Poznavati i spriječiti faktore rizika, koji izazivaju

  
Zdravo srce
Poznavati i spriječiti faktore rizika, koji
­izazivaju kardiovaskularna oboljenja

serbisch, kroatisch, bosnisch
croate, bosniaque
serbe,

serbo, croato, bosniaco
1
       
Uvod
Sadržaj
3 Srce – središnji organ
4Ateroskleroza
8 Faktori rizika
9 Starost i urodjena sklonost
10 «Plavkasti dim» ostavlja tamne
posljedice
13 Opterećenje krvotoka
16 Masti – lažan sjaj
19 Dijabetes
21 Gojaznost i ishrana
24 Vitalni, uz pomoć kretanja
27 Stres – moderna riječ?
29Alarmni signali tijela
2
       
Drage čitateljice, dragi čitaoci
Ovu brošuru Vam poklanja Švicarsko
udruženje za borbu protiv bolesti srca.
Time želimo pokazati kako da Vi i članovi
Vaše porodice, sačuvate zdravlje i da se
zaštitite od kardiovaskularnih bolesti.
U tu svrhu, skupili smo važne informa­
cije iz objavljenih knjiga, predava­
nja i ­d rugih izvora, te iz interneta
(­www.swissheart­. ch). Ne plašite se: ne
morate se odreći svega, što ste do sada
rado jeli ili činili. Saznat ćete, prije
svega, šta Vašem srcu čini dobro. Bez
obzira na Vašu starosnu dob, nikad nije
kasno za promjene, koje svakim danom
vode ka boljem zdravlju. U svemu tome
je najbolje: malim koracima možete puno
toga ostvariti!
Želimo Vam da uživate na ovom putova­
nju, ka otkrivanju Vašeg srca!
Vaše Švicarsko udruženje za borbu protiv
bolesti srca.
Srce – središnji organ
Srce je snažan šuplji mišić, koji leži na dijafragmi, izmedju plućnih krila. Ako se dlan
ruke položi malo u lijevo, od grudnog koša prema rebrima, može se čuti ritmičko ku­
canje srca. Rad srca se mijenja, ovisno o potrebama tijela: pri naporu ili uzbudjenju,
srce kuca brže i snažnije.
Srce obavlja funkciju, neophodnu za život, tako što, u svako doba dana i noći, pumpa
krv kroz krvne žile. Pregradni zid (septum) izmedju desne i lijeve srčane komore ra­
zdvaja krv, koja sadrži kisik, od one krvi, koja u sebi ima ugljični dioksid. Krv, obogaćena
kisikom, dospijeva iz pluća u lijevu srčanu komoru, te se
odatle, uz pomoć glavne arterije (aorta), prenosi u cije­
lo tijelo. Iz aorte, krv teče u razgranate arterije, koje
snabdijevaju krvlju, glavu, ruke, trup i noge. Arterije se,
u svom toku, sve više i više granaju i na samom kraju se
Naše srce kuca, bez pauze,
završavaju u obliku sitnih kapilara, debljine dlake. To su
tokom cijeloga života,
najtanji krvni sudovi ljudskog organizma.
otprilike 50 do 90 otkucaja
Preko kapilara, ćelije organizma se snabdijevaju kisikom
u minuti. Pri tome, srce
i hranjivim materijama. Nasuprot tome, ćelije daju kapi­
­pumpa 5 do 6 litara krvi u
larima ugljični dioksid i tvari neophodne za metabolizam.
krvotok.
Nakon ove razmjene, krv, osiromašena kisikom (često se
čini da je plavkaste boje), dolazi preko vena, nazad, u
desnu srčanu komoru. Odatle, ona odlazi u pluća. U plućima
se, iznova, dešava razmjena gasova: s jedne strane, cr­
vena krvna zrnca preuzimaju ugljični dioksid i šalju ga u
zrak, koji izdišemo, a s druge strane, ona uzimaju kisik iz
zraka, koji smo udahnuli. Svježa, s kisikom obogaćena
krv, dolazi u lijevu srčanu komoru – krug se zatvara.
Veliki učinak
3
       
Ateroskleroza
Proces starenja se razlikuje, od čovjeka do čovjeka. S jedne strane to ovisi o gene­
tskim predispozicijama, s druge strane, takodje o vlastitom načinu života. Štetne
navike – kao na primjer pušenje – mogu ubrzati proces starenja.
Zdrav krvni sud
naslage nastale
skupljanjem
masnoća u krvi
povećano sužavanje
Sužavanje, praćeno
jakim oštećenjem
krvnog suda
4
       
Posebno krvni sudovi «cijene»
zdrav način života. Oni najbo­
lje funkcionišu kada mogu
zadržati svoj «oblik», što znači
kada ostanu elastični i kad
nisu ugroženi artrozom. Pod
aterosklerozom se podrazumi­
jeva promjena na krvnim su­
dovima, u vidu bolesti.
Posebno je važno stanje
srčanih arterija (koronarne
arterije), koje snabdijevaju
srce sa krvlju, a time i potre­
bnom količinom kisika i ener­
gije. Samo ako su koronarne
ar ter ije dobro prohodne,
moguća je dovoljna opskr­
bljenost srca krvlju – takodje
i pri povećanoj tjelesnoj akti­
vnosti.
sužavanje
moždane arterije
sužavanje arterije
u nozi
5
       
Kako nastaje ateroskleroza?
Pušenje, gojaznost, visok krvni pritisak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, šećerna
bolest (dijabetes tipa 2) ili nedostatak kretanja, oštećuju krvne sudove i utiču na
skupljanje masnoće u njihovim unutrašnjim stijenkama. Ove naslage se, usljed
promjena ćelija vezivnog tkiva, mišića i krvi, pretvaraju u takozvani talog (plaques).
Ovi talozi utiču na sužavanje arterija i otežani protok krvi. Uz to, može doći do pu­
canja arterija i stvaranja krvnih ugrušaka.
Ateroskleroza može napasti sve arterije u tijelu. Medjutim, posebno su ugrožene
arterije koje vode ka srcu, kao vratne i moždane arterije, jer su njima neposredno
ugroženi srce i mozak, organi koji obavljaju važne životne funkcije.
Posljedice ateroskleroze
Ateroskleroza srca negativno utiče na srčane funkcije, jer ona ima za posljedicu
nastanak koronarne bolesti. Ona se ispoljava kroz razna oboljenja, kao što su angi­
na pectoris, srčani udar ili neku drugu slabost srca.
Podmukla
­bolest
Ateroskleroza nastaje
neprimjetno i tokom dužeg
niza godina. Što je više fa­
ktora rizika zastupljeno, to
je veća opasnost da osoba,
u toku svog života, oboli
od ateroskleroze i njenih
nepoželjnih posljedica.
Mogući nagovještaj srčanog infa­
rkta je, upravo, napad angine
­pectoris: stezanje grudnog koša i
pritisak na grudi, često povezan
sa bolom, koji se javlja u lijevoj
ruci ili u vratu. Pretežno se angina
pectoris javlja pri tjelesnom na­
poru, pri uzbudjenju, hladnoći ili
poslije jela, a ukazuje na nedo­
voljno opskrbljivanje srčanog
mišića krvlju. Simptomi se povlače
poslije nekoliko minuta ili nakon
uzimanja lijeka za proširenje kr­
vnih sudova (na primjer nitroglice­
rin).
Srčani infarkt nastaje kada krvni
ugrušak zatvori neku od koronar­
6
       
nih arterija. Time se otežava protok krvi, tako da jedan dio srčanog mišića više ne
dobija dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari. Oboljeli dio tkiva umire, već nakon
nekoliko sati, ukoliko se pacijentu ne pruži hitna pomoć. Simptomi srčanog udara
su jaki i dugotrajni bolovi u području srca, koji se vrlo često prenose i na lijevu ruku
ili vrat. Vrlo često nastupaju i osjećaji straha, koji su praćeni vrtoglavicom, hladnim
znojem ili mučninom. Srčani udar može imati za posljedicu poremećaj srčanog ritma,
koji može dovesti do prestanka rada srca ili smrti.
Ateroskleroza vratne arterije i moždanih kanala negativno utiče na protok krvi u
mozgu. Privremena paraliza i smetnje pri govoru ili iznenadno, ali kratkotrajno
osljepljenje su znakovi opasnosti, koje treba uzeti vrlo ozbiljno i koji upućuju na
nedovoljan protok krvi u mozgu. On nastaje tako što se na arteriji, koja mozak
snabdijeva krvlju, javlja začepljenje ili pukotina. Moždani udar može prouzrokovati
stalnu paralizu i poremećaje u govoru.
Zatvaranje perifernih krvnih sudova je posljedica izražene ateroskleroze arterija,
koje se nalaze u području karlice ili nogu. Zbog nedostataka kisika u mišićima nogu,
oboljele osobe imaju, pri hodanju, jake bolove u podkoljenicama ili nadkoljenicama.
Stajanjem umjestu, smanjuje se potrebna količina krvi u mišićima nogu, čime i bo­
lovi popuštaju. Ako se protok krvi u nogama još više pogorša, može doći do oštećenja
kože i mišića nogu.
Bez hirurškog zahvata
na aterosklerotičnim
krvnim sudovima, tki­
vo, s vremenom, odu­
mire.
Promjena krvnih sudova u koronarnoj arteriji
7
       
Faktori rizika
Zahvaljujući opširnim istraživanjima, bilo je moguće prepoznati i izučavati najvažnije
faktore rizika, koji utiču na nastanak ateroskleroze. Postoji razlika izmedju faktora
na koje se može uticati i onih, na koje nemamo uticaja.
Starost, nasljedni faktori i pripadnost muškom spolu, faktori su na koje nemamo
uticaj. Čak i ako postoje negativni predznaci nasljednih faktora, srećom, postoje i
razne mogućnosti da utičemo na zdravlje našeg srca. Recept: po mogućnosti izbjeći
i umanjiti sve faktore rizika, na koje možemo uticati, a po potrebi ih i liječiti.
U faktore rizika, na koje možemo imati uticaja, u prvoj liniji se ubrajaju:
• pušenje
• povišeni krvni pritisak
• povišene vrijednosti masnoće u krvi (kolesterol)
• dijabetes (tipa 2)
• nedovoljno kretanje
• gojaznost
• stres
U raznim novijim istraživanjima, izmedju ostalog se izučavala direktna povezanost
izmedju bolesti krvnih sudova i infekcijskih bolesti. Bolesti i upale zubnog mesa,
igraju ovdje važnu ulogu. Posebna važnost, na listi faktora rizika, pridaje se sma­
njenju ženskih spolnih hormona (estrogena) kod žena, u vrijeme poslije prestanka
mjesečne periode. U periodu do tada, koji najčešće leži izmedju 45. i 50. godine
života, krvni sudovi su relativno zaštićeni od artroze i to zahvaljujući ženskim hor­
monima. Nakon prestanka mjesečne periode, znatno se povećava faktor rizika, pa
je, za žene posebno važno da izbjegavaju ili umanje ove faktore – gdje god je to
moguće.
8
       
Starost i genetski uticaji
Starenje nema za posljedicu samo promjene vanjskog izgleda, kao što su sijeda kosa
i karakterne bore na licu. Postoje, takodje i nevidljive posljedice u samom organi­
zmu, kao što je ateroskleroza, koja, najčešće nastaje tokom dužeg niza godina.
Drugim riječima: starenjem se povećava rizik za dobijanje srčanog udara. Još nije
pronadjeno čudo, u vidu sredstva za podmladjivanje. Samo zdrav način života će
sačuvati zdravlje vašeg srca i dati mladalački izgled Vašem tijelu.
Muškarci obolijevaju od ateroskleroze prije žena. Već poslije navršene 45. godine
života, kod muškaraca se, znatno, povećava opasnost od oboljenja. Kod žena je nešto
drugačije, jer se faktori rizika povečavaju tek poslije prestanka mjesečnog krvare­
nja. Ulaskom u klimaks, žene relativno brzo sustižu muškarce, što znači da češće
­obolijevaju, sa, nerijetko, težim posljedicama od muškaraca.
Pored starosne dobi i spola, važnu ulogu igraju i nasljedni faktori. Na njih se, ta­
kodje, ne može uticati. Koronarne bolesti srca, koje se, kod ženskih članova porodice
javljaju prije navršene 55. godine, a kod muških članova porodice prije 45. godine
života, upućuju na postojanje nasljednih faktora za oboljenje od ateroskleroze.
Jave li se, u porodici, bolesti srca i krvotoka, tada je još neophodnije da se obrati
pažnja na način života i izbjegne izlaganje faktorima rizika, na koje možemo utica­
ti. Odrasli ne bi smjeli zaboraviti da su djeci i mladima uzor. Nije dovoljno samo
mladima »propovijedati” o zdravom načinu života, već ga treba i primjenjivati u
svakodnevnici.
9
       
«Plavkasti dim» ostavlja
tamne posljedice
Pušite li?
Navike utiču na naš način života. Skoro sve osobe posjeduju odredjene «rituale»,
koji njima predstavljaju dio neke »normalne» svakodnevnice. Ako je i Vama pušenje
postalo navikom, odvojite sebi minutu vremena i razmislite, da li postoji neka bo­lja
alternativa. Prestanak pušenja ima odredjene prednosti:
 Vaša tjelesna sposobnost se povećala.
 Osjećate se slobodnije, manje kašljete i bolje dišete.
 Hrana je ponovo ukusna.
 Vaša koža je ljepša i sporije stari.
 Vaše tijelo, Vaša odjeća i Vaš stan nemaju više neugodan miris duhanskog dima.
 Štedite novac.
Možda sve ovo Vama nije dovoljno važno. Ipak pripazite: i kamen se troši, ako po
njemu neprestano kaplje voda. Ako konzumirate duhanski dim, tokom dužeg niza
godina, morate biti svjesni da se izlažete rizicima i računati sa posljedicama po Vaše
zdravlje:
Pušenje utiče na nastanak ateroskleroze srčanih arterija, te arterija mozga,
nogu i bubrega.
Pušenje je faktor rizika, direktno ovisan o količini, koja se konzumira. Jeste
li znali da je, kod pušača, rizik za dobijanje srčanog udara četverostruko veći,
nego kod nepušača?
Pušenje oštećuje dišne kanale i pluća. Postoji cijeli spektar bolesti, koje pušenje
prouzrokuje, od kroničnog bronhitisa do raka pluća.
Pušenje ne ugrožava samo vlastito zdravlje pušača, kako to piše na kutiji cigareta.
Dokazano je, takodje, da nepušači, koji su izloženi duhanskom dimu, imaju povećan
rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih i plućnih bolesti.
10
       
Savjeti: prestati pušiti
Postanite neovisni o pušenju! Vaša odluka, da prestanete pušiti, donijet će Vam
samo prednosti. Uistinu, morate moći prebroditi trenutke, kada nastupe simptomi
ovisnosti i puno puta odoljeti cigaretama.
 Najbolje je da sebi izaberete neki odredjeni dan, od kada želite prestati pušiti.
To može biti, na primjer rodjendan, neka proslava ili prvi dan godišnjeg ­odmora.
 Svoju odluku saopštite svojim prijateljima, porodici, kolegama i kolegicama,
kako bi Vas i oni mogli podržati.
 Obratite pažnju da, za vrijeme odvikavanja, dovoljno spavate, da ste fizički
aktivni i da se svjesno opuštate.
 Razmislite o tome, kako biste sebe mogli nagraditi.
 Planirajte svoj prestanak pušenja. Savjetovanje putem telefona (Rauchstopp­
linie) može Vam dalje pomoći! Pored telefonskog broja 0848 000 181, postoje
i telefonske linije na raznim stranim jezicima, kao što je 0848 185 186 za ­srpski/
hrvatski/bosanski.
Prestati pušiti =
ne izlagati se
­rizicima
Pušenje je reverzibilni faktor.
Prestanete li pušiti, bićete već
poslije nekoliko godina (ovisno
o količini popušenih cigareta)
oslobodjeni tereta tj. rizika koje
pušenje sa sobom nosi.
11
       
Test: koliko ste ovisni?
Pomoću slijedećeg testa (Fagerström-test za odredjivanje ovisnosti o nikotinu)
možete saznati, koliko ste ovisni o pušenju.
1.Kada, nakon što ste se ujutro probudili,
zapalite Vašu prvu cigaretu?
u roku od 5 minuta
u roku od 6 do 30 minuta
u roku od 31 do 60 minuta
poslije 60 minuta
2.Da li Vam teško pada da ne pušite na
mjestima, gdje je pušenje zabranjeno
(npr. kino)?
da 1
ne 0
3.Koje cigarete se ne biste htjeli odreći?
prve ujutro 1
druge 0
4.Koliko cigareta, dnevno, popušite?
do 10 11 do 20
21 do 30
31 i više 5.Da li ujutro, uopšteno, više pušite nego
u toku ostatka dana?
da 1
ne 0
6.Desi li se da pušite i kada ste tako
bolesni, da morate ostati u krevetu?
da 1
ne 0
Rezultati
12
       
0 do 2 boda
vrlo slaba ovisnost
3 do 4 boda
slaba ovisnost
5 bodova
srednja ovisnost
6 do 7 bodova
jaka ovisnost
8 do 10 bodova vrlo jaka ovisnost
3
2
1
0
0
1
2
3
Krvotok i krvni pritisak
Prema procjenama, svaka treća osoba u Švicarskoj ima previsok krvni pritisak (Hy­
pertonie), a odprilike, jedna trećina njih to i ne zna. Vrlo rijetko, povišeni krvni
pritisak prouzrokuje poteškoće. Ipak, to ne znači da je on bezopasan, čak suprotno
tome: ako se hipertonija ne liječi, rizik za dobijanje srčanog ili moždanog udara je
od dva do deset puta veći. Visok krvni pritisak, koji se ne liječi je kao tempirana
bomba, čije se odbrojavanje ne čuje. Odredjena količina pritiska u krvnim žilama,
neophodna je za proticanje krvi kroz krvotok. Sa svakim otkucajem srca, oslobadja
se odredjena količina pritiska, koji se prenosi u arterije. Krvni pritisak regulišu tri
važna faktora: širina krvnih sudova, rad srca i volumen krvi. Visina krvnog pritiska
se, tokom dana, mijenja: ujutro su ove vrijednosti relativno niske, s prvim dnevnim
aktivnostima raste i visina krvnog pritiska. Predveče, krvni pritisak najčešće raste,
dok u toku noći opada. Kratkotrajne promjene visine krvnog pritiska, često su rea­
kcija tijela na fizičke ili psihičke podražaje. Naporna tjelesna aktivnost, uzbudjenost
i podražaji, privremeno, podižu krvni pritisak.
Obično se krvni pritisak mjeri pomoću aparata sa manžetom, koja se može napuha­
ti i koja vrši pritisak na nadlakticu. Na manometru se mogu očitati vrijednosti tj.
visina krvnog pritiska (milimetarska skala sa živom = mm Hg). Prva izmjerena vri­
jednost, gornja i sistolična vrijednost je maksimalan pritisak u arteriji, koji nasta­
je otkucavanjem tj. radom srca. Donja ili diastolična vrijednost, odgovara pritisku
u arterijama izmedju dva otkucaja srca. On je, prije svega, ovisan o širini i elastičnosti
arterija.
Da li je Vaš krvni pritisak normalan?
Optimalan
Normalan
Povišen
sistolična gornja vrijednost
120 mm Hg ili manji ispod 140 mm Hg
140 mm Hg ili više
diastolična donja vrijednost
80 mm Hg ili manje
ispod 90 mm Hg
90 mm Hg ili više
Dugotrajno povišen krvni pritisak vodi ka aterosklerozi, jer se stijenke krvnih sudo­
va, izložene visokom pritisku, s vremenom zadebljavaju i stvrdnjavaju. Uz to, tako
visok krvni pritisak oštećuje unutrašnje stijenke arterija (endotel). Najčešće po­
13
       
sljedice hipertonije su koronarne srčane
bolesti, praćene anginom pectoris ili
srčanim infarktom, moždanim udarom,
kao i oštećenjima bubrega i arterija oka.
Krvni pritisak i njegovo
mjerenje
Krvni pritisak je povišen onda, kada
njegove vrijednosti, pri nekoliko mje­
renja u stanju mirovanja, iznose 140/90
mm Hg ili više. Samo jedno mjerenje
pritiska, najvjerovatnije, nije mjeroda­
vno, zbog promjena vrijednosti krvnog
pritiska u toku dana. Isto tako, može se
desiti da su vrijednosti krvnog pritiska,
kada ga osoba mjeri kući, normalne, dok
su one znatno više, kada se mjerenje vrši
u ljekarskoj ordinaciji. Tada se govori o
ordinacijskoj hipertoniji ili strahu od
«bijelog mantila». Pri tome, radi se o
netačnom, kratkotrajno povišenom kr­
vnom pr itisku, koji je povezan sa
unutrašnjom napetošću, koja se, kod
pojedinih osoba javlja zbog atmosfere u
ljekarskoj praksi.
Za dijagnosticiranje hipertonije može se
koristiti i dugotrajno mjerenje krvnog
pritiska. Pri tome, mali elektronski ure­
djaj, kojeg se sa sobom nosi, automatski
registruje krvni pritisak i to tokom 24
sata. Rezultati izmjerenih vrijednosti
daju tačniju analizu krvnog pritiska.
14
       
Savjeti: šta učiniti kad se krvni pritisak povisi?
Visok krvni pritisak se, u svakom slučaju, mora liječiti. Jednostavne mjere mogu
doprinijeti njegovoj normalizaciji.
 Tjelesna težina: pokušajte smanjiti tjelesnu težinu.
 Kretanje: umjeren, ali redovan kardiovaskularni trening, pomaže normalizaciji
krvnog pritiska.
 Ishrana: jedite nemasnu hranu, unosite u organizam dovoljne količine ka­
lijuma i kalcijuma, dosta voća i povrća, kao i nemasne mliječne poizvode,
poput jogurta i posnog kvarka. Takodje, smanjeno konzumiranje soli, može,
kod nekih, uticati na lagano spuštanje krvnog pritiska. Sol se lako može
zamijeniti začinima i mirisnim biljkama.
 Sol: smanjite konzumiranje soli, tako što ćete obratiti pažnju na količinu
soli u preradjenim proizvodima (kruh, sir, gotovi proizvodi, supe itd.).
­Izbjegavajte dosoljavanje hrane, za vrijeme obroka. Pri kuhanju, koristite
više začina i mirisnog bilja, umjesto soli.
 Alkohol: reducirajte konzumiranje alkohola na dvije čaše dnevno.
Opuštanje: naučite neku od metoda opuštanja, koja će Vam olakšati opuštanje,
kada ste «pod pritiskom».
Pri lagano povišenom krvnom pritisku, ove
metode, najčešće pomažu da se on ponovo
normalizuje. U svim ostalim slučajevima,
one, u pravilu, više nisu dovoljne. Tada je
neophodno uzimati lijek za spuštanje krvnog
pritiska. Vaša kućna ljekarka ili ljekar, pro­
pisati će Vam lijek, koji Vama najbolje odgo­
vara. Ako je djelovanje lijeka prejako ili se
jave popratne pojave, obratite se Vašem
ljekaru ili ljekarki. Moguće je naći preparat,
koji ćete Vi dobro podnijeti.
Ne zaboravite
izmjeriti krvni
pritisak!
Bez mjerenja krvnog pritiska teško
je, ili nemoguće, prepoznati visok
krvni pritisak, jer on, rijetko izazi­
va tegobe. Samo redovno mjerenje
krvnog pritiska ( jednom godišnje)
u ljekarskoj praksi ili u apoteci
daće Vam sigurnost da su Vaše
vrijednosti normalne.
15
       
Masti – lažan sjaj
Kako Paracelsus reče: «Samo količina čini da neka stvar nije otrov.» Ovo vrijedi i za
kolesterol: odredjena količina ove tvari je neophodna ljudskom organizmu, preve­
lika količina mu šteti.
Kolesterol je važna gradivna tvar za hormone, žučnu kiselinu, a i sastavni je dio
ćelijskih zidova. Odredjena količina kolesterola se unosi sa hranom. Veliku količinu
proizvodi organizam sam, u jetri i probavnom traktu. Prekomjerne količine koleste­
rola se talože u krvnim sudovima, što vodi ka aterosklerozi, sa svim njenim nega­
tivnim posljedicama. Takodje i povišena količina neutralnih masnoća, takozvanih
triglicerida, zajedno sa kolesterolom, utiče na nastanak ateroskleroze.
Usred visokog sadržaja masti u krvi (hiperlipidemije), prvo dolazi «samo» do oštećenja
sudova, tek kasnije će se kod oboljelih osoba, posljedice ispoljiti u obliku angine
pectoris, srčanog infarkta ili moždanog udara.
Dijagnoza «povišen kolesterol»: Puno osoba odmah pomisli kako nikad više, mirne
savjesti, neće jesti neko teško jelo. Ovaj strah je neopravdan: «previše kolesterola»
ne znači apsolutno odricanje od užitka, više se radi o mogućnosti da se preispita i
promijeni vlastiti način ishrane. Osim toga, zdrava ishrana pričinjava zadovoljstvo,
puna je užitka, nije dosadna niti bezlična.
O «dobrom» i o «lošem» kolesterolu
Ko se više zanima za kolesterol, nezaobilazno nailazi na skraćenice HDL (visoke
gustoće lipoproteina) i LDL (niske gustoće lipoproteina). Ovo su dva oblika kole­
sterina. Kako se kolesterin ne može rastvarati u vodi, da bi se transportovao u krvi,
veže se na bjelančevine.
«Dobar» ili HDL-kolesterol ima zaštitnu funkciju i štiti krvne sudove. Njegove viso­
ke vrijednosti su, stoga, poželjne i nisu štetne. Količina HDL-kolesterina se, prije
svega, povećava redovnom tjelesnom aktivnošću. Prestanak pušenja ili smanjenje
tjelesne težine utiču, takodje, na porast HDL-kolesterina. Takodje i odredjeni način
ishrane ,npr. unošenjem namirnica kao što su jela mediteranske kuhinje (sa puno
maslinovog i ulja od repice, ribe i, s vremena na vrijeme čaše crvenog vina) pozi­
tivno utiču na porast HDL-vijednosti u krvi.
Kod «lošeg» ili LDL-kolesterina je sve to drugačije. On utiče na nastanak ateroskle­
roze. Što je LDL-vijednost u krvi viša, to krvnim sudovima prijeti veća opasnost.
16
       
Odnos izmedju vrijednosti ukupnog kolesterola i HDL-kolesterola upućuje na posto­
janje faktora rizika za obolijevanje od ateroskleroze ili srčanog infarkta. Iznosi li
ovaj kvocijent više od pet, to upućuje na veliku opasnost od bolesti.
Optimalne vrijednosti masnoće u krvi
Ukupan kolesterol HDL-kolesterol
LDL-kolesterol
Trigliceridi (neutralne masnoće)
6,5 mmol/l 1,0 mmol/l
4,1 mmol/l
4,0 mmol/l
ili manje
ili više
ili manje
ili manje
Ove vrijednosti se odnose na zdrave osobe, osobe bez faktora rizika. Za osobe, koje
imaju ove faktore ili osobe, koje su već oboljele od ateroskleroze, vrijede znatno
strožije krajnje vrijednosti.
Savjeti: pri jelu obratiti pažnju na masnoće
Primjenjivanjem načina ishrane, koji potpomaže smanjenje vrijednosti masnoće u
krvi, ne znači da morate poznavati kolesterijsku vrijednost svih namirnica i da ih
uvijek možete moći izračunati. U osnovi, dovoljno je da podesite količinu koleste­
rola, kojeg konzumirate.
 Uopšteno, ako patite od debljine, konzumirajte manje količine masti i kalorija.
Pri ishrani, obratite pažnju na skrivene masnoće, koje se kriju u mesu, punoma­
snom mlijeku i mliječnim proizvodima, kao i u pecivima i slatkišima. Količina
masnoća, koje konzumirate, trebala bi da bude manja od trideset procenata od
ukupne količine kalorija dnevno.
 Na porast kolesterola, prvenstveno, utiču zasićene masne kiseline, koje se
javljaju u životnim namirnicama životinjskog porijekla (kobasicama, mesu i
puteru) i ponekim biljnim proizvodima (kokosovo ulje, palmino ulje, kakaopu­
ter). Umjesto toga, dajte prednost nezasićenim masnim kiselinama, kao što su
ulje od repice ili maslinovo ulje.
 Samo povremeno konzumirajte životne namirnice sa velikom količinom kole­
sterola, kao što su žumance, iznutrice i plodovi mora.
17
       
 Jedite puno voća, povrća, proizvo­
de od žitarica i kompleksnih uglji­
kohidrata, kao što su krompir i kruh
od punog zrna.
 Unosite dosta tečnosti, na primjer
nazasladjenog čaja i mineralne
vode.
Količina kolesterola u krvi ne ovisi samo
o ishrani, već i od individualnih faktora.
U slučaju da kod osoba, koje spadaju u
rizičnu grupu i imaju povećanu vrijednost
masti u krvi, promjena načina ishrane ne
donese željene rezultate, ljekar mora
posegnuti za lijekom koji smanjuje
količinu masnoće u krvi.
Poznajete li Vašu
krvnu sliku?
Preporučuje se, da se, svakih pet
godina, kod ljekara kontroliše
­kr­vna slika. Pri sumnji i/ili u
slučaju da su zastupljeni nasljedni
faktori, kontrola se preporučuje
jednom godišnje.
18
       
Dijabetes
Za razliku od biljaka, ljudi i životinje, samo unošenjem hrane u organizam, mogu
obnoviti svoje energetske rezerve. U organizmu se, unesena hrana, najvećim dijelom
pretvara u glukozu (groždjani šećer), najvažniji izvor energije. Kako bi glukoza iz
krvi dospjela u ćelije tijela, neophodan je insulin. Ovaj hormon se obrazuje u štitnoj
žlijezdi. Kod osoba, koje su oboljele od dijabetesa (tipa 2) radi se o nedostatku
insulina. Zbog toga se glukoza ne može, iz krvi, transportovati u ćelije tijela, već se
skuplja u krvi. Posljedice dijabetesa tipa 2 nastaju, s jedne strane, zbog manjka
glukoze u ćelijama, a s druge strane, zbog previsoke koncentracije glukoze u krvi,
koja uzrokuje aterosklerozu.
Razlikujemo dva oblika dijabetesa:
Dijabetes tipa 1 javlja se, najčešće, u mladosti ili djetinjstvu. Zbog imunoloških
procesa, koji još nisu razjašnjeni, ćelije koje proizvode inzulin bivaju uništene već u
štitnoj žlijezi. Tako dolazi do potpunog nedostatka inzulina.
Dijabetes tipa 2 (dijabetes mellitus ili «starački šećer») javlja se, prvenstveno, kod odra­
slih osoba, poslije 45. godine života. Kod ovog oblika dijabetesa, tijelo još proizvodi inzu­
lin, ali ga ćelije više ne primaju (otpornost na inzulin). Ovo, takodje,vodi ka porastu glu­
koze u krvi.
Dijabetes: uznemiravajuće činjenice
 Dijabetes podstiče arterosklerozu. U poredjenju sa drugim osobama, oboljeli od
dijabetesa su petorostruko više izloženi riziku od srčanog infarkta i trostruko
više, riziku od moždanog udara. Ugrožene su, takodje, i arterije nogu: otežana
cirkulacija krvi u nogama, kod dijabetičara je dvadeset puta češća nego kod
zdravih osoba.
 Dijabetes, takodje, napada oči, bubrege i nervni sistem.
19
       
Dijabetes tipa 2, vrlo često se može
spriječiti, ako se zdravo hranimo, do­
voljno i redovno krećemo i održavamo
normalnu tjelesnu težinu. Ukoliko je to
potrebno, dijabetes tipa 2 se može tera­
pirati tabletama ili inzulinskim injekci­
jama.
Kvalitetna kontrola krvi je posebno važna
kod liječenja dijabetesa. Redovnim i
dobrim kontrolama šećera u krvi, daju
se spriječiti teške posljedice ove bolesti.
Simptomi, kao što su jaka žedj, mala­
ksalost i česte infekcije kože, ponekad
mogu ukazati na dijabetes. Pri javljanju
ovakvih simptoma, otidjite ljekaru. Di­
jabetes mellitus se dijagnosticira odre­
djivanjem vrijednosti glukoze u krvi. Kao
gornja granica, normalne vrijednosti
šećera u krvi, kontrolisane prije jela,
iznosi 5,6 mmol/l.
Oprez!
Mnogi dijabetičari tipa 2 i ne zna­
ju da imaju povišen šećer u krvi.
To je lako moguće, jer je povišen
šećer, u početku, rijetko praćen
simptomima. U slučaju da se su­
mnja na povišen šećer u krvi i/ili
ako je prisutan nasljedni faktor,
preporučuje se redovna godišnja
kontrola.
20
       
Gojaznost i ishrana
Gojaznost je važan faktor rizika, koji se može spriječiti. Smatra se da ona izaziva
koronarne srčane bolesti i da utiče na nastajanje drugih rizika, kao što su visok
krvni pritisak, povišena masnoća u krvi i dijabetes. Koštano-mišićni sistem, tako­dje
se opterećuje viškom kilograma,
pa dolazi do raznih drugih obol­
jenja, na primjer prijevremenog
okoštavanja zglobova (artroza).
Body Mass Index (BMI) je veličina za mjere­
Ovisno o raspodjeli masnog tki­
nje prekomjerne težine. BMI se izračunava na
va u tijelu, razlikuju se dva
slijedeći način: tjelesna težina u kilogramima,
­oblika, tijelo oblika «jabuke» i
podijeljena sa tjelesnom visinom, u kvadratnim
oblika «kruške». Kod «jabuke»
metrima.
se masno tkivo skuplja
prvenstve­no u predjelu stoma­
Primjer: osoba je 1,68 m visoka i 83 kg teška.
ka, dok se kod «kruške» ono
Njen BMI iznosi 29, jer je 83:(1,68 x 1,68)=29.
zadržava, uglavnom, u predjelu
BMI 19 do 25
normalna tjelesna težina,
kukova i na butinama
poželjna domena
(karakteristično za žene). Kod
BMI
preko
25–30
lagano
i osrednje povišena
tijela oblika ­j abuke, rizik za
tjelesna težina
oboljenje od neke kardiovasku­
BMI
preko
30–35
visoka
tjelesna težina ili
larne bolesti je znatno prisut­
g
­
ojaznost
niji, nego kod tijela oblika
BMI preko 35teška gojaznost (adipozitas)
kruške.
Da li sam debeo/la?
Širina struka
Širina struka se mjeri na visini pupka
Prednost (radije kruška)
za muškarce: obim struka manji od 102 cm
za žene: obim struka manji od 88 cm
21
       
Sastav je važan
Piramida zdrave ishrane Vam pokazuje, kako da kombinujete životne namirnice da
biste se zdravo hranili.
Koristiti povremeno
Uzimati umjereno
Unositi svakodnevo u
potrebnim kolićinama
Jesti za svaki glavni obrok
Pet puta dnevno u
razlicitim bojama
Piti tokom cijelog dana
22
       
Test: kako se hranite?
Savjeti za zdravu ishranu
1. Meso i mesne preradjevine jedem,
uglavnom, svakodnevno
dnevno
2
 četiri do pet puta sedmično
1
 rijetko
0
Jedite, dnevno, pet porcija voća i

povrća (ukupno 500g), od toga najma­
nje dvije porcije u sirovom stanju. Time
ćete tijelu osigurati neophodne količine
dragocjenih vitamina, mineralnih tva­
ri i biljnih vlakana.
Više od 7 komada sedmično
2
Svakodnevno konzumirajte proizvo­

de od žitarica (kao što su kruh od punog
zrna, tjesteninu od punog zrna, pahul­
jice od žitarica) ili krompir.
 4 do 7 komada sedmično 1
 3 ili manje sedmično
0
2. Konzumiram jaja (računajući i
«skrivena» jaja u pecivima itd.)
3. Konzumiram
 Puter, sir i punomasno mlijeko,
svakodnevno
2
 najčešće margarin/nemasan sir,
rijetko puter/punomasno mlijeko1
 samo ponekad i to nemasne mar­
garine ili sir, ne trošim puter 0
Rezultati
Ako ste osvojili 0 do 2 boda, hranite

se, uzimajući u obzir konzumiranje
masti, bolje od prosječnog stanovništva.
Ako ste osvojili 5 do 6 bodova, sma­

njite konzumiranje masti, Vaše ­zdravlje
će Vam biti zahvalno.
Meso se ne mora svaki dan servirat

na stol. Ako konzumirate meso, dajte
prednost nemasnim vrstama mesa.
Odprilike, dva puta sedmično, jedite

neko riblje jelo.
Slatkiši su sredstva za uživanje, koje

sebi možete dozvoliti samo u manjim
količinama.
Obratite pažnju na način spremanja

hrane i dajte prednost nemasnim jelima
i nezasićenim masnim kiselinama, npr.
ulju od repice ili maslinovom ulju.
Ako želite smanjiti tjelesnu težinu,

nemojte samo smanjiti količinu kalori­
ja, koju unosite u organizam, već se,
takodje i redovno krećite.
 Da bi se smršavilo, treba imati mno­
go strpljena. Mršavite polagano (pola
do 1 kg sedmično). Uspjeh «brzih di­
jeta» je najčešće kratkotrajan.
23
       
Biti vitalan pomocu
kretanja
Kretanje je potreba tijela, kojoj se, često, ne pridaje dovoljno značaja. Napreci u
tehnici imaju za posljedicu da je sve više ljudi, sve manje tjelesno aktivno. Moderan
način života sve se više odlikuje «pasivnošću», svejedno, radilo se o korišćenju auta
ili o večernjem sjedenju pred televizorom.
Životni stil, siromašan kretanjem, povećava rizik za oboljenje od neke koronarne
srčane bolesti, bolesti mišićno-koštanog tkiva (artroze, bolesti kostiju) i drugih
poteškoća. Puno tjelesnih i psihičkih oboljenja može se, vrlo jednostavno spriječiti:
umjerenim, ali redovnim kretanjem.
Ko se kreće, ima od toga višestruku korist; krvni pritisak i vrijednosti kolesterola
se, kretanjem, poboljšavaju, a time se smanjuje rizik za dobijanje srčanog infarkta
i moždanog udara. Redovna tjelesna aktivnost nije samo zdrava, već, istovremeno,
ona daje osjećaj dobrog raspoloženja , čini zadovoljstvo i pomaže pri razgradnji
stresa. Osobe, koje se bave sportom, osjećaju se, u pravilu, uravnoteženijima i
sposobnijima od onih, koji se malo kreću.
Koliko kretanja je potrebno?
Puno ćete učiniti za Vaše zdravlje, ako, uz pomoć sportskih aktivnosti, potrošite
samo oko 1000 kilokalorija sedmično. Ovaj cilj ćete ostavariti sa
najmanje pola sata kretanja dnevno, u obliku dnevnih ili sportskih aktivnosti
«srednjeg» intenziteta ili/i
vježbanjem ili neki drugim sportom, tri puta sedmično po 20 do 60 minuta.
«Srednjim» intenzitetom se označava svaka sportska aktivnost, pri kojoj dolazi do
ubrzanog pulsa i disanja, kao što je slučaj kod ubrzanog hodanja, vožnje bicikla ili
kod povrtlarskih poslova. Pri tome, nije neophodno, da se tih pola sata dnevno
neprestano krećete. Sve tjelesne aktivnosti u toku dana, od najmanje 10 minuta,
mogu se sabrati.
24
       
Test: da li se dovoljno
krećete?
Tjelesno sam aktivan
a) nikako ili samo rijetko.
b) samo kad se pruži prilika (šetnja,
planinarenje).
c) svakodnevno, ali ne tako da se moj
puls i disanje ubrzavaju ili da se čak
lagano znojim (kratke šetnje, ku­
povina, poslovi u domaćinstvu).
d) jednom sedmično, kada se bavim
sportom
e) najmanje 30 minuta dnevno ili na­
jmanje tri puta sedmično, u ­trajanju
od 60 minuta. Pri tome se ­ubrzavaju
moj puls i disanje, i lagano se ­znojim
(kao na primjer pri vožnji biciklom
ili ubrzanom hodanju).
Rezultati
a ) i b): trebali biste više činiti za Vašu
vitalnost
c ) i d): Vi ste već tjelesno aktivni, ali
pokušajte povećati Vašu aktivnost, kako
bi i Vaše zdravlje od toga moglo imati
koristi.
e ) Bravo! Vi se dovoljno krećete. Vaše
zdravlje će od toga profitirati.
25
       
Na šta, kod treninga, trebate obratiti pažnju
Ako se neko duže vrijeme niste bavili sportom ili ste se njime malo bavili, osjećate
se zdravim i niste stariji od 40 godina, odmah možete početi sa laganim treningom,
da biste ga, s vremenom, intenzivirali. Kao osnovno pravilo vrijedi, poželjan je osjećaj
lagane topline u tijelu i ubrzani puls. Za vrijeme trčanja (džogiranja), Vaš tempo bi
trebao biti takav, da ste u stanju da, uz to, još s nekim razgovarate. Ukoliko se desi
da teže dišete, trebate usporiti tempo.
Prije nego počnete trenirati, porazgovarajte s Vašim ljekarom, ako se, nikad do sada,
niste bavili sportom, ako ste stariji od 40 godina, ako imate poteškoća sa disanjem,
bolujete od neke srčane bolesti ili bolesti zglobova.
Savjeti za aktivan način života
 Izaberite neki sport, koji će Vam pričinjavati zadovoljstvo. Za srce i krvotok,
posebno su pogodni sportovi, koji su dinamični, kao na primjer:
• • • • • • • • brzo hodanje (Walking), planinarenje
lagano trčanje (Jogging)
vožnja biciklom
plivanje
vježbanje u vodi (Aquafit)
hodanje na skijama (Langlauf)
tjelesne vježbe/gimnastika
ples/aerobic
 Integrišite Vaš program tjelesnih aktivnosti u svoju svakodnevnicu:
26
       
• Jedan dio puta, do posla, predjite pješice ili se odvezite biciklom.
• Koristite obične stepenice, umjesto pokretnih stepenica ili lifta.
• Takodje, poslovi u domaćinstvu i vrtu poboljšaće Vašu vitalnost.
Stres – moderna rijec?
Svi pričaju o stresu. Stres je čak postao statusnim simbolom, jer ko je u stresu,
djeluje kao da je tražena i važna ličnost.
«U stresu» se nalazi svako tijelo, koje je u stanju pripravnosti tj. spremnosti da izvrši
neku akciju. Krvni pritisak raste, srce kuca brže i dolazi do povećane opreznosti.
Simpatički dio vegetativnog nervnog sistema reguliše ove procese. Stres može biti
izazvan tjelesnim, emocionalnim ili vanjskim faktorima. Hoće li osoba neku situa­
ciju doživjeti «stresnom», ovisi, ne samo od samog dogadjaja već, prije svega, od
vlastite reakcije. Ono što nekome predstavlja opterećenje, drugome može činiti
zadovoljstvo (na primjer vožnja automobilom).
Stres ne mora biti uvijek negativan. Odredjena primjesa «stresa», čini život uzbud­
ljivijim. Ipak, čim dodje do preopterećenja tijela i duha, stres postaje opasan. Pre­
veliki stres vodi ka neprekidnom nervozitetu (napetosti), nesanici ili bijegu u neku
vrstu ovisnosti (cigarete, alkohol, nezdrav način ishrane).
Previše stresa ugrožava zdravlje. Stresni hormoni (adrenalin, noradrenalin, angio­
tensin II, aldosteron itd.) predstavljaju srčanim bolesnicima direktne faktore rizika,
koji negativno utiču na razvoj bolesti i proces liječenja. Nezadovoljstvo na poslu,
ograničena lična sloboda i drugi socijalni problemi, povoljno utiču na nastanak
poznatih faktora rizika (pušenje, visok krvni pritisak, gojaznost). Osobe, koje su
neprestano napete, nestrpljive, agresivne, nemaju vremena i zapostavljaju svoje
osjećaje, znatno su više izložene riziku od srčanog infarkta.
27
       
Savjeti za bolje savladavanje stresnih situacija
Postoje razne metode za savladavanje stresnih situacija. Koja od njih najbolje pomaže,
ovisi o ličnim osobinama čovjeka.
 Slušate li više Vaš «unutrašnji glas». Analizirate li naveče stresne situacije
tokom dana i pitate li se, šta se to u Vama dešavalo.
 Odvojite sebi 20 minuta dnevno, kako biste, nesmetani vanjskim uticajima,
mogli mirno i opušteno sjesti ili leći, i razmišljati o nečemu lijepom.
 Redovno pravite pauze. I pri velikim poslovnim obavezama, odvojite vrijeme
za sebe, pa bilo to samo 15 minuta. Vašu svakodnevnicu morate isplanirati
tako, da ona obuhvata i vrijeme za opuštanje.
 Smanjite konzumiranje napitaka, koji sadrže kofein, kao što su kafa ili čaj. Više
od četiri do pet šolja kafe, dnevno, čine Vas nemirnim i nervoznim.
 Obratite pažnju na zdravu ishranu. Uživajte u jelu i jedite «na miru».
 Razmislite šta bi Vam moglo pomoći da se osjećate uravnoteženim. Ponuda je
velika: sport, metode opuštanja, kao što su joga, autogeni trening, ­relaksacija
mišića. To može biti takodje i neki hobi, kao muzika ili interesantan razgovor,
u krugu prijatelja.
 Družite se s ljudima, u čijem društvu se osjećate dobro.
 Sa dobrim prijateljima razgovarajte o svojim problemima.
 Prihvatite činjenice, koje ne možete promijeniti; drugim riječima, brinite se o
onome, što možete popraviti.
 Pokušajte da izbjegnete ili ublažite stresne situacije. Na primjer, ne vozite auto
u špici. Izbjegavajte osobe, koje vas nerviraju.
 Analizirajte svoje ponašanje u odredjenim situacijama. Pokušajte spriječiti
negativne reakcije i ako je moguće, reagovati pozitivno i opušteno.
 Ne dozvolite da drugi odlučuju za Vas. U slučaju da se jave poteškoće i ­problemi,
razgovarajte o njima.
28
       
Alarmni signali tijela
U, otprilike, dvije trećine svih slučajeva, tijelo pokazuje alarmne signale, prije nego
što se desi srčani infarkt. Tipičan znak opreza su bolovi u grudima, pri fizičkom
naporu ili uzbudjenju (angina pectoris). Uzrok je otežan protok krvi kroz srčani
mišić, usljed napora. Ne mora svaki bol u grudima upućivati na neku konorarnu
bolest srca. Kratkotrajni, probadajući bol, koji se jednim prstom može tačno loka­
lizovati, prije da dolazi sa periferije grudnog koša ili od muskulature.
Prepoznati simptome
Tipične tegobe kod angine pectoris:
 Bolovi, koji ostavljaju osjećaj stezanja ili pritiska u predjelu iza grudnog koša,
a mogu trajati nekoliko minuta.
 Bolovi se mogu prenositi i na vrat, u predio ramena i u lijevu ruku.
 Tegobe vrlo brzo nestaju, nakon uzimanja jednog nitropreparata za širenje
krvnih sudova (npr. nitroglicerina).
U slučaju da, do tada zdrava osoba, doživi ovakav napad, trebalo bi, bez oklijeva­nja,
potražiti ljekara ili pozvati kola hitne pomoći.
Kod srčanog infarkta se radi o sličnim simptomima, razlika je u dužini trajanja bola:
 Bolovi u predjelu srca, koji probadaju, štipaju i stežu, koji se šire na vrat,
zahvataju donji dio vilice, ramena, ruke i gornji dio stomaka.
 Jaki bolovi, koji traju najmanje 15 minuta.
 Strah, poteškoće pri disanju, osjećaj gušenja.
 Bljedilo, hladan znoj i mučnina.
 Eventualno, gubitak svijesti i prestanak disanja i rada srca.
29
       
Nije svaki infarkt praćen ovim, tipičnim, bolovima. Otprilike, jedna petina svih
­infarkta, odvija se u «tišini», posebno kod dijabetičara, starijih osoba i žena.
Kako možete pružiti pomoć, u slučaju infarkta
 Nazovite kola hitne pomoći, broj hitne pomoći: 144 (za Švicarsku).
 Recite ime, starost i adresu pacijenta.
 Položite pacijenta tako, da mu podignete gornji dio tijela.
 Ukoliko pacijent leži na podu, trebalo bi glavu, vrat i ledja poduprijeti jastucima
ili dekama.
 Odstranite odjeću ili dijelove odjeće, koje se nalaze u predjelu vrata i stežu,
kao što su kravata ili kragna košulje.
 Ukoliko Vam je pri ruci, dajte pacijentu aspirin (500 mg), rastvoren u vodi i u
svakom slučaju, nitroglicerin.
 Ostanite sabrani i nazovite kola prve pomoći, čak i ako pacijent ublažuje svoje
tegobe, iz straha od bolesti (bolje je jednom previše, nego jednom prekasno).
Lokalizacija bolova pri srčanom infarktu
30
       
Brošura «Zdravo srce» je nastala uz stručnu i finansijsku podršku migesplus-a, u
okviru Nacionalnog programa «Migracija i zdravlje 2008 – 2013» i izdana je na
slijedećim jezicima:
albanskom
portugalskom
srpskom/hrvatskom/bosanskom
turskom
Ova brošura je nastala u okviru nacionalnog programa «Migracija i zdravlje
2008 – 2013», pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.
Informacije i narudžbe preko interneta:
www.migesplus.ch – internet stranica za informacije o zdravlju jna vašem jeziku
www.swissheart.ch/shop
Švicarsko udruženje za borbu protiv bolesti srca (Schweizerische Herzstiftung)
Schwarztorstrasse 18
Postfach 368
3000 Bern 14
telefon 031 388 80 80
telefax 031 388 80 88
[email protected]
www.swissheart.ch
Račun za donacije PK 30-4356-3
© Schweizerische Herzstiftung, Mai 2011
Schweizerisches Rotes Kreuz, Werkstrasse 18, 3084 Wabern, [email protected],
031 960 75 71
32
       