Značaj zaštite krava u svijetu “Zašto ljudi moraju ubijati krave da bi ostvarili svoje sebične namjere? Zašto se ne zadovolje žitaricama, voćem i mlijekom iz kojih se meñusobnim miješanjem može napraviti na tisuće ukusnih jela? …Zašto postoje klaonice po čitavom svijetu za ubijanje nedužnih životinja?” (A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada) Na sanskrtu riječ 'gošala' doslovno znači zaštita krava ili mjesto na kojem se kravama pruža zaštita. Za kravu se na sanskrtu upotrebljavaju još i pojmovi go-mata – majka krava, kamadhenu – ona koja ispunjava želje te aghnya – koja se nikada ne ubija. Krava je iznimno važna za cijelo čovječanstvo Pokazat ćemo vam zašto Korištenje volova i bikova © Radno sposobne volove valja uposliti. Primjerice za: - oranje i drljanje zemlje prijevoz na kratke udaljenosti turizam, vožnje zaprega proizvodnju energije To je suština dobrog plana za zaštitu krava. Ako se bikovi zaposle na korisnim zadacima, proizvodnja mlijeka će se isplatiti i lako organizirati. Uzgoj krava bez redovitog korištenja bikova i volova za rad nije samo nezdrav, već i posve ekonomski neisplativ program. U knjizi “Poziv na uzbunu” koju su Akhil Bharat Krishi i Goseva Sangh izdali 1994. godine, autori opisuju četiri glavna problema koja muče suvremene poljoprivrednike u Indiji, ali i diljem svijeta: 1. korištenje kemijskih gnojiva; 2. korištenje pesticida; 3. korištenje hibridnog sjemena; 4. korištenje mehanizacije u poljoprivredi Sve dok poljoprivrednici ne shvate kako bikove mogu iskoristiti kao alternativni izvor energije za oranje i prijevoz, smatrat će izdatke za njihovu prehranu gubitkom. Zato u većini zemalja poljoprivrednici svoju zaradu nalaze u prodaji bikova za meso. U Indiji 84 milijuna životinja za vuču proizvodi 30 Kw energije, što je dovoljno za obradu 100 milijuna hektara zemlje i prijevoz 30 000 milijuna tona tereta u 15 milijuna zaprega. Ove radne životinje godišnje uštede 6 milijuna tona nafte. („Životinje za vuču“ br. 11. 1989. izdanje Centra za tropsku veterinarsku medicinu na Sveučilištu u Edinburghu, Škotska) Uspjeh u suvremenom gospodarstvu ovisi o masovnoj proizvodnji koja se oslanja na skupe čimbenike koji pri tom još i zagañuju okoliš kao što su traktori, zatim fosilna goriva, kemijska gnojiva i skupi zajmovi. Mali proizvoñači su u takvim okolnostima ubrzo izbačeni iz posla. Poljoprivreda je postala agrobiznis kada su proizvodnjom hrane zavladale pohlepne mulitnacionalne kompanije. Za male je farme to označilo početak kraja. Poljoprivrednici su često prisiljeni na obustavu rada, no na kraju će završiti kao nezaposlena radna snaga ili će biti primorani na rad u tvornicama. Obzirom na smanjenje zaliha nafte, industrijske zemlje trebaju ponovo početi koristiti volove za vuču i rad da bi nahranile ljude. Milijune mladih bikova današnjice može se uključiti u procesu proizvodnje žitarica. Kako raste cijena nafte, tako rastu i cijene žitarica, pa postoji opasnost da krave i bikovi budu prvi na listi onih namijenjenih klaonicama jer je za njihov uzgoj potrebno najviše hrane. Kada se njive obrañuju oruñima na volovski pogon, zemlja se ne sabija i ne lišava zraka u onoj mjeri kao što se to dogaña pri obradi suvremenim teškim strojevima. Volovska oprema je jednostavna i da bi se proizvela i održavala nije potrebna teška industrija. Traktori u potpunosti zamjenjuju korištenje bikova. Istodobno, uvelike smanjuju broj ljudi potrebnih za bavljenje poljoprivrednim poslovima. Seljaci bez posla predstavljaju jeftinu radnu snagu za tvorničare. Jeftina radna snaga hranjena jeftinom hranom omogućila je industrijsku revoluciju. A traktori su stvari gurnuli još i dalje. Najveći dio naše hrane se danas proizvodi na ogromnim ‘poljoprivrednim dobrima’ s teškom mehanizacijom u vlasti šačice gigantskih poduzeća koja se bave agrobiznisom. Njihove je proizvode jeftino proizvesti, a jeftini su i za kupce. Meñutim, sve više im nedostaju osnovni hranjivi sastojci. Takvi proizvodi do potrošača u gradovima i selima često prevale na tisuće kilometara. U meñuvremenu raste upotreba kemijskih gnojiva, herbicida i insekticida što za posljedicu ima smanjenje plodnosti tla te širenje otrova zemljom i prehrambenim lancem. Mlijeko Je li veganstvo dobro ili loše? Trebamo li uopće piti mlijeko? Prosudite sami! Čovječanstvu su potrebni mliječni proizvodi koji tijelo opskrbljuju svim sastojcima potrebnim za fizičko, mentalno i duhovno zdravlje. Hranjive dobrobiti 250 ml mlijeka masnoće 2,8 % sadrži 285 mg kalcija, što predstavlja 22% do 29 % dnevno preporučene količine kalcija za odrasle. Kalcij, kojeg u mlijeku ima u izobilju, potreban je za zgrušnjavanje krvi te normalni rad srca. Zube čuva neutralizirajući kiseline iz hrane koje ih nagrizaju. Sirovo mlijeko Mnogi se protive upotrebi komercijalnog mlijeka i potiču ljude da piju ono što se naziva sirovim mlijekom. Sirovo mlijeko valja odmah prokuhati jer se ne može sačuvati na sobnoj temperaturi. Takoñer se može preraditi u jogurt, maslac ili maslo (pročišćeni maslac). Sirovo mlijeko sadrži • Vitamine D i K, važne za zdravlje kostiju • Jod, mineral neophodan za funkciju štitnjače • Vitamin B12 i riboflavin, neophodne za zdravlje krvnih žila i proizvodnju energije • Biotin i pantotensku kiselinu, vitamine B, važne za proizvodnju energije • Vitamin A značajan za imunitet tijela • Kalij i magnezij, važne za zdravlje krvnih žila Selen, element u tragovima, važan za prevenciju tumora • Tiamin, vitamin B važan za kognitivne funkcije, naročito pamćenje • Linolsku kiselinu, dobrotvornu masnu kiselinu koja sprečava nekoliko vrsta tumora kod miševa; dokazano je da ubija rak kože kod ljudi, rak debelog crijeva i stanice raka dojke te može pomoći pri snižavanju kolesterola i sprečavanju arterioskleroze • Sve je to prisutno isključivo u mlijeku krava koje se hrane prirodnom hranom. Svaki od ovih hranjivih sastojaka značajno doprinosi zdravlju čovjeka. Slave sirovog mlijeka nemaju granica. Osim gore navedenog, sadrži bjelančevine, ugljikohidrate, kalcij, niacin, fosfor i natrij, kao i druge minerale. Bjelančevine u mlijeku se sastoje od aminokiselina koje grade i održavaju tkiva, bore se protiv bolesti... … prenose kisik krvlju, reguliraju šećer u krvi, pomažu pri proizvodnji hormona koji reguliraju metabolizam i opskrbljuju tijelo energijom. Prava hrana za krave je svježa trava u proljeće, ljeto i jesen, a žitarice, silaža, sijeno i korjenasto povrće zimi. A ne komercijalna hrana, niti ostaci iz pekare, kokošje gnojivo ili kore od agruma 'obogaćene' pesticidima. Komercijalno obrañena ‘hrana’ U nekim se zemljama krave svakodnevno hrane raznim odvratnim tvarima poznatim pod nazivom hranjivi koncentrati. U hrani za telad i dodatku za rast (hrana s visokim udjelom bjelančevina koja se u prvom redu koristi za uzgoj govedine) pronañen je kokošji izmet, karton, goveñe meso i kosti, riblja ulja pa čak i ljudski izmet! Ne samo da životinjama koje se time hrane ti sastojci nisu korisni, već je utvrñena činjenica da su oni pridonijeli ili čak i posve odgovorni za nastanak i širenje takvih razornih bolesti kao što je kravlje ludilo. Nakon II Svjetskog Rata u zemljama poput Britanije tragalo se za jeftinim, lako dostupnim izvorom bjelančevina koji bi ubrzao rast životinja uzgajanih zbog mesa. Protivno svim moralnim pravilima, meñu kojima je i hranjenje biljojeda životinjskim nusproizvodima (što je posve neprirodno), mlada telad se naročito uzgaja na ishrani s tako visokim udjelom bjelančevina da je kroz 18 mjeseci spremna za klanje. Vitalni hranjivi sastojci poput vitamina A i D te katalizatora topivog u mastima koji potječe optimalnu asimilaciju minerala, nalaze se u najvećim količinama u mlijeku krava koje se hrane zelenom travom, naročito onom u proljeće i ljeto. Većina mlijeka (čak i većina onog pod nazivom biološki uzgojeno) dolazi od mliječnih krava koje su cijeli život zatvorene i nikada čak ni ne vide zelenu travu! Što ne valja kod komercijalnih proizvoda? Pasterizacijom se mlijeko na kratko zagrije, a potom se brzo rashladi kako bi se ubili štetni mikro organizmi. Pasterizacija uništava enzime, smanjuje sadržaj vitamina, razara nestabilne bjelančevine u mlijeku, uništava vitamine C, B12 i B6, ubija korisne bakterije, a podstiče patogene i povezuje se s alergijama, povećanim ispadanjem zuba, intenzivnom trbušnom boli kod dojenčadi, problemima u rastu kod djece, osteoporozom, artritisom, srčanim bolestima i rakom. Telad koju hrane pasteriziranim mlijekom slabo napreduje i uglavnom umire prije nego li dosegne zrelost. Sirovo se mlijeko prirodno ukiseli, dok se pasterizirano usmrdi i pokvari. Većina komercijalnog mlijeka je danas prekomjerno pasterizirana kako bi se uništile bakterije otporne na toplinu i kako bi se omogućilo dulje skladištenje. Prekomjerna pasterizacija je nasilan proces kojim se mlijeko iz hladnjaka za manje od dvije sekunde dovodi do vrenja. Zakoni o pasterizaciji favoriziraju velike, industrijske mljekarske tvrtke koje izbacuju iz posla male proizvoñače mlijeka. Kada proizvoñači mlijeka imaju pravo prodavati sirovo mlijeko, mogu pristojno zaraditi čak i s malim stadima. Homogenizacija je postupak kojim se sprečava da se na površini mlijeka napravi sloj vrhnja. Tim se postupkom molekule masnoće u mlijeku razbijaju kako se ne bi podigle na površinu. Homogenizirano mlijeko se povezuje sa srčanim bolestima. Potrošače se navodi da povjeruju kako su za njih dobri mlijeko s malo masnoće i ostali takvi mliječni proizvodi. Samo ako proizvode od obranog mlijeka reklamira kao zdravu hranu, suvremena se mljekarska industrija može osloboditi svojih viškova mlijeka loše kvalitete, s malo masnoće, dobivenog od modernih visokoproduktivnih stada. Što ne valja u mliječnim masnoćama? (Ništa.) Mliječne masnoće sadrže vitamine A i D potrebne za apsorpciju kalcija i bjelančevina iz vodene frakcije mlijeka. Bez njih je bjelančevine i kalcij teže iskoristiti, a moguće je čak i da su u takvom stanju toksični. Mliječne masnoće obiluju kratkim i srednjim lancima masnih kiselina koje štite od bolesti te jačaju imunitet tijela. Sadrže glycospingolipide koji sprečavaju poremećaje u probavi te linolenske kiseline korisne u borbi protiv raka. Umjetni dodaci Obrano mlijeko u prahu, izvor opasnog, oksidiranog kolesterola i neurotoksičnih aminokiselina, dodaje se mlijeku s 1 i 2 % masnoće. Jogurti i vrhnja s malo masnoće sadrže toksičnu sluz. Blijedi maslac koji se dobiva od krava što se hrane sijenom, boji se kako bi izgledao kao maslac bogat vitaminima koji daju krave hranjene travom. Mnogi sirevi iz masovne proizvodnje sadrže dodatke i bojila, a imitacije sira sadrže biljna ulja. Izvor najvećih količina komercijalnog mlijeka je suvremeni Holstein, vrsta namijenjena proizvodnji ogromnih količina mlijeka, tri puta više nego li ostale vrste krava. Tim kravama treba posebna hrana i antibiotici kako bi se održale zdravima. Mlijeko Holstein krava sadrži velike količine hormona rasta iz hipofize, čak i kada joj ne daju genetski pripravljen hormon rasta za goveda kako bi iz njenog vimena izvukli maksimum mlijeka. Da bi proizveli mlijeko u mljekarskoj industriji moraju: • • • • • • Svake godine oploditi kravu kako bi osigurali maksimalni prinos po kravi Ubiti telad koja nije namijenjena proizvodnji mlijeka Ubiti kravu čim odsluži svoje kao proizvoñač mlijeka pa zatim njeno tijelo ubaciti u ljudski prehrambeni lanac U nekim zemljama, dati kravama kemijske stimulanse kako bi proizvodile više mlijeka Ubiti krave koje ne dostignu optimalnu proizvodnju mlijeka Ubiti krave koje obolijevaju jer troškovi liječenja i brige za njih čitav postupak čine ekonomski neopravdanim Nakon roñenja teleta, snažna se majčinska spona izmeñu majke krave i njenog potomka nasilno prekida nakon samo par dana. Kravu se prisiljava da proizvede deset puta više mlijeka nego li njeno tele može popiti. To se mlijeko koristi u komercijalne svrhe, a njeno se tele hrani umjetnim zamjenama za mlijeko. Tele bi inače prirodno sisalo majčino mlijeko otprilike osam mjeseci. Mnoga telad poput ovih nikada ne vide zelenu hranu ni sjajno sunce. Izolirani su u malim drvenim kavezima u kojima se ne mogu čak niti okrenuti. Hrane ih nezdravom ‘hranom’ bez željeza kako bi im meso bilo ružičasto, jer takvo potrošači traže. Nakon 3 do 5 mjeseci šalju ih u klaonicu. Othranjeni umjetnom i nezdravom ‘hranom’, toliko su bolesni da mnogi od njih umru prije nego li stignu do klaonice. Samo 20 – 25% teladi namijenjeno je za mljekarsku industriju. Ostale, nakon dva tjedna pošalju u industriju mesa, kože ili sira gdje ih ubijaju da bi se dobilo sirilo. Strojevi za mužnju često prenose zaraze. Oko 25 % krava koje se tako muzu pate od mastitisa. Za tzv. čišćenje tih strojeva potrebne su moćne i otrovne kemikalije. Takoñer, ne može se sa sigurnošću utvrditi jeli je u vimenu ostalo dovoljno mlijeka za tele . Neke činjenice • Prirodni životni vijek krave je oko 20 godina. No, mesna i mljekarska industrija ubijaju ih u dobi od samo pet godina, zbog neodgovarajuće higijene i nedostatka pravilne brige uzrokovane ubrzanim iskorištavanjem. • Neke krave muzu 2-3 puta dnevno, 7-10 mjeseci godišnje, čak i dok su stelne. Krave hrane koncentratom bjelančevina kako bi proizvodile više mlijeka. Tako im vime ponekad dostigne težinu od 50 kg. Pogledajte neke od prizora okrutnosti u mesnoj i mljekarskoj industriji. Popratni proizvodi dobiveni od krave Kada se životinjski izmet vrati u tlo, zbog visokog sadržaja dušika predstavlja izvrsno gnojivo. Ako se pak baca u vodene tokove (što se obično čini), dušik se pretvara u amonijak i nitrate, a oni zagañuju seoske bunare pa čak i gradske izvore vode. Kravlji je izmet najbolje prirodno gnojivo i stabilizator strukture tla. U Engleskoj su tijekom opita u Rothamsedu, dokazali da gnojenje kravljom balegom tijekom 20 godina - daje tlo bogatije humusom i veće prinose ječma čak i 50 godina nakon što je takva gnojidba prestala. Umjesto da se kolju sva goveda koja ne proizvode mlijeko, zašto se ne bi njihov izmet i mokraća koristili u gnojivima, kompostu, sredstvima za tjeranje nametnika, lijekovima, sredstvima za čišćenje i bio plinu (što su samo neki od korisnih proizvoda koji se mogu prodati)? Jedna od pozitivnih značajki kravljeg izmeta (gobar) je da se može osušiti i koristiti kao gorivo za kuhanje. Krave jedu različito lišće, travu, stabljike pšenice, žito, itd. Zbog toga se njihov gobar sastoji od mnogih zapaljivih vlakana. Pastiri i pastirice u nekim azijskim zemljama mijese gobar u lopte veličine dinje pa ih potom zalijepe na zid da se na suncu osuše. Ako je vrijeme dobro, osuše se za 3-4 dana, sakupe i pohrane blizu kuhinje kako bi se iskoristili kao gorivo za kuhanje. Proizvodi od gobara se uspješno mogu napraviti i u zapadnim zemljama, kao što dokazuje farma Govindadhama u Engleskoj. Evo popisa nekih proizvoda - ‘kolači’ od gobara višenamjenski kompost kompost za gliste hrana za biljke Biosol dohrana za tlo gnojivo za povrće mirisni štapići sapun od gobara ulje ‘Gauvasadhi’ ‘Kolači’ od gobara • Pakirani u vrećama od 1 kg • Za vatre za kuhanje i kao briketi za ogrijev Kravlji izmet se može koristiti umjesto prirodnog plina ili ugljena kao gorivo za stvaranje pare za pogon turbina koje proizvode struju. Vrtoglave cijene nafte i državni poticaji (u Indiji) dovode do povećanog interesa za obnovljive izvore energije kao što je kravlji izmet. Kravlji se izmet takoñer može pohraniti u spremnike gdje će proizvesti plin metan koji se koristi za kuhanje, grijanje pa čak i za vožnju automobila, dok se ostatak može iskoristiti kao gnojivo. Kućna proizvodnja metana u Indiji Unatoč tome, današnje industrijsko društvo naveliko nabavlja gorivo na temelju nafte, dok svoje lokalne zalihe goriva baca u rijeke te ih tako zagañuje. Indija zauzima vodeće mjesto po pitanju tehnologije dobivanja plina iz gobara. Širom Indije se rasprostire na stotine tisuća postrojenja za proizvodnju plina iz gobara. Kravlja je mokraća slana, a prema ayur-vedskoj medicini jako učinkovito liječi pacijente koji pate od bolesti jetre. Briga za krave Care for Cows (Briga za krave) je skupina dobrovoljaca koji svoja sredstva i talente koriste za brigu o zanemarenim kravama koje žive u Vridavanu (Indija). Briga uključuje izdržavanje napuštenih krava, bikova, umirovljenih volova i teladi siročadi. Care for Cows životinjama daje medicinsku njegu, prirodnu hranu, čistu vodu i smještaj do kraja života. Danas imaju stado od preko 120 grla, no puno više nezbrinutih krava hitno treba utočište. Budući da mnogi domaći stanovnici nisu u stanju svojim neproduktivnim kravama nabaviti komercijalnu hranu, puštaju ih da lutaju ulicama gdje se pokušavaju nahraniti na hrpama smeća. Tu krave pojedu razne nejestive i prljave stvari, najčešće plastične vrećice i postupno postanu neishranjene i razbole se. Kako nemaju nikakvog zaklona, odmaraju se na ulici gdje ih udare ili zgaze auti te tamo i umru. www.careforcows.org Suštinska načela gospodarenja kravama 1. Krave i bikove ne smije se ni u kojem slučaju ubijati. 2. Teladi se mora dozvoliti da izravno sišu majčino vime dok sami to prirodno ne prestanu činiti u dobi izmeñu 7 i 10 mjeseci starosti. 3. Krave se mora musti ručno. 4. Bikove koji se ne koriste za rasplod treba na prikladan način trenirati kako bi se njihove sposobnosti iskoristile za nešto smisleno. 5. Krave i bikove valja hraniti samo prirodnom hranom – travama, sijenom, žitom i prikladnim povrćem. 6. Krave i telad ne smije se razdvajati. 7. Krave i bikove ljudi nikada ne smiju maltretirati, što uključuje: a) davanje injekcija hormona koji potječu rast b) umjetnu oplodnju krava zbog profita c) izlaganje bijednim uvjetima života d) hranjenje neprirodnom ishranom “Projekt naših farmi je iznimno važan dio našeg pokreta. Moramo postati samodostatni tako što ćemo sami uzgajati svoje žitarice i proizvoditi svoje mlijeko, onda neće biti ni govora o siromaštvu. Zato, razvijte te seoske zajednice najbolje što možete. Treba ih razviti kao idealno društvo koje ovisi o prirodnim proizvodima, a ne o industriji.” (A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada) “Čini mi se da u našem društvu nismo spremni platiti pravu cijenu za naše mlijeko, i po meni je to jedan od razloga zašto se zaštita krava ne podržava. Obično naši hramovi i restorani kupuju jeftine stvari i zato izgleda da nemaju dovoljno novca za kupovinu proizvoda mljekarskih imanja po cijeni koja omogućuje proizvodnju. Kada bi se naši projekti u ISKCON-u složili da plate pravu, održivu cijenu mlijeka, siguran sam da bi to urodilo valom novih farmi za zaštitu krava.” (Syamasundara dasa, glavni pastir u Novoj Gokuli, Engleska) Visokovrijedno mlijeko od voljenih i zaštićenih krava skuplje je proizvesti nego mlijeko na komercijalnim farmama – tvornicama koje vlada financijski podržava. Cijena visokokvalitetnog mlijeka od zaštićenih krava trebala bi se odraziti u svakoj kupljenoj litri. Možemo samo zamisliti kako će jedna ISKCON-ova seoska zajednica reagirati kada dobije redovne narudžbe za svoje mliječne proizvode najviše kakvoće, proizvedene bez trunke nasilja po cijeni koju oni sami postave. Takva će imanja biti u stanju povećati proizvodnju mlijeka i zaštititi više krava, uz bolju kvalitetu. Kao potrošači i uzor mnogima, moramo razumjeti posljedice koje proističu iz izbora naše hrane. Utjecaj mesne industrije i komercijalne mljekarske industrije na svijet Ekologija i ekonomija Metan je plin koji globalnom zatopljenju doprinosi 23 puta više od ugljičnog dioksida. 37 % ispuštanja metana u atmosferu u cijelom svijetu može se pripisati industrijskom uzgoju stoke. Umjetna hrana kojom hrane krave na takvim imanjima često sadrži više bjelančevina nego li krave mogu apsorbirati, djelomično zato jer aminokiseline nisu prikladne za životinjsku ishranu. Posljedično, krave izlučuju višak dušikovog dioksida (NO2) koji je 296 puta otrovniji od CO2. Komercijalni uzgoj stoke (mesna i mljekarska industrija) odgovoran je za 18 % ispuštanja svih plinova koji doprinose globalnom zatopljenju. To je više nego li što se dobiva od svih vozila zajedno. (Food and Agriculture Organisation, 2006.) Uzgoj stoke odgovoran je za 68% emisija amonijaka (NH3) koji je glavni uzrok kiselih kiša. Kada vozila ispuštaju opasne plinove, svi shvaćaju u čemu je problem... …no kad jedemo, ekološke posljedice nam nisu tako očite. Više od 1/3 svjetskih žitarica koristi se za prehranu životinja. Je li to racionalno? Ako komercijalni uzgoj stoke nastavi iskorištavati plodnu zemlju istom brzinom kao i oni koji tragaju za biološkom energijom, to će neizbježno dovesti do oskudice plodnog tla. U tom će slučaju gubitnici biti priroda i siromasi. 8.3 do 12.8 kWh energije potrebno je za proizvodnju 1 kg govedine. Za usporedbu, proizvodnja 1 kg graha zahtijeva do 0,86 kWh, dok za proizvodnju 1 kg krumpira treba samo 0,44 kWh energije. (Švedsko sveučilište za studij poljoprivrede Lantbruksuniversitet] Za proizvodnju 1 kg govedine potrebno je oko 15,000 litara vode. Za usporedbu, za 1 kg kukuruza treba samo 450 litara vode. Svake godine EU daje poticaje mesnoj industriji - više milijardi eura. Potičući izvoz u zemlje trećeg svijeta, ... EU vrlo negativno utječe na lokalne zajednice tih zemalja. Predviña se da će potrošnja mesa u svjetskim razmjerima do 2050. godine porasti sa 229 milijuna tona na 465 milijuna tona. Potrošnja mlijeka će se povećati s 580 na 1043 milijuna tona. (Food and Agriculture Organization 2006.) “Sve dok ljudi ubijaju životinje, ubijat će i jedan drugoga. Uistinu, onaj tko sije sjeme umorstva i boli ne može žnjeti radost i ljubav.” Pitagora 6. st. p.n.e “Ljudi ne razumiju da će zato jer neograničeno ubijaju tako puno životinja, oni sami takoñer morati u nekom velikom ratu biti ubijeni poput životinja. Posljedice moraju doći. VI ubijate nevine krave i životinje. Priroda će se osvetiti. Ubijati krave znači okončati ljudsku civilizaciju.” (A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada) Povijesni dokazi o zaštiti krava Najstarija književnost na svijetu – Vede, zapisane prije više od 5000 godina – govore o drevnoj kulturi koja se održala tijekom brojnih tisućljeća. Vedska kultura koja se nekoć protezala diljem cijelog svijeta, temeljila se na prirodnoj poljoprivredi i zaštiti krava. Zato su u to doba ljudi živjeli u izobilju. Nitko nije bio gladan. Nije bilo zagañenja, iskorištavanja, oskudice, ni nepravde. Ta se duhovna kultura potanko opisuje u drevnim spisima kao što je Srimad- Bhagavatam. “Krave, bikovi i telad pomno su premazani mješavinom kurkume i ulja, pomiješane s različitim mineralima. Glave su im ukrašene paunovim perjem i ovjenčane vijencima, a tijelo prekriveno tkaninom i zlatnim ukrasima.” Srimad-Bhagavatam 10.5.7. Ako na ovom planetu želimo trajan sklad, mir i pravdu, jednostavno trebamo slijediti isti ekonomski obrazac koji primjerom pokazuje drevna vedska kultura. To podrazumijeva tradicionalno (prirodno) poljodjelstvo i zaštitu krava. Autor prezentacije: Vladimir Pavić (Vrsabha das) Posebno se zahvaljujem Syamasundari dasu (Stewart Coyle) koji mi je dozvolio da koristim izvatke iz njegove knjige o zaštiti krava i treniranju bikova. Prijevod s engleskog: Iva Trumbić (Vinata d.d.) ISKCON “International Society for Krishna Consiousness” (Founder A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada) Ova prezentacija je napravljena u skladu s filozofijom ŠrimadBhagavatama i Bhagavad-gite te učenjima A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupade, vjerodostojnog duhovnog učitelja koji je duhovnu tradiciju drevne vedske literature učinio dostupnom cijelom svijetu. Posjetite našu web stranicu www.cvs-osijek.com