Broj 167 | Januar-Mart 2014 | Norrköping | 1993-2014. Bosansko proljeće Folklorni festival dijaspore Humanitarci u akciji Super talenti: Aida i Admir In memoriam: Zlatko Đonlagić Novosti iz BHUF-a Jajce: Grad kraljeva Preživio sam Intervju Intervju Edin Džeko fabriku smrti Damir Džumhur 1.indd 1 Na ručku kod Obame Jubilej BSK Västerås Vučkov 30. rođendan 12.2.2014 14:10:27 2.indd 2 12.2.2014 12:08:27 OSNOVAN / GRUNDAT 1993 Izdavač / Utgivare Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i Sverige Glavni i odgovorni urednik / Chef redaktör och ansvarig utgivare Elmin ZEBA Grafički urednik / Grafisk redaktör LARs Lektor / Korrekturläsare Dr. Izet Muratspahić Redakcija / Redaktion Muhamed Mujakić Sadeta Murić Muharem Numanspahić Almedina Sačić Z adovoljno zavaljen u svojoj velikoj kožnoj fotelji, poznati ministar-historičar sjedio je do kasno u noć i razmišljao: “Znam, piramide ne postoje, mislim one postoje, ali mislim, ne postoje u Visokom“. Naš vrli ministar, gledajući fotografiju Visokog, sjedio je u kancelariji danima, noćima, jutrima, sjedio i ustajao i dumao, a onda zaključio: „Ne postoje!“ Magnusson i Palm, lika švedska dva, sjediše tako u profesorsko-historijskim kancelarijama i zaključiše u svojim glavama lijepim, uz spominjanje „nakih“ procenata, da genocida u BiH, ipak, nije bilo, jer tobože mnogo više naroda poginu u onom tamo drugom, ratu svjetskom. To kod nas? To je malo, ništa, mi ne postojimo, nema nas! Licemjerne profe ni Bosne ni Balkana odavno ne vidješe, ali sjediše tako njih dvojica u svojim izlizanim kancelarijskim foteljama i prosvijetliše i nas i Šveđane. U Bosni se, što ovi profesori „vjerovatno“ ne znaju, često kaže: „Bolje je šutjeti i biti smatran budalom, nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju!” Nije kraj... Sinoć šetam Sarajevom „nako“, umoran od praćenja demonstranata, policije i ministara u ostavci. Tokom onog prvog dana svi me gađaše, neko riječima, neko manjim i većim kamenicama, neko psovkama. Jedni to počeše tek jučer, ovi drugi već to rade dugo, treći predugo. Manje mi smetaše kapi teške što vatru u Vladi gasiše, manje mi smetaše od tišine gluhe što se nadvi ispod sarajevskih oblaka mračnih. Ispod prigušenog svjetla, na autobuskom stajalištu, starija gospođa susretnu moj pogled, klimnu glavom i dade mi jedan od svoja dva kišobrana: „Čuvaj se kiše!“ Pomislih u sebi „Ne volim kišobrane i ne volim kišu“, i htjedoh nešto izustiti, ali gospođa već je odmakla i sigurnim koracima grabila dalje u noć. Htio sam protestvovati, gađati je kišobranom, kamenicama, psovati, trčati za njom dok ne budem mokar do gole kože, jer ja ne volim kišobrane i ne volim promjene. Adresa redakcije / Redaktionens adress Glas BiH, Box 2293 600 02 Norrköping tel 0046 (0)11 16 66 22 fax 0046 (0)11 16 69 33 www.bhsavez.org e-mail: [email protected] List izlazi tromjesečno. Godišnja pretplata (4 broja): 100 SEK Švedska: PG 621 69 04-0 Pretplata i reklame: 0046 (0)11 16 66 22 Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju Štampa / Tryck UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac Naslovnica / Omslag Elmin Zeba Bosansko proljeće 4 5 6 7 8 9 14 15 16 Atentat u Sarajevu Sjednica GO BHRF-a Seminar BHŠSŽ-a Novosti iz BHUF-a Vrijedna donacija Jubilej BSK Västerås In Memoriam: Zlatko Đonlagić “Ljiljan” Växjö Folklorni festival dijaspore Intervju: Rezak Hukanović Intervju: Edin Džeko 18 Kultura starih zanata 20 NBV Novosti 21 Super talenti 22 Doktor humanista 23 Jajce grad kraljeva 24 Intervju: Amir Talić 25 Turniri 26 Intervju: Damir Džumhur 27 Intervju: Edin Džeko 28 Olimpijada u Sarajevu Naslovnica: Fotografije i najave sadržaja magazina “Glas” broj 167 za januar - mart 2014. godine. www.bhsavez.org 3 3.indd 1 12.2.2014 12:06:59 Glavni odbor BHRF-a Prvog dana februara, u prostorijama bh. udruženja ”BiH” u Norrköpingu, održana je sjednica Glavnog odbora BHRF-a. Na dnevnom redu bio je ”paket” dokumenata za predstojeću Dvadeset treću godišnju skupštinu koja je planirana za 1. mart u Norrköpingu U uvodnom izlaganju predsjednica Jelačić dala je pozitivnu ocjenu za proteklu godinu u kojoj su savez i njegove članice bili uspješni organizatori značajnih manifestacija na nivou Švedske, ali i u okviru Svjetskog saveza dijaspore BiH. Negativna ocjena za proteklu godinu je propust jednog broja udruženja u plaćanju članarine, što će umanjiti državnu potporu Savezu u narednoj 2015.godini. Zato će zadatak Komisije za članstvo u toku godine biti procjena uslova u kojima rade udruženja. Iako je broj ”zaboravnih” simboličan, povlače se i paralele sa pojavom formiranja zavičajnih saveza, koji, najčešće, ”pozajmljuju” članstvo i cijela udruženja, članice BHRF-a, pa i često njihove aktivnosti prisvajaju kao svoje. O ovom će se raspravljati, te tražiti stav i mišljenje članstva na Članovi GO BHRF-a prihvatili su prijedloge Odbora za kulturu, koje je iznio Smajo Murguz, u organizaciji regionalnih i Savezne smotre kulture. Prijedlozi će se uputiti udruženjima i oblasnim organizacijama koji bi trebalo da pošalju svoje mišljenje o novinama u organizaciji smotri. Almedina Sačić, član GO BHRF-a, izložila je koncepciju Devetnaeste savezne smotre bh. kulturnog stvaralaštva. Aktivisti iz udruženja ”Bosna” iz Savez će reagovati na pokušaje revizije istine Na sastanku GO BHRF-a u Norrköpingu prihvaćena je inicijativa da se BHRF uključi u reakcije naših građana na ”naručene” pokušaje revizije istine o ratu u BiH putem tekstova u švedskim novinama. Savez će zatražiti i stav Ambasade BiH u Stockholmu, koja ima obavezu da štiti interese države koju predstavlja. godišnjoj skupštini. Nakon petosatne rasprave, Glavni odbor je prihvatio set dokumena- Boråsa nakon brojnih sastanaka u komuni dogovorili su i isplanirali dvodnevnu manifestaciju u kojoj će BHRF sa svojim udruženjima pokazati kako se čuva i njeguje kultura i tradicija BiH. Za petak 9. maj planirana je akademska svečanost sa prigodnom izložbom o Bosanskoj kući, te govornim i muzičkim programom u izvođenju najboljih bh. udruženja i umjetnika sa bh. porijeklom. Za subotu 10. maj planiran je ta koji će se uputiti udruženjima na raspravu. M.M. defile učesnika smotre useljeničkih i švedskih udruženja na gradskom trgu u Boråsu. Omladinski savez, uz učešće i pomoć u realizaciji programa na sceni, organizovaće i niz prigodnih takmičenja za djecu i omladinu. Učenici bh. dopunskih škola biće ”oslobođeni” testiranja u znanju i svoje umijeće će pokazati u radionici ”Naše najbolje”, te putem teksta, crteža i ručnog rada predstaviti ono što misle da je najbolje u Bosni i Hercegovini.M.M. 4 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 4.indd 2 12.2.2014 12:09:37 BHŠSŽ novosti Dok su metereolozi raspravljali kako da nazovu olujno nevrijeme koje je gotovo paralisalo saobraćaj na jugu Švedske, Glavni odbor Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena zakazao je u Malmöu sjednicu u proširenom sastavu. Nakon diskusije vezane za aktivnosti između dvije sjednice (zapisnik sa sjednice u Boråsu, seminar u Växjöu i tok realizacije projekta ”Kaži to sa vezom”), najviše vremena posvećeno je pripremama za predstojeću Godišnju skupštinu. Uz raspravu o formiranju radnih grupa za izradu materijala, prikupljanju potrebnih podataka iz udruženja, govorilo se i o potrebi popunjavanja sastava Glavnog odbora. To se odnosilo ne samo na zamjenu članica kojima je istekao mandat, nego i na ravnomjernom geografskom pokrivanju delegata. I u ovom savezu, kao i u drugim, primjetna je nezainteresovanost za rad u upravama i prihvatanje odgovornih zadataka. Pozitivnu ocjenu dobila je saradnja sa NBV-om, te sa Savezom bh. udruženja i Bh. omladinskim savezom. M.M. Nakon sjednice GO BHŠSŽ-a održan je seminar realizovan u saradnji sa NBV-om. Almedina Sačić prezentovala je sadržaj iz ciklusa”Naš put razvoja” – II korak, a tema seminara se veoma dobro uklopila u aktivnosti za Godišnju skupštinu BHŠSŽ-a. Nastavljeno je sa radom po grupama sa refleksijama iz predavanja. Drugog dana boravka u Malmöu održano je predavanje iz ciklusa ”Udruženje” (predavač Muhamed Mujakić). Ponovno se raspravljalo o efikasnijem radu saveza, podjeli zadataka i odgovornosti za izvršenje na sve članove Glavnog odbora, te neposredniji kontakt sa udruženjima. Ugodna večer u Malmöu Seminar u organizaciji BHŠSŽ-a, održan u Malmöu, bio je prilika za druženje i predstavljanje aktivnosti Udruženja ”Bosanska krajina”. Uz prigodnu izložbu ručnih radova po uzoru na bosansku tradiciju, te slika i predmeta sa motivima iz Bosne i radova u bakru, posebno je bio privlačan kutak sa staklenkama i natpisima: slatko od aronije, pekmez od šljiva, drijenjaka, malina… O čemu se radi pojasnila je Senada Smajić: — Jesenas smo imali „cirkel“ (kružok) o spremanju zimnice. Bila je to ideja Fatime Obradovac, koja je željela da sa nama podijeli tajne spremanja ukusnih i korisnih sokova i pekmeza od plodova iz prirode. Sjele smo na bicikla i obilazeći parkove oko Malmöa našle plodove aronije, koja je na Balkanu skupa i cijenjena, a ovdje je ukras oko kuća, te drijenjak, maline, zohvu i drugo. Nakon pekmeza, pravili smo zimnicu od povrća, a imali smo sa sobom i roštilj, pa je bilo i zabavno i korisno. M. M. www.bhsavez.org 5 5.indd 3 12.2.2014 12:10:35 BHUF: Na humanitarnom putu Aktivisti Omladinskog saveza, BHUF-a, krajem prošle godine posjetili su domovinu Bosnu i Hercegovinu s namjerom uručivanja pomoći za nekoliko dječijih domova koji se nalaze širom BiH. „Osim što smo djeci u domovima dostavili humanitarne poklone, bila je ovo i prilika da se informišemo o radu, funkcionisanju i aktivnostima udruženja, institucija i dječijih domova, kako bismo i u budućnosti mogli napraviti slične akcije“, kazala nam je Elvisa Deumić, predsjednica Bosanskohercegovačkog omladinskog saveza u Švedskoj. Omladinci su posjetili Mostar i Udruženje „Våra Barn“, te dječije domove u Pazariću, na Bjelavama u Sarajevu, kao i SOS naselje u Sarajevu. Pomenutim organizacijama i institucijama kupljene su namirnice u vrijednosti od 200 do 250 konvertibilnih maraka. Posjetu Sarajevu aktivisti BHUF-a završili su u TV kući „Hayat“, gdje su uručena novčana sredstva za emisiju „Ispuni mi želju“. E.Z. Druženje u ”Bosanskoj krajini” Uručena humanitarna sredstva ugroženoj djeci Mostar: BHUF u posjeti Udruženju ”Våra Barn” Aktiv žena bh. udruženja ”Bosanska krajina” iz Malmöa u decembru je ugostio članice GO BHŠSŽ-a sa prigodnom večerom najboljih bosanskih specijaliteta. Predsjednik ”Bosanske krajine” Ferid Suljanović zaželio je prijatan boravak gošćama, dok je predsjednica Aktiva Senada Ferhatbegović izrazila žaljenje što zbog vremenskih uslova nisu došle predstavnice aktiva žena iz okolnih gradova. Predsjednica BHŠSŽ-a Almedina Sačić iskoristila je priliku da predstavi članice GO i informiše prisutne o radu Saveza. Nije se ostalo samo na ukusnoj večeri i prijatnoj muzici, nego je za sve goste priređeno i ugodno iznenađenje. Uz prigodne riječi Ferida Suljanovića i otvaranje boce šampanjca, promovisano je ime za aktiv žena – ”Āerdan”. M.M. 6 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 6.indd 2 12.2.2014 12:12:35 Donacija bh. udruženja “Ljiljan” iz Växjöa Humanitarna sekcija konstantno prikuplja pomoć i šalje u BiH Brojne donacije dobrih ljudi, kako iz BiH tako i iz inostranstva, pokazale su da djeca i roditelji iz Konjević Polja u svojoj borbi za grupu nacionalnih predmeta nisu sami. Pravdu su tražili i ispred kancelarije Ureda visokog predstavnika u BiH, a da na njih misle i naši bh. građani u inostranstvu pokazala je i donacija bh. udruženja „Ljiljan“ iz grada Växjöa. Kako nam je kazao Muhizin Omerović, jedan od roditelja, bez ovakve, ali i sličnih pomoći, oni ne bi mogli ni sedam dana da izdrže. “Sredstva su nam dobrodošla i iskoristit ćemo ih na najbolji način da pomognemo našoj djeci. Nadamo se da ćemo priču uspješno privesti kraju, da će se pokazati da naša borba nije bila uzaludna i da ćemo iz ovoga izaći kao pobjednici jer ovo neće biti samo naša, ovo će biti pobjeda svih nas”, istakao je Omerović, dodajući da se o svim donacijama vodi evidencija i da se zna gdje i za što su utrošene pare. Postoje dobri ljudi Omerović naglašava kako donacije pokazuju da ipak ima ljudi koji ih razumiju i žele im pomoći. Donaciju u iznosu od 2.000 KM roditeljima Konjević Polja uručio je Feko Pendek, sekretar udruženja „Ljiljan“. “Tokom proslave 20 godina Udruženja napravili smo jedno druženje sa kulturno-umjetničkim programom, zabavom, i odlučili smo da sredstva od ulaznica, koja je koštala 50 kruna, prikupimo za humanitarne svrhe. Osim ulaznica davani su i do- brovoljni prilozi. Tu večer skupljeno je 4.000 KM, te su sredstva podijeljena na pola. Dio smo uručili djeci Konjević Polja, dok je drugi dio namijenjen emisiji NTV Hayat “Ispuni mi želju”, i to za porodice koje žive u teškim uslovima”, istakao je Pendek. Humanitarna sekcija za primjer Prema njegovim riječima, pri udruženju ”Ljiljan” djeluje humanitarna sekcija koja konstantno radi na akcijama humanitarne pomoći, prikuplja sredstva i šalje ih najugroženijim kategorijama društva. “Koliko sekcija prikupi sredstava, toliko im uplati i Udruženje, tako da uvijek imamo neka sredstva namijenjena za ugrožene porodice”, kazao nam je Pendek. A.P. www.bhsavez.org 7 7.indd 3 12.2.2014 12:14:28 Bosnisk SK Västerås Još jedno bh.udruženje, BSK Västerås – sportski klub, koji djeluje kao članica Saveza bh. udruženja u Švedskoj, postigao je značajan sportski uspjeh plasiravši se u Diviziju 4. Kada je 2006. godine ”Bosnisk sport klub” (BSK) primljen u BHRF, iza sebe je imao prvu godinu takmičenja u Diviziji 8. Predsjednik kluba bio je Irfan Vuković, sekretar Samir Šahurić, blagajnik Rifet Mešić, a u upravi oni najagilniji, Smajo Murguz i Muhamed Kapo. Trener prve generacije bio je Mirzet Ljutić. Klub je imao vjernu publiku, ne samo iz Västeråsa, nego i iz susjednih mjesta: Enköpinga, Skultune, Hallstahammara i drugih. Iz kluba je poniklo više kvalitetnih igrača, ali i sudija, koji sude u najvišim rangovima u Švedskoj. Godina 2014. ostaće zapisana zlatnim slovima. Zajedno sa ostalim bh. udruženjima u regiji Västmanland dobili su povjerenje Saveza bh. udruženja za organizaciju Desetog svjetskog prvenstva dijaspore BiH u fudbalu. Organizacija i domaćinstvo bili su na takvom nivou da će rijetko Na svojoj prvoj ovogodišnjoj sjednici Glavni odbor BHRF-a donio je odluku da predstavnik Saveza uče- ko moći da ih nadmaši. Kruna uspjeha došla je jesenas plasmanom u Diviziju 4. Ovaj rang je prag za ulazak u elitne švedske lige i konkurencija je uvijek jaka. Za igrače će to biti inspiracija jer će se naći na oku fudbalskih stručnjaka što im je prilika za profesionalne fudbalske vode. Predsjednik kluba Smajo Murguz, zamjenik Muhamed Cerić, sekretar Esad Čolaković, te Adnan Glibo, Sead Demirača, Rifet Šečić, Asmir Avdić i Nermin Puškar, pripremili su sve uslove za trenere Ozirisa Kadića i Olivera Giuričićija, te zajedno s ekonomom kluba Agronom Fetahijem i igračima postignut je ovako blistav uspjeh. Svima u BSK-u želimo puno sportske sreće i u budućnosti. U klupskim pravilima možete pronaći riječi predsjednika Smaje Murguza: ”Ako se poštuju temeljna pravila: respekt, disciplina i red, uspjeh će sigurno doći”. Kad je Smajo Murguz u pitanju, tako će i biti. Muhamed Mujakić stvuje na 11. svjetskom prvenstvu SSDBiH u malom fudbalu. Prvenstvo će se održati u Ljubljani (Slovenija) od 22. do 24. maja 2014.godine. Nakon sastanka zadovoljan je bio Muhamed Cerić, koordinator za sport u Glavnom odboru BHRF-a. - Ostalo je još da u Göteborgu realizujemo izborni turnir i dobijemo predstavnika za put u Ljubljanu. Do sada smo stalni učesnici svih prvenstava od Linza (Austrija) do Västeråsa (Švedska) i dobro je da redovno učestvujemo. To dokazuje da je BHRF jedna od najorganizovanijih bh. organizacija u iseljeništvu. Raduje nas mogućnost nastupa takmičara iz USA i Kanade. Nakon što smo prošle godine bili domaćini 10. jubilarnog prvenstva (Västerås), znamo koliko posla očekuje domaćina. Nadam se da će uspjeti u ovom zahtjevnom zadatku. Na kraju, najvažnije je da se okupimo i družimo, ističe Cerić. M.M. 8 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 8-9.indd 2 12.2.2014 12:16:20 In memoriam: Zlatko Āonlagić “Poigrala bijela vila” Āonlagić: „Živim za ovu djecu i omladinu, oni su moja duša...!“ Prerano je u Göteborgu 12. decembra 2013. preminuo nastavnik muzike i kulturni stvaralac u „Beharu“ Zlatko Āonlagić (61). Sahranjen je u Göteborgu 18. decembra u prisustvu porodice, brojnih članova svoga udruženja, te predstavnika Saveza bh. udruženja u Švedskoj, NBV-a... Zlatko je rođen u Banjaluci 1952. godine, završio je Višu muzičku školu i bio nastavnik muzike u Bronzanom Majdanu. Iza Zlatka su ostali majka Rabija, supruga Jadranka i sinovi Anel, Braco i Haris. Radeći mnoge rubrike Likova aktivista u „Glasu BiH“ bio bih sretan kada aktivisti ostanu zapamćeni po učinjenom u kulturi u Švedskoj – ovoga puta sam tužan jer kroz „In memoriam“ pišem o pregaocu i značajnom kulturnom stvaraocu Zlatku Āonlagiću, prvom čovjeku „Behara“, ali i jednom od najzaslužnijih kulturnih radnika u bazi, čime spada među sami vrh bh. kulture u Švedskoj. Stigao u Švedsku 1993. godine Zlatko Āonlagić zbog rata je s porodicom 1993. došao u Švedsku, prvo Sandviken, potom Göteborg. Odmah se 1994-te uključio u kulturne aktivnosti KUD-a „Dukat“, a nakon toga je u KUD-u „Behar“ predsjednik, vođa orkestra, muzičar, aktivista, jednom riječju alfa i omega cijelih 20 godina, te preko komune profesionalno zaposlen, jedno vrijeme radeći i kao nastavnik muzike u švedskoj školi. Otišao je prerano, u godini kada je njegov „Behar“ obilježio 20 godina uspješnog djelovanja, sa preko 300 aktivnih članova - dobrim dijelom zahvaljujući i čovjeku entuzijasti, Zlatku Āonlagiću. Brojne generacije djece i omladine pamtiće ga kao nastavnika i pedagoga jer je mnoge naučio svirati, a njegov orkestar, dragocjen i jedan među nekoliko pri bh. udruženjima u Švedskoj, nastupao je na 18 save- znih i regionalnih smotri, te brojnim kulturnim manifestacijama u Švedskoj i u inozemstvu. Ove će se godine 15. marta 2014. na Kortadeli održati 19. Regionalna smotra kulture zapadne regije, ali na njoj po prvi put neće biti muzičkog pregaoca Zlatka Āonlagića, koji je zaslužio da se pominje... Uspješan muzički rad Muzička škola koju je Āonlagić vodio može biti primjer dobrog i uspješnog muzičkog rada, sve na volonterskoj osnovi. Bio je kulturni pregalac koji se dušom borio za bh. kulturu, a njegov orkestar bio je uzor kako to treba raditi. Ostao je omiljen u svome „Beharu“, koji će ga pamtiti po mnogo čemu. Kada sam ga fotografisao na za njega poslednjoj 18. Saveznoj smotri kulture i školstva u „Baltiska halen“ u Malmöu 18. maja 2013., bio je iza sintisajzera sa ostalim članovima svoga orkestra. Tada je njegov „Behar“ nastupio u nekoliko kategorija: folklor seniori, folklor juniori i moderni ples - sve je Āonlagić uživo pratio svojim orkestrom. Zabilježili su to „Glas BiH“ i „Bosanska pošta“ sa čak tri fotosa na kojima je i Āonlagić: folklor Behar Göteborg juniori i seniori, te Behar „Bošnjačke varijacije“ i moderni ples. Otišao je zauvijek Zlatko Āonlagić Ostaće zapisano da je tada u ritmičkim igrama „Behar“ Göteborg s „Turskim kolom“ u koreografiji Denisa Mizdraka osvojio prvo mjesto sa 48 bodova, te drugo mjesto sa 42 boda sa „Bošnjačkim varijacijama“ u koreografiji i pratnji Zlatka Āonlagića i E. Begovca; u folkloru juniori „Behar“ je s igrom „Poigrala bijela vila“ u koreografiji i pratnji Āonlagića i Begovca bio treći sa 42 boda, dok je „Behar“ folklor seniori zauzeo četvrto mjesto „Spletom bošnjačkih igara“ sa 43 boda. Kazaće mi tada Āonlagić: „Živim za ovu djecu i omladinu, oni su moja duša...!“ Otišao je zauvijek Zlatko Āonlagić - pred očima mi njegov zagonetni osmijeh za sintisajzerom i kao da je splet igara „Poigrala bijela vila“ simbolično spustio zastor na stvaralaštvo koje će se pamtiti. Fikret Tufek www.bhsavez.org 9 8-9.indd 3 12.2.2014 12:16:24 Mjesto gdje je počeo Prvi svjetski rat Stoljeće od početka Prvog svjetskog rata U posljednjih stotinu godina na prostorima Bosne i Hercegovine vodila su se tri rata. Svaki je bio krvav i težak na svoj način. Nakon ovog posljednjeg, s početka devedesetih, rijetko su se spominjala prva dva, s prefiksom svjetskih. Sve do nedavno. Povod tome je obilježavanje stote godišnjice Prvog svjetskog rata koji je počeo u junu 1914. godine atentatom na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu. Odatle se na Evropu, a zatim i na cijeli svijet, širilo veliko zlo koje je odnijelo 15 miliona života. Užasne posljedice rat je ostavio i na bh. društvo. Stoga će od 21. do 28. juna 2014. godine iz Sarajeva u svijet biti odaslana poruka mira, razumijevanja i dijaloga. Najavljen je niz naučnih, kulturnih i Na stogodišnjicu Sarajevskog atentata u glavnom gradu BiH biće organiziran niz događaja kojima je cilj svijetu uputiti poruku o miru i razumijevanju 10 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 10-11.indd 2 12.2.2014 12:17:56 sportskih događaja, objedinjenih pod nazivom “Sarajevo srce Evrope”. Organizatori su Uprava Grada Sarajeva, francuska ambasada u BiH i Fondacija “Sarajevo srce Evrope”. Nedjelja, 28. juni 1914. godine Ferdinand je sa suprugom tačno u 10,15 stigao sa Ilidže do fabrike duhana na Marijin dvoru. Odatle je kolona od šest automobila krenula ka Vijećnici. U prvom automobilu bio je komandant policije, u drugom gradonačelnik Fehim ef. Ćurčić i vladin povjerenik za Sarajevo, u trećem Ferdinand i supruga, te general Oskar Potiorek, koji je sjedio na prednjem sjedištu, a u posljednja tri automobila nalazili su se gosti i pratnja. Kolona je, pored dva atentatora, Mehmedbašića i Čubrilovića, prošla mirno, potom je naišla pored Čabrinovića, koji je bacio bombu na automobil sa Ferdinandom a onda skočio u Miljacku. Bilo je ranjenih, ali je kolona nastavila put i došla do Vijećnice. U povratku je bilo dogovoreno da se ide pravo u Vojnu bolnicu, jer je Ferdinand želio posjetiti oficira ranjenog Čabrinovićevom bombom. Ipak, automobil načelnika Ćurčića skrenuo je prema ulici Franje Josipa, a za njim je krenuo i vozač Ferdinandovog automobila. Potiorek je pokušavao zaustaviti vozilo zbog promijenjene maršrute. Vozač Ferdinandovog automobila se zaustavio i to je iskoristio Princip i pucao. Istoričar Vladimir Dedijer je na jednom mjestu zapisao da je atentat u Sarajevu izveden prilično primitivno. “To je bila prava zasjeda bosanskih hajduka, tih drevnih agrarnih terorista. Atentat na Franju Ferdinanda izvršen je po uzoru na Principove pretke Čeke, koji su to ime i dobili zato što su sačekivali neprijatelja u zasjedi i tukli ga pravo u glavu”, zapisao je Dedijer. Šest atentatora Postojalo je šest atentatora naoružanih bombama i pištoljima, koji su imali i cijankalij i trebali ga upotrijebiti ukoliko budu uhapšeni. Princip i njegovi drugovi bili su uvjereni da se uklanjanjem Ferdinanda stvaraju pretpostavke za izdvajanje BiH iz sastava Habsburške monarhije i njeno ujedinjenje sa Srbijom. “Sarajevski atentat dugo je vremena predstavljan u pozitivnom svjetlu, i za to je postojalo više razloga. Prije svega, Princip je predstavljan kao simbol borbe za Jugoslaviju. Naime, tačno je da je Princip i na suđenju izjavio da je 'nacionalista Jugosloven', te da je njegov ideal bio 'ujediniti sve Jugoslovene u kojoj bilo državnoj formi i osloboditi ih od Austrije'. To ne treba razumijevati u doslovnom smislu nego je važno objasniti taj koncept 'jugoslavenstva', koje je vodilo stvaranju proširene Srbije, kojoj su velike sile, protivnice Habsburške Monarhije, namijenile ulogu hegemona na Balkanu, posebno nakon pobjeda u Balkanskim ratovima. Moj stav je da se Princip nikada nije oslobodio teze o BiH kao srpskoj zemlji”, ističe direktor Instituta za historiju u Sarajevu, Husnija Kamberović. Politički ciljevi Sarajevski atentat, ističe Kamberović, treba promatrati u širem kontekstu događanja na Balkanu s početka 20 stoljeća. “Prije svega, valja imati na umu da je u balkanskim ratovima potisnuto Osmansko carstvo, što je ojačalo položaj Srbije, koja se orijentirala na realizaciju strateških političkih ciljeva, prije svega prema BiH. Ipak, tu su se srbijanski politički interesi sukobili s interesima druge, puno snažnije države, Habsburške monarhije, koja je od 1878. upravljala Bosnom i Hercegovinom i što je sve vodilo ka zagrijavanju atmosfere u odnosima na Balkanu”, priča Kamberović i dodaje da je u “tom sukobu interesa dviju zemalja, uz sukob interesa drugih velikih sila toga vremena, nedostajala samo jedna iskra da zapali vatru rata. Ta iskra se desila 28. juna 1914. godine, kada Gavrilove stope Na godišnjicu obilježavanja atentata dolazi veliki broj historičara, umjetnika, sportista, ali i turista. Ipak, niko od njih neće moći stati na stope atentatora Gavrila Principa, djelo likovnog umjetnika Voje Dimitrijevića, kao što su to nekada činili sarajevski srednjoškolci. Do početka devedesetih stajale su otisnute u betonu pored Latinske ćuprije, na mjestu s kojeg je Princip ispalio smrtonosne hice na Ferdinanda i Sofiju. Nisu daleko “odšetale”. Danas su dio postavke obližnjeg Muzeja Sarajeva 1878. – 1918. je grupa mladića iz BiH instruirana, uvježbana i naoružana u Beogradu, izvela atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda”. Ludilo Prvog svjetskog rata Kako je Gavrilo Princip danas “ocijenjen” u udžbenicima? — U BiH je ta ocjena uglavnom, ali ne u cijelosti, podudarna sa nacionalnom podijeljenošću stanovništva. Meni se čini da i Evropu, posebno kako se približava stogodišnjica atentata, također sve više zahvata “ludilo” Prvoga svjetskog rata i da neke stare podjele ponovo postaju prepoznatljive - kaže direktor Instituta za historiju u Sarajevu, Husnija Kamberović. Dunja Bulbul www.bhsavez.org 11 10-11.indd 3 12.2.2014 12:17:57 P o prvi put nakon posljednjeg rata provalio je dugo potiskivani gnjev građana u BiH, nezadovoljnih vlastitom socijalnom situacijom, općom pljačkom preduzeća od strane korumpirane političke oligarhije i sveukupnom situacijom rastakanja države. Prokuhao je „bosanski lonac“ i teško je procijeniti da li će ventili izdržati pritiske ili će sve otići u helać. U svakom slučaju, ništa više neće biti kao prije, niti se može zanemariti ono što se ovih dana događalo. Tim više što je bilans protesta neočekivano nasilan, sa 300 povrijeđenih osoba, od toga 200 policajaca i 17 devastiranih objekata, od čega većina državnih institucija. Autogol Čauševića Počelo je u Tuzli, prilično blago, sa zahtjevom radnika, koji su izigrani lopovskom privatizacijom glavnih njihovih preduzeća, da ih vlastodršci saslušaju i pomognu oko njihovih osnovnih prava (zdravstvenog osiguranja, uvezivanja radnog staža, poništenja privatizacije i vraćanja fabrika državi). Niko nije htio s njima pričati, a premijer Kantona, izvjesni Sead Čaušević je, prema izja- Piše: Dr. Izet Muratspahić Dobro bi bilo da su građani Federacije dobili podršku i drugog entiteta, jer situacija ni tamo nije ništa bolja, ali su to zasad „majstorski“ uspjeli spriječiti Milorad Dodik i njegovi podanici, prebacivši problem sa socijalnog na nacionalni teren vama očevidaca, naredio policiji da „tuče bagru“. Autogol, koji je sam sebi ovim potezom zakucao Čaušević, jasno pokazuje njegovu aroganciju i bezobrazluk, a rezultirao je sukobom policije i demonstranata, masom povrijeđenih i vandalizmom na državne institucije koje u ovakvim situacijama redovito „prakticiraju“ lokalni i uvezeni huligani. Odmah narednog dana došlo je do novih konsekvenci u vidu masovnih demonstracija u velikom broju gradova Federacije, od kojih su neke bile također pune nasilja (Sarajevo, Zenica, Bihać, Mostar itd.), sa paljenjem auta i zgrada institucija. Naročito su velike štete nanijete u Sarajevu (paljenje zgrade Predsjedništva, Kantona, policijskih automobila i, posebno, uništenje dijela arhiva BiH, gdje su izgorjeli dokumenti neprocjenjive vrijednosti). Osuda nasilja i vandalizma Demonstracije, kao vid legalnog protesta i traženja vlastitih prava, podržali su gotovo svi domaći i strani faktori, osudivši njihovo nasilno eskaliranje i vandalizam, a što su prihvatili i sami demostranti, pa su „dan poslije“ čistili ruševine i najavili da će se ubuduće sami obračunati sa onima koji zloupotrebljavaju njihove proteste. Dobro bi bilo da su građani Federacije dobili podršku i drugog entiteta, jer situacija ni tamo nije ništa bolja, ali su to zasad „majstorski“ uspjeli spriječiti Milorad Dodik i njegovi podanici, prebacivši problem sa socijalnog na nacionalni teren. Ranije su im već pomogli političari iz Federacije da s pozajmicama od MMF-a i parama Elektroprijenosa zakrpe budžetske rupe, pa „ubijede“ narod da imaju stabilnu ekonomiju i „sređenu RS“. To, 12 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 12-13.indd 2 12.2.2014 12:19:55 naravno, ne znači da su dugoročno riješili situaciju jer su se u Banjaluci već ranije događali slični protesti. Po mom mišljenju, radi se samo o vremenu jer narod neće moći više prihvatiti zamajavanja političara, od kojih je jedno od najbezobraznijih da se ništa ne treba očekivati u ovoj godini, pošto je izborna, već eventualno tek u 2015-toj. Revizija Daytona Stoga sve ovo ima predispozicije da postane „Bosansko proljeće“, a rješenje zapletenog bh. pitanja, čini mi se, vrlo jasno predložio je Stipe Mesić sljedećom porukom: „Smatram da je krajnji trenutak da međunarodna zajednica, a posebno države potpisnice Dejtonskog sporazuma, među kojima je i Hrvatska, shvate potrebu neodgodivog pristupanja reviziji Daytona i pretvaranju BiH u građansko društvo ravnopravnih građana s unutarnjim ustrojem bitno različitim od današnjega.“ www.bhsavez.org 13 12-13.indd 3 12.2.2014 12:19:55 Jubilej ”Ljiljana” iz Växjöa Dobitnici priznanja: Muharem Numanspahić, Bakir Dizdar, Sadik Beglerović, Izeta Burazerović, Besima Mašić, Feko Pendek i Lejla Arnautović (kćerka rahmetli Naide Arnautović). Pojedincima i organizacijama dodijeljena priznanja za izuzetne zasluge i nesebičan doprinos radu udruženja ”Ljiljan“ Bosanskohercegovačko udruženje ”Ljiljan ” Växjö obilježilo je dvadeset godina uspješnog rada. To je bila prilika da se prijatelji udruženja okupe i zajednički proslave ovaj rođendan, te da zaslužni članovi i saradničke organizacije dobiju zahvalnice i priznanja za svoj rad. U sali škole Katedral u subotu 14. decembra tražila se stolica više. Oko 300 posjetilaca došli su da vide, čuju i osjete miris Bosne i Hercegovine kroz kulturno-umjetnički program koji su pripremili članovi ovog udruženja. Voditelji su bili Amra Huskić i Adis Ćuran. Udruženje je osnovano 2. novembra 1993. godine i u spisku članova svih ovih godina našlo se oko osam stotina imena. Jedino je udruženje koje je izdalo knjigu o svom radu, ima dobru saradnju sa svim bh. savezima u Švedskoj i niz aktivnosti koje još uvijek okupljaju članove udruženja. Mješoviti hor udruženja „Ljiljan“ bio je prvi učesnik kulturno-umjetničkog programa, a Sadeta Sokol recitovala je dvije pjesme iz zbirke „Iske- rane pjesme“, dok su Azra Delkić i Haris Šehić sa gitarama otpjevali po dvije pjesme. Folklorna sekcija udruženja „Ljiljan“ obnovila je svoj rad prije dvije godine i u svom repertoaru imaju već četiri kola. Književnik Ševko Kadrić predstavio je nekoliko knjiga bosanskohercegovačkih pisaca i svoju novu knjigu „Druženje po mjeri duše“. Slikar Ahmet Kapetanović izložio je dio svojih slika u školi Katedral, a Bakir Dizdar je pripremio slajdove o radu udruženja „Ljiljan“. Dodjela zahvalnica i priznanja Za uspješnu dugogodišnju saradnju, zahvalnice su dobili bh. savezi u Švedskoj: Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, Bosanskohercegovačko-švedski savez žena, Bosanskohercegovački Savez žena u Švedskoj, Bosanskohercegovački omladinski savez u Švedskoj, Savez Banjalučana u Švedskoj i MDD „Merhamet“ u Švedskoj. Fikret Kadić, raniji predsjednik, primio je zahvalnicu Saveza bh. udruženja. Zahvalnice su još dobili listovi „Glas BiH“ i „Bosanska pošta“, te književnik Ševko Kadrić. Zahvalnice za lični doprinos i aktivno učešće u radu udruženja dobili su: Zlatan Zahirović, Meho Kaljanac, Edin Huskić, Aiša Cerić, Srećko Džino, Ramiz Šišić, Zijanida Baker, Haris Šehić, Denis Zdenac, Sabahudin Zulić, Behija Džanić, Enisa Crnkić, Galib Kazić, Edina Nezić, Hasan Hadžiabdić, Kasim Dobrača, Suzana Kadirić, Midhat Paravlić, Edib Pašić, Asmir Delkić, Safet Hadžimešić, Sadeta Sokol, Mirjana Karahalilović i Avdo Suljević. Priznanje za izuzetne zasluge i nesebičan doprinos radu udruženja ”Ljiljan” dobili su: Sadik Beglerović, Feko Pendek, Besima Mašić, Bakir Dizdar, Begzada Avdić, Muharem Numanspahić, Izeta Burazerović i Naida Arnautović (posmrtno). Priznanje je dobio i Karl-Magnus Karlsson, stanovnik Växjöa, koji je učestvovao u vojnoj misiji UN-a u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. M.N. 14 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 14.indd 2 12.2.2014 12:20:54 Svjetski savez dijaspore BiH Dijaspora BiH će se okupiti na jednom mjestu i razmijeniti iskustva Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH) u suradnji sa općinom Bihać od 20. do 23. juna 2014. organizira Prvi folklorni festival bh. dijaspore. Koordinator projekta član je GO SSDBiH Dinka Hrustanović (48), organizatorica tri međunarodna folklorna festivala u Kranju i šefica Folklornog društva ”DEM“ iz Kranja: — U SSDBiH ideja za folklorni festival dijaspore postoji već duži niz godina. Na prošlogodišnjem sastanku u Bihaću napravljeni su i početni koraci i napokon smo uspjeli dobiti grad koji je spreman da pomogne u organizaciji festivala. Kako bi očuvali svoju tradiciju, jezik i korijene, od velike važnosti je da se međusobno povezujemo i da naši mladi upoznaju svoju domovinu kroz različite kulturne sadržaje. Godine prolaze i rastu nova pokoljenja koja nisu osjećajno povezana sa BiH, kao što su to starije generacije. Polako dolazi do otuđenosti i hlađenja odnosa. Folklorni festival prilika je da se na jednom mjestu okupe mladi iz dijaspore, šire svoja obzorja i da se međusobno druže sa mladima iz BiH. Iz svega toga je nastala i ideja o organizovanju folklornog festivala dijaspore. Nije određen broj folklornih grupa • Ko ima pravo učešća i koliko folklora se može prijaviti? — Pravo učešća na folklornom festivalu imaju sve folklorne grupe iz bh. dijas- pore. Prednost imaju folklorne grupe koje su članice SSDBiH. Prijaviti se mogu i ostale autohtone grupe iz različitih država, koje će imati status gosta. Naši gosti će, također, biti dva folklorna društva iz BiH. Broj folklornih grupa nije određen i u ovisnosti od broja prijava će se odrediti i predstavljanje folklornih grupa 21. i 22. juna. Od broja prijavljenih ovisi da li će predstavljanje uzeti jedan ili dva dana. Ukoliko bude više od 14 folklornih grupa, bit će dva dana. Svaka grupa će se predstaviti sa dvije koreografije iz tradicije BiH. Gostujuća društva se predstavljaju koreografijama iz područja države odakle dolaze. Uz nastupe i druženja upoznati domovinu • Šta je sve predviđeno programom i kakva su očekivanja od ovog festivala? — Program folklornog festivala koncipiran je tako da omladini ne bude dosadno, te da uz nastupe, druženje, pjesmu i igru upoznaju domovinu iz koje su potekli i sve njene ljepote. Folklorni festival dijaspore veoma je važan za cijelu dijasporu, a i za građane BiH. Mladi imaju mogućnost usavršiti jezik i upoznati kulturne vrijednosti BiH. Na ovaj način građani BiH će se također informisati o radu i zalaganju dijaspore u očuvanju bh. tradicije. Sa boljim međusobnim odnosima dolazi i do bolje suradnje i pomoći jedni drugima. Inače, predviđeno je da se folklorni festival održava svake godine u drugom gradu Bosne i Hercegovine. Fikret Tufek www.bhsavez.org 15 15.indd 3 12.2.2014 12:21:53 Intervju: Rezak Hukanović Rezak Hukanović (64) je pjesnik, pisac, recitator, glumac, novinar, padobranac, pustolov... Rođen u Donjoj Sanici kod Ključa, sve ga uspomene vežu za Prijedor, u koji dolazi sa tri godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a Višu školu za drumski saobraćaj u Beogradu. Nemirna je duha, glumio je u prijedorskom pozorištu, igrao je i glavnu ulogu u “Omer i Merima”. Za jednu sezonu stekao je sportsku padobransku dozvolu i srebreno “C”. Obišao je svijet, ali ne može bez svoje BiH. Čovjek za Guinnessovu knjigu rekorda Poeziju piše od osnovne škole, osnivač je “Susreta mladih pisaca na Kozari”. Davne 1969. godine objavljuje prvu zbirku pjesama “Nemiri žute planete”, a iste godine biva jedan od nagrađenih pjesnika na jugoslovenskom festivalu poezije u Daruvaru. Objavio je šest zbirki pjesama. U Guinnessovu (Ginisovu) knjigu rekorda upisan je 1971. godine kada je 45 sati neprestano recitovao poeziju. Objavio je nekoliko nosača zvuka: LP ploča i CD-ova, npr. 2004. godine “Večeras ćemo za njih voljeti”, gdje govori vlastite i pjesme Pabla Nerude, Arsena Dedića, Huseina Derviševića, Hamze Hume, Brane Petrovića, Izeta Sarajlića, Miroslava Antića, Mesuda Islamovića. Piše i pjesme za pjevače, najpoznatija je “Mene je učilo vrijeme” (izvođač: Halid Muslimović). Bio je novinar na Radio-Prijedoru i u lokalnom listu, pred rat trebao otvoriti privatnu radio stanicu, ali ona se nikada nije oglasila. Nakon rata vlasnik je i direktor NTV “101” Sanski Most-Prijedor. Knjiga izazvala veliki interes Gostovanje u Švedskoj i Danskoj u decembru 2013. godine imalo je odjeka pa je u švedskim gradovima Gislaved, Ljungby, Växjö, Jönköping i Skövde boravio u februaru ove godine. • “Deseta vrata pakla - Pola godine u logorima smrti Omarska i Manjača”? — Rukopis “Deseta vrata pakla” objavljen je 1993. godine, prvo na norveškom jeziku, a nekoliko mjeseci kasnije i na bosanskom. Knjigu je na norveški jezik preveo Svein Mønnesland, profesor slavistike na univerzitetu u Oslu. Kasnije se roman objavljuje i u Velikoj Britaniji, “Little Braun”, gdje doživljava tri izdanja. Prije tri godine objavljen je i na Novom Zelandu. Imam ponude za objavljivanje na turskom, nje- 16 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 16-17.indd 2 12.2.2014 12:23:46 ”Ova knjiga je tek mali spomenik svim stradalnicima logora smrti, sagrađen od najtvrđeg mermera i usađen u moje srce”. mačkom i japanskom jeziku. U toku su pregovori sa koprodukcijskom filmskom kućom o ekranizaciji ovog romana. Drugo dopunjeno izdanje objavljeno je 20 godina kasnije, promovisano u aprilu 2013. godine na Sajmu knjige u Sarajevu. Spomenik usađen u srce • Šta predstavlja knjiga? — Ona je “svjedok” i pred Međunarodnim sudom u Hagu, gdje sam svjedočio grupi Omarska. Na engleskom knjiga izlazi 1994. godine u izdanju američke izdavačke kuće “Basic Book” i doživljava tri izdanja. Interesantno je da je predgovor za roman na engleskom pisao nobelovac Eli Wiesel. Roman je 2013. godine postao opet bestseler, vjerovatno zbog zbivanja u BiH, onda su tek u žižu došli Tomašica i Prijedor s novim podacima. • Dio iz romana koji pamtiš? — Majke počele sinove s puškama rađati, mrziti tuđu, a svoju djecu u boj slati. Olovni im kuršumi crne florove na reverima redali, one naricale i klele… i desi se Omarska, Keraterm, Manjača i ini logori širom Bosne i Hercegovine… • Šta si napisao na početku romana? — Ova knjiga je tek mali spomenik svim stradalnicima logora smrti, sagrađen od najtvrđeg mermera i usađen u moje srce. Kroz lik Āeme, opisuješ svoj život, šalješ poruku na kraju knjige? — Zbog lakše književne forme ja sam pisao u trećem licu, jer Āemo sam ja. Āemina poruka je: “Bože, nemoj im nikada oprostiti!” • Pominješ riječi Meše Slimovića na kraju romana? — Da, jer one oslikavaju suštinu moje poruke, pa dozvolite da Selimovića i ovdje citiram: Živimo na zemlji samo jedan dan, ili manje. Daj mi snage da oprostim. Jer, ko oprosti, on je najveći. A znam, zaboraviti ne mogu. Možda bi trebalo da ih mrzim, ali ne mogu, ja nemam dva srca, jedno za mržnju, drugo za ljubav. • Ed Vulliamy, koji je 1992. godine prvi ušao u logor Omarska, kaže da su “muslimani bili židovi Balkana”? — Da, on kaže i da je moja knjiga “objavljena tačno onda kada je došlo vrijeme sumiranja bosanskog rata” i tome se nema šta ni dodati ni oduzeti, izuzev da je prema BiH učinjena velika nepravda! • Poruka? — Knjige se obično pišu perom, olovkom.... moja knjiga je napisana krvlju mojih sugrađana, moje rodbine i mojom. Knjiga je svjedok jednog vremena, opomena i zavjet novim generacijama da im se to nikad ne ponovi. Tri generacije moje porodice prošle su torture logora: moj otac, ja i moj sin. Fikret Tufek Marco Magini napisao roman o Srebrenici Italijanski pisac smatra da se o Srebrenici mora i treba govoriti Roman “Come fossi solo” djelo je o kojem se ovih dana puno govori u Italiji. U debitantskom književnom djelu autor Marco Magini donosi priču o Srebrenici i genocidu u ljeto 1995. godine. Kritičari roman ocjenjuju hrabrim pokušajem da se ispriča stradanje Srebrenice, te napominju da nije riječ o historijskom zapisu već o priči inspiriranoj krvavim događajima. Dok je bjesnio rat u Bosni i Hercegovini, Margini je bio tek dijete i imao je samo deset godina kada je putem medija saznao stravične vijesti iz Srebrenice. U središtu radnje romana su tri lika. Dirk, mladi holandski vojnik koji je sa svojim kolegama trebao da štiti Srebrenicu, te Romeo Gonzalez, španski sudija Haškog tribunala i zločinac Dražen Erdemović. „Različiti su motivi zbog kojih sam odlučio napisati ovaj roman. Smatram da se o Srebrenici mora govoriti, kao o najvećem zločinu nakon Drugog svjetskog rata i to iz dva aspekta - da se nikad ne zaboravi i da se pokuša razumjeti šta je nagnalo jednog čovjeka da ubije svog komšiju“, izjavio je Margini za talijanske medije. E.Z. www.bhsavez.org 17 16-17.indd 3 12.2.2014 12:23:48 Mali broj zanatlija prati tradiciju predaka Malo je pisanih podataka o životu i zanatima srednjevjekovnog i turskog perioda u BiH Razvoj civilizacije i unapređenje tehnologije potisnuli su stare zanate u cijelom svijetu. Primitivna proizvodnja i razni predmeti potrebni za život postali su muzejske vrijednosti i sve manje se koriste stari proizvodi nastali od metala, zemlje i drveta. Malo je pisanih podataka o životu i zanatima srednjevjekovnog i turskog perioda pod Kamengradom ali posebnost iz tog perioda je Stari Majdan Sanski Most u kojem i danas imamo objekte u središtu čaršije koji govore o tom vremenu. Stupe za bjeljenje vune i biljeva, mlinovi, kovačnice, pilane na vodeni pogon, kovačnice i razne rukotvorine, obilježavali su Stari Majdan kao središte kadiluka sa razvijenom zanatskom proizvodnjom i trgovinom. Cijelo područje Sanskog Mosta arheološki je neistraženo ali markirani lokaliteti iz prahistorije i srednjeg vijeka ukazuju na ogromno bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Arheološki nalazi oruđa, oružja i nakita iz Hrustovačke pećine pohranjeni su u muzeju Sarajeva. Iz Sanskog Mosta odnešeni su eksponati iz rimskog i turskog perioda i pohranjeni u regionalnim i državnim muzejima, a neki su nepovratno nestali. Sakupljači starina iz Evrope i danas vršljaju našim krajevima i u bescijenje kupuju i pljačkaju starine od neprocjenjive vrijednosti. Današnje zanatlije Prije pedeset godina, pa i nešto kasnije, svi pobrojani zanati još su postojali. Neki proizvodi sačuvani su kao suveniri a danas sasvim mali broj zanatlija čuvaju tradiciju svojih predaka. Nekoliko kovačnica i potkivači konja još postoje i rade svoj posao. U Lušci Palanci odlični je kovač Ćola. U Kruharima danas rade kovači iz Varcar Vakufa (Mrkonjić Grad). Hajmar, remenar i fijakerista Zijo prenio je svoje umijeće na sina i još radi na gradskoj pijaci. Majstori predmeta od drveta prodaju svoje proizvode na istom mjestu. Baš tu na gradskoj pijaci, kao na izložbi, mogućnost je da se evidentira i vidi baš sve što se proizvodi u gradu i selu. Tu kuca bilo starih zaboravljenih zanata. Oni proizvodi koji se više ne izrađuju u našoj općini stižu iz dru- 18 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 18-19.indd 2 12.2.2014 12:25:17 gih krajeva i to nas djelimično vraća u neka druga vremena kad je zanatski dio čaršije brujao od zvukova kovačnica, kujundžija, zlatara, obućara i tradicionalnih pjesama ovog kraja. Uloga žene U cijeloj ovoj priči uloga žene bila je nezaobilazna. Tu harmoničnu sliku i ljepotu morala je bar svojim prisusustvom, a naravno kahvenisanjem i zijafetima na sofri, upotpuniti bosanska hanuma. Nema sela, niti mahale u kojoj se nije u formi kućne radinosti odvijala proizvodnja praktičnih i ukrasnih predmeta koje je proizvodila žena. Ćilimi, prnje, vezene zavjese, bluze i košulje, čarape i razni drugi predmeti bili su naslijeđeni zanati i umijeće žene. Pored obaveznih poslova u domaćinstvu u patrijalhalnom životu bosanske porodice žena je svojim radom i umijećem popunjavala kućni budžet, proizvodeći i prodajući na pijaci svoje rukotvorine. Ruho za mladu pohranjeno u sahari, danas je samo folklorni eksponat. U bivšoj Jugoslaviji popularizirana je ta vrsta aktivnosti žene pa se sjećamo javnog programa Radio Be- ograda i Sarajeva „Turističko kolo“, festivala gdje se dodjeljivala nagrada za vezilje i žene umjetnice iz kućne radinosti. Pa i „Znanje- imanje“, bh. patent, afirmirao je selo na sličan način. Sve te umjetnine otkupljivali su vješti trgovci i prodavali ih u metropolama Evrope. Zanatska budućnost Sanski Most u Majskoj manifestaciji cvijeća davao je posebnu ulogu ženi gdje su imale priliku da pokažu svoje umijeće. Bh. Likovna galerija naive u Sanskom Mostu imala je umjetničke eksponate koje je oblikovala žena. Šta je danas ostalo? Udruženja žena u Pobriježju, Starom Majdanu, Šehovcima i Kamengradu pokušavaju da vrate dio tradicije baš tih proizvoda koje izrađuju žene. Boljom organizacijom, stimuliranjem tih aktivnosti, očuvali bi umijeće i proizvodnju tih predmeta, koji se i danas koriste u praktičnoj primjeni ali i za potrebe očuvanja tradicije i kulture ovog kraja. Potrebno je veće angažiranje šire društvene zajednice da taj smisao naše prošlosti prenesemo mladima u naslijeđe, te tako dio našeg pamćenja i života sačuvamo za buduće generacije. Amir Talić Preporučujemo knjigu U knjizi ”Sedam strahova” gledamo bosanski rat iz ranih i sredine 90-ih krajičkom oka, poput duha koji prolazi između dva svijeta. Ovu metaforu pažljivo biram jer su u ovoj knjizi dva svijeta često u kontrastu, ako ne i u sukobu: živi i mrtvi, vrijeme prije nego što žena napusti muškarca i poslije, prijeratni i postratni svijet, duhovni i ljudski svijet, ludilo i razumnost, san i java, musliman i kršćanin, musliman i ateist – piše književni kritičar Nicholas Lezard (List ”Guardian”) i dodaje da je nekada jedini način da se nešto užasno opiše tako što će se o tome pisati na prikriven način. ”Sedam strahova” bilten je jednog od mračnih mjesta na planeti. Neki dijelovi romana će uzrokovati da se naježite. Ali, ipak, nije bez humora, mudrosti ili saosjećanja. Ovo je jedan od izvanrednih romana, mišljenje je kritičara Lezarda. E.Z. www.bhsavez.org 19 18-19.indd 3 12.2.2014 12:25:17 Nyheter från NBV Med heltnyastudiematerial på bosniska, somaliska och svenska vill NBV öka valdeltagandet – Det är en oerhört viktig satsning, då det under valet 2010 procentuellt var betydligt färre utlandsfödda som röstade än svenskfödda, konstaterar NBV:s förbundsrektor Åke Marcusson. I valet till kommunfullmäktige 2010 låg valdeltagandet bland utlandsfödda så lågt som 35,8 procent jämfört med 81,6 procent av alla röstberättigade. Viktiga Allmänna val I år är det fyra val i Sverige, varav ett till EU-parlamentet. Dessutom är det val i Bosnien och Hercegovina. Allmänna val är viktiga för ett lands demokratiprocess, där varje röst är betydelsefull. Därför har NBV tagit fram ett valmaterial, särskilt riktat till dem som inte är så bekanta med hur det går till i Sverige. Men också till dem som vill uppdatera sig på vad olika partier står för. Förutom en genomgång av det svenska demokratisystemet har NBV, tillsammans med sina medlemsorganisationer, tagit fram sju frågor som riksdagspartierna har fått svara på. Utnyttja sin rättighet att rösta – I år blir utmaningen till ett ökat valdeltagande extra stor då det, förutom val till riksdag, kommun- och landstingsfullmäktige den 14 september, är val till Europaparlamentet den 25 maj. Men vi tror att den här valsatsningen ska kunna bidra till att fler utnyttjar sin rättighet att rösta, förklarar Åke Marcusson. Hitta aktuella information från NBV via hemsidan www.nbv.se 20 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 20.indd 2 12.2.2014 12:26:10 Uspješni mladi ljudi - Aida i Admir Bosanci i Hercegovci u Švedskoj uspjeli su u privredi, politici, kulturi, sportu, akademskim zvanjima. Dokaz da useljenici radom mogu ostvariti svoje ambicije Aida Hadžialić (26) Kao mala djevojčica s roditeljima je stigla iz BiH u Švedsku 1992.godine. Ovdje je završila internacionalnu gimnaziju i studij prava, a radi kao dogradonačelnica (kommunalråd) u Halmstadu. — Kao mnoge druge iz BiH roditelji su me naučili vrijednostima rada i školovanja. Mi koji smo došli iz rata u BiH znamo šta znači izgubiti sve i početi graditi život od početka. Švedska nam je omogućila dobru budućnost, posebno kroz školovanje i posao. Završila sam na engleskom jeziku gimnaziju ”International Baccalaureate”, gdje sam se angažirala politički i ustanovila da Socijaldemokratska partija Švedske pruža dobre mogućnosti. U 2006. godini upisujem se na Pravni fakultet i politički angažiram. Nakon završetka studija 2010. godine dobila sam ponudu zastupanja socijaldemokrata na komunalnom nivou. Prihvatila sam ponudu i od tada radim kao „kommunalråd“. Trenutno se bavim pitanjima privrede i ekonomije. Žiri je na takmičenju uzeo u obzir moje kvalifikacije, akademske i profesionalne, i po tim kriterijima izabrao me kao jednog od supertalenata. Čast mi je da sam izabrana, a znam da je i ovaj put, kao i ranije, bilo puno na toj listi mladih porijeklom iz BiH. To mi je izuzetno drago. Mislim da smo na različite načine pokazali da su Bosanci i Hercegovci sposobni i da su doprinijeli jako puno ovom društvu. Mi smo tako i ambasadori BiH i stvaramo svijetlu sliku o BiH, sliku koja je važna za njenu budućnost. Admir Lukačević (30) Stigao iz BiH s roditeljima u Landskronu 1993. godine, kada je imao 10 godina. Diplomirao je sociologiju, a danas je biznismen i vlasnik firme ”Sport bez granica”. Godine 2008. dobio je kraljevu stipendiju od 250.000 kruna za rad u amaterskim sportskim udruženjima. — Proglašenje za supertalenta u Švedskoj ostaće za pamćenje. Zaista je neobično biti prisutan u svečanoj sali koja je bila ispunjena sa 101 supertalentom. Bilo je jako uzbudljivo i zanimljivo sresti se sa 101 mladom osobom, najboljima u Švedskoj, u različitim oblastima djelatnosti. Svako od nas je imao neku super ideju, odnosno ostvario nešto super, što ga je dovelo do ovakvog uspjeha. Neki su bili iz velikih firmi, a drugi kao i ja, iz vlastitih firmi koje su pokrenuli i sa kojima su postigli poseban uspjeh. Ja sam to ostvario u sportu i radu s mladima, što zaista nema granica. Kada sam stajao među posebno uspješnim osobama u meni je žila kucavica pulsirala malo brže i jače nego inače, ubjeđivao sam sebe da sam eto i sam ”jedan od posebnih”, što ispunjava srećom i zadovoljstvom. Bio sam u Južnoj Africi u ”Business School” za vođe u duhu Nelsona Mandele, školovao se za vođu u ”IFL Handelshögskolan” Stockholm. Profesionalno sam aktivan u ”Rotary clubu” i ”Bris Board Member” (prava djece). Govorim tri jezika i želim pomoći svojoj BiH. Dobro je da smo mi porijeklom iz BiH uspjeli ovdje u Švedskoj, u relativno kratkom vremenskom periodu, nakon rata, i svega što nam se dogodilo. Kao uspješni imamo veliki značaj za BiH jer joj možemo značiti puno u razvoju i donijeti bolju budućnost. Fikret Tufek www.bhsavez.org 21 21.indd 3 12.2.2014 12:28:12 Humanost Derviša Čustovića Domu zdravlja u Tuzli uručena vrijedna oprema u vrijednosti oko 70.000 kruna Poznati ljekar Derviš Ćustović, trenutno nastanjen u Norrköpingu, i njegov kolega Filip Varga iz Univerzitetskog kliničkog centra u Linköpingu, donirali su Domu zdravlja u Tuzli prijeko potrebne aparate za inhalaciju. Riječ je o 15 inhalatora pogodnih za djecu i odrasle namijenjenih liječenju oboljelih od respiratornih oboljenja, a čija vrijednost je oko 70.000 kruna. Dervišu ovo nije prvi put da pomaže ljekarima i bolnicama u BiH, ali to skromno priznaje. - Kad god imam priliku, tu sam da pomognem i tako ću raditi i ubuduće. Derviš Čustović tuzlanski je ljekar, trenutno zaposlen na uglednoj klinici u Linköpingu kao šef Odjeljenja za plućne bolesti. Medicinski fakultet završio je u Tuzli, prvo radno iskustvo stekao u Zvorniku, a sa porodicom već duže vrijeme živi i radi u Švedskoj. E.Z. Dr. Derviš Čustović Novosti iz MDD ”Merhameta“ Nove akcije i planovi u tekućoj godini nakon zasjedanja skupštine Humanitarna organizacija MDD ”Merhamet” i ove godine nastavlja sa svojim akcijama usmjerenim prema domovini Bosni i Hercegovini. Dobri ljudi i članovi organizacije nastaviće svoj rad na prikupljanju humanitarne pomoći, stipendiranju učenika i studenata, pomoći ugroženim porodicama i finansiranju Narodnih kuhinja u BiH. - Nakon što održimo redovnu godišnju skupštinu polovinom marta ove godine, imaćemo detaljan plan aktivnosti i rada za naredni period. Naravno, naš angažman će i dalje biti usmjeren prema svi- ma kojima je neophodno potrebna pomoć, - kazao nam je Fehim Halilović predsjednik MDD ”Merhamet” Švedska. E.Z. MDD ”Merhamet” članarina Za područje Švedske članarina je 100 kruna. Uplatom članarine podržavate rad MDD “Merhamet” u Švedskoj. “Merhamet” svojim aktivnostima i prikupljanjem novčane pomoći pomaže urgentne slučajeve liječenja, stipendira djecu bez oba roditelja, organizuje akcije “Kurban” i “Iftari”. 22 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 22.indd 2 12.2.2014 12:29:12 Vodopad u Jajcu među 12 najljepših u svijetu Pustolovine putnika U Jajcu možete pronaći mnoge znamenitosti – vodopad, katakombe, tvrđave, Crkvu sv. Marije, džamiju Esme Sultanije... Grad Jajce, nalazi se na periferiji središnje Bosne, blizu granice sa Krajinom, i sigurno je jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini, pa i šire. Jajce se prostire na obalama dviju prekrasnih rijeka, Plive i Vrbasa. Sa čak 24 nacionalna spomenika, jedinstvenim i lijepim vodopadom, Plivskim jezerima, Domom AVNOJ-a, u kojem je uspostavljena i rođena nekadašnja Jugoslavija, i brojnim drugim kulturno-historijskim vrijednostima, Jajce danas mnogi nazivaju muzejom pod vedrim nebom. Vodopad i bosanski kraljevi Naziv grada Jajce potječe, kako mnogi smatraju, najvjerovatnije, od jajolike stijene na kojoj je sagrađena tvrđava. Centar grada nalazi se unutar zidina dvorca, koji je u petnaestom vijeku bio prijestolnica bosanskih kraljeva. Davne 1461. godine okrunjen je u Jajcu i posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević. U pohodu na Evropu, Turci su 1463. godine osvojili Jajce i pogubili kralja, čije se kosti danas čuvaju u Franjevačkom samostanu. Gradsko jezgro krasi i veličanstveni vodopad, visok 21 metar, koji je uvršten među 12 najljepših na svijetu. Jajce je unikatno i po tome što se u samom centru grada nalazi i ušće Plive u Vrbas. Malo i Veliko plivsko jezero na ulazu u grad iz pravca Bihaća pogodni su za razvoj svih sportova na vodi i mjesto su odmora. Rijeka Pliva u prošlosti je na putu ka svom ušću pokretala veliki broj vodenica. Takozvani mlinčići i danas su nezaobilazna turistička atrakcija u ovom bh. biseru. Sezona od devet mjeseci Jajce je karakterističan grad u kojem turistička sezona traje devet mjeseci, počinje u proljeće, a završava u decembru. Najposjećeniji spomenik je Muzej drugog zasjedanja AVNOJ-a koji godišnje pohodi na desetine hiljada turista. Mnoge interesuju i katakombe, jajačka tvrđava, Crkva sv. Marije s tornjem Sv. Luke, zatim džamija Esme sultanije. Jajce, izvor bosanske historije, grad je koji vrijedi posjetiti i boraviti u njemu. S.H. www.bhsavez.org 23 23.indd 3 12.2.2014 12:30:03 Intervju: Amir Talić Prestižna nagrada za Amira Talića autora knjige poezije Povodom godišnje nagrade za 2012./2013. godinu Društva pisaca BiH za knjigu poezije „Na ručku kod Obame“ Amira Talića, upriličili smo razgovor sa autorom u mističnoj Gornjoj Sanici, na padinama Grmeča, nekad prvom turističkom selu u bivšoj Jugoslaviji, ali i danas jednoj od najljepših oaza prirode u BiH. „Vilini konji“ i najava kataklizme • Glas BiH: Šta za Vas znači ova nagrada i zašto baš ovakav naslov? — Talić: Još '91. godine objavio sam knjigu „Vilini konji“ u kojoj sam na neobjašnjiv način naslutio kataklizmu koja se kao Bulgakovljevi oblaci nadvila nad Bosnom. Sudbina koja me zadesila u ratu, opredijelila me je da svoj književni talent usmjerim u angažiranoj književnosti, tako da su sve moje sljedeće knjige bile tematski vezane za BiH i njen opstanak. Poslije rata moje knjige su se na različite načine bavile sudbinom ljudi i njihovim patnjama, pa i nagrade koje su uslijedile bile su moguća najava da dobijem upravo ovu možda najznačajniju. Moguće je da ovo nije najbolja moja knjiga, možda je i ova nagrada mogla pričekati neke druge knjige, jer od „Vilinih konja“ i slutnje, koja se u meni tada rodila, ja sam počeo pisati jednu jedinstvenu životnu knjigu i ona se neće završiti do kraja mog života. „Hajd’ udari ga još jednom“ — Talić: A na „Ručku kod Obame...“, nisam siguran da bih uživao sa tom lažnom svitom i licemjerstvom upravo tih naših dušebrižnika koji brinu našu brigu. U tom smislu stoji ona naša bosanska kad je Hasu fizički maltretirao neki siledžija, pa Huso branio Hasu i siledžiji kaže: „Hajd’ udari ga još jednom, ako smiješ“, pa tako nekoliko puta, a onda Haso će Husi: „Nemoj me, bogati, više braniti! Ubiće me ovaj!“. I to je filozofija našeg života, jer četiri godine patnje i stradanja u našoj zemlji orkestrirano je baš od te tkz. MZ. Sretan i nesretan — Talić: Živim u zemlji u kojoj još rat nije završen, u kojoj pate njeni građani. O našem usudu dovoljno kazuje i „Glas BiH“ u Švedskoj koji se bavi informiranjem građana BiH u dalekoj Skandinaviji. Nisam siguran ko je više nesretan ili sretan, da li mi u BiH ili vi u Skandinaviji. I jednima i drugima fali bar dio onoga što se zove zemlja Bosna i iz koje smo svi zajedno. Zato nije slučajno što je moja književna preokupacija baš ta nesreća ili sreća da sve što u mom duhovnom prostoru stoji upravo u tom pravcu ide. Zato mi je draga ova nagrada. Edina Tavljanin 24 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 24.indd 2 12.2.2014 12:30:58 Aktuelnosti iz regije Västmanland Učesnici turnira u Kumli Uskoro sportski događaj u glavnom gradu Ekipe ”Bosančice”i ”Bureka” na turnirima u malom nogometu uglavnom su činili momci i sportisti iz Stockholma. Bile su to vrlo uspješne ekipe koje su osvajale trofeje i bile često u sastavu reprezentacije BHRF-a. Odavno nije bilo turnira u Stockholmu, ali ubrzo možemo očekivati jedan takav sportski događaj, što nam potvrđuje i legenda bh. turnira u Švedskoj i više puta kapiten reprezentacije BHRF-a, Smajo Smajlović. — Očekujem da se u Stockholmu pojave ekipe iz gradova u kojima su moji suigrači stalni i rado viđeni gosti. Vrijeme održavanja turnira biće naknadno određeno a očekujem da će učešće uzeti naši sportski prijatelji i ekipe koje dolaze iz cijele Švedske. M.M. Iskusni nogometaš Smajo Smajlović Organizacijom sportskih priredbi pokreću se i članovi udruženja, pa je tako Oblasna organizacija ”Örebro” organizovala krajem decembra prošle godine prvi bh. fudbalski turnir u Kumli. Nastavak je to tradicije organiziranja turnira u regiji Västmanland. Turnir Kumla Dževad Zahirović, veteran-entuzijasta u Savezu bh. udruženja, odlučio je u bh. udruženju ”Bosna” u Kumli pokrenuti organizaciju malonogometnog turnira. U tom poslu svesrdnu pomoć dobio je od Muhameda Cerića, koordinatora za sport BHRF-a. Učesnici prvog ovakvog turnira u Kumli ugošćeni su od domaćina Muje i Seje Arnautovića u prostranim lokalima ”Bosne”, gdje je obavljeno i izvlačenje parova. Učesnike turnira pozdravio je Dževad Zahirović, član GO BHRF-a i predsjednik oblasne organizacije. Pobjedniku, ekipi ”BIHF Enköping”, pehar je uručio najstariji član ”Bosne” - Muho Čatak. Drugo mjesto zauzeo je ”Miris” – Örebro, a treće ekipa ”Balkan”. Najmlađi igrač bio je Adnan Ćatić, a najbolji strijelac Mirza Raković.Nastupile su još ekipe iz Kumle: ”Veterani” , ”Mladi-Kumla” i ”Bosna”. Za sve učesnike domaćin je organizovao večeru sa zabavom. M.M. Turniri u malom nogometu Zbog zauzetosti dvorane u Västeråsu, ”Bosnisk SK” svoj turnir održao je u Enköpingu krajem 2013. godine. Nastupilo je 16 ekipa, a po prvi put i reprezentacija regije ”Sjever”. U dramatičnom finalu pobijedio je ”Enköping”, a drugo mjesto pripalo je ”Ljiljanu” iz Strängnäsa. U Hallstahammaru, 21. januara ove godine, organizator turnira bilo je bh. udruženje ”Ljiljan”. Nastupilo je 11 ekipa, a najuspješniji je bio BSK iz Västeråsa. www.bhsavez.org 25 25.indd 3 12.2.2014 12:35:23 Novi junak Bosne i Hercegovine Prvi teniser iz BiH koji se plasirao u treće kolo jednog Grand Slam turnira Za pravi početak 2014. godine pobrinuo se teniser Damir Džumhur, kojem je na ovogodišnjem Australian Openu u Melbourneu pobjednički osmijeh na licu bljesnuo čak pet puta. Damir Džumhur prvi je teniser iz BiH kojem je pošlo za rukom plasiranje u treće kolo ovog prestižnog turnira. Oduševljenje dobrim igrama nije splasnulo ni nakon što je niz njegovih pobjeda zaustavio Čeh Tomas Berdych. U rodnom Sarajevu dočekan je kao „junak nacije“. Familija Džumhur, nakon Damirovog rođaka Zuke, dodala je još jedno ime na listu uspješnih i slavnih. cija, kao naprimjer Sarajevo Film Festival, nastale su upravo tada. Roditelji su mi kazali da se čak igralo i državno prvenstvo u tenisu u tim teškim godinama - priča Damir. „Gen za tenis“ naslijedio je od oca, nekadašnjeg igrača, a danas trenera ovog sporta. Sa samo tri godine Damir je počeo učiti osnove tenisa. S nestrpljenjem je, ističe, iščekivao svaki naredni trening. Nakon brojnih nastupa na najjačim juniorskim turnirima izlazio je kao pobjednik i shvatio da je tenis ono čemu želi posvetiti život. Teške godine i intenzivni treninzi -Treba pustiti da djeca uživaju u sportu, stvoriti im uslove da mogu da napreduju, ali ne smiju zaboraviti da je obaveza broj jedan škola i obrazovanje. Dio toga se, svakako, stiče i kroz sportske aktivnosti, neovisno od toga da li neko teži da se sportom bavi profesionalno ili samo rekreativno. Malim teniserima poručujem da budu uporni i vrijedni na treninzima i da imaju sve petice u školi. I, naravno, u tenisu je jako bitno biti strpljiv, jer treba vremena da se nauči ta lijepa igra, - napominje Damir i nastavlja svoju priču. Damir je odrastao u ljubavi i sportskom duhu. Dobro je odgojen, skroman, ljubazan, pristojan, inteligentan... Zasluge za to pripadaju njegovim roditeljima, mami Žaneti i tati Nefridu. Nije bilo nimalo lako svoje prvo dijete dočekati na svijet u maju 1992. godine, dok su Sarajevom odjekivale eksplozije granata i zujali snajperski meci s okolnih brda. Ipak, tada su se dešavale i lijepe stvari. -Neke od kulturnih manifesta- Neka djeca uživaju -Ne znam baš da li bih rekao da sam junak nacije, ali mi je drago da se prate moji rezultati. To je, u neku ruku, i mala pohvala za moj dosadašnji trud. Ja ću nastaviti da se trudim, da treniram, da napredujem što dalje i da se češće pojavljujem na velikim turnirima. Zahvaljujući tenisu Damir je obišao cijelu Evropu, SAD, dio Južne Amerike i Australiju. Zanimljivo je da je u svim tim zemljama imao navijače. Cijenim naše navijače -Ljudi iz BiH ima u svakom kutku planete i na svakom meču priđe mi neko od njih, pozdravi se, ponudi neku vrstu pomoći ili me pozove na ručak. Drago mi je da je tako, jer vidim da je našim ljudima širom svijeta zaista stalo da nekako doprinesu BiH. I cijenim to. Evo i navijači u Australiji su bili odlični i napravili su sjajnu atmosferu. Vidjet ćemo se opet iduće godine - obećava Džumhur. Do tada biće mnogo turnira...Sve dok Damir Džumhur ne uđe na listu stotinu najboljih tenisera svijeta. Tako je obećao sebi i svojim navijačima. Dunja Bulbul 26 Glas BiH | broj 167 | januar-mart 2014. 26.indd 2 12.2.2014 12:36:25 Intervju Edin Džeko, bh. nogometni reprezentativac Želim se samo fokusirati na igre u Cityu • BiH ima mnogo dobrih sportista i svaki se na svoj način bori vas fudbalska sredina najviše privlači? — Engleska liga je jedna od najboljih na svijetu i užitak mi je igrati na engleskim stadionima, koji su uvijek ispunjeni do posljednjeg mjesta. Igrao sam i u Njemačkoj, gdje je također bilo odlično i uživao sam, a sada uživam u Premiershipu. • Imate li želju ponovo, jednoga dana, zaigrati u Želji ili možda u Sarajevu? — Ne razmišljam u ovom trenutku o tim stvarima. Fokusiran sam na sadašnjost. Edin Džeko, najpoznatiji bh. reprezentativac u posljednje vrijeme pruža i više nego odličnu igru za matični klub. U razgovoru za naš magazin Džeko govori o reprezentaciji, o predstojećem Svjetskom prvenstvu u Brazilu, ali i o najboljim bh. sportistima. • Posljednja igra reprezentacije BiH protiv Argentine pokazala je gdje je trenutno BiH u odnosu na velike svjetske reprezentacije. Šta treba popraviti do SP-a u Brazilu? — To je bila prijateljska utakmica i sigurno nije pravo mjerilo našeg kvaliteta. Argentina nas je pobijedila 2:0, a u ekipi nije bilo Messija i u tom meču igrala je bez pritiska rezultata. Na SP-u će to biti znatno drugačije, jer se od njih očekuju velike stvari, što će nama možda olakšati posao. Što se tiče nas, jasno je da u toj utakmici nismo bili na visini zadatka, ali uz kvalitetne pripreme, u koje ne sumnjam, vjerujem da možemo napraviti velike stvari u Brazilu. BiH ima sportskog potencijala Mogli smo proći gore, ali i bolje.. • Poznata nam je grupa za SP u Brazilu. Kakvo je Vaše mišljenje o protivnicima, koga ste Vi priželjkivali? — Nisam imao nekih posebnih želja, jer sam bio svjestan da za protivnika moramo dobiti jednog od favorita. Možda bi bilo bolje da u grupi imamo još jednu evropsku ekipu, jer nam taj stil igre odgovara, ali, kao što sam i rekao odmah na kraju izvlačenja, mogli smo proći gore, ali i bolje... • Početak sezone nije krenuo baš sjajno, međutim, u posljednje vrijeme igrate na vrlo visokom nivou, da li je to pobudilo više interesa kod drugih klubova za vaše usluge? — Otkako sam došao u Englesku konstatno me povezuju sa drugim klubovima, a već sam tri godine u Cityju. Prestao sam da se obazirem na pisanje medija i špekulacije, kojih će uvijek biti, igrao ja ili ne igrao. Dakle, želim se samo fokusirati na igre u Cityju, a manje mi je bitno šta se piše oko moga odlaska ili ostanka. Ne razmišljam i ne želim da se zamaram time. Uživam u Premiershipu • Gdje biste željeli zaigrati? Koja • Brojni su pozitivni sportski događaji obilježili proteklu godini. Kada biste Vi odlučivali kome biste dali priznanje sportiste godine u BiH? Ko je za vas najbolji bh. sportista u ovoj godini? — BiH ima toliko potencijala, toliko dobrih sportista i svaki se na svoj način bori. Znam da smo mi nogometaši usrećili narod plasmanom na SP i tako ostvarili njihove, ali i naše snove, ali u 2013.godini je zaista bilo toliko lijepih trenutaka. Košarkaši su me oduševili na Euru, posebno Mirza Teletović. Zatim, Adnan Ćatić konstantno dokazuje koliko voli BiH, a tu su i Amel Mekić, Larisa Cerić, te neprevaziđeni reprezentativci u sjedećoj odbojci. Teško se mogu odlučiti kome bih dao priznanje, jer mnogi ga zaslužuju, a sportista nije samo onaj koji je dobar na sportskom terenu, već onaj koji je kompletna ličnost. Takvih u BiH ima jako mnogo i ponosan sam što sam rođen i odrastao upravo u BiH. Alema Pendek www.bhsavez.org 27 27.indd 3 12.2.2014 12:37:51 ”Druže Branko, kako ću ja to kad ne znam ni skijati. Pa ja sam Hercegovac”. Bile su to prve riječi Aziza Hadžihasanovića, diplomate na dužnosti u Rimu, kojeg je krajem 70-ih godina prošlog stoljeća tadašnji predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine Branko Mikulić pozvao da se pridruži timu koji je bio zadužen organizirati XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine. Statistika je zabilježila kako se u februaru 1984. godine u Sarajevu okupilo 1.410 sportaša iz 49 država, a podijeljene su ukupno 222 medalje. Organizacija je koštala više od 140 miliona dolara, prodano je 250 hiljada ulaznica, a televizijske prenose pratilo je dvije milijarde ljudi. Nakon završetka igara Sarajevu je ostalo 2.850 novoizgrađevnih stanova, nova sportska dvorana ”Zetra”, skakaonice na Igmanu, nove skijaške staze na Bjelašnici i Jahorini, bob-staza na Trebeviću, hoteli, poslovni prostori i 9.500 novih radnih mjesta. Sarajevu su trideset godina kasnije ostale tek uspomene, a i sam grad podijeljen je međuentitetskom granicom na dva dijela. Branko Mikulić umro je i pokopan u opsjednutom Sarajevu 1994. godine. Većina olimpijskih borilišta tokom rata je uništena, tek neki su obnovljeni, poput dvorane ”Zetra”. Sarajevska Olimpijada 1984.godine Jubilarna godišnjica ZOI u Sarajevu, otvorenih 7. februara 1984. godine Bob-staza na Trebeviću danas je betonski skelet, a nekadašnji Olimpijski muzej u središtu grada tek ruina koja samo što se ne sruši. „To su sada tek spomenici drastičnom nasilju“, kaže Aziz Hadžihasanović, dodajući kako, nažalost, nije učinjeno ništa da se olimpijski duh vrati u svijest ljudi. O nekim budućim olimpijskim igrama u BiH, opterećenoj političkim podjelama i siromaštvom, gotovo da se i ne razmišlja. Jedini mali korak na tom putu mogle bi biti Evropske zimske sportske igre mladih, koje bi 2017. godine trebali zajednički organizirati Sarajevo i Istočno Sarajevo. E.Z. 28.indd 1 12.2.2014 12:39:39
© Copyright 2024 Paperzz