REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE HMU širi znanje, educira i promiče mliječni sektor Margareta Zouhar Zec Na Svjetski dan mlijeka, 1. lipnja, Hrvatska mljekarska udruga (HMU) održala je redovnu godišnju skupštinu u prisutnosti proizvođača mlijeka, mljekara i znanstvenika. Izbor za organizaciju tog događaja pao je na ruralno ozračje Zagrebačke županije, na Društveni dom u selu Bukevju, u općini Orle. Zbog bujne prirode, zelenila, čini se kao da je vrlo daleko od urbanog središta, a ne tek četrdesetak minuta vožnje automobilom od zagrebačkog središta. Bukevje je na desnoj obali Save nizvodno od Zagreba. Riječ je o općini od 2000 stanovnika na 57 četvornih kilometara, u kojoj su stočarstvo i poljoprivreda osnovna djelatnost. Domaćin u Bukevju bio je Ivan Petko, već peti mandat načelnik općine Orle. Više od 150 prisutnih pozdravila je predsjednica HMU-a Vera Volarić. Godišnjoj skupštini prisustvovali su uzvanici iz resornog ministarstva na čelu s dr. sc. Ivanom Jakopovićem, načelnikom Sektora za poljoprivredu i agroekologiju, značajan broj predstavnika Hrvatske poljoprivredne agencije na čelu s ravnateljem mr. sc. Zdravkom Baraćem, tajnik Hrvatske poljoprivredne komore Damjan Bogdanović, znanstvenici s Agronomskoga, Veterinarskoga i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, bio je ondje i prof. dr. Pero Mijić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, dožupan Sisačko-moslavački Andrija Rudić, predstavnica Zagrebačke županije, voditeljica Odjela za stočarstvo Ivanka Bišćan, te zamjenik ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta dr. sc. Silvio Spičić. Veoma je važno što su skupštini prisustvovali i predstavnici poljoprivrednih gospodarstava - proizvođača mlijeka, i to Igor Rešetar predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, te predstavnici središnjih saveza udruga uzgajivača simentalskog i holstein goveda. Osim toga, bili su ondje i predstavnici mljekara bez kojih, kako je istaknula predsjednica V. Volarić, skupština ne bi bila moguća i ne bi imala smisla. Među gostima je bio i direktor Centra za reprodukciju stočarstva Hrvatske dr. sc. Pero Božić, kao i obitelj Stjepana Spahića i Branka Gmižića, prof. Đurđica Vukmirović iz srednje Upravne i birotehničke škole iz Zagreba, koja je omogućila srednjoškolskoj djeci da podignu svoj glas zbog nepravilne prehrane u srednjim školama, te je već četiri godine zaredom organizirala Mliječni dan. Uz predstavljanje profesorice Vukmirović, V. Volarić rekla je kako je u izradi i Pravilnik o školskom mlijeku, ali će to najprije biti Pravilnik za osnovnoškolce. Minutom šutnje odana je i počast nedavno preminulom utemeljitelju HMU Mati Fulanoviću (1919.-2010.). Jezgro okupljanja stručnjaka U ime Upravnog odbora HMU-a V. Volarić predložila je članove radnog predsjedništva, i to Stjepana Bana iz Agrokora, Antuna Milića iz Dukata i Željka Ljubića iz Vindije, koji je bio i predsjedajući. U izvješću o proteklom radu V. Volarić je istaknula: "Što reći za Hrvatsku mljekarsku udrugu, a da to već nije rečeno i da to nije znano? HMU je 60 godina u službi hrvatskog mljekarstva, udruga je uspjela očuvati kontinuitet svojih aktivnosti u različitim kako gospodarskim tako i političkim prilikama. Bila je i ostala jezgro okupljanja mnogobrojnih mljekarskih znanstvenika i stručnjaka. Mnogi su znanstvenici stasali uz HMU na osobnom zadatku povezivanju mljekarske znanosti i prakse, pa neka tako i ostane. Sigurna sam da ova udruga ima budućnost, ima mladih mljekarskih entuzijasta koji će ovo znati čuvati i osigurati budućnost ovoj udruzi", zaključila je predsjednica V. Volarić. Kroz slajdove prisutne je podsjetila na časopise koje objavljuje HMU. Prvo je predstavila znanstveni časopis Mljekarstvo. "Obilježeno je 60 godina izlaženja mljekarskog časopisa na Simpoziju 2010. u Opatiji. Časopis Mljekarstvo značajno je obilježio rad HMU-a, on je ponos mljekarske struke, postao je interes svakoga mljekarskog znanstvenika. Pritom dobiva visoke ocjene svjetske mljekarske zajednice. Do danas je u njemu objavljeno više od 2000 autorskih, znanstvenih radova. Imamo i međunarodnu recenziju iz cijeloga svijeta", istaknula je predsjednica V. Volarić, te nastavila: "U tijeku je projekt digitalizacije starih brojeva časopisa Mljekarstvo, što će to mljekarsko blago učiniti dostupnim široj javnosti. U procesu obrade su brojevi iz prvih 20 godina izlaženja, od 1951. do 1971. Mljekarska industrija Vindija prepoznala je važnost digitalizacije, ali su podršku dali i Zavod za mljekarstvo Agronomskog fakulteta, kao i Laboratorij za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta". Govoreći dalje o aktivnostima u proteklom razdoblju, predsjednica HMU-a istaknula je kako je 39. međunarodni znanstveni simpozij 2010. u Opatiji bio vrlo uspješan. "Tradicionalno je dobro posjećen i uspješno organiziran. Uz znanstveni, tu je i stručni dio čija je svrha povezivanje mljekarske znanosti i prakse. Imamo snažnu podršku mljekarske industrije i to je ono što ovom simpoziju daje dodatnu vrijednost. Znanstvenici i stručnjaci su na jednom mjestu", pojasnila je predsjednica V. Volarić. Potom je govorila o Mljekarskom listu, istaknuvši kako obrađuje problematiku edukacije i informiranja proizvođača u svim segmentima proizvodnje mlijeka i u samom je vrhu čitanosti ovakvih stručnih časopisa u našoj državi. "Mljekare su se prije pedesetak godina uključile u edukaciju proizvođača, jer je educirani kooperant onaj od kojeg se može maksimalno očekivati". Novost je Podlistak Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) u Mljekarskom listu. On je zaseban, ima uređivački odbor i glavnog urednika mr. sc. Zdravka Baraća. "Pojavila se zdrava suradnja, jer sve ono što piše u Podlistku zanima našu čitateljsku publiku", pojasnila je predsjednica V. Volarić. Mlijeko i ja časopis je za edukaciju potrošača mlijeka koji ne znaju dovoljno o kvaliteti i potrebi konzumacije mlijeka u prehrani. Nastao je kao slijed ideje od polja do stola. Izlazi periodično u nakladi od 100.000 primjeraka, a ove će godine zbog recesije izaći dva broja. V. Volarić je istaknula i dobru suradnju s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, Veterinarskim i Agronomskim fakultetom, a intenzivirana je i suradnja s Hrvatskim veterinarskim institutom. "Nema mljekarske institucije, fakulteta ni mladog znanstvenika koji se nije oglasio u Mljekarskom listu", istaknula je predsjednica. Edukacije proizvođača mlijeka, pak, održavaju se nekoliko puta godišnje na Sljemenu u prostorijama Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta. "Dobra komunikacija osnovni je preduvjet da možete biti donekle uspješni i ja bih zahvalila na dobroj komunikaciji. Želim se zahvaliti svim uređivačkim odborima kojih je kod nas popriličan broj, glavnim urednicima, grafičkim urednicima, lektorima, svim suradnicima, recenzentima itd. na dobroj suradnji. Zahvaljujem se i kolegama u stručnoj službi", rekla je predsjednica V. Volarić. Podlistak je najmlađi Mr. sc. Zdravko Barać izrazio je zahvalnost što već godinu dana u Mljekarskom listu HPA ima svoj Podlistak. "HPA tu predstavlja sve svoje aktivnosti koje zanimaju proizvođače mlijeka i sve one koji su uključeni u mljekarski sektor. HMU je jedan od prvih koji je prepoznao marketinški projekt Mlijeko s hrvatskih farmi. Od kvalitete mlijeka, farmskog menadžmenta, uvažavajući crtu tradicije u proizvodnji mlijeka, već i ovo što se nadzire, a to su mladi naraštaji na gospodarstvu koji će biti nositelji buduće proizvodnje", istaknuo je Barać. Damjan Bogdanović, tajnik Hrvatske poljoprivredne komore, obratio se prisutnima riječima: "Hrvatska mljekarska udruga središnja je točka u mljekarskom sektoru, jer se u njoj fokusiraju sve informacije znanosti, proizvođača i prerađivača. Sve važno što se događa u mljekarstvu objedinjuje se na jednom mjestu". Zaželio je još intenzivniju suradnju HMU-a s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Dr. sc. Ivan Jakopović primijetio je kako je većina udruga osnovana zato da štiti interese svojih članova, no HMU je osnovana da širi znanje, da educira, da širi informacije i tako se brine o promidžbi mliječnog sektora. Osvrnuo se na mliječni sektor, koji je već sada prilagođen zakonodavnom okviru EU-a i čija su poglavlja zatvorena. S tim u vezi je rekao: "Zadnjih 12 zemalja koje su ušle u Europsku uniju poglavlje poljoprivrede rješavale su jednim poglavljem. Hrvatska je dobila dva poglavlja - Poglavlje 12 Sigurnost hrane i fitosanitarna zaštita zatvoreno je u svibnju 2010., a Poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj 19. travnja ove godine. A što je zapravo zajednička poljoprivredna politika? Pravni institucionalni okvir odvijanja proizvodnje u zemljama EU-a i to je jedna je od prvih politika, o njoj se govori već u Rimskom ugovoru iz 1957. koji je temelj osnivanja Europske zajednice. Osobina ove politike je da se vrlo često mijenja. Značajna je jer se u toj zajedničkoj politici koriste značajna sredstva zajednice namijenjena potpori i materijalnom praćenju razvoja poljoprivrede". Jakopović je govorio i o glavnim komponentama poljoprivredne politike koje su zatvaranjem poglavlja postale obvezujuće ili će to postati za hrvatske proizvođače mlijeka ulaskom u EU. No o tome je Mljekarski list već pisao. Vera Volarić predala je plaketu prof. dr. sc. Dubravki Samaržiji s Agronomskog fakulteta u Zagrebu za izniman doprinos u organizaciji znanstvenog dijela 39. hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem u Opatiji 2010. godine. A nakon službenog dijela Godišnje skupštine HMU, svi su uzvanici pozvani na druženje na gospodarstvo domaćina Ivana Petka. Uređeno je za seoski turizam, privlači ribnjacima na oko dva hektara s otočićima povezanim mostovima, a na nekima su izgrađene i drvene kućice bungalovi, i to iznimno atraktivni. Sve je osmišljeno tako da osigura što ugodniji športskorekreacijski odmor. Nagrade proizvođačima mlijeka Povjerenstvo za dodjelu Plakete NAJUZORNIJEM poljoprivrednom gospodarstvu u proizvodnji mlijeka, u sastavu Nikola Kostiha iz HPA, Anđelka Pejaković iz HPK i Javne poljoprivredne savjetodavne službe, te Ivanka Bišćan iz Zagrebačke županije, sastali su se 20. svibnja i na temelju postavljenih kriterija donijeli odluku da Plaketa pripada obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Branka i Đurđice Gmižić, s kojima u proizvodnji radi i sin Josip - student agronomije, iz Vrbova Posavskog u općini Orle, desetak kilometara od Velike Gorice. Gmižići se proizvodnjom mlijeka bave od 1998. godine, a danas imaju 23 muzne krave i 16 junica različita uzrasta. Prošle su godine Dukatu isporučili 132.600 litara mlijeka, a na stočarskim sajmovima dobili su do sada tri nagrade za svoje krave. Zemlje, kažu, imaju dovoljno za proizvodnju krme, i to 8 ha vlastite, 11 ha državne i 25 ha privatne u zakupu. Siju kukuruz za silažu i zrno, lucernu, djetelinsko-travne smjese i sudansku travu, a 14,5 ha imaju pod prirodnim livadama. Razvoju ovoga poljoprivrednoga gospodarstva pridonijela su sredstva državnih potpora i kapitalnih ulaganja, ali i subvencije koje im već godinama dodjeljuje Zagrebačka županija. Mr. sc. Zdravko Barać uručio im je plaketu Hrvatske poljoprivredne agencije, a Antun Milić, direktor otkupa i razvoja primarne proizvodnje mlijeka Dukata, 50 kg mliječne zamjenice za othranu teladi. Odluku o izboru najboljeg proizvođača mlijeka na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge donijelo je stručno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Zdenko Ivkić iz HPA, dr. sc. Miljenko Konjačić s Agronomskog fakulteta i Zoran Bašić iz HMU, te je tako nagrada "Zlatni rog" za NAJBOLJU proizvodnju mlijeka Sisačko-moslavačke županije pripala poljoprivrednom obrtu SPAHIĆ iz Brestače. Ivanka i Stjepan Spahić jedni su od najvećih proizvođača mlijeka na novljanskom, ali i na području Sisačko-moslavačke županije. Proizvodnjom mlijeka bave se generacijama, te su tako uz postojeću tradicionalnu staju izgrađenu 1995. godine, u kojoj i danas drže simentalke izvrsne genetike, 2005. izgradili i novu suvremenu staju sa 45 grla holsteina. Izgrađena je kreditom iz Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje i predstavlja ogledni primjer tehnološki ispravnoga i stručnog držanja visoko mliječnih krava. Trenutno je na gospodarstvu 70 muznih krava i 48 junica, i to 70% holsteina i 30% simentalca, a plan je s obzirom na to da mladi na ovome gospodarstvu nastavljaju s obiteljskom tradicijom proizvodnje mlijeka, izgraditi još jednu staju. Prema službenim podacima HPA, Spahićeve krave prosječno proizvode 7720 kg mlijeka godišnje, a prošle 2010. godine s ove je farme isporučeno 492.710 kg mlijeka I. razreda kvalitete, s prosječno 4,33% mliječne masti, 3,45% bjelančevina, 8000 m.o./mL i 220.000 SS/mL. Važno je istaknuti kako su i Stjepan i Ivanka školovani proizvođači - oboje su završili Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima, a Ivanka i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Ističu kako im je školovanje puno pomoglo u razvoju gospodarstva, a svoju ljubav prema proizvodnji mlijeka prenijeli su i na svoju djecu. Tako s njima na farmi radi kći Sanja (fitofarmaceutkinja), sin Željko (veterinarski tehničar) i snaha Irena (doktorica veterine), a najmlađa kći Anamaria, iako još u osnovnoj školi, najvjerojatnije će krenuti obiteljskim dobro uhodanim stopama educiranoga poljoprivrednog proizvođača. "Zlatni rog" obitelji Spahić, kao i proteklih godina, službeno je uručio dr. sc. Pero Božić, direktor Centra za reprodukciju u stočarstvu RH, a ispred mljekare Dukat Antun Milić predao je 50 kg mliječne zamjenice.