Interview lifestyle magazinu High Class, Zagreb, prosinac 2012. prof.dr.sc. Davor Perkov - profesor i prodekan za nastavu Visoke poslovne škole Libertas - poslovni savjetnik i vlasnik kuće Perkov savjetovanje d.o.o. Zagreb Fotografije: Tomislav Dolenec 1. Koje su najvažnije odlike dobrog menadžera i dobrog lidera? Posebice danas u vrijeme recesije, poslovni vođe su oni koji se ponašaju prema određenim vrijednostima i ostalima služe kao primjer (engl. leadership by example). To su ljudi koji utjelovljuju kvalitetu i karakter, koji su iscjelitelji i ujedinitelji, koji stvaraju motivirajuće radno ozračje i poticajne međuljudske odnose, grade jedinstvenu korporativnu kulturu te donose optimizam zaposlenicima i posao poduzeću. Ukratko, vođe moraju personificirati visoku klasu izvedbe (u skladu s imenom vašeg izvrsnog magazina). 2. Što je po vašem mišljenju zahtjevniji i odgovorniji posao: biti lider ili menadžer? Pomalo je nezahvalno govoriti o distinkciji u zahtjevnosti posla ali svakako između vođe i menadžera postoji suštinska razlika u obujmu odgovornosti i dalekosežnosti posljedica odluka koje donose. Menadžer upravlja unutar dogovorenih smjernica poduzeća da bi se postigli ciljevi; teži ostvarenju produktivnosti ljudi i optimalnom korištenju resursa, rješavanju problema i konflikata. S druge strane, vođenje karakteriziraju svakodnevne promjene, rizici, mogućnost sagledavanja šire slike i vizije budućnosti, kreativnost i izazovi. Nema rutine niti tzv.“menadžerske magle” (mekani, ugodni oblak poznatih detalja). Možete biti izvrstan menadžer a da nikad ne postanete dobar vođa; no, ne možete biti izvrstan vođa ako niste prethodno stasali u dobrog menadžera. 3. Što je temelj dobrog poslovanja? Kako živimo u uvjetima nove ekonomije koju odlikuju znanje, brzina, digitalizacija, globalizacija, informatizacija i drukčija gospodarska pravila igre, te s obzirom na ponudu koja daleko premašuje potražnju, tako je i poslovanje poprilično zahtjevnije nego prije 10 ili 20 godina. Držim da možemo izdvojiti četiri temelja za uspješnost suvremenog poslovnog subjekta: to su: 1. inovacije, tehnologije i branding (marketing); 2. vođenje brige o ljudskim resursima (od odgovarajućeg odabira do razvoja karijere zaposlenika); 3. upravljanje odnosima s kupcima (CRM) i 4. operativna djelotvornost menadžmenta. 1 4. Je li u novoj ekonomiji važniji marketing ili proizvod(nja)? Iz odgovora na prethodno pitanje jasno je da smatram kako je holistički i moderni marketing važniji od toga što i gdje proizvodimo. Naravno, kvaliteta mora biti neupitna. Ipak, još uvijek mnoge zemlje, kako ističe Philip Kotler, više pažnje pridaju inženjerima u proizvodnji nego marketinškim “inženjerima”. U budućnosti će se za uspjeh tražiti još značajnije znanje i ulaganje u marketing, inovacije i izgradnju robnih marki. 5. Biznis je stoljećima pripadao muškarcima, jesu li žene jednake ili bolje i perspektivnije menadžerice od muškaraca? Žene i muškarci nisu dva različita svijeta već su, kako je kazao pisac o menadžmentu Tom Peters, to dvije potpuno udaljene i dramatično drukčije – galaksije! Naravno, zato se i bitno razlikuju u pristupu i stilu upravljanja, načinima odlučivanja, senzibilitetu komunikacije s zaposlenicima, kupcima isl. Mislim da je neuputno i neutemeljeno govoriti u terminima tko je bolji. Tome u prilog govore primjeri žena koje osobito uspješno vode velike multinacionalne kompanije: Indra Nooyi (PepsiCo), Ursula Burns (Xerox), Irene Rosenfeld (Kraft Foods) … ili kod nas Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Anđelka Buneta (FINA), Gordana Deranja (Tehnomont) itd. Općenito, žene nažalost ni danas nisu u ravnopravnom položaju s muškarcima. Istraživanja su pokazala da one izvršavaju 2/3 poslova u svijetu, zarađuju samo 10% ukupnih prihoda a posjeduju samo 1% ukupnih nekretnina!? 6. Bi li hrvatski menadžeri trebali gledati na ulazak Hrvatske u EU kao na novu priliku ili kao na još dublju krizu? Tu nema sumnje ni dileme. Ulazak u EU je za našu zemlju nova prilika i samo o nama ovisi hoćemo li je i kako iskoristiti. Primjerice, teško je razumjeti da smo tek nedavno došli do saznanja da ne znamo iskoristiti sredstva iz EU pristupnih fondova, tj. da malo ljudi kod nas znade napisati dobar program (projekt) u te svrhe!? I EU će biti uspješni oni naši gospodarski subjekti i organizacije vođe kojih imaju jasne ciljeve, koji zagovaraju i provode poslovne promjena, koji su hrabri i samouvjereni individualci ali ujedno i timski igrači koji vjeruju u ljude i motiviraju ih. Tržište EU će nam otvoriti velike mogućnosti ali i zahtjevati od naših menadžera cjeloživotno učenje i izgradnju sposobnosti za djelovanje prema prioritetima u nepredviđenim okolnostima. To dakako neće poći za rukom svima. 2 7. Koji je od vaših projekata i postignuća za vas najznačajniji? U mojoj gospodarskoj karijeri najteže i naročito zahtjevno je bilo vođenje projekta „Hrvatske kuće“ na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. (u suradnji s HOO). Vrlo je složeno poslovati s Grcima, ma koliko bili ljubazni i dobrodušni. 8. Kada biste se vratili 10-15 godina unazad, radite li danas posao koji ste tada sanjali? Nakon višegodišnje direktorske karijere u hotelsko-turističkom sektoru te u internacionalnoj prehrambenoj kompaniji “Podravka”, već 7 godina sam poslovni konzultant i predavač. Veoma sam sretan, zadovoljan i privilegiran time što mogu drugima transferirati svoje znanje i iskustvo te interaktivno učiti od menadžera i studenata. Ne mogu reći da sam to „oduvijek sanjao“ ali tu tzv. treću karijeru podarili su mi život, osobna želja za novim izazovima, upornost i okolnosti. 9. Kako volite provoditi svoje slobodno vrijeme? U putovanjima, druženju s prijateljima, šetnjama i planinarenju, enigmatici i obrađivanju maslina u Primoštenu. 10. Ako biste dobili priliku da nešto iz svoje prošlosti promijenite, biste li to iskoristili ili ne? Svakako da bih pokušao. Primjerice, da se sada mogu vratiti u Škotsku gdje sam 1976. radio u okviru međunarodne razmjene studenata, zacijelo bih prihvatio poziv jednog američkog biznismena-golfera da dođem raditi kod njega. 11. Imate li najdraži citat i što biste poručili ljudima oko sebe? Intrigantna je misao da se život sastoji od iskorištenih i neiskorištenih prilika. Život je doista lijep i prekratak da bismo ga proveli na poslu u kojemu ne uživamo i ne čini nas sretnim. Svako se 3 jutro nasmiješite osobi koju vidite u ogledalu i poželite joj ugodan dan. Mene to oraspoloži, opusti i potakne da se sa svakom novom zorom radujem životu, zdravlju, svojim najbližima, susretima s ljudima … A problemi i konflikti? Tu smo da ih rješavamo, inače, bi sve bilo isuviše monotono i demotivirajuće, zar ne? 4