekata uskoro bi mogla pogoditi još jedna obveza. Kako je najavila ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, vrlo brzo doći će vrijeme da će nekretnine morati imati i certifikat koji će pokazivati koliko naša nekretnina ispušta ugljikova dioksida u atmosferu. Točno informacije o datumu uvođenja ove obveze još nisu poznate, ali građane se već sada priprema na tu buduću obavezu. Čeka se nova smjernica EU koja će propisati certificiranje ugljičnog otiska, odnosno podatka o tome koliko kuće, stanovi i druge zgrade u atmosferu ispuštaju ugljikova dioksida. Registar fizičkih i pravnih osoba ovlaštenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, tj. tko sve smije izrađivati certifikate, objavljen je na web stranici Ministarstva. Predstavljen ovogodišnji Hrvatski iseljenički zbornik Tekst: Željka Lešić Fotografija: Snježana Radoš U Zagrebu je 13. veljače svečano predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik za 2014., u tiskanom i elektroničkom izdanju, u nazočnosti brojne publike u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika. Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2014., sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim autorima naših korijena, koji djeluju u desetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Priloge su pisali stručnjaci sa sveučilišta iz Zagreba, Osijeka, Beča, Berlina, Sydneyja i Toronta, te ugledni publicisti s pretežito migrantskom pozadinom poput Edija Zelića i Gojka Borića iz Njemačke. Serijska stručna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 58. godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u 63. godinu kvalitetnog djelovanja među iseljeništvom od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelan- da te bližeg europskog susjedstva. Zadnjih 15 svezaka Zbornika, koji ukupno opsežu šest tisuća stranica, uredila je Vesna Kukavica, okupivši 480 suradnika iz 25 zemalja svijeta oko ove čitane Matičine serijske publikacije. O odabranim poglavljima Zbornika ana- POGREBNO ASANOVIĆ (0-24h) www.asanovic.de BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. Posjedujemo kompletnu opremu. Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. litički su govorile dvije znanstvene novakinje s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to doktorica Marijeta Rajković Iveta, antropologinja migracija i povjesničarka te mlada anglistkinja Marija Galić, ovjenčana Nagradom rektora Sveučilišta u Zagrebu. DÜSSELDORF 0211 545 84 998 BERLIN 0306 27 29 867 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 AUSTRIJA 0043 699 17065969 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress 45 foto: Zoran Paškov 44 Ričička noć u Frankfurtu Cro-Art izložba u Fellbachu Više od tisuću posjetitelja, uglavnom podrijetlom iz imotskoga kraja okupilo se na već tradicionalnoj, 12. po redu „Ričičkoj noći“, koja je i ove godine održana u dvorani Martinsee u Heusenstammu pored Offenbacha. I ovaj put uz sjajan zabavni program, u kojem su nastupili dalmatinska klapa Intrade, mlada splitska pjevačica Lidija Bačić, i folklorna skupina Hrvatske katoličke misije u Mainzu. Kroz program je vodila Jadranka Čelik-Škugor. Među gostima u dvorani Martinsee bili su: saborski zastupnik HDZ-a Ante Babić, prof. dr. Kujundžić predsjednik mlade stranke Hrvatska zora, Josip Juratović i Klaus Peter Willsch, zastupnici u Bundestagu, Zdravka Bušić, zastupnica u EU parlamentu, i generalni konzul RH u Frankfurtu Josip Špoljarić, njemački političar i predsjednik CDU-a Frankfurt Uwe Becker i dr. (croex) Velika izložba hrvatskih slikara i književnika BadenWürttemberga pod nazivom Cro Art je održana u Gradskoj vijećnici u Fellbachu kod Stuttgarta. Izložbu su organizirale Hrvatska kulturna udruga Cro Art iz Nagolda i udruga Miroslav Krleža iz Fellbacha. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Günter Geyer. Goste su u ime udruga prigodnim riječima pozdravili Angelina Kober-Buchholz i Ivica Maletić. Izložbi je nazočio i Slavko Novokmet, generalni konzul RH u Stuttgartu. Osnivač udruge CRO-ART je Mirko Bokšić, umjetnik ili kako on za sebe kaže, likovni poet i pisac. Ostali članovi udruge su nakit-designerin i likovna umjetnica Vera Bauer, slikarica i likovna umjetnica Rajka Foschiani, likovni umjetnik Nikola Lukinčić, Alojzija Stupar iz Ulma, novinar i pisac Ivan Ott i pjesnikinja prof. Malkica Dugeč. (zd) I ove godine se u prostorijama kluba Hrvatsko-Bosanske folklorne zajednice ,,Jure Sušić,, u Hamburgu održalo tradicionalno natjecanje u igri prstena. Znanje i vještinu te stare igre iz Bosanske Posavine pokazale su dvije muške i dvije ženske ekipe predvođeni Brčacima s jedne i Dervenćanima s druge strane. Dugo su se prstendžije iz Brčkog nadmudrivale sa svojim susjedima i prijateljima iz derventskog kraja, na kon- cu su uspjeli „zaraditi“ vrijednu nagradu. Pobjednicima je čestitao Pejo Zubak, predsjednik Zajednice. U ženskoj ekipi rezultat je ostao neriješen, dogovor je pao da će na idućem natjecanju na istom mjestu odmjeriti snage. Oni koji se nisu natjecali, dali su svoj doprinos ovom druženju svojim glasom i iz sveg grla zapjevali izvornu pjesmu. Na šargiji ih je pratio Jozo Zirdum. (croex) Ansambl LADO predstavlja Hrvatsku na turneji u Japanu Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO upravo održava veliku turneju u Japanu koja traje od 04. veljače do 10. ožujka, a tijekom turneje će održati 22 nastupa i 10 radionica u 19 japanskih gradova. Ovo je jedan od najznačajnijih projekata koji imaju za cilj očuvanje hrvatske tradicijske kulture, istaknula je ravnateljica ansambla LADO Ivana Lušić. Turneja ansambla LADO je upravo na svom vrhuncu, sve karte za koncerte su rasprodane, a na koncertima sudjeluje politička elita i razni diplomati, a na jedan od nastupa se najavila i japanska carska obitelj što je uistinu velika čast. Tijekom 35 dana gostovanja pred japanskom publikom LADO će predstaviti bogatstvo hrvatske plesne i glazbene tradicije, njenu raznolikost i običaje,a izvesti će Ladarke, zatim baranjske plesove, krčki tanac, ličke plesove, Lindžo, ali i bunjevačke, zagorske, prigorske plesove i druge, a to sve će izvoditi 46 vrhunskih plesača i glazbenika. Nacionalni profesionalni folklorni ansambl LADO je nastupao na najvećim svjetskim scenama i koncertnim pozornicama, kao što su Royal Albert Hall u Londonu, City Centar u New Yorku, Veliki Amfiteatar Sorbonne u Parizu, Mann Auditorium u Tel Avivu, Sydney Town Hall i Nakano Sun Plaza Hall u Tokiju. U Japanu je već gostovao 2005. i 2006. godine, a dosad su izdali 24 albuma i osvojili brojne domaće i inozemne nagrade i priznanja. (M. Katalinić) Igra prstena nije zaboravljena u Hamburgu Kožarićeva skulptura Matoša u Parizu „Danas dajemo hommage velikanima hrvatske umjetnosti - književniku Antunu Gustavu Matošu i kiparu Ivanu Kožariću te potvrđujemo veze između Francuske i Hrvatske u povijesnom, sadašnjem ali i budućem kontekstu“ – rekla je uvodno ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić prilikom otkrivanja spomenika „Matoš na klupi“ u parku Roseraie u Issy les Moulineaux pored Pariza 8. veljače. Otkrivanje te slavne Kožarićeve skulpture obilježava se 100 godina smrti Antuna Gustava Matoša, ali i oživljava sjećanje na njegov dio života koji je proveo u Parizu. Jer, kako je istakla ministrica kulture u prigodnom obraćanju – „Svoj doživljaj uživanja, upijanja i percepcije francuskog urbanog okruženja, on je doslovno pretočio u svoja promišljanja, stilski izričaj i život. Naviku šetanja i uživanja u pulsu grada, Matoš je nastavio i po povratku u Hrvatsku te je francusko umijeće življenja na ulicama grada unio u svakodnevicu grada Zagreba. Na neki način, on šeta i danas ulicama grada, zahvaljujući originalnom odljevu ove skulpture koja ukrašava šetalište starog grada.„ Svečanosti su, između ostalih prisustvovali i veleposlanik RH u Francuskoj Ivo Goldstein, gradonačelnik grada Issy les Moulineaux André Santini zamjenik gradonačelnika za kulturu Alain Lévy, te predsjednik AMCA-e Pariz Damir Perinić. (matis.hr) 46 ožujak 2014. CroExpress ožujak 2014. CroExpress Enigmatika Križaljke i ostale zagonetke sastavila redakcija Hrvatske Skandi čija izdanja možete kupiti na kioscima diljem Njemačke, Austrije i Švicarske a ek on Zatg 15 10 17 16 16 27 17 20 14 17 00214 4 9 771334 42 2004 16 38 38 16 17 tka one Zag 17 ka net Zago 11 a etk Zagon 17 ka ne Ztago 38 38 11 a netk Zago 17 tka one Zag 16 16 4 tka one Zag 14 17 20 27 17 9 771 846 07 800 3 Zag 01113 1 tka one 2 9 771846 076009 00913 2 3 2 1 2 3 3 3 3 1 1 1 2 2 4 2 3 3 1 1 4 1 2 3 3 3 1 1 4 1 2 3 16 17 16 15 10 47 Od travnja nova web stranica www.cro-express.com S a zadovoljstvom vam predstavljamo novi, nedovršeni vizualni prikaz novog portala CroExpressa. Internet stranica www.croexpress.com će doživjeti kompletni redizajn – ne samo vizualno već i sadržajno. Naši administratori će postupno dopunjavati sadržaj novim informacijama tako da će svi u svakom trenutku imati pristup detaljnim i ažurnim informacijama. Preporučujemo vam da nam se slobodno obratite ako želite postati jedan od glavnih sponzora našeg novog portala. Dragi poduzetnici, prezentacija proizvoda i usluga na internetu je odličan poslovni potez. Za više informacija, slobodno nam se obratite. Pozivamo sve čitatelje CroExpressa diljem iseljeništva da se sa svojim temama jave i uključe na našu stranicu.
© Copyright 2024 Paperzz
