KAPELANIJA SV. MIHAELA ARKANĐELA MUP – SJEDIŠTE I RAVNATELJSTVO POLICIJE 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ IZ SADRŽAJA MEDITACIJA Kriterij spasenja 33 / 2014. SLUŽBA RIJEČI ČITANJA Sjest će na prijestolje slave svoje i 4 LISTIĆ POLICIJSKE KAPELANIJE SV. MIHAELA ARKANĐELA MUP – SJEDIŠTE I RAVNATELJSTVO POLICIJE Godište IX. (2014.) HOMILIJA Razlučivanje 6 KATEHEZE KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE Sakramenti u službi zajednice Sakrament svetog reda Slavljenje, služitelj i primatelj sakramenta 8 UZ SPOMENDAN Sveta Kata 10 JESTE LI ZNALI? Što je misna nakana (intencija)? Biskupska insignia - prsten, kapica, biret 11 12 Broj 33(195) trideset i četvrta nedjelja kroz godinu - KRIST KRALJ 23. studenoga 2014. Kontakt: O. Stjepan Harjač ST UD ENI policijski kapelan tel.: 22 712; 84 048; e-mail: [email protected] Ned. 23. 34.KROZ GODINU - ISUS KRIST KRALJ SVEGA STVORENJA Pon. Vinko Bakula 24. Krizogon; Krševan Uto. 25. Katarina Aleksandrijska pomoćnik policijskoga kapelana Sri. 26. Konrad; Leonard; Dubravko Tel.: 88 853; 82 805 Čet. 27. Virgilije; Oda; Gustav e-mail: [email protected] Pet. 28. Jakov Markijski; Držislav [email protected] Sub. 29 Satumin; Iluminata, Viasta; Svjetlana 2 MEDITACIJA 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ Kriterij spasenja U evanđelju sam Krist opisuje posljednji sud terminima koji ljubav prema bližnjemu postavljaju kao glavni kriterij spasa. Oni koji su nahranili gladne i koji su napojili žedne, koji su strancu pružili utočište, posjetili bolesne i one u zatvoru, ulaze u Kraljevstvo jer su sve to učinili samom Kristu. Oni drugi, pak, koji nisu dali kruha gladnome, vode žednome i sve ostalo, nisu to dali samom Kristu. »Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednom od ovih najmanjih ni meni ne učiniste« (Mt 25,31-46). Iz toga teksta kao i onoga iz Prve Ivanove poslanice, vidimo da je kršćanska ljubav prema bližnjemu besmislena bez konkretnih i vidljivih djela ljubavi. Kršćanin nije dostojan svoga imena ako s drugima ne dijeli svoja dobra, vrijeme, ili barem brigu, kako bi pomogao onima koji nisu tako sretni kao on. Žrtva mora biti stvarna; ona ne smije biti samo neka gesta »s visoka« koja uzvisuje ego onoga koji daje a ponizuje »siromaha«. Darivanje materijalnih dobara također mora biti i darivanje srca, prepoznavanje činjenice da smo svi potrebni pomoći i da smo međusobno braća i sestre. Thomas Merton 3 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ ČITANJA Prvo čitanje: Ez 34, 11-12. 15-17 Otpjevni psalam: Ps 23, 1-3.5-6 Ovce moje, evo me da sudim između ovce i ovce. Gospodin je pastir moj: ni u čem ja ne oskudijevam. Čitanje Knjige proroka Ezekiela ospodin je pastir moj: ni u čem ja ne oskudijevam; na poljanama zelenim on mi daje odmora. O vo govori Gospodin Bog: ’Evo me, sam ću potražiti ovce svoje i sam ću ih pasti! Kao što se pastir brine za ovce svoje kad se nađe uza stado raspršeno, i ja ću se pobrinuti za svoje ovce i skupit ih iz svih mjesta u koja se raspršiše u dan oblaka i mraka. Sam ću pasti ovce svoje i sam ću im dati počinka’ – govori Gospodin Bog. ’Potražit ću izgubljenu, dovesti natrag zalutalu, povit ću ranjenu i okrijepiti nemoćnu, bdjeti nad pretilom i jakom – past ću ih pravedno.’ A vama, ovce moje, ovako govori Gospodin Bog: ’Evo me da sudim između ovce i ovce, između ovnova i jaraca!’ Riječ Gospodnja G ****** Na vrutke me tihane vodi i krijepi dušu moju. Stazama pravim on me upravlja radi imena svojega. ****** Trpezu preda mnom prostireš na oči dušmanima mojim. Uljem mi glavu mažeš, čaša se moja prelijeva. ****** Dobrota i milost pratit će mene sve dane života moga. U Gospodnjem ću domu prebivati kroz dane mnoge. ****** Drugo čitanje: 1Kor 15, 20-26.28 Predat ću kraljevstvo Bogu i Ocu da Bog bude sve u svemu. Čitanje Prve poslanice sv. Pavla apostola Korinćanima B raćo! Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih! Doista po čovjeku smrt, po Čovjeku i uskrsnuće od mrtvih! Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi biti oživljeni. Ali svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su Kristovi, o njegovu Dolasku; potom – svršetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, pošto obeskrijepi svako vrhovništvo, svaku vlast i silu. Doista, on treba da kraljuje dok ne podloži sve neprijatelje pod noge svoje. Kao posljednji neprijatelj bit će obeskrijepljena smrt. I kad mu sve bude podloženo, tada će se i on sam, Sin, podložiti Onomu koji je njemu sve podložio, da Bog bude sve u svemu. Riječ Gospodnja 4 ČITANJA 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ Evanđelje: Mt 25, 31-46 Sjest će na prijestolje slave svoje i razlučiti jedne od drugih. Čitanje svetog Evanđelja po Mateju U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje. I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti kao što pastir razlučuje ovce od jaraca. Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva. Tada će kralj reći onima sebi zdesna: ’Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.’ Tada će mu pravednici odgovoriti: ’Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?’ A kralj će im odgovoriti: ’Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!’ Zatim će reći i onima slijeva: ’Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti; stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!’ Tada će mu i oni odgovoriti: ’Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?’ Tada će im on odgovoriti: ’Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.’ I otići će ovi u muku vječnu, a pravednici u život vječni.« Riječ Gospodnja 5 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ HOMILIJA Razlučivanje M esijanska ideja, koja je klijala u Izabranom narodu, nadala se da će u punini vremena doći Onaj koji će biti vrhovni Kralj, Prorok i Svećenik. I što su manje bili slobodni to su jače vjerovali kako će Kralj koji ima doći zapravo donijeti sreću i blagostanje Izabranom narodu i učiniti ga predvodnikom svega svijeta. Očekivali su kralja koji će obnoviti i povećati Davidovo kraljevstvo. Očekivali su silnika, vojskovođu kojemu je na plećima vlast. Očekivali su onoga koji će biti sudac narodima. A rodilo se dijete u štali. Isus od načina rađanja pa do smrti na križu pokazuje da je njegov dolazak na ovaj svijet imao drukčiju nakanu. Bog želi spasenje svakoga čovjeka. Krist naviješta kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Duh nas potiče da budemo sluge jedni drugima. Lako je povjerovati u onoga koji čini čudesa, kojemu se nebo i zemlja pokoravaju. Teško je povjerovati u Raspetoga koji na križu umire. A naš Krist Kralj je upravo na križu u najkraljevskijem položaju. Ako ne shvatimo činjenicu raspetoga Kralja, može se i nama dogoditi da ne prepoznamo trenutak spasenja. Ono što je zbunilo Izabrani narod u Starome Savezu, može zbuniti i nas, izabrani narod Božji Crkvu Kristovu. I nama se može dogoditi da danas, razmišljajući o Kristu Kralju, mislimo na svevladara koji mišicom silnom upravlja cijelim svemirom, spreman suditi o svom drugom slavnom dolasku. No, naš Kralj je onaj koji se dragovoljno predao u smrt. Onaj isti koji je rekao da, ako želimo ići za njim, svakodnevno s ljubavlju prihvaćamo svoj križ. Potrebno je učiniti napor, koji je nemoguć bez milosti Duha Božjega, i prepoznati Krista Kralja u raspetome Nazarećaninu. Razlučivanje T ek kada to životom prihvatimo možemo napraviti sljedeći korak. Spremni smo proslaviti Boga služeći mu. A služenje i slavljenje uključuje samo jedno opredijeljeni život u skladu s Božjom voljom. Pozvani smo u svakodnevnom životu, usprkos svim poteškoćama i nesavršenostima, životom svjedočiti i riječima naviještati Ljubav koja nas ljubi. Ne trebamo biti zagledani u daleku budućnost i očekivati izvanredne događaje u kojima ćemo pokazati svoju veličinu, nego moramo biti, poput Boga, ovdje i sada djelatno prisutni. Ustrajnim svakodnevnim življenjem djelotvorne ljubavi suobličujemo se onome koji je prošao zemljom čineći dobro. 6 HOMILIJA 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ Premda se današnji evanđeoski odlomak najčešće naziva prikazom posljednjega suda, nigdje se ne spominju pojmovi »sud« ili »suditi«. Naime, mi kršćani vjerujemo da nas Bog ne sudi po vlastitom nahođenju, nego da nas, kao što je jasno iz današnjih Isusovih riječi, Sin Čovječji »razlučuje jedne od drugih kao što pastir razlučuje ovce od jaraca«. Ne prosuđuje pastir tko je ovca a tko jarac, nego konstatira činjenično stanje. Tako ni Bog ne odlučuje tko će »u muku vječnu«, a tko u »život vječni«. Bog nas ne sudi. Mi sami sebe osuđuj emo svojim svakodnevnim običnim djelima za vrijeme zemaljskoga života. Bog samo konstatira i prihvaća naš izbor. Pravednici, ovi i oni U pada u oči da Isus one koji hrane gladne, poje žedne, primaju strance, oblače gole, pohode sužnje i bolesne, naziva pravednicima. Kao stoje sebe poistovjetio s onima kojima su pomagali, tako i njih, koji su pomagali, poistovjećuje sa sobom, Pastirom dobrim koji svoje ovce pase pravedno. Mogu biti s Kristom u kraljevstvu Očevu jer su se po svojim djelima poistovjetili s Kristom. Ako se one koji su činili dobro »jednom od ovih najmanjih« naziva pravednicima, 7 bilo bi za očekivati da se one koji nisu činili dobro nazove nepravednicima. No Isus to ne čini. Ne vrijeđa njihovo ljudsko dostojanstvo. Isus im ne sudi, niti etiketira. Jedino, kao što je konstatirao da je izbor pravednika zajedništvo s Bogom, pa su zato »blagoslovljeni«, tako, konstatirajući izbor odmetnuća od Boga ovih drugih, naziva ih »prokletima«. Pripravljeno za nas pripravljeno za đavla i anđele njegove Z animljivo je da Isus veli da je kraljevstvo Očevo »pripravljeno za nas od postanka svijeta«. Stvoreni smo zato da bismo bili u vječnom zajedništvu s Bogom. Pripadamo raju. S druge strane, pakao je, prema Kristovim riječima, »pripravljen đavlu i anđelima njegovim«. Pakao nije pripravljen za čovjeka. U tome i jest sva tragedija pakla. Kroz čitavu vječnost čovjek traje u onome za što nije stvoren. Život postaje vječni promašaj. Mi, okupljeni u razmišljanju Božje riječi, još uvijek smo na svijetu i činimo izbor. Valja nam pritom neprestano imati na pameti da o svakodnevnom izboru ovisi kako će proći konačno »razlučivanje kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime«. Služba riječi 277/14 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ VJERONAUK Sakramenti u službi zajednice: Sveti red IV. Slavljenje sakramenta Ređenje biskupa, prezbitera i đakona, s obzirom na važnost za život partikularne Crkve, traži sudjelovanje što je moguće većeg broja vjernika. Ređenje će biti po mogućnosti nedjeljom i u katedrali, sa svečanošću koja se dolikuje toj okolnosti. Sva tri ređenja, biskupsko, prezbitersko i đakonsko, imaju isti oblik. Mjesto im je u euharistijskoj liturgiji. Bitni je čin sakramenta Reda, za sva tri stupnja, biskupovo polaganje ruku na glavu redenika uz posebnu posvetnu molitvu kojom se od Boga traži izlijevanje Duha Svetoga i njegovih darova prikladnih za službu za koju se kandidat redi. Kao u svim sakramenatima, i ovdje prate slavlje pridodani obredi. Iako su ti obredi vrlo različiti u pojedinim liturgijskim predajama, zajedničko im je svojstvo da izražavaju raznolike vidove sakramentalne milosti. Tako, u latinskom obredu, uvodni obredi - predstavljanje i izbor ređenika, biskupov nagovor, ispitivanje ređenika, litanije svih svetih - potvrđuju da je izbor kandidata izvršen prema običaju Crkve i pripravljaju za svečani čin posvete. Slijede drugi obredi koji izražavaju i simbolično dovršuju netom ispunjeno otajstvo: to su za biskupa i prezbitera pomazanje krizmom što je znak posebnog pomazanja Duha Svetoga koji njihovu službu čini plodnom; predaja knjige evanđelja, prstena, mitre i pastirskog štapa biskupu u znak njegova apostolskog poslanja da naviješta riječ Božju, njegove vjernosti Crkvi, Kristovoj zaručnici, njegove službe pastira Kristova stada; prezbiteru pružanje plitice i kaleža, »dara svetoga naroda«, a on je pozvan da ga prinosi Bogu; pružanje knjige evanđelja đakonu koji je primio poslanje naviještanja Kristova evanđelja. 8 VJERONAUK 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ V. Tko može podijeliti ovaj sakrament? Krist je izabrao apostole i učinio ih dionicima svoga poslanja i svoje vlasti. Uzdignut o desnu Očevu, on ne napušta svoga stada već ga po svetim apostolima trajno štiti i čuva; on još uvijek upravlja Crkvom po onim istim pastirima koji danas nastavljaju njegovo djelo. Krist dakle »dade« jedne za apostole, druge za pastire. On nastavlja djelovati po biskupima. Budući da je sakrament Reda sakrament apostolske službe, dužnost je biskupa kao apostolskih nasljednika prenositi »duhovni dar«, »mladice iz apostolskog sjemena«. Biskupi valjano zaređeni, tj. oni koji su u nizu apostolskog nasljeđa, valjano podjeljuju tri stupnja sakramenta reda. VI. Tko može primiti ovaj sakrament? »Sveto ređenje valjano prima samo kršteni muškarac«. Gospodin Isus izabrao je muškarce (viri) za zbor dvanaestorice apostola, a jednako su tako činili i apostoli pri izboru svojih suradnika koji su ih naslijedili u službi. Zbor biskupa, kojima su prezbiteri pridruženi u svećeništvu, uprisutnjuje i posadašnjuje zbor dvanaestorice. Crkva se smatra vezanom tim Gospodinovim izborom. Upravo zato ređenje žena nije moguće. 9 Nitko nema pravo na primanje sakramenta reda. Naime, nitko sam sebi ne prisvaja tu službu, nego ga Bog poziva. Tko smatra da prepoznaje znakove Božjega poziva za sveti red, mora svoju želju ponizno podložiti crkvenoj vlasti, kojoj pripada i odgovornost i pravo da nekoga pozove na primanje redova. Kao svaka milost, i ovaj sakrament može biti primljen samo kao nezaslužen dar. Svi zaređeni službenici u latinskoj Crkvi, izuzevši stalne đakone, izabiru se redovito među neoženjenim vjernicima muškarcima koji imaju i želju obdržavati celibat »radi kraljevstva nebeskoga« (Mt 19,12). Pozvani da se nepodijeljena srca posvete Bogu i »onome što se na nj odnosi«, oni se potpuno predaju Bogu i ljudima. Celibat je znak toga novog života kome se posvećuje službenik Crkve; prihvaćajući celibat radosna srca, ) postaju znak budućeg svijeta. U istočnim je Crkvama, već stoljećima, drukčija praksa: dok se biskupi izabiru isključivo među neoženjenima, za prezbitere i đakone mogu se rediti i oženjeni. Takva se praksa dugo vremena smatra zakonitom; ti prezbiteri plodonosno vrše službu u svojim zajednicama. Uostalom, istočne Crkve vrlo cijene celibat prezbitera, i mnogi ga prezbiteri slobodno izabiru, radi kraljevstva nebeskoga. I na Istoku i na Zapadu, onaj tko je primio sakrament Reda više se ne može ženiti. KKC 1572-1580 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ SPOMENDAN Sveta Katarina IV. stoljeće 25. studenoga D anašnja zaštitnica je sveta Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica, izuzetno omiljena svetica, iako o njezinom životu znamo malo i sve se uglavnom svodi na brojne legende. Kći guvernera, rodila se oko 282. u egipatskom gradu Aleksandriji. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bjesnili su strašni progoni, a naročito okrutni bili su oni u Egiptu. O egipatskim mučenicima nastale su kasnije mnoge legende, koje se nisu temeljile na povijesnim podacima već su uglavnom plod pobožne mašte. Takva je legenda i o mučeništvu svete Katarine, kršćanske djevojke na visokom položaju, iznimno lijepe i pametne. O njezinom mučeništvu koje je podnijela u Aleksandriji, pučka mašta stvorila je legendu s mnogim inačicama. Jedna od njih govori o caru Maksiminu Dali, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama i toliko se zaljubio u Katarinu da se zbog nje odlučio rastaviti od svoje žene. Mlada kršćanka najodlučnije se odbila udati za njega, a on ju je potom suočio s pedesetoricom filozofa, koji su je trebali uvjeriti kako Krist zbog svoje smrti na križu ne može biti Bog. Katarina, odlična govornica te vrsna poznavateljica filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace i oni su se obratili na kršćanstvo. Razjareni Maksimin ih je nakon mučenja pogubio, a potom je i Katarinu stavio na kotač s bodežima. Kad ga je ona dotaknula, taj se kotač raspao. Zatim su joj izvan grada odrubili glavu. Pogubljena je u Aleksandriji oko 307. Prema toj legendi anđeli su Katarinino tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Na tom mjestu podignut je kasnije glasoviti samostan svete Katarine. Po drugoj, sličnoj legendi, Katarina je na kršćanstvo obratila ženu rimskog cara Maksencija, a nakon toga se priča poklapa s prethodnom, s jednako tragičnim krajem. Pobožnost prema svetoj Katarini posebno se razvila u srednjem vijeku, kada su joj posvećene brojne crkve i kapele u 10 SPOMENDAN 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ zapadnoj Europi. Sveta Ivana Orleanska, kojoj se često ukazivala, smatrala ju je svojom nebeskom savjetnicom. Jedna je od četrnaestero svetih pomoćnika. Zbog svoje učenosti i mudrosti proglašena je zaštitnicom knjižnica, knj i žni čara, uči telj a, arhi vi sta, znanstvenika, filozofa, propovjednika, teologa, odgojitelja, učenika, studenata, tajnica, stenografa i pisara, zbog govorničke vještine zaštitnicom pravnika, branitelja i odvjetnika, zbog načina kako je mučena zagovornicom obrtnika koji se u svom poslu susreću s kotačima i noževima (mlinari, kolari, lončari, prelci, brusači, mehaničari, strojari, tokari, klobučari, galanteristi), a pored toga i zagovornicom djevojaka, neudatih žena, dadilja, bolničarki, kitničarki i umirućih. Zaštitnica je mnogih biskupija, gradova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva: Zagreb-Gornji grad, Domagović kod Jastrebarskog, Dubranec kod Velike Gorice, Nijemci, Cerić kod Nuštra, Gaj kod Lipika, Dapci kod Čazme, Nevinac kod Nove Rače, Samarica kod Ivanske, Krapina, Stubičke Toplice, Zagorska Sela, Sirova Katalena kod Đurđevca, Hlebine, Gornji Mihaljevec, Komarevo kod Siska, Brestača kod Novske, Divuša kod Dvora, Stružec kod Popovače, Kunići Ribnički kod Netretića, Josipdol, Lokve, Lindar kod Pazina, Vodnjan, Selce kod Crikvenice, Novalja na Pagu, Vukšić kod Benkovca, Zemunik Donji, Novigrad zadarski, Gornji Gradac kod Ružića, Dubravice kod Skradina, Ljubitovica kod Segeta, Jajce, Kreševo, Grude, Ljubuški, Sot kod Šida, Šupljak kod Subotice. http://www.velecasnisudac.com 11 Što je misna nakana (intencija)? Prikazanje svete mise: • za žive: svoje ukućane, prijatelje… • za pokojne… • za svoje potrebe, probleme, muke… • za potrebe svojih bližnjih… • za potrebe svoga naroda, kršćane… • za mir u svijetu… • zahvala Bogu za neko dobro… Svoje nakane možete doći iz- reći u našem uredu. Svetu misu na Vašu nakanu slavimo u kapeli svetog Ignacija, u MUP-u sjedište u Savskoj. p. Stjepan Harjač policijski kapelan 34. NEDJELJA KROZ GODINU - KRIST KRALJ JESTE LI ZNALI? Biskupska insignia - prsten, kapica, biret Prsten. koji nose pripadnici hijerarhije ne označava samo njihove duhovne zaruke s Crkvom već i stupanj njihove crkvene službe. Papinski prsten poznat je pod imenom »prsten ribara«, jer ima na sebi urezan lik sv. Petra gdje lovi ribu. On je od samog zlata. Stavlja se papi na prst prilikom njegova izbora. Kako taj prsten nosi njegovo ime, mora se slomiti prilikom papine smrti. Papi je pridržana povlastica da nosi prsten s izrezbarenim draguljem. Kardinalski prsten ukrašen je safirom, a daje ga papa prilikom kardinalova promaknuća. S nutarnje strane prstena urezan je grb pape koji ga je podijelio. Biskup također nosi prsten s kamenom. Može izabrati bilo koju vrstu dragulja osim safira, koji je pridržan isključivo za kardinale. Opati i opatice smiju nositi vrlo jednostavan i skroman prsten s kamenom. Redovnica nosi običnu zlatnu ili srebrnu viticu ili prsten u obliku križa, što označava njezine zaruke s Kristom. Slikovito je to prikazano na mnogim slikama mističnih zaruka sv. Katarine Aleksandrijske. Prsten se upotrebljava i kod liturgijskih čina, a tada se naziva pontifikalnim prstenom. Takav je prsten ukrašen krasnim velikim draguljem, a njegova je vitica nešto veća od obične, da može pristati povrh pontifikalnih rukavica. Kapica, pileolus (lat.šešir, kapa) ili solideo (samo Bogu). Kapica priljubljena uz glavu i bez oboda. Biret (križatica).je ukrućena četverokutna kapa. Boja kapice bireta označava crkvene stupnjeve. Biskupova je ljubičasta. Rukavice – znače da svetu žrtvu valja prikazivati čistim srcem. Izrađene su u liturgijskoj boji dana. .www.zupa-medulin.com 12
© Copyright 2024 Paperzz
