10 Deadly marketing strategije
62 sam svoj haker
0
6 osobni urlici
56 priroda i društvo
54 kolumna
50 zooropa
38 artizan
slobodarske prakse
2
6 čekiranje realnosti
strip blok
10 fajl
ln:vju
0
3 iNTeRno
Buy Nothing Day
22 Kid Koala, intervju 2 4 Kid Koala, strip
Seksističke reklame
8
1
52 Obojite stare cipele
60 Brand New World
5 6 Slijedimo li stope dinosaura?
54 Kokoši - to smo mi
50 Slovenija - hipermarket njihov svagdašnji
34: NRD Van virtualvju NRD Kit
2 6 HR [priključenje] EU 3 0 Velike riječi "slučaja Cigelj"
12 Product placement 15 Subliminalno oglašavanje
04 Zlatko Burić - Kićo, glumac & glazbenik
03 Rad na 04 način
Pretplata
ve č e ri
SC književne
Komikaze
HRFF
u KSET-u
Chicago Underground
Moramo vas obavijestiti da svi
trašno dobro pišete. I nemojte
to više činiti. Samo pročitajte
vašu verziju teksta i onu koja je
objavljena u megazinu - i skužit
ćete da su identične. A mi
onda nemamo posla.
Čekajte da vam zadam o tem u,
nemojte je sam i sm išljati.
Uzmite za negativan primjer
raspravu na suradni-čkoj listi u
kojoj ste već počeli draftirati
13. broj, a mi još nismo bili
i na pola s ovim. I ne visite
na toj listi do 3:56;
spavajte malo.
Neka vam dolazak na 04 žurke,
poput one kada su u Močvari
rasturale Bitcharke na travi,
postane ritual. Opis posla isti je
kao i kod ostalih noćnih doga­
đanja. Dobra glazba, cuga,
uživanje, poznate face i tako to.
Ne budete li poštivali ove
odredbe, bit ćete kažnjeni
uskraćivanjem honorara
barem do 15. u m jesecu.
02,03
najave
92
fotografija
Jedan član i
dvije članice
uredništva
sedma
slušna obmana
sloboda softveru
► Svojim kanalim a, koji i nisu baš
poput onih kanala što ih koriste
veliki novinari iz velikih redakcija koji
dolaze do velikih stvari, dokopali smo
se mejla koji je uredništvo Megazina za
hakiranje stvarnosti 04 poslalo svojim
suradnicim a. Kakve sve bezobraštine
u ovim krugovima ima uvjerite se
čitajući integralnu verziju mejla - dakle,
bez ikakvih intervencija - kojim su
suradnici obaviješteni da sjajno rade
i da neće dobivati honorare do 15. u
mjesecu ne prekinu li tu praksu.
iN T e R n o
K o lp o rte ri
P rim o ra c
Jaka
F e s tiv a l
Film
Zagreb
izd a va štvo
Neovisno
Panoptikum
Recenzije
Rob M azurek, intervju
GNU/Linux je pank
64 R e ce p ti za zdrav i dug ž iv o t
vrkijeva kuharica
R a d n a 0 4 n a č in
Još uvijek sam
skeptičan prema
Barbinom konceptu
etno-tripova
in:vju
glumac & glazbenik ZLATK O BURIĆ — Kićo
U Kugli me interesiralo kako raditi
kompliciranije strukture, a da svejedno dođeš
do šire publike i budeš pučki po izrazu
razgovarao Vid Jeraj
fotografirao Ratko M avar
m
04: Što te odredilo kao um jetnika, kazalište ili fakultet?
Počeo sam se baviti teatrom kao gimnazijalac u Osijeku; pubertet me lupio
1965. i tada sam počeo izlaziti u grad. Bio je to klik, kada je došlo puno
nove glazbe. Imao sam 11 godina starijeg brata koji me filovao stripovima
i jazzom. Podnio sam torturu Charlieja Parkera i be-bopa, bio sam zreliji od
svojih vršnjaka. Mene je kazalište zanimalo spontano jer sam promjene
u glazbi htio doživjeti kao rocker koji se bavi kazalištem. Tih su godina
institucije krahirale, to je uistinu bilo tako. Gavellin učenik Danko Mešek
osnovao je mini teatar Okruglu scenu u Osijeku, kao i školu koju sam
pohađao tri godine. Napravili smo grupu i došli u doticaj s literaturom kao
što je Hä ndke, i nas par iz te grupe došlo je u Zagreb.
0 4 ,0 5
Z ag reb u je krajem listo p ad a go sto vao Z latko B urić - Kićo, g lum ac i
g la zb e n ik koji je od 1977. do 1982. bio član Kugla g lu m išta, a d a n as
je n acio n aln a zvije zd a u D an sko j. Za svo g a boravka u H rvatskoj
održao je dva n a stu p a, p e rfo rm an s Ratna kuhinja s H ouse Of Extrem e
M usic T h e a tre i ko n cert s TIG-om , T elep atsko m in tern acio n aln o m grupom .
Kroz razg o vo r sm o p re tre sli njegov k a za lišn i svjeto n azo r, p o v ijest Kugla
g lu m išta i Novog v a la , te njegov udio u d an sko j kin em ato g rafiji.
O B urićevoj po p u larn o sti sv jed o či i p o d atak da se slen g kojim je pričao u
film u P u sh e r toliko svid io D ancim a da u sv ak o d n e v ici ko riste neke replike,
iako je od film a prošlo v e ć d e se t godina.
04: Je li ti bila zanim ljiva scen a studentskog kazališta?
U to su se vrijeme najzanimljivije stvari događale u studentskom kazalištu.
Uz festivale u Parmi i Wrocławu, jedan od centara bio je i Zagreb. SEK je bio
poznat. U Zagreb sam došao u jesen 1977., kada se scena već ispuhala.
Postali su nešto prazno, kao moderno kazalište, što nas više nije zanimalo.
Zato sam odlučio upisati psihologiju jer je u to vrijeme antipsihijatrija bila
štos, Cooper, Laing i drugi. Nova je ljevica bila na ruku Frankfurtskoj školi.
Očekivao sam da će se bog zna što dogoditi, al' sam na drugoj godini uvidio
da sam se zajeb'o jer je katedra bila užasno konzervativna.
04: Tko ti je od m entora ipak bio zanim ljiv, je li netko od njih davao
nadu?
Sva sreća da je bilo Rudija Supeka, prvi sam put vidio jednu veliku ličnost,
apsolutno antiautoritarnu. U finom, razumnom razgovoru možeš pričati s
nekim tko zna puno više od tebe, a potpuno slobodno i ravnopravno. Kuvačić
je bio u SAD-u, pa nam je pričao o komunama i prenosio suvremene ideje.
04: Jeste li bili upoznati s idejam a Living Theatrea i sličnih pokreta?
Vrlo, vrlo upoznati. U Osijeku sam, pogotovo u doticaju s onim što se
događalo, vrlo mlad ubo kontakt oko ljudi koji su radili Drama Review u New
Yorku i bili povezani s takvim umjetnicima. Iskreno, to baš i nije bio moj ukus.
Međutim, sjećam se Boba Wilsona kao vrlo mladog, još iz vremena dok je bio
freak. Bio je neki trač s njim da je bio u Grčkoj i da švera haš. Negdje je rekao
da dramski tekst najbolje funkcionira ako ga pustiš na starom magnetofonu i
s potrošenim baterijama. Kasnije je postao zvijezda. Sam Living Theatre ipak
je bio jedna ekspresivna ideja angloameričke kulture, ne znam koliko je bila
prijemčiva nama u Europi.
04: Što te onda zanim alo?
Više me zanimala ova fora na dadaizam. Kada smo to vidjeli, moja žena
Dunja i ja, a radili smo u grupi Mineral i gledali po Zagrebu što ima, našli smo
grupu od troje ljudi, među kojima je bio i Zlatko Sviben. Danas je on jedan
konvencionalni redatelj, dok smo u svoje vrijeme zajedno radili nešto drugo
od samog avangardnog kazališta. To nam je već bio istrošeno i ofucano.
04: Kad već govoriš o napuštanju avangardnog kazališta, što m isliš
o kazalištu Eugenija Barbe?
Znali smo za njega, bilo je to zanimljivo, ali nam je bliži bio dadaizam. Grupa
s kojom smo imali kontakte bila je Welfare State iz Engleske, u kojoj je kasnije
bilo puno muzičara sa scene slobodno improvizirane glazbe; bliži smo bili
europskoj tradiciji. Ja sam još uvijek skeptičan prema Barbinom konceptu
etno-tripova. Kada se spoje world-music i fusion, malo mi je sumnjivo.
04: Misliš li da je to "previše olaka sinteza"?
Mislim da su sinteze puno kompliciranije i teže, čak i unutar jedne kulture.
Kada to uspije, ja to gledam sa simpatijom i umjetnički i politički, samo što
04: Što m isliš, zašto Indoš stalno inzistira na predsokratovcim a, kao
inspiraciji svojih p red stava?
Ako je ideja Kugle bila dinamika, mislim da je to neki dijalektički štos, prisutan
kod predsokratovaca. Bilo je tu zanimljivih ljudi, uz Željka Zoricu - Šiša došao
je i Vladimir Dajković - Ajk, koji se više ne bavi teatrom. Bila je tu i Dunja
Koprolčec, koja je sa mnom došla iz Osijeka.
04: Zar nije Kugla im ala i svoj komorni ansam bl, iz kojega su proizišli
članovi novovalnih bendova?
Ključni čovjek u Kugli bio je skladatelj, nažalost pokojni, Zoran Šilović. Bio
je klasično obrazovan, interesirala ga je i klasična avangardna glazba, kako
se to glupo zove. Mislim Cage, Penderecki i te fore. Kako je pripadao i rockkulturi, s nama koji smo bili freakovi, u međuvremenu smo stekli referencu na
neku visoku kulturu. Mene je tada, kao projekt, zanimala veza između visoke
kulture i pop-kulture. Tada je to bila ogromna, okoštala i tupava razlika. Danas
to radi puno ljudi, ali je ipak od toga prošlo 30 godina. Bili su to nespojivi
svjetovi koji se nisu dodirivali. Interesiralo me kako raditi kompliciranije
strukture, a da svejedno dođeš do šire publike i budeš pučki po izrazu. Na
tu foru mi je Hendrix bio veliki uzor jer je uspio atonalnu glazbu, ono što su
Acezantez svirali pred 10 ljudi, raditi pred 100.000 ljudi, samo upakiranu u
neku pop-pjesmu. Bilo je i više takvih ideja, kao Captain Beefheart ili Welfare
State. I to me privuklo više od Barbine ideje oko etno-istraživanja. A ako
pričaš baš o muzici, onda je tu Šilo bio velika ličnost u Kugli jer je to znao
napraviti; zapisati avangardnu glazbu i predstaviti je kao ulični song u teatru.
in :v ju
nemam osobni afinitet prema tome. U takvim se projektima stvari poimaju
olako, to biva više mehanički spoj.
04: Je li ime Kugla bilo sretno s obzirom na ono što je iz njega
nastalo?
Kugla smo se zvali jer idemo van, na land-art, dalje od kocke! Živjeli smo
u vremenu kada se promijenio cijeli svijet. Happeninzi su u to vrijeme, na
uštogljenim ulicama, bili doista subverzivni. Šilo je radio neku glazbu, a kako
su nam trebali još neki glazbenici, došao je u kontakt s Igorom Pomykalom iz
Ansambla za ranu glazbu. Za jednu predstavu nam je dovukao te ljude koji
su svirali instrumente poput serpentina i krumhorna. Uspostavili smo vezu
s ljudima koji nisu imali veze ni s rock-kulturom ni s teatrom. Šilo je skupio
grupu od nekih 20 ljudi koji su došli s vrlo različitih polazišta.
0 6 ,0 7
04: Je li tu bila riječ o sintezi kakvu m isliš?
Dotad je umjetnost bila nešto što nam se nije sviđalo. U avangardi šezdesetih
bili su neki koji su radili nešto novo, ali opet je iz toga ispala jedna koherentna
forma. Kako smo bili nesigurni i imali smo drukčiju osjetilnost, pustili smo
da se te razlike vide, pa smo bili barokni. Različiti su komadići bili prisutni,
osjećali su se heterogeni stilovi. Jedan dio može biti odsviran atonalno, a
drugi da liči na šlager.
04: Poslije je to radio John Zorn, on kaže da je bio inspiriran glazbom
iz crtica.
Da, može tako. Danas smo puno osvješteniji o tome. Nekad je to izgledalo
kao da taj stil postoji i da je to neka vječna istina. Danas to više nikoga ne
zanima.
04: Što m isliš, zašto je došlo do raspada Kugle?
Došlo je do neke eksplozije; relativno je ipak dugo trajalo, nekih sedam do
osam godina.
04: Koje ti se čine najuspjelijim a od vaših pred stava?
Oko vremena kada smo u Dubrovniku radili Ljetno popodne na Stradunu, bili
smo puni energije, uoči te eksplozije. Još je bilo tog ljepila među nama, naboj
je bio najžešći. Mekani brodovi su mi ostali u pamćenju po tom radikalnom
dokidanju kazališta. Pogotovo jer smo imali izvrsne uvjete produkcije, i to
jedan jedini put na BITEF-u da smo mogli raditi do kraja. Bila je to predstava
duga pet-šest kilometara, u kojoj je publika sudjelovala sa slikama koje su
išle po vodi. Vježbali smo neka tri tjedna da bismo napravili predstavu od dva
sata. To je bilo sretno vrijeme jer bi u drugim okolnostima to bio komercijalni
suicid.
04: Koja je veza Kugle i Novog vala?
U Savskoj smo kao Kugla imali dvije sobice. Bila je to prostorija za probe
u kojoj su svi vježbali; bend bi vježbao dok bismo mi istodobno radili
scenografiju. Bili smo otvorena grupa, nikada nije bilo pravila po kojima
se postaje član. Rulja je defilirala, jezgra ljudi, poput braće Šuljić, pa Jura
Novoselić koji je došao iz SSSR-a. Jura Stublić je bio tu otpočetka, kao i
Rundek, i Štulić isto, koji je bio težak za podnijeti... Čak su nam se i ovi
iz Aerodroma utrpali. Prvi bubnjar grupe Film, Medo, svirao je u drugom
kazalištu, Coccolemocco, kod Brezovca. Šilo je skupio grupu ljudi, kada smo
radili bili smo prepoznati kao senzibilitet sličan onome Novoga vala u glazbi.
Ja sam imao 28 godina, dok su novovalni glazbenici imali oko 17, tako da
me to povezivanje jako začudilo. To nam se dogodilo prvi put u Beogradu,
kada smo s Kojom odmah postali dobri. Meni je Koja puno značio kao kolega,
bilo mi je čudno da sam sreo tako mladog dečka, sličnog po senzibilitetu i
humoru, a onda se zahuktalo izvan naših moći. Zagreb je postao premalen za
sve nas.
04: Kako si podnio te ret egzila?
Nisam ja bio izbjeglica, otišao sam slobodnom voljom. To je obična ljudska
priča koja nije toliko zanimljiva. Prve sam tri godine prao suđe, nisam imao
ni posao ni prijatelje. Moj treći dan gore rodio mi se sin. U novinama sam
vidio najavu za koncert Die Tödliche Doris; uđem na mjesto otvoreno deset
dana prije, i vidim svu muziku, i prvi prijatelji su mi iz toga doba. Bio sam
blizu Berlina, vidio sam Gun Club, Birthday Party, Einstürzende Neubauten,
u vrijeme kada su tek počinjali. U Berlinu su bili Genijalni diletanti i slični
bendovi koji su me zanimali, ta scena mi je, kao njemačka kultura, zanimljiva.
04: Koliko su Danci drukčiji?
Za mene su zanimljivi drukčiji ljudi. Imam prijatelja Danaca s kojima mi je
odlično. No, da ipak odgovorim na tvoje pitanje, iskustvo emigracije u biti je
teško, i puno teže nego što sam si ja zamislio. Meni se to slučajno dogodilo.
Uvijek sam se osjećao kao kozmopolit i bavio sam se kulturom, imao sam
neke reference. To mi je kao da Slavonac dođe u Split, škvadra se drukčije
zeza. No, opet, ima nekih stvari... Danci su u međuvremenu postali opasni
nacionalisti.
04: Jesu li ti u Danskoj bili sprem ni pomoći kao nekome s nečim
autentičnim ? Kazao si da si prve tri godine prao suđe, što možda
znači da ti tvoje reference nisu odmah pomogle.
Ja nisam počeo igrati na alternativnoj sceni, već na totalno bezveznoj. Prvo
sam sreo Henninga, danas udaraljkaša u TIG-u, pa smo se zajebavali po
04: Jesu li autentični oni likovi koji glum e srp ske g an gstere u
Pusheru i U Kini je d u pse ?
Da, oni su Crnogorci koji žive u Danskoj. No, ta dva filma ne bi trebalo
miješati jer je U Kini nastao iz Pushera, kada se pojavio jedan zločesti dečko
i odveo glavnog glumca, Kima Bodniu, i napravio jednu komediju koju ja ne
volim jer je napravio komediju u kojoj se ljudi smiju na nasilje. Tip je zaradio
lovu i izuzeo ozbiljnost. I Kim Bodnia je onda ispao iz našeg benda, više ne
surađujemo s njim. Pusher je jedan ozbiljan umjetnički film o osamljenim
ljudima i emocionalnim invalidima. A bezobrazno je što je pokupio likove.
Oni dečki jesu Crnogorci iz nekog mjesta koje se zvalo Jovangrad. Slavko je
izuzetan, baš smo glumili u Pusheru 3, on uopće nema pretenzija biti glumac,
iako se pokazalo da je uistinu talentiran. S Pusherom 3, koji se zove I Am
Angel Of The Death, bili smo na London Film Festivalu. Lik Mila, kojega sam
glumio, ostario je deset godina i ima neke ozbiljne probleme. Radikalizirali
smo film, nitko osim mene nije glumac i u njemu nastupaju samo naturščici.
U njemu se priča samo 20 posto danski, i ostalo samo srpski, albanski i
poljski. Službena danska kulturna javnost to je stvarno teško progutala, a na
dan premijere pola je glumaca bilo u zatvoru. Jer Hells Angelse glume pravi
Hells Angelsi, redatelj se igra sa socijalnim, ali ne tako da iskorištava ljude, i
zato ga jako volim. Cijeli je kontekst odličan, stvarno je ludo, igramo situacije
u kojoj su Albanci i Srbi kolege. Klasična filmska kritika za to nije uopće
zainteresirana. Jednog od tih likova, Albanca koji je baš heavy u tim pričama,
koji radi kao radnik na skelama, uspio sam utrpati na kazališni tečaj i sada
radi u oficijelnom kazalištu.
in :v ju
nekim klubovima. Normalno da je u bogatijem društvu to lakše nego ovdje,
ali tamo imaš problem represivne tolerancije. Lupaš u želatinu, a da nikoga
nitko ne jebe. Kapitalizam kupuje socijalni mir isplaćivanjem socijalne pomoći,
a umjetnike koji bi mogli nešto kreativno napraviti stavljaju u neka mala geta.
Ponekad ima neko društvo uz koje to što činiš ima veću snagu i veći doseg.
Kapital je toliko siguran u sebe, ali on oko sebe ima želatinozan omot i na sve
kaže: "Da, da, da..." To je problem tamo, ali možeš dobro proći.
04: Je li ti bed što te u stranim koprodukcijam a uvijek dopadaju
uloge istočnoeuropskih likova?
Ne razmišljam uopće o tome, bitno je s kim radiš. Radim i druge stvari,
u danskim filmovima glumim i jednog Danca, homoseksualca, koji živi u
kolektivu s nekim. Treba brinuti da te uvijek ne dopadne takav casting, to
sam izbjegao. Nakon Pushera sam dobio puno ponuda da budem gangsterski
boss, pa sam radije odabrao da glumim čarobnjaka u dječjoj seriji, tako da
namjerno skačem.
04: Glumio si i u filmu koji je bio engleski kandidat za O scara?
Film Dirty Pretty Things bio je Ijevičarski film i to je slika emigrantskog
miljea u Engleskoj. Redatelj Stephen Frears apsolutni je majstor, odmah se
predstavio kao staromodan, vrlo klasičan, ali majstor. Glumio je i Katalonac
Sergi López, pa Audrie Tatou, to su sjajni glumci. To je bilo izuzetno, Frears
je uistinu karizmatska ličnost. On na setu radi cirkus, pa se pravio da je
povrijeđen, dramatizira svoju ličnost. Napravio je s nama štimung lude
familije. Ja sam živio u Londonu, imao sam rupe po dva tjedna, družio se s
glumcima na setu, moja se žena sprijateljila s Frearsom, on je topla ličnost.
Sa Sergi Lópezom sam se izuzetno sprijateljio, on mi je baš lega.
0 8 ,0 9
04: Glumio si i u kam panji za Tu borg.
Dancima je Tuborg ono što je Srbima pasulj. To je baš bio koncept, radili
smo meta-štos, da radim na kiosku, a meni dolaze Danci na kiosk i onda ih
ja jebem, kao stranac koji radi na kiosku. Ja se ponašam rasistički, kao da
sam ja Danac, pa smo se zezali s time što radi nacionalni identitet. Bilo je to
smiješno, a pogotovo djeci.
D e a d ly m arke tin g strategije
U fajlu ovoga broja bavimo se oblicima
marketinških mutacija: p roduct placem ent,
subliminalno oglašavanje, seksističke reklame...
I želimo vam sretan Buy Nothing Day
piše K a ro lin a P a v ić
e
Nrijetka će inteligentna i osviještena ljudska
i vidua ponosno ustvrditi kako raznorazni napori
m arketinških zagađivača nemaju na nju ama
baš nikakva utjecaja. Ne bi ona, drugim riječim a, samo
zbog reklam e kupila neki proizvod ni u najgoroj noćnoj
mori, a da ne spominjemo kako je, upravo suprotno,
naporna konzum eristički usm jerena propaganda može
samo m otivirati da od eventualnoga shoppingiranja
reklam iranoga artikla pobjegne glavom bez obzira. No,
to što su mnoge osobe uvjerene da nisu pod utjecajem
reklam a zapravo je ono što oglašivačka m ašinerija želi da
se drži takvim ; pače, deadly marketing strategije o kojima
pišemo u fajlu ovoga broja neumoljivo računaju na to.
Svakodnevno nas između 400 i 600 reklam a
bombardiraju sa stranica različitih novina i časopisa, iz
etera radijskih stanica i s televizijskih ekrana; progone
nas s billboarda i vrebaju iz poštanskih sandučića, popupaju s web sajto va... I, da, reklam a nismo pošteđeni
čak ni u (javnim ) w eceim a, a nedavno se moglo čuti
kako će, nakon što su pokorile svijet, krenuti u osvajanje
neba: u SAD-u su predložene zakonske regulative kojima
se zabranjuje "nam etljivo" oglašavanje u svem iru, i to
nakon što su se pojavile ideje o reklamnim panoima u
Zemljinoj orbiti za koje se tvrdi da su tehnički lako izvedivi
i da je samo pitanje vrem ena kada ćemo ih ugledati.
Z a b rin ja v a ju ć e brojke o sto tin am a o g la ša v a čk ih
poruka na d an , istin a , re z u lta t su m onitoringa
za p ad n jačk o g a , n ap o se am eričk o g a trž išta , a
p retp o sta vlja se da su u m arketin škim zonam a
Isto ka n ešto niže, iako s izražen o m ten d en cijo m
da do segn u tre n d o v e p rek o o ce an sk e ko lijevke
ko n zu m erizm a. U oba slu č a ja , m eđutim , sta tis tik e
tv rd e da se je d n a od d e se t rek lam a odnosi na
poruke o ljepoti, pri čem u je uglavnom n am ijen jen a
žen am a. Iz m arketinških podvala usm jerenih na tu
populaciju, usto, dalo bi se zaključiti da je prosječna
životna dob žena 18 godina, pa se takvim nametnutim
norm am a, među ostalim , u sklopu ovoga fajla bave
stranice posvećene seksističkim reklam am a.
i n
d
10,11
Crne brojke, također neovisno o području na kojemu
su zabilježene, ne uključuju indirektno poručivanje, pa su
neke od "hipnotičkih" m arketinških metoda obrađene u
dijelovima fajla koji se odnose na sublim inalno oglašavanje
i prod u ct placem en t. Potonje će, prim jerice, pokazati
kako mnoge tvrtke radije u lažu milijune i milijuna dolara
ne bi li svoje proizvode skriveno reklam irale u filmovima
i televizijskim serijam a, što je, dakako, puno učinkovitije
i za potencijalne kupce mnogo pogubnije od starih
marketinških tehnika tipa angažiranja megapopularnih
likova da pred kam eram a "uživaju" u reklam iranom e
artiklu. Psihološke m anipulacije podsvjesnim simbolima
u sublim inalnom e oglašavanju također su jedna od
poprilično rasprostranjenih metoda koje svjedoče činjenici
da su m arketinške kreacije odavno postale poprilično
prepredena klopka u koju ćete, da se vratim o na početak
priče, biti uhvaćeni čak i ako se tome uopće ne nadate.
Postale su, štoviše, stvarno ubojite strategije, a u
posljednje se vrijem e može zam ijetiti i to da se gotovo ne
mogu zaustaviti. Im a, istin a , ra zličitih n ačin a otpora
u tjecaju o g la šiv a čk e m a šin e rije , ali se ona, poput
v iru sa koji staln o m utira, tom e nerijetko p rilag o đ ava
i sv ije tle e g ze m p lare an ti-reklam n ih kam panja
počinje ko ristiti kao sv o je o ru žje. M arketinške su
agencije, prim jerice, aktiviste koji su u SAD-u prepravljali
billboarde donedavno sm atrali svojim neprijateljim a, ali
su potom, piše Warren Berger, autor knjige "Advertising
Today", usvojili njihove metode i počeli uspješno producirati
reklam e koje nalikuju onima s anti predznakom.
Ok, to što deadly marketing strategije imaju sposobnost
m utiranja ne znači da se protiv reklamnoga virusa
ne možete cijepiti ili da mu se ne možete pokušati
suprotstaviti. Nekoliko recepata nudimo u sklopu teksta
o Buy Nothing Day principim a, a slijedeći teoriju prema
kojoj je neprijatelja potrebno upoznati da bi ga se
pobijedilo, možemo početi i s nabrajanjem negativnih
aspekata reklam a. One su, dakle, loše je r im je jedini
cilj da se osjećate dovoljno dobro, sretno i zadovoljno
tek kada kupite proizvod koji oglašavaju; je r se igraju________
vašim primarnim instinktim a; je r kontroliraju vaš um;
je r potiču m aterijalizam , konzum erizam i sebičnost; jer
n arušavaju vašu privatnost; je r su pune laži; je r v a s
bombardiraju beskorisnim inform acijam a od jutra do
mraka 365/366 dana u godini; je r iskrivljavaju realnu
sliku svijeta; je r vam nuđenjem slobode i nesputanosti
zapravo uvaljuju stre s... And this list never ends.
PRODUCT PLACEM ENT
Uvalite to na pravo mjesto
Marketing se danas putem branda seli iz reklamnog
prostora u sam sadržaj televizijske emisije, a mediji
shvaćeni kao industrija zabave postaju aktivnost
brandiranja. Pretpostavlja se da će product placement
u idućim godinama prevladavati u 75 posto svih
zabavnih program a u udarnim term inim a
— piše Lela Vujanić
s
vakoga smo dana stalno izloženi stotinam a
reklam a. Prezasićenost tržišta rađa potrebu da se
reklam e izbjegnu, ali i nove, sofisticiranije modele
oglašavanja. Osim što su ljudi do te mjere zasićeni
reklam am a da se, kada se one pojave tijekom film a, dižu
i odlaze na WC ili jednostavno promjene kanal, nove
tehnologije poput TiVo-a dalje su ugrozile reklam iranje
dajući nove mogućnosti izbjegavanja televizijskih reklam a.
Era m arketinga i oglašavanja sm islila je nešto drago:
nova čarobna formula zove se p rod u ct p la cem en t - tu
je još od filmova iz pedesetih, ali svoju slavu doživljava
upravo sada. Product pla cem en t znači medijsko sm ještanje
proizvoda u različita vidljiva okruženja - najčešće forme
ovoga sm ještanja jesu filmovi i TV sh o w s. Filmski setovi
tako postaju okruženja u kojima se pojavljuju brandovi, od
loga do vrlo konkretnih proizvoda - auta, satova, naočala,
kompjutora, vode, cvjećarnica u kojima likovi naručuju
cvijeće, šampona s kojima peru kosu, nam ještaja u kojemu
sjede,.. Bilo što u rukama glavnog junaka/junakinje
potvrđuje zvjezdani status toga proizvoda, odnosno
potvrđuje da je upravo taj brand onaj pravi.
H olivudski dilovi p ro d u c t p la ce m e n ta d a n a s jako
puno koštaju - radi se o m ilijunskim izn o sim a koje
korp o racije plaćaju da bi se upravo njihov brand
pojavio u film u.
Product p la ce m e n t pojavljuje se u film ovim a još od
pedesetih godina, a možda najuočljiviji prim jer zaista
globalnog utjecaja pružaju filmovi o Jam esu Bondu - od
Astona Martina do BMW-a, Motorola mobitela i Microsoft
kompjutora, Bond je, kao brand za sebe, sinergijski
privlačio druge b ra n d o ve stvarajući tako potpunu sliku
globalno željenog lifestylea. Product p la cem en t se pokazao
izuzetno učinkovitim oruđem, instantno dižući prodaju za
pojedine brandove, ovisno o popularnosti film a. Ray-Ban
tvrdi da se prodaja njegovih naočala, modela nošenog u
"Man in B lack", utrostručila nakon filma iz 1997. lako s e
počeo pojavljivati čak i u crtićim a, reality sho w s poput
Big Brothera ili Survivora setovi su za koje se ponekad
čini da su izm išljeni upravo zato da bi prod u ct pla cem en t
što bolje napredovao, razvijao se i razvijao u neslućenim
razm jerim a. U današnjici je postao m ainstream i pojavljuje
se doslovno svugdje - jednostavno zato što tako dobro radi.
Pretpostavlja se da će u idućim godinama prevladavati u 75
posto svih zabavnih programa u udarnim term inim a.
Pri reklamiranju se, naravno, već odavno ne radi
o proizvodima, već o vrijednostima i stilovima koje
oni promoviraju. Oglašivači se sve više trude svojim
potrošačima ponuditi takvo totalno iskustvo i totalnu
sliku svijeta u kojoj je proizvod zapravo nebitan;
proizvod je najniža inkarnacija nekog branda, a da bi
proizvod mogao postati uspješan brand potrebno je
puno šire marketinško tkanje koje poput izmaglice
obavija proizvod slojevima značenja, vrijednosti,
imagea, lifestylea. Na tom putu potpunog m arkiranja
svijeta reklam iranje sam o po sebi nije dovoljno. Marketing
se danas putem branda seli iz reklamnog prostora u sam
sadržaj em isije, a mediji shvaćeni kao industrija zabave
postaju aktivnost brandiranja. Sve više korporacija ulaže
svoj novac direktno u TV em isije kojima je onda glavni
koncept upravo brand. Heineken tako ima svoj show
kojemu je, naravno, tem eljni koncept ponuditi zabavan
sadržaj, ali u kojemu je glavni lik zapravo njihov brand.
Modne kuće više ne nude kataloge, već sada rade prave
časopise koji su opet samo podloga za promociju upravo
njihove modne linije, odnosno njihovog stila života. Jedna
velika nizozem ska osiguravajuća tvrtka svoj je trošak za
oglašavanje pretvorila u ulaganje pokretanjem časopisa koji
obrađuje tem u brige o zd ravlju i izgledu, pri čemu ukazuje i
na potrebu zdravstvenog osiguranja, te tako potrošače veže
uz osnovni proizvod tvrtke. Brišu se granice između m edija,
odnosno njihovog sadržaja i oglašavanja, je r korporacije
preuzimaju na sebe proizvodnju samog sadržaja.
P ro d u ct p la c e m e n t još je više zamaglio ovu
lik nekog super cool filma nosi točno određene traperice
instantno utječe na stvaranje globalnog tinejdžera koji nosi
te iste traperice od Am erike do Japana. Svako pojavljivanje
određenog branda utvrđuje i reafirm ira njegovu poziciju,
kao i njegov image onog najboljeg, najcool. Tako je
pronađen drugi način da brand bude uvijek pred očima - te
da se drži na što višoj poziciji u našoj mentalnoj agendi. Pa
onda kada pomisliš na piće, pomisliš na Coca Col u - ovisno
o tome koliko smo izloženi djelovanju određenog branda.
12,13
granicu. Razlog zbog kojega je tako učinkovit jest
njegova posvemašnja integriranost u industriju
zabave. Nije napadan poput reklame, puno ljudi ga
uopće neće percipirati kao plaćeno oglašavanje, a
to što glavni
istovremeno znači puno više od nje.
A kako je naša mala zem lja reagirala na ovu svjetsku
priču? Stanari Big Brother kuće žive u Meblo interijeru,
unose Konzumove kutije i piju isključivo Jana vodu.
Začu do , kn jižev n o st je ove godine o tišla dalje od
re a lity ja : nova g e n e ra cija zan im ljivih , cool h rv atsk ih
p isa ca , n a slje d n ik a Nomad pop-kulture, p red stav lja
m ark etin šk i n a jp ro g re s ivn iji dio n aše sp isa te ljs k e
sc e n e , pa tako i prvo uvođ en je p ro d u c t p la ce m e n ta u
ro m an e skn e stru"k tu re . Gori domovina - Steve & Samoula
u Hrvatskoj" knjiga je koja je još prije izlaska pokrenula čak i
svjetske medije (prvi je vijest prenio Associated Press) koji su
u različitom tonu komentirali činjenicu da imena likova romana
možete kupiti kod izdavača za 200-500 kuna i dati im svoje ili
nečije drugo im e .... Osim toga, izdavač Kruno Lokotar i pisci,
Tonči Kožulj i Zoran Lazić, ostvarili su čitav paket-aranžm an u
suradnji s Atlantic Tradeom - na nekoliko m jesta u knjizi junaci
piju Cedevitu, mažu se Zagrebačkim melemom i jedu sendviče
Montana. Onda se još najnapetije mjesto u knjizi prekida, a
čime drugim doli - grafičkom reklamom za sendviče Montana.
U borbi za svoju medijski uspjeh i koju paru više, pisci su
razm išljali: Jebeš lika. I njegovo ime. Nek se zove Cedevita.
fajl _ 12
Priča oko subliminalnog oglašavanja prepuna
je površnosti i predstavlja jedno od glupljih
poglavlja u povijesti potrošačkog društva.
Strahujući od prizora grupnjaka s magarcima,
javnost je olako previdjela koliko se marketing
duboko ušuljao u našu podsvijest
piše M ir o s la v Z e c
K
oncept subliminalnog poručivanja pretpostavlja da
je osobi moguće prenijeti određenu poruku izvan
osviješte nih granica percepcije. Tako bi, pri m jerice,
sadržaj neke slike prikazane dovoljno brzo da je svjesno ne
opazimo, ipak dopro do našega mozga.
Upravo se u takvom kontekstu prvi put spominje
pojam sublim inalnog, i to u knjizi Hidden P erusadors
Vancea Packarda, objavljenoj 1957. godine. Packard iznosi
podatke o studiji korištenja sublim inalnih poruka kako bi se
potaknula prodaja kokica i Coca-Cole u kino dvoranam a.
Autor navodne studije, Jam es Vicary, tada je tvrdio kako je
primjena sublim inalnih poruka dovela do 57,5-postotnog
povećanja prodaje kokica i 1 8 ,1-postotnog povećanja
prodaje Coca-Cole. lako je Vicary kasnije priznao da je
studija u potpunosti izm išljena, bilo je to dovoljno da
snažno zaintrigira m aštu am eričke javnosti.
1 4 ,1 5
Autorovu fiksaciju seksualnim , ali i apsurdni karakter
njegove teorije, najbolje ilustrira jedan od njegovih kasnijih
radova — Clam plate orgy. Opisujući doživljaj iz nekog
restorana u kojemu je sjedio sa skupinom studenata, Key
se začudio kako su gotovo svi naručili kam enice, uključujući
njega koji ih nije volio još od djetinjstva.
No Purchase Necessary
Bizarno objašnjenje glasilo je: gostima restorana
sublim inalno je naređeno da naruče kam enice, i to pomoću
crteža pladnja s kam enicam a. Crtež je, naim e, samo
naizgled prikazivao tanjur s kam enicam a, a evo što je Key
na njemu pomnim prom atranjem prim ijetio : "Uključuje
devet karikiranih ljudskih figura, kao i m agarca koji je
opkoračio ljudsku figuru. Čini se da m agarac liže trbuh
čovjeku na čijem su blago naznačenom licu dugi brkovi.
S lijeve strane m uškarca koji leži potrbuške nalazi se
ženska figura s visoko podignutom frizurom . Na njenom je
međunožju vidljiva glava."
"Tko bi povjerovao da su seksualna orgija, oralni seks i
bestijalnost tako vješto umetnuti na papirnati podmetač u
nevinom restoranu", pita se autor nadalje. Nejasno, doduše,
ostaje, čak i ako pretpostavim o da je crtež doista prikazivao
ono što je perverzni Key na njemu razaznao, zašto bi prikaz
grupnog jebanja s m agarcem ikoga normalnog potaknuo na
konzum aciju kam en ica... il i bilo čega drugog.
Jednu od primjena sublim inalne su poruke našle na
divovskom am eričkom tržištu sredstava za samopomoć
- u društvu koje vjeruje kako se osobni problemi rješavaju
intenziviranjem potrošnje, ideja u savršavanja bez
ikakvog truda bila je jednostavno neodoljiva. Na vrhuncu
sublim inalne potrošačke groznice razne audiovrpce za
samopomoć o stvarivale su godišnju zaradu u visini od 50
milijuna dolara. Te su vrpce obično sadržavale nasnim ljene
neraspoznatljive poruke tipa "Ja privlačim novac" ili "Ja
zaslužujem dobar život". U nekim su slučajevim a kasete
odlazile još i dalje, pa su tako neke od njih svoje kupce
nastojale osloboditi akni ili im porukam a poput "Ja sam
genij" povećati očito nedostatnu inteligenciju. Vjerojatno
nejekstrem niji prim jer bile su, doduše, poruke nam ijenjene
još nero đ enoj djeci.
Apsurdni trend nije bio ograničen samo na zaglupljene
am eričke potrošače, već su njime bile zahvaćene čak i_____
neke institucije. Zatvor South Point u saveznoj državi Utah
koristio je sublim inalne audiovrpce kao lijek za pedofiliju,
dok su n eki veliki trgovački lan ci neprimjetnim zvučnim
porukama nastojali spriječiti krađu.
fajl _ 12
16 ,1 7
Zato se sve od voćnih jogurta do automobila povezuje
sa seksom ; zato se suštinom mobilne kom unikacije nastoji
prikazati prijateljstvo, zabava i ljubav; zato se učestalo
koriste riječi kao: sigurnost, toplina, dom ...___________
Koliko je koncept subliminalnog pogrešno usmjeren
pokazuje još jedna činjenica - kad su početkom devedesetih
sublim inalne tehnike javno uvedene u reklam iranje, nitko
ih nije prepoznao kao takve. Tehnika pod nazivom "visual
drum beat" koju je prvi uveo MTV sastoji se od izm jenjivanja
niza slika u djeliću sekunde, pri čemu sadržaj nije moguće
pojedinačno registrirati. Ovoj, široko rasprostranjenoj
tehnici vjerojatno je svatko od n a s bio izložen, pa ipak n itko
u njoj ne vidi ništa sporno.
Glavno da nema iebania s m agarcem .
SEKSISTIČKE REKLAME
Prodajtetomesom
Po zn at je sk an d alo zan slu ča j se rije rek lam a m esn e in d u strije
u kojim a je lijepa žen a izje d n a če n a sa salam o m , a je d a n od
n a jn e v je ro ja tn ijih p rim je ra s e x sells m a rk etin g a je s t p ro d a v a n je
lije sa uz pom oć fo to g rafije g o le že n sk e stra ž n jic e ...
piše K arolin a Pavić
,da. S e x sells. To je, na žalost, naša realnost." Tako je
otprilike hladnopivovski Mile Kekin u dokumentarnome
filmu "I to je nekako ravnopravno", nakon što je
dem onstrirao svoje um ijeće glačanja košulja, kom entirao
činjenicu da je u glazbenome biznisu puno djevojaka koje
ne znaju ni pjevati ni svirati, ali zato, bio je pristojan,
dobro izgledaju. A u okrutnoj realnosti, također na ž a lo s t,
seks prodaje ne sam o lakonotne pjesm uljke, već i mnogo
toga što se baš nikako ne bi moglo povezati s erotikom,
zadovoljavanjem libida ili radn jam a što su prvotno bile
nam ijenjene produljenju ljudske vrste: automobile, gume,
benzin, cipele i čarape, mobitele, građevinski m aterijal,
usluge banaka i štedionica, garažna v ra ta , knjige, m esn e
proizvode, pa čak i Ijeso ve... Marketinške agencije davnih
su dana usvojile s e k s se lls sintagm u kao jedan od tem eljnih
postulata svoje sveprisutne branše, a pritom im je od
sam oga početka, i bez ikakva prekida, glavni i gotovo jedini
objekt reklam a u kojima koriste tu metodu bila i ostala
- žena.
"Cjelokupni sustav funkcionira tako da m uškarci
percipiraju že ne an alogno ulovljenom ili uzgojenom m esu",
stoji u knjizi "Meso" Nicka Fidesa, u kojoj se također navodi
kako m uškarcim a "nije nimalo sm iješno ako se njihova
bedra-ili grudi uspoređuju s , recim o, pilećim ", dok će ta k v e
"viceve na račun žena" i te kako razum jeti. Slično tome,
čini se da seksualna objektivizacija m uškaraca marketinškoj
industriji nije b aš zanim ljiva, a li se zato tije lo žene u
raznoraznim m anifestacijam a obilato koristi u reklam am a
što ih proizvode njihovi iskrivljeni umovi.
Nepresušan izvor primjera koji to potkrepljuju naša je
bliža i dalja okolica.
E
Paralela s gum am a, rekli
bism o, s k r o z j e o čita. Jednako kao što j e ja s n o po kojoj s e
logici, u apsolutno najnevjerojatnijem u primjeru seksističke
reklam e koji je vidjela autorica ovih redaka, lijes (da, da,
dobro ste pročitali — lijes) prodaje korištenjem gole ženske
fajl_ 12
1 8 ,1 9
stražnjice, da ne velim guzice; novine koje su objavile tekst
o tome slučaju (zapravo, manje teksta, a više fotografija),
komentirale su kako je "takvom prodajom i mrtve moguće
oživjeti..."
Svi ti primjeri za koje bismo s punim pravom mogli
ustvrditi da su skandalozni, ali i istovremeno sveprisutni u
domaćoj oglašivačkoj žabokrečini, prikupljeni su u sklopu
projekta monitoringa reklama Grupe za ženska ljudska
prava B.a.B.e. i mogu se pronaći na web stranici www.
eqviwa.net. Koordinatorica udruge Sanja Sarnavka, koja se
godinama b avi tematikom prezentiranja žena u medijima,
a onda i njihovom objektivizacijom u marketingu, nerijetko
upozorava na strašan paradoks da ni pripadnice ženskoga
s pola ne reagiraju negativno na seksističke reklame.
Primjerice, u jednome su istraživanju anketirane žene
kao jedini problem u reklami koja je golim djevojačkim
nogama i muškarcem koji i h promatra oglašavala Polze line
čarape navodile to što on nju ne gleda dovoljno požudno!?
Golotinja u reklamama za ženske čarape i cipele, osim
toga, nije rijetka, pa zapravo začuđuje to što su marketinški
usmjerene na pripadnice spola koje se njima zapravo
pretvaraju u pasivan objekt, a još je nevjerojatnije to što
žene tako uvredljivo oglašene artikle iz nekoga razloga i
kupuju. S lič n o je s a u to m o b ilsk o m in d u strijo m koja
se n a jra d ije re k la m ira fo to g ra fija m a na k ojim a su
uz n ajn o v iji m o del i o b n a že n e lje p o tice , is k lju č iv o
u fu n k c iji z a d o v o lja v a n ja m u šk ih fa n ta zija kao da
že n e ne ku p u ju au te ; u H rv a tsk o j je p o zn a t slu č a j
s lo g a n a "P e tica i pol" is p is a n o g a preko ž e n s k ih g ru d i
koji je o g la š a v a o n isk u k a m a tu za H y u n d a i, d o k je u
S rb iji s tig lo ta k o d a le k o da je že n a na p la k a tu liza la
a u to m o b il.
Nerijetke su i asocijacije na Playbojeve zečice, koje su
se, primjerice, koristile za prodaju automobitskoga u lja
i piva, a u seksističkim su reklamama još češći motivi
grudi u poglavito većim dimenzijama. Osim na spomenute
kamate, u jednoj su se reklami referirale na "izbor veličine
LCD monitora", a odnedavno se na televizijama zemlja
bivše Jugoslavije vrte Coca-Colini promidžbeni spotovi s
grudima, da ne napišem sisam a, u prvome planu za one
koji "ne misle na najgore". Ili tako nekako. Sanja Sarnavka
također tvrdi kako nema teorije da bi tako seksistička
reklama prošla na ekrane zapadnjačkoga tržišta, iako se i u
ondje, svjedoči tek površno googlanje, može naći strašnih
primjera sex sells metodologije.
Grudi su , osim to ga, bile sre d išn ji m otiv sk an d alo zn ih
"sise i kobasica" reklam a za proizvode m esn e in d u strije
G av rilo v ić, koje su ujedno iza zv a le rijed a k slu ča j
re ag iran ja ja v n o sti na se k sistič k o o g la ša v a n je . Ta
je m ark etin šk a se rija zap ravo o b u h v aćala nekoliko
nebuloznih rek lam a u v a rija cija m a p o d vezice, stola
i "neki je vole" na razn e n ačin e, a za je d n ički im je
n aziv n ik bilo izje d n a ča v a n je lijep e žen e sa salam om .
"Zalud je bila fem inistička revolucija, hrvatski pračovjek je
preživio preodjeven u m arketinškog stručnjaka G avril o vića, koji
opet kupce mami ženskim mesom, ovaj put uz poruku: neki je
vole na stolu!", zapisala je Marina Tenžera u Vjesniku lanjskoga
svibnja.
Po medijima se povlačio i plakat na kojemu obdarena i
golišava, pa onda još i uniform irana m edicinska sestra poziva
na brucošijadu osječkog Medicinskog fakulteta, a povelike
grudi imala je i ju s t m arried protagonistica na plakatu koji je
oglašavao, pazite sad, usluge štedionice: "Novcem ne možete
kupiti sreću. Ali vrijedi pokušati... Uz kamatu od 14 posto
godišnje".
Sve te s e k s is tic k e rek lam e, usto, mogu im ati i
do slovno ubojite p o slje d ice . Ako se na njim a ne koče
p retežito g o liša v e ljep o tice id ealnih p ro po rcija, onda
na p lakatim a g ledam o m lade i a n o re k sičn e m aneken ke,
a u oba se slu ča ja žen am a poručuje da im je fizička
p o javn o st n ajv a žn ije m jerilo v rijed n o sti Na to upozorava
About Face projekt, pokrenut 1995. kako bi potaknuo
skepticizam prema nam etnutom e imidžu žena u m edijima.
Prema njihovim podacima, iz reklam a bi se dalo zaključiti
da je prosječan životni vijek žene 18 godina i da je ideal
ljepote m ršavica s velikim usnam a, što mnoge djevojke i žene
usm jerava k plastičnim operacijam a i opterećuje porem ećajim a
u prehrani koji mogu imati kobne posljedice. Na web stranici
www .about-face.org može se naći "Hall Of Sham e" s poduljim
popisom tvrtki čije se m arketinške strategije obilato slu že
seksističkim reklam am a ili iskrivljenim slikam a ideala ženske
ljepote, a objavljen je i zanim ljiv podatak prema kojemu je
1920., dakle u godini u kojoj su se žene u SAD-u izborile za
glasačko pravo, također održan prvi izbor za Miss Am erike.
Vjerojatno je tada i s e x se lls sintagm a postala "naša realnost".
BUY N O TH IN G DAY
I nećemo kupitibaš ništa
Trg o vin a sa h ra n i vašom p a tn jo m . U našem ža rg o n u to n azivam o
"razočaranjem nakon ku p o vin e ". H itn o vam tre ba neki p ro izv o d ,
no čim ga p osjedu jete, ve ć vam tre ba d ru g i. H ed o n iza m nije
h u m a n iza m : to je keš. N je g o vo geslo? "Trošim , dakle je s a m ." A li
da bi se p o tre b a stvo rila , m o ra m u vam a ra s p iriti lju b o m o ru , tu g u,
ne za sitn o st: to je m oje streljivo . A m oja ste m eta vi.
Frédéric Beigbeder, 129,90
ko je doista tako kako veli taj "licem jer, elitist
i pariški snob", a on bi vjerojatno trebao znati,
postavlja se pitanje zašto bismo uopće htjeli
A
kupovati; zašto bismo bili "m eta", netko tko jest zato što
troši? Kada se stvari tako postave, naravno da mi to ne
želimo; mnogi od nas doista ni ne prakticiraju hedonistički
konzum erizam , neki ga se skroz gnušaju. No, pritom je
vjerojatno, i na žalost, svim a jasno da u suvrem enom
potrošačkom društvu ne možemo baš sasvim pobjeći od
kupovine (iako ima osam ljenih iznim aka koje potvrđuju
pravilo), ali onda svakako možemo barem jedan dan u
godini ne shoppingirati apsolutno ništa.
S tom su svrhom osnivači Adbustersa 1993. utemeljili
Buy Nothing Day, koji se ove godine obilježava 26.
studenog u Europi, a dan ranije u SAD-u i Kanadi. Festival
jednostavnoga življenja, kako ga nazivaju, slavit će se
u šezdesetak zem alja, u kojima će milijuni ljudi provesti
24 sata bez kupovanja. Odmor od shoppingiranja, osobni
izazov, stav - bez obzira iz kojega razloga, pridružit će se
Buy Nothing Day proslavi i pritom uštedjeti novac te se
dobro zabaviti.
Praznik nekupovanja, naim e, u mnogim se zem ljam a
obilježava i različitim uličnim partijim a, hepeninzim a i
akcijam a, kao što je, prim jerice, cerem onijalno uništavanje
kreditnih kartica. Europska se proslava redovito održava
posljednje subote u studenom e, budući da se on Saturday,
vele Adbustersi, obično uvelike shoppingira, pa je to
prigoda da se i dotad neosviješteni potrošači simboličnim
napadima na hiperm arkete pridobiju za sudjelovanje u danu
bez kupovine. Cilj mu je, naim e, da se ljudi zapitaju koliko
i što kupuju te kako to, prim jerice, šteti okolišu i povećava
sirom aštvo zem alja u razvoju, a potom i da se dugoročnije
odluče na manju potrošnju i više recikliranja te da svojom
moći osviještenoga kupca utječu na potrebu ekološkoga i
fer poslovanja proizvodnih i trgovačkih kompanija.
Detaljnije informacije o tome zašto 26. studenoga ne
trebate kupiti baš ništa naći ćete na www.adbusters.org, dok
na www.buynothingday.co.uk nude 101 stvar koju možete
raditi na taj dan.
20,21
— piše K arolin a Pavić
KOMIKAZE INTERVIEW
Kid Koala, top DJ i stripaš iz Kanade
A život je kratak... I zato se probaj barem malo zabaviti
— razgovarali Ivana, Stipo, G oran & Sven
Kid K o ala, pravim im enom Eric S an , K an ađ an in je porijeklom
iz Kine i je d an od ponajboljih DJ-a na sv ije tu . In terview koji
o bjavlju jem o n a sta o je nakon n jegova od lična ko n certa u
KSET-u, gdje je g o sto vao početkom listo p ad a, a u v ršten je
u ovu rubriku je r je Kid K oala, osim što je do kazan i m ajsto r
reco rd -a rta , i poznati strip autor.
D akle, Kid, ako je sv e n ap ravljen o sam o zato da
bude m aterijal za drugu kreaciju , m isliš li da si ti otac
d e (k o n )stru k cije ?
Ne, ja sam tek Kid... Vjerojatno usvojen.
Kako bi o p isao svoj odnos s duhovim a pro šlosti,
o dnosno način v a še ko m u nikacije?
Pretpostavljam da oni borave u mom drvenom kovčegu s pločama.
U poznaješ li au to re ploča koje v rtiš i bune li se oni?
Zavid e li ti?
Jednom sam sreo Davida B yrnea... bio je veoma velikodušan i
poticajan. Čuo je live rem ix koji sam napravio na njegovu temu za
soundtrack "Posljednjeg kineskog cara". Dopustio nam je da ga
objavimo. David Byrne je zakon.
____________Koje je tvo je m išljen je o različitim tehnolog ijam a
za stv a ra n je zvukova (na prim jer, gram ofoni v s zvižd an je,
p lje sk an je v s kom pjutor)?
Nema boljeg instrumenta od kvalitetne zviždaljke.
Tvoji n astup i su fascin an tn i! Koliko p o tro šiš na
m asa k rira n je v in ila ? Koji je pro sječn i životni v ije k tvojih ploča?
Oko 20 nastupa.
Koje je m jesto za te b e n ajin sp ira tiv n ije ?
Pokušavam inspiraciju pronaći svugdje... ali većinom u Kanadi.
Kako bi opisao sv o j(e) pogled(e) na sv ije t? Koji je tvoj
koncept?
Život je k ra tak... I zato se probaj barem malo zabaviti.
O sje ć a š li u svojim radovim a kakve su bverzivn e/
revo lu cio n arn e im p likacije?
Ponekad vrtim ploču krivom brzinom.
Koja je tvoja m isija na ovom e sv ije tu ?
Puštati glazbu ljudima koji plešu... i onda ih zbuniti.
Š to m isliš o tren d u u g lazbenoj produkciji koji se
o kre će konzum entskim m asam a?
Ne znam ... Samo sam zapanjen time što se ljudi, kada negdje
nastupam , doista pojave da bi vidjeli show.
strip
K ada si naučio crtati strip o v e ? Je li to bila sv je sn a
odluka?
Roditelji su mi davali olovku kako bih crtao na podmetačima u
restoranim a... Bio je to dobar način da me spriječe da porazbijam
stvari sa stola.
b lo k
Koji su kriteriji dobre g lazb e ?
Da ljudi koji je rade ujedno uživaju u tome.
©©©©
O sje ć a š li v ib ra cije sa sa jta www.jedinstvo.hr/komikaze?
Bi li ih volio sc ra tc h a ti?
Nisam baš dobar s kompjutorima. Molim da mi pošaljete audio na
vinilu.
Tko piše sc e n a rije za tv o je strip o v e ? Koji ti je izvor
in sp iracije?
Kanada.
Jesi li ikada o bjavljivao fan zin e ? Kako si našao
izd avača za (3) grafičke n o vele?
Tražili su me da napišem knjigu sa 100 stranica/10.000 riječi na bilo
koju temu. A ja sam napisao 340 stranica romantične tragedije bez
riječi. Ponekad imam problema sa slijeđenjem uputa.
Im aš li uzore u strip o vim a i sc ra tc h a n ju , je s i li sam o u k
ili...?
Zasad se samo igram ... Pričekajte dok skužim što to zapravo radim.
Koje te h n ik e ko ristiš u stv a ra n ju strip o v a , dig italn e ili
trad icio n a ln e?
Koje su god dostupne.
Prem a n ašem m išljen ju , tvoji su brejkovi na
koncertim a sjajn i (mi volim o m ale poruke) je r neki ljudi
p rev iše pričaju i pritom zap ravo ne kažu n išta, a bilo je veom a
zan im ljivo kada si spom enuo n ajd ražu pjesm u sv o je m ajke,
kao i neke druge situ a c ije ... D akle, postoje li sce n a riji za tvo je
n astu p e ili je p reze n tacija sp o n ta n a?
Sam je set svoje malo čudovište. Mix ploča koje dobro poznajem s
live izvedbama mojih skladbi, mix ploča koje ja želim glasno slušati s
potpuno novim pločama koje sam dobio dan prije nego što sam otišao
na turneju... Lako mi je vrtjeti ploče koje imam od 12. godine i s njima
mogu improvizirati kako mi je volja. Novije još uvijek "upoznajem",
učim njihove rotacije i note. One ponekad pobjegnu od m ene... i drže
me na nogama. No, to i jest ono što je zabavno u live nastupim a....
svake se minute sve može raspasti.
Možda bi htio n ešto reći o strip sce n i u K an ad i?
Poprilično je plodna i ima puno strip autora... Duge zime rađaju svim
vrstam a sportova u zatvorenim prostorima. Crtanje stripova sjajna je
igra za prakticiranje u zim skim uvjetim a.
Jesi li (nekako) čuo za A lana Ford a? Na ovim je
prostorim a taj strip veom a popularan.
Čekirat ću ga.
Na kraju, Kid, m ožda bi (ovdje i sad a) htio reći n ešto o
bilo čem u ?
Jedite ono što ima vitam ina.
2 2 ,2 3
Koji ti je najd raži film ? G lu m ica?
"The Hudsucker Proxy". Jennifer Jason Leigh.
2 4 ,2 5
strip
b lo k
Svi mitovi o blagostanju u Europskoj Uniji pad
puno govore o tom e kako se živi tamo gdje že
anas se u Hrvatskoj o ulasku u Europsku Uniju govori
is k lju č iv o u p o zitivn o m s m is lu , p re tp o s ta v lja ju ć i
e ko n o m ski ra zv o j (p rv e n s tv e n o p o ra s t živo tn o g
standarda), otvaranje granica i opće blagostanje. Takav način
razm išljanja o ovoj europskoj instituciji proizlazi iz propagan­
dnog rada vla sti, odnosno političkih i ekonomskih m oćnika.
In te ziv ira n je propagandnog rada na prom ociji pozitivnog
imidža EU možemo vezati uz promjenu naziva te z a jednice,
koja je iz vrlo jasnog naziva Europska eko
ic
zjd
sa
m
n
postala Eu ro pska Unija - što zvuči puno huma n ije , z a r ne?
(Nešto kao kako je Balkan preko noći postao Europa, š to se,
naravno, odnosi na zagrebačko kino. Svaka sličnost s drugim
događajima sasvim je slučajna.)
n
NUŽNOST U LA SK A U EU
Prem a lo g ici kojom se vo d e v la d a ju ć i, p o sto ji n u žn o st
priključivanja EU. Ta nužnost te me l j i se isključivo na jednoj
potrebi - potrebi kapitala da se slobodno, bez nekih većih
zapreka ili čak neograničeno, kreće na što većem prostoru. To
je klasična kapitalistička logika koja se danas, na početku 21.
stoljeća, koristi na isti n a č in kao i krajem 19. stoljeća
To kretanje kapitala kod nas poznajemo po pojmom stran e
in vesticije. Zapravo je riječ o jednom dijelu tog kretanja, ali
izrazito važn o m za sm anjiv a n je po trošn je i p o v e ć a v a n ja
dobiti velikih korporacija. Velik dio proizvodnje prebacuje se
u zem lje koje su na nižem stupnju ekonomskog razvoja i koje
sam im tim im aju jeftin iju radnu sn agu. Rad je u m atičnim
zem ljam a tih kompanija najskuplji. N a ravno, to se prikazuje
kao povećan je zapošljavanja u dotičnoj zemlji, dok je osnovna
m o tivacija sm a n jiv a n je tro ško va proizvodnje i p o većanje
dobiti. Isto vrem e n o s a v u lo že n i k a p ita l za p ra vo ne služi
razvoju određenog područja, v e ć se vraća tamo otkuda je i
došao, odnosno korporaciji koja je investirala. No, čak i da ta
in vesticija djelomično pomaže razvoju određenog područja,
bila bi riječ o čisto propagandno-strateškom potezu, rekl a m i...
S druge strane, uvijek ostaje pitanje samog kapit alizm a, a ne
njegovog hum anog ili nehumanog oblika.
Cijela logika stranih investicija sastavni je dio privatizacije,
čim e ono što su radnici i radnice u Hrvatskoj stvarali i tim e
postali jed ini koji im aju pravo raspo lagati tom im ovinom ,
postaje tuđe, a posredstvom države. Države kao institucije,
dakle, svih koji su uključeni u njen rad (bilo putem političkih
stran aka, ekonomskih institucija i slično). Možda ovdje protuargum ent može biti kako vlasn ištvo na ovim područjima
nikada i nije bilo društveno (što je istina), no to je sad neka
druga te m a...
ISPUNJAVANJE PREDUVJETA ZA PRIKLJUČIVANJE
U Hrvatskoj je, kao i u ostalim istočnoeuropskim zem ljam a, u
tijeku proces tzv. prilagodbe, o čemu svakodnevno slušam o
u m edijim a, a sve to opet u pozitivnom kontekstu - učinjen
je jo š je d a n važan korak u približavanju EU. To je, naravno,
priča koji mi moramo čuti - i vjerovati! Jer drugih informacija
nema ili ih je vrlo malo.
Naim e , mnogi od uvjeta zapravo su vrlo važni za naše
društvo . To se p rven stven o odnosi na p rivatizaciju javn ih
službi i njihovo po sku p ljen je, kao i na u kid an je, odnosno
sm anjivanje raznih socijalnih prava. Tijekom posljednjih par
g o d in a osjetili smo mnoge od tih udara. Reform a zd ra v stv a
m ožda je najb olji prim jer... Dok je to bila ja v n a slu žb a
d o stu p n a sv im a i dobro fin a n c ira n a (n a šim n o vcem ,
prik u p ljen im put em p o re z a ), gotovo da i n ism o zna li
k o lik o sm o s r e t n i. D a n a s je p a k g o to v o n e m o g u će
d o b iti bilo k a k v e z d r a v s t v e n e u s lu g e , a da nam to
ne b u d e d o d a tn o (d o d a tn o , je r jo š u v ije k p la ć a m o
po reze i izdvajam o iz plaća za zd ra v stv e n o o sig u ra n je)
n ap laće n o ! O lijeko vim a da i ne g o vo rim o ... A sv e se
to događa u sklopu p rila g o d b e .
No, jedno od aktualnih pitanja u svim medijima jest pitanje
poljoprivrede i priprem a za u la zak u EU. Razni stru č n ja c i
tvrde da poljoprivrednici nisu sposobni preživjeti u EU ukoliko
n astave raditi na dosadašnji način. Tvrd e da je nužno o k­
rupnjavanje proizvodnje. Drugim riječim a, to znači nestanak
m alih seo skih dom aći n s ta v a , koja su dosad im ala sta tu s
poljoprivrednika, a s v i o stali, koji su ipak nešto veći od tih
m alih d o m aćin stava, m oraju postati puno veći kako bi se
uklopili u nov model proizvodnje. To zapravo znači sljedeće
- s tv a r a n je v e lik ih p o v r š ina z a s ija n ih m o n o k u ltu ra m a ,
otvaranje velikih farmi za uzgoj stoke i slično, a sve to (vjero­
jatno) putem udruživanja u neke nove kolhoze i zadruge. Što
se opet događa putem određene prisile (kao u nekim drugim
povijesnim razdobljim a) je r je država zaprijetila ukidanjem
subvencija i povlastica svim a koji se ne okrupne.
Tu s e n u ž no p o s ta v lja p ita n je : a što je s e ko lo šk im /
o rg a n sk im u zg o jem h ra n e ? G d je je to lik o n a g la š a v a n
im perativ tradicionalnog, čistog, prirodnog uzgoja onoga što
jedem o? Taj je dio jednostavno prestao biti vidljiv od trenutka
kada su krenuli česti javni istupi o ovome pitanju. Naravno,
to je potpuno besm isleno, čak i ukoliko vjerujem o u tržišno
razm išljanje (što autor ovih redaka sm atra besm islenim , ali
to je opet neka druga priča).
re a ln o s ti
ček iraje
— piše Marko Strp ić
2 6 ,2 7
iju u vodu kada se suočimo s brojkama koje
mo
STANJE U STARIM I NOVIM ČLANICAMA EU
Svi mitovi o blagostanju u EU padaju u vodu kada se suočimo
s nekim brojkama (brojke preuzete od Marca Vandepita, a iz
teksta E u ro p e in Ten Q u estio n s), koje puno govore o tome
kako se živi tam o g d je želim o . Tako je broj od 27 m ilijuna
nezaposlenih (u svim sektorim a) realnost zem alja EU, što čini
jednu šestinu aktivne populacije. Povećanje prihoda još je
gori prim jer - dok je između 1979. i 1995. u Velikoj Britaniji
najbogatijih 10 posto povećalo svoje prihode za 60 posto, za
najsirom ašnijih 10 posto prihod se u istom razdoblju umanjio
za 17 posto! Tijekom 1992. i 1993. u Francuskoj su jav n e
kuhinje poslužile 31 m ilijun besplatnih obroka. Pet godina
kasnije taj broj se udvostručio. A to su samo neki od primjera
koji sasvim jasno govore da sirom ašni i nezaposleni mogu
malo što očekivati od ulaska u EU, a obećano blagostanje tek
je mit o kojemu možemo sanjati.
To s e o č it u j e i k r o z im i g r a c i js k u p o lit ik u E U ,
zb o g k o je je z a s lu ž ila n a z iv tv r đ a v a E u ro p a . O no
što p o zn a je m o pod sin ta g m o m p o litik a u se lja va n ja
za p ra v o je m odel kojim s e o tv o re n o s t gra n ica stro g o
o g ra n iča v a , pa iako s n acio n aln ih g ra n ica ta kontrola
p re la z i na g ra n ic e U n ije, o n e n a c io n a ln e n isu u po t­
pu n o sti n e s ta le . Prim jerice, malo je poznata činjenica da
unatoč nepostojanju granične kontrole na m jestim a gdje su
se prije nalazile, sada granična policija patrolira po glavnim
prom etnicam a i nasum ice zaustavlja sum njiva vozila i tako
vrši kontrolu. N aravno, netko će reći kako je to sasvim ra­
zum ljivo, ali zašto to ne nazovemo pravim imenom i kažemo
- granice i dalje postoje? Odgovor je jednostavan - nije dobro
za im idž n o ve E u ro p e ... Ipak je ta nova Eu ro pa o tvo ren a ,
g ra n ic e izm e đ u ze m a lja č la n ic a su u k in u te , a ž e lim o ih
otvoriti i prem a drugim zem ljam a. Zapravo je riječ o vrhuncu
političkog m arketinga.
Zanim ljivo je pogledati što se događa s novim članicam a
EU - recimo s Poljskom, u kojoj strane kompanije mogu sada
poslovati kao i bilo gdje u EU, dok istovrem eno sam i Poljaci
sedam godina od priključenja Uniji neće moći raditi u starim
članicam a EU. Tek toliko koliko je potrebno da bi se zaustavila
m asovna m igracija i stvorilo čvrsto uporište kapitala u toj
zem lji... Tu dolazi do još dubljeg problema je r cijena rada neće
biti ujednačena nakon tog vremenskog roka, pa će, primjerice,
francuske kompanije i dalje proizvoditi u Poljskoj, a zatvarati
pogone u Francuskoj - ne treba posebno n aglašavati da to
znači porast nezaposlenosti u matičnoj zem lji. Taj ekonomski
sukob za posljedicu može im ati i politički je r porast n eza­
poslenosti u jednoj zem lji, a na račun porasta zaposlenosti u
drugoj, svakako će prouzročiti porast ksenofobije. Povijest je
prepuna takvih prim jera.
POSTOJI LI ALTERNATIVA?
Netko će reći da je a lte rn a tiva izo lacija , ali to je još veća
katastrofa. Nije bitno gdje leži centar moći je r dokle god on
postoji, niti jedno se društvo neće moći pozitivno razvijati (u
svakom sm islu ). Povezivanje na nekim drugim osnovam a,
prim jerice reg io nalnim , im a svojih prednosti u odnosu na
postojeće stanje.
re a ln o s t i
ček iraje
Ukidanje granica je st nešto što treba pozdraviti, ali neka
onda bude potpuno - neka granice budu otvorene za sve, a
ne samo za kretanje kapitala.
Z a p r a v o , z a k lju č a k je d a iz s a d a š n je p o z ic ije ,
barem kada je o H rvatsko j riječ, ne postoji m ogu ćn o st
n e u la s k a u EU - je d n o s t a v n o o to m e n e m a g o v o ra
n ig d je u in s titu c ija m a v la s ti, niti se to p ita n je ja v n o
p ro v la č i. S v i u g la s p o n a v lja ju ka ko je to p o v ije s n i
p o d u h v a t, n ešto što nem a a lte rn a tive i sličn o , čim e je
ja sn o za c rta n o kuda id em o. I na to z a p ra vo nem am o
u tje c a ja . O dn o sn o , ka d a in stitu c ije p ro cje n e da je za
to d o ša o tr e n u ta k , biti ć e r a s p is a n re fe re n d u m . Do
ta d a ć e s e d o g a đ a ti p re g o v o ri, p rila g o d b a i d ru g o ,
a na k raju tog p ro c e sa (d a k le , k a d a s t ru k tu ra bud e
p r ila g o đ e n a f u n k c io n ir a ju u n u t a r t e e k o n o m s k e
zaje d n ice ) p itat će n a s - že lite li to p rik lju če nje? Tada
će biti potpuno sv e je d n o .
No, do tada traju pregovori, koje m ožete pratiti na novootvorenoj stranici Vlade [wwwi.eu-pregovori.hr], a mnoge
k o ris n e in fo r m a c ije m o ž e te p ro n a ć i i na s t r a n ic a m a
M inistarstva europskih integracija [www.mei.hr] - je r upravo
oni koji n a jviše za g o va ra ju u la zak u EU, nude m noge in­
fo rm a cije o tom e što je problem kod tog p rik lju č iv a n ja .
Naravno, inform acije su tek inform acije, a problem nastaje
kod različitih interpretacija, čim e sam se djelom ično bavio
ovim tekstom . Dakle, potražite inform acije i interpretirajte
ih na svoj način - je r ako ćemo baš uvijek vjerovati tuđem
tumačenju informacija, onda ćemo stvarno ovo pitanje ostaviti
bez alternative.
PRIJEDLOZI ZA DALJE ČITANJE
Tor Wennerberg: Undermining the Welfare State in Sw eden
http://www.zmag.org/Ziiag/articles/june9Suennerberg.htm
Marc Vandepit: Europe in Ten Questions
http://www.zmag.org/ZMag/articles/februarg02vandepitte.htm
America Vera-Zavala: French Vote on European Constitution
2 8 ,2 9
http://www.zmag.org/content/shouarticle.cfm?ltemlD=?963
Velike r ije č i "slučaja Cigelj"
— p iš e
realn o sti
ček iran je
Oružje koje u svom sukobu s udrugama koje se okupljaju
oko "nezdravih temelja" koristi Jadranka Cigelj - a to su
velike riječi koje se smjenjuju s potpunim izbjegavanjem
ekspliciranja stavova - pokazalo se neefikasnim. Jedini
efekt koji je svojim intervjuom postigla bio je efekt
bumeranga: riječi su joj se obile o glavu i umalo je izbacile
iz najudobnije fotelje Ureda za udruge. No, aktivisti i
oponenti u najširem smislu okomili su se na Cigelj njezinim,
nedjelotvornim oružjem
Maja Hrgović
a d a n e z n a ju k a ko k a m u flira ti n e u p u ć e n o s t u p ro b le m
K
o k o je m u r a z g o v a r a ju , lju d i s e z n a ju p r e d a ti s t i h i j ­
sk o m r a z b a c iv a n ju " v e lik im r ije č im a " , pa im r e č e n ic e ,
u m je s t o s m is lo m , p r š t e " s lo b o d o m " , " d e m o k r a t s k im
n a č e lim a " , " lju d s k im p r a v im a " , " b o ljitk o m č o v je č a n s t v a "
i d r u g im a p s t r a k c ija m a . " V e lik e r ije č i" (z a n e m a r im o s a d a
p a te t ič a n p r iz v u k to g n a z iv a ) d o k a z a le su s v o ju n a d m o ć n u
d je lo tv o r n o s t i u s it u a c ija m a u k o jim a lju d i ž e le z a o b ić i ono
što s t v a r n o m is le je r s e b o je da bi zb og s v o jih s t a v o v a m ogli
biti k a ž n je n i n e o d o b r a v a n je m ili č a k p re z iro m s u g o v o r n ik a .
Č im , d a k le , č u je t e n e k o g a d a v a m u r a z g o v o ru o - re c im o
- c iv iln o m d r u š t v u u le t i s r e fre n o m u k o je m u s e " b o ljit a k
n a c ije " rim u je s " n a č e la d e m o k r a tiz a c ije " , u č in ite si u s lu g u i
b je ž ite k a m o z n a te , z g a z it e p e d a lu , u h v a tit e c rt u , d a jte g a s :
im a te p o s la s ig n o ra n to m ili p r ije tv o rn ik o m . A s t a k v im a s e
ne is p la ti im a ti p o sla .
N o v in e v e ć d v a tje d n a p o k u š a v a ju s k u ž iti u koju od d v ije
g o re n a v e d e n e k a t e g o r ije t r e b a s v r s t a t i J a d r a n k u C ig e lj,
p r e d s t o jn ic u V la d in a U r e d a z a u d r u g e . U intervjuu što
ga je dala Glasu Koncila, a na temu "Utjecaj civilnog
društva na društvene pojave u Republici Hrvatskoj",
razotkrila se kao strastvena zaljubljenica u velike
riječi. M n o g im a od n jih d a je n e g a t iv a n p r e d z n a k , pa su
n je z in a d id a k tič k o - u tilita rn a iz la g a n ja o (n e )tr a n s p a r e n tn o s ti
d je lo v a n ja u d ru g a p u n k tu ira n a s p o m in ja n je m v e le iz d a je , dok
je u o d lo m k u o " n e z d r a v im te m e ljim a u d ru ž iv a n ja " h o m o s e ­
k s u a liz a m p ro g la š e n a n o m a lijo m . C ig e lj s e , d o d u š e , o g ra d ila
od je d n o z n a č n o g tu m a č e n ja o v e p o s lje d n je iz ja v e is t a k n u v š i
u s v o je v rs n o j fu s n o ti da je h o m o s e k s u a liz a m a n o m a lija "po
n a š im m je r ilim a " . Ta bi ograda bila možda čak i simpa­
tična da joj je autor posljednji živući stanovnik nekog
zabačenog seoceta u Krapinsko-zagorskoj županiji, a
ne osoba na čelu najvišeg tijela u državi koje se bavi
udrugama.
No, v rlo j C ig e lj ni tu n ije k ra j: u isto m t e k s t u , o n o m o b ja ­
v lje n o m 2 3 . lis t o p a d a u 4 3 . b ro ju p o z n a t e k a t o lič k e r e v ije
koju m o ž e te k u p iti u K a t e d r a li, lije v o od p o s u d e s a s v e to m
v o d ic o m , p rilič n o n e a rt ik u lir a n o i is t rz a n o (a li ip a k d o v o ljn o
n a ro d n im k o n g r e s im a b la te H r v a t s k u d o d v o r a v a ju ć i s e d o ­
n a t o r im a - m ilija rd e r im a liš e n im a s v a k e fila n tro p s k e n a m je r e .
3 0 ,3 1
ja s n o ) g o v o ri k a ko bi v la s t tr e b a la p ra titi lju d e koji na m e đ u ­
Ima tu još i priča o medijima koji dopuštaju "promicanje ne­
gativnih pojava i senzacija" te o "nekim organizacijam a" koje
si u medijima stvaraju lobije, lako se C igelj kloni svakog
e k sp licira n ja kao vrag ta m jan a , pa n jezin e te ze o staju
z a m u ć e n e sp o m in jan je m m a lv e rz a c ija u "određenim
o r g a n iz a c ija m a c iv iln o g s e k t o r a " k o je , p a k , ni u
jednom tre n u tk u izravno ne im enu je, n ašlo se izn e n a ­
đ u ju će m nogo ljudi koji su u sp orn o m in tervju u p re ­
p o zna li d o voljn o razlo g a da sa sv im o d lu čn o z a tra ž e
u kla n jan je p red sto jn ice s čela U reda za udruge. Ljudi
fa k a t čitaju taj G la s Koncila!
Trend nabacivanja drvljem i kam enjem n a Jadranku Cigelj
zahuktao se kada je Andrea Feldman u ime instituta Otvoreno
društvo Hrvatska odaslala u javni život ogorčeno priopćenje
kojim zbog iznesenoga skandaloznog razm išljan ja apelira
na predstojnicu Vladina Ureda da da ostavku. Svad benom
v la k ić u lin č a , d o p u s t ite mi ovu v rc k a v u m e ta fo ru ,
p rik lju čili su se ubrzo i drugi v ag o n i. Pravobraniteljica
za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik zam jerila
je Jadranki Cigelj što dovodi u pitanje postojanje ženskih
ljudskih prava, Ivo Josipović iz SDP-ova S avjeta za ljudska
p rava i civilno d ruštvo iro nizirao je njezinu in sin u aciju o
udrugam a kao leglu an tih rvatstva , potom je osnovana adhoc in ic ija tiv a "Forum civilno g d ru štva " koja je za tra žila
od Vlade da bez odlaganja sm ijeni mrsku im predstojnicu.
Prebacivan je loptica, za vršn a etapa zam orne kronologije,
stupilo je na scenu onda kada je prem ijer Sanader, ogradivši
se i sam od nekih Cigeljinih tvrdnji, instruirao Jadranku Kosor
da oformi - pardon, predloži oform ljivanje - radne skupine
koja bi (kada se oformi, a do toga ćemo još pričekati) trebala
konačno riješiti boljku koja najviše tišti civilno društvo; više
još i od Jadranke Cigelj!
Ta boljka je, pogađate, nedovršen, sadržajno i formalno
m anjkav, m litavo sa sta v lje n nacrt S trate g ije poticanja
razvoja civilnog društva u RH. Dokument koji ne zavređuje
to ime, nacrt strategije ustvari je niz od nekoliko stranica
načrčkanih općenitim natuknicama koje, zbog svoje zasiće­
nosti "velikim riječim a" i svoje ispražnjenosti od bilo kakvih
konkretnih činjenica (dakle, bez datum a, navedenih strate ­
ških ciljeva, predloženih m ehanizam a provedbe ciljeva, defi­
nirane metodologije izrade dokum enta) nalikuje na produkt
bram storm inga napušenog tin ejd žera d isle k sič a ra . Nacrt
tog nazovi-dokumenta ne tem elji se na postojećim Vladinim
dokum entim a o suradnji s nevladinim sektorom , on se ne
bavi problemima koja država treba rješavati, nego na sasvim
neprikladan način govori o univerzalnim vrednotama civilnog
društva, a njime se nikoga ne obvezuje na provedbu (nigdje
jasn o d e fin ira n ih ) c ilje v a . Podugačak je i popis za m je rki
procesu izra d e th e d o k u m e n ta ; ja v n a d is k u s ija vođ en a
je n e tra n s p a re n tn o , radna sku p in a o d ab ran a je prem a
nejasnim kriterijim a, rezultat njihova rada nije pravovrem e­
no dostavljen svim zainteresiranim stranam a niti je poznato
kako se proces za vrša v a . Što će biti d a lje s n esre tn o m
S trate g ijo m je d n ak o je n e izv je sn o kao što je n e izv je ­
sn a i su d b in a zaljub ljen o g para u m eksičko j sa p u n ici.
Vrlo n e izv je sn a .
k o je u s v o m s u k o b u s h o m o s e k s u a lc im a , u d r u g a m a k o je
s e o k u p lja ju o ko " n e z d r a v ih te m e lja " i k o ru m p ira n ih m e d ija
k o ris ti J a d r a n k a C ig e lj - a to s u , v id je li s m o , v e lik e i t e š k e
r ije č i k o je s e s m je n ju ju s p o tp u n im iz b je g a v a n je m e k s p lic i­
ra n ja s t a v o v a - p o k a z a lo s e n e e fik a s n im . Je d in i e fe k t koji je
s v o jim in te rv ju o m p o s tig la bio je e fe k t b u m e r a n g a : rije č i su
jo j s e o b ile o g la v u , p o lju lja le jo j u g le d i u m a lo je iz b a c ile
če k ira n je
s m a t r a ju p e s im is t i p o p u t m e n e , z a u v ije k i o s t a t i) . O ru ž je
re a ln o sti
No, v r a tim o s e na " s lu č a j C ig e lj" , č ije je r a z r je š e n je z a p e lo
n a f a z i p o b u n e a k t i v i s t a p r o t iv p r e d s t o jn ic e (i o n d je ć e ,
iz n a ju d o b n ije f o te lje U re d a z a u d ru g e . A k t iv is t i i o p o n e n ti
u n a jš ir e m s m is lu , od A n d r e e F e ld m a n do G o r d a n e L u k a č
K o r itn ik , o k o m ili s u s e n a C ig e lj n je z in im , n e d je lo t v o r n im
o ru ž je m . P rio p ć e n je O tv o re n o g d r u š t v a , na p r im je r, u p e ru je
u C ig e lj o b ilje m ilit a n t n ih f r a z a : " p o t p u n a in t e le k t u a ln a i
m o ra ln a u p itn o s t o s o b e " , " k o m b in a c ija n e z n a n ja , n e k o m p e ­
te n tn o s ti i d u b o k o u k o rije n je n ih p r e d ra s u d a " , " p o s v e m a š n ja
n e u k o s t i n e k o m p e t e n t n o s t " . O v a k v a a g r e s iv n a o f e n z iv a
m n o g im a je jo š irita n tn ija od n a v o d a u in te rv ju u G K .
Znakovito je i to što je svatko od kritičara Cigeljina
istupa izabrao drugi aspekt njezine uvrede civilnom
društvu - A n d re u F e ld m a n n a jv iš e r a z b je š n ju je " s p o m in ja ­
n je d o n a to ra u u v r e d ljiv o m k o n te k s t u " , pa n a jv e ć i o d lo m a k
s v o g a r e a g ir a n ja p o s v e ć u je p r a v d a n ju s v o g a I n s t it u t a i
n je g o v ih d o n a t o r a ; G o r d a n a B o s a n c a s m e t a n e u m je s n o
iz je d n a č a v a n je h o m o s e k s u a liz m a s a n o m a lijo m , d o k L u k a č
K o ritn ik la m e n t ir a o to m e k a k o C ig e lj d o v o d i u p it a n je p o ­
s t o ja n je ž e n s k ih lju d s k ih p r a v a , k o ris te ć i p rito m v rlo n e ja s n e
a r g u m e n t e . P a ž ljiv o s a m i š č i t a la t e k s t u G la s u K o n c ila i
p r o n a š la d a C ig e lj n ig d je n e n e g ira ž e n s k a lju d s k a p r a v a ,
n e g o v je r n o r e p r o d u c ir a g o to v o s lu ž b e n i s t a v u m je r e n o g
f e m in iz m a o je d in s t v e n im
lju d s k im p r a v im a k o ja v r ije d e
z a m u š k a r c e i ž e n e je d n a k o , b e z iz d iz a n ja je d n ih na r a č u n
d ru g ih . Zanemarimo li (jedino zanemarivanja vrijedne)
Cigeljine nekonkretizirane insinuacije o potkupljivim
medijima i pokvarenim donatorima, jedina ozbiljna
optužba koja se na njezin račun može uputiti je st
neumjestan osvrt na homoseksualnost. ( " ...I s t o je i s
h o m o s e k s u a liz m o m . To je in t im n a s t v a r s v a k o g a č o v je k a .
I n e m a p r a v o je d n o lju d s k o b ić e s u d iti d ru g o lju d s k o b ić e
što m o ž d a im a n e k u a n o m a liju po n a š im m je rilim a i što s e
m o ž d a iz d v a ja po s v o jim s k lo n o s t im a od c ije lo g a d r u š t v a .
M e đ u tim , a g r e s iv n i h o m o s e k s u a liz a m koji s e p r e t v a r a v e ć
u p o litič k u o p c iju , koji p o s ta je m o d e l koji k rš i p r a v ilo , to je
n e d o p u s tiv o ." ) O vo joj s t v a r n o n ije tre b a lo .
K o n a č n o , c rn a je is t in a d a s e p o k o ja J a d r a n k a C ig e lj, u
jo š s t r a š n ijim s v o jim in k a r n a c ija m a , s m n o g o o z b iljn ije n e ­
g a tiv n im s t a v o v im a o h o m o s e k s u a liz m u i c iv iln o m d r u š tv u ,
n e rije tk o u k a z u je po r a z n im h r v a t s k im tis k o v in a m a . Da s e i
d ru g i m e d iji ta k o p o m n o č ita ju kao G la s K o n c ila , s v a k i b ism o
tje d a n o tk riv a li p rije tv o rn o s t i ig n o ra n ciju koju ni s lo je v i v e lik ih
3 2 ,3 3
rije či ne m o gu p o tp u n o s a k r iti.
NRD Van
{virtualvju}
NRD Kit
umjetnost čestica
A L A T fantazija
m a n ip u la c ija
tehnologija
d ija l o g
psihoterapija
Teško je razlučiti u kolikoj se
mjeri politička dimenzija rada
koristi umjetničkom form om kao
form om u kojoj je danas moguće
odaslati relevantnu poruku, a
koliko je to samo način kojim se
na tržištu revolucije pozicionira
nov subjekt s potrebom
da sebično zagrize u kolač
medijske slave
Na izvrsnoj izložbi "Dodirni me" u
sklopu O peracije:grad, u sjeni svep risu­
tnih "Ovaca" mogao se naći još pokoji
zanim ljiv i vrijedan rad. Jedan od takvih je
i NRD Kit (News Reality Developm ent Kit)
umjetničke skupine NRD Van.
NRD Kit je online softver koji ljudima
omogućava da naslovne priče CNN-a,
BBC-a, ABC-a, Iskona, Indexa i sličnih
autoriteta zam ijene svojim a, izm išljenim a
ili stvarnim a. Softver nudi i instrukcije o
tome kako navesti dobrohotne i naivne
korisnike najkorištenijeg preglednika na
najzastupljenijem operativnom sustavu da
pomisle kako su te izm ijenjene stranice
upravo CNN-ove, BBC-jeve ili Iskonove...
Jednu takvu izm išljenu (ili stvarnu)
priču NRD Van upriličili su u sklopu izložbe
"Dodirni me". Bila je to u duhu znanst­
vene fantastike duhovito ispričana storija
o preuzimanju kontrole nad bežičnim
m režam a koje T-Com prilikom uključivanja
svojih korisnika redovito ostavlja otvoren­
im a. Priča se nastavlja NRD Vanovim m a­
nipulacijam a korisnika tih istih mreža ispi­
som različitih poruka na njihove mrežne
pisače. Iz pouzdanih izvora saznajem o
da su redakcije jednog od najčitanijih
dnevnih listova i popularne urbane radio
stanice pokrenule niz provjera o tome je li
priča istinita, te bi najvjerojatnije, da ovaj
grad nije toliko m alen, i objavili "skan­
daloznu" priču o tome kako su u sklopu
umjetničkog divljanja dva nesretnika
polomila noge i nožne palce razbijajući
pom ahnitale pisače ili bježeći pred njima.
Osim činjenice inform atičke nepism enosti,
možemo sa sigurnošću ustvrditi da te
redakcije na svojim računalim a koriste
najzastupljeniji operativni sustav s
najkorištenijim preglednikom današnjice.
Takvu je akciju NRD Van skupina prvi
put izvela 2001., a kako kažu u našem
intervjuu, tek je u ovoj godini ideja o soft­
veru koji bi svakom e dao priliku spoofanja
korporativnih new s portala realizirana u
potpunosti. U katalogu izložbe stoji da je
"NRD Van privremeno utočište identiteta
s također privrem enim boravkom u pros­
toru TCP/IP-a. TCP/IP kom unikacijski proto­
kol ne poznaje koncept državnih granica,
kao ni bilo koji oblik diskrim inacije baziran
na razlikam a u pogledu rase, boje,
spola, jezika, vjeroispovijesti, političkog
ili drugog m išljenja, nacionalnog ili
društvenog porijekla, im ovine, rođenja ili
drugih okolnosti. Kada ne bude granica,
NRD Van će rado postati Volkswagen
C aravan."
...o no što ostaje medijs kim s u b ­
verzijam a sa m o [ j e ] getoiziranje
dijaloga s prijateljima iz pećina, a
pitanje p ro m jena postaje dob rovolj­
ni prilo g industriji z abave. Hacker
koji nedostaje j e onaj koji će udariti
čekićem o serv e ru M cDonaldsa i
onaj koji će pre sjeć i optički kabel
CNN-a. Data in te rr upt.
Kao i u mnogim drugim radovim a tzv.
subverzivne novomedijske umjetnosti, i u
radu NRD Vana teško je razlučiti u kolikoj
mjeri se politička dim enzija rada koristi
umjetničkom formom kao formom u kojoj
je danas moguće odaslati relevantnu
poruku, a koliko je to samo način kojim
se na tržištu revolu cije pozicionira nov
subjekt s potrebom da sebično zagrize u
kolač m edijske slave.
0 4 : Postoji li n ešto p e rverzn o u
v a še m radu?
Postoji. Svi intervjui su isključivo naše
konstrukcije i gotovo nitko ih uopće ne
čita. Uzevši to u obzir, količina m edijske
pažnje koju dobivamo čini se perverzno
pretjeranom . Plus: raznorazni urednici su
sretni je r je posao obavljen bez troškova i
bez da se itko iz struke morao baviti tim e.
p ra k se
NRD Kit (djelo) je fantazija vođena od
strane NRD Vana (grupe autora) koja
u svoj fokus uzima pretpostavljeni
zajednički trenutak "ovdje i sada" naivnog
i dobrohotnog recipijenta i sam e priče
koja se tek treba dogoditi. Tim trenut­
kom za nekolicinu odabranih počinje
fantastično, uzbudljivo i vrlo zabavno
putovanje.
U umjetnosti ne postoji ne-djelo i neautor. Umjetnost je uvijek, za sve svoje
dionike, (i) psihoterapija. Na našu i vašu
žalost.
U svojim pokušajima proizvodnje
prezentnosti autoreferencijalnošću, NRD
Kit neminovno uvodi teleološku perspe­
ktivu koja, znam o, nikako ne funkcionira
bez povjerenja. NRD Kit pokušava zado­
biti povjerenje eksplicitno naglašavajući
svoju poziciju m anipulatora te također
inzistirajući na temi m anipulacije kao
sadržaju konkretne kom unikacije. Da bi se
u takvoj konstelaciji došlo do povjerenja
potrebno je apstrahirati i m anipulativne
igre kao dinamiku i m anipulaciju kao
m aterijal. Takvo povjerenje omogućava
dijalog i to je početak kojem je NRD Kit
sam o dosjetljiva uvertira.
Mnogima je lakše odustati od ap­
strakcije tako da to pospremi u ladicu
eg otrip a ...
s lo b o d a rs k e
Kada bi svi koji imaju znanja i vještine
uzimali sebi za pravo uzimati stvari u
svoje ruke, kao ti u ovom slučaju, svijet
bi bio kaotičan, s velikim brojem većih
ili manjih diktatora koji u konačnici rade
iste stvari koje danas rade mediji i de­
mokratski izabrani političari...
0 4 : Z a što to onda rad ite?
Nije li očito. Zbog m edijske pažnje p e r se .
0 4 : NRD Kit, pa i NRD Van su se
u obje p riče (20 0 1 . i 2 0 0 5 .) bavili
sam im sobom , tj. tobožnjim pro b le­
mom g ran ica u m jetničkog izriča ja .
Može li se ta k v a priča isp riča ti bez
tak o fro n ta lnog e k sp o n iran ja e g o tri­
pova?
Spo m en u li ste korporativnu pohlepu
kao razlog zašto je danas toliko n e si­
gurnih m reža u Zagrebu?
S p o m e n u li sm o k o m b in a c iju
korisničkog ne zn a nja , p o tp u n o
o d s u s t v o v o lj e za u č e n j e m bilo
čega vezanog za računala i korp o­
ra t iv n u p o h le p u za p ro f it o m kao
k lju čn u k o nste la c iju koja d o v o d i
do ov akvih situacija.
3 4 ,3 5
0 4 : D osadi li vam ikada iro n ija?
De.
N e z n a n je i o d s u s t v o v o lje za
u čen jem n o v ih s tv a ri utkan o je u
nekoliko desetljeća tra dicije i k u l­
tu re k o riš te n ja ra č u n a la i n o v ih
te h n o lo g ija . Tom e su n a jv iš e d o ­
p r in ije le d v ije m e g a te h n o lo š k e
k o r p o r a c ije , M ic r o s o f t i A p p le .
P o n o sn i d u m m ie s su n jih o v i n a j­
bolji potrošači.
0 4 : Z n ači, NRD Kit ima za cilj u s­
p o sta v lja n je dijalog a...
... D a...
04: O čem u , čem u i izm eđu koga?
Prije konkretnog odgovora potrebno je
ustvrditi da je taj dijalog davno uspostav­
ljen i da on upravo i u formi ovog in­
tervjua te č e ... Zadnja dva pitanja zvučala
su kao da je to nešto što se nema dogoditi
nego se samo naslućuje i m istificira.
O čemu? O potrebi da se slušač
transform ira u naratora te da još jednom
ispriča ono što zna da su svi već odavno
č u li... O tome kako jedna od njegovih
ponovno ispričanih priča uvijek mora biti
i o transform aciji slušača u naratora i
naratorovoj priči za koju zna da su svi već
odavno ču li... O posredovanju posredo­
v an ja ...
Čemu? Hm ... (Nakon višem inutnog
razm išljanja - op.a.) To je lako: 42.
Između koga? Između Calvina i
Hobbesa.
Većina dokonih, lijenih, kreativnih ljudi
prije ili kasnije uvidi kako je većinu ideja
koje im padnu na pam et već netko domis­
lio, objavio, napravio i dobio kredit za to.
Ako nije, sigurno hoće prije nego što to
oni sam i uspiju. Dovoljno je samo odgledati kompletnu kolekciju Monthy Pythona,
The Sim psonsa, Southparka ili razgledati
postav Teslinog muzeja. Sve najbolje ideje
već nam je ukrala "old school" ekipa.
Zbog toga ih mrzimo i poštujemo.
Pojavom Interneta, a posebno nakon
Googlea, ta je frustracija dobila priliku
da se transform ira u igru u kojoj refer­
ence koje su te donedavno bacale u očaj
postaju m aterijal nad kojim se možeš
iživljavati. NRD Kit u tome je smislu kom­
pilacija tehnika, dosjetki, taktika i hackova
koji su polinkani u "Intervjuu s hakerom".
Što vam se čini, kako će ove vaše
interpretacije vidjeti ljudi koje ste prestrašili,
izm anipulirali i na kraju i povrijedili?
O ni
koji
su
p e rm a n e n tn o m
se
p re stra šili
strahu ,
one
ž iv e
u
kojim a
sm o m an ip u lira li i dalje m anipu liram o,
i za njih se toplo nadam da će proces
učenja što p rije početi. O nim a koje
sm o p o v rije d ili ispričali sm o se, obećali
0 4 : Postoji li ik akva ša n s a da se
nekako zaobiđu v a š e p reten cio zn e
z e n -šatro -b u d ističk e d o sjetke te da
in tervju d o takne i neke re a ln e infor­
m acije o v a še m životu i rad u ?
Zavisi od pitanja.
04: "Intervju s hakerom " iz 2001. je ,
prem a vašim riječim a, h o m a ge net.
artu i m ed ijski su b v e rziv n o j u m jet­
n o sti d e v e d e se tih . M ožete li nam
p o jasn iti prvu in k arn aciju NRD K ita iz
2 0 0 1 .?
k upiti n o v i pisač, D V D "R at s v je to v a "
i G NU/Linux LiveC D . Također sm o im
k o nfig urirali router, tako da su zasad
sigurni. Z ap o rke su sam i u pisivali. ;)
0 4: Postoji li id eja o n asta vk u NRD
Kita ili o nekom drugom radu koji bi
ta k o đ er fu n kcion irao kao s e t a la ta i
e n cik lo p ed ijsk e č e s tic e ?
U stvari ne. NRD Kit se nastavlja svakom
novom prilikom podsjećanja na sebe kroz
intervjue, vijesti, priče i slično. Područje
koje nam se učinilo interesantnim nakon
NRD Kita je destruktivna umjetnost ili um­
jetnost destrukcije, a rad koji bi to trebao
odraditi je "Art Of Destruction In The Age
Of Google" i njegov raspis se nalazi na
http://w w w.system hack.org/TheArtOfDes
tructionlnTheAgeOfGoogle. Nakon što sam
bio jako sretan sam im raspisom , raspis
projekata mi se učinio kao ultim ativna
umjetnička form a, ali dosjetke i koncep­
tualiziranja poput "Art Of Destruction..."
ili raspisa projekata kao umjetničke forme
isključivo su rezultat vlastite dokonosti,
lijenosti i m uljatorstva.
04 : Što je to "Art Of D estru ctio n
In T he Age Of Google" i kada ga
m ožem o o ček iv ati o d ra đ e n o g ?
Ukratko: "Art Of Destruction In The Age
Of Google" je web sajt koji pri svakom
učitavanju (kada ga bilo koji su rfe r
pogleda u svom pregledniku) provjerava
svoj plasm an na Googleovoj listi rezultata
pod ključnom riječju art. Ako ikada bude
na prvom m jestu, web sajt će se sam
pobrisati.
U m eđuvrem enu je ta logika prim ijenje­
na i na pojedine stranice istog sajta, koje
se također brišu ako dosegnu prvo mjesto
na Googleu. One su provjeravane nekim
drugim ključnim riječim a, pa je u cijelu
priču uvedena i kategorija koliko je velika
"legenda" svaka obrisana stranica postala
nakon što je pobrisana, a to je ustvari broj
poziva te stranice iz Googleovog cachea,
itd., itd. U svakom slučaju, za one koji žele
znati više: h ttp ://www.system hack.org/
TheArtOfDestructionlnTheAgeOfGoogle.
0 4 : B iste li jo š n ešto dodali in te rv ju i­
ma iz 2001. i 2 0 0 5 .?
Da je bilo više vrem ena i koncentracije,
"Intervju s hakerom" iz 2001. ponudio
bi i objašnjenje na to zašto porno slike u
spoofovim a, a "Intervju s NRD Vanom" iz
2005. odgovorio bi što misli o dijeljenju
mrežnih resursa otvaranjem bežičnih
mreža.
0 4 : B iste li jo š n ešto dodali ovom
in tervju u ?
Koji je Zvuk i slika aviona koji se ruši, a
nema nikoga u blizini da ga snimi?
p ra k se
0 4 : Kada će biti gotov?
Uskoro.
s lo b o d a r s k e
Tada nam se činilo da je ultim ativna
umjetnost ona koja reflektira svoje mjesto
u povijesti umjetnosti na način da sve
moguće reference na samo djelo učini
dijelom tog istog djela. Nikako kao kolaž
ili neka slična tehnika. Više kao čestica u
enciklopediji povijesti umjetnosti. Također
važan dio takvog umjetničkog djela jest
to da je njegov sastavni dio alat kojim
je nastao. Alat i enciklopedijska čestica
čine zaokruženu cjelinu. No, tek 2005.,
postavši stvarni multikorisnički alat za
proizvodnju medijskih sadržaja, NRD Kit
se u tom sm islu zaokružio....
S namjerom nastavka podržavanja razvoja mladih autor/a/
ica i promicanja plesnoga izričaja kao kulturološki značajne
aktivnosti, te širenja kruga plesu sklone publike, koordinatorice
EkS-scene organiziraju drugu etapu Večeri autorskih radova
i performansa. WARP 2/Pogon 2005. odvija se u Teatru &TD
do 12. prosinca, a karte se mogu nabaviti prije predstave po
simboličnoj cijeni od 10 kuna
— piše Iva na S lu n jski
otkraj 2004. koordinatorice Eksp erim en talne slobodne
scene (EkS -scen a) inicirale su Večeri autorskih radova
i perform ansa (WARP) s vizijom m jesečnih prezentacija
postojećih i radova u nastajanju prvenstveno mladih autor/
ic/a i izvođač/ic/a. Budući da su autori/ce koji/e djeluju izvan ­
institucionalno, posebice kada je riječ o nedovoljno afirm ira­
nim autori/ca/ma, prisiljeni/e iznajm ljivati izvedbene prostore
kako bi svoj rad posredovali/e javnosti, a financijska potpora
njihovu radu ni izbliza im ne daje jam stvo kontinuiranoga
izvođenja u vlastitoj produkciji, WARP je mišljen kao prezent ­
acijski pogon koji stvara adekvatni prostorni okvir. Po sebn o st
ovoga p red stav lja čk o g a pogona je s t u n eselek tivn o m
p rik a z iv a n ju sv ih p rija v lje n ih ra d o v a , čim e se p ru ža
m o g u ć n o st s c e n s k o g a u p riz o re n ja ra d o v a p o tp u n o
neafirm iranih autor/ic/a, ali i m ogućnost rep rezen tacije
prethodno izvođ enih rad ova v e ć potvrđenih autor/ic/a
koji po njihovu m išlje n ju nisu d o se g li zad o vo ljav aju ći
broj izv ed a b a .
U prvoj etapi WARP-a (koja se odvijala od 22. listopada do
5. prosinca 2 0 0 4 .) tako je prem ijerno izved ena pred stava
K a rd ioa d ap ter autorice Silvije Marchig, a reprezentirani su
radovi skupina dance_ lab co llective (B o rd er-Lin es), op .sa.
co. (O prosti, sa m ' m alo!), k.o. (L o v e r's d isco u rse , Private in
V itro), OOUR (o ra n g e cu t) te zasad n eim enovane autorske
grupe u sasta vu K ristina B ajza, Maja Kovač, Mario Kovač i
Sanja Tropp (Jutro). S namjerom podržavanja razvoja mladih
autor/a/ica i prom icanja plesnoga izričaja kao kulturološki
zn ačajn e aktivn o sti, te širenja kruga plesu sklone publike,
koordinatorice EkS-scene nastavljaju zam isao organizirajući
drugu etapu WARP-a, počevši s 13. listopadom, a zaključno s
12. prosincem tekuće godine.
P
WARP 2/Pogon 2005. u prostorima Teatra &TD otvorila je
predstava to be confirm ed skupine OOUR unutar koje koreo­
grafski djeluju Selm a Banich i Sandra Banić, a kojima se na
ovom projektu priključila i Zrinka Užbinec, zatim glazbenik
Adam S em ijalac i dram aturginja Ivana Ivković. P re d sta v a
to b e c o n f ir m e d n a d o v e z u je s e n a v e ć z a c r t a n e
is t r a ž iv a č k e o d re d n ic e p re th o d n ih ra d o v a O O U R -a,
p o se b ice o ra n g e cu ta , od kojega p reu zim a ra zla m a n je
p le s n e s e k v e n c e te ra d ik a ln ije n a s t a v lja ra s lo ja v a ti
u g e o m e t r ijs k i o g r a n ič e n im p r o s to r im a p r o n a la z i
ra z lič ite n a čin e tje le s n e p re z e n ta c ije u sp o sta v lja ju ć i
d in a m ič k e o d n o se t ije la , s v je t la i p ro s to ra , stro g o j
fo r m i p o d a r u ju ć i o s o b i t o s t i k a r a k t e r a , p a č a k i
e m o tiv n u d im e n z iju . U p rvo m e d ijelu trilo g ije n a ziv a
7 s ta g e s svjetlo m je zadano sedam kvad rata unu tar kojih
izvođačice Darija Doždor i Roberta Milevoj ulaze u međusobnu
interakciju ili u interakciju s prostorom i svjetlom kao ravno­
pravnim sudionicim a na sceni.
Drugi dio trilo g ije , B o rd e r-L in e s, čini kom pozicija koju tri
izvođačice (prvim dvjem a priključuje se i Ana Mrak) grade
ponavljanjem jednostavnoga pokreta - hoda, pomičući se po
trima linijama naprijed-nazad, čime se naglašava temporalna
komponenta izvedbenoga tijeka. Prva su dva dijela trilogije,
s m anjim o d stu p an jim a u izv e d b i, ali č v rsto o sta ju ći pri
konceptu i polaznoj ideji, već izvođeni na hrvatskim pozorni­
cam a, dok je treći dio 9 in One zbog "zahtjevnijih" tehničkih
uvjeta prilike imala vidjeti jedino inozemna scena. Osposobiti
takvu tehniku, dakako, nije ništa nem oguće, u zgradi HNK
ili na velikoj sceni ZKM-a, prim jerice, ona spada u regularnu
scensku oprem u, ali cijena ustupanja tih prostora p ersp e­
ktivnoj koreografkinji s neovisne plesne scene čiji su radovi
jasne vizije i dosljedni u čistoći izvedbe još je, na žalost, izvan
realnih dosega.
Na kvalitetu rada dance_ lab collectivea, međutim, nisu imuni
selektori prestižnoga festivala Aerow avesa koji su prepoznali
i u vrstili T re ći im aginarij u uži krug ovogodišnje se le k cije ,
a r t iz a n
38,39
ko reo g rafski m aterija l na što je d n o sta v n ije ele m e n te,
i predstave the b la ck b ox, the first b ox, od koje nasljeđuje
ispitivanje percepcije gledatelja i akcentiranje doživljajnoga.
lako je osjetilnom prethodilo misaono raščlanjivanje pokreta
na strukturne elem ente i kognitivni proces prom atračkoga
odabiranja ponuđenih elem enata, autorice važno st pridaju
osjetilnom , na što ukazuje m antrični glazbeni obrazac koji
sugerira ekstatičko uživljavanje, a ne analitičku dekonstruk­
ciju. Razlaganju m ate rijala na m anje jed in ice tri autorice/
izvođačice suprotstavljaju bogat Vokabular sitnih pokreta koji
se tek minimalno razlikuju od svakoga prethodnog, virtualno
gradeći jedan (isti) solo. Izvedbena forma istodobno se kon­
frontira besformnom, dovršeno djelo otvorenom gdje izmiču
konačna o d ređ en ja. U tom procesu g le d ate lj/ica i sam /a
postaje plesač/ica transform irajući plesnu aktivnost plesač/
ic/a u m entalnu aktivnost gledatelj/ic/a.
Dok a u to ric e OOUR-a re d u c ira ju p o kret na g ib an je u
vrem enu i prostoru prepuštajući iščitavanje značenja sposob­
nosti im aginacije gledatelj/ic/a, ko reog rafkin ja d a n ce _ lab
c o lle c tiv e a N en si L a z ić u trilo g iji T re ć i im a g in a rij (od
koje su na WARP-u 14. listopada uprizorena prva dva dijela)
što k o n kre tn o zn a č i u la z a k m eđu d e s e t k o n k u re n tsk ih
predstava (od 305 p rijavljen ih), a izvedba je najavljena za
siječanj 2006. u poznatom londonskom kazalištu The Place.
U "neizvedivom ", a stoga i imaginarnom dijelu trilogije 9 in
One predviđeno je da izvođač/ica zadanu sekvencu ponavlja
devet puta unutar svjetlom oblikovanoga kruga. Pri svakom
ponavljanju se kven ce izvor svjetlo sti pomiče se za 45° po
horizontali iznad plesač/a/ice, a posljednja pozicija je iznad
središta plesač/eve/icine kružnice.
Drugi put izvedena na WARP-u (14. listopada), predstava
K a rd io a d a p te r a u to ric e S ilv ije M archig u izv e d b i M aje
M arjančić i Zrinke Šim ičić prim jer je autoričina zalaganja za
plansko formiranje scene, za kontinuaciju izvođenja neovisnih
um jetničkih produkata usm jerenu protiv nimalo blistavoga
tretm ana plesne scene na kojoj ionako sporadična događanja,
u nesrazm jernom odnosu na ustaljenost dram skoga teatra,
iščezavaju poslije sveg a dvije do tri izved be. U potrazi za
povoljnim uvjetim a autorskoga djelovanja n erijetka opcija
opstanka među h rvatskim p lesači/ca/m a i koreograf/im a/
kinjama je st pristajanje na nomadskost i tranziciju.
Crpeći upravo iz takvoga autoričinog isku stva n arativni
tijek plesne cjeline, Kardioadapter se usredotočuje na rascije ­
pljenost individue razapete oprečnim težnjam a za kretanjem
i za m irovanjem , koje naglašavaju i provodni motivi crvenih
cipelica i naslonjača. U tje lo v lje n ra zlič itim izv ed b en im
a fin ite tim a d viju p le s a č ic a , K a rd io a d a p te r je po ku šaj
n ala že n ja sre d stv a p rem o šće n ja tih su p ro tn o sti, koje
u tre n u c im a m iro van ja n em irn i duh u ta žu je im a g in a ­
tiv n im d e s tin a c ija m a , a u tre n u c im a k re ta n ja p ru ža
mu o sje ć a j p rip ad n o sti. Neposrednost koreografske ideje
i em o tivno st iskaza pred stavi K a rd io a d a p te r zajam čio je i
u vrštavan je među se d am n ae st se le ktiran ih p red stava (od
70 prijavljenih) treće Balkan Dance Platform koja se održava
tijekom studenoga 2005. u Skopju.
Prepoznatljivost autorskoga rukopisa Ive Pavičić i u novoj
p red stavi Trupe To U roni tišin a (izve d e n o j 24. listo p a d a)
veže se uz likovno u o kvirivan je scensko ga događanja. Pri
kom po niranju sc e n sk e slik e Ivi P avičić v a ža n je v iz u a ln i
sklad razm ještaja scenografskih elem enata, m obila, i pozi ­
cion iranja izvođ ačica u prostoru. P riklanjan je usporenosti
po kreta, č a k i kada je on u svojoj prirodi brz, p retap an je
pojedinačnih prizora u dugu neprekinutu sekvencu, u filmični
kadar iz kojega izvođačice Valentina Čebušnik, Rina Kotur i
Ivana Levanić ne izlaze čitavo vrijem e izvođenja, te transična
Za one m anje inform irane reći ću da su n astavku WARP-a
na program u S o lo : C iklu s / 1/ P ro je k t o ra du sku p ine k.o.
(7. 11 .), B od y light Alena Zanjka (21. 11 .), D antonova sm rt
B an an a G u e rille (5 . 1 2 .), P tice P tice P tic e K ristin e B a jza ,
Maje Kovač, Marija Kovača i Sanje Tropp (5. 12 .), Klackalice
skupine Fast4Ward (6. 12 .), Cut e x cu se izvodi mono nino (6.
12.), P eterored skupine Brok&Palatz (12. 12 .), Blind em otion
Brune lsakovića (12. 12.) te PRO-FILE EDITORIAL Danijele G.
Philipp (12. 12 .). Karte se mogu nabaviti prije predstave po
simboličnoj cijeni od 10 kuna na blagajni Teatra &TD.
40 ,4 1
Solo M arjane K ra ja č S e d u c in g Pablo E s c o b a r , n astao
u surad nji s video um jetnicom Annom S a fa ry , dom aća je
publika mogla već vidjeti na 21. tjednu suvrem enoga plesa.
Pablo Escobar poznat je kao prvi krijum čar droge koji se "šver­
canjem " okoristio u m ilijunskim iznosim a am eričkih dolara.
Novinarka Elizab eth Mora, ujedno svjedo kinja Escobarova
krvava obračuna s kolumbijskom palačom pravde, nekoliko
je puta in te rv ju ira la E sc o b a ra . M a rja n a K r a ja č sv o j je
um jetnički in te re s p ro n a šla u su sre tu Esco b a ra i More
p o k u š a v a ju ć i, ka k o sa m a t v r d i, " p o je d in e d ije lo v e
je d n e k o m p le k s n e p r ič e r e p r o d u c ir a t i u o so b n o m
k o n te k s tu " koji ta d a p o p rim a ju " d ru k č iju fu n k c iju /
definiciju". Fragm entiranje priče i preuzim anje fragm enata
u drugome kontekstu, međutim, nije polučio jasnoću, pa miks
autoričina zahvata, prešetavanje scenom u bundi, lakiranje
noktiju na nogama, polijevanje crvenom bojom i zauzim anje
poze u poziciji žrtv e , iscrtan e na tlu kao u krim in alističko j
obradi, odmah do Escobarove fotografije, nije odavao ništa
v iše od interp retativn o g a kao sa. "Povezanost" au to ričin a
osobnog odabira sa životim a Escobara, More ili možda žrtava
ne otkriva osuđuje li Krajač ili veliča Escobara, sm atra li žrtve
uzaludnima ili potrebnima, ni je li intervencija novinarke More
potaknuta zločinom ili herojstvom .
a r t iz a n
g la zb e n a m a tric a Je a n n e Fré m au x o tk riv a ju e v a z iv n u i
pomalo hipnotičku autorsku eksp resiju . U r o n i t iš in a n ije
p o sv e ćen a aktu aln o j zbiljsko j p ro blem atici, ne n ag riza
d r u š tv e n e fe n o m e n e n iti p ro v o c ira ja k e u m je tn ič k e
k o n c e p te . U sm je re n o st in tro sp e k c iji is tič e e s te ts k u
kom ponentu, na van "nečitljiva" događajnost, apstraktnost
u m išlja jn o g a , konfrontira se s n ag lašeno m fig u rativn o m
prisutnošću mobila. Začudnost stvara to što se estetska slika
gradi na "sirovom", nedotjeranom pokretu.
u gradu žena
Četrdesetak umjetnica iz različitih zemalja
svijeta na ovogodišnjem su Mesto žensk
festivalu u Ljubljani kroz vlastitu umjetničku
praksu predstavile svoje poglede na
iluzije sigurnosti, odnosno nesigurnosti,
na stvarnost ratova, terorizam , političku i
ekonomsku nestabilnost
— piše V iola V arg a
a sve koji bi p rezrivo već na startu ustvrd ili kako je
ovaj festival bio još jedno isprazno isfuravanje fem inis­
tica koje nije značajno za širu javn o st, slijedi pitanje:
nabrojite pet hrvatskih umjetnika/ca koji/e vam prvi/e padaju
na pamet? Koliko je među njima žena? Znate li čim e se bavi
Ivana Sajko? Možda su negativni odgovori na ta pitanja po­
sljedica činjenice da se o njima puno manje piše i govori nego
o njihovim muškim kolegama. Je li to zbog toga što uspješna
žena "krši trad icio n aln e p atrijarh aln e m odele ponašanja i
podjele spolnih uloga" ili zbog činjenice da je u igri podjele
para, politike i moći uvijek više m uškaraca?
V iše ne tre b am o lag a ti da živim o u sred in i u kojoj se
jednakost među spolovima podrazum ijeva - ona se nije po­
drazumijevala 1405., kada je Christine de Pizan objavila knjigu
Grad žena (Le Livre de la Cité d e s D am es) u kojoj izražava
vrhunac svoje kontroverze s mizoginom tradicijom, a svakako
se ne podrazum ijeva ni u današnje vrijem e, kada se već 11.
godinu zaredom organizira festival pod istim imenom.
Z
M esto žensk ili, u prijevodu, G ra d žena, m eđunarodni
je festival suvrem enih um jetnosti, n astao 1995. godine,
te p red stav lja aktu aln u um jetničku i kulturnu produk­
c iju ž e n a na p o d ru čju g la z b e , s c e n s k ih u m je tn o s ti,
lite ra tu re , vizu aln ih um jetničkih p raksi, film ske i video
p ro d u k c ije . Sve to s glavnim ciljem stim uliranja rasp rava
o neravnom jernoj zastupljenosti žena u kulturi, umjetnosti i
znanosti. Festival se svake godine predstavlja s drugačijim
te m a tsk im slog an om . Tem atska odrednica ovogodišnjeg
festivala, koji se održavao od 7. do 14. listopada, bila je Ženska
ne/varn ost ili, u slobodnom prijevodu, Ž en ska ne/opasnost,
iako je naslov ustvari igra riječima jer nevarnost kao jedna riječ
znači opasnost, a varnost je na slovenskom jeziku sigurnost.
Zato doslovni prijevod možda i nije najbolji, ali je jasno da se
radi o jednoj od temeljnih sintagmi današnjice. Mirjam Hladnik
Miiharčič i Katja Kobolt, organizatorice festivala, naglasile su
kako sigurnost jednih potencira nesigurnost drugih, te kako je
rat protiv terorizma globalni rat.
Č e trd e se ta k um jetn ica iz različitih zem alja sv ije ta kroz
vlastitu su um jetničku praksu predstavile svoje poglede na
iluzije sigurnosti, odnosno nesigurnosti, na stvarnost ratova,
Festival je otvorila plesna predstava Mi, koje moramo sisati
zam otan e lizaljke južno afričke koreografkinje Robyn Orlin,
a te m atizirala je problem AIDS-a u Africi. Ovaj rekvijem za
AIDS izvelo je 15 južnoafričkih plesačica i plesača iz skupine
Market Theater Labaratory upotrebljavajući autentične afričke
izraze od tradicionalnog pjevanja do ritmičnog udaranja nogu
o pod. Lizaljke kao glavni rekvizit predstave, sim bolizirajući
dostupnost jeftinog užitka te nezainteresiranost Zapada za
sudbinu A frike, svoje su krajn je o dredište našle na licim a
izvođača sim bolizirajući nagovještaje sm rti. Između publike
i odra n ep re stan o se k re ta la kam era koja je isp re p lita la
elem ente fiktivnog i realnog - bijela lica gledatelja, direktno
ih projicirajući na platno, kam era m edijator p o kušavala je
slikovito približiti crnim licima i općem problemu pred kojim
međunarodna javnost zatvara oči.
Prvi dan festivala obilježila je i Anita Ponton, londonska in­
terdisciplinarna umjetnica, s performansom Stil u kojemu kroz
niz ikonografskih poza, preuzetih iz mitologije te filmskog i su­
vremenog medijskog arsenala, istražuje ženske reprezentaci­
jske uzorke. Kosom sapletenom u pletenicu te pribijenom na
zid umjetnica je pokušavala rastegnuti performans do granice
do koje joj to dopušta izdržljivost v la stita tijela. Ironizirajući
artiza n
3 8 ,3 9
terorizam , političku i ekonomsku nestabilnost. Kom entirale
su život vlastite sredine - i to od vlastita tijela, preko regije,
pa sve do zem ljopisnoga m akro p ro stora, s naglaskom na
kon flikte kojim a o biluje d a n a šn ji s v ije t. Takvi u m je tn ičk i
ciljevi, dakako, nisu pretpostavljali slikarstvo i skulpturu, nego
video, fotografiju, instalacije te lingvističko-vizualni intertekst
je r se tim m edijim a n ajlakše, najsug estivnije, najopširnije i
n ajelo kventn ije o stvaru je kom entar društvene zbilje. Kroz
teorijski i kroz izvedbeni diskurs paralelno se nastojalo propitati
na koje se načine suvrem ena um jetnička izvedba dodiruje s
političkom stvarnošću iz koje nastaje te kojoj se obraća. Na
okruglom stolu um jetnice su progovarale o vlastitim izved­
benim praksam a, politici umjetničke suradnje, položaju žena u
različitim društvenim kontekstima te o performativnosti - kao
socijalnoj intervenciji, estetičkoj činjenici i komunikacijskom
fenom enu. U raspravam a koje su pratile program festivala,
odnosno pojedinačne prezen tacije, um jesto inzistiranja na
istosti sudionice su ukazale na pravo međusobnih različitosti.
To je osobito došlo do izraža ja u izlag an jim a sud io nica iz
istočnoeuropskih ze m a lja , u njihovu nasto janju stv a ra n ja
vlastitih strategija neovisnih o općeprihvaćenim zapadnim
m odelima kako bi se obilježilo žensko stvaralaštvo nastalo
u posve drukčijim okolnostima koje su utjecale na stvaranje
potpuno d ru g a č ijih k o n o tacija a n a liz ira n ih p o jm o va. Iz
njihovih s e izla g a n ja tak o đ er dalo za klju čiti kako v iše
nije m oguće govoriti o fem inizm u u okvirim a stvorenim
s e d a m d e s e t ih g o d in a , v e ć o n o vo j i o tv o re n o j a k ­
tiv n o sti s m nogo ra zlič itih lica , m eđu kojim a je , kako
bi se izbjeglo o k o štavan je u v e ć z a sta rje le a k ad em sk e
m odele, potrebno o stv a riti p ro sto r pogodan za kom u­
nikaciju.
preuzim anje konvencionalnih ženskih uloga, Anita Ponton
svoje je tijelo postavila kao prizor, proces i objekt te je na taj
način uspostavljala komunikaciju s publikom
Opasnosti i strahove potencijalnoga nasilja razo tkrivala
je bosanskohercegovačka vizualna um jetnica Maja Bajević,
koja je svoju umjetničku afirm aciju doživjela za vrijem e rata.
Jedan od njenih najpoznatijih videoradova, s tematikom rata
i položaja že n a, kao što su W om en a t W ork, slo ve n ska je
javnost već imala prilike vidjeti na M anifesti 3 u Ljubljani. Na
ovogodišnjem festivalu M esto že n sk predstavila se koncep­
tima nacionalizma i vjerske etike. Naime, izvedena su bila dva
projekta. Prvi, zvučna instalacija Avanti popolo koja je bila sas­
tavljena od domoljubnih pjesama različitih država i iz različitih
vladajućih režim a. Samu infrastrukturu projekta činili su hi-fi
uređaji postavljeni na podu izložbenog prostora, predočavajući
tako "minsko polje" melodija koje bi se s vremenom pretvorile
u nerazumljivu kakofoniju ideoloških zvukova. Drugi projekt,
v id eo D o u b le - B u b b le , bavio s e d v o ličn o šću v je rs k e
e tik e i m o ra la , p o d s je ć a ju ć i n a s na č in je n ic u ka ko
su se u n ato č re lig ijsk im z a g o v a ra n jim a m ira, lju b avi
i d o b ro te , u im e boga i b o g o v a, d o g a đ a li, a jo š s e i
d an as događaju, grozni zločini. "Ko misli drugačije, mora
um rijeti. Takva je Božja volja. Ja sam sam o njegov glasnik",
verbalni je zaključak toga videa.
Nasilja, a svakako onoga na platnu, nije manjkalo. Na poziv
organizatora ovogodišnjeg fe stiva la , španjolska kuratorica i
vizualna umjetnica Virgina Villaplana pripremila je videopro­
gram koji je tematizirao tehnike spolnog i društvenog nasilja te
se na taj način nadovezao na temu ne/sigurnosti u globalnom
kontekstu. Sam program inače je dio šireg analitičnog projekta
Cultural sto rie s on G e n d e r V iolence na kojemu Virgina radi
zadnje dvije godine. Kako odanost određenim društvenim
p ravilim a može biti duboko usađena bez obzira na to što
zap ravo pred stavlja prijetnju vlastito j e g ziste n ciji, na vrlo
potresan, ali učinkovit način pokazala je Cara DeVito. Ova je,
inače svjetski priznata m ontažerka, preko klasičnoga doku­
m entarnoga portreta Am a l'U o m o Tuo ili, u prijevodu, Voli
uvijek svo ga m uškarca, portretirala svoju baku koju je muž
godinam a fizički zlorabljivao i patrijarhalnu okolinu u kojoj
je živje la. Još jedan dokum entarac pod nazivom Z a ziva n je
d u h o va , koji su snim ile Mandy Jacobson i Karm en Je lin čić,
nije štedio publiku gorkog okusa u u stim a . Film snim ljen
1996. godine ustvari je osobna ispovijed dviju žena iz Bosne
i Hercegovine koje su se našle u kovitlacu ratnih zbivanja u
kojemu je nasilje, ponižavanje i silovanje bilo jednakovrijedno
oružje kao bilo koje drugo u ostalom vojnom arsenalu.
H rvatska pred stavn ica na festivalu bila je d ram atu rgin ­
ja , re d a te ljic a i k a z a liš n a te o re tič a rk a Iva n a S ajk o iz
Z a g re b a . P re d sta v ila se je a u to re fe re n tn im čitan jem
Že n e -b o m b e , netipičnim dram skim tekstom su vrem en e
i ak tu aln e tem atik e - m eđunarodni terorizam i sklo n o st
sam ouništenju. Akterica ove drame, imenom Mona Lisa, žena
je atentatorica i opasana je bombama kojima sprema raznijeti
sebe i ljude oko sebe. Sat otkucava posljednjih 12 minuta i 36
a r t iz a n
sekundi te se postavlja pitanje ima li izlaza, može li se izbjeći
eksplozija paklene n ap rave? "Nema izlaza", kaže autorica
toga teksta koji izmiče svakoj stilskoj i žanrovskoj klasifikaciji.
Monološki iskaz atentatorice ispresijecali su brojni nedramski
elem enti - songovi, novinski članci, istraživanja o terorizmu
te m etafikcionalni upadi em pirijske sp isateljice. Hipotetsku
situaciju stavljenu u okvire od 12 minuta i 36 sekundi pred
sam om sm rću kom entirali su brojni drugi glasovi i "likovi"
- bog, anđeli, crv, Mona Lisa, glasovi prijatelja - stvaraju ći
tako jedan veliki fiktivni monolog sam e atentatorice.
O stale autorice koje su sud jelo vale na festivalu također
su svojim um jetničkim izvedbam a podsjetile kako se kroz
umjetnost može ponuditi konfrontacija, refleksija, propitivanje
traum atskih društvenih točki, i kako se još uvijek može naći
način za protivljenje tipičnom procesuiranju građanske ugode,
sm irivanja, građanskog konformizma, zadovoljenja bazičnih
potreba. Današnja umjetnost, naravno, nije nevina kada je u
pitanju komodifikacija - većina onoga što je kategorizirano kao
umjetnost jednostavno je tržišna roba, ali ona se ipak u nekim
svojim oblicima još uvijek može shvaćati kao praksa otpora
egoističkoj sam osvijesti kapitalizma i političkim ideologijama
koje samo pričaju o "otkrivanju" drugih ljudi i prostora, ali im
pritom ne omogućuju nikakva prava.
Fe stiv a lski radovi reflektirali su dram atična vrem ena
koja su o bilježila neki zem ljopisni prostor, ali i n asilje u
općem sm islu kao prijetnju svakom pojedincu - nasilje
s te re o tip a , k o n v e n c ija , la žn ih is tin a , k liš e a , i č ita v u
tam n u stra n u koja p rije ti da s e p re tv o ri u m odel r a ­
z u m ije v a n ja s v je t s k ih d o g a đ a ja za p u b lik u is p re d
pozornice.
4 2 ,4 3
Zatvaranjem vrata Grada žena ostalo je otvoreno pitanje
koliko je m a rg in a ln o st, fra g m e n tira n o s t i n e p o v e zan o st
aspekata problema rodne diskrim inacije osviješteno u gomili
ostalih svje tskih problem a? Ključni poticaj za analizu toga
područja prvenstveno je kritička svijest o manjkavosti takvog
m arginaliziranog znanja o položaju žena, koje niti ima svoj
zn a č a j, niti ra zv ije n e k ate g o rije p o sre d o van ja. Že n e se i
dandanas često svode na seksualne objekte, na sredstva za
relaksaciju i trgovinu, na uslužne supruge i besplatne čistačice
s jedne strane, dok su na drugoj strani one koje, kao, nemaju
pam etnijeg posla nego trčkarati po svijetu s proverbijalnim
škaricam a za vazektomiju i alatkam a za kastraciju. Čini se da
je žensko pitanje po pravilu uvijek bilo dio "važn ijih", "uni­
verzaln ijih " pitanja te mu se tako po svećivala tek usputna
pažnja, što je s druge strane onem ogućavalo pravilnu inter­
pretaciju i problem atizaciju isključenosti žena iz najvažnijih
d ruštvenih tijek o va . No, problem položaja žena u društvu
nije tek "usputnost" velikih i univerzalnih problema, već je po
svom značaju jednako relevantan kao i ostala pitanja našeg
vrem ena, te bi ga se takvim napokon trebalo i shvaćati.
STAHL STENSLIE
M EĐUNARODNA
DA IZGLEDAŠ DOB
Čin izvršenja samoubojstva uzimam kao krajnje, vrlo žestoko obilje
kojoj će ljudi imati namjeru dobro izgledati dok um iru. Uprizoriti sr
0 4: M ožeš li n ešto reći o radovim a koje sm o vid jeli?
Pokazao sam š e s t rad o va - pet m ojih i je d a n od S onje
Eng elh ard t. Sva su odijela kom adi koji dobro izgledaju , a
bazirana su na funkcionalnoj estetici - pomažu ti da umireš
prema vlastitoj želji. Projekt je nazvan Međunarodnom modom
sam oubojstva je r je riječ ponajprije o tome da izgledaš dobro
dok umireš, kao komentar na zloupotrebu inteligencije, što je
bila tem a Touch Me festivala.
Nadalje, ja čin izvršenja samoubojstva uzimam kao krajnje,
vrlo žestoko obilježje našeg vrem ena. Imam tezu o povećanju
broja sam oubilačkih napada i prihvaćanju bom baša sam o ­
ubojica iz političkih, religioznih ili kulturnih razloga. Vidim
to kao kultu raln u te n d en ciju u kojoj m ožem o pred vidjeti
naglo povećanje broja sam oubojstava i načina na koji ih ljudi
izvrša va ju . U tom je sm islu apsurdna budućnost u kojoj će
ljudi imati namjeru dobro izgledati dok umiru. Uprizoriti sm rt
na spektakularan način koji tim e postaje um jetnički čin.
U povijesti su to ljudi višestruko činili, ali ono što je pritom
novo je st društvena prihvaćenost izvršenja sam oubojstva u
ime nečega dovedenog do ekstrem a. Izvršenje samoubojstva
sam o zato da bi se dobro izgledalo...
0 4 : Modu sa m o u b o jstv a p o ka zao si i p rije tri g o d in e
u Lju b ljan i; koliko dugo ra d iš na tom e i koja je razlik a
- t a k t ič k a , t e h n ič k a , id e o lo š k a - izm eđ u o v o g a što
sm o vid jeli u Z ag reb u i onoga u Lju b ljan i?
U Ljubljani je 2002. bila modna revija, a ovo u Zagrebu bio je
umjetnički show, nešto kao izložba. Drastična razlika postoji
u nekoliko asp e kata. Prim jerice, u Ljubljani je pozornica
bila kao u kazališnoj predstavi, dram atična, vrlo lijepa, a i
postojala je zbunjenost zbog prezentiranja odjeće prisutnih
modnih dizajnera koja nije imala utjecaja na publiku, osim
u sm islu dobrog izgleda. Nastala je neka vrsta miješanja s
kazalištem. U Zagrebu je to bilo puno bolje, više turističko na­
javljivanje modne kolekcije za samoubojstvo. Revija nije bila
na pozornici kao u Ljubljani, već više izložba koja prikazuje
m ogućnosti te odjeće. I nije bila sam o jednosatna revija,
nego revija uz upute publici. A te upute su izjava, stav.
Crtalić & Dinka
Marijan
S
— fotografije
tahl Stenslie norveški je um jetnik koji se na nedavnom e
Touch Me fe stiva lu , održanom e u sklopu O peracije:grad
u bivšoj zagrebačkoj tvornici Badel, gdje je i nastao ovaj
in tervju , predstavio projektom M eđunarodne mode sam o ­
ubojstva (S.U.F.l. - Suicide Fashion International). Prezentirao
je ovogodišnju Ka-Boom kolekciju, o kojoj se, kao i o njegovim
drugim radovim a, više može doznati na www.stenslie.net.
Radonić
razgovarao M arijan C rta lić
prevela Ana B akić
e našeg vrem ena. U tom je smislu apsurdna budućnost u
t na spektakularan način koji tim e postaje umjetnički čin
44,45
RO DOK UMIREŠ
a rtiza n
MODA SAM OUBOJSTVA
Osim toga, kostimi u Zagrebu zajedno su imali estetičku
taktiku, rekao bih, s puno jačim stavom nego oni u Ljubljani,
s više zrelosti. Bolja je kolekcija, s općenito više novih pro­
nalazaka i iskazanim osobnim hard core stavom .
0 4 : A bili su i neki novi ko stim i?
Da, pokazao sam četiri kostima iz Ljubljane i dva nova. Prvi
od njih ubija te tvojim vlastitim disanjem . Sva ljudska bića
dišu abdomenom i tim e pomiču trbuh, što zatvara kaveze u
odijelu. Pom icanje trbuha prevodi se u m ehanizam pumpe
koja ti stišće v ra t. Ž iveći um ireš. Drugi novi kostim vrlo je
s e k s u a liz ira n a h a ljin a s e k sp lo zivo m i m eh an izm o m za
okidanje pričvršćen im oko noge, ugrađenim na cipeli. Ako
ga osoba odluči odbaciti, potrčati, u dariti, u stvari će tim e
e ksp lo d ira ju ći ra širiti v la s tite noge na vrlo se k s u a liz ira n
n ačin , izlažu ći svo je g e n ita lije vrlo otvoreno . To je dosta
bolesna ideja, veom a uznem irujuća, ali je to i funkcionalan
način brzog um iranja. Oba su odijela apsurdna, ali se mogu
upotrijebiti, pri čemu morate željeti umrijeti ukoliko ih želite
koristiti. Želja bazirana na tehnologiji...
To je kontinuitet postdigitalnih pojm ova, činjenica da se
od 2 0 0 1 . ra zu m ije v a n je tehn o lo gije kontinuirano pom iče
od čisto g o b o žavan ja k o m p ju to ra, high te ch s p ra v a , do
fo ku sira n ja na ljudsku že lju . S h v a ć a n je ljudske že lje kao
tehno lo gije, čo vjeka kao ind ividue, kao potpunog b ić a ... i
moj zaključak da nijedna tehnologija nije moćnija od ljudske.
Mi sm o u d e se tlje ću p o std ig italn e te h n o lo g ije , u kojem u
tehnologija postaje sekundarna u odnosu na našu volju. To
stalno pokazuju primjeri iz Iraka, gdje su bombaši sam oubo­
jice svakodnevni alati u načinu vođenja građanskih ratova.
Sve je bazirano sam o na volji nekoga da se žrtvuje. Bomba
kao visoka tehnologija zajedno s ljudskom željom za žrtvova­
njem uvodi potpunu nepredvidljivost, nesigurnost, strah od
sm rti i ubijanja. A to donosi potpuno pomicanje u shvaćanju
i upotrebi oružja te ponovno preisp itivanje d ruštvene kon­
strukcije kulturnog, religioznog, političkog, društvenog.
0 4 : Č im e s e s a d a b a v iš u sv o m u m je tn ič k o m rad u i
kakvi su ti planovi za b u d u ćn o st?
Zanim a me udaljavanje pojma rata od upotrebe tehnologije
u političkim m anifestacijam a. Upravo sam završio sa serijom
radova DETOX2 koja u klju ču je p o std ig italn e rado ve - na
tome sam radio prošle godine i dalje ću n astaviti. Nazivam
to nekom vrstom d ruštvene plastike, koristim se m edijim a
u konstruiranju prošlosti. To u razm išljanju o um jetničkom
m aterijalu donosi pomak od individualnog umjetničkog djela
do društvenog fenom ena. Moj osobni interes ovih dana se
kreće oko d ru štve n e plastike u istom sm islu u kojemu ga
je ko ristio B e u y s . On je bio m a jsto r iz a z iv a n ja d isk u sija
jednostavnim radovim a i perform an sim a; na prim jer, kada
je uzeo zlatnu krunu i u realnom vrem en u je p retvorio u
zlatnog ze ca, i tim e započeo diskusiju o politici i ekologiji.
Ono što je on htio nag lasiti svojim sre d stvim a ja tako đer
radim u drugom m je rilu ... Kao što to čini i ovaj fe stiv a l u
p o tican ju javn o g d isk u rsa u tem e lje n o g a na u m je tn ičko j
produkciji i viđenog kao novi umjetnički m aterijal. Tako radim
na organiziranju većih fe stiva la , događanja, uz uključivanje
um jetnika i um jetničkih procesa. Moj sljedeći rad obuhvaća
dizajn um jetničkih izložbi, gdje ću okupiti umjetnike i oni će
postati m aterijal javn e društvene tem e.
4 6 ,4 7
a rtiza n
Cijene su se snizile, a možda je tome razlog to kaj fakat
Sparov i Mercatorov dućan imaš u svakom selu i kvartu
zo o ro p a
H ip erm ark et
njihov svagd ašn ji
— piše Vid Jeraj
m je sto da se su o č im o sa sv o jim p ro b le m im a , ra d ije g le d a m o p rek o
s u s je d o v e o g ra d e, te k re će m o s feljto n o m Z o o ro p a . Preko e -n te rv ju a
pratim o zem lje koje su od sv ib n ja 2 0 0 4 . p o stale čla n ica m a Eu ro p sk e U nije.
Pojam Z o o ro pa re fe rira s e , s je d n e s tra n e , na B e rlin , n ek ad n efo rm aln i
g lavn i grad Isto č n e E u ro p e i na n je g o v K o lo d vo r Zoo. Z o o ro p a je i n o vo t­
vo rb a za onaj p a ra d o k s sa živ o tin ja m a u zoo lo ško m v rtu : d ivim o im s e , ali
sa m o ako su u k a v e z u , i ako sm o mi sig u rn i i na slo b o d i. Im p lik a c ije oko
B erlinskog zida nekad i sc h e n g e n sk e g ran ice d a n a s nam eću se sa m e od se b e
je r je intim i Eu rop e e g zo tičn o sv e ono od čeg a slu žb en o za zire .
U
O b r a t iv š i p rv o p a ž n ju na S lo v e n iju , p o p r ič a li sm o s M ajo m , V io lo m i
M atjažom . Maja je o d v je tn ica u sre d n jim trid e se tim a , rođena je u Lju b ljan i, i
voli putovanja u tro p sk e zem lje. Viola se d o selila u Ljubljanu b aš prije godinu
i pol te prati situ a ciju od sam o g a p o četka. Još u v ije k ima h rv a tsk u putovnicu
i d rž a v lja n stv o , pa je "po priličn o z e z a s v e kaj je v e za n o za g ra n ic u , radnu
vizu ili bilo koji drug i le g aln i p ap ir". M atjaž je g la zb e n ik i ra d ijsk i novinar.
V iola i M atjaž se svo jim trid e se tim a te k p rib liža v a ju .
dućana, otvorena u posljednje tri godine,
a prodaju torbice, odjeću, pam uk, lijepe
stvarce od 10 do 15 eura. Čini se zgodne i
kvalitetne stvari, samo mislim da nisu svih
veličina. No, općenito, ni crnci ni Kinezi ne
upadaju u oči.
M a tja ž : S ve ih č e šć e m ožeš vid je ti na
u licam a, ali m anje-više sam o pojedince,
ne u grupam a. Više se izdvajaju engleski
i škotski fudbal-turisti zbog jeftinih letova
između Ljubljane i Londona. I još su dosad­
niji od Kineza.
0 4 : T r o š e li lju d i is t e s v o t e k a o i
n ekad ?
Maja: Mislim da smo se stvarno pretvorili u
potrošačko društvo, da je to jedino mjerilo.
Moja mama shoppingira svaki radni dan, i
subotom, uglavnom hranu u Mercatoru, Le
0 4 : Prim jećuje li se prisu tn ost d o selje­ Clercu i slično.
V io la: Cijene su se snizile uglavnom pos­
nika iz A zije?
M a ja : U glavnom ne. Ali sam n edavno , v u d a , sam o je potrošnja m alo d ru k čije
ip ak, v id je la jed noga K ineza u skupom raspoređena.
Fe rra riju . Radim u M iklo šiće vo j, u c e n ­ M atjaž: Ne znam za statistiku, ali je očito
tru Lju bljane, gdje se n alaze tri kineska da se troši više.
5 0 ,5 1
04: Je li što od robe pojeftinilo otkako
ste u EU?
M aja: Gledam o li srednji razred cije n a ,
cijene stare i nove zimske jakne snizile su
se 30 do 50 posto. Prije nego što su dućani
Zare, koji predstavljaju taj srednji razred,
došli kod nas, jakn e su bile od 60 do 70
tisuća SIT, a danas su od 4 ili 5 tisuća do
10 ili 30 tisuća SIT. Tržište tehničke robe
tako đer je pojeftinilo. Razni ala ti, poput
ko m p le ta b u š ilic e sa sv im d o d a c im a ,
nekad su k o štali 15 tis u ć a , dok d a n a s
koštaju 2 tisuće.
V io la : Možda nije toliko s tv a r u odnosu
cijena, već prije u većem izboru.
M atjaž: Kakve jeftinije cijene??? Ja sam
svoju jaknu kupio prošle godine, ove će
godine valjda još izdržat.
04: Jesu li se cijen e sn izile i u drugim
m jestim a?
M a ja : M islim da je s u , zbog ponude. U
Kočevju su otvoreni dućani s "m arkam a".
V io la : Možda je tome razlog to kaj fakat
S p a r i M ercato r im a š u sv a ko m se lu i
kvartu.
M atjaž: Ako im aš takvu inform aciju, reci
gdje se jesu, pa da tjeram tam o...
04: Jesu li m ale d u ćan e u ce n tru v eć
pojeli v elik i du ćan i s jeftin ijim pro iz­
vodim a?
Maja: Jedan dućan u centru zbog potražnje
nije mogao držati svu potrebnu odjeću
i m orao se p rese liti u trg o va čki centar.
Istodobno se javlja paranoja da u shopping
centrim a lakše oboliš jer svaki kupac ima
drugu vrstu gripe. To me malo plaši.
V io la : U stv a ri, sad se sjetih, ima jedan
mali dućan sa "socijalističkim m irisom" i
dobrim pecivom, u koji povremeno uđem,
ali nisam vidjela da tamo itko kupuje.
M atjaž: Ima već pet godina otkako su hip­
erm arketi izvan grada pokupili skoro svu
potrošačku moć. Skoro da lakše nađeš trak­
tor u centru Ljubljane nego mali dućan.
04: R u še li lounge-barovi sta ri im age
Lju bljan e?
M aja: Mislim da yu p p ieji nem aju puno
izb o ra u a lte rn a tiv n o m m ilje u , poput
Ljubljane.
V iola: Ljubljana se na jedan način zaštitila
od n avale m ogućih "m onstrum a" koji bi
eventualno utjecali na promjenu imagea
s ta re je z g re , a ovako su s m je š te n i na
rubovima grada. Razlika je jedino u tome
što već postojeći dućani, butici, itd. sada
drukčije uređuju svoj interijer - blještavo i
šljokičasto - ali mislim da to nema veze s
promjenama nakon pripojenja EU.
M atjaž: Stari su centar isključivo napunili
fa n c y butici i skupi b aro vi, n aravno da
se m ijenja. Nekih bitnijih arhitektonskih
promjena u staroj jezgri nema, ali 'ko zna
dokle?
04: G radi li se puno neb od era?
V io la : Uskoro počinje gradnja novog au­
tobusnog i željezničkog kolodvora je r je
stari - kao čista im provizacija! - tek nalik
na poveću autobusnu stanicu, koji će, is­
tin a, biti jedan veliki kom pleks s ostalim
popratnim sad ržajim a. Ostala gradnja ti­
jekom prošlih par godina nije išla u visinu.
Uglavnom su se gradile ogromne hale za
potrebe shopping centara, a radilo se i na
reizgradnji infrastrukture.
M a t ja ž : Zbog g ra d n je novog k o lo d ­
vora u opasnosti je Orto bar, a blizu je i
MeteIkova.
M aja: Već se priča i o rušenju Orto bara,
pala je i odluka o tome.
04: Koje te prom jene sm e taju ?
M a ja : Mnogi se m ali lo k a li u c e n tru
ne mogu o b n a v lja ti je r s v e o d lazi na
sta n arin u , što neizbježno dovodi do nji­
hove propasti. Od tih prostora ostaju samo
rupetine kojima nije jasna budućnost. Da
se ipak održi g rad ska je z g ra , u Izoli je
gradska uprava cijelu ulicu bivših malih
lokala dala na korištenje um jetnicim a, ne
znam jel' besplatno ili uz neku minimalnu
nadoknadu. U samom se centru može biti
u kafićim a do jedan ujutro, a poslije ljudi
idu u Metelkovu.
04: Potiru li m ultipleksi m ala kina?
M aja: U centru danas rade samo dva, tri
stara kina. Multipleks Kolosej je shvatio da
su filmovi malih kinematografija "in", kao
i tzv. alternativni-filmovi, te im je posvetio
m jesto u svom rasporedu. lako ti filmovi
također idu preko am eričkih distributera.
V iola: Malih kina više gotovo i nema.
04: K a k v e je k o r is t i od p r o š ir e n ja
im ala g lazben a sce n a podalpske h a r­
m onike?
M aja: Mladi su tu su glazbu producirali s
technom i zovu se Atomic Harmonic. lako
tu glazbu ne volim, dobili su cijelu Sloveniju
i dio Austrije. Dvije djevojke i dva dečka od
20 godina, i svi su blond. To je za m ase
koje slušaju Nataliju Verboten, i za njih je
to samo još jedan isti izvođač.
zo o ro p a
promijenilo, osim da su mnogi poslovno mo­
bilniji prema drugim članicama EU.
Matjaž: Ljudi masovno gube posao, a pogo­
tovo su najebale regije tradicionalno oslon­
jene na tekstilnu industriju, poput Prekmurja
i Bele krajine. Cijela industrija pomiče proiz­
vodnju k istoku, a ljudi ostaju na cesti. Dobiti
posao kao mlad, obrazovan, bez iskustva i
veza - je čudo.
0 4 : K o je su jo š p ro m je n e kod s t u ­
dentske populacije?
Maja: Dogodio se jako velik skok jer mladi
danas puno više putuju. Odlaze minimalno
na godinu dana, pa i na više. Nekad si se
morao boriti da dobiješ stipendiju i ideš na
studij van.
04: Što govore an kete o raspoloženju
nacije?
M aja: Sve ankete govore da se osjećaju
0 4 : M ijenja li se što u za p o šlja v a n ju
bolje i optim ističnije. Većina ima posao i
stud enata?
rade, mogu si priuštiti odjeću i hranu, kao i
M aja: Studentski servisi puno zarađuju;
da nešto kupe svojoj djeci.
Modri i S tu d e n tski, dva n ajjača s e rv isa ,
M atjaž: Osjeća se da je narod sve više i
udružila su se i postala d.o.o. te time izaz­
više nervozan. A kako i ne bi kad je danas
vala nezadovoljstvo među studentima. Bilo
(03. studenog) Vlada baš potvrdila paket
je riječi o nejasnoj sudbini nekih nekretnina,
gospodarskih i poreznih reformi koje su diza­
bojali su se što će biti s tim jer je servis priva­
jnirali mladi, nadrkani i Amerikom zadivljeni
tiziran . D ržava je sad počela oporezivati
turbo-neo-liberalni ekonomisti, što bi moglo
studentski rad, što znači da im se položaj
upropastiti još preostale tragove socijalne
p o g o ršava. D ržava bi sam a tre b ala u s­
države, a naškoditi i samom gospodarstvu.
postaviti mehanizme da provjeri tko državu
To su komentari iz pera iskusnih, i trijeznih,
vara, a tko ne. Na taj način pokazuju da im
analitičara.
nije stalo kako ljudi preživljavaju, a kamoli da
si, osim hrane, još nešto kupe.
04: Jesu li Slovenci i dalje ksenofobni?
Viola: Posla fakat ima, ako si student i hoćeš
V io la : Nisam nikad im ala osjećaj da me
delati, nađe se ful OK poslova s ful OK sat­
odjebavaju jer dolazim s one strane granice,
nicama. S druge strane, nezaposlenost već
iako mi se slovenski u početku sastojao tek
dulje muči Sloveniju, i ništa se nije znatnije
od par riječi s A kanala.
Maja: Vole Engleze i Francuze i Japance, ali
se boje južne braće, još uvijek na njih pušu.
No, svejedno, stranac je stranac, i turisti nas
smatraju prijaznima.
M atjaž: Porastom socijalnih problema, sa
zavidnim faktorom ubrzanja raste i k se ­
nofobija. Recimo, plakat koji je prikazivao
malog uplašenog Roma, kojemu su starci
prijetili s "ako ne budeš dobar, dat ćemo te
Slovencima", izazvao je žestoku aferu. Autori
plakata su već na sudu, tuženi čak i od nekih
tzv. “građanskih inicijativa" koje su u tome
vidjele vrijeđanje slovenske nacije.
52,53
0 4 : Š to je s novim za k o n o m o t e le ­
v iziji?
V io la: Zakon o RTV-u Vlada je pripremila
u tajnosti, bez savjetovanja i sudjelovanja
stručnjaka i opozicije, a po njemu državni
zbo r o dređu je 21 dan prog ram sko g tj.
televizijsko g odbora. Referendum je bio
25. rujna i uspješan za zakon, a stupa na
snagu od 12. studenog. Tek 25. prosinca
ćemo imati referendum za eventualno od­
bacivanje novog Zakona o televiziji. Znači,
RTV Sloveniji plaćaš pretplatu od 2.500 SIT
da bi gledao/la ono što ti političari se rv i­
raju, i tako utvrđuju svoju moć, nakon što
su se uvukli i u državnu upravu i gospo­
darstvo. Slovenci se samo nadaju da to ne
znači i skoro gušenje civilnog društva te na
kraju i sm anjenje ljudskih prava.
M aja: Dakle, tek 25. prosinca imat ćemo
referendum za odbacivanje novog Zakona
o televiziji. Sad bi kom ercijalne televizije
trebale pokazati jesu li stvarno neovisne.
Na njih je pritisak drukčiji, i nadam se da
će biti opozicija. Zanim ljivo da sam prije
par m jeseci u Delu n aišla na nečiju a n ­
ketu tipa: "Koja vam rubrika u Delu ne bi
nedostajala ako bismo je ukinuli?"
M atjaž: Televizija dobiva treći program, na
kojemu će se prenositi sjednice parlam en­
ta, što znači - tragikomedija non-stop.
kokoši
piše Miroslav Zec
e ra d a rs k i m a s a k r u S la v o n iji po­
nosno sto ji n eg d je na pola puta
između operacije prikrivanja van ze ­
m
aljskog incidenta u Roswellu i operacije
s a n ir a n ja r a d io a k tiv n o g in c id e n ta u
Černo bilu. Prizori u kojim a hi-tech apo­
kalipsa susreće seosku idilu već danim a
okupiraju medije - specijalci u najlonskim
o d ije lim a pu caju po ko ko škam a iz p ri­
gušenih stro jn ica , p atkam a u čm aro ve
guraju štapiće za uši, po blatnjavim dv o ­
rištim a između uplakanih baba i alkoholi­
ziranih zem ljoradnika hodaju spodob e iz
Mengeleovog laboratorija s epruvetam a
u rukam a... pa onda političari koji na T V - u
dan za danom proždiru sve veće količine
piletine. Strašan je to priz o r svi ti ljudi
u o d ije lim a koji č e r e č e p e č e n e p ilić e
okruženi novinarim a... pa još ž v a ču!
P
Tako se čovjek pita - koji kurac?
tič ja je g rip a d o šla u n a š grad.
Dobro, ne b aš u n a š g rad , nego
u n e k o ta m o s e l o . N o, d o š la
u n a š u z e m lju i u n a š u s v ije s t .
P aran o ičn a individua k o ja p o t p is u je
ove retke u p o zo ravala je svakog a tko
je htio slu ša ti v e ć p re ko godinu d an a
kako je m o g u ćn o st da to n eu g o d n o
sr a n je p rije ili k a s n ije dođe k nam a
v iše nego stv a rn a .
P
pak, nisam zadovoljan tim e što su se
m oja do sadna a p o k a lip tič n a predvi­
đanja obistinila, i to ne zato što ćemo
sada svi umrijeti iskašljavajući pluća. Evo
zašto ...
I
U
općoj panici koja je uslijedila nakon
p o jave p tičje grip e u Europi ne
su ipak sm ogli snag e za pribranu
r e a k c iju . F a rm a c e u ts k a tv rt k a Roche
reagirala je promptno i donirala Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji 30 milijuna doza
svojeg lijeka Tarmiflu. Dobri ljudi iz Rochea
nisu tvrdili da njihov lijek liječi ptičju gripu,
pa čak niti da pom aže protiv n je ... oni
su sam o izab rali prikladan tre n u tak za
humani čin doniranja lijekova
kolum na
m i
S e ostalo dogodilo se u glavam a
v
lju d i. S k u p i n e u č in k o v it lije k
ubrzo je postao najtraženija roba
u lje karn a m a. Kod n a s se č a k počelo
pisati o kupovini licence za Tamiflu, pa
bi onda proizvodili vagone tog sm eća.
O količinam a koje su naručile bogate
zem lje da i ne govorim o. A m erika je ,
p rim je ric e , iako ta m o jo š n ije z a b i­
lje že n niti je d a n slu č a j p tičje g rip e ,
odm ah kupila 20 m ilijuna doza; kako
c ije n a p o je d in a č n e d o ze iz n o si sto
dolara, računica je jed no stavna - sam o
je u SAD-u mudrom odlukom nadležnih
utroše n o d v ije m ilija rd e d o la ra na
"lijek" protiv ptičje gripe.
I tko je onda dobro zaradio?
dgovor je, dakako, uvijek isti - svje­
tski oligarsi. A p red sje d n ik tajnog
masonskog vijeća svjetskih oligarha
trenutačno je am erički m in istar obrane
D o nald R u m s fe ld . On je , n a im e , kao
čovjek koji gaji veliku vjeru u suvrem enu
medicinu, svojevremeno uložio nešto novca
u kompaniju Gilead, u kojoj je nekoć sjedio i
u direktorskoj fotelji. Slučaj je htio da upravo
ta kompanija proizvede spoj pod nazivom
od kojega se lomi jezik - oseltamivir fosfat.
Potom je kompanija ovlastila jednu drugu
kompaniju, ranije spomenuti Roche, da u
njihovo ime distribuira spoj ružna imena
pod tržišno prihvatljivijim imenom Tamiflu.
O
Pogađate tko je onda odlično zaradio na
dionicama?
n a č e , p tič ja g rip a n ije p re n o siv a
među ljudima, a dosad je odgovorna
za sm rt oko s t o t in ja k lju d i... i to
sam o u Aziji! Prim jera radi - am erička
v o js k a o d g o v o rn a je za s m r t v iš e
m ilijuna ljudi... i to sam o u Aziji!
I
ko kada te jednoga dana, za nekih
trid eset i više godina, djeca pitaju o
požutjelim i nikad načetim kutijama u
o r m ariću s lijekovima, ti bolje šuti. Nemoj
im pričati kako si uplatio pare na Luciferov
račun s doznakom "za treći svjetski rat".
54,55
Ta
s lije d im o
li s t o p e
d in o s a u ra ?
Mislimo da smo napredni, da smo razvijeni, da smo
pokorili svemir, da smo baš super, i da je tehnologija super, i
d a s e možemo igrati i s genima i s energijama, i još svašta.
A kockice bi zapravo trebalo ozbiljno presložiti
— p iš e M a rin a K e la v a
i d ru štv o
priroda
— Katastrofa!!! Kad mi se probuši guma na biciklu.
— Katastrofa!!! Kad pokisnem od glave do cipela.
— Katastrofa!!! Kad čekam pola sata u redu za hranu.
Sigurno imate mnoštvo vlastitih katastrofalnih situacija. A
u Dnevniku pričaju o potresu u Pakistanu ili o smrtonosnom
valu u Indoneziji, ili o poplavama u Rumunjskoj ili o uraganu
na Floridi, ili o tajfunim a u Aziji ili... Toliko katastrofa
da vijesti gube na snazi i prevladaju ih naše osobne
m ikrokatastrofe probušenih guma, kazni za parkiranje, loših
ocjena ili praznih džepova. I ne obraćam o više pažnju.
Afričke nacije odgovorne su tek za mali postotak
em isija, ali već trpe posljedice, zaključili su istraživači
na Konferenciji o klim atskim promjenama koja se krajem
listopada održala u južnoj Africi. S m rto n o sn e e p id e m ije .
U n išten i u sje v i. Izu m iran je afričko g d ivljeg živ o ta.
Potencijalne posljedice globalnog zagrijavanja mogle bi biti
poražavajuće za najsirom ašniji kontinent, a njene su nacije
među najslabije opremljenim da se nose s tim, javlja AP.
Svedim o ljudska uplakana lica, ruke koje vire iz ruševina
i izgubljene snove na neutralni svijet brojeva.
56,57
Dakle, kad prelistamo novinske arhive:
Godinu je najavio tsunam i. Potresi u oceanu kraj otoka
Sum atre, od kojih je jedan bio najjači potres na Zem lji u
posljednjih četrdeset godina, sm anjili su broj stanovnika
planeta za više od 270.000.
Poplave u Rumunjskoj odnijele su ljetos četrdesetak
života, a požari i teška suša u Portugalu petnaestak.
Tajfuni Damrey, Talim i Longw ang prouzročili su poplave
u kojima je stradalo tisuću Kineza. D am rey je prije Kine
pobio i 65 Vijetnam aca. U tajfunu imenom Nabi nastradalo
je tridesetak Japanaca.
Uragan Katrina, najjači uragan koji je ikada pogodio
Sjedinjene Države, ubio je 1121 osobu, a Wilma 6 na Floridi
i 13 na Haitiju i Jam aici. Uragan Rita uzrok je smrti 24
osobe u SAD-u. Z n a n stv e n ic i tv rd e da se broj u ra g an a
n a jja če k a teg o rije u d v o stru čio u zad n jih 35 g odina.
Tropska oluja Stan ubila je sedam stotinjak ljudi u
Nikaragvi, G vatem ali, Meksiku, Salvadoru, a u odronima
tla koji su bili posljedice kiša poginulo je još 1400
G vatem alaca, tj. cijelo selo Panabaj. U tropskoj oluji
imenom Alpha stradalo je jed anaesto ro na Haitiju.
Potres u Pakistanu još broji žrtve. Ima ih više od 53.000,
ranjenih je 75.000, a nadolazeća zim a zateći će 800.000 u
šatorim a. Isti potres osjetio se i u indijskom dijelu Kašm ira,
gdje je stradalo oko 2000 ljudi.
Kad pobrojimo, više od milijun ljudi u jednoj godini koja
još nije završila, a u dvadeset godina od 1980. do 2000.
život je u prirodnim katastrofam a izgubilo milijun i pol
stanovnika Zem lje. U 20. sto lje ću d ošlo je do n a jvećeg
p o rasta te m p e ra tu re u zad n jih tisu ć u godina, prema
Intergovernm ental Panel on Clim ate. Kažu da je 1998.
bila najtoplija zabilježena godina, a ova bi godina mogla
biti još toplija. Pa ako bacimo novčić 18 puta i svih 18
ispadne glava, možemo zaključiti da je s obje strane
glava, tj. da ni ove nagom ilane katastrofe nisu slučajnost
već novouspostavljena realnost (ovo s novčićem i broj 18
posuđeno je od nepoznatog autora).
Prirodne katastrofe imaju i svoju web stranicu, www.
globaldisasters.com. Trenutno je in pakistanski potres. I
uragan Wilma koji mete Floridu. A usred sve ove strke s
ptičjom gripom, sigurno vam je promaklo da probuđeni
vulkan ugrožava biljni i životinjski svijet Galapagosa. Sistem
sve pretvara u robu, kaže Zerzan. I vijesti su roba. Pa tako
i katastrofe. I ljudske sudbine. Katastrofe na tržištu vijesti
rangiraju ionako puno bolje od sretnih događaja. (O čemu
bih ja sad pisala? Sm islite mi jednu veselu temu koja je
m jerljiva s tsunam ijem ? Tišina?)
U svem u tom e, naravno, prvi trpe najsirom ašniji.
— Moralo bi biti moguće da ljudi čija je zem lja poplavljena
zbog podizanja morske razine, odnosno uslijed globalnog
zatopljenja, budu obeštećeni od nacija koje ispuštaju veće
količine plinova koji uzrokuju efekt staklenika nego što
odgovara njihovom pravednom udjelu, kaže filozof Peter
Singer u Etici globalizacije. (Hoću li vas iznenaditi ako vam
kažem da tu knjigu posuđujem u jednoj od vrlo posjećenih
zagrebačkih knjižnica i da me čekala na polici bez ijednog
žiga posudbe?)
Z a m islite B u sh a, koji odbija p o tp isati Kyoto
protokol je r bi to n aško d ilo am eričk o j ekonom iji,
kako o d v ezu je kesu da plati o d štetu G va tem alcu
kojem u je tajfu n odnio kuću. Malo su tra . Pax
A m e rican a ne igra po tim p ravilim a.
i d ru štv o
priroda
Kockice bi trebalo ozbiljno presložiti. Singer kaže
da globalizacija donosi i neophodnost globalne etike.
— Globalna etika ne bi se trebala zaustavljati pred
nacionalnim granicam a niti im pridavati veliku važnost. Je
li doista nezam islivo da reformirani i ojačani UN jednoga
dana proglasi sankcije protiv zem alja koje ne daju svoj
prinos globalnim m jeram a za zaštitu okoliša?
Pa da, poprilično je nezam islivo. Mi živimo u nekoj vrsti
orwellovskog svijeta što nalikuje noćnoj mori. Uvjerili smo
sam i sebe da načinom na koji rješavam o stvari gradimo
svijet posve različit od onoga kakav doista stvaram o, piše
Jerem y Rifkin u Posustajanju budućnosti još u osam desetim
godinama. Ljudi su u Orwellovoj 1984. uvjereni da je laž
istina, a rat mir. A mi? Mislimo da smo napredni, da smo
razvijeni, da smo pokorili svem ir, da smo baš super, i da
je tehnologija super, i da se možemo igrati i s genima i s
energijam a, i još svašta.
58, 59
Na TV-u film , a iznad lebde riječi Izvanredne vijesti u
2 2 .0 0 h. Ne znam još što se događa. Samo naviru sjećanja
na ratno doba i izvanredne vijesti. I dok specijalci jurcaju
po slavonskim selim a i pucaju po izbezum ljenim kokošima
i guskam a, pitam se je li obaviješten pernati svijet da im je
najavljen rat. I onda jesm o li u ratu s prirodom? I nismo li,
objavivši rat prirodi čiji smo neodvojivi dio, krenuli putem
sam ouništenja?
Na Biketouru (o kojemu ste čitali u 9. broju 04) svako
jutro sjedali smo u krug. Circle, circle, com e to the circle,
uvijek bi netko vikao. Uvijek je moguće izabrati i ne sjesti
u Biketour krug. Ali krug prirodnih zako n a u kojem u
homo sa p ie n s ima sv o je m jesto nije krug iz kojega se
m ože izaći. I zam išljam kako neki još veći svem irski krug
viče planeti Close the circle ... i krugovi se zatvaraju.
Na predavanju krajem listopada kanadski su
znanstvenici, astrofizičar Hubert Reeves i genetičar David
Suzuki, naglasili da pretjerano iskorištavanje planeta dovodi
do zagrijavanja koje bi moglo prouzročiti nestanak ljudske
vrste. Mogli bismo biti nova istrijebljena vrsta, rekao je
Reeves nakon što je nabrojao brojne ugasle životinjske
vrste. Slijedimo li stope dinosaura?
BRAND
NEW
WORLD
Svako jutro umirem ispočetka. Budim se, oblačim
majicu, hlače, navlačim osmijeh i izlazim van. Sve
je isplanirano do posljednjeg detalja. Svaki dan
ista plastična lica prolaze pokraj mene s kristalnim
sm iješkom i papirnatim idealim a. Mašu mi, a ja im
unaprijed odgovaram na pitanja i nastavljam dalje
s gađenjem u sebi.
N isa m m iz a n t r o p i n e m a m p r e d r a s u d e .
Dijelim ljude na zle, p o kvaren e i glup e.
O basjava nas Sunce koje napajaju am erički ge­
neratori. Djeca se rađaju s logotipom Coca-Cole
na čelu. Tražim nesretnike uokolo pogledom, da
mi se m oja s re ć a i z a d o v o ljstv o u čin e v e ć im .
Komparacija je zgodna stvar ako nađeš lošijeg od
sebe.
Sretnem prijatelja. Umjetno lijep i prirodno glup.
Bulji u m ene s onim tupavim osmijehom i poslu­
šno klim a glavom . Pita me kako sam . Počinjem
ga v rije đ a ti. Preplavlju je me onaj divan osjećaj
nadm oći. Jutarnja doza kap italizm a. Prijatelji su
odlična stvar. Priroda se pobrinula za sve.
Znam o sv o je m ogućnosti i g ra n ice . Sloboda
je na v iso k o j ra z in i, ta m a n to liko j da je ne
m ožeš d o hvatiti rukom a da ne lupiš glavom
o d e m o k r a c ij u . S is t e m i n a s s v e je b u u
m ozak, a mi se onda m eđusobno ra sk u s u ra ­
mo. K o lektivna sa d iz fu c k c ija . Zakoni trž išta
vlad aju sv ije to m . Uskoro će i sila g ra v ita cije
v rije d iti sam o za one koji im aju p ara. Cigani
lete u nebo.
Darw inova teorija došla je do kraja i sada se vraća
opet na početak. Am erički san odavno je postao
noćna m ora. R elig io zne in s titu c ije ve ć su i od
Boga napravile ateistu. Vraga više nitko ne shvaća
ozbiljno. Političari glumataju jeftine dram ske te k­
stove, a mi smo samo statisti. Sm iješimo se.
Sve je to jedno veliko kazalište...
— piše Owie
P o c k s h u ll
R eklam a koja rek lam ira sam u se b e i tako se
besko n ačn o vrti u krug...
Odjednom stra šn a bol u mojoj g lavi. U građene
kontrolne e le k tro d e p u štaju stru ju d irektn o u
m ozak. Pali se alarm i odjekuje čitavom glavom .
Šalju mi upozorenje. Ušao sam u zabranjeno po­
dručje razm išljanja i nakratko sam skinuo osmijeh.
Nisam to smio učiniti.
Trčim doma. Čeka me poruka.
Centar za kontrolu misli
Prekršili ste 272. članak stavka 84 zakona o razmi­
šljanju. Ušli ste u područje destruktivne misli. Ovo
je posljednje upozorenje prije procesuiranja.
Mi ćemo riješiti sve Vaše probleme za Vas. Vi se
samo prepustite. Mi držimo sve pod kontrolom.
Svaka slučajnost događa se posve namjerno.
Nezahvalni ste. Nemojte da zbog Vaših individu­
alističkih hirova pati cijela zajednica.
o so b n i u r lic i
Z a b o ra vlja te da je ovo s vije t u kojem u je re ­
a ln o s t je d in i s e g m e n t živ o ta . N e m a m jesta
m ašti. B irok ra cija je d o vo ljna . I fu n k cio n a l­
nost. S v ije t u k o je m u nije p o tre b n o ra z m i­
šljati.
Tisuće njih prije Vas gazilo je ovom stazom. Ona je
ravna i utabana. Vi trebate samo šutke proći. To je
sve što se od Vas očekuje.
N e m o jte nas razočarati.
U šoku sam . U znem iren. Pokušavam razm išljati
pozitivno. Sutra je novi (rad n i) dan. P restajem
razm išljati.
Odlazim doktoru. Kažem mu što me m uči. Da se
često osjećam beskorisno i neprilagođeno. Kaže
da je to norm alno. Daje mi pilule. Roza ujutro,
crvena popodne, a žuta prije spavanja.
Od njih se osjećam bolje.
Ne razm išljam .
Sm iješim se.
Prepuštam se svakodnevnim kolotečinama.
(P)ostajem pasivan.
Ne pružam nikakav otpor.
Zašto živim ?
Za su tra ...
S u tra je n o vi d a n .
S u tra je n o vi tje d a n .
S u tra je n o vi m je s e c .
S u tra je n o v a g o d in a .
60,61
S u tra je n o vo s u tr a .
B
arem su dva razloga kriva za to što
se Sam svoj haker ovoga puta bavi
bojanjem starih cipela. Prvi je zima
č ije biste siv ilo m ogli m alo ra z v e s e liti
šarenim šuzam a kakve ćete imati prim i­
jenite li tehniku koju vam nudimo, a drugi
je razlog vezan uz Buy Nothing Day i sve ­
kolike utjecaje reklam a o kojima također
pišemo u ovome broju, pa bi bilo zgodno
da se, umjesto kupovanjem novih cipela,
pozabavite restauriranjem starih.
Dostupni m režni podaci svje d o če da
su vlasnici raznoliko obojane obuće u njoj
prešli dobar dio planeta; zabilježeni su i
slučajevi nekih koji su u DIY preuređenim
cipelam a uspješno diplom irali, a tvrdi se
također da boja na njima stoički odolijeva
i obilnim pad alinam a. Oni koji su dosad
rabili tehnike koje preporučujemo svoje su
cipele ukrašavali raznobojnim m uralim a,
zvijezdam a, cvije će m ... Izbor m otiva, na­
ime, doista je nepresušan, a možda biste
mogli na svo je cip ele n a crta ti i logotip
N ulačetvo rke... U svakom slučaju , jav ite
nam kakav je bio rezultat.
1
PO TR EP Š T IN E: C IP E L E ,
A KR ILN E BOJE, K ISTO V I...
D akle, da biste se okušali u njihovu bo­
jan ju , prvo su vam potrebne stare cipele
- komada dva, iliti jedan par. Najbolje je
uzeti neke za koje ste sigurni da ih u trenu­
tačnom e stanju više ne biste nosili, a ako
su i poprilično prljave, valjat će ih očistiti.
Trebat će vam i akrilne boje; nužno bijela,
a ostale nijanse i količine ovise o vašem
d iza jn u . N ab a vljive su u d u ćan im a koji
prodaju slikarske m aterijale ili potrepštine
za prakticiranje raznoraznih hobija, a želi­
te li da boja na cipelam a bude postojana,
morat ćete si priskrbiti i akrilni sprej, do­
stupan u sličnim specijaliziranim trgovina­
ma. Ondje ćete moći kupiti i kistove, iako
njih možda im ate i dom a. N am jeravate
li bojati kožne cip ele i o baviti sve kako
valja, trebat ćete također aceton i brusni
papir, a u svakom e slučaju i nešto vode,
papirnate čaše za razrjeđivanje akrilika te
karton ili kakve stare krpe.
Kada ste s v e to p rip re m ili, m o žete
početi. Prvo, dakako, iz cipela izvucite ve ­
zice (čitaj: pertle), ako ih ima. Planirate li
obojiti kožne cipele, izaberite neke čvrste
- što se više m aterijal od kojega su napra­
vljene savija, i.e. što je koža m ekša, više
će se pukotina napraviti nakon što se boja
osuši. Obojiti, dakako, možete i platnenu
obuću, a iako u tome slučaju nećete mo­
rati prvo nanositi bijeli sloj akriln e boje
kakav zah tije vaju kožne cipele, sa v je t o
čvrstoći ostaje isti.
2
DIZAJN: OLOVKU U
RUKE I MAŠTI NA VOLJU
N am jeravate li, dakle, redizajnirati kožne
šuze, one će uglavnom biti crne ili sm e­
đe boje. Statistike vele da ih je 99 posto
takvih, ali crne ili sm eđe cipele full su ok
za n a sta v a k p riče. U kojemu ponajprije
tre b ate s po vršine kože skinuti što više
laka. Možete koristiti aceton i staru krpu,
ali oprez: navucite rukavice i izbjegavajte
svoj haker
sam
kih četiri ili pet puta, što će biti dovoljno
da bijelim akrilikom kvalitetno istočkate
cijeli dizajn. Sada to o stavite da se suši
p ar s a ti, nakon čega na bijelu podlogu
m ožete nanositi ostale boje. Postupak je
isti - razrijedite boju vodom, ali ne suviše
rije tko , i n an o site je to čkan je m tankim
kistom u nekoliko slo je v a . S ve zajedno
tre b at će se su šiti 24 s a ta ; n ajbolje na
suncu, a li nije nužno.
REZULTAT: D IVITE
SE SVOM E REMEK-DJELU
Završnicu je dobro izvoditi vani, na otvo­
reno m e p ro sto ru ; ispod c ip e la s ta v ite
karton ili krpu koju ćete kasnije baciti, a
preporuča se da preko nosa i usta nosi­
te m asku ili tk an in u . A p lic ira jte veom a
ta n a k sloj č isto g a a k riln o g a sp re ja po
cijeloj površini cipela. Neka se suši barem
s a t i onda do dajte jo š jed an vrlo tanki
sloj. O stavite cipele da se suše cijeli dan,
a potom ap licira jte još dva lagana sloja
akrilnog spreja, svaki sa satom razm aka.
Učini li vam se sve to previše komplici­
ranim , a posebice ako ne znate baš crtati,
m ožete pribjeći puno jednostavnijoj m e­
todi. Samo razrijedite akrilnu boju vodom
u papirnatim čašam a i kistom poprskajte
cipele - u stilu Jacksona Pollocka ili nešto
sitn ijim to č k ic a m a , sveje d n o . Ne zab o ­
ravite ispod cipela sta viti karton ili krpu
je r bi vam se moglo dogoditi da obojite
tepih ili pločice (ili asfalt, for that m atter),
a i u ovome ćete slučaju, dakako, morati
nanositi akrilni sprej kako bi boja ostala
postojana.
No, bez obzira na to koju ste tehniku
koristili, na kraju vam još preostaje samo
da ponovno u vučete pertle (ako ih im a)
i d ivite se svom rem e k-d je lu . A potom
veselo obojane šuze ponosno nosite i bu­
dete sigurni da nitko drugi neće imati iste
takve cipele.
izvore plam ena. No, korištenje acetona i
nije apsolutno nužno, budući da je puno
važnije da površinu cipela izbrusite finim
(a li ne i su p e rfin im ) brusn im pap iro m .
Uzm ite si vrem en a i učinite to tem eljito
je r je bitno da na koži napravite podlogu
koja će dobro apsorbirati boju.
Nakon toga m ožete na cip elam a obi­
čnom olovkom nacrtati svoj dizajn. Mašti
na v o lju . No, prethodno o bujte cip e le ,
prohodajte u njim a i za m ije tite gdje se
prirodno s a v ija ju iliti n ab o ra va ju . To su
m jesta na kojima će boja ispucati, pa lo­
cirajte svoj dizajn tako da ih izbjegnete.
O pćenito , za c rte že su dobra područja
između vrha i jezika cipele, sa strane i na
njezinu zadnjem dijelu.
Kada ste završili s dizajniranjem olov­
kom, razvodnite bijelu akrilnu boju tako da
ne bude prerijetka. Boja, drugim riječim a,
ne bi trebala sam a kapati s kista, već bi­
ste ga morali malo prodrmati da se odvoji.
I, da, a k rilik se brzo su ši, pa je najbolje
da u radu koristite rukavice; zam ažete li
ruke bojom, operite ih u roku par m inuta,
a za slučaj da vam negdje kapne, odmah
tu površinu očistite vodom i krpom.
Sljedeći je korak apliciranje bijele boje
na cipele. N ajtanjim kistom koji m ožete
pronaći napravite točkice ondje gdje pla­
nirate staviti neku drugu boju. No, nemoj­
te odmah popuniti cijeli dizajn. O stavite
da se prvi sloj sitnih bijelih točaka osuši
na suncu ili na nekom toplom mjestu pola
sata, a potom nanesite drugi. I tako, zaje­
dno s polusatnim sušenjim a, ponovite ne­
6 2 ,6 3
3
Iliti nekoliko kratkih receptića s kojima ćete
poboljšati svoje gledanje u svijeću, shvatiti što se
uistinu nalazi s druge strane... Dakle, udahnite...
PALAČINKE S POVRĆEM
-
1 luk
2 paprike
1 rajčica
1/2 avokada
1 kiselo vrhnje
15 dkg masnog sira
Ispecite palačinke te ih ostavite
sa strane. Kod palačinki
bi bilo dobro da koristite
m ješavinu crnog i kukuruznog
brašna o omjeru 80:20
posto. Kada ste to napravili,
n a s ije c it e lu k i p a p rik e te
ih p o p rž ite na m a s lin o v u
u lju . N a s ije c ite r a jč ic u i
a v o k a d o i p o m ije š a jt e ih s
p o p rž e n im lu k o m i p a p rik o m ,
u m ije š a jt e v r h n je i n a rib a n i
sir. S v e o vo v a m je p u n je n je
z a p a la č in k e ; z a m o t a jte ih,
do b ro z a liž ite , i s t a v it e da
se p e ku na 1 8 0 ° C oko 2 0
m in u ta . N ije lo še jo š m a lo
v r h n ja i s ir a p o su ti po n jim a
R EC EP T ZA B IO D IZEL
Ako u biljno ulje dodamo
određenu količinu običnog
petrodizela, viskozitet će se
dovoljno sm anjiti da većina
dizelskih motora neće imati
problema s ovim gorivom.
Biljno ulje i dizel se miješaju
najčešće u omjeru 50:50 posto.
Kod nekih robusnijih strojeva
moguće je čak m iješati i omjer
70 posto biljnog ulja miješanog
s 30 posto petrodizela. Bitno
je naglasiti da biljno ulje ne
treba biti novo, dapače, u
ovom slučaju staro iskorišteno
biljno ulje čak pokazuje i bolje
karakteristike od novog ulja.
Kada se za proizvodnju bio
goriva koristimo već korišteno
biljno ulje vrlo je važno dobro
ga profiltrirati kako bi se sve
krute čestice hrane odstranile
iz goriva. To se može raditi
po principu pretakanja kroz
gazu ili ostavljanjem ulja na
dulji period da se krute čestice
slegnu da dno kao talog.
k u h a r ic a
Salvador Weiss
vrk ijev a
p iš e
KOLAČ OD LIŠĆA
- 4 ž u m a n jk a
- 4 b je la n jk a ; njih z a d n je
tre b a u m ije š a t i u s m je s u
- 1 0 0 g r m lje v e n o g m a k a
- 2 n a rib a n e ja b u k e
- 2 5 0 g r p u tra
- 2 0 g r liš ć a d o m a ć ic e
- 10 ž lic a š e ć e r a
- 6 ž lic a m rv ic a
- 1 0 0 g r g ro ž đ ic a
- p r a š a k za p e c iv o
64,65
Stavite lišće i putar u ekspres
lonac s vodom te kuhajte
najm anje jedan sat. Treba
pripaziti da se ne izgubi voda
u sm jesi. Kada ste prokuhali
m ožete odstraniti vodu i
lišće od putra na način da
ohladite sm jesu; neki ljudi to
i ne rade. Zam iješate biskvit
u koji stavite putar i pečete
na tem peraturi 180°C oko
25 minuta. Kada je gotovo
možete preliti čokoladom.
GNU/LINUX JE PANK
— piše P e ro G ab u d
D rage č ita te ljic e i d ragi č ita te lji, i u ovom e broju n a stavljam o s rubrikom
v ezan o m uz o tvo ren i kod (Open so u rce ) i slo bo d an so ftv e r (Fre e so ftw a re ).
N jezin je cilj da e d u c ira , kako o p ro g ra m im a, ta k o i o v rije d n o stim a Open
so u rce /Free so ftw a re za je d n ic e te da p raktičn im sa v je tim a po takn e i o lak ša
u p o treb u slo b o d n o g so ftv e ra lju d im a koji na tom p o d ru čju b a š i n em aju
velikog a isk u stv a ili ga nem aju uopće.
Im ate li p itan ja, k o m en ta ra, kritika ili prijed lo g a, ž e lite li podijeliti sv o je
zn a n je/isk u stv o v eza n o uz ovu te m a tik u , nem ojte se sra m iti, nego se ja v ite .
Ne za b o ra v ite da ja n isam n ik a k a v Lin u x guru, pa sto g a nikako nem ojte ni
pom išljati da n iste dovoljno stru čn i da b iste se ja vili/e. Sam o n ap rijed , p išite
mi na [email protected]
so ftv e ru
sloboda
Neki će se sigurno pitati čemu ovaj članak. Budući da sam dio (anarho)pank scene,
ne mogu prijeći preko činjenice da je GNU/Linux gotovo nepoznanica u pank krugovima,
unatoč tome što dijeli mnoge zajedničke vrijednosti s pank pokretom ...
GNU/Linux operativni su sta v , kao i gom ila slobodnog i otvorenog so ftvera, baš
je poput D .I.Y . pank izdanja (bilo kaseta, fanzina, ploča ili nečeg sličnog) nastala s
naglaskom na zajednicu i potrebe ljudi, a ne na profit. Za razliku od Window$a, GNU/
Linux propagira dostupnost svim a, svugdje i u svim uvjetim a. Dakle, cilj je slobodna
razm jena ideja i resursa. Pa zar nije apsurdno fanzin u kojemu se propagira sloboda
raditi na Window$ima koji imaju copyright i koji su (osim što nisu besplatni) totalno
zatvoreni za bilo kakve promjene, a naročito um nažanje i distribuciju? GNU/Linux je
dobar alat koji je potpuno u skladu s političkim ciljevim a anarho-panka, pa ne vidim
razlog zašto ga ne koristiti. Čak štoviše, s pravom bih se usudio reći da je lice
m
jrn
olicem jerno
ne koristiti ga. Jer kao što već dobro poznata fraza kaže da promjena kreće od mene
samog, kako onda potaknuti ljude na promjenu ako im ja osobno nisam prim jer? Tada
se to sve svodi na neko soljenje pameti je r sam ja najpam etniji i znam što je najbolje
za vaše dobro, a za mene vrijede neka druga pravila.
★ Pank projekti
lako širom Europe postoje brojni anarho-pank-skvoterski Linux projekti, u Hrvatskoj je
situacija malo drugačija. Zapravo, dosta drugačija. Na prim jer, u španjolskim je skvo ­
tovim a sasvim normalna i logična stvar da je na računalim a u cybercafeu instaliran
GNU/Linux. Dakle, računala dostupna svim a, s operativnim sustavom u duhu skvota
i c y b e rca fea . U n i p u n x ko le ktiv, pak, otišao je toliko daleko da su kreirali vlastitu
distribuciju BSD-a (BSD je slobodan operativni su sta v sličan GNU/Linuxu). Postoje
razni kolektivi koji šire ideju GNU/Linuxa je r Linux nije samo operativni sustav poput
Window$a. On je puno više. Postoji čitava zajednica koja se tem elji na vrijednostim a
Open source i Free softver koncepcije. Pa zar to nije pank???
lako je u Hrvatskoj situacija blizu nule, stvari se polako pokreću. Tomu je zasigurno
uvelike pridonio pulski projekt M o n te p a r a d is o H a c k la b koji kreira razne edukati­
vne programe i preporučio bih svim pravim pankerima i pankericam a koji/e drže do
sebe da presele na par dana u Hacklab i nauče osnove GNU/Linuxa :) . Najpoznatiji
underground web portal finte.net napravljen je pomoću CMS-a (Content Me nagem ent
System ) PostNuke koji je Open so urce. Također, n ap ravljen je i prvi CMS imenom
uCM
Skoji
j e jednogpankera iz S lavonskog Broda, a o njemu ćete moći čitati
em uCM Sem
u jednom od idućih brojeva.
★ Linkovi
h ttp ://tw iki.pula.org/cgi-bin/twiki/view/Hacklab/WebHome — MP Hacklab
http://unixpunx.org/ — unixpunx kolektiv
http://www.gnu.org/home.hr.html — stranice GNU projekta
http://gnuzilla.fsn.org.yu — m agazin za popularizaciju slobodnog softvera
http://hacklabs.org/ — hacklabovi
http://w w w .finte.net/ — underground portal
6 6 ,6 7
Nemoj biti lijen/a, digni du pe, baci W indow $e u sm e će i in sta lira j GNU/Linux
je r pan k nije m rta v !!!
lako regularni, još uvijek šarm antni
CHICAGO
UNDERGROUND
u KSET-u
Bilo je potrebno samo pet minuta da se stvari
poslože i masno kotrljanje free lavine poprimilo je
konkretan i zarazan groove
piše S tje p an Jureković
oncert na najvišoj mogućoj razini
dogodio se 7. listopada u krcatom
klubu u koji su se od stu d e n i i
prijeteće kiše skrili svi koji vole suvremenu
glazbu, ali i m noštvo onih koji u p o slje­
dnje vrijem e dolaze u KSET popraviti svoj
društveni rejting. Ni ovoga puta publika
nije propustila priliku da nap ravi sjajan
a m b ije n t i iz la z a k na p o zo rn icu u čin i
napetim čak i glazbenicim a poput Roba
Mazureka i Chada Taylora, dvojca čiji sam
to čan broj d o la za k a u Z a g re b odavno
izgubio. Da se osjećaju domaće i potpuno
prihvaćeno nisu nam morali govoriti, iako
su to konstantno imali potrebu naglasiti u
obraćanjim a okupljenim a, vidjelo se to i
osjećalo iz svirke.
M azu rek i T a y lo r g la z b e n ic i su koji
svojom sveprisutnošću na chicaškoj sceni
uporno, b ezb ro jn im p ro je ktim a i s u r a ­
dnjam a, grade svoj ugled u svijetu jazza.
Njihov Chicago Underground godinam a
funkcionira u različitim rein karn acijam a
te se, počevši od free, čak avangardnog
dueta, razvija iz albuma u album i mijenja
ili u trio ili u o rkestar ili, kao u KSET-u, u
quartet. Sa svakom se postavom, naravno,
m ijenja i koncept, sve više naginjući afro
utjecajima i, osudio bih se reći, vudu jazzu
Milesa D avisa se d am d esetih . Uz pomoć
s ja jn e b a s is tič k e ritam s e k c ije Jaso n a
Ajem iana na kontrabasu i Matta Luxa na
bas gitari, tako je bilo i te večeri.
Vjerojatno iz tehničkih razloga i monito­
ringa, početak je zvučao pomalo nesigurno,
ali bilo je potrebno sam o pet minuta da
se stvari poslože i m asno kotrljanje free
lavine poprim ilo je konkretan i zarazan
g roo ve u m aniri velikog Fele Kutija. Dok
Ajemian gradi snažnu podlogu, a Lux se
K
poigrava svojim basom kao da je riječ
o e le k tričn o j g ita ri, M azu rek i Taylor
p o s v e ć u ju s e p s ih o d e liji iš č u p a n o j
iz a tm o sfe re b la x p lo ita tio n film o va
i u po rno š a rm ira ju iz ko m p o zicije u
k o m p o z ic iju . S rijetkom se vje štin o m
p re b a c u ju iz m a h n ite im p r o v iz a c ije
ponekad u plesne poliritm ije, a ponekad
u tropske balade, održavajući slušateljsku
pozornost na konstantnoj razini. Šarmirana
publika nagrađuje ih aplauzom u svakoj
prigodnoj prilici i već rutinski poziva na bis,
čime se koncert protegnuo i iza ponoći.
I, da, kao predgrupa je svirao Neptune,
čija glazba ne privlači posebnu pažnju jer
se radi o tehnički nepotkovanim glazbeni­
cima suženih aranžerskih mogućnosti, ali
na ovaj se bend treba gledati kao na spoj
glazbe i perform ans arta. Naim e, oni se
uz gomilu analognih pedala koriste instru­
mentima sam ostalne izrade, čime se bavi
gitarist benda Jason Sanford, uspijevajući
izvući zvuk iz čeličnih, kockastih ili okruglih
gitara, cijevi i drugih uglavnom nedefinira­
nih rekvizita. Njihov nastup neka je vrsta
glazbenog cirkusa, pa se iz te perspektive
kreativnost i predanost moraju cijeniti.
Glazbeno
proizlazimo iz
načina života 21.
atoljeća
obm ana
ROB MAZUREK, trubač i program er
slušna
intervju
Isprobavamo nove pristupe istraživanja zvuka,
radije nego da deriviram o samo jedan stil, ma bio to
rock, jazz ili nešto slično
- razgovarao Vid Jeraj
0 4: Posljednjih je godina Chicago Underground nekoliko puta
svirao u Zagrebu, i jednom u O sijeku. Kako se o sjeća š kada
znaš da svoju glazbu m oraš ponovno pred staviti kod nas?
Zagreb je velik i ima odličnu scenu, što je zasluga i Mate koji nas
je opet zvao nakon dugo vrem ena. Kada smo Chad i ja prvi put
svirali ovdje osjetili smo fantastičnu energiju publike. Na naš prvi
koncert došlo je puno ljudi, i to je bilo nevjerojatno, a da stvari
budu ljepše, i majka mi je H rvatica. Moja sestrična je iz Zagreba,
čak je i došla na prvi koncert, koji joj se svidio, pa je napisala lijep
tekst o tome u novinam a. Njen je suprug zagrebački kazališni
glum ac, tako da je sve skupa sjelo na m jesto, i to je lijepo.
0 4 : S tv a ra li vam ta s tilsk a ra zn o v rsn o st problem
da do đete na neka m je sta u kojim a se sv ira
i izvodi sam o je d n a v rs ta g la zb e ? Na kojim
m jestim a sv ira te , kakvi v a s ljudi slu ša ju ?
Recimo, neki smo dan svirali u Istanbulu, bio je to moj treći
put tamo. Nevjerojatni su, svake nas godine zovu natrag. lako
smo svirali u sklopu jazz-festivala, sam je klub bio za rock i
techno publiku. Kako su imali razglas za takve stvari, mogao
sam do m aksim um a iskoristiti komp, da potpuno nabrijem
atmosferu elektronskim zvukom . Sviram o u jako malo jazzklubova, uglavnom su to kazališni prostori i rock-klubovi.
Isprobavamo nove pristupe istraživanja zvuka, radije nego
da deriviram o sam o jedan stil, ma bio to rock, jazz ili nešto
slično. Glazbeno proizlazimo iz načina života u 21. stoljeću.
68,69
04: P ercip iraju li ljudi sličn o ovu v rstu ja z z a koju
s v ira š i dru g d je po sv ije tu , i ka kva je v a ša pu b lik a?
Zapravo doživljavam našu glazbu kao glazbu Chicago
Undergrounda, koja ima i utjecaj jazza, ali i post-rocka i punka,
rocka, elektronike i drugih žanrova. Dobro nas prihvaćaju širom
svijeta, ma bio to Chicago, New York ili Tokyo, a svaki put kada
sam u Zagrebu, ta je energija vrlo posebna. lako KSET nije najljepši
svjetski klub, energija je posebna jer se posloži puno divnih
događaja. Ljudi su ovaj put puno brbljali, ali mi to nije pokvarilo
ugođaj. Bilo je nekoliko trenutaka kada smo naprosto podivljali.
0 4 : Na sce n i nove g la zb e , kojoj p rip a d a š kao tru b a č, ali
i kao raču n aln i program er, sv e je v iš e ljudi porijeklom
iz im p ro viziran e g lazb e , koji sv ira ju i a k u stič n e
in stru m e n te i e le k tro n ik u . Bilo da su to ja z z e ri koji
d a n a s sv ira ju broken b e at ili oni koji idu u jo š dalje.
K a k a v je tvoj o dn os s e le ktro n sko m g lazbo m ?
Mislim da glazbenik mora slijediti tehnologiju, ići u korak s njom,
je r instrum ent prije svega znači pomagalo. Osim toga, u elektronici
se odvijaju prijelomne stvari, bilo da je riječ o novom Macovom
notebooku ili aplikacijam a softvera. Naravno, može ti se dogoditi
da potoneš u to i izgubiš sm jer, a onda i cilj vlastitog kreativnog
procesa, ali ja radim sa zvukom posljednjih deset godina kroz
grupu Chicago Underground i razvio sam mogućnosti koje su,
ako i nisu valjane, barem zanim ljive. Još od kasnih pedesetih
i ranih šezdesetih u pokretu konkretne glazbe pokušavalo se
elektronskim pomagalima manipulirati zvukom , filtrirajući ga i
slično, pri čemu je značajnu ulogu imao rad s prvim računalim a,
koji nipošto nije zanem ariv. Računalo mi omogućava da olakšam
i ubrzam baratanje m irijadam a raznih tim bara i tonova, koje
njime mogu i obraditi da dobiju potrebnu izravnost ili suptilnost.
Danas svatko s računalom može raditi zvukove, ritmove, ubaciti
melodiju ili akordnu progresiju. No, za sve to moraš imati super
osjećaj da nekim zvukom dopreš do ljudi, zapravo, da usprkos
sveobuhvatnosti tehnologije direktnim zvukom određenog osjećaja
sm ogneš prodrijeti do područja ljudskog doživljaja. Večeras
sam , prim jerice, koristio komp vrlo ekonomično, koristivši neka
ezoterična pomagala da filtriram trubu, poput ring-modulatora
i analognog delaya, koji su prisutni još od šezdesetih. Govoreći
o utjecajim a, krećem o se u povijesti konkretne glazbe, kao i
duba, za što su zaslužni King Tubby i Lee Scratch Perry, sve do
suvrem enijeg elektronskog zvuka koji volim , poput Authecre,
Aphex Twin, Nobukazu Takemura i Merzbowa, koje obožavam .
04: G o vo reći o razvo ju v a š e g ru p e, Chad i ti o d se lili ste
se sv a k i na svo j kraj s v ije ta ; ti ž iv iš u B razilu , a on u
New Yorku. Kako se bend ra zv ija u tim o ko lno stim a?
Chicago Underground nastao je dok smo još živjeli u istom
gradu, te kroz razdoblje od osam godina svirali i snim ali svaki
dan, putovali i živjeli zajedno. Posebno nas dvojica, postigli
smo razinu na kojoj se preplićemo duhovno i glazbeno. Ako
on živi tamo, a ja ondje, radi se sam o o perspektivi tih novih
središta, koje se prianjaju na ono što smo već preživjeli. Svaki
put kad se opet nađemo dolazi do novih stvari. Upravo smo
za Thrill Jockey snimili CD "Praise Of Shadows" u kojemu
se osjeća da živim o u drugim gradovim a, iako i to prilično
suptilno. Jer niti sviram o bossanovu niti newyorški downtown,
već unosimo nove značajke u zvuk koji otprije postoji.
04: U Brazil si odselio iz privatnih razloga. Što si tim e dobio?
Žena mi je Brazilka, ona je biolog i radi s am azonskim
Indijancim a, Aboridžinima poput Tukanosa. Upoznao sam
poglavice raznih plemena koji su me zvali da snim am zvukove
u njihovim svetištim a, čemu ću se posvetiti kada se vratim .
Snim am zvukove električnih jegulja privrem eno nastanjenih
u naftnim bačvam a, koje žive sam o u Am azoni, i obrađujem
ih na kompu. Bit je u iskustvu raznih stvari i učenju
od njih, što onda unosim u zvuk svojih bendova.
obm ana
slušna
0 4 : U H rvatsko j M anaus znam o iz strip o v a o
M ister Nou, koji obično po čin je na dokovim a rijek e
A m azo ne, nakon čeg a M ister No ode do svo je g
pipera i odleti u džunglu i tam o n e što rad i. Moglo
bi se reći da je strip n eka v rs ta e ko lo ške utopije.
Manaus ima milijun i pol stanovnika, grad je usred Am azone - to
je jedan ogromni betonski blok skoro uopće bez zelenila, u kojemu
ima dosta krim inala, užasno je sparno i sve je puno krvožednih
kom araca. U kući imamo drveće banana i m anga, m acaa, guštere,
zm ije i tarantule na koje se navikneš kao na dio raja u kojemu živiš.
Što se tiče Mister Noa, možeš kao i on za deset minuta autom
doći do dokova, sjesti na čun i odmah si usred Am azone, gdje
je sve puno ružičastih delfina, i ptica, nevjerojatne flore i faune.
Možeš plivati u crnoj rijeci, ležati na plaži, što je božanstveno.
04: P o v ije st k re a tiv n e g lazb e u p ro šlo sti se po vezivao
s puno alko ho la i drog e, im am dojam da je u p o slje d n je
v rije m e sp la sn u o taj tre n d . Je li stv a rn o tak o ?
Bio bi iznenađen koliko droge i alkohola ima u svem u tome,
te koliki traže spas u tome da bi uspjeli ostati na vrhu radne
sposobnosti i kreativnosti. Svašta se tu troši, tripovi, kokain, seks,
piće, što god hoćeš. Svi su u našem bendu dosta čisti, ali ljudi
koji puta popiju, žele se zabaviti, raditi neke stvari, kao popušiti
koji džoks dok su u Nizozemskoj. Osobno mislim da je glazba
droga, ako se baviš raspršenošću frekvencije, mislim da govorimo
o psihodeliji uma. To mi je dosta, vjerojatno bih eksplodirao da
idem još i dalje. Moram cijeniti sam u činjenicu da sviram pred
punim klubom, na tako dobrom mjestu kao što je Zagreb.
04: Kako se ljudi u tvo m e zan im anju n o se s neizb ježn im
stre so m koji prati tako n apo rna p u to v an ja, s jed nog
kraja na kraj Eu ro p e, p o slije id eš u B razil, i tako d alje .
Kad sviraš glazbu, a raditi to je privilegija, naravno da je teško
i zahtijeva svoje, ali moraš se naučiti nositi s tim . Na turneji si
zaradiš nešto novca da pokriješ životne troškove, stanarinu.
7 0 ,7 1
04: Od čeg a ž iv iš kada si kod ku će?
Živim od onoga što sam zaradio na turneji. Za tih dva, tri
m jeseca radim na novom projektu, i tako dalje. Slikar sam , pa
slikam i radim izložbe, stvaram instalacije, koje su direktno
inspirirane glazbom. Svoje slike bih opisao kao zvuk koji postaje
vidljiv. To je druga strana onoga na čemu trenutačno radim.
N eil Y o u n g , P r a ir ie W in d , R e p r is e
Records, 2005.
C h a d b o u r n e , Hills H ave Jazz,
Boxholder Records, 2005.
► Eu gen e Chadb ou rn e, nekad g ita rist
grupe Sh o cka b illy, kasn ije osobeni im ­
provizator, osnovao je s Richiejem Westom,
b u b n ja ro m C a m p e r Van B e th o v e e n ,
projekt Hills Have Jazz - izravnu posvetu
filmovima Wesa Cravena, o čemu govori i
zabavni popratni tekst u kojemu se opisuje
snim anje ploče u Kaliforniji 2003. Veliki
poznavatelj glazbe i stvaranja atmosfere,
Craven je Chadbourneu i posudio svoj stari
Gibson za izvedbe jazz-skladbi Damerona
i Basieja, Lakea, Mitchella, Dolphyja, Sun
Ra i Coltranea.
Na našu veliku radost, album pokazuje
d a je Chadbourne još uvijek maštovit i nepo­
sustao solist na akustičnoj gitari, i ujedno
m aštovit aranžer, jer je album snim ljen
bez basa, u kombinaciji bubnja, akustične
i e le k tričn e g ita re , plus b ra s s-s e k c ije ,
koja otkriva nekolicinu dosad nepoznatih
g la z b e n ik a . La k e o v e sk la d b e “H e a v y
Spirits" i "Saturn", i pogotovo "Noonah"
Ro scoeja M itchella, u m aniri su in se ct
mus ica. Multiinstrumentalist Dan Clucas
oduševljava New Orleans Style solom na
kornetu. Bill Barrett na usnjaku lakoćom i
discipliniranom teksturom. Dolyphyjev "17
West" interpretacijom ne odstupa znatnije
od originala, a Clucasovom flautom još joj
je pridodan Kansas City šarm. vj
► Kan ad ski d in o sa u r Neila Younga d e­
finitivno je za folk-rock ključna ličnost s
autorstvom koje danas cijene kao i ono
Boba D ylan a , pogotovo u okviru proc­
esa buđenja američkog folk-rocka zadnjih
nekoliko godina. Ta glazba budi interes
novih naraštaja, vraća se na top-ljestvice i
konceptualno se razvija u smjerovima koji
više nisu toliko ortodoksno ruralni koliko su
bili šezdesetih. Od autora je koji su defini­
rali okvire žanra, još su uvijek živi i g la z­
beno aktivni, a utjecaj im je neizbrisiv te
nerijetko ispada da mladi još uvijek imaju
pokoji trik za naučiti od njega.
Za razliku od prošlih pokušaja da se
vrati organskoj glazbi baziranoj na svirci,
Prairie Wind album je na kojemu se osjeća
usredotočenost na aranžmane i kao takav
p redstavlja logičan n astavak Youngove
neizgasne karijere, a definitivno služi kao
primjer mlađim glazbenicim a. Taj status
neće izgubiti ni s novim album om , iako
n ije rije č o s a m o ra zu m ljiv o m re m ekdjelu. Pjesm e poput "The Painter", "No
Wonder" ili "Here For You" mogle bi ući u
popis pedesetak Youngovih najsvjetlijih
ostvarenja, ali album je neujednačen kao
cjelina i ima traljavih mom enta tipičnih
za Youngove kreativne krize, poput "This
Old Guitar" i "He Was The King" ili pak
puhačkih aranžmana ubačenih na dijelove
koji solidno funkcioniraju i sami. U pretežno
aku stičnu atm osferu album a ipak više
paše zvuk gudača. Albumom dominiraju
balade izuzetno jednostavne lirike i snažne
poruke, balansa tako tipičnog za Youngov
dosadašnji rad. Dakle, nadam se da pub­
lika trenutačnog folk-rock revivala zna gdje
se nalaze korijeni i kako je sve počelo. sj
obm ana
slušna
Z ag reb Jazz F e stiv a l
► Ništa osobno, stvarno ništa osobno, ali karte za Zagreb Jazz
Festival koštale su od 150 do 200 kuna, što je - skupo. Bilo je
tih koji su za plaćenu kartu svejedno stražnjicom grijali ste­
penice. PR-ovka je slala attachm ente od 6Mb, samo s tekstom
i logotipom - bez ikakve slike izvođača; a legendarni Ante
Batinović m učio nas je iznova poludiletantskim intervjuom
u udarnom term inu; pa gaf Dražena Vrdoljaka o ZFF-u kao
"Yes Ja zz Festivalu"; pa n esim etrični su sta v sponzoriranja
u odnosu na m anifestacije podudarajućeg sadržaja... To je,
ukratko, bilanca popratnih sadržaja prvog izdanja Z a g re b Jazz
Festivala. Pa, stvarno, ništa osobno.
A u d iofren ija na Radio Stu d en tu
► Audiofrenija je ime nove emisije u eteru zagrebačkog Radija
Student, koja je krenula 2. studenog i ide svake srijede u ter­
minu od 21:00 do 23:00. U njoj možete čuti glazbu izvođača
čije su recenzije objavljene i na stranicama Slušne obmane.
D igi-pack D rage M linareca
► Posljednjih par m jeseci veteran h rvatskog rocka Drago
M linarec uporno p re slu šava svo je stare ploče. Sa zn ajem o
da je riječ o pripremi d igi-packa koji će mu objaviti Croatia
Records, a u sklopu serije izdanja starog Cro rocka koju pot­
pisuje gospodin Škarica.
Konono na M ultikulturi
► Multikultura za 11. travnja 2006. najavljuje koncert Konono
No. 1, grupe iz Kinshase. Konono su autentični post-industrial
DIY bend čija se glazba sastoji od loopova, onom atopejskih
tekstova i transoidnog furanja, a svakodnevni opis posla im
je zabava prolaznika na ulicam a Kinshase, jednog od bukom
najzagađenijih gradova na svijetu. Jedan čovjek koji je vidio
DVX njihova nastupa s WOMEX-a kaže da djeluju neprofesion­
alno, neuštim ano i potpuno odbojno. Ne sam o da ih doma
ne bi vodio, kaže, već bi se bojao ući u istu sobu s njima. Ne
moramo ni reći da su totalni hype na world-sceni, a jednu su
im stvar obradili The Ex, nizozem ski anarho-punkeri koji su ih
i doveli u Europu. E da, distributer benda je Trolik; dakle, trk u
Planet Music! CD se zove "Kongotronix"!!!
► Još nije izvjesno hoće li sudba kleta snaći Orto bar, ljubljan­
ski kafić baršunaste atmosfere na čijoj su se bini na katu do­
godili neki od najboljih koncerata na ovim prostorima. Naime,
odluka o rušenju je donesena, o čem u više u našem novom
feljtonu Zooropa. Raspitajte se, da ne biste poljubili vrata u
hladnim noćima koje slijede.
7 2 ,7 3
Su d b in a ljub ljan skog Orto b ara?
NEOVISNO IZDAVAŠTVO U HRVATSKOJ
Boli me glava
od autorskih prava
Već smo na pragu kom pletnog kolapsa neovisne
diskografije u Hrvatskoj: svojedobno obećavajući Carnival
Tunes ugašen je, Anubis Records već dugo ne izdaje
album e, a Zvuk Močvare izdavača Vedrana Menige je pred
bankrotom . Od labela u Hrvatskoj jedino Moonlee Records
zapravo ima perspektivu, a jesu li oni uistinu hrvatski label
i kako s njima stoje stvari doznajte - u tekstu
pišu Franjo G lu ša c & S tje p a n Jureković
lazbena in d u strija , odnosno izd a­
vači i njihove asocijacije, od sam ih
se p o če ta k a u g o vo rim a ve žu za
radijske stanice ne bi li svojim "štićen ici­
ma" omogućili dostojnu promociju. U biti,
dosta se b u džeta koji je d an "o zb ilja n "
izdavač ulaže u promociju svojih izvođača
odnosi na plaćene oglase i sponzoriranje
medijskih institucija kako bi one zauzvrat
prihvatile em itiran je autora toga labela.
Kako je to isključivo stvar interesa, dotični
label i/ili izvođač koji biva em itiran dobiva
povrat svojih sredstava u obliku autorskih
ta n tije m a po m in u ti iz v o đ e n ja s v o jih
p je s a m a , što im u d o m aćim u v je tim a
G
ugovora s velikim m ed ijim a. Povlači se
za klju ča k da se neovisni labeli - u čisto
ekonomskom sm islu! - razlikuju od m ain­
stream labela po tom e što ne ostvaruju
profit od radijskog ili TV em itiranja svojih
izdanja, već od čiste prodaje albuma i pro­
motivnih m aterijala benda, poput m ajica
i s lič n o . Ona s e , ako u p riču uvedem o
d istrib u te re i n jih o ve p o tražn je , odvija
u g lavno m na k o n ce rtim a b end ova čiji
se albumi tada prodaju. Znači, neovisni
label u biti i ne vidi neku korist u zaštiti
m e h a n ič k ih a u to r s k ih p ra v a sv o jih
b e n d o v a , a s d ru g e s t r a n e b e n d o v i
n ik a k v im u g o vo ro m , a pog o to vo ne
o sig u ra v a zavo d koji se b avi za štito m
mehaničkih prava reprodukcije - ili malih
autorskih prava, u nas ZAMP, registriran
kao d.o.o.
Kod au to ra koje p o d ržavaju lab e li s
monopolom, tantijem e su stvarno velike
i lako po krivaju i o p ra vd avaju tro ško ve
m e d ijsk e p ro m o cije . O vd je n a ila z im o
na o sn o vn u ra z lik u izm eđ u n e o v isn ih
i tz v . m a in s tre a m n a k la d n ik a : pojam
"neovisan" veže se uz neki label ukoliko se
promovira sam , putem fanzina, neovisnih
medija i usm ene predaje, znači mrežnom
s u r a d n jo m u te m e lje n o m na d o b ro j
vo lji tip a "m eni se tv o ja m uzika sv iđ a
- puštat ću je u svojoj em isiji koja se bavi
neovisnom m uzikom ", a ne po principu
o n im fa m o zn im o "tri a lb u m a u tri
godine", nisu vezani uz izdavača te su
i sam i "neovisni".
U H rv a tsk o j p riča p o p rim a jo š d ra ­
s tič n ije ko n o tacije ako se zna da label
mora ZAMP-u platiti naknadu od 10 posto
ukupnog prihoda od naklade izdanja da
bi za štitio p rava svojih izvo đ ača, što je
osnovni p red uvjet za legalno izd avanje
i distrib uciju. I zapravo veći trošak nego
štam panje CD-a ili vinila, a zauzvrat zbog
u re đ iv a č k e p o litik e m e d ija sam lab e l
od p rom o cije ne dobiva n išta . S druge
s tra n e , u cijelo j Europi ta ista naknada
izn o si oko 4 posto, dok je u su sje d n o j
Sloveniji nešto viša - 6 posto. Ne treba se
za va ra va ti da je vani situ acija drugačija
obm ana
slušna
HDU-a (H rvatska diskografska udruga, op.
a.) kao udruge koja štiti i zastupa proizvo­
đače fo-nograma i HDS ZAMP-a koji štiti i
zastupa autore glazbenih djela. Također je
bitno istaknuti da su pri ustanovljenju te
poslovne prakse obje udruge bile vođene
inozemnim iskustvim a kao i međusobnim
odnosim a i ugovorim a izm eđu svje tsk ih
krovnih organizacija za zaštitu prava proi­
zvođača fonograma i prava autora".
N eovisno izd a va štvo u SAD-u riješilo
se toga problema još četrdesetih. Naime,
liberalni BMI, čije su dionice tada bile u
v e ćin sk o m v la s n iš tv u ra d io -s ta n ic a , iz
etera je istisnuo ASCAP - Američko društvo
skladatelja, producenata i izdavača, čime
je otvorena konkurentska bitka za prevlast
na am eričko m tržištu z a š tite a u to rskih
p ra v a , pogodna za razvo j m alih lab e la.
Tako su se pojavila izdanja Hasila Adkinsa i
bezbrojni labeli Johna Faheya koji su redom
nastajali i propadali. Razvojem undergro­
und rocka sed am d esetih neovisno izda­
vaštvo jača i etablira se osam desetih kao
zasebna grana izdavaštva. Funkcionira po
vlastitim principim a i tvori čvrsti pandan
tzv. m ainstream nakladnicim a.
Nagli boom punk i post-punk labela, od
kojih su neki izrasli u underground gigante
s velikim tiražam a te brojnim distribucija­
ma i po d lab elim a, o stavio je trag a i na
ta d a šn jo j ju g o sla v e n sk o j d isko g rafsko j
sceni, najviše u susjednoj Sloveniji. Mnogi
su tadašnji bendovi osnivali vlastite labele
za prva vin iln a i kasetna izd anja, poput
1 0 .0 0 0 M a n ia cs, H elid o n, FV Z a lo ž b a ,
74 ,7 5
i da ćete na nekoj državnoj radio-stanici
čuti svoj omiljeni indie bend. No, neovisni
iz d a v a č i, tzv. m ali n a k la d n ic i, s m alim
tira ž a m a koje se v rte od 50 0 do 5 0 0 0
prim jeraka po izdanju - osim ako je riječ
o iznimno uspješnom tabelu i bendu! - u
stran im ze m ljam a im aju d rug ačije defi­
nirana prava, dužnosti, i na kraju poreze
- što im, konačno, omogućuje i opstanak.
Odgovor na pitanje trebaju li naknade za
zaštitu autorskih prava biti iste i za m ale
i za velike izdavače potražili smo direktno
u ZAMP-u, a evo kako je g lasio : "Prava
glazbenih izd a va ča (kako v e lik ih , tako i
m alih) na njihovim izdanjim a definirana
su Zakonom o autorskom pravu i srodnim
pravima kao prava proizvođača fonograma
- prava srodna autorskom p ravu. Zakon
ta ko đ e r o dređu je i m eđ uso b ne odnose
autorskog i srodnih p rava. Budući da je
navedeni Zakon pravna podloga djelova­
nju HDS ZAMP-a kao udruge koja kolekti­
vno štiti prava svih dom aćih i inozemnih
a u to r a , is ti je u p ra v o s tim c ilje m u
cije lo sti o bjavljen na našim web s tra n i­
cam a. Budući da mi nismo donosioci tog
zakonskog propisa, ne mogu odgovoriti
zašto tim zakonom nije d efiniran sta tu s
malih izdavača i njihove su b vencije..."
In a č e , o d g o vo r je p o tp isa la M arina
Ferić te na drugi upit što smo ga također
uputili ZAMP-u dodala: "Što se tiče visine
autorskih naknada koje su izdavači dužni
p o d m iriti priliko m o b ja v ljiv a n ja sv o jih
izdanja, ona nije pitanje sam oga zakon­
skog propisa već poslovne prakse koja je
utemeljena u Zakonu a rezultat je suradnje
ŠKUC - Ropot, prom ovirajući ono što će
kasnije biti prozvano DIY estetikom , kao
kraticom za Do-It-Yourself - iliti, po naški,
uradi sam . DIY duh u Ju g o slaviji unosili
su tada aktualni bendovi Sexa, Miladojka
Youneed i mnogi drugi, dok se u Hrvatskoj
zadr-žao do d a n a s, pogotovo na punksceni.
O sn o v n a je id eja n e o v isn o g iz d a ­
v a š t v a p r u ž iti p r ilik u b e n d o v im a i
izvođačim a koji se, unatoč svom trudu,
nisu u spjeli dovoljno afirm irati u m a­
in s tre a m m e d ijim a , ne bi li n jih o v e
sn im k e p o sta le zan im ljiv ije ja čim d i­
sk o g rafsk im ku ćam a. DIY je , s druge
s t r a n e , p o s e b n a g r a n a n e o v is n o g
iz d a v a š t v a kod ko je b e n d o v i, u n e ­
d o statku in te re sa disko g rafa za njih,
sam i odlučuju štam p ati svo ja izdanja
i distrib uirati ih po svojim koncertim a
i ko n certim a ljudi s kojim a o stv a ra ju
s u r a d n ju , na t a j n a č in t v o r e ć i D IY
m režu k o m u n ikacije iz koje pro izlazi
spom enuta estetika.
Danas DIY prelazi onu osnovnu barijeru
n e d o s ta tk a tr ž iš ta za ik a k v u o zb iljn u
Neovisni su labeli, pak, u svijetu danas
ozbiljna konkurencija m ainstream izdava­
čim a, pa tako, na prim jer, David B yrne,
v la sn ik Luaka Bop Records, tvrdi da mu
je isp la tivije objaviti album kod m anjeg
izdavača - u ovom slučaju za Thrill Jockey
- i im ati kom pletnu kontrolu odbitaka i
dobitaka, nego se upuštati u kompliciranu
situaciju osiguravanja uvjeta za snim anje
i distribuciju s velikim labelom . Manji su
lab eli svo jim d je lo van je m v e ć o stv a rili
neke planove na kulturnom polju, pa to
polako p rep o zn aju i ljudi koji se b ave
kulturnim p o litikam a. Tako, p rim je rice ,
britanski m inistar gospodarstva otvoreno
proziva problem krize neovisne diskogra­
fije u Velikoj Britaniji te planira određene
sub vencije m alim labelim a kao nagradu
za doprinos kulturi zem lje.
Odgovor na p itanje o situ a ciji s neo­
v is n im la b e lim a u H rv a ts k o j p o tra ž ili
sm o od D a n ije la Siko re - S ix a , jednog
od v o d ite lja M oonlee R e c o rd s . S ix je
potanko o b jasn io problem p re ra sta n ja
DIY tabela u neovisnog izdavača - sa svim
MOONLEE RECORDS
potražnju, pa tako većina glazbenika koji svojim odgovornostim a! - ovim riječim a:
po nečemu ostavljaju traga, bez obzira na " P ro b le m p r e r a s t a n ja z a o b iš li sm o
to kojoj sceni pripadali, osnivaju v la stite tim e što smo odlučili raditi iz Slo venije.
e tik e te , s tils k i p ro filira n e po v la stito m Funkcioniramo kao label koji ima adresu i
u ku su , in teresn o v e z a n e za m anji broj središte u Sloveniji i na taj način možemo
ljudi koji su pak vezani za njihovu muziku. raditi ono što i svi drugi iz Europske Unije,
Neki od njih, poput Johna Zorna i njegove možemo izdavati račune i slati robu bez
e tikete T za d ik, zauzim aju važno m jesto carine. Imamo organiziranu distribuciju u
na tržištu, dok se ostalim a posao svodi na gotovo svakoj zem lji u Europskoj Uniji, s
po krivanje troškova i b avljen je labelom firm am a koje norm alno posluju i kojima
iz čistog užitka i želje za promocijom što isporučujem o CD-ove, a sve je legalno i
sebe, što svojih istom išljenika.
transparentno. U Hrvatskoj imamo distri­
U Japanu je, prim jerice, nova produkci­ butera, a to je Trolik, koji je naš ekskluzi­
ja CD-Rova, nastala pojavom tehnologije vni distributer za Hrvatsku. Znači, mi smo
prženih CD-ova, doživjela procvat d eve­ hrvatsko-slovenski label koji u Hrvatskoj
d e setih , o stav lja ju ći traga na jap anskoj ima ekskluzivnog distributera koji nismo
diskografiji i potičući japanske m uzičare i mi, već Trolik, koji najnormalnije i legalno
konzumente na razm išljanje o samopokre­ uvozi naše CD-e iz Slovenije, s tim da su
tanju CD-R labela, ne iz želje za profitom, n a jv e ć i problem šp e d ite ri i c a rin a koji
već zbog postizanja cilja koji bi ostvarivao traže užasno velika davanja i to je, mislim,
sam u svrhu diskografije, a to je promocija jed an od najvećih razloga zbog kojih su
muzike i m uzičara.
cijene CD-ova u Hrvatskoj visoke."
obm ana
slušna
ZAMP PO SVIMA
Kada je u pitanju zaštita autorskih prava kod ZAMP-a, odnosno Hrvatskog društva
skladatelja, postoji još jedna stvar izuzetno osjetljive prirode. Naime, u Hrvatskoj je
odnedavno na snagu stupio zakon o Creative Commons licenciranju, po čijem su prin­
cipu zaštićena i prava ovoga megazina. Bez obzira na to čiju licencu autor sebi uzi
ma za zaštitu vlastitih "neotuđivih" prava, "...HDS ZAMP ima punomoći za obavljanje
poslova ostvarivanja prava svih domaćih i stranih nositelja odnosnih prava..." prema
članku 159., stavak 2. Zakona o zaštiti autorskih prava, prema čemu ZAMP može
slati račune i imati financijska zahtijevanja od svih onih koji NISU ta prava dali njima
na raspolaganje (nego su, na primjer, odabrali Creative Commons licencu) "... jer su
Zakonom s v i autori zaštićeni i za njih se skuplja autorska naknada..."
m asovno. Događa se , ono, da veća riba |
jede m anje ribe."
Koja su nap o sljetku p rava m alih n a­
klad nika i postoje li ona uopće? ZA M P
od e m it ir a n ja m u z ik e u b ir e p o re z
p ri p o s r e d o v a n ju u la n c u iz v o đ a č iz d a v a č - p u b lik a , te mu p ra v a
izvo đ ača čija se m uzika zbog politike
la b e ia i/iii iz v o đ a č a ne izvo d i u ma­
in s t r e a m m e d ijim a s a m a po s e b i
n isu d o vo ljn o in te re s a n tn a ili, b o lje
reče n o , eko nom ski p riv la čn a da bi ih
su b v e n c io n ira o . No, tu s e p o ja v lju je
p a r a le la iz m e đ u z a š t it e a u t o r s k ih
p r a v a , t j . c o p y r ig h t a , i p o t p u n o
otvorenog rek eta ZAM P-a. Zbog njega
mnogi pokušaji usp o stavljan ja neovisne
scene izd avača ostaju sam o po kušaji, a
bezbrojni album i čije su snim an je platili
sam i bendovi, a ne fam ozne "izdavačke
kuće", ostaju neobjavljeni, i sam im tim e
nedostupni široj publici.
7 6 ,7 7
Na pitanje o distribuciji nosača zvuka
u H rvata, on daje sljedeći odgovor: "Ako
bi u pitanju bio h rv a tsk i lab e l, im ao bi
ogrom ne p rob lem e. Morao bi o sn o vati
firm u s ogrom nim početnim kapitalo m
ili n ekakvim velikim ulogom , bilo da je
ulog u kompjutorima ili nekakvim drugim
robama. Znači, moraš imati nekakav veliki
početni kapital, što te ograničava da im aš
nešto u što ne m ožeš dalje ulag ati, već
m oraš im ati nešto s čim e firm a posluje.
Onda im aš tu p rep reku ZAMP-a koji ti
ne daju dozvolu da šta m p a š svo je CDove, nekakvim firm am a koje u Hrvatskoj
zastupaju štam p arije CD-ova. Z n ači, da
bi ovdje odštampao svoj CD, moraš imati
dozvolu ZAMP-a, što je po meni nečuveno.
I ako želiš izbjeći ZAMP, prisiljen si direktno
k o n ta k tira ti s firm a m a koje p ro izvo d e
CD-ove i zao bilaziti njihove e ksk lu zivn e
partnere ovdje, što ti je skuplje i kompli­
ciranije. Užasno je loša situacija u šoubi­
zn isu, da tako kažem , šopovi propadaju
Pune projekcije &
partijanje do zore
— piše Josip V isko vić
se d m a
"odpočetkadokrajaplusmaloviše" ZAGREB FILM FESTIVAL
ZFF je odličan festival, zato što su redatelji debitanti ili pred­
stavljaju svoje druge filmove. To program čini nepredvidivim
i publika ponekad različito reagira na filmove umjesto da se
svi unaprijed slažu. Poslije projekcija ljudi se često ne znaju
izraziti o onom što su vidjeli je r nisu o tom e nikada ništa
pročitali. Zato se umjesto "Von Trier ovo, Wenders ono" čuju
lijepi, jednostavni dojmovi poput "Film je bio lijep" ili "Film
je bio dosadan"
što je prouzročilo nepopularnu mjeru ne­
pripuštanja ljudi bez ulaznice za film da
dođu na koncert i popiju pivu, a to je re­
z u ltira lo c ije lim nizom n e sp o razu m a s
nabrušenim redarim a i bitno je narušilo
fe s tiv a ls k i im idž i o m iljen o st u narodu.
Bilo bi puno bolje da se poprište proširilo
na cijeli kom pleks SC-a: da u MM možeš
doći pogledati film koji si ju če r propustio
je r nije bilo ka ra ta ili si u isto v rije m e
gledao nešto drugo, i da u onom zadnjemzadnjem dijelu dvorišta možeš kupiti litru
p lastičn e pive po m aloprodajnoj cijeni i
skakati preko vatre . I s pola postrojenja,
događanje se doim alo razu laren im i n e­
izb je žn im , i što ćem o se sad p ra v it da
hoćem o intim n u a tm o sfe ru k in o klu b a
kada po sjetitelji jako dobro znaju da su
došli na FESTIVAL.
K RISTA LN O DRUGOJAČIJI,
K LA U N O V SK E DUŠE
ZFF je odličan festival, zato što su redatelji
d e b ita n ti ili p re d sta v lja ju sv o je druge
film ove. To program čini nepredvidivim i
publika ponekad različito reagira na filmove
umjesto da se svi unaprijed slažu. Poslije
projekcija ljudi se često ne znaju izraziti o
onom što su vidjeli jer nisu o tome nikada
ništa pročitali. Zato se umjesto "Von Trier
ovo, Wenders ono" čuju lijepi, jednostavni
dojmovi poput "Film je bio lijep" ili "Film je
bio dosadan".
Pa, eto, u tom to n u ... Sve počinje doku m e n ta rce m "C ro ssing Th e Bridg e" o
zvuku Istan b u la. Redatelj je Fateh Akin,
dokum entarno d eb itan t, ali inače autor
genijalnog "Glavom kroz zid", koji možete
naći č a k i u v id e o te c i. Naš v o d ič kroz
Istanbul i okolicu dobroćudni je Alexander
78,7 9
Cd
17. do 22. listopada u prostori­
ma Studentskog centra održan
je treći Zagreb Film Festival. S
njim e se po običaju prošvercao i m ultidi­
sciplinarni Festival prvih, ali kažu da više
neće, da je dovoljno n arastao da se zna
već sam brinuti za sebe; i to je dobro, je r
ni ove godine nisam uspio vid jeti skoro
nijednu njegovu m anifestaciju. Pičio sam ,
n aim e, na film o ve, a program Fe stivala
prvih događao se istodobno vani, za ljude
kojima se film ove ne da gledati ili nemaju
novca za karte. Oni su ove godine mogli
u živati u in sta la cija m a , p erfo rm an sim a,
vid eo rado vim a, ak cija m a, interaktivn im
cd-rom ovim a, an ketam a, m ajicam a, net
projektim a, izložbam a m akrofotografija,
o krug lim sto lo v im a , k o n c e rtim a , s lik o ­
vn icam a, dvd-im a, videoperform ansim a,
kratkim film ovim a, špicam a, p red stavlja­
njim a obiteljskog go sp o d arstva s degu­
stacijom , knjigama poezije, predavanjim a,
prvim javnim pokusima i prezentacijam a
na tem u "D om inacije". Nagradu su podi­
je lili Ana O grizović za dječju pred stavu
"Š ašav i dvor", Ivica Juretić za instalaciju
"Art brut: Simboli" i Emil Matešić za dramu
"Sređeni".
In a če je razlo g zbog kojega se o vaj
film ski festival između tolikih novih zagre­
bačkih film skih fe stiva la ima pravo zvati
Zagreb Film Festival taj da privlači najviše
ljudi, koji ne sam o da popune sve proje­
k cije , nego i piju do zore. Ove je godine
direkcija - sve ugledni mladi provodadžije
i festivalijeri i krem a našeg m enadžm enta
u kulturi - odlučila ograničiti broj partijane­
ra tako što je ukinula dodatna događanja
u G ale riji SC . Potez nije uspio: sam o se
povećala gužva u kinu SC i kazalištu &TD,
Hacke iz E in stürzende N eubauten, koji je
došao sn im iti ra z lič ite tu rsk e m u ziča re :
najprije alternativce, rokere, hiphopere, pa
cigane, derviše i Kurde, beskućnike ulične
s v ir a č e , pa na k ra ju e s tra d n e leg en d e
Orhana G encebaya i Sezen Aksu. Jebli bi
mu m a te r da je tak o d o šao kod n a s i
p o m ije ša o B a stin a d o , C in k u š e , M išu
i T e re zu , a li o vako kad n e m a š pojm a
sv e ti je zanim ljivo, sve zvuči lijepo, a i
izgleda - ja bih tam o su tra, Beograd na
Bosporu i jebo Barcelonu.
Dan se nastavlja u znaku redatelja koji
su unutar festivalskih propozicija ipak stekli
neku rep u ta ciju : Jan C vitko vič slo ve n sk i
je film ski su p e rsta r, a "Odgrobadogroba"
je već počeo gom ilati nagrade kojima su
prethodno obasuti "Kruh in mleko" i "Srce
je komad m e sa ". Ta dva sam nezgodom
p ro p u stio , ali ne i C v itk o v ič e v s c e n a rij
i g la v n u ulogu u "V le ru ", se zo n a c c a .
1998./99., koji su balkanski "Naked", kapa
dole i šak a gore, pa od "G robadogroba"
očekujem puno, kad ono jao. Htjelo je to
biti gorko-slatko rem ek-d jelo o životu u
provinciji (pače, životu općenito), ali ispalo
je p o vršn o , plitko, lažno , vid e se v e lik e
nam jere, ali pred kamerom se nije dogodilo
skoro ništa sm iješno niti osjećajno.
Ulijeću pravi debitanti da spase stv a r:
n ajprije "Zim ski san" o svaja srca publike,
a kasnije i nagradu za najbolji kratki film
fe s tiv a la , tužnom p ričico m o dva klin ca
m askirana u životinje koji vrše pokuse na
pčelam a i provaljuju u dućan s baterijam a
u nadi da će o živje ti prem inulog p rija te ­
lja za sta rje lo m dječjom tehno lo gijo m iz
o sam desetih . Vrhunac je m ala anim acija
koju im je o stavio "h ib e rn iran i" p rija te lj,
u kojoj le u k e m iju p rik a z u je kao m alog
Pacmana koji mu je popapao sve točkice u
mozgu. Mozak redatelja Johna W illiamsa
p rik o p č a n je na S p ie lb e r g a s je d n e ,
sta re sp o to ve Bjö rk s dru g e stra n e , a
s r c e mu je ta k o tu ž n o da " Z im sk im
snom" sigurno vraća neki dug vlastitoj
p ro šlo sti - u kom slu čaju , svaka č a st na
terapiji i smjelo naprijed u budućnost.
Nagrađeni kratki film , isp ostavit će se,
uvod je u nagrađeni dugi film : "Ledenjak",
skroz čudnu i ludu komediju s malo teksta,
puno smiješnog hodanja, a najviše popika­
vanja, zabijanja, oklizavanja, raznih čudnih
vrpoljenja te svakojake cike i vriske. Priča je
to o Fioni, radnici u fast foodu koja jednom
prigodom o stan e cijelu noć za tvo re n a u
h la d n ja či s p o m frito m : nakon prvotnog
šo ka, postane totalno o psjednuta svim e
što je hlad no i n a p u šta svo ju do sadnu
o b itelj da bi s g lu h o n ije m im m ornarom
doplovila do ledenjaka negdje na dalekom
inuitskom sjeve ru . S vrem ena na vrijem e
PUNO S E K S A I JEDNO
DOBRO DUVANJE
Eto me zato u dvorani sutradan : startali
su popratni programi ciganskog i afričkog
film a, ali vrte se istovrem eno s glavnim
p ro g ram o m , pa n isam ta m o , nego na
češko -srpskom "Šutka - knjiga rekorda"
Aleksandra Manića, zavodljivom upozna­
v an ju sa šaro likom ekipom iz cig an ske
prijestolnice Balkana, nedaleko Skopja, u
kojoj je svaki stanovnik šampion u nečemu
- bilo to v ra č anje, pjevanje, boksanje, lov
na vam pire, okradanje grobova, sku p lja­
nje kaseta s turskom muzikom, sunećenje
ili p lesanje u disku. Hrpa nezabo ravn ih
lik o v a , b a jk o v ita a tm o s fe ra i re ž ijs k a
finesa koja potpuno odudara od ostatka
d o kum entarn o g p ro g ra m a, pom no p ri­
premljena i snim ljena na filmskoj traci, za
razliku od BETA-aktivizm a koji će uslijedi­
ti.
T ije k o m " P ita jt e m e, H IV p o z itiv a n
sam " p o s t a je ja s n o da ć e g le d a n je
ko m p letn o g p ro g ra m a biti sa m o za
n a jizd ržljiv ije . Ne da nešto nije u redu s
tim lesoćansko/južnoafričkim putovanjem
uz d ružin u s id a š a koji od se la do se la
prikazuju edukativne film ove i otvoreno
s m ještanim a diskutiraju o svojoj bolesti,
boreći se s mnogim pred rasudam a. Oni
su čak jako sim patični, bude ti drago kad
se d m a
putem nešto i pojebu, i žao kad razgova­
raju o tome kako će jednog dana umrijeti.
Tek, dva potpuno različita skoro c je lo ve ­
černja dokumentarca jedan za drugim bez
čik pauze - što će postati svako d n evn a
praksa - plem enit su način da se u še st
popodneva zg ru va što je v iš e m oguće
programa, ali bitno ubija koncentraciju za
onaj koji se pušta drugi.
A slije d i jo š i tre ći, isto dobar, "Meci
u k v a rtu " T e re n c e a F is h e ra i D a n ie la
How a rd a , koji je počeo kao b e zv e z n a
d o m aća z a d a ć a , n aivn o m " re k o n s tru ­
kcijom " ilegalne kupovine oružja u BedS tu y u , da bi tijeko m sn im a n ja p o licija
bez razloga upucala jednog Terenceovog
p rija te lja i film se p re tvo rio u kroniku
protesta, direktno svjedo čan stvo iz srca
događaja. U film u se p o ja vlju je i Ron
Kuby, n e w y o ršk i o d v je tn ik zn a m e n it
po tom e što Dude u "Big Lebow skom"
t r a ž i d a g a p o zo v u ka d g a u h a p s i
policija dok tripuje u Malibuu.
Igrani program druge večeri započinje
"Napuštenom zem ljom ", predivno snim lje­
nim filmom sa Sri Lanke čija fabula nije
ja s n a č a k ni lju b ite ljim a A p ichatpo ng a
W eerasethakula, ali prikazuje puno seksa
i jedno dobro duvanje, pa je djelom ično
okej. "Ti i ja i svi koje znam o" am e rički
je n ezavisn i film u režiji M ira n d e July: u
n je m u se na tu ž n e i z a b a v n e n a č in e
is p re p lić u su d b in e s ta n o v n ik a jed no g
am eričkog predgrađa (što ne znači da je
u blizini iti jed an g ra d ). lako jako n isko­
b u d že ta n , bez p o zn atih g lu m a c a , film
nije neka gerila i očito se trudi do p rin i­
je ti p o p u la rn o j ra s p ra v i o am e rič k o m
d ru š tv u : n aro čito o d je ci kojoj ško la i
Internet tem eljito definiraju intelekt prije
nego što im emotivni život donese ikakva
isk u stv a , dok su o drasli skroz zb u n jeni,
izgubljeni i tužni. Srećom , film ne forsira
n ek e v e lik e z a k lju č k e , n ego m a le n a
z a p a ž a n ja i s m ije š n e p r ič ic e , a na
kraju je toliko nježan i pozitivan da ga
o b avezn o tre b a te v id je ti. Ako nećete,
d ajte da vam odm ah isp ričam najbolju
foru. D akle, dva klinca sjede za kom pju­
terom na privatnom chatu s nekim nepo­
znatim drkadžijom /kom , i m lađi od njih
(cca. 6 godina, frčkavi mali crnjo) mu/joj
predloži "pooping back and forth": ja ću
s e te b i p o s ra ti u šu p a k , onda ć e š s e ti
m eni p osra ti u šupak, i tako ćem o stalno
sra ti n a p rije d -n a tra g , s je d n im te istim
g o v n o m , z a u v ije k . G ra fič k i, to izgleda
ovako: ))< > ((
Iste večeri počinje i program "Kockice",
s a s t a v lje n od h r v a t s k ih film o v a koji
nisu upali u glavn i program . O tvara ga
"Posljednja pričest" Ivana Gorana V iteza,
80,81
na fe stiva lim a se pojave ta kv i kristalno
drugojačiji filmovi nježne klaunovske duše
(često u njima glumi Dominique Pinon iz
" D e lic a te s s e n a " - na prvom M otovunu,
jedan takav zvao se "Tuvalu") - ali onda
nisu tako opako sm iješni kao "Ledenjak",
kojemu se najprije sm ijete kao najcrnjim
Pajtonima, a tek vas s vrem enom raznježi.
Glum ačko-redateljski trojče Dominique
Abel - Fiona Gordon - Bruno Romy, ne
dajte se! Nemojte potpisati ugovor za
te le v izijsk u se riju , nem ojte n astup ati
u talk-show ovim a, živite polako svoje
ž ivo te i izn en ad ite n a s te k za sed am
godina jo š jednim skrom nim , osobnim
s p e k t a k lo m k a k a v m o g u iz n je d r i­
ti sa m o d o b ri, s m ir e n i i jo š u v ije k
m aštoviti ljudi u tridesetim a. Kakvih na
svijetu gotovo da i nema!
N oć r a s p u h u je lim e n i o r k e s t a r
"P u tra u k e " iz "O d g ro b a d o g ro b a ", koji
svira u dlaku isti eurodisko repertoar kao
oni sm iješni A u strijan ci koji su proljetos
nastupali na Eurosongu i C est iz d best,
i to je sigurno bilo sup er, ali ja prvi dan
uopće n isam došao na fe s tiv a l je r me
draga n a tje ra la da bušim neke rupe u
zid u . Zato h va la fe s tiv a ls k o m vo d stvu
koji mi je om ogućio da nadoknadim taj
propust putem digitalnih medija.
koja insp iraciju crpi s novinskih stra n ic a ,
pa se na njih sljedećih dana često i vraća,
pri čem u skand alo zno st priče o ubojstvu
sveće n ika pedofila nezasluženo za sje n ju ­
je vještinu kojom je film napisan i režiran:
k la s ič n i d ra m a tu rš k i k an o n i (n a iz g le d
su ro g a ta n , a p re šu će n o s tv a ra n odnos
otac-sin) isprepliću se s korištenjem novih
m edija (bizarni ratni fle šb e k predočen je
kroz seriju digitalnih fotografija), a unatoč
odličnim dijalozim a (to je ono kad glumci
ne p riča ju kao u stv a rn o m živo tu nego
za n im ljivije od toga i s nekom poantom ),
najbolje fore su ipak neverbalne (kljukanje
praksitenim a kao ulaznica u svijet odraslih).
Film je to u kojem u baš sve štim a i koji
bez ikakve konkurencije par dana poslije
osvaja nagradu u svojoj kategoriji, koja se
nastavlja mojim filmom "Ko živ ko m rtav",
ak cijsk o m kom edijom iz p enzio n ersko g
života koja je nekima sranje, nekima okej,
a ja se, nažalost, u životu uglavnom družim
s onima prvim a.
Drugu v e č e r z a v rš a v a ko n cert lažnih
c ig a n a iz M e đ im u rja s p je v a č e m iz
S u p e rn o v a M u sic S t a r s koji n a v o d n o
snim aju album uživo i tiši su od publike.
BIZARN E FO R E IZ
BO LJŠEVIČKO G A KIČA
T re ć e g a d a n a k a s n im na " F a v e la se
bu di", dugi d o k u m e n ta ra c o A ndersonu
S á u, p o k re ta č u A fro - re g g a e p ro je k ta
koji preodgaja k lin ce iz n ajsiro m ašn ije g
dijela Rio D e Janeira tako da ih uči plesati
c a p o e iru i p re ž iv lja v a te šk u prom etn u
nesreću/pokušaj ubojstva. Slijedi ga ruski
"Prvi na m jesecu", koji o svaja nagradu za
najbolji dokumentarni film iako uopće nije
dokumentarni film , nego zajebantska kom­
pilacija lažnih dokumentarnih m aterijala o
"dosad nepoznatoj" prvoj generaciji ruskih
astronauta iz tridesetih godina. S tvar nije
originalna - svi znaju za "Lost Gold" Petera
Jackso na o novo zeland skim pionirim a ki­
nem atografije koji su snim ali novozeland­
ske pionire a v ija c ije i tako sve dok cijeli
svijet nije izm išljen na Novom Zelandu - a
i koga više boli kurac za cinične revizije
k o m u n istič k e p ro p a g a n d e . Ip a k, b aš
sa m lje to s č ita o "Om on Ra" V ik to ra
P elevin a, pun srca i iskre n e n ostalgije
za herojim a sovjetskog kozm osa, i neki
sličan spoj ironije i ljupkosti sam poželio,
i dobio, od "Prvih na m je se cu " . Od ur­
neb esnih "č ile a n sk ih s e lja k a " koji je d va
natucaju špan jolski svje d o če ći o viđenju
NLO-a 19 38., do činjenice da je jedan od
astronauta patuljak, i kasnije se skrasi u pi­
onirskom kazalištu koje izvodi "Snjeguljicu",
film je krcat bizarnim foram a iz više gene­
racija boljševičkoga kiča, ali i tako prelije-
DO PO RN O BIZN ISA PREKO
PJEVANJA NA SVADBAMA
Svi su filmovi bili rasprodani, ali "Made in
Serbia" uspio je biti još malo rasprodaniji
od drugih: kako bismo drugačije reagirali
na riječi "srpski film" i "o porno-industri­
ji" u istoj rečenici? U dvoranu ne bi više
stao ni vibrator, i svi bijahu zadovoljeni:
ja š ta , govorio se srp ski, i to jo šte usred
e ksp licitnih prizora se k sa . K o rp ulen tn i
s c e n a ris t/ r e d a te lj M lad en Đ o rđ e v ić
z a v io je is t r a ž iv a n je s r p s k e p o rn o s c e n e u n e k u w a it s o v s k u p rič ic u o
tom e kako on, kao, uz studij dram aturgi­
je radi i kao tjelohranitelj za strip tizete, i
sve ovo čini da bi opet sreo neku svoju
Senu - od čega mu nisam povjerovao ni
riječ, ali moja cura je. Bitniji su, ipak, bili
likovi koje je u podzem lju se ksa su sre o :
nezaobilazni ludi producent/redatelj koji
se hvali kako je u životu fotografirao i po­
litičare i koncerte i zen-m anastire, pa ne
zna zašto ga u vijek intervjuiraju sam o o
pornićim a; mladić iz Beograda kojemu je
jedini uzor u životu veliki Rocco Sifredi; bi­
seksualac iz Vršca koji je do pornobiznisa
došao preko pjevanja na svadbam a; do­
broćudni Rumunj Simeon iz Banata koji je
u industriju ušao preko nagradne igre; i
u u vje rljivo n ajže šćem , n ajsm je šn ijem i
najtužnijem dijelu film a, skrom ni bračni
par iz okoline Jagodine koji treba nastupiti
zajedno, ali se mužu ne digne, pa redatelj
pošalje rezervu da dokrajči posao (usput
uživajući u "treš atm osferi" na kojoj bi mu
"i Kusturica pozavideo").
N aravno da se nakon ovog n ezab o ra­
vnog k la sik a nikom e n ije g led ao a u ­
strijski film o revivalu islam a u Albaniji
"U Tirani i drugdje". Ja sam morao požuriti
po svojih p etn aest m inuta sla v e i tristo
kuna honorara na scenarističkoj radionici
"P a lu n ko ", id e je čijih su p o la zn ika bile
se d m a
po tome što su pred kam eram a non-stop
pušili i reklam irali cigarete: Clooney ih ne
heroizira, nego prikazuje kao obične pro­
fesio n alce, tašto zabrinute za gledanost
i re c e n z ije , čiji je m alo d ru k čiji pogled
na ulogu televizije u društvu prouzročen
boljim predratnim odgojem i nevino šću
samog m edija. Fin i decentan jedan film.
A da je netko te večeri bacio bombu na
birc &TD-a, gdje je Eddie susreo Yannah,
gradom bi hodalo znatno m anje šlja m a.
Na s te jd ž u p red v e lik o m d v o ra n o m ,
po novom o g ra n ič e n i broj p o s je tite lja
zabavljao je nikom jasni mladić s gitarom
iz M anchestera, navodno iz nekog benda,
koji je tek nakon puno m oljakanja ispunio
ž e lju s v ih z a in t e r e s ir a n ih i o d s v ira o
"Wonderwall".
8 2 ,8 3
pim crno-bijelim kadrovim a i genijalnim
režijskim rješenjim a da je prava šteta da
se Aleksej Fedorčenko, eto, nije baš prvi
sjetio snimiti ovako nešto.
V e č e r po čin je b elg ijsko -fran cu sk o š v ic a r s k im k ra tk im film om "U sje n i"
O liviera M asse t-D e p asse a, o hen d ike­
pirano j m ladoj žen i (noge u pro tezi)
k o ja ra z n im e m o tiv n im u c je n a m a ,
p a siv n o m a g re s ijo m i lju b o m o rn im
isp ad im a u sp ije v a o sv o jiti src e svog
su sje d a i priuštiti si odličan org azam .
Film je sve oduševio dinam ičnom koreo­
grafskom m eđuigrom glum aca i kam ere
i lije p im k a d ro vim a koji p rik a zu ju npr.
glumičinu razbarušenu kosu. Dosta dobar
je bio i "Gorki san ", cjelo večernji iranski
film koji je uslijedio, premda je fiksacija na
sm rt i groblja, potpuno neprilična za jedan
debitantski festival, dosad već ponekoga
počela i iritirati. Ovom se prilikom radilo
o čangrizavom starcu Esfandiariju, dugo­
godišnjem peraču leševa koji o sjeća da
mu se bliži k ra j, a ne želi da mu p o slje­
dnje pranje pruži glupi šegrt kojega mu
je n am etnuo hodža. Moglo se ponešto
naučiti o islam skim pogrebnim običajim a,
glumci - navodno naturščici - u glavnim
ulogam a bili su jako sm ije šn i i vrijed n i
"M aratonaca", a prisutne su bile i nadna­
ravn e sile , u vidu anđela sm rti A zra ela
s kojim s ta ra c k o m u n icira preko svog
te le v izo ra : sve u svem u , jed an živah an ,
zanim ljiv i zabavan film koji bih htio opet
pogledati je r mi se malo rastopio u gustoj
festivalskoj kaši.
Najbolji film to ga d an a ip ak su mi
bili k ra tk i iz ra e ls k i "C vrčci" M atana
Guggenheim a, o tipu koji liječi psihičke
problem e, n astale pogibijom roditelja
u t e r o r is t ič k o m n a p a d u , ile g a ln im
k la đ e n je m na is h o d e b u d u ć ih t e r o ­
rističk ih n ap ad a. Film je v id jelo ja ko
puno lju d i je r su sv i d o šli na "Laku
noć i sretno" G eo rg ea Clo o n eyja, koji
je uslijedio. Nakon odlične biografije tipa
koji je izumio "Srcolovku" i ubijao za CIA,
a koju ste možda propustili pod naslovom
" Is p o v je d i o p asn o g u m a ", C lo o n e y je
postao stručnjak za povijest televizije, pa
se pozabavio i jednom od njenih rijetkih
s v ije t lih to č a k a : C B S -o vo m e m isijo m
"Kom entar tje d n a "(ili nešto sličn o ), koja
je , izg led a, svo je ru čn o u n ištila karijeru
z lo g la s n o g p r o g o n it e lja a m e r ič k ih
komunista, senatora McCarthyja. Pošto se
radi o stvarno demoniziranoj ličnosti pred
kojom su se, prim jerice, tresle gaće boljoj
polovici Hollywooda u pedesetim a, bilo mi
je čudno i zan im ljivo naučiti da ga je u
svega par tjedana srušila šačica ljigavih
TV spikera, od današnjih različitih jedino
povremeno em itirane u formi sm s poruka
na m onitorima pred dvoranom - kao, ako
ti se sviđa ideja, nazovi ovaj broj... i bilo
je ideja za dobre film ove, a i ideja koje su
sam o bile jako sm iješne kao ideje. Na moje
"predavanje" došao je tek jed an polaznik
i pričali smo o novcu. (U sput, dan ran ije,
moj producent je promovirao svoju knjigu
"Meni je svaki dan nedjelja", o tome kako
je če tiri m jeseca pješačio od Petrograda
do Pariza, i sigurno bi mu bilo drago da ga
spom enem . Boris Veličan.)
V ra tio sam se na k a n a d sk i "Život s
m ojim ocem " S e b a s tia n a R o s e a , o b i­
te ljsk u p riču o ta ti bogatom boem u i
p iscu (to po sto ji sam o u Q u eb ecu ) te
dva sin a od kojih je je d an bogati fa ra ­
m aceut, a drugi skrom no živi u tatinom
dvorcu s lijepom curom i punim vinskim
podrum om i p o k u ša v a biti p isa c . Bio
je jako holivudski, meni s vrem enom sve
d o sa d n iji, pa na k ra ju , kada ta ta krene
u m ira ti, i n e iz d rž iv , ali jed n u moju p ri­
ja te ljic u je rasp lakao , pa neću reći da je
fe jk e rs k o s m e ć e . O nda sam p ro p u stio
dobitnika nagrade publike "Št o je m uškarac
bez brkova?" je r će doći u kino (isto, valjda,
vrijed i i za "Pušću B istru" i "Ono sve što
znaš o m eni") i požurio na "Kockice", gdje
su se u izrazito neugodnom i paranoičnom
okruženju mladih hrvatskih film skih profe­
sionalaca (form erly known as vesela ekipa
s a k a d e m ije ) d a v a li film o v i S ta n is la v a
Tomića i Jasne Zastavniković, oba snimljena
još pred tri-četiri godine, da bi onda ne baš
presretni autori dugo s njim a pim plali po
montaži i na kraju s puno opreza i isprika
iz a šli pred p u b liku . "O tac" je z a tv o rs k i
trile r koji mi se, priznajem , svidio je r sam
jako htio da mi se svidi, dok je većini ljudi
sm etala teatralnost dijaloga, glume i insce­
nacije (n ajkritičn ije je što je film , izgleda,
snim an u pravom zatvoru u Lepoglavi, pa
se nije smjelo dovoditi puno statista, a niti
snim ati m asovne scene s pravim zatvore­
nicim a, tako da četiri glavna lika uglavnom
sam i š e tk a ju po p razn o m z a tv o ru , ča k
i u kantin u i na d v o riš te ). "Z a d n ji dan
kućnog ljubimca" gledao sam već drugi
put, pa sam mogao zadovoljno otkrivati
dobre fore ne brinući za au to ricu koja
je ionako već optrčala cijeli sv ije t obja­
šn ja v a ju ć i da nije ona b aš zad o vo ljn a,
ali fa k a t nije loš, ne? Nije uopće. Zakaj bi
bio loš. Malo previše baca na devedesete,
al to je valjda zato što i je s t iz d e ved e se ­
tih. Večer je u ralje zore potjerao Laurus
Terrible Ensam ble s Istre i K varnera, uvjer­
ljivo najbolji bend fe stiv a la čiji je nastup
tra ja o se d am -o sam s a t i, a d je v o jk e su
sam o plesale i plesale i...
sed m a
nego su negdje na raznim svojim koćama,
i kako sm o n ek ad a s v i bili tako m lad i
i ludi i izg u b lje n i i m a š ta li o sn im a n ju
upravo ovakvih film ova, umjesto akcijskih
komedija iz penzionerskog života, i kako
bih htio da film dođe u kino pa da ga opet
gledam, i svi oni da ga vide. Eto tako, bio
mi je bolji i od "Oženiti se", i baš mi je
drago što je dobio posebno priznanje
žirija. Žiri je općenito donio sv e najm u­
d rije m oguće odluke i pred sjedn ik mu
je bio le g e n d a ju g o sla v e n sk o g film a
Slavko Štim ac.
Pred d v o ra n o m se n o s ta lg ič n i trip
n a s t a v io n eko m g o m ilo m s m ije š n ih
bića na pozornici koja su u rla la , s v ira la ,
p je v a la i p le s a la , a od s v e g a su toga
znala sam o urlati i plesati, i gomilom još
sm ješnijih bića u prvim redovim a koji su
ili mahali prijateljim a na pozornici, ili nisu
nikoga zn ali pa su se ljutili da kaka v je
to bend kad ne znaju ni svirati ni pjevati.
Isp ostavilo se da su to "M u st:Re", dvije
cure iz Zrenjanina koje ponekad otputuju
u drugi grad i okupe lokalne ekstroverte
da nastupaju uz njihovu m atricu. Furaju se
na Warhola i ne vole baš sestre Bogavac
(d vije sličn e e kstro ve rtu še iz Beograda
koje su p ro lje to s n a s tu p ile na F a k iju ),
pošto su "mnogo ufurane".
Z g a že n tije k o m z b iv a n ja , u su b o tu
n isa m do šao na d o k u m e n ta ra c "R iz e "
Davida LaChapellea, niti ikakvu drugu pro­
jekciju ("O klopnjača Potemkin" sa živom
pratnjom nekog ruskog benda i VIP-ov
program reklam a najpoznatijih svjetskih
redatelja, moš m islit). N avečer sam ipak
z a v irio u p o lu p ra z n i S C : d o sta sa m
p o v u č e n , pa ne v o lim o la k o p ro p u ­
šta ti fe stiv a ls k e prigode za d ru že n je .
Sjećam se da sam sreo neke p rijatelje i
otprilike bocu vin a po g lav i, a otkud mi
dva h em ato m a , v e lič in e ogrozda, koja
sam sljedećeg ju tra otkrio iznad lijevog
o k a , ne bih zn a o re ć i i p ro g o n ilo m e
danim a. Ako se netko sjeća da me vidio
kako padam s drveta, dobivam batine ili
se ozljeđujem na neki treći način, lijepo
ga/ju molim da mi to objasni na adresu
redakcije.
8 4 ,8 5
BUJICA MISAONIH
PR O C ESA I DVA HEMATOMA
Već je bio petak i bilo mi je svega dosta.
Nedisciplinirano sam propustio dokumen­
tarc e "Srebrenička sjećanja" i "Žene dižu
glas" je r mi se uopće nisu gledali, i došao
te k na ig ra n e film o v e ... kad ono pun
pogodak! Izraelski "Oženiti se" histerična
je drama o mužu i ženi s petoro djece koji
se cijeli dan svađ a ju - pri čem u je ona,
Ronit Elkabetz, koja je s bratom Shlomijem
i režirala film , nevjero jatna film ska diva
čije biste napade b ijesa i o zlojeđenosti
rado trpjeli još puno dulje od 97 m inuta,
koliko film tr a je . Treb alo bi tu reći jo š
ponešto, tipa: film je posvećen njihovim
roditeljima, ona se želi razvesti je r se više
ne vole, a on joj ne da je r je strašn o or­
todoksni v je rn ik , ona ima nekog tipa sa
strane o kome najčešće sam o sanja kako
se nalaze i puše duge cigarete u predivno
o s v ije tlje n im , m eko o crtan im p ro sto ri­
ma u kojim a njena riskan tn a heb rejska
ljep o ta do lazi do n aro čito p lem en ito g
izraža ja. U glavnom , su ro vi realizam s
fo to g rafijo m i e m o tivn im rasp o n o m
m elodram e iz šezd esetih lupa na živce,
onako slatko iscrpljujuć kao da ste se i
sam i dobro posvađali - e, to je bio film.
Gotovo mi je došlo žaliti onoga kojega
ću gledati sljed ećeg ... kad ono zakon!
"Ilu m in acije" su počele kao da će biti
luđački fran cu sk i film ni o čem u , koji bi
se od cijeloga svije ta svidio sam o m eni,
sam o kad ne bih bio to lik o p o s p a n ...
Znate ono kako ljudi znaju govoriti u fran­
cu sk im film o v im a , kao da su p ro čita li
više knjiga nego svi H rvati zajedno (i to
fra n c u s k ih !) - e, ovdje se sva ta bujica
misaonih procesa sm jestila u glavi jednog
n e o b ič n o g m la d ić a s o to ka na o b a li
A tla n tik a , koji je n ajp rije izgubio posao
na koći je r nije htio čistiti žive ribe, onda
je gladio vrh o ve planina i čuo g la so v e ,
onda je došao kod novog p sih ijatra koji
je u stva ri bio vođa čudne se kte i rekao
mu da mora odštampati majicu s fotogra­
fijom svoje m ajke i grubo voditi ljubav s
osobom obučenom u tu majicu obasipaju­
ći je najgorim uvredam a, i sve tako. Nekih
pet minuta sam i odspavao, a kad sam
se probudio, bio je to posve norm alan
film, možda malo slobodnije stru ktu re
i poetičnijih dijaloga, u kojima taj mladić
ima sam o jedan ozbiljan problem, a taj je
da nikako ne može priznati svoju ljubav
djevojci iz grada, koju naokolo slijedi kao
vjeran pas, popravlja joj auto i nosi je kući
kad se ubije na p a rtiju , a ona n išta ne
razum ije. Nepotrebno je reći kako me film
sjetio brojnih dragih p rija te lja , od kojih
mnogi nisu bili tu sa mnom da ga gledaju,
J a k a P r i m o r a c — Rođena 1977. Živi i radi u Zagrebu. A ovo je dio Priče iz Transilvanije.
f o t o g r a f ija
f o t o g r a f ija
Sighisoara — detalj
9 0 ,9 1
Šetnja po vodu
f o t o g r a f ija
radio sam
ko'crnac
Pitanja ljudskih prava u središtu su pozornosti i aktivnosti brojnih or­
ganizacija, inicijativa, a među njima je i Festival filma o ljudskim pravim a
koji u svoj fokus uzima temu ljudskih prava prezentiranu na platnu kroz
različite filmske žanrove i cilj mu je kroz taj popularan i umjetnički sadržajan
n a ja v e
3. Human Rights Film Festival
9. - 14. prosinac 2005.
Multimedijalni institut, URK — u suradnji sa
Studentskim centrom
medij potaknuti raspravu i otvaranje medijskog prostora te širiti svijest o
aktualnim društvenim tem am a. Unatoč vrlo jasnoj orijentaciji i sadržajno
vrlo preciznim o drednicam a, film ski program prven stven o je određen
kvalitativnim kriterijim a. Uz dosadašnje klubove m.a.m.a. i Močvara u
kojima se održavao festival, ove godine program se proširio i na novi stari
prostor Studentskog centra, pa će se tako uz filmske projekcije u njemu
održavati i predavanja, okrugli stolovi, izložbe i koncerti.
Za ovogodišnje izdanje festivala odabrano je četrdesetak naslova koji
kroz širok spektar individualnih iskustava stvaraju uvid u različite momente
ograničavanja sloboda. Festival otvara prem ijera dokumentarnog film a
W orkingm an's Death Michaela Glawoggera, jednog od najboljih doku­
m entarista današnjice, premijerno prikazan na venecijanskom filmskom
fe stiva lu , i polazište je za raspravu na tem u "Portretiranje radničke
klase u suvremenom filmu" na kojoj će gostovati i sam red ate lj, a
pridružit će mu se i austrijski film ski kritičar Christoph Huber. Na pro­
jekcije filmova Dial H-l-S-T-O-R-Y i Terror Gegen/Under Attack nadovezat
će se okrugli stol na tem u "Medijske reprezentacije realnosti" na
kojemu gostuju Miha Horvat i Jurij Meden. Na programu je i trilogija
Lecha Kowalskog, kralja njujorške film ske underground scene, posvećena
zem ljam a Istoka - On Hitler's Highway, Boot Factory i East of Paradise. Film
The Take Avija Lewisa i Naomi Klein svojevrsni je m anifest radikalne
ekonomije 21. stoljeća, govori o razdoblju nakon ekonomskog kolapsa u
Argentini.
U film ski program uvrštena je retrospektiva film ova Chrisa M arkera,
fo to g rafa , film a ša , v id e o g ra fa , p je sn ik a , n o v in a ra , m u ltim e d ijaln o g
um jetnika, dizajnera i svjetskog putnika. Glavna fascinacija u njegovom
radu je priroda istine, kako je opaziti, razum jeti i najvažnije kako je ona
form irana za nas kao pojedince i članove određene zajednice.
Jack Perlin, kurator ovogodišnjeg film skog program a posvećenog
Susan Sontag, održat će predavanje o nedavno preminuloj književnici,
esejistici i strastvenoj ljubiteljici film ske umjetnosti.
U glazbenom dijelu programa gostuju Franci Blašković, SCH - BiH, Vuneny
i mnogi drugi.
I za kraj, nakon uspješne realizacije drugog izdanja, Festival filma
o ljudskim pravima prepoznat je kao jedan od najzanimljivijih i
najkvalitetnijih kulturnih manifestacija od strane publike, m edija i
92,93
kritičara, a vjerujem o da će treće izdanje opravdati njihovo povjerenje.
Kao i prošle godine, nakon sred išn je g zagrebačko g događaja slije d e
tro d n e vn e p re z e n ta cije F e stiv a la u p e tn a e sta k h rv a tsk ih g rado va u
suradnji s lokalnim kulturnim inicijativam a i aktivističkim grupama.
u novom broju predstavljamo:
A LEXAN D AR CIUBATARIU / rumunjska*
ANNE EH RLEM A RK / švedska-lju
hr: FIGLJIO / zg*| DALIBOR / zg* | ENA JUROV / za*
MIRO ŽUPA / st | VINKO BARIĆ / st | DAMIR S T E IN FL / opatija
- VANČO REBAC / hvar-zg | DUNJA JANKOVIĆ / mali lošinj-zg
IVANA ARMANINI / zg
5 strip-kolektiva iz SiCG (izborom samo nekih autora): V U K PA LIBRK / kuhinjapančevo | M IROSLAV LAZEN D IĆ, S E P T IK , DARIO / entropija-subotica | DANIJEL
SAVOVIĆ, A LEXAN D AR OPAČIĆ / kosmoplovci-bg | MAJA V ESELIN O V IĆ / slic-bg
NEBOJŠA M ILIKIĆ / rex-bg(*novi autori/ce na sajtu!)
na stranici su arhivirani svi prethodni brojevi časopisa
dosad: 32 000 posjeta | 12 trajno arhiviranih e-zin
a
80 autora/ica I 12 zemalja
www.jedinstvo.hr/komikaze
STRAN ICA JE ODNEDAVNO
INTERAKTIVNA
WIKI CRTA LIŠTE I FORUM
wiki jamm - jednostavan softwer za strip-jamming koji omogućuje
totalno otvorenu virtualnu radionicu po principu nizanja kadrova na internetu
nastalih jednostavnim uploadanjem na web-stranici. virtualna radionica je
slobodna, besplatna i radi non-stop.
forum i b ezu m lje
p o z iv i, p rije d lo z i i d o g o vo ri w e b - m itin g a / ja m m , u lič n ih i inih
ja / g r a fitir a n ja , lije p lje n ja n e n a m je n s k ih p la k a ta i z id n ih s t r ip o v a , n a lje p n ic a
s tr ip - ra d io n ic a , d is tro - p u lto v i, s k la p a n je fa n - z in a , e -z in a , f e s t iv a li i
s lič n e s u ra d n je , k o m e n ta ri na s a j t ...
u sk o ro u p ro d a ji i tis k a n i KOM IKAZE ALBUM # 4
k o n ta k t: k o m ik a z e 5 0 0 1 @ g m a il.c o m
DON:
MINISTARSTVO KULTURE RH
GRADSKI URED ZA KULTURU - ZAGREB
www.je d in s tv o .h r/k omikaze
n a ja v e
K n jiže vn e v e č e ri u SC-u
S tu d en tsk i c e n ta r u Z ag reb u poziva sv e au to re
do 30 godina sta ro sti da p rijave sv o je rado ve
- p riče, p jesm e , e se je , kritik e ili o sv rte na knjige,
ku ltu rn e i slič n e d o g ađ aje.
N atječaj na stra n ica m a SC-a (w w w .sczg .h r ) je
stalan, a autori trebaju poslati najviše 5 radova (ili 15
pjesničkih radova), pri čemu nijedan ne sm ije biti dulji
od 5 kartica (9000 slovnih znakova s razm acim a).
Na tem elju odabranih radova, autori će biti pozvani da
nastupaju na književnim večerim a koje se održavaju
u Crnoj dvorani Teatra &td. Počele su 3. studenog, a
ideja im je da se u prostor SC-a privuku mladi pisci
i spisateljice, bez obzira na žanr koji preferiraju.
Također, na kraju ciklusa nastupa odabrani autori bit će
objavljeni u Zborniku SC-a i/ili na web stranici SC-a.
Radove, s bio-bibliografskom bilješkom i kontaktim a,
treba dostaviti e-mailom s naznakom za književne
večeri na:
94,95
k u ltu ra @ sczg .h r ili m irn a.b acu n @ g m a il.co m .
P R ETP LA TITE SE N A 04
...je r je je ftin ije , je r vam s tiž e na kućnu a d re s u , je r želim o p o zn a vati svakog
č ita te lja i sv a k u č ita te ljic u , je r ć e te biti p o v la šte n i u svakom po gledu ...
godišnja pretplata
ZAPAD
sTO! kuna
(poštanski troškovi uključeni)
IST O K
(poštanski troškovi uključeni)
(poštanski troškovi uključeni)
PRETPLATNI UPITN IK:
(da bismo znali kome poslati 04)
(a ako vam se da, nadopišite još)
a d re sa
m jesto & p o štan sk i broj
e-m ail
godine
što rad ite
d ržav a
o sta le p re fe re n cije
im e & p rezim e
u p late na:
pretplatni upitnik zajedno s
kopijom uplatnice pošaljite na
adresu redakcije:
SAVEZ UDRUGA KLUBTURA
Svačićev trg 1
Zagreb
10 0 0 0
ino zem stvo
2402006-1100096715
Erste&Steierm arkische bank
SWIFT CODE: ESBCHR22
IBAN: HR1124020061100096715
SAVEZ UDRUGA KLUBTURA
(za 04)
S v a čiće v trg 1
Zag reb
10000
SE ZA 6 PRAVILA
KOLPORTERA/Kl
neće morati vikati, ako baš ne žele, ali to im je plus.
javi se na:
[email protected]
KOLPORTERIMA/KAMA
kolporteri/ke su sami/e odgovorni/e za svoj život i djela.
NUDIMO
50%
kolporteri/ke ne moraju prodati časopis osobama kojima ne žele prodati časopis.
kolporteri/ke
kolporteri/ke će biti plaćeni/e kao i svi ostali/e, ni manje ni više.
KOLPOR TER I/KE
SVIH Z E M A L JA ,
UJEDINITE SEI
OD PRODAJE!
kolporteri/ke neće nositi velike novine, nego mali časopis, kako ne bi istegnuli/e leđa.
kolporteri/ke će od sada raditi na ljepšim mjestima, tamo gdje se skupljaju mladi,
po mogućnosti festivalima ili otvaranjima događaja, na muzičkim hepeninzim a.
ZALAŽEMO
POSTANITE KOLPORTERI/KE MEGAZINA
PROD AJNA
MJESTA
n et.k lu b m am a
P re ra d o v iće v a 18
Z ag re b
K n jiže vn i klub Booksa
M artićeva 14 d
Z ag re b
T esiin a 16
M odem a v re m en a
Z ag re b
S u p e rh e ro e s shop
P re ra d o v iće v a 32
Z ag re b
Infoshop Š k a tu la
K ru žn a 8/3
R ijeka
U druga UKE
K rižev ci
S . R a d ića 21
M o ntep arad iso i
M etam edij
Ex Rojc
G aje v a 3
Pula
G lavn i kio sci T is k a u
D u brovniku, S p litu ,
Z ad ru , Š ib e n ik u , R ije ci,
Puli, Po reču , S isk u ,
K arlo v cu , V ara žd in u ,
S i. Brodu, O sijek u i
B je lo v a ru , Požegi,
Z a g re b u .

ŠIBENSKI list

Durma koordinatna probijačica

30.IV.1671 (1) - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

null

Platon, Država - Prva gimnazija Varaždin

Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan

File - Kreativni

„Preporučila bi ovaj tečaj svima! Razmišljala sam

Zašto Rusija? Sve je počelo, kada sam se počeo

ŠIBENSKI list

„Ovo je potpuno novi način učenja i to znatno

3ska!!! br. 14 - Centar za mlade Pula

Broj 108 - Hrvatski sindikat pošte

ivan-bosco-preventivni-sustav

Studija bednjanskog govora Josipa Jedvaja (.pdf)

knjiga V.indd