Depresija (pdf 1,5 Mb)

31.3.2010
Mračna bolest našeg doba
n
DEPRESIJA
“Ako postoji pakao na zemlji, naći ćete
ga u srcu melankoličnog čovjeka!”
R. Burton
n
Dok ovo čitamo oko 4-5 % Hrvata
boluje od nekog depresivnog
poremećaja
Drugim riječima, to znači da u ovom
trenutku oko 200 tisuća ljudi u
susjednoj Hrvatskoj ima neki oblik
depresivnog poremećaja
BOLEST S TISUĆU LICA
n
n
Približno isti postotak depresivnih osoba može
se naći kako u nama susjednim zemljama,
tako i u razvijenim zemljama Europe i SAD
Prema procjenama Svjetske zdravstvene
organizacije depresija će do 2020. god.
postati drugi svjetski zdravstveni problem,
sada je četvrti, a u žena će to biti zdravstveni
problem broj jedan, dok je sada na drugom
mjestu
n
n
Klinička depresija je ozbiljno zdravstveno
stanje koje utječe na misli, raspoloženje,
osjećaje, ponašanje i psihičko zdravlje te
može značajno utjecati na normalno
funkcioniranje
Depresija je bolest s tisuću lica koja se kod
svake osobe očituje na jedinstven način
premda postoje neka zajednička svojstva
pojedinih oblika depresivne bolesti
1
31.3.2010
Kako se depresija očituje
n
n
1.
Depresija se očituje pojavom kraćih ili duljih depresivnih
epizoda što predstavljaju vrlo raznovrsne kombinacije i
varijacije
Zajednički depresivni simptomi su:
Smanjeno ili depresivno raspoloženje koje definitivno nije
uobičajeno za određenu osobu, prisutno je veći dio dana i
gotovo svaki dan, bez većeg utjecaja životnih okolnosti;
2.
Gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim životnim
aktivnostima koje inače pružaju zadovoljstvo, zabavu i užitak;
3.
Smanjenje ili gubitak životne energije i pojačano zamaranje
Oblici depresivnih poremećaja
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
Prva depresivna epizoda
Ponavljajući depresivni poremećaj
Sezonski afektivni poremećaj ( Winter Blues i Chritsmas Blues)
Bipolarni afektivni poremećaj
Perzistentni poremećaj raspoloženja
Ciklotimija
Distimija
Ponavljajući kratki depresivni poremećaj ( tzv. Vikend depresija)
Miješani anksiozno-depresivni poremećaj
Kratka depresivna reakcija
Produžena depresivna reakcija
Tzv. Depresija iscrpljenja, Burn out sindrom (Sindrom sagorjelosti na
poslu), Sindrom praznog obiteljksog gnijezda, Umirovljenički
depresivni slom, Predmenstrualni disforični poremećaj, Postpartalna
depresija, Kontraceptivna depresija
Depresivni poremećaj ličnosti
Organski i simptomatski depresivni poremećaj
Stupanj izraženosti depresivne
epizode
n
n
n
n
n
Ako simptomi traju od dva tjedna, govorimo o
kratkotrajnoj depresivnoj epizodi koja može
biti prolazna reakcija na stres;
Epizoda blage depresije
Umjereno teška depresivna epizoda
Teška depresivna epizoda bez psihotičnih
simptoma
Teška depresivna epizoda s psihotičnim
simtomima
Područja mozga na koja utječe
depresija
n
n
Nekoliko područja mozga uključeno je u
emocionalne i fizičke promjene koje se
događaju pod utjecajem depresije
Iako je mozak depresivne osobe manje
aktivan od mozga zdrave osobe, neka
područja pokazuju pojačanu aktivnost,
a to su:
2
31.3.2010
SIMPTOMI DEPRESIJE
n
n
n
n
n
n
n
Talamus- povezan s promjenama u emocijama
Amigdala- odgovorna za negativne osjećaje
Cinguluma- emocionalna reakcija na bol i regulacija
agresivnosti
Prefrontalni korteks- pomaže pri regulaciji emocija
Os Hipotalamus-Hipofiza-Nadbubrežna žlijezda
(reguliraju reakciju tijela na stres)
Neurotransmiteri (serotonin i norepinephrin)- kemijski
prenosioci poruka između neurona i utječu na
ponašanje,raspoloženje i misli
Limbički sustav- zaslužan za ekspresiju instikata,
motivacije i emocija
OSJEĆAJI
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
Prezasićenost
Krivnja
Tuga
Nesreća
Žalost
Razočaranost
Nezadovoljstvo
Jad
Nepovjerenje
Razdražljivost
Neodlučnost
Beznadnost
Bespomoćnost
besmislenost
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
Ponašanje:
Prestanak izlaženja u društvo i na uobičajena mjesta
Zakazivanje na poslu
Povlačenje u sebe, prestanak komuniciranja s obitelji i prijateljima
Izostanak s posla, nastave i predavanja
Uzimanje alkohola i sedativa
Pasivnost i prestanak aktivnosti koje donose ugodu
Otežana koncentracija
Gubitak interesa za seks i hranu
Rizično ponašanje (npr. opasna vožnja)
Pojačana razdražljivost i frustracija zbog sitnica
Ćudljivost koja je u neskladu s događajima
Preosjetljivost na predbacivanja i blagu kritiku
Učestala buđenja i ustajanja noću
MISLI
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
Ja sam bezvrijedan
Ja nisam u redu
Ja sam nitko i ništa
Nitko me ne voli
Ja sam promašen čovjek
Život nije vrijedan življenja
Ništa mi se lijepo ne događa
Događaju mi se samo loše stvari
Bolje da me nema
Nikada neću biti sretan
Ja ne mogu uspjeti
Nema opraštanja
Ja sam nesposobni gubitnik
Ja ne zaslužujem da živim
Nikad nisam bio sretan
Ne mogu više
Ništa se ne može promijeniti
3
31.3.2010
Tjelesni simptomi
n
n
n
n
n
n
n
n
Umor
Iscrpljenost
Glavobolja
Bolovi u mišićima
Gubitak apetita
Gubitak težine
Smetnje spavanja
Nelagoda u trbuhu
Uzroci nastanka i održavanja
depresije
1.
-
-
Čimbenici zbog kojih je osoba sklonija
nastanku depresije, a prisutni su već neko
vrijeme prije nastanka depresije i prema
procjenama riječ je o 30 % ljudi:
Prirođena sklonost depresiji,
Depresija u obitelji.
Rana neugodna iskustva (npr. gubitak
roditelja, teško djetinjstvo,…)
-kronične tjelesne bolesti
3.Čimbenici koji depresiju
održavaju
2. Čimbenici koji depresiju prouzrokuju prisutni
su netom prije nastanka depresije:
-
-
Različito neugodni događaji u okolini koji se
polako gomilaju na leđima osobe ili brzo
padnu na nju poput velikog tereta,
Zdravstvene tegobe,
Gubici ( smrt u obitelji, prekid veze, gubitak
posla,…)
n
-
Ponekad su jednaki čimbenicima pod
točkama 1 i 2, ali obično im se pridruže
problemi koji nastanu zbog depresije
kao takve, jer se tada osoba slabije
snalazi u svakodnevnom životu:
Nezaposlenost,
Usamljenost,
Itd.
4
31.3.2010
Kako se depresija liječi?
n
n
Suvremena psihijatrija raspolaže brojnim i
raznovrsnim biološkim, psihoterapijskim i
socioterapijskim metodama liječenja
Moderna psihofarmakoterapija u sklopu
cjelovitog liječenja koja uključuje
psihoedukaciju, REBT i KBT psihoterapiju
daje brze i dobre rezultate u preko 80%
depresivnih pacijenata
Kognitivno- bihejvioralna
terapija
n
KBT predstavlja strukturiranu, konkretnu,
specifičnu i na problem orijentiranu terapiju s
ciljem identificiranja problema, ispitivanja
alternativa, stvaranja terapiskog odnosa,
prepoznavanja povezanosti emocija,
potocanja aktivnosti, poboljšanja socijalne
kompetentnosti, te promjena u načinu
razmišljanja i ponašanja
n
n
U svakodnevnoj praksi i realitetu veliki je
nesklad između terapijskih mogućnosti i
skromnih rezultata liječenja, prije svega zbog
neznanja i raširenih zabluda o depresiji i
njezinu liječenju
Samo dobro informiran pacijent i njegova
obitelj mogu biti partneri u liječenju, tako da
je važna sastavnica liječenja edukacija i
samoedukacija pacijenta i njegove obitelji
SAVLADAVANJE DEPRESIJE
n
n
n
n
n
n
n
n
Prakticiranje tjelovježbe
Dobro se odmoriti, naspavati
Provoditi više vremena na otvorenom
Jutarnje tuširanje može djelovati stimulativno
Dar samo za sebe- pronaći priliku da si nešto
poklonite ili učinite nešto što vas čini sretnima
Često mijenjajte okolinu
Vodite svoj tajni dnevnik- pisanje pomaže organizaciji
misli i predstavlja dobar put za oslobađanje emocija
Dobrovoljni rad i drugi društveno koristan rad
5
31.3.2010
SLAVNE OSOBE S
DEPRESIJOM
n
n
n
Depresija je medicinski poremećaj koji ne bira
porijeklo i socijalnu kategoriju
Čitav niz poznatih ličnosti imao je tijekom
svog života simptome depresije koji su
zahtijevali medicinski tretman
Neki od njih su o tome javno govorili i
pokušali svojim primjerom ukazati na to da se
radi o poremećaju koji je emocionalne prirode
Popis samo nekih od poznatih ličnosti za koje je
poznato da su imali simptome teže depresije
koja je zahtijevala tretman
-
-
-
Hans Christijan Andersen – pisac
Mariliyn Monroe- glumica
Barbara Bush – bivša prva dama
SAD-a
Jim Carrey – glumac, komičar
Kurt Cobain – muzičar
Harrison Ford- glumac
Ernest Hemingway – književnik
Victor Hugo – književnik
Michelangelo – umjetnik
Richard M. Nixon – bivši
predsjednik SAD-a
Rossini- kompozitor
Tchaikovski- kompozitor
Virginia Wolff- književnica
Winston Churchill – Bivši
Britanski državnik
SUOČAVANJE SA SUICIDOM
n
Vjerojatno smo se svi bar ponekad
zapitali o čemu je razmišljala i što je
mučilo Marilyn Monroe, prije nego što je
popila smrtonosnu količinu barbiturata,
ili Ernesta Hemingway prije nego se
prostrijelio iz puške
6
31.3.2010
Važnost pravovremenog prepoznavanja
depresije kao jednog od najvažnijih
uzroka suicida
n
n
n
Prema podacima SZO depresija je na
vodećem mjestu uzroka radne nesposobnosti
( 10,7% )
U 80% depresivnih osoba prisutna su
suicidalna promišljanja koja su u nekih
prolazna a u nekih ponavljajuća
Najveći postotak izvršenja suicida je u skupini
ljudi liječenih od depresije kao i neliječenih
depresivnih osoba koje se nikome ne
obraćaju za pomoć niti ih okolina prepoznaje
n
n
Suicid mladih diljem svijeta je u
dramatičnom porastu
Suicid je treći po redu uzrok smrtnosti
mladih između 15. do 24. godine, a
šesti uzrok smrtnosti je među djecom
od 5. do 14. godine
PREVENCIJA SUICIDA
Što možete učiniti kako bi pomogli suicidalnoj
osobi?
1.Suicidalno ponašanje je poziv u pomoć
-Ako vam se takva osoba obrati za
pomoć, bez obzira na njezino
negativističko ponašanje, ona ima dobro
mišljenje o vama. Vjeruje da bi ste joj
mogli pomoći, te da imate bolje obrasce
rješavanja problema od nje same
2. Shvatite to ozbiljno
- Istraživanja su pokazala da je 75% koje su
izvršile samoubojstvo upozoravale na to prije
samog čina. Mnogi ljudi govore: “Ti problemi
nisu bili dovoljni da se počini samoubojstvo.“
No nije bitno koliko je velik problem u našim
očima već koliko pogađa i djeluje na osobu
koja ga ima.
7
31.3.2010
3.Budite spremni pomoći i potražiti pomoć što
prije
- Prevencija samoubojstva nije akcija u zadnji
tren. Treba djelovati odmah. Suicidalne osobe
se boje da bi im traženje pomoći moglo
prouzročiti dodatnu bol: da budu markirani,
da naiđu na odbijanje, kažnjavanje. Trebamo
se truditi da smanjimo patnju, a ne da je
izazivamo ili produljujemo
4. Slušajte
- Dajte osobi mogućnost da iznese svoje
probleme i da razgovara o svojim osjećajima.
Ne morate puno toga reći i ne postoje
magične riječi. Dajte suicidalnoj osobi do
znanja da vam je drago što vam se obratila,
budite strpljivi i suosjećajni te pokušajte
izbjegavati svađu i davanje savjeta
5. Pitajte: Razmišljaš li o samoubojstvu?
- Ako suicidalnu osobu pitate ovo samo
joj pokazujete da vam je stalo do nje,
da je shvaćate ozbiljno i da želite da bol
i probleme podjeli s vama. Time je
nećete potaknuti da počini
samoubojstvo
6. Ako je osoba suicidalna ne ostavljajte
ju samu
- Ako su prisutne suicidalne misli
pokušajte ih se riješiti. Uklonite sve
lijekove i otrove iz kuće
8
31.3.2010
Funkcija i značenje
samoubilačkog ponašanja
7. Bez tajni
- Osoba, bojeći se dodatnih patnji, može vas
zamoliti da nikome ne kažemo za njezine
suicidalne misli. To nikako ne obećavajte već
predložite da potražite osobu sa kojom
možete sagledati situaciju u cijelosti. Podjela
anksioznosti i odgovornosti od prevencije
samoubojstva jednostavnije je, a i efikasnije
rješenje
-
-
-
Apel alarm ili poziv u pomoć
Samokažnjavanje kao izraz neizdrživog
osjećaja krivnje
Bijeg iz nepodnošljive situacije
Izazivanje osjećaja krivnje i kažnjavanje
drugih
Ucjenjivanje okoline
SAMOPOMOĆ
-
Impulzivno rasterećenje od napetosti
Iskušavanje sudbine – igra sa sudbinom
Izraz doživljaja besmislenosti života
Izraz “ altruizma"
“ Što me ne slomi, jača me “
- Recite da životu, jer on uvijek ima smisao...
- Vježbajte pozitivno mišljenje
- Učite biti sretni
- Napustite prošlost, okrenite se budućnosti
- Kada ste nezadovoljni, iskažite svoje
nezadovoljstvo
- Oprostite i sebi i drugima
9
31.3.2010
KOME SE OBRATITI ZA
POMOĆ ?
-
-
Ako još niste svjesni koliko je glupo izvršiti
samoubojstvo, ili se osjećate izgubljeno,
bespomoćno ili depresivno nazovite:
Studentsku ambulantu 311-151
Centar za mentalno zdravlje 335-585
Psihološko savjetovalište Pro Mente
www.promente.biz
ZA KRAJ
"Sreća je skrivena u nama samima. Ona
ne ovisi o onome što nam se događa,
već o načinu na koji mi te događaje
shvaćamo i kako se sa njima nosimo."
Anthony De Mello
(1931-1987)
10